MAINSKI FAKULTET UNIVERZITET U BANJA LUCI

NISKONAPONSKE MREESeminarski rad

Predmet: Elektrotehnika Student:Aleksandar Savi Matini broj studenta:8300 Profesor: Doc. Dr. Tihomir Latinovi

Banja Luka, 20.04.2011.

SADRAJ:Uvod....................................................................................................................... 1 Klasifikacija elektricnih planova............................................................................ 3 Projekt NN mree i instalacije................................................................................ 4 Sklopni aparati niskog napona................................................................................ 6 Osigurai................................................................................................................. 7 Instalacijski automatski prekidai (osigurai)......................................................... 10 Sklopke................................................................................................................... 11 Literatura................................................................................................................ 14

UVOD Provodnik je napravljen od provodljivog materijala, najee od bakra i aluminijuma i slui samo za voenje elektrine energije. Provodnik se sastoji od jedne ili vie ica, a ako se sastoji od vise ica onda se stavlja jedna ica od elika koja slui i kao provodnik a i kao ica koja ima veliku zateznu vrstou pa nosi teret. Provodnici za elektroenergetske svrhe izrauju se sa povrinom presjeka od oko 0,5 do 1000 m . Provodnik od vie ica nazivamo ue. Presjek provodnika moe biti razliitih oblika. Najei su kruni, sektorski i uplji presjek. NISKONAPONSKOM MREOM smatraju se strujni krugovi od izvora struje do sabirnica, odnosno do prikljuka za osigura na kunom prikljunom ormariu (KPO) s nazivnim naponom do 1 kV. ELEKTRINOM INSTALACIJOM smatraju se strujni krugovi poslije (gledajui u smjeru toka elektrine energije) sabirnica, odnosno od osiguraa na KPO. MODERNI RAZVOJ sve vie brie razlike u izvedbi izmeu NN mree i instalacije (npr. vrno optereenje naselja s oko 5000 stanovnika iznosi 4-5 MW, a toliko je npr. vrno optereenje vee poslovne zgrade) Vodove prema naponu koji u njima vlada moemo podijeliti na niskonaponske do 1 kV i visokonaponske kod kojih je napon vei od 1 kV i kree se od 10, 15, 25 i vise kV. Vodove moemo podijeliti na osnovu razliitih njihovih osobina. Najee ih dijelimo na: Nadzemne vodove Instalacione vodove Kablovske vodove

Nadzemni vod se sastoji od provodnika polozenih u zraku, koji mogu biti goli ili izolirani. Provodnici se privravaju na stubove ili nosae pomou staklenih ili porculanskih izolatora. Pod nadzemnim vodom u irem smislu podrazumjevamo, pored provodnika, sav ostali materijal, stubove, ili nosae za vjeanje provodnika, zajedno sa njihovim temeljima. Instalaciononi vodovi upotrijebljavaju se najee u elektrinim instalacijama. Provodnici u instalacionim vodovima najee su izolirani, a mogu i biti i goli. Provodnici se izoliraju presvlaenjem izolacionim materijalima. Instalacioni vodovi s golim provodnicima susreu se u praksi pod nazivom kanalni razvod. Instalacioni vodovi upotrebljavaju se uglavnom za napon do 1 kV.

1

Kabal je vrsta provodnika sa vie meusobno izoliranih provodnika sa zatitom od pogoranja elektrine funkcije pri polaganju u kabalske vodove, kabalske kanale ili u vodu. Teko je postaviti otru granicu u odnosu na grau izmeu kabla i instalacionih vodova. Kabel u odnosu na instalacioni provodnik ima konstrukciju u kojoj je vea panja poklonjena izolaciji od mehanikih oteenja. Oznaavanje izolacije provodnika bojama: Da bi se olakao rad na postavljanju i odravanju mrea i instalacija, izolacija provodnika je uvjek razliito obojena. U zavisnosti od broja provodnika kabal ima sledee boje: 2 provodnika: zeleno-uta i crna, 3 provodnika: zeleno-uta, crna i svijetloplava, 4 provodnika: zeleno-uta, crna,svijetloplava i smea, 5 provodnika: zeleno-uta,dva crna,svijetloplava, smea. Provodnik zeleno-ute izolacije upotrijebljava se iskljuivo za zatitnu funkciju, tj. za zatitni ili nulti provodnik. Provodnik svijetloplave izolacije upotrebljava se za neutralni provodnik ili za glavni (fazni) provodnik u vodovima bez neutralnog provodnika.

