5
Šejh Abdullaha b. 'Abdurrahmana b. Džibrina hfz.. Autor prof. Sead ef. Jasavić Srijeda, 08 April 2009 18:32 Ime i porijeklo: Puno ime mu je 'Abdullah b. 'Abdurrahman b. 'Abdullah b. Ibrahim b. Fehd b. Hamed b. Džibrin. Porijeklom je iz porodice "Alu Rešid", koji vode porijeklo od 'Atijje b. Zejda, a njegovo pleme - "Benu Zejd", je veoma poznato pleme iz oblasti Nedžda. U osnovi su porijeklom iz grada Šakra', ali se jedan njihov ogranak preselio u mjesto zvano el-Kuvej'ijja, gdje se i nastaniše. Pleme: Pripadnici ovog plemena su bili poznati kroz istoriju Nedžda, i njihova imena se često spominju na sijelima, ali nažalost nisu imali prilike da ih knjige historije zabilježe, zbog slabog interesovanja za istorijom uopšte. Hamed b. Džibrin, četvrti od djedova u lozi, živio je sredinom 13. stoljeća, i bio je poznat po tome što je na sebe preuzeo sudstvo, vilajet i emaret, grada el-Kuvej'ijja. Bio je veoma ugledan i pozicioniran čovjek među svojim narodom, i bio im je hatib, i emir, i kadija, jer ga je Allah dž.š., obdario znanjem i imetkom, bunarima za vodu, i stručnom obradom zamrle zemlje, kako nam o tome govore državni spisi potpisani njegovim imenom, kao i imenima njegove djece nakon njega. Ostavio je ogromno znanje za sobom, jer je imao uz sebe pisare i radnike koji su bili upošljeni prepiskom novih knjiga, i veliki broj tih djela je do dana današnjeg sačuvan kao vakuf kod njegovih unuka. Nakon njega dolazi do izražaja njegov unuk Ibrahim b. Fahd rhm., koji se tkđ. posveti stjecanju znanja i učenju, i pred cijenjenim šejhom 'Abdurrahman b. Hasenom Alu Šejhom, kao i pred šejhom 'Abdullah Ebabtinu, kao i pred šejhom Hamed b. Mu'ammerom. Čitao je, prepisivao, i napamet učio obilno znanje, i za sobom je ostavio brojne rukopise, potpisane njegovim imenom. Neke od njih je ručno prepisivao, dok je neke na drugi način stekao. Bio je imam, hatib, muftija, muderris, podučavao je Kur'anu i Hadisu, i preselio je krajem 13. stoljeća po hidžri. Nakon njega stupa na scenu njegov sin 'Abdullah, koji je bio hafiz Kur'ana, i koji je učio pred svojim ocem, i nekim učenjacima svojeg mjesta. I on je bio imam, hatib, i mu'allim, u mjestu zvanom Mez'al, u el-Kuvej'ijji. Bio je poznat po ručnoj prepisci naučnih djela, koja su ostala kao vakuf nakon njega. Preselio je 1344.h.g. Nakon njega, Muhammed b. 'Abdullah, njegov sin, postaje imamom i hatibom, koji je učio pred svojim ocem, ali je i putovao na druga mjesta radi stjecanja znanja. Mnoge metnove je znao napamet, i svojom rukom je prepisao brojna djela. Umro je 1355.g. Što se tiče oca, šejha o kojem pišemo, i on je bio jedan od stjecatelja šeri'atskog znanja, koji je tkđ., bio hafiz Kur'ana. Rođen je 1321.h.g., i preuzeo je funkciju imama nakon njegova brata. Nakon izvjesnog vremana prelazi u grad Rejjin, radi učenja pred poznatim kadijom 'Abdul-'Aziz el-Šisrijem, poznatijeg po kunji Ebu Habib. Tamo je ostao sve do njegove smrti, nakon čega se seli u Rijad, gdje i umire 1387.h.g.. Djetinjstvo: Šejh 'Abdullah b. Džibrin hfz., je rođen 1352.h.g., u mjestu el-Kuvej'ijja. Odrastao je u Rejjinu, i proces učenja otpočinje 1359.h.g.. S obzirom da tada nije bilo redovnih škola, malo je okasnio u upotpunjenju školskog programa, ali je već bio hafiz Kur'ana sa 12 godina. Savladao je pisanje, i pravopisna pravila, nakon čega se predao hifzu i pamćenju metnova koje je završio 1367.h.g.. Prije toga je učio osnovne nauke poput gramatike, pred svojim ocem, i to iz djela el-Adžrumijja, a zatim i ostale metnove poput el-Rahubijja iz nauke fera'ida, el-Erbe'in el-Nevevijja iz hadisa, 'Umdetul-Ahkam itd.. Nakon što je naučio Kur'an napamet, otpočeo je sa učenjem Kur'ana pred drugim šejhom, pred šejh 'Abdul-'Aziz b. Muhammed el-Šisrijem, poznatijeg po imenu Ebu Habib. Pred njime je učio i hadis, poput Sahihajna, Muhtesar Sunen Ebu Davuda, i dijelom Sunen Tirmizija sa šerhom "Tuhfetul-Ahvezi". U tom periodu savlađuje i "Subulul-Selam", "Džami'ul-Bejan" od Ibnu Redžeba, "Nejlul-Evtar", Tefsir od Ibnu Džerir el-Taberija, kao i Tefsir od Ibnu Kesira. Tada uči napamet i "Kitabul-Tevhid", uz čitanje njegovih šerhova i komentara. Iz fikha uči napamet i savlađuje djelo "Zadul-Mustakn'a",

Šejh Abdullaha b. 'Abdurrahmana b. Džibrina Hfz

Embed Size (px)

DESCRIPTION

sire

Citation preview

ejh Abdullaha b. 'Abdurrahmana b. Dibrina hfz..

Autor prof. Sead ef. Jasavi

Srijeda, 08 April 2009 18:32

Ime i porijeklo: Puno ime mu je 'Abdullah b. 'Abdurrahman b. 'Abdullah b. Ibrahim b. Fehd b. Hamed b. Dibrin. Porijeklom je iz porodice "Alu Reid", koji vode porijeklo od 'Atijje b. Zejda, a njegovo pleme - "Benu Zejd", je veoma poznato pleme iz oblasti Nedda. U osnovi su porijeklom iz grada akra', ali se jedan njihov ogranak preselio u mjesto zvano el-Kuvej'ijja, gdje se i nastanie.Pleme: Pripadnici ovog plemena su bili poznati kroz istoriju Nedda, i njihova imena se esto spominju na sijelima, ali naalost nisu imali prilike da ih knjige historije zabiljee, zbog slabog interesovanja za istorijom uopte. Hamed b. Dibrin, etvrti od djedova u lozi, ivio je sredinom 13. stoljea, i bio je poznat po tome to je na sebe preuzeo sudstvo, vilajet i emaret, grada el-Kuvej'ijja. Bio je veoma ugledan i pozicioniran ovjek meu svojim narodom, i bio im je hatib, i emir, i kadija, jer ga je Allah d.., obdario znanjem i imetkom, bunarima za vodu, i strunom obradom zamrle zemlje, kako nam o tome govore dravni spisi potpisani njegovim imenom, kao i imenima njegove djece nakon njega. Ostavio je ogromno znanje za sobom, jer je imao uz sebe pisare i radnike koji su bili upoljeni prepiskom novih knjiga, i veliki broj tih djela je do dana dananjeg sauvan kao vakuf kod njegovih unuka.Nakon njega dolazi do izraaja njegov unuk Ibrahim b. Fahd rhm., koji se tk. posveti stjecanju znanja i uenju, i pred cijenjenim ejhom 'Abdurrahman b. Hasenom Alu ejhom, kao i pred ejhom 'Abdullah Ebabtinu, kao i pred ejhom Hamed b. Mu'ammerom. itao je, prepisivao, i napamet uio obilno znanje, i za sobom je ostavio brojne rukopise, potpisane njegovim imenom. Neke od njih je runo prepisivao, dok je neke na drugi nain stekao. Bio je imam, hatib, muftija, muderris, poduavao je Kur'anu i Hadisu, i preselio je krajem 13. stoljea po hidri.Nakon njega stupa na scenu njegov sin 'Abdullah, koji je bio hafiz Kur'ana, i koji je uio pred svojim ocem, i nekim uenjacima svojeg mjesta. I on je bio imam, hatib, i mu'allim, u mjestu zvanom Mez'al, u el-Kuvej'ijji. Bio je poznat po runoj prepisci naunih djela, koja su ostala kao vakuf nakon njega. Preselio je 1344.h.g.Nakon njega, Muhammed b. 'Abdullah, njegov sin, postaje imamom i hatibom, koji je uio pred svojim ocem, ali je i putovao na druga mjesta radi stjecanja znanja. Mnoge metnove je znao napamet, i svojom rukom je prepisao brojna djela. Umro je 1355.g.to se tie oca, ejha o kojem piemo, i on je bio jedan od stjecatelja eri'atskog znanja, koji je tk., bio hafiz Kur'ana. Roen je 1321.h.g., i preuzeo je funkciju imama nakon njegova brata. Nakon izvjesnog vremana prelazi u grad Rejjin, radi uenja pred poznatim kadijom 'Abdul-'Aziz el-isrijem, poznatijeg po kunji Ebu Habib. Tamo je ostao sve do njegove smrti, nakon ega se seli u Rijad, gdje i umire 1387.h.g..Djetinjstvo: ejh 'Abdullah b. Dibrin hfz., je roen 1352.h.g., u mjestu el-Kuvej'ijja. Odrastao je u Rejjinu, i proces uenja otpoinje 1359.h.g.. S obzirom da tada nije bilo redovnih kola, malo je okasnio u upotpunjenju kolskog programa, ali je ve bio hafiz Kur'ana sa 12 godina. Savladao je pisanje, i pravopisna pravila, nakon ega se predao hifzu i pamenju metnova koje je zavrio 1367.h.g.. Prije toga je uio osnovne nauke poput gramatike, pred svojim ocem, i to iz djela el-Adrumijja, a zatim i ostale metnove poput el-Rahubijja iz nauke fera'ida, el-Erbe'in el-Nevevijja iz hadisa, 'Umdetul-Ahkam itd.. Nakon to je nauio Kur'an napamet, otpoeo je sa uenjem Kur'ana pred drugim ejhom, pred ejh 'Abdul-'Aziz b. Muhammed el-isrijem, poznatijeg po imenu Ebu Habib. Pred njime je uio i hadis, poput Sahihajna, Muhtesar Sunen Ebu Davuda, i dijelom Sunen Tirmizija sa erhom "Tuhfetul-Ahvezi". U tom periodu savlauje i "Subulul-Selam", "Dami'ul-Bejan" od Ibnu Redeba, "Nejlul-Evtar", Tefsir od Ibnu Derir el-Taberija, kao i Tefsir od Ibnu Kesira. Tada ui napamet i "Kitabul-Tevhid", uz itanje njegovih erhova i komentara. Iz fikha ui napamet i savlauje djelo "Zadul-Mustakn'a", sa itanjem gotovo svih njegovih erhova. Uz sve navedeno, ejh prelazi i odreena djela iz knjievnosti, historije, biografija, sve do poetka 1374.h.g., kada se seli sa svojim ejhom, Ebu Habibom, u Rijad, gdje upisuje redovno kolovanje u naunom institutu "Imamul-Da'ava", gdje zavrava srednju etvorogodinju kolu, stjeui diplomu srednje kole 1377.h.g.. Nakon toga upisuje visoke nauke u istom institutu, u trajanju od etri godine, kada stjee diplomu fakulteta 1381.h.g., sa svrenim eri'atskim fakultetom. Godine 1388.h.g., upisuje "Visoki sudski institut" (ma'ahedul-kada' el-'ali), gdej boravi tri godine, stjeui zvanje magistra 1390.h.g.. Nakon deset godinaupisuje doktorat na eri'atskom Fakultetu u Rijadu, kojeg zavrava 1407.h.g., sa ocjenom "mumtaz", sa poasnom titulom, a u meuvremenu se bavio poduavanjem visoke uleme, drao im je predavanja, koji su pred njime branili svoje radove, jedni druge okoriavajui u uenju. Uesnik je brojnih naunih skupova, istraivakih radova, putovanja, kao i brojnih sjednica, ispunjenih hajrom i uputom.Socijalno stanje: Oenio se 1370.h.g., sa enom poznatom po vjeri i ednosti, koja se maksimalno zalagala na polju hizmeta svog mua, i ukazivanju mu njegovih prava. Sa njome je dobio 12 djece. Umire 1414.h.g., nakon 44.g. braka. Uglavnom, danas ima unuke i paraunuke, koji se maksimalno zalau po pitanju hidmeta svoga djeda. Prije dolaska u Rijad je ivio pod pokroviteljstvom svoga oca, da bi nakon prelaska u Rijad ivio vie od osam godina kao podstanar, nakon ega kupuje skromniju kuicu gdje provodi 17 godina svoga ivota, u skromnom stanju, bez nekog posebnog uivanja. 1402.h.g. prelazi u noviju kuu koju dobija na poklon od banke "el-Tenmija el-'Akarija", u kojoj danas ivi kao i sav ostali svijet.'Akida: to se tie vjerskih ubjeenja i 'akide, odgojen je na ispravnom vjerovanju, kojeg je preuzeo od svog oca i djedova, kao i od poznate uleme i iskrenih ejhova: Pred njima je uio 'akidu Ehli Sunneta vel-Dema'ata, i stavove selaful-saliha. Uio je napamet, i pred ejhovima prelazio djela poput "Vasitijje" od ejha Muhammed b. 'Abdul-Vehhaba rhm., kao i njene komentare od strane ejhova, od kojih se poduio eri'atskim znanostima, i koji su mu tumaili i pojanjavali manje jasne izraze i fraze, ukazujui mu na naine dokazivanja tekstovima, tako da se uputio stazom hvala Allahu kojom su hodali nai ejhovi, kada je u pitanju rad sa knjigama selefa. Pred njime su ove knjige uili brojni studenti i uenici, kako one kratkog tipa (muhtesar), tako i one due (mebsut), poput "Vasitijje" od Herrasa, ili Ibnu Selmana, ili Ibnu Reida, i poput "Tahavije", "Lum'atul-I'itkada", razne erhove i komentare "Kitabul-Tevhida", knjige od ejhul-islama Ibnu Tejmijje rhm., i njegova uenika Ibnu Kajjima rhm., onda i djela od hafiza el-Hikemija, i ostalih autora selefijskih djela.Dobar je poznavalac dokaza 'akide i vjerovanja, i to je bio predmet kojeg je predavao na odjelu 'akide i savremenih ideolokih pravaca, na Univerzitetu "Muhammed b. Su'ud el-Islamijjeh". Tamo se bavio predavanjem 'akide i islamskog vjerovanja uopte, i bio je mentor brojnim djelima koje je univerzitet prihvatao na ovom odsjeku, i uestvovao je u komisijama za izvoenje magistara i doktora, upuujui studente na korisna djela iz ove oblasti, tako da je i dan danas, i pored duboke starosti, mentor velikom broju radova, bivi i dalje u kontaktu sa univerzitetom, opsluujui studente svojim znanjem.to se tie fikha, veina ejhova pred kojima je uio su bili specijalisti i dobri poznavaoci mezheba Ahmed b. Hanbela rhm., od kojeg, u veini sluajeva, nisu odstupali. Na njega se i ejh Abdullah usredsredio, pomno prouavajui knjige ovog mezheba, i onoga to je u uskoj vezi s njime, mada je poznato da je mezheb Ahmed b. Hanbela rhm., jedan od najirokogrudnijih mezheba, zbog postojanja velikog broja rivajeta, koji se u brojnim pitanjima podudaraju sa miljenjima ostalih mezheba. Ko se bude bavio detaljnijim prouavanjem ovog mezheba, dolazi u dodir sa brojnim miljenjima ostalih mezheba, izuzev odreenog broja pitanja koji se ne mogu desiti u stvarnosti, a koja se mogu nai po knjigama drugih mezheba, koja, i da se dese, je lako rijeiti, usporedbom sa ve rijeenim pitanjima najslinijim njima.ejhovi: ejhovi od kojih je direktno uzimao znanje su:1. ejh 'Abdurrahman b. Dibrin rhm., njegov otac, koji ga je poduio itanju i pisanju, godine 1359.h.g.. Bio je jedan od boljih stjecatelja znanja, dobar savjetnik, iskren ovjek, koji je mnoge odgojio i znanju poduio, i brigu je o studentima vodio, kako bi spojili izmeu znanja i rada. Umro je 1377.h.g..2. ovjek koji je intelektualno najvie imao uticaja na njega, je bio ejh 'Abdul-Aziz b. Muhammed Ebu Habib el-isri rhm., pred kojim je uio kapitalna islamska djela. Pred njime je uio od 1367.h.g., pa sve do 1387.h.g., kada je i preselio u Rijadu.3. ejh Salih b. Talek rhm., je osoba koja je bitno uticala na intelektualni opus ejh Abdullaha. Bio je imam i hatib u Rejjinu, a potom sudija u Hafrul-Batinu, nakon ega je otiao u penziju, nastanivi se u Rijadu. Umro je 1381.h.g.. Bio je slijep, ali mu je Allah d.., podario jako pamenje, i jako razumjevanje, tako da se od njega mogao okoristiti i stari i mladi. ejh 'Abdullah je pred njime prelazio djela iz 'akide, hadisa; njegovim predavanjima je prisustvovao, uz bezbroj drugih 'alima i uenjaka. ejh Salih je bio udo svoga vakta.4. ejh pred kojim je uio, i od kojeg se bitno okoristio je i bivi muftija Saudijske Arabije ejh Muhammed b. Ibrahim Alu ejh, o kojem se ne mora mnogo priati. ejh 'Abdullah b. Dibrin je kod njega imao redovne dersove sa ostalim uenicima, onda kada je osnovan nauni institut "Imamul-Da'ava", u mjesecu saferu, 1374.h.g. ejh Muhammed se bavio predavanjima iz svih islamskih znanosti na tom institutu. Na tom mjestu je ostao sve do 1381.h.g., kada je prestao baviti se predavanjima, jer je bio zaduen novom funkcijom muftijstvom i rijasetom kadiluka (el-ifta' ve ri'asetul-kada'), sve do smrti 1389.h.g., u mjesecu ramazanu, rahimehullahu te'ala.5. ejh Isma'il el-Ensari rhm., (tefsir, hadis, nahv, usul).6. ejh 'Abdul-Aziz b. Nasir b. Reid rhm., (fera'id, fikh).7. ejh Hammad b. Medd el-Ensari rhm., (magistratura).8. ejh Muhammed el-Bejhani rhm., (magistratura).9. ejh 'Abdul-Hamid 'Ammar el-Deza'iri rhm., (magistratura).10. ejh 'Abdullah b. Muhammed b. Hamid rhm., (fikh, kada').11. ejh 'Abdul-Rezzak el-'Afifi rhm., (tefsir, hadis).12. ejh Menna'a Halil el-Kattan rhm., (tefsir).13. ejh Omer b. Metrek rhm., jedan od prvih saudijaca koji su posjedovali doktorat, (fikh, hadis, tefsir, mu'amelat).14. ejh Muhammed 'Abdul-Vehhab el-Buhajri el-Masri.15. ejh Muhammed el-Dundi el-Masri rhm..16. ejh Muhammed el-Hidazi rhm., pisac tefsira "el-Vadih".17. ejh Taha el-Dessuki el-'Arebi el-Masri rhm..ejhovi, pred kojima je uio van naunih instituta i kola su:1. ejh 'Abdul-Aziz b. Baz rhm., pred kojim je veinu njegovih dersova prisustvovao, koje je odravao u el-Dami' el-Kebir, u Rijadu, nakon sabah, ikindije i akam namaza. Od njega je sluao predavanja iz razliitih oblasti islamskog znanja.2. ejh Muhammed b. Ibrahim el-Muhejzi', kadija.3. ejh 'Abdurrahman b. Muhammed b. Huvejmil, kadija.4. ejh Fehd b. Humejn el-Fehd rhm..5. ejh 'Abdurrahman Muhammed el-Mukrin rhm..6. ejh 'Abdurrahman b. 'Abdullah b. Fursan rhm..7. ejh Muhammed b. Dabir rhm..Dakle, kao to smo spomenuli, najuticajniji od svih navedenih ejhova na intelektualni opus ejh Dibrina hfz., bili su ejh 'Abdul-Aziz el-isri rhm., i ejh Muhammed b. Ibrahim rhm..Funkcije koje je opsluivao, ili ih trenutno opsluuje:1. 1380.h.g., bio je u sklopu daija koji su bili zadueni za da'avet na sjevernom djelu drave, po osnovu naredbe tadanjeg kralja Su'uda, kao i po osnovu savjeta ejh Muhammed b. Ibrahima rhm., a pod pokroviteljstvom ejh 'Abdul-Aziz el-isrija rhm., poevi od granice sa Kuvajtom, du granice sa Irakom i Jordanom, te duinom granica drave, i sa lijeve i sa desne strane, i u brojnim drugim gradovima. Da'ava je bila osmiljena kroz dersove, poduku, raspodjelu knjiga iz oblasti 'akide i ruknova islama, jer je bezbroj beduinskih plemena ivjelo u dubokom neznanju, koji od islama znadoe samo ime, namaz ili post, i tome slino. Mnogi od njih nisu znali namaz ispravno klanjati; na mnogo mjesto su radili irkijate, tako da je organizacija uloila maksimalni trud i napor u poduavanju muslimana, ime je Allah d.., okoristio svakog ko je elio hajr!2. Nakon toga je bio odreen za profesora na institutu "Imamul-Da'ava", u mjesecu a'abanu, 1381.h.g., sve do 1395.h.g.. Predavao je brojne islamske znanosti, poput: hadisa, fikha, tevhida, tefsira, mustalaha, nahva, istorije, ...3. 1395.h.g., prelazi na eri'atski fakultet u Rijadu, gdje se bavi predavanjem tevhida i 'akide na prvoj godini studija, kroz knjige: "Tedmorijja", "Tahavija"...4. 1402.h.g. prelazi u "Ri'aset Naunog Istraivanja, Muftijstva, Da'aveta i Upute", bivi jednim od lanova muftijstva, gdje je bio zaduen za izdavanje fetvi, kako usmeno tako i pismeno, nakon ega prestaje sa radom u muftijstvu, ali i dalje ostaje u konsultaciji s njima kada su pismeni radovi u pitanju.5. Pored navedenog, bio je i imam u mesdidu Alu Hammad u Rijadu, od mjeseca evvala, 1389.h.g., pa sve do 1397.h.g.. Od tada, pa do dan danas, bavi se dranjem predavanja i hutbi po raznoraznim mesdidima Rijada, a esto puta predvodi i bajram namaze. U tom periodu je esto puta zamjenjivao ejha 'Abdul-Aziza b. Abdullaha b. Baza rhm., kao imam u njegovom mesdidu, gdje se bavio dranjem predavanja i imametom.6. Od 1398.h.g., ima redovno nedjeljno predavanje na medresi "Darul-'ilm", gdje i dan danas dri predavanja, na kojoj su preli Sahihajn, otpoevi Sunen od imama Tirmizija. Metnove mu itaju ejh Ibrahim b. Abdullah b. Gajs, ejh dr. Muhammed b. Nasir el-Suhejbani, ejh dr. Fehd el-Selemeh hfz..7. Od 1408.h.g. bavi se predavanjem na "Sudijskom Institutu", koji je u sklopu univerzuteta Muhammed b. Su'ud el-Islamijjeh, gdje se bavio predavanjem fikha, na prvoj godini studija, kao i "Sijase el-er'ijje" (islamska politika), kao i oblast "Mu'amelata", imajui predavanje dva puta nedjeljno. Na drugoj godini bavio se predavanjem "Ahval el-ahsijja" (civilni propisi), imajui tri put nedjeljno predavanje iz ove oblasti, a na treoj godini se bavio predavanjima iz oblasti islamske politike "el-Sijasa el-er'ijja".8. Bio je mentor mnogobrojnim magistrima i doktorima u sklopu spomenutog Univerziteta, i to u toku svih ovih godina, kao i za vrijeme opsluenja muftijstva, svoj rad na univerzitetu nikako nije prekidao. Svake godine je preuzimao obavezu mentorstva nad trojicom ili etvoricom studenata, pregledavajui im radove jedanput mjeseno, ispravljajui im greke, upuujui ih na zdravo razumjevanje i izvore teme koju obrauju!9. Aktivni je da'ija u Sa'udijskoj Arabiji, gdje obilazi i mjesta van Rijada, drei predavanja, hutbe, uestvujui na seminarima, i programima raznoraznih centara...10. Aktivni je uesnik da'aveta u danima hadda, olienom u fetvama, dersovima, i ostalim organizacijama hadda.Napisana djela:1. Ahbarul-Ahad fil-Hadis el-Nebevi.2. El-Tedhin: Maddetuhu ve Hukmuhu fil-Islam.3. El-Devab el-Fa'ik fil-Reddi 'ala Mubeddilil-Haka'ik.4. El-ehadetan: Ma'anahuma va ma Testelzimuhu.5. El-ta'alikat 'ala metnil-Lum'ah.6. Tahkik erhil-Zerkei 'ala Muhtesaril-Hireki.7. El-Islam, bejnel-Ifrat vel-Tefrit.8. Talebul-'Ilm ve Fadlul-'Ulema'.9. El-Hivar el-Ramadani.10. El-Idabat el-Behijja fil-Mesa'il el-Ramadanijja.Za vie podataka o ejhu, obratite se na: http://www.ibn-jebreen.com/about-shekh/frame_01.htm