Sedamdeset i Sedam Hadisa Kudsi(76 Str)

77 HADISA KUDSI

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

HADIS BR. 1 Uzvieni Allah veli: "Ja sam onakav kakvim Me smatra Moj rob, i sa njim sam

gdje god Me spomene. Ako Me spomene u sebi, i Ja njega u sebi spomenem,

ako Me spomene u drutvu, Ja njega spomenem u boljem. Ako mi se primakne

pedalj, primiem mu se arin, ako Mi se primakne arin, primaknem mu se hvat,

ako Mi doe obinim hodom, dolazim mu hrlei."[1]

Hadis prenosi Ebu Hurejre radijallahu anhu, a biljei ga Buharija.

[1] Hadis je svojevrstan i vrlo ubjedljiv poticaj na injenje svega to je dobro i pozitivno, jer ono nailazi na viestruko uzvraanje od strane Allah d.. Bolje drutvo spomenuto u hadisu je prisustvo meleka.


HADIS BR. 2 Klanjao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, sa nama sabah na

Hudejbiji nakon kie koja je pala protekle noi. Nakon to je klanjao, okrenuo se

prisutnima i rekao: "'Znate li ta veli va Gospodar?' Rekoe: 'Allah i Njegov

Poslanik najbolje znaju.' On ree: 'Neki od Mojih robova osvanuli su kao

vjernici u Mene, a neki kao nevjernici. Ko kae: 'Kia je pala zahvaljujui

Allahovoj dobroti i milost', taj vjeruje u Me, a ne vjeruje u zvijezde. A ko kae:

'Kia je pala zbog toga to je to odreena zvijezda nagovijestila', taj ne vjeruje u

Me, a vjeruje u zvijezde.'"[1]

Hadis prenosi Zejd ibn Halid El-Duheni, a biljei ga Buharija.

[1] Hadis nije negacija postojanja zakonitosti po kojima se sve u prirodi dogaa, ve ukazivanje na onoga koji stoji iza njih, i koji ih, ako hoe, moe promijeniti, a to je Allah d..


HADIS BR. 3 Uzvieni Allah veli: "Uznemirava Me (vrijea Me) sin Ademov (ovjek): psuje

vrijeme, a Ja sam vrijeme (tj. Stvoritelj vremena), izmjenjujem no i dan!"



HADIS BR. 4 Uzvieni Allah veli: "ovjek Me utjeruje u la, a na to nema pravo, vrijea Me,

a na to nema pravo. Utjeruje Me u la kada veli: 'Nee me ponovo stvoriti kao

to je to prvi put uinio', a prvo stvaranje mi nije nimalo lake od ponovnog.

Vrijea me kada kae: 'Allah je sebi uzeo dijete', a Ja sam Jedan i

nepromjenljiv, nisam rodio, niti sam roen, i niko Mi ravan nije!'



HADIS BR. 5 Pri kraju vremena (koje je preostalo do Sudnjeg dana) pojavie se ljudi koji e

dunjaluk sticati u ime vjere (pod platom vjrere), ljudima e se prikazivati u

janjeoj koi od silne blagosti, jezici e im biti slai od eera, a srca, srca

vukova. Uzvieni Allah veli: "Zar se sa Mnom zavaravaju i zanose?! Zar se

protiv Mene odvaavaju ustati?! Sobom se kunem, poslau im kunju koja e i

razboritog izmeu njih uiniti zbunjenim!"

Hadis prenosi Ebu Hurejre radijallahu anhu, a biljei ga Tirmizi.


HADIS BR. 6 "Stvaranje nekoga od vas odvija se tako to se prvo sjedinjuje i ustaljuje u

majinom stomaku etrdeset dana, potom biva zakvaak ('aleka) isto toliko,

potom biva gruda mesa i krvi (mudga) isto toliko. Zatim mu Allah alje meleka,

kome budu nareene etiri stvari. Rekne mu: 'Pii ta e raditi, koliko e ivjeti,

kakvu nafaku e imati i da li e biti nesretan ili sretan.' Tako mi Onoga u ijoj je

ruci moja dua, neko od vas radi djela svojstvena dennetlijama i kada izmeu

njega i denneta bude samo arin, preduhitri ga to mu je propisano, pone raditi

ono to rade dehennemlije i ue u dehennem. Neko od vas, opet radi djela

svojstvena dehennemlijama i taman kada izmeu njega i dehennema bude

samo arin, preduhitri ga ono to mu je propisano, pa pone raditi djela

svojstvena dennetlijama i ue u dennet."

Hadis prenosi Abdullah ibn Mesud radijallahu anhu, a biljei ga Ibn Made.


HADIS BR. 7 Nevjerniku e na Sudnjem danu biti reeno: 'ta misli, da ima zemlju

ispunjenu zlatom, da li bi to dao da se otkupi (od kazne u dehennemu)?' 'Da!'

'Od tebe je traeno neto lake (pa to nisi uinio).'[1]

Hadis prenosi Enes ibn Malik radijallahu anhu, a biljei ga Muslim.

[1] Druge predaje hadisa preciziraju ta je to 'lake' - odrati datu obavezu pri stvaranju prvog ovjeka: svjedoiti da je Allah Gospodar i nikoga Mu ne smatrati ravnim. A Kuran o uzaludnosti pokuaja otkupa govori u suri Ali Imran, 91 ajet.


HADIS BR. 8 "uo sam od Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem kako veli: 'Tvoj

Gospodar se udi i divi pastiru koji na izboenoj stijeni na vrhu brda ui ezan za

namaz i klanja, pa Uzvieni veli: 'Pogledajte Mog roba, ui ezan i klanja, boji

Me se! Opratam Mome robu i uvodim ga u dennet!'"

Hadis prenosi Ukbe ibn Amir radijallahu anhu, a biljei ga Nesai.


HADIS BR. 9 ''Neka niko od vas ne poniava sebe!' Prisutni rekoe: 'Allahov Poslanie, kako

e neko od nas poniziti sebe?' 'Tako to e uvidjeti da u pogledu neke Allahove

naredbe (i njenog krenja) mora da kae svoju rije, pa je nee rei. Uzvieni

Allah e mu na Sudnjem danu rei: 'ta te sprijeilo da o toj i toj stvari kae

svoju rije?' 'Bojao sam se ljudi.' 'Bilo je pree da se Mene boji!'"

Hadis prenosi Ebu Seid El-Hudri radijallahu anhu, a biljei ga Ibn Made.


HADIS BR. 10 ''Kada se Deddal pojavi sa sobom e imati vodu i vatru. Ono za to ljudi budu

drali da je vatra bie hladna voda, a ono to budu smatrali da je hladna voda

bie vatra koja pri. Ko od vas bude to doivio, neka ue u ono za to smatra da

je vatra, bie mu pitko i hladno.' Huzejfe, prenosilac hadisa dalje veli: 'uo sam

Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da govori: 'Meu onima prije

vas bio i neki ovjek kome je doao melek smrti da mu uzme duu. Tom

prilikom mu je reeno: 'Da li si uradio ikakvo dobro djelo?' 'Ne znam,' - ree on.

'Razmisli' - bi mu reeno. 'Ne znam ni za jedno. Jedino sam trgovao sa ljudima,

pa sam priekivao onoga ko je bio u stanju odmah platiti, a otpisivao onima koji

to nisu bili u stanju.' Allah ga je (zbog toga) uveo u dennet. Prenosilac hadisa

dalje veli: 'Takoe sam uo Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da kae:

'Jednom ovjeku se primakla smrt. Kada je izgubio nadu u nastavak ivota,

oporuio je eljadi: 'Kada umrem, sakupite dosta granja i raspalite vatru. Kada

vatra pojede (spri) moje meso i stigne do kosti i ona se zgori, uzmite to,

sameljite, saekajte vjetrovit dan, pa ga raspite u more.' To su i uinili. Allah ga

je, meutim, sakupio, te mu rekao: 'Zato si to uinio?' Ovaj ree: 'Iz straha od

Tebe.' Allah mu je oprostio. Ukbe, koji prenosi ovaj hadis od Huzejfe, veli: uo

sam ga (Huzejfu) sve to i jo (dodaje) da je spomenuti ovjek (koji je naredio da

ga spale) bio pljaka grobova.'"

Hadis prenosi Huzejfe ibn El-Jeman radijallahu anhu, a biljei ga Buharija.


HADIS BR. 11 Uzvieni Allah veli: "ovjek Me utjeruje u la, a na to nema pravo, vrijea Me,

a na to nema pravo. Utjeruje Me u la kada veli: 'Nee me ponovo stvoriti kao

to je to prvi put uinio', a prvo stvaranje mi nije nimalo lake od ponovnog.

Vrijea me kada kae: 'Allah je sebi uzeo dijete', a Ja sam Jedan i

nepromjenljiv, nisam rodio, niti sam roen, i niko Mi ravan nije!'



HADIS BR. 12 "Allah veli: 'Udijeli, sine Ademov, udijeliu ti!'"



HADIS BR. 13 "Nakon to Allah stvori zemlju, ona poe da se pokree, te On stvori brda, koja

postavi na nju i ona se smiri. Meleki se zaudie i zadivie silini brda, pa rekoe:

'Gospodaru, ima li meu Tvojim stvorenjima ita silnije i monije od brda?' 'Ima

eljezo.' 'Gospodaru, ima li meu Tvojim stvorenjima neto jae i silnije od

eljeza?' 'Ima vatra.' 'Gospodaru, ima li meu Tvojim stvorenjima neto jae i

silnije od vatre?' 'Da, ima voda?' 'Gospodaru, ima li meu Tvojim stvorenjima

neto jae i silnije od vode?' 'Da, ima vjetar.' 'Gospodaru, ima li togod od

Tvojih stvorenja to je jae i silnije od vjetra?' 'Da, ima ovjek: udijeli svojom

desnicom krijui od ljevice.'"

Hadis prenosi Enes ibn Malik radijallahu anhu, a biljei ga Tirmizi.


HADIS BR. 14 "Na Sudnjem danu, ovjek e biti doveden poput jagnjeta. Bie postavljen pred

Allaha, pa e mu Allah rei: 'Dao sam ti izobilje blagodati, ta si inio?'

'Gospodaru, sakupljao sam i rasploivao (umnoavao), ostavio sam vie nego

to je bilo. Vrati me da Ti to donesem!' Tako ispadne da rob nije pripremio

nikakvo dobro, te bude odveden u vatru."



HADIS BR. 15 'Adijj ibn Hatim radijallahu anhu veli: "Bio sam kod Allahovog Poslanika

sallallahu alejhi ve sellem, kada su mu dola dva ovjeka: jedan se tuio na

neimatinu, a drugi na pljakae po putevima. Allahov Poslanik sallallahu alejhi

ve sellem ree: 'Pljakanja na putu to se tie, nee proi puno vremena do asa

kad e iz Mekke kretati karavana bez uvara. Neimatine to se tie, Sudnji dan

nee nastati prije nego to doe doba kada e neko od vas obilaziti sa sadakom,

na nalazei ko bi je primio. Zatim e svako stati pred Allaha, bez zastora i

tumaa, pa e mu On rei: 'Nisam li ti dao imetak?' 'Jesi.' 'Nisam li ti poslao

Poslanika?' 'Jesi.' Tada e pogledati na svoju desnu stranu i vidjeti samo vatru,

pa e pogledati na lijevu stranu i tamo nee vidjeti nita osim vatre. Neka se zato

svako od vas uva i titi od vatre, pa makar sa pola hurme (koju e udijeliti), a

ako ne nae ni toliko, onda lijepom rjeju.'"

Hadis prenosi Adijj ibn Hatim radijallahu anhu, a biljei ga Buharija.


HADIS BR. 16 Allah veli (melekima): "Kada Moj rob poeli da uradi loe djelo nemojte mu ga

pisati dok ga ne uini. Ako ga uini, piite mu ga kao jedno, a ako ga ostavi

zbog Mene, piite mu ga kao dobro djelo. A kada Moj rob poeli da uradi dobro

djelo, pa ga ne uradi, piite mu ga kao dobro djelo, a ako ga uradi piite deset

slinih, do sedamstostruko uveanog."



HADIS BR. 17 "Muslimani, jevreji i krani slie primjeru ovjeka koji je unajmio grupu ljudi

da mu rade neki posao itav dan do noi za odreenu nagradu, pa mu oni radili

do pola dana i rekli: 'Ne treba nam nagrada koju si nam uvjetovao. to smo

uradili neka bude badava.' 'Nemojte to initi, ve dovrite posao i uzmite

nagradu.' Oni odbie i ostavie. On unajmi druge nakon njih i ree: 'Dovrite

ostatak dana i pripae vam nagrada koju sam njima odredio.' Oni radie do

ikindije i rekoe: 'Neka ti bude badava ovo to smo radili, a neka ti i nagrade

koju si nam odredio.' On im ree: 'Zavrite to vam je preostalo od posla; ostalo

je samo malo dana.' Unajmi druge da rade ostatak dana. Oni radie dok ne zae

sunce i u potpunosti dobie nagradu odreenu prethodnim dvjema grupama. To

je primjer njih i onoga koliko su primili od ovog nura."

Hadis prenosi Ebu Musa El Eari radijallahu anhu, a biljei ga Buharija.


HADIS BR. 18 "Allah, neka je slavljen, veli: 'Sine Ademov, ako ispolji sabur i 'ihtisab'[1] kod

prvog udarca (u trenutku kad te zadesi nevolja), zadovoljan Sam samo time da

nagrada bude dennet!'"

Hadis prenosi Ebu Umame radijallahu anhu, a biljei ga Ibn Made.

[1] 'Sabur' je vieznana rije i ne moe se uvijek prevoditi kao strpljivost, ve zavisno od konteksta. Tako sabur moe znaiti strpljenje, podnoenje, trpljenje, izdrljivost, upornost, ustrajnost, ustezanje, itd. 'Ihtisab' je povjerenje u Allaha subhanehu ve te'ala. I oekivanje iskljuivo Njegove nagrade.


HADIS BR. 19 "Kada umre dijete nekog Allahovog roba, Allah rekne melekima: 'Uzeli ste

dijete Moga roba?' 'Da.' 'Uzeli ste plod njegovog srca?' 'Da.' 'ta je rekao Moj

rob?' 'Zahvalio Ti i izgovorio 'istirda'.[1] 'Sagradite Mome robu kuu u

dennetu i nazovite je 'Kua zahvalnosti'."

Hadis prenosi Ebu Musa El Eari radijallahu anhu, a biljei ga Tirmizi.

[1] 'Istirada' su Kuranske rijei: 'INNA LILLAHI VE INNA ILEJHI RADIUN' (Svi smo Allahovi i Allahu se vraamo).


HADIS BR. 20 "Meu onima prije vas bio neki ovjek u ranama, pa izgubio strpljenje, uzeo no

i presjekao njime vene na rukama, iskrvario i umro. Na to je Allah rekao:

'Preduhitrio me Moj rob u onome to Sam mu odredio, pa mu zabranjujem

(ulazak u) dennet!'"[1]

Hadis prenosi Dundub ibn Abdullah radijallahu anhu, a biljei ga Buharija.

[1] Dehennem mu je odreen, kako se kae u komentaru iz djela iz koga su preuzeti hadisi, zbog toga to je samoubistvo koje je haram uinio dozvoljenim i zbog izvrenja istoga. to se tie rijei: 'Pretekao me...' one svakako ne znae da je oduzimanjem ivota samom sebi umro prije od Allaha mu odreenog roka. 'Preticanje' se oituje u njegovoj rijeenosti da tako sebi prekrati ivot, a ne zna ta mu je Allah odredio.


HADIS BR. 21 "Allah jami onome ko izae na Njegovom putu: 'Onome ko ne izae ni zbog

ega drugog do li zbog borbe na Mome putu, vjerujui u Mene i priznajui Moje

poslanike, jamim da u ga uvesti u dennet ili ga vratiti u dom iz koga je

krenuo sa zadobivenom nagradom i ratnim plijenom.' Tako mi Onoga u ijoj je

ruci Muhammedova dua, svaka rana zadobivena na putu Uzvienog Allaha bie

(na Sudnjem danu stvorena) ista kao na dan kada je nanesena, boja e biti boja

krvi, a miris miris miska. Tako mi Onoga u ijoj je ruci Muhammedova dua, da

nee biti teko muslimanima, ne bih nikada izostao ni iza jednog pohoda, ali ne

nalazim dovoljno sredstava da ih opremim, a ni oni ih nemaju, a teko im je da

ostanu iza mene. Tako mi Onoga u ijoj je ruci Muhammedova dua, (po)elim

da se borim na Allahovom putu i poginem, pa (da budem proivljen i da) se

ponovo borim i (ponovo) poginem.'"

Hadis prenosi Ebu Hurejre radijallahu anhu, a biljei ga Muslim.


HADIS BR. 22 "Neki dennetlija e bit doveden (pred Allaha subhanehu ve te'ala), pa e

Uzvieni Allah rei: 'Sine Ademov, kako ti se ini tvoje obitavalite?'

'Gospodaru, (to je) najbolje obitavalite.' 'Trai i eli!' 'Traim da me vrati na

dunjaluk kako bih poginuo na Tvome putu deset puta.' Ovo e rei zbog velike

vrijednosti koju vidi u pogibiji na Allahovom putu."

Hadis prenosi Enes ib Malik radijallahu anhu, a biljei ga Nesai.


HADIS BR. 23 "Dok bijah u Mekki, rastvori se krov moje kue. Doe mi Dibril alejhi selam,

otvori mi prsa i izapra ih Zemzemom. Potom donese zlatnu posudu ispunjenu

mudrou i imanom, izrui mi je u grudi i zatvori ih. Uze me potom za ruku i

uspe se sa mnom na zemaljsko nebo. Dibril ree uvaru neba: 'Otvori!' 'Ko je!'

'Dibril.' 'Ima li neko sa tobom?' 'Da, sa mnom je Muhammed sallallahu alejhi

ve sellem.' 'Onaj to mu je objavljeno?' 'Da.' Kada nam otvori, uspesmo se na

zemaljsko nebo, kad tamo - sjedi neki ovjek. Sa njegove desne i lijeve strane

bijahu neke osobe. Kada pogleda na desnu stranu nasmije se, a kada pogleda na

lijevu stranu zaplae. Ree: 'Dobro doao, dobri Poslanie i dobri sine!' Rekoh

Dibrilu: 'Ko je ovo?' 'Ovo je Adem alejhi selam, a ove osobe sa njegove desne i

lijeve strane su njegovi potomci. Oni sa desne strane su dennetlije, a oni sa

lijeve strane su dehennemlije. Zato se, kada pogleda na desnu stranu, nasmije, a

kada pogleda na lijevu stranu zaplae.' Uzdignut sam na drugo nebo. Dibril

ree njegovom uvaru: 'Otvori!', a ovaj mu ree isto to i prvi, te otvori. (Enes

ibn Malik radijallahu anhu (prenosilac hadisa) veli: 'Spomenuo je da je na nebu

naao Adema, Idrisa, Musa, Isa i Ibrahima alejhimu salatu ve selam, ne

precizirajui njihova stanita; jedino je spomenuo da je naao Adema alejhi

selam na zemaljskom nebu, a Ibrahima alejhi selam na estom nebu. Kada

Dibril proe sa Poslanikom sallallahu alejhi ve sellem pored Idrisa alejhi selam

ovaj ree:) 'Dobro doao, dobri Poslanie i dobri brate!' 'Ko je ovo?' 'Ovo je Idris

alejhi selam.' Potom sam proao pored Musa alejhi selam koji ree: 'Dobro

doao, dobri Poslanie i dobri brate!' 'Ko je ovo?' 'To je Musa alejhi selam.'

Zatim prooh pored Isa alejhi selam koji ree: 'Dobro doao, dobri Poslanie i

dobri brate!' 'Ko je ovo?' 'To je Isa alejhi selam.' Prooh potom pored Ibrahima

alejhi selam, koji ree: 'Dobro doao, dobri Poslanie i dobri sine!' 'Ko je ovo?'

'Ovo je Ibrahim alejhi selam.' (Ibn ihab /jedan od prenosilaca hadisa/ veli:

'Izvijestio me Ibn Hazm da su Ibn 'Abbas i Ebu Hajje El-Ensari radijallahu


anhum govorili: 'Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao:) Potom sam

uzdignut do mjesta sa koga sam uo kripu pera (kojima meleki prave ispise iz

Levhi-Mahfuza). (Ibn Hazm i Enes ibn Malik radijallahu anhuma /ovdje se,

dakle, obje predaje stapaju u jednu/: 'Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je

rekao:) 'Allah propisa mome ummetu pedeset namaza, i ja se s time vratih. Kad

prolazih pored Musa alejhi selam on ree: 'ta je Allah propisao tvome

ummetu?' 'Pedeset namaza.' 'Vrati se svome Gospodaru, jer tvoj ummet to nee

biti u stanju obavljati.' 'Vratih se, pa mi Allah subhanehu ve te'ala umanji jedan

dio. Vrati se Musa alejhi selamu i rekoh: 'Umanjio mi je jedan dio (atr).[1]

'Ponovo se vrati svome Gospodaru, tvoj ummet to nije u stanju.' Obratio sam se

ponovo, pa mi je Allah subhanehu ve te'ala umanjio jedan dio. Vratih mu se, a

on ree: 'Vrati se svome Gospodaru, tvoj ummet to nije u stanju.' Vratih se, a

Allah subhanehu ve te'ala ree: 'Neka bude pet, a pedeset, jer kod Mene se Moja

rije ne mijenja.' Vratih se Musau, a on mi ree: 'Obrati se ponovo svome

Gospodaru.' 'Stidim se svoga Gospodara.' Potom Dibril alejhi selam krenu sa

mnom, te stigosmo do 'Sidretul-munteha',[2] natkriljenog bojama za koje ne

znadoh ta su. Uoh potom u dennet, kad ono u njemu nizovi bisera, a

dennetski prah od miska (mousa).'"

Hadis prenosi Enes ib Malik radijallahu anhu, a biljei ga Buharija.

[1] atr znai polovina, ali kada se sve predaje hadisa o Miradu usklade, onda se dolazi do toga da je svaki put umanjivano po 5 namaza, pa je stoga rije 'atr' ovdje prevedena kao dio. [2] Sidretul Munteha 'sidretu (tun)' je lotos, 'munteha' je konanost, svretak. Sidretul-munteha je, prema tome, granica do koje je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem doao sa Dibrilom alejhi selam, a potom nastavio sam, to je dokaz veliine i bliskosti Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. U nekim hadisima postoje neki opisi tog stabla, jedna je uvrten i ovdje. Da li ih shvatiti doslovno ili figurativno, pitanje je oko koga se odavno spore islamski uenjaci.


HADIS BR. 24 "Dovedena mi je ivotinja vea od magarca, a manja od mazge, iji je korak

dugaak koliko ona sama. Uzjahah, a sa mnom Dibril alejhi selam. Ili smo

neko vrijeme, pa mi ree: 'Sjai i klanjaj.' Uinih to. 'Zna li gdje si klanjao?

Klaanjao si u Tajibi.[1] (drugo ime Medine), koja e biti mjesto Hidre. Neko

vrijeme potom ponovo ree: 'Sjai i klanjaj.' 'Klanjah.' 'Zna li gdje si klanjao?

Klanjao si na Sinaju, mjestu, gdje je Uzvieni Allah razgovarao sa Musaom

alejhi selam.' Nakon nekog vremena mi opet ree: 'Sjai i klanjaj.' 'Sjahah i

klanjah.' 'Zna li gdje si klanjao? Klanjao si u Bejtu Lahmu (Betlehemu), gdje je

roen Isa alejhi selam.' Uoh potom u Bejtul-makdis (El-Mesdidul-aksa) gdje

mi se iskupie poslanici. Dibril me proturi naprijed te im bijah imam. Zatim

bijah uzdignut na zemaljsko nebo, kad na njemu Adem alejhi selam. Potom

bijah uzdignut na drugo nebo, kad na njemu tetii - Isa i Jahja alejhi selam.

Potom bijah uzdignut na tree nebo, kad na njemu Jusuf alejhi selam. Zatim

bijah uzdignut na etvrto nebo, kad na njemu Harun alejhi selam. Potom bijah

uzdignut na peto nebo, kad na njemu Idris alejhi selam. Zatim bijah uzdignut na

esto nebo, kad na njemu Ibrahim alejhi selam. Potom bijah uzdignut iznad

sedam nebesa. Stigosmo do Sidretul-Munteha. Obuze me neka izmaglica, te

padoh na seddu. Bi mi reeno: 'Na dan kad stvorih nebesa i zemlju propisao

Sam tebi i tvome ummetu pedeset namaza. Izvravajte ih ti i tvoj ummet!' Vratih

se do Ibrahima alejhi selama, a on me nita ne upita. Potom dooh do Musa

alejhi selama, a on ree: 'Koliko je (namaza) propisao tvoj Gospodar tebi i tvom

ummetu?' 'Pedeset namaza.' 'Ni ti ni tvoj ummet neete biti u stanju da ih

izvravate. Vrati se svom Gospodaru i moli Ga da olaka.' Vratih se Gospodaru,

te mi On olaka za deset. Potom dooh Musau koji mi naredi da se vratim.

Vratih se, pa mi On olaka za deset, da bi na kraju bili svedeni na pet. Dooh

Musau, a on mi ree: 'Vrati se svom Gospodaru i trai da ti olaka. Israelanima

su propisana dva namaza, pa ih nisu izvravali (kako treba).' Vratih se svome


Gospodaru i zatraih da olaka, a On ree: 'Na dan kada stvorih nebesa i zemlju

propisao sam tebi i tvome ummetu pedeset namaza. Ovih pet bie za pedeset.

Izvravajte ih ti i tvoj ummet.' Shvatih da je to od Allaha - neka je uzvien i

blagoslovljen! - konana i neopoziva odluka. Vratih se Musau alejhi selam koji

mi ree: 'Vrati se.' Shvatio sam da je to Allahova konana odluka i nisam se vie

vraao."

Hadis prenosi Enes ibn Malik radijallahu anhu, a biljei ga Nesai.

[1] Zastajanje u Medini je svojevrsno obveseljavanje Poslanika sallallahu alejhi ve sellem budunou koja e biti ugodnija od aktuelnih uvjeta u vrijeme kojih je dolo do Mi'rada. Zastajanje na Sinaju i Bejtul Lahmu, te Poslanikovim sallallahu alejhi ve sellem imametom u zajednikom namazu sa preanjim poslanicima eljela se istai zajednika nit koja vezuje sva poslanstva i njihovo zajedniko izvorite, te ukazati na poast Poslanika sallallahu alejhi ve sellem kao Peatu poslanstva.


HADIS BR. 25 "Doveden mi je Burak, bijela i dugaka ivotinja, vea od magarca i manja od

mazge, koja pravi korake svoje duine. Jahao sam dok nisam doao do Bejtul-

Makdisa (Kudsa). Svezao sa ga za halku za koju veu poslanici. Uao sam u

mesdid, klanjao dva rekata i izaao. Dibril mi donese posudu vina i posudu

mlijeka. Izabrao sam mlijeko, pa mi Dibril alejhi selam ree: 'Izabrao si prirodu

(ono to je blie ljudskoj prirodi).'[1] Potom smo uzdignuti na nebo. Dibril je

traio dozvolu za ulazak, pa je reeno: 'Ko si?' 'Dibril.' 'Ko je s tobom?'

'Muhammed sallallahu alejhi ve sellem.' 'Objavljeno mu je?' 'Objavljeno mu je.'

Otvori nam, kad ono tamo Adem alejhi selam. Zaeli mi dobrodolicu i uputi

hajr-dovu. Uspesmo se potom na drugo nebo. Dibril zatim zatrai dozvolu za

ulazak i bi mu reeno: 'Ko si?' 'Dibril.' 'Ko je s tobom?' 'Muhammed sallallahu

alejhi ve sellem.' 'Objavljeno mu je?' 'Objavljeno mu je.' Otvori nam, kad ono

tamo tetii Isa sin Merjemin i Jahja sin Zekerijjaov. Poelie mi dobrodolicu i

uputie hajr-dovu. Uspesmo se na tree nebo. Dibril zatrai dozvolu za ulazak.

'Ko si?' 'Dibril.' 'Ko je s tobom?' 'Muhammed sallallahu alejhi ve sellem.'

'Objavljeno mu je?' 'Objavljeno mu je.' Otvori nam, kad ono tamo Jusuf alejhi

selam, kome je data polovina (ukupne) ljepote. Poeli mi dobrodolicu i uputi

hajr-dovu. Uspesmo se na etvrto nebo. Dibril zatrai dozvolu za ulazak i bi

mu reeno: 'Ko si?' 'Dibril.' 'Ko je s tobom?' 'Muhammed sallallahu alejhi ve

sellem.' 'Objavljeno mu je?' 'Objavljeno mu je.' Otvori nam, kad ono tamo Idris

alejhi selam. Poeli mi dobrodolicu i uputi hajr-dovu. Uzvieni Allah (za Idrisa

alejhi selam) veli: 'Uzdigli smo ga na visoki poloaj.'[2] Uspesmo se na peto

nebo. Dibril zatrai da se otvori. Bi reeno: 'Ko si?' 'Dibril.' 'Ko je s tobom?'

'Muhammed sallallahu alejhi ve sellem.' 'Objavljeno mu je?' 'Objavljeno mu je.'

Otvori nam, kad ono Harun alejhi selam. Poeli mi dobrodolicu i uputi hajr-

dovu. Uspesmo se na esto nebo. Dibril zatrai da se otvori. Bi reeno: 'Ko si?'

'Dibril.' 'Ko je s tobom?' 'Muhammed sallallahu alejhi ve sellem.' 'Objavljeno


mu je?' 'Objavljeno mu je.' Otvori nam, kad tamo Musa alejhi selam. Poeli mi

dobrodolicu i uputi hajr-dovu. Uspesmo se na sedmo nebo. Dibril zatrai da se

otvori. Bi reeno: 'Ko si?' 'Dibril.' 'Ko je s tobom?' 'Muhammed sallallahu

alejhi ve sellem.' 'Objavljeno mu je?' 'Objavljeno mu je.' Otvori nam, kad tamo

Ibrahim alejhi selam lea naslonjenih na Bejtul-Mamur (nebesku Kabu) u koji

svakog dana ulazi 70000 meleka koji se ne vraaju.[3] (Potom je otiao do

Sidretul-munteha, kad ono - lie njegovo bijae poput slonovskih uiju, a

plodovi poput velikih upova). Kada ga je snalo to je Allah odredio,

promijenilo se i niko od Allahovih stvorenja ne bi bio u stanju opisati njegovu

ljepotu. Tu mi je objavljeno to je objavljeno. Propisano mi je pedeset namaza

svaki dan i no. Siao sam do Musa alejhi selama, koji mi ree: 'ta je tvoj

Gospodar propisao tvome ummetu?' 'Pedeset namaza.' 'Vrati se svome

Gospodaru i trai olakanje, jer tvoj ummet to nije u stanju obavljati. Ja sam to

iskusio sa sinovima Israilovim (Jevrejima).' Vratih se Gospodaru i rekoh:

'Gospodaru, olakaj mome ummetu!' Umanji mi pet. Vratih se Musau i rekoh:

'Umanjio je pet.' 'Tvoj ummet to nee biti u stanju. Vrati se tvome Gospodaru i

trai olakanje.' Vraao sam se izmeu Gospodara i Musa alejhi selama sve dok

Allah nije rekao: 'Muhammede, bie pet namaza svakog dana i noi, za svaki od

njih po deset, to je pedeset namaza. Ko poeli da uradi dobro djelo, pa ga ne

uradi pisae mu se dobro djelo, a ako ga uradi pisae mu se deset. Ko poeli da

uradi loe djelo, pa ga ne uradi, nita mu se ne pie, a ako ga uradi pie mu se

samo jedno loe djelo.' Siao sam i stigao do Musa alejhi selama i izvijestio ga.

'Vrati se svome Gospodaru i moli olakanje.' Vraao sam se Gospodaru dok Ga

se nisam postidio."



[1] Mlijeko simbolizira nepomuenost i neiskvarenost s kojim ovjek u svojoj prirodi dolazi na ovaj svijet, dok je vino, tj. alkohol, 'majka svih zala', kako to veli Poslanik sallallahu alejhi ve sellem. U jednoj predaji se dodaje: "Da si izabrao vino, zalutali bi i ti i tvoj ummet!" [2] Merjem 57 [3] to znai da svaki dan ulazi novih 70000 meleka.


HADIS BR. 26 "Uzvieni Allah veli: 'Propisao sam tvome ummetu pet namaza i obavezao se:

onoga ko ih bude uvao i obavljao na vrijeme uveu u dennet, a prema onome

ko ih ne bude uvao nemam nikakve obaveze.'"

Hadis prenosi Ebu Katade ibn Ribijj radijallahu anhu, a biljei ga Ibn Made.


HADIS BR. 27 "Prvo za to e rob polagati raun na Sudnjem danu bie njegov namaz. Ako

bude potpun (po broju i nainu obavljanja) bie upisan potpunim, a ako neto

bude manjkavo, rei e Allah subhanehu ve te'ala: 'Nalazite li kakvih

dobrovoljnih namaza?' (Ako ih bude), dobrovoljnim namazima mu se dopune

obavezni namazi koje je propustio, a zatim tako isto bude i sa ostalim djelima."



HADIS BR. 28 "Klanjali smo za Allahovim Poslanikom sallallahu alejhi ve sellem akam, pa su

se neki vratili kuama, a neki ostali zabavljeni zikrom namaza. Utom nam doe

Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, urei sav zadihan, otkrivenih

koljena i ree: 'Veselite se! Evo je va Gospodar otvorio jedna od nebeskih vrata

diei se vama pred melekima, i veli: 'Pogledajte Moje robove, klanjali su jedan

propisan namaz i iekuju drugi!'"

Hadis prenosi 'Amr ibn El 'As radijallahu anhu, a biljei ga Ibn Made.


HADIS BR. 29 "Meu vama se stalno smjenjuju noni i dnevni meleki. Okupljaju se na ikindiji

i sabahu. Oni koji su meu vama zanoili uspinju se, a On ih, mada najbolje zna

sve o vama, pita: 'U kakvom stanju ste ostavili Moje robove?' 'Ostavili smo ih, a

oni klanjaju, a i zatekli smo ih, a oni klanjaju.'"



HADIS BR. 30 Ebu Derda i Ebu Zerr radijallahu anhuma prenose od Allahovog Poslanika

sallallahu alejhi ve sellem, a on od Uzvienog Allah da veli: "Sine Ademov,

klanjaj Mi poetkom dana etitri rekata , pa u te sauvati (od svakog zla i

injenja grijeha) na kraju dana (ili do kraja noi)."[1]

Hadis prenose Ebu Derda i Ebu Zerr radijallahu anhuma, a biljei ga Tirmizi.

[1] Misli se na 'Salatul duha', namaz koji se klanja od izlaska sunca do podne namaza.


HADIS BR. 31 "Allah ima meleke koji obilaze puteve, traei one koji zikr ine. Kada nau

ljude koji zikr ine, jedni druge zovu: 'Doite onome to traite!' Potom ih

natkriljuju sve do najblieg neba. Nakon toga ih pita njihov Gospodar, a On zna

najbolje od njih: 'ta vele Moji robovi?' 'Slave te i veliaju, zahvaljuju Ti se i

uznose Te.' 'A da li su Me vidjeli?' 'Ne, tako nam Allaha, nisu Te vidjeli!' 'Da su

Te vidjeli jo silnije bi Te uzdizali i zahvaljivali Ti, jo vie Te slavili.' 'A ta od

Mene trae?' 'Trae dennet.' 'Da li su ga vidjeli?' 'Ne, tako nam Allaha, nisu ga

vidjeli.' A ta bi bilo da su ga vidjeli?' 'Da su ga vidjeli, jo bi vie za njim udili,

jo silnije bi ga traili i eljeli.' 'Od ega trae utoite?' 'Od vatre.' 'A da li su je

vidjeli?' 'Ne, tako nam Allaha, Gospodaru, nisu je vidjeli.' 'ta bi bilo da su je

vidjeli?' 'Da su je vidjeli jo bi vie od nje bjeali i jo bi je se silnije plaili.' Na

to e im Allah rei: 'Budite Mi svjedoci da im opratam.' Jedan od meleka e

rei: 'Meu njima je bio taj i taj koji ne spada meu njih, ve je doao radi neke

svoje potrebe.' A Allah e rei: 'Oni su drutvo iji sabesjednik ne moe biti

nesrean.'[1]


[1] Hadis je podsticaj na druenje sa dobrim i pobonim ljudima, kako bi ono uticalo na ovjeka koji moda grijei i bilo uzrokom preokreta u njegovom nanu ivljenja.


HADIS BR. 32 Od Abdullaha ibn Omera radijallahu anhuma se prenosi da im je Allahov

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem priao kako je Allahov rob rekao:

'Gospodaru moj, Tebi je hvala onako kako to dostoji Tvojoj velianstvenosti i

veliini Tvoje moi!', pa su te rijei predstavljale problem za meleke koji piu

njegova djela, te su se uspeli na nebo i rekli: Gospodaru na, Tvoj rob je

izgovorio rijei za koje ne znamo kako da ih zapiemo. Uzvieni Allah, koji

najbolje zna ta je rekao Njegov rob, ree: 'ta je rekao Moj rob?' Gospodaru,

rekoe njih dvojica, - rekao je: 'Gospodaru moj, Tebi je hvala onako kako to

dostoji Tvojoj velianstvenosti i veliini Tvoje moi!' Na to Uzvieni Allah ree:

'Zapiite onako kako je rekao Moj rob, i neka tako stoji sve dok se ne susretne sa

Mnom i dok ga Ja ne nagradim za to!'[1]

Hadis prenosi Abdullah ibn Omer radijallahu anhuma, a biljei ga Nesai.

[1] Nagrada za izgovaranje ovih rijei je tako velika da meleki nisu znali njenu visinu, a Allah im to nije otkrio, ve je Sebi zadrao pravo da je On oktrije na Sudnjem danu. U originalu one glase: 'Ja Rabbi, lekel hamdu kema jenbegile delali vedhike ve liazimi sultanike!'


HADIS BR. 33 "Uzvieni Allah veli: 'Sine Ademov, posveti se ibadetu (robovanju Meni), pa u

ti srce ispuniti bogatstvom i utaiti ti siromatvo. Ako to ne uini, ruke u ti

ispuniti poslom, a neu te zatiti od siromatva!'"[1]


[1] Ovaj hadis ni u kom sluaju nije poziv na potpuno odricanje od rada i truda za sticanje, ve prije obeanje dosezanja unutranjeg smiraja i zadovoljstva sa postignutim. Drugim rijeima, bogat je onaj ko se tako osjea, nezavisno od koliine onoga to posjeduje.


HADIS BR. 34 "Uzvieni Allah veli: 'Koga zabave Kuran i spominjanje Mene, pa ne bude od

Mene traio, dau mu najbolje to dajem onima koji od Mene trae!'"

Hadis prenosi Ebu Seid El-Hudrijj radijallahu anhu, a biljei ga Tirmizi.


HADIS BR. 35 "Uzvieni Allah veli: 'Post je Moj i Ja za njega nagraujem, (jer posta) ostavlja

svoje strasti, jelo i pie zbog Mene.' Post je tit. Posta ima dvije radosti: (jednu)

radost kada se iftari i (drugu) radost kada susretne svoga Gospodara. Zadah iz

usta postaa kod Allaha je ljepi od mirisa miska (mousa).'"



HADIS BR. 36 "Onome ko se bude druio sa Kuranom (uio ga i po njemu postupao) bie

reeno kada ue u dennet: 'Ui i uspinji se!', pa e uiti i za svaki ajet se

uspinjati po jedna stepen, sve dok ne proui posljednje to zna."

Hadis prenosi Ebu Seid El Hudrijj radijallahu anhu, a biljei ga Ibn Made.


HADIS BR. 37 "ovjeku e biti podizan stepen u dennetu, pa e rei: 'Odakle (zbog ega)

ovo?' Bie mu reeno: 'Zbog traenja oprosta za tebe od strane tvog brata!'"

Hadis prenosi Ebu Hurejre radijallahu anhu, a biljei ga Ibn Made.


HADIS BR. 38 "Uzvieni Allah veli: 'Ko iskae neprijateljstvo prema nekome kome sam Ja

prijatelj, najavljujem mu rat! Moj rob mi se ne moe pribliiti niim to bi mi

bilo drae od onoga to sam mu Ja propisao da ini.[1] Moj rob mi se pribliava

nafilama (djelima koja mu nisu nareena, ali ih dobrovoljno izvrava) sve dok

ga ne zavolim. A kada ga zavolim, bivam njegovim sluhom kojim slua, bivam

njegovim vidom kojim vidi, bivam njegovom rukom kojom prihvata i nogom

kojom hodi.[2] Ako od Mene potrai utoite, pruiu mu ga. Ni u emu to

inim ne kolebam se kao prilikom uzimanja due Moga roba - vjernika, kome

smrt nije draga, a Meni nije drago da mu se desi bilo kakva neprijatnost.'"


[1] Usmjerenje na injenje stvari koje su strogo nareene, pa tek onda na dopunske oblike pobonosti. Nagrade koje se u pojedinim hadisima obeavaju za odreene nafile i postove sleduju onoga ko ih obavi, a obavlja i obavezne namaze i sl., a Allah najbolje zna i moe sve! [2] Alegorino i metaforino izraavanje u ovom hadisu razliito su tumaeni. Najprihvatljivije je tumaenje ono koje kae da Allah pomae takvom svome robu u svakoj situaciji koju poduzima i daje mu posebnu snagu i izotrenost svih osjetila, kao sam On, neka je Uzvien, direktno preuzima njihovu funkciju.


HADIS BR. 39 "Kada Allah zavoli mekog svoga roba, pozove Dibrila te mu rekne: 'Ja volim

toga i toga, voli ga i ti!' Dibril ga zavoli. Potom proglasi na nebu: 'Allah voli

tog i tog, volite ga i vi!', te ga zavole itelji neba. Zatim to bude prihvaeno i na

Zemlji. A kada Allah zamrzi nekog svog roba, pozove Dibrila i rekne: 'Mrzim

toga i toga, mrzi ga i ti!' Dibril ga zamrzi, pa oglasi medu iteljima neba: 'Allah

mrzi toga i toga, mrzite ga i vi!' Oni ga zamrze, a zatim mu se odredi mrnja i na

Zemlji."



HADIS BR. 40 "Allah e rei na Sudnjem danu: 'Gdje su oni koji su se voljeli zbog Moje

uzvienosti? Smjestiu ih u svoj hlad danas, kada nema drugog hlada osim

Mojega.'"



HADIS BR. 41 "Krenuo neki ovjek da posjeti svog brata (u vjeri) u drugom selu, pa mu Allah

uz put postavi meleka, koji ree: 'Gdje e?' 'elim kod svog brata u ovome

selu.' 'ini li to radi neke koristi koju od njega oekuje?' 'Ne, zavolio sam ga

samo u ime Uzvienog Allaha.' 'Ja sam ti Allahov glasnik: 'Allah te zavolio kao

to si ti zbog Njega zavolio svog brata.'"[1]


[1] Strogo uzevi, ovaj hadis i nije hadis kudsi, jer ne sadrava direktno Allahove rijei, ali je valjda uvrten zbog Allahove poruke kojoj je melek samo vjerni prenosilac.


HADIS BR. 42 "Allah, neka je uzvien i slavljen, veli: 'Obavezao sam se da svoju ljubav

ukaem onima koji se zbog Mene drue, posjeuju i potpomau.'"

Hadis prenosi Muaz ibn Debel radijallahu anhu, a biljei ga Malik.


HADIS BR. 43 "Uzvieni Allah veli: 'Oni koji se vole zbog Moje uzvienosti imae (na

Sudnjem danu) uzviena mjesta od nura (svjetla), na kojima e im zavidjeti

poslanici i ehidi.'"[1]

Hadis prenosi Muaz ibn Debel radijallahu anhu, a biljei ga Tirmizi.

[1] Rije upotrijebljena ovdje ne znai onu nedozvoljenu zavidnost (hased, zavist u elji za prestankom odreene blagodati kod onog ko je posjeduje), ve jednu zadivljenost i prieljkivanje istog.


HADIS BR. 44 "Uzvieni Allah e na Sudnjem danu rei: 'Sine Ademov, obolio Sam pa Me nisi

obiao!' 'Gospodaru, kako u Te obii kad si Ti Gospodar svjetova?' 'Zar nisi

znao da je taj i taj Moj rob obolio, pa ga nisi obiao? Zar nisi znao da bi Me, da

si ga obiao, naao kod njega? Sine Ademov, traio sam da Me nahrani, pa to

nisi uinio!' 'Gospodaru, kako da Te nahranim kada si Ti Gospodar svjetova?'

'Zar nisi znao da je taj i taj Moj rob traio da ga nahrani, pa to nisi uinio? Zar

nisi znao da bi, da si ga nahranio, nagradu za to naao kod Mene? Sine Ademov,

traio sam da Me napoji, pa to nisi uinio!' 'Gospodaru, kako da Te napojim

kad si ti Gospodar svjetova?' 'Taj i taj Moj rob je traio da ga napoji, pa to nisi

uinio. Da si ga napojio, nagradu za to bi naao kod Mene!'"



HADIS BR. 45 "Dennetska vrata se otvaraju ponedjeljkom i petkom i oprata se svakom robu

koji Allahu nita ravnim ne smatra, izuzev ovjeku izmeu koga i brata mu bude

neprijateljstvo, za koje e biti reeno: 'Ostavite ovu dvojicu dok se ne izmire,

ostavite ovu dvojicu dok se ne izmire!'"[1]


[1] Uvjeti za primanje tevbe (pokajanja) su: a) uvidjeti da je djelo loe i pokajati se, b) odluiti da se vie ne ini, c) zamoliti Allaha za oprost. Ovome se ukoliko je grijeh iz oblasti meuljudskih odnosa, dodaje i etvrti uvjet, a to je: d) da onaj ko je otetio nekoga zatrai oprosta od njega. Upravo u tom sluaju je ovdje rije.


HADIS BR. 46 "Meu onima prije vas bio neki ovjek koji je ubio 99 ljudi. Pitao je za

najuenijeg ovjeka na Zemlji, te su ga uputili kod nekog kaluera. Otiao mu je

i rekao da je ubio 99 ljudi, i pitao ga ima li za njega pokajanja i oprosta. Ovaj

mu je rekao: 'Ne', pa je i njega ubio i namirio na 100. Potom je pitao za

najuenijeg ovjeka na Zemlji, pa su ga uputili na nekog uenjaka, kom je rekao

da je ubio 99 ljudi i pitao ga da li za njega ima pokajanja i oprosta. 'Da', - ree

mu on, - a ko bi se to mogao isprijeiti izmeu tebe i pokajanja? Idi u to i to

mjesto. U njemu su ljudi koji robuju Allahu, pa Mu i ti s njima robuj! Ne vraaj

se u svoje mjesto, jer je to loe mjesto.' On krenu, i kad stie na pola puta doe

mu smrt. Oko njega se sporjekae meleki (Allahove) milosti i meleki

(Allahove) kazne. Meleki milosti, rekoe: 'Doao je ovdje kajui se, srcem

okrenut ka Uzvienom Allahu.' Meleki kazne rekoe: 'Nikada nije dobra uinio!'

Tada im doe melek u ljudskom obliku, te ga oni uzee za sudiju, a on im ree:

'Izmjerite udaljenost izmeu dvaju mjesta, i kom bude blii, tamo ga svrstajte!'

Izmjerie i utvrdie da je blie mjestu u koje je htio stii, te ga prihvatie meleki

milosti. U vjerodostojnoj predaji, stoji: 'Allah je objavio jednom mjestu (loem):

'Udalji se!', a drugom: 'Priblii se!' I rekao: 'Izmjerite udaljenost izmeu njih!'

Oni utvrdie da je blii drugom za pedalj, te mu bi oproteno."[1]

Hadis prenosi Ebu Seid El-Hudrijj radijallahu anhu, a biljei ga Muslim.

[1] Ovo je jedini hadis koji nije sadran u zbirci na osnovu koje je sainjen izbor. Jedino ga predaja koja spominje da je Allah objavio mjestima da se udalje, tj. primaknu, ini hadisom-kudsijom. Hadis je naveden prema djelu 'Rijadus salihin'.


HADIS BR. 47 "Allah veli: 'Sine Ademov, sve dok Me moli i nada se Mome oprostu, Ja u ti

opratati uz sve ono to je pri tebi, ne marei (da li e to nekome drugome biti

pravo ili ne). Sine Ademov, kada bi tvoji grijesi dosezali do neba, pa Me

zamolio da ti oprostim, Ja bih to uinio, ne marei. Sine Ademov, kada bi Mi

doao sa grijesima koji bi ispunili itavu Zemlju, a pri tome nisi nikoga smatrao

Meni ravnim (nisi irk inio), podario bih ti isto toliko oprosta.'"



HADIS BR. 48 "Kada doe no polovine abana, probdijte je (provedite je u ibadetu), a naredni

dan postite, jer Allah te noi nakon zalaska sunca silazi na zemaljsko nebo i

zbori: 'Ima li koga da oprost trai, da mu oprostim? Ima li koga ko moli za 'rizk'

(opskrbu, nafaku), da ga opskrbim? Ima li koga u nevolji, da ga iz nje izbavim?

Ima li toga i toga?...' I sve tako do svitanja."

Hadis prenosi Ali ibn Ebi Talib radijallahu anhu, a biljei ga Ibn Made.


HADIS BR. 49 "Na Gospodar, neka slavljen i uzvien, silazi svaku no kada preostane zadnja

treina noi na zemaljsko nebo i govori: 'Ima li koga da Me zove, da nu se

odazovem? Ima li koga da neto trai od Mene da mu to dam? Ima li koga da

trai oprosta od Mene, da Mu oprostim?'"



HADIS BR. 50 "Bila meu Israelianima dva pobratima. Jedan od njih grijeio, a drugi bio

predan ibadetu. Ovaj potonji je stalno vidio da prvi grijei i govorio mu: 'Okani

se!', a on je govorio: 'Prepusti to meni i mom Gospodaru! Nisi valjda poslat da

nada mnom bdi?' Na to je ovaj rekao: 'Tako mi Allaha, Allah ti nee oprostiti!'

ili: 'Allah te nee uvesti u dennet!' Nakon to su umrli i sastali se kod

Gospodara svjetova, Allah je rekao onome to je bio predan ibadetu: 'Jesi li znao

ta Ja smjeram? Ili si bio u stanju uiniti ono to je u Mojoj moi?!' Grijeniku je

rekao: 'Idi i ui u Moj dennet, Mojom milou!', a drugom: 'Vodite ga u vatru!'

Ebu Hurejre je rekao: 'Tako mi Onog u ijoj je ruci moja dua, (poboni) je

izgovorio rijei koje su mu upropastile i ovaj i budui svijet!'"[1]

Hadis prenosi Ebu Hurejre radijallahu anhu, a biljei ga Ebu Davud.

[1] Poboni je za sebe uzurpirao pravo da odreuje kome e biti oproteno, a kome ne, to je iskljuivo Allahovo pravo, te je na taj nain poinio svojevrstan irk.


HADIS BR. 51 "Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je molio za svoj ummet pred vee Dana

stajanja na Arefatu (Jevmu 'Arefe), pa mu je odgovoreno: 'Opratam im, izuzev

nepravednog (zalima) od koga u uzeti (ono to pripada) onome kome je

uinjena nepravda (mazlum).' 'Gospodaru, ako hoe moe onome kome je

nepravda uinjena dati (ono to mu pripada) iz denneta, a oprostiti zulumaru.'

Te veeri mu nije nita odgovoreno. Kada je osvanuo na Muzdelifi, ponovio je

molbu, pa mu je udovoljeno. Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem se

nasmijao ili osmjehnuo (sumnja prenosioca hadisa). Ebu Bekr i Omer

radijallahu anhuma su mu rekli: 'Ovo je as u kom se (ranije) nisi smijao. ta te

nasmijalo, neka te Allah uini uvijek nasmijanim?!' 'Allahov neprijatelj Iblis,

saznavi da je Uzvieni Allah usliao moju molbu i oprostio mome ummetu,

zagrabio je praine i poeo se posipati po glavi, kukajui i leleui, pa me

njegov oaj nasmijao.'"

Hadis prenosi 'Abbas ibn Mirdas Es-Sulemi radijallahu anhu, a biljei ga Ibn

Made.


HADIS BR. 52 "Allah mi je sakupio zemlju, pa sam vidio njen istok i zapad, (a vidio sam) i da

e moj ummet posjedovati i vladati onim to mi je skupljeno. Data su mi dva

blaga: crveno i bijelo.[1] Molio sam svoga Gospodara za svoj ummet da ga ne

uniti optom sunom godinom i da im ne poalje neprijatelja izvan njih samih

koji e im oduzeti mo i vlast. Gospodar mi je rekao: 'Muhammede, kada Ja

neto dosudim, ono se ne moe otkloniti. Udovljavam ti da tvoj ummet ne

unitim optom suom i da im ne poaljem neprijatelja izvan njih samih koji e

im oduzeti vlast i mo, pa makar se on sakupio sa svih strana, sve dok sami ne

ponu unitavati i porobljavati jedni druge.'"

Hadis prenosi Sevban radijallahu anhu, a biljei ga Muslim.

[1] Vienje istoka i zapada je ukazivanje na pravce u kojima se najvie proirio islam. Dva blaga su zlato i srebro, a neki komentatori vele riznice Kisre i Kajsara, perzijskog i vizantijskog vladara.


HADIS BR. 53 "Kada je Allah stvorio stvoreno, u svojoj Knjizi, u kojoj sebi pie obaveze i koja

je stavljena kod Njega na Prijesto (Ar), zapisao je: 'Moja milost nadvladava

Moju srdbu!'"[1]


[1] "Kaznom Svojom kanjavam koga hou, a Moja milost obuhvata sve..." E'araf 156.


HADIS BR. 54 "Dvojica od onih koji su uli u vatru zapomagali estoko, pa Uzvieni Allah

ree: 'Izvedite ih!' Kada su izvedeni ree im: 'Zbog ega ste tako estoko

zapomagali?' 'Uinili smo to da bi nam se smilovao.' 'Moja milost je u tome da

se obojica bacite u vatru u kojoj bijaste.' Jedan se baci, pa mu Allah uini vatru

hladnom i spasonosnom, a drugi to ne uini. Gospodar mu ree: 'ta te sprjeava

da se ne baci u vatru kao tvoj sudrug?' 'Gospodaru, nadam se da me nee u nju

vratiti nakon to si me iz nje izveo!' Gospodar mu ree: 'Neka ti bude ono emu

se nada!' Obojica, Allahovom milou, udoe u dennet."



HADIS BR. 55 "Poslanik sallallahu alejhi ve sellem prenosi od Uzvienog Allaha da je rekao:

'Robovi moji, nepravdu sam zabranio Sebi i uinio je i vama zabranjenom, pa ne

budite jedni prema drugima nepravedni! Robovi moji, svi ste vi zalutali, osim

onoga koga Ja uputim. Traite da vas uputim, uputiu vas! Robovi moji, svi ste

vi gladni, osim onoga koga Ja nahranim. Traite da vas nahranim, nahraniu

vas! Robovi moji, svi ste vi nagi, osim onoga koga Ja zaodjenem. Traite da vas

zaodjenem, zaodjenuu vas! Robovi moji, vi grijeite i nou i danju, a Ja

opratam sve grijehe. Molite me da vam oprostim, oprostiu vam! Robovi moji,

nikada neete biti u stanju da Mi nakodite, niti ete biti u stanju da koristite!

Robovi moji, kada bi prvi i posljednji meu vama, i ljudi i dini, bili poput srca

najbogobojaznijeg meu vama, to nimalo ne bi povealo Moju vlast i posjed.

Robovi moji, kada bi i prvi i posljednji meu vama, i ljudi i dini, bili poput srca

najrazvratnijeg meu vama, to nimalo ne bi umanjilo, to nimalo ne bi umanjilo

Moju vlast i posjed. Robovi moji, kad bi i prvi i posljednji meu vama, i ljudi i

dini, stali na jedno polje i traili od Mene, pa Ja svakome dao to je traio to bi

smanjilo ono to ja imam (samo) kao to igla umanji more kada se u njega uroni.

Robovi moji, vaa djela vam zapisujem, a zatim u vam ih vjerno isporuiti. Ko

nae dobro, neka zahvali Allahu, a ko nae drugaije, neka kori samo sebe!"

Hadis prenosi Ebu Zerr radijallahu anhu, a biljei ga Muslim.


HADIS BR. 56 "Nakon to je Allah stvorio Adema alejhi selam i udahnuo u njega duu, ovaj je

kihnuo, pa rekao: 'El-hamdulillah!' (Hvala Allahu), zahvalivi Allahu po

Njegovom odobrenju. Gospodar mu je rekao: 'Rahimekellahu ja Adem (Neka ti

se Allah smiluje, Ademe).[1] Idi onim melekima - grupi njih koji su sjedili - i

reci: 'Es-selamu alejkum'. (Kada je to uinio), oni rekoe: 'Ve alejkesselamu ve

rahmetullah'. Potom se on vrati svome Gospodaru koji mu ree: 'Ovo je tvoj

pozdrav i pozdrav tvoga potomstva kojim e se meusobno pozdravljati.' Potom

mu Allah, skupljenih ruku (stisnutih aka) ree: 'Proberi koju hoe.' On ree:

'Odabirem desnicu moga Gospodara - a obje ruke moga Gospodara su

blagoslovljena desnica.[2] Allah je isprui, kad ono u njoj Adem i njegovo

potomstvo. 'Gospodaru, ko su ovi?' 'To su tvoji potomci.' Svakom od njih bijae

meu oima upisana duina ivota. Meu njima je bio jedan najsvjetliji, ili meu

najsvjetlijima. 'Gospodaru, ko je ovo?' 'Ovo je tvoj sin Davud. Odredio sam da

e ivjeti 40 godina.' 'Gospodaru produi mu ivot!' 'Ja sam mu toliko odredio.'

'Gospodaru, ja mu od svog ivota dajem 60 godina.' 'Neka ti bude.' Potom ga je

nastanio u dennet koliko je On htio, a onda ga iz njega izveo. Adem je sebi

odbrojavao. Kada mu je doao melek smrti, Adem mu ree: 'Pourio si, meni je

odreeno (da ivim) 1000 godina.' Ovaj mu ree: 'Svakako, ali ti si svome sinu

Davudu dao 60 godina.' Tako je Adem zanijekao, pa i njegovo potomstvo nijee,

zaboravio je, pa zaboravlja njegovo potomstvo. Od tada je naredeno zapisivanje

i svjedoenje."



HADIS BR. 57 "Neki od Allahovih Poslanika odsjeo je ispod drveta. Tu ga je ujeo mrav, te je

naredio da mu se ukloni oprema i da se spali mravinjak, pa mu je Allah objavio:

'Zato ne samo jednog?'"[1]


[1] U ljudskoj je prirodi da ponekad pretjera u osveti. Poslanik iz ovog hadisa je, nedvojbeno, ovjek! O uzvraanju Kuran kae: 'Ako hoete da na nepravdu uzvratite, onda to uinite samo u onolikoj mjeri koliko je vama uinjeno...' Nahl 126


HADIS BR. 58 "Dok se jednom prilikom Ejub alejhi selam kupao nag, na njega sletjee zlatni

skakavci, pa ih on stade skupljati u odjeu. Njegov Gospodar ga pozva: 'Nisam

li te uinio neovisnim od toga to vidi?' On ree: 'Svakako, tako mi Tvoje moi,

ali ja ne mogu bez Tvoga blagoslova!'"[1]


[1] I ljubav za imetkom je svojstvena ljudima - poslanici su ljudi! Ali odabrani.


HADIS BR. 59 "Doao melek smrti Musau alejhi selamu i rekao mu: 'Odazovi se svome

Gospodaru!' Musa alejhi selam ga udari po oku i izbi mu ga. Melek se vrati

Uzvienom Allahu i ree: 'Ti si me poslao robu koji ne eli smrt i on mi je izbio

oko!' Allah mu vrati oko i ree: 'Vrati se mome robu i reci: 'eli ivot? Ako

eli ivot, stavi ruku na vola, i koliko ti ruka pokrije dlaka toliko e ivjeti!'

'ta poslije?' 'Poslije e umrijeti.' Neka to onda bude to skorije. Gospodaru,

usmrti me nadomak Svete zemlje!'[1] 'Tako mi Allaha, da sam pored puta,

pokazao bih vam njegov kabur pored puta, kod crvene pjeane dine.'"


[1] Doslovno: 'Usmrti me na mjestu odakle mogu kamenom dobaciti do Svete zemlje!' Inae komentatori kau da je Musa alejhi selam molio smrt blizu Svete zemlje, a ne u njoj, iz straha od jevrejske sklonosti da uzimaju bogove mimo Allaha, jer bi njegov grob u Svetoj zemlji esto bio posjeivan i postojala bi mogunost da ga ponu oboavati.


HADIS BR. 60 "Nakon to Allah stvori dennet, ree Dibrilu: 'Idi pogledaj ga!' On ode i

pogleda ga, a potom doe i ree: 'Gospodaru, tako mi Tvoje moi, ko uje za

njega i ui e u njega!' Potom ga opkoli raznoraznim potekoama i ovjeku

neugodnim stvarima, pa mu ree: 'Dibrile, idi pogledaj ga!' On ode i pogleda, a

potom doe i ree: 'Gospodaru, tako mi Tvoje moi, bojim se da e iko u njega

ui!' Nakon to Allah stvori vatru (dehennema), ree: 'Dibrile, idi i pogledaj

je! On ode i pogleda je, potom doe i ree: 'Tako mi Tvoje moi, ko uje za nju

nee u nju ui!' On je zaokrui prohtjevima i strastima, pa ree: 'Dibrile, idi

pogledaj je!' On ode i pogleda, pa ree: 'Gospodaru, tako mi Tvoje moi, bojim

se da e iko ostati, a da ne ue u nju!'"

Hadis prenosi Ebu Hurejre radijallahu anhu, a biljei ga Ebu Davud.


HADIS BR. 61 "Potuila se dehennemska vatra svome Gospodaru: 'Gospodaru, sama sebe

jedem.' Na to joj On odobri dva oduka: jedan u zimi i jedan u ljetu - (to su)

najvea ega koju osjeate i najvea cia zima koju osjeate."[1]


[1] Dehennemska vatra sa ovozemaljskom ima zajedniko - ime. Ostale karakteristike su bitno drugaije, intenzivnije, i nije nikakvo udo i apsurd da u sebi sjedinjuje takve suprotnosti kao to su ega i cia zima. Tvorac stvari moe im, ako i kada hoe, promijeniti svojstva i dati sasvim oprena (sluaj vatre u koju je baen Ibrahim alejhi selam. "'O vatro', - rekosmo Mi 'postani hladna, i spas Ibrahimu!'" Enbija 69


HADIS BR. 62 "Uzvieni Allah veli: 'Mojim dobrim robovima sam pripremio to oko nije

vidjelo, uho nije ulo, niti ovjeku moe pasti na pamet.' To je skriveno, mimo

onoga to vam je predoeno (Kuranu). Potom je prouio: 'Niko ne zna kakva su

im uivanja skrivena, kao nagrada za ono to su uradili.'"[1]


[1] Sedda 17.


HADIS BR. 63 "Allah e skupiti zemlju i saviti nebesa Svojom desnicom, pa e rei: 'Ja sam

Vladar (Vlasnik i Gospodar, El-Melik)! Gdje su zemaljski vladari?!'"



HADIS BR. 64 "Vi ete na Sudnjem danu biti proivljeni bosi, goli i neobrezani. (Potom je

prouio kuranski ajet: 'Kao to smo zapoeli prvo stvaranje tako emo ga i

ponoviti. To je Nae obeanje koje emo ispuniti.'[1]) Prvi koji e biti odjeven

na Sudnjem danu bie Ibrahim alejhi selam. Neki od mojih ashaba bie uzeti na

lijevu stranu (meu one koji e u dehennem), pa u rei: 'Moji ashabi, moji

ashabi!' Bie reeno: 'Oni su se odmetnuli im si ih napustio.' Ja u, poput

Dobrog roba (Isa alejhi selama), rei: 'Ja sam bio svjedok protiv njih dok bijah

meu njima. Kada si me usmrtio, Ti si nad njima bdio, a Ti si svjedok za

sve!'[2]

Hadis prenosi Ibn 'Abbas radijallahu anhuma, a biljei ga Buharija.

[1] Enbija 104 [2] Maide 117


HADIS BR. 65 "Svakoga ko meu ljudima sudi (na bilo koji nain) na Sudnjem danu e ga

uzeti jedan melek za potiljak, a potom dii svoju glavu prema nebu. Ako (Allah

subhanehu ve te'ala) rekne: 'Baci ga!'[1], bacie ga u provaliju duboku 40 godina

(padanja)."

Hadis prenosi Abdullah Ibn Mesud radijallahu anhu, a biljei ga Ibn Made.

[1] Rijei se odnose na one koji ne budu pravedni.


HADIS BR. 66 "Enes ibn Malik radijallahu anhu veli: 'Bili smo kod Allahovog Poslanika

sallallahu alejhi ve sellem, pa se nasmijao i pitao: 'Znate li emu se smijem?'

'Allah i Njegov poslanik najbolje znaju, - rekosmo.' 'Smijem se razgovoru roba

sa Gospodarom'. Veli: 'Gospodaru, nisi li me zatitio od nepravde?' 'Svakako da

jesam.' 'Onda se slaem da mi svjedoi samo neko sa moje strane.' 'Dovoljno si

danas sam sebi bio svjedok, a plemeniti pisari kao oevici.' Tada mu bivaju

zapeaena usta, i biva reeno njegovim udovima: 'Govorite!' Oni kau sva

njegova djela. Potom mu se vrati mo govora, te on rekne: 'Daleko od mene bili!

Za vas sam se borio!'"



HADIS BR. 67 "Meni e na Sudnjem danu doi grupa mojih ashaba da se napoji, te e biti

udaljeni, pa u rei: 'Gospodaru, (to su) moji ashabi!' 'Ti nema pojma ta su

poinili nakon tebe - skroz su se odmetnuli!'"



HADIS BR. 68 "Prvi ovjek kome e biti presueno na Sudnjem danu bie neki ovjek poginuo

na Allahovom putu. Pokazae mu svoje blagodati, pa e ih on priznati i rei e

mu: 'ta si zauzvrat uinio?' 'Borio sam se za Tebe (u Tvoje ime) dok nisam

poginuo.' 'Lae, borio si se da se rekne: 'Ba je hrabar!' I to je reeno. Potom e

biti nareeno da bude odveden, pa e biti odvuen licem prema tlu i baen u

vatru. Zatim e bit sueno nekom koji je sticao znanje, poduavao druge i uio

Kuran. Kada bude doveden, pokazae mu svoje blagodati, pa e ih on priznati.

'ta si zauzvrat uinio?' 'Sticao sam znanje i poduavao druge, i uio sam Kuran

u Tvoje ime.' 'Lae, sticao si znanje da se kae: 'Ba je uen', a uio si Kuran

da se kae: 'On je ua.' I to je reeno. Potom e biti nareeno da bude odveden,

pa e biti odvuen licem prema tlu i baen u vatru. Zatim e biti sueno ovjeku

kome je Allah dao izobilje i svakovrsni imetak. Pokazae mu svoje blagodati, pa

e ih on priznati. 'ta si zauzvrat inio?' 'Nisam ostavio nijednu svrhu koju voli

da se udijeli, a da nisam udijelio, sve Tebe radi.' 'Lae, inio si to da se rekne:

'Ba je dareljiv!' I to je reeno. Potom e biti nareeno da bude odveden, pa e

biti odvuen licem prema tlu i baen u vatru."[1]


[1] Motivi koji rukovode ovjeka u djelima koja ini su prisutni u njihovom vrjednovanju, shodno hadisu: "Djela se vrjednuju prema namjerama."


HADIS BR. 69 "Kada nastupi Sudnji dan, Allah neka je blagoslovljen i uzvien, sii e

robovima da im presudi. Svaki ummet e kleati. Prvi koje e prozvati bie:

ovjek koji je sakupio (nauio) Kuran, ovjek koji je poginuo na Allahovom

putu i ovjek sa mnogo imetka. Allah e rei uau: 'Nisam li te nauio onome

to objavih svome Poslaniku.' 'Jesi, Gospodaru.' 'ta si radio sa onim to si

znao?' 'Drao sam ga se i nou i danju (uio ga i postupao po njemu).' Allah e

mu rei: 'Lae!', a i meleki e mu rei: 'Lae.' Allah e rei: 'elio si da se

rekne: 'Taj i taj je ua!' I reeno je. Tada e biti doveden bogata, pa e mu

Allah rei: 'Nisam li ti dao izobilje i uinio da ti niko nije potreban?' 'Jesi,

Gospodaru.' 'ta si uinio sa onim to sam ti dao?' 'Potpomagao rodbinu i davao

sadaku.' Allah e rei: 'Lae!', a i meleki e mu rei: 'Lae!' 'Naprotiv, elio si

da se rekne: 'Ba je dareljiv!' I reeno je. Bie doveden onaj to je poginuo na

Allahovom putu, pa e mu Allah rei: 'Zbog ega si poginuo?' 'Nareeno mi je

da se borim na Tvome putu i ja sam se borio, sve dok nisam poginuo.' Uzvieni

Allah e mu rei: 'Lae!' I meleki e mu rei: 'Lae!' 'Naprotiv, elio si da se

rekne: 'Ba je hrabar!' I reeno je. (Ebu Hurejre veli: 'Potom me Allahov

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem udari po koljenu i ree: 'Ebu Hurejre, ta

trojica su prva Allahova stvorenja s kojima e biti raspaljena vatra na Sudnjem

danu.'"



HADIS BR. 70 "Vjernici e se sakupiti na Sudnjem danu i rei: 'Kako bi bilo da traimo nekoga

ko e se za nas zauzeti kod naeg Gospodara? Doi e Ademu i rei: 'Ti si otac

ljudi, Allah te stvorio Svojom rukom, naredio melekima da ti seddu uine i

nauio te imenima svih stvari. Zauzmi se kod tvoga Gospodara da nas rijei

ovoga ovdje mjesta.' 'Nisam u takvoj situaciji da bih to mogao.' Potom spomenu

svoj grijeh[1] i postidi se. 'Idite Nuhu, on je prvi poslanik koga je Allah poslao

iteljima zemlje.' Doi e mu, pa e on rei: 'Nisam u takvoj situaciji', - i

spomenuti da je traio od Gospodara ono o emu nije imao znanja[2], - idite

Allahovom prijatelju (Ibrahimu alejhi selam). Doi e mu, pa e im on rei:

'Nisam ja za toga', idite kod Musaa, roba s kojim je Allah govorio i kom je dao

Tevrat.' Doi e mu, pa e im on rei: 'Nisam ja za toga', i spomenuti ubistvo

nedunog ovjeka[3] i postiditi se svoga Gospodara. 'Idite Isau, Allahovom robu

i poslaniku, Allahovoj rijei i Njegovom duhu.' Doi e mu, pa e rei: 'Nisam ja

za toga. Idite Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem, robu kome je Allah

oprostio sve to je prethodilo i slijedilo.' Doi e mi, pa u ja krenuti i traiti

dozvolu za pristup kod moga Gospodara. Bie mi dozvoljeno. Kada vidim svoga

Gospodara, past u na seddu. Allah e me ostaviti tako koliko htjedne. Potom

e mi biti reeno: 'Podigni glavu! Trai, dobie; govori, bie sluan; zauzmi

se, bie ti usliano zauzimanje!' Odredie mi izvjestan broj onih koje u uvesti u

dennet. Vratiu Mu se potom i kad Ga vidim uiniu kao i prvi put, zauzeu se

i On e mi odrediti izvjestan broj onih koje u uvesti u dennet. Vratiu se trei

put, pa etvrti, a onda rei: 'U vatri su ostali samo oni koje je zadrao Kuran[4]

i kojima je odreden vjean boravak.'"

Hadis prenosi Enes ibn Malik radijallahu anhu, a biljei ga Buhari.


[1] Spomenuti grijeh je jedenje plodova zabranjenog drveta u dennetu (Bekare 35). [2] Molba za sina koji nije htio da se svrsta u red vjernika i ukrca se u lau. (Hud 47) [3] Kasas 15 [4] Oni za koje se u Kuranu kae da e vjeno ostati.


Documents

Sedamdeset i Sedam Hadisa Kudsi(76 Str)