nadzemna NN mrea i kuna instalacija

2

kabelska NN mrea i kuna instalacija

industrijska NN mrea i kuna instalacija

Klasifikacija elektrinih planovaprikljuni plan (raspored rednih stezaljki s naznaenim spojevima prema aparatima na jednoj strani i naznaenim vodovima na drugoj strani) plan mree (prikazuje poloaj vodova, transformatorske stanice, javne rasvjete, te spojne toke s pripadajuim ureajima za jedno podruje; ucrtava se u zemljopisne karte ili planove naselja i gradova) plan instalacije (prikazuje poloaj vodova za rasvjetu, energiju i ureaje slabe struje u graevinskim nacrtima) 3

-

plan vodova (prikazuje poloaj vodova unutar jednog aparata, izmeu dva aparata ili grupe aparata)

Projekt NN mree i instalacijePROJEKT- je pismeni rad kojim se odreuju svi potrebni podaci za uspenost i odravanje. CILJ i ZADATAK projekta je: tehniki (uspenost, odravanje) ekonomski (trokovi) organizacijski (nabava materijala, organ. struktura) regulacijski (energetska saglasnost, urbanistika saglasnost, graevinska dozvola, vodoprivredni, itd.) PROJEKT moe biti: idejni investicijski glavni

PROJEKT se jo sastoji od: tekstualnog dijela: nacrta uvoda (podaci o investitoru i projektantu) projektnog zadatka regulacijskog dijela tehnikog opisa (opis djelovanja el.mree ili instalacije) prorauna (snaga troila, vrno optereenje, tip i presjek vodova, otpor uzemljenja, zatita od previsokog dodirnog napona i prenapona) predmjer radova ili trokovnika specifikacije materijala

4

Niskonaponske mree

nadzemni ormar (NO) u niskonaponskoj mrei

Niskonaponske mreeKucni prikljucni ormar iznutra

5

Sklopni aparati niskog naponaNamjena sklopnih aparata niskog napona (Un1kV): Podjela: osigurai samostalno prekidaju strujni krug rastaljivanjem vodljivog dijela uzrokovanog djelovanjem elektrine struje sklopke: namjerom posluioca ili samostalno (bez intervencije posluioca) spajamo, odnosno prekidamo strujne krugove dijelovi za spajanje nalaze se vrsto vezani u jednom kuitu prema mogunosti ukljucivanja dijele se na: zatita (preoptereenja, kratki spoj, zatita od indirektnog dodira) izolacija iskljucenja u izvanrednim pogonskim prilikama

-

besteretna sklopka (kada nema optereenja ili uz malo optereenje npr. u praznom hodu) teretna sklopka (moe ukljucivati nazivnu struju, a prekidati do 3 In) motorna sklopka (moe ukljucivati i prekidati struje koje se javljaju pri pokretanju i preoptereenju motora) NN prekida ili uinska sklopka (moe ukljucivati i prekidati struje sve do struja kratkog spoja)

-

-

Sklopke jos mozemo podijeliti na: prema nainu gaenja luka dijele se na: zrane uljne vakumske magnetske ,itd. prema primjeni: zatitne sklopke zatita od nedopustivih termikih i mehanikih naprezanja kod nedopustivih iznosa struje, napona pogreke i podnapona upravljake sklopke ovisno o ulozi u tehnolokom procesu ukljucuju i prekidaju strujne krugove

6

rastavne sklopke rastavljanje strujnog kruga s vidljivim poloajem kontakata ili pokazivaem sklopnog poloaja komandne sklopke ukljucuju pomone strujne krugove

Posljednjih nekoliko godina sklopke se tako brzo razvijaju da im se u prosjeku svakih 7 godina udvostruuje rasklopna snaga. Na taj nain dolazi do smanjenja ili uklanjanja prednosti koje na podruju zatite mrea i ureaja NN imaju NN osigurai.

OsiguraiOsigura je ureaj koji u elektrinim kolima slui kao zatita od prevelike struje. Osigurai su obavezni delovi elektrinih kola i tite ureaja od kvara ili poara.Prema nainu prekidanja strujnih kola, osigurai se dele na topljive i automatske. Osnovni deo topljivog osiguraa je kalibrisana ica od provovodnika male elektrine otpornosti (srebro ili bakar), koja se istopi nakon to intezitet struje pree odreenu granicu. Automatski osigurai kombinuju bimetalni tap i elektromagnet. Struja preoptereenja zagrijava i krivi bimetalni tap i na taj nain prekida strujno kolo. Kako bimetalni tap sporo reaguje, ugrauje se i elektromagnet koji brzo reaguje na struju kratkog spoja. Za razliku od topljivog osiguraa, automatski osigura se moe vie puta upotrebljavati. Podjela osiguraