Upload
tranmien
View
280
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Stranica 1 od 12
SAŽETAK KARAKTERISTIKA LIJEKA
1. NAZIV GOTOVOG LIJEKA
TEOKAP SR
100 mg
200 mg
300 mg
kapsula sa produženim osolobađanjem, tvrda
teofilin
ukupno 30 kapsula (2 blistera sa 15 kapsula po 100 mg/200 mg/300 mg)
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
TEOKAP SR 100 mg:
Jedna kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda sadrži:
anhidrirani teofilin (u količini ekvivalentnoj 100 mg teofilina).
Pomoćne supstance:
Šećerne kuglice (mikropelete od šećera i kukuruznog škroba)..............20,68 mg
TEOKAP SR 200 mg:
Jedna kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda sadrži:
anhidrirani teofilin (u količini ekvivalentnoj 200 mg teofilina).
Pomoćne supstance:
Šećerne kuglice (mikropelete od šećera i kukuruznog škroba)..............41,36 mg
TEOKAP SR 300 mg:
Jedna kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda sadrži:
anhidrirani teofilin (u količini ekvivalentnoj 300 mg teofilina).
Pomoćne supstance:
Šećerne kuglice (mikropelete od šećera i kukuruznog škroba)..............62,04 mg
Kompletan spisak pomoćnih supstanci nalazi se u poglavlju 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda.
TEOKAP SR 100 mg - ružičaste TR/boje kože TR, No.3, tvrde želatinske kapsule sa
produženim oslobađanjem koje sadrže bjeličaste, sferične mikropelete.
TEOKAP SR 200 mg – tamno plave TR/boje kože TR, No.2, tvrde želatinske kapsule
sa produženim oslobađanjem koje sadrže bjeličaste, sferične mikropelete.
TEOKAP SR 300 mg – zelene TR/boje kože TR, No.1, tvrde želatinske kapsule sa
produženim oslobađanjem koje sadrže bjeličaste, sferične mikropelete.
Stranica 2 od 12
4. KLINIČKE KARAKTERISTIKE
4.1 Terapijske indikacije
Bronhodilatator/Antiasmatik
Terapija i prevencija respiratornih poremećaja izazvanih opstrukcijom disajnih puteva
(bronhokonstrikcija) kod pacijenata sa perzistentnom astmom i hroničnom
opstruktivnom bolešću pluća (hronični bronhitis i emfizem pluća).
Napomena: pri dugotrajnoj upotrebi teofilina kod gore navedenih bolesti preporučuje se
kombinovanje sa drugim bronhodilatatorima i antiinflamatornim lijekovima kao što su
beta-simpatikomimetici i glukokortikoidi.
Preparati sa produženim oslobađanjem teofilina kao što je TEOKAP SR nisu pogodni
za terapiju astmatičnih kriza ili akutnog bronhospazma.
4.2 Doziranje i način primjene
Doziranje lijeka TEOKAP SR treba da se određuje individualno. Ako je moguće, doza
treba da se podesi na osnovu koncentracija teofilina u serumu (ciljne vrijednosti su od 8
do 20 mg/l). Koncentracija teofilina u serumu takođe treba da se provjeri u slučajevima
smanjene efikasnosti ili kod pojave neželjenih dejstava.
Kod određivanja početne doze mora se uzeti u obzir eventualna prethodna terapija
teofilinom ili njegovim derivatima zbog smanjenja doze.
Doza se određuje prema normalnoj težini kao tjelesnoj težini pacijenta pošto masno
tkivo ne resorbuje teofilin, na što se posebno mora obratiti pažnja kod gojaznih
pacijenta.
Dnevna doza održavanja za odrasle je u prosjeku 11 do 13 mg teofilina po kilogramu
tjelesne težine.
Za razliku od nepušača, pušači zbog ubrzane eliminacije zahtjevaju veće doze teofilina
po kilogramu tjelesne težine. Kod pacijenata koji su prestali sa pušenjem, zbog porasta
koncentracije teofilina u krvi, treba pažljivo odrediti doziranje.
Izlučivanje teofilina je vrlo često produženo kod pacijenata sa insuficijencijom srca,
teškom deficijencijom kisika, pneumonijom, virusnim infekcijama (posebno gripom) i
u toku istovremene terapije izvjesnim lijekovima (vidjeti odjeljak 4.5 Interakcija sa
drugim lijekovima i drugi oblici interakcija). Osim toga smanjenje izlučivanja teofilina
je utvrđeno poslije BCG i vakcinacije protiv gripe, pa zato kod istovremene terapije
može biti potrebno smanjenje doze.
Pacijenti sa poremećenom hepatičnom i/ili renalnom funkcijom
Kod pacijenata sa oštećenom funkcijom jetre izlučivanje teofilina je vrlo često
produženo. U slučaju teškog poremećaja funkcije bubrega može da dođe do
nakupljanja metabolita teofilina.
Ovi slučajevi zahtjevaju niže doze, a povećanje doze se vrši sa posebnom
pažnjom.
Djeca
Zbog visokog sadržaja aktivne supstance, TEOKAP SR 200 mg se ne daje djeci
mlađoj od 6 godina, dok TEOKAP SR 300 mg ne treba davati djeci mlađoj od
12 godina. Radi bržeg izlučivanja teofilina, djeci preko 6 mjeseci starosti treba
davati veće doze teofilina po kilogramu tjelesne težine nego odraslim
nepušačima. S druge strane kod beba mlađih od 6 mjeseci izlučivanje teofilina
je produženo.
Stariji pacijenti
Stranica 3 od 12
Kod starijih pacijenata (iznad 60 godina starosti) izlučivanje teofilina je sporije.
Kod starijih, kod pacijenata sa više različitih oboljenja, zatim teških bolesnika
i/ili pacijenata na intenzivnoj njezi, upotreba lijeka TEOKAP SR je povezana sa
povećanim rizikom od intoksikacije, pa se zbog toga tokom upotrebe lijeka
treba vršiti nadzor (takođe vidjeti odjeljak 4.4 Posebna upozorenja i mjere
opreza pri upotrebi lijeka).
Preporučena šema doziranja:
Ako drugačije nije propisano, zavisno od tjelesne težine preporučuju se sljedeće doze
održavanja:
Starost
(godine)
Tjelesna težina
(kg)*
Dnevna doza
(mg teofilina/kg tjelesne
težine)
Djeca
1-5
6-8
8-12
5-20
20-25
25-40
24
24
20
Adolescenti 12-16
40-60
18
Odrasli Nepušači
Pušači
50-70
50-70
11-13
18
*u slučaju gojaznih pacijenata, treba se uzeti normalna težina
Dnevna doza bi trebala biti podjeljena na jednu jutarnju i jednu večernju.
Učinak, odnosno potencijal date doze zavisi od starosne dobi, tjelesne težine i klirensa
kod pacijenata.
Ako se preparat teofilina bez produženog oslobađanja, odnosno sa trenutnim
oslobađanjem aktivne supstance zamjeni preparatom sa produženim oslobađanjem,
treba imati na umu da je ponekad potrebno smanjenje dnevne doze. U slučaju prelaska
sa jednog preparata sa produženim oslobađanjem na drugi, potrebno je kontrolirati
serumske nivoe teofilina, obzirom da se preparati mogu razlikovati kada je
biodostupnost u pitanju. Ovo se također preporučuje kada se primjenjuju visoke doze.
Ako se pojave simptomi predoziranja, zavisno od ozbiljnosti simptoma, sljedeću dozu
treba izostaviti ili smanjiti na 50%. Ako je moguće, svako podešavanje doze treba da se
vrši na osnovu izmjerenih koncentracija teofilina u serumu.
Način i dužina upotrebe
TEOKAP SR kapsula treba da se uzima poslije jela sa puno tečnosti.
Pacijenti koji imaju problem sa gutanjem kapsule, mogu da je otvore i progutaju sadržaj
sa puno tečnosti.
Stranica 4 od 12
Ako je moguće, tretman je potrebno početi uvečer, prije odlaska na spavanje, a
doziranje treba povećavati polagano u toku 2-3 dana.
Zatim se dnevna doza podijeli na dva dijela: prvi se uzima ujutru uz doručak, a drugi
uvečer pred spavanje.
Dužina upotrebe zavisi od prirode, težine i toka bolesti, a određuje je ljekar.
4.3 Kontraindikacije
TEOKAP SR ne treba da se daje u slučaju:
poznate preosjetljivosti na teofilin ili neki od sastojaka lijeka TEOKAP SR
(vidjeti sekciju 6.1);
nedavnog infarkta srca;
akutne tahiaritmije.
4.4 Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka
TEOKAP SR se treba koristiti samo kada je indiciran i oprezno kod:
nestabilne angine pectoris;
sklonosti ka tahiaritmiji;
teške hipertenzije;
opstruktivne hipertrofične kardiomiopatije;
hipertireoidizma;
epilepsije;
ulkusa želuca i/ili duodenuma;
porfirije;
teškog poremećaja funkcije jetre i bubrega.
Kod starijih, kod pacijenata sa više različitih oboljenja, zatim teških bolesnika i/ili
pacijenata intenzivno tretiranih lijekovima, upotreba lijeka TEOKAP SR je povezana sa
povećanim rizikom od intoksikacije, pa je zbog toga potrebno tokom upotrebe lijeka
sprovoditi terapijski monitoring koncentracije teofilina (također vidjeti odjeljak 4.2
Doziranje i način primjene).
Kod pacijenta koji se tretiraju elektrokonvulzivnom terapijom potreban je poseban
oprez, jer teofilin može produžiti trajanje napadaja. Moguće je pojavljivanje Status
Epilepticus-a.
Pacijenti sa rijetkom urođenom netolerancijom na fruktozu, nedostatkom saharoza-
izomaltaze ili malapsorpcijom glukoze-galaktoze ne treba da uzimaju TEOKAP SR.
4.5 Interakcije sa drugim lijekovima i drugi oblici interakcija
U jetri se teofilin, između ostalog, metabolizira putem enzima CYP1A2. Istovremena
upotreba medicinskih proizvoda koji utiču na ovaj enzim može prouzrokovati promjene
u razgradnji teofilina.
TEOKAP SR ima sinergističko dejstvo sa drugim ksantinskim lijekovima, beta
simpatomimeticima, kafeinom i sličnim supstancama.
Kod pušača i kod istovremene upotrebe barbiturata (posebno fenobarbitala,
pentobarbitala i primidona), karbamazepina, fenitoina i fosfenitoina, rifampicina i
rifapentina, sulfinpirazona, ritonavira, preparata kantariona (Hypericum perforatum) i
Stranica 5 od 12
aminoglutetimida, može da dođe do ubrzane razgradnje teofilina i/ili smanjenja
bioraspoloživosti i efikasnosti.
Moguće je da će biti potrebno povećanje doze teofilina.
Kod istovremene upotrebe sa jednim od navedenih preparata potrebno je kontrolirati
nivo teofilina, a po potrebi i prilagoditi dozu. Ovo je također potrebno i kod prestanka
korištenja jednog od ovih lijekova.
Razgradnja teofilina može biti usporena i/ili može da dođe do povećavanja
koncentracije u krvi, uz povećan rizik od prekomjerne doze i neželjenih dejstava, kod
istovremene upotrebe sljedećih lijekova:
oralni kontraceptivi;
makrolidni antibiotici (na primjer eritromicin i troleandromicin, klaritromicin,
josamicin i spiramicin);
kinoloni (inhibitori giraze, naročito ciprofloksacin, enoksacin, pefloksacin –
vidjeti niže);
imipenem i fluorokinoloni (posebno se očekuju učinci na CNS: smanjuju prag
nastanka napada);
hidrazid izonikotinske kiseline;
tiabendazol;
blokatori kalcijumovih kanala (na primjer verapamil, diltiazem);
propranolol;
meksiletin;
propafenon;
tiklopidin;
cimetidin, ranitidin;
alopurinol, febuksostat;
fluvoksamin;
alfa-interferon, peginterferon alfa;
rofekoksib;
pentoksifilin;
viloksazin;
disulfiram;
fenilpropanolamin;
zafirlukast;
vakcina protiv influence i BCG;
etintidin;
idrocilamid;
zileuton;
aciklovir.
U takvim slučajevima može biti potrebno smanjenje doze teofilina.
Kada se daje zajedno sa ciprofloksacinom, doza teofilina treba da se smanji na
maksimalno 60%, sa enoksacinom na maksimalno 50% i sa grepafloksacinom ili
klinafloksacinom na 30% preporučene doze.
Drugi kinoloni (pefloksacin ili pipemidinska kiselina) takođe mogu da pojačaju dejstvo
lijekova koji sadrže teofilin. U toku istovremene upotrebe sa kinolonima strogo se
preporučuje česta provjera koncentracije teofilina.
Stranica 6 od 12
Kod istovremenog korištenja sa izonijazidom može doći do povećanja ili smanjenja
koncentracija teofilina, pa se preporučuje kontroliranje nivoa teofilina.
Dejstvo litijum-karbonata, beta blokatora, adenozina i benzodiazepina može biti
oslabljeno ako se uzimaju istovremeno sa teofilinom.
Može se povećati učinak i rizik od neželjenih djelovanja prilikom istovremene primjene
teofilina i sljedećih lijekova:
diuretici (npr. furosemid; teofilin i furosemid pojačavaju učinak jedan drugoga
na smanjenje nivoa kalijuma);
halotan (može uzrokovati ozbiljne srčane aritmije kod pacijenata koji
istovremeno upotrebljavaju teofilin).
Zbog raznolikosti interakcija teofilina, kontrola serumskih nivoa se općenito
preporučuje u slučajevima primjene lijeka TEOKAP SR duži period.
4.6 Primjena u periodu trudnoće i dojenja
Trudnoća
Pošto je iskustvo sa primjenom teofilina u prvom trimestru trudnoće još uvijek
nedovoljno, upotrebu lijeka TEOKAP SR u ovom periodu treba izbjegavati.
Tokom drugog i trećeg trimestra teofilin može da se daje samo poslije pažljive procjene
rizika u odnosu na korist, pošto lijek prolazi placentarnu barijeru i može da prouzrokuje
simpatikomimetičke efekte na fetus.
Sa napredovanjem trudnoće vezivanje za proteine plazme i klirens teofilina mogu da se
smanje, što može da zahtjeva smanjenje doze da bi se izbjegla neželjena dejstva.
Primjena pri kraju trudnoće može da inhibira kontrakcije uterusa. Izložena
novorođenčad se moraju pažljivo pratiti na efekte teofilina.
Dojenje
S obzirom da teofilin prolazi u mlijeko, koncentracija u serumu beba može da dostigne
terapijske nivoe. Zbog toga terapijsku dozu teofilina kod dojilja treba smanjiti što je
više moguće, a dojenje obaviti neposredno prije uzimanja lijeka.
Dojenčad moraju pažljivo da se prate na moguće efekte teofilina. U slučaju da su
potrebne više doze, dojenje se mora prekinuti.
4.7 Uticaj na psihofizičke sposobnosti prilikom upravljanja motornim vozilom i
rukovanja mašinama
Čak i kod pravilnog doziranja ovaj lijek može da utiče na brzinu reakcije u takvom
obimu da je sposobnost upravljanja motornim vozilom, mašinama ili rada bez čvrstog
oslonca smanjena. Ovome posebno doprinosi istovremena upotreba alkohola ili drugih
lijekova koji utiču na brzinu reakcije.
4.8 NEŽELJENA DEJSTVA
Neželjena dejstva se procjenjuju na bazi sljedećih informacija u vezi frekvence kojom
se pojavljuju:
Vrlo često: (≥ 1/10)
Često: (≥ 1/100 to < 1/10)
Manje često: (≥ 1/1.000 to < 1/100)
Rijetko: (≥ 1/10.000 to < 1/1.000)
Vrlo rijetko: (< 1/10.000)
Stranica 7 od 12
Nepoznato: učestalost pojavljivanja nije moguće procjeniti na osnovu dostupnih
podataka
Kardiovaskularni poremećaji
Vrlo često: tahikardija, aritmija, palpitacije, hipotenzija
Gastrointestinalni poremećaji
Vrlo često: gastrointestinalna nelagoda, mučnina, povraćanje, dijareja
Nepoznato: stimulacija produkcije želučane kiseline
Slabljenje mišićnog tonusa u donjem sfinkteru jednjaka može da potencira postojeći
noćni gastroezofagealni refluks.
Poremećaji imunog sistema
Rijetko: reakcije preosetljivosti na teofilin (na primjer egzantem, svrbež, urtikarija,
bronhospazam), uključujući i anafilaktičke reakcije
Metabolizam i poremećaji prehrane
Vrlo često: promjene elektrolita u serumu, uglavnom hipokalijemija, povećan nivo
kalcijuma u serumu, hiperglikemija, hiperurikemija
Poremećaji nervnog sistema
Vrlo često: glavobolja, stanje ekscitacije, tremor ekstremiteta, uznemirenost, nesanica,
vrtoglavica
Bubrežni i urinarni poremećaji
Jako uobičajeno: pojačana diureza, povećan nivo kreatinina
Neželjena dejstva su izraženija kod individualne preosjetljivosti ili predoziranja (nivo u
krvi iznad 20 µg/l; vidjeti odjeljak 4.9 Predoziranje).
4.9 Predoziranje
Simptomi intoksikacije:
Pri nivoima teofilina u serumu do 20 µg/l uglavnom se javljaju poznata neželjena
dejstva (mučnina, abdominalni bol, povraćanje, dijareja, videti odjeljak 4.8), ali
povećanog intenziteta.
Kada nivo teofilina u krvi pređe 25 µg/l može da izazove toksične efekte kao što su
konvulzije, nagli pad krvnog pritiska, ventrikularna aritmija, kardiovaskularna
insuficijencija, rabdomioliza i ozbiljni gastrointestinalni poremećaji (npr.
gastrointestinalno krvarenje).
Ovakvim reakcijama ne mora da prethodi pojava blagih neželjenih dejstava.
Na predoziranje teofilinom posebno jako reaguju djeca.
Pri intoksikaciji preparatima teofilina sa produženim oslobađanjem, simptomi se
javljaju kasnije.
Pacijenti sa individualno povećanom osjetljivošću na teofilin doživljavaju mnogo
ozbiljnije simptome predoziranja, čak i pri nižim od gore navedenih koncentracija u
serumu.
Prijavljeni su i smrtni slučajevi u vezi sa intoksikacijom teofilinom.
Stranica 8 od 12
Terapija u slučaju intoksikacije:
U slučaju blagih simptoma predoziranja:
Terapiju treba prekinuti i odrediti koncentraciju teofilina u serumu. Ako se lijek ponovo
uvede, dozu treba reducirati na odgovarajući nivo.
Liječenje svih teofilinskih intoksikacija:
Lavaža želuca ima smisla do 2 sata nakon aplikacije. Za daljnji tretman intoksikacije,
preporučuje se ponavljanje aplikacije aktivnog uglja po mogućnosti u kombinaciji sa
brzodjelujućim laksativom (npr. Glauber-ovom soli).
U slučaju CNS reakcija (uznemirenost i konvulzije):
Diazepam i.v. 0,1 – 0,3 mg/kg tjelesne težine do 15 mg.
U slučaju simpotoma prijetećih po život potrebno je uraditi sljedeće:
pratiti vitalne funkcije;
održavati disajne puteve otvorenim (intubacija);
primijeniti kisik;
po potrebi supstituirati intravaskularni volumen plazma ekspanderima;
po potrebi provjeriti i nadoknaditi tečnosti i elektrolite;
provesti hemoperfuziju (vidjeti niže).
U slučajevima alarmantnog poremećaja srčanog ritma:
Neasmatičari: intravenska primjena propranolola (1 mg kod odraslih, 0,02 mg/kg
tjelesne težine kod djece). Primjena ovih doza se može ponavljati svakih 5-10 minuta
dok se ritam ne normalizuje ili do maksimalne doze od 0,1 mg/kg.
Oprez:
Propranolol kod pacijenata sa astmom može da izazove jak bronhospazam, pa kod ovih
pacijenata umjesto propranolola treba primijeniti verapamil.
Kod posebno teških slučajeva intoksikacije koji ne reaguju zadovoljavajuće na gore
navedene mjere, kao i kod pacijenata sa visokom koncentracijom teofilina u serumu,
brza i potpuna detoksikacija može da se postigne hemoperfuzijom ili hemodijalizom. U
većini slučajeva ovo nije neophodno pošto se teofilin dovoljno brzo metaboliše.
Ostale mogućnosti terapije intoksikacije teofilinom su uslovljene težinom i kliničkim
tokom, kao i simptomima kod pacijenata.
5. FARMAKOLOŠKE OSOBINE
5.1 Farmakodinamičke osobine
Farmakoterapijska grupa: ostali antiasmatici za sistemsku primjenu, ksantini.
ATC šifra: R03DA04
Širok spektar farmakoloških dejstava uključuje:
Dejstvo na respiratorni sistem:
opuštanje glatkih mišića bronhija i krvnih sudova pluća;
poboljšanje mukocilijarnog klirensa;
inhibicija otpuštanja medijatora iz mastocita i drugih upalnih stanica;
slabljenje bronhokonstrikcije;
slabljenje neposredne i kasne astmatične reakcije;
jačanje kontrakcije dijafragme.
Stranica 9 od 12
Ekstrapulmonarna dejstva:
smanjenje osjetljivosti na dispneju;
vazodilatacija;
opuštanje glatkih mišića (npr. žučne kese, gastrointestinalnog trakta);
inhibicija kontraktilnosti uterusa;
pozitivno inotropno i hronotropno dejstvo na srce;
stimulacija skeletnih mišića;
pojačana diureza;
stimulacija endokrine i egzokrine funkcije (npr. pojačana sekrecija
hlorovodonične kiseline želuca, pojačana sekrecija kateholamina iz
nadbubrega).
Mehanizam dejstva teofilina još uvijek nije potpuno jasan. Inhibicija fosfodiesteraze uz
povećanje intracelularnog cAMP može da ima djelimičnu ulogu kod visokih
koncentracija u terapijskom opsegu. Ostali mehanizmi koji su razmatrani uključuju
antagonizam na adenozinskim receptorima (antagonizam prostaglandina), inhibiciju
sinteze medijatora upale, indukciju apoptoze i translokaciju intracelularnog kalcijuma.
5.2 Farmakokinetički podaci
Apsorpcija
Poslije oralne primjene teofilin se potpuno resorbuje.
Unakrsno istraživanje na 18 zdravih dobrovoljaca 2000. godine pokazalo je da
uzimanje hrane ne utiče na biološku raspoloživost. I sa hranom i bez nje, profil
koncentracije lijeka u funkciji vremena ukazao je na bioekvivalentnost.
Distribucija
Bronhodilatatorno dejstvo teofilina odgovara njegovoj koncentraciji u serumu;
optimalan terapijski učinak sa prihvatljivo niskim rizikom od neželjenih dejstava se
postiže pri koncentraciji u serumu u rasponu od 8 do 20 µg/ml.
U terapijskoj koncentraciji stepen vezivanja teofilina za proteine plazme je oko 60%
(oko 40% kod novorođenčadi i odraslih sa cirozom jetre). Poslije resorpcije teofilin se
iz krvotoka raspodjeljuje po svim tkivima organizma, izuzev masnog tkiva.
Metabolizam
Glavni metaboliti su 1,3–dimetil mokraćna kiselina (oko 40%), 3–metilksantin (oko
36%) i 1–metil mokraćna kiselina (oko 17%). Od njih je 3–metilksantin još uvijek
farmakološki aktivan, mada manje nego teofilin.
Eliminacija
Teofilin se eliminiše biotransformacijom u jetri preko citohrom P450 enzimskog
sistema (npr. CYP1A2, CYP2E1 i CYP3A4) i ekskrecijom putem bubrega. Kod
odraslih se samo 7-13% izlučuje mokraćom u nepromijenjenom obliku. Kod
novorođenčadi, za razliku od odraslih, oko 50% se izlučuje nepromijenjeno uz znatnu
količinu u obliku kafeina.
Pokazano je da stepen metabolizma teofilina u jetri znatno varira od osobe do osobe i
posljedično dovodi do značajnog porasta u varijacijama klirensa, koncentracije u
serumu i poluvremena eliminacije.
Stranica 10 od 12
Najvažniji faktori koji utiču na klirens teofilina su (takođe vidjeti odjeljak 4.2 Doziranje
i način primjene):
godine starosti;
tjelesna težina;
ishrana;
pušenje (teofilin se znatno brže metaboliše kod pušača);
primjena određenih lijekova (vidjeti sekciju 4.5 Interakcija sa drugim
lijekovima i drugi oblici interakcija);
oboljenja ili funkcionalna oštećenja srca, pluća ili jetre;
virusne infekcije.
Akumuliranje metabolita teofilina, u nekim slučajevima farmakološki aktivnih, može
da se javi kod pacijenata sa poremećenom funkcijom bubrega. Pored toga, do
smanjenja klirensa teofilina može doći kod pojačanog fizičkog napora i u slučaju jako
izraženog hipotireoidizma, a do povećanja kod teške psorijaze.
Stepen eliminacije je prvenstveno koncentracijski zavistan, ali pri serumskim
koncentracijama koje su iznad terapijskog nivoa, klirens podliježe saturacionom
mehanizmu tako da čak neznatno povećanje doze može da izazove disproporcionalno
povećanje u koncentraciji teofilina u serumu.
Farmakokinetičke karakteristike kod posebnih populacija
Poluvrijeme eliminacije teofilina takođe pokazuje značajne varijacije: 7-9 sati kod
odraslih asmatičara nepušača bez drugih pridruženih oboljenja; 4-5 sati kod pušača; 3-5
sati kod djece i preko 24 sata kod prijevremeno rođene djece i kod pacijenata sa
oboljenjima pluća, srčanom slabošću ili oboljenjem jetre.
Napredovanjem trudnoće volumen distribucije teofilina može da poraste, smanjuje se i
vezivanje za proteine plazme i klirens, što zahtijeva smanjenje doze, kako bi se
spriječila pojava neželjenih dejstava.
Teofilin prolazi placentarnu barijeru i izlučuje se u mlijeko majke. Studije su pokazale
odnos mlijeko – plazma od 0,6–0,89, što zavisno od brzine klirensa kod djeteta i
koncentracije u serumu majke može da bude dovoljno da dovede do akumuliranja kod
dojenčeta.
5.3 Pretkliničke studije o bezbijednosti lijeka Akutna toksičnost
Vidjeti odjeljak 4.9 Predoziranje.
Hronična toksičnost
Studije hronične toksičnosti kod pasa i pacova nisu pružile dokaze za toksične efekte
povezane sa teofilinom.
Mutageni i tumorogeni potencijal
In vivo ispitivanja i in vitro ispitivanja koja su uključila metabolizam teofilina kod
sisara nisu pokazala mutageni potencijal lijeka. Pozitivni nalazi in vitro su objavljeni u
studijama bez uključivanja metabolizma kod sisara. Pošto je poznato da teofilin
podliježe brzoj demetilizaciji u uslovima in vivo, ovi rezultati in vitro su od male
važnosti za ljude.
Do sada nije bilo dugotrajnih ispitivanja tumorogenog potencijala kod životinja.
Reproduktivna toksičnost
Stranica 11 od 12
Koncentracija teofilina u pupčanoj vrpci je skoro ista kao i u serumu majke. Studije su
pokazale odnos mlijeko–plazma od 0,6–0,89, što, zavisno od brzine klirensa kod djeteta
i koncentracije u serumu majke, može da bude dovoljno da dovede do akumuliranja
kod dojenčeta.
Nađeno ja da teofilin nije teratogen za pacove, dok kod miševa poslije intraperitonealne
aplikacije izaziva i rascjep nepca i malformacije stopala. Postoje sugestije da teofilin
kod osoba sa povećanom osjetljivošću može da ima teratogeni efekat na
kardiovaskularni sistem.
6. FARMACEUTSKE POJEDINOSTI
6.1 Lista ekscipijenasa
TEOKAP SR 100 mg, kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda
Šećerne kuglice (mikropelete šećera i kukuruznog škroba) u količini od 20,68 mg.
Šelak
Talk
Kapsula:
Kapica kapsule sadrži boju azorubin (E122), želatin i vodu.
Tijelo kapsule sadrži želatinu i vodu.
TEOKAP SR 200 mg, kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda
Šećerne mikropelete (mikropelete šećera i kukuruznog škroba) u količini od 41,36 mg.
Šelak
Talk
Kapsula:
Kapica kapsule sadrži boju Indigo Carmine-FD&C blue (E132), te želatinu i vodu.
Tijelo kapsule sadrži želatinu i vodu.
TEOKAP SR 300 mg, kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda
Šećerne mikropelete (mikropelete šećera i kukuruznog škroba) u količini od 62,04 mg.
Šelak
Talk
Kapsula:
Kapica kapsule sadrži boje Quinoline Yellow (E104) 0,6%, Patent blue V (E131)
0,09%, te želatinu i vodu.
Tijelo kapsule sadrži želatinu i vodu.
6.2 Inkompatibilnost
Nije zabilježena.
6.3 Rok upotrebe
Rok upotrebe je 3 godine.
Ne upotrebljavati nakon isteka roka upotrebe.
6.4 Posebne mjere upozorenja pri čuvanju
Čuvati na temperaturi ispod 25˚C u originalnom pakovanju.
Stranica 12 od 12
6.5 Priroda i sadržaj kontaktne ambalaže
Prozirni PVC– Al blisteri; 30 kapsula za TEOKAP SR 100 mg. U pakovanju su dva
blistera. Svaki blister sadrži po 15 kapsula.
Prozirni PVC– Al blisteri; 30 kapsula za TEOKAP SR 200 mg. U pakovanju su dva
blistera. Svaki blister sadrži po 15 kapsula.
Prozirni PVC– Al blisteri; 30 kapsula za TEOKAP SR 300 mg. U pakovanju su dva
blistera. Svaki blister sadrži po 15 kapsula.
6.6 Uputstvo za upotrebu/posebne mjere opreza pri odlaganju materijala koji
treba odbaciti nakon primjene lijeka
Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
6.7 Način izdavanja lijeka
Lijek se može izdavati samo uz ljekarski recept.
7. PROIZVOĐAČ
NOBEL İLAÇ SANAYİİ VE TİCARET A. Ş. İnkılap Mah. Akçakoca Sok. No:10
Ümraniye 34768 İstanbul Türkiye
Proizvođač gotovog lijeka
NOBELFARMA İLAÇ SANAYİİ VE TİCARET A. Ş. Sancaklar 81100 Düzce Türkiye
Naziv i adresa nositelja dozvole za stavljanje gotovog lijeka u promet
NOBEL LIJEK d.o.o. Sarajevo
Hasiba Brankovića 9, 71 000 Sarajevo, BiH
8. BROJ I DATUM RJEŠENJA O DOZVOLI ZA STAVLJANJE GOTOVOG
LIJEKA U PROMET TEOKAP SR, 30 x 100 mg, kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda
04-07.10-509/13 od 10.09.2013.
TEOKAP SR, 30 x 200 mg, kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda
04-07.10-555/13 od 10.09.2013.
TEOKAP SR, 30 x 200 mg, kapsula sa produženim oslobađanjem, tvrda
04-07.10-510/13 od 10.09.2013.
9. DATUM REVIZIJE SAŽETKA KARAKTERISTIKA LIJEKA
April, 2013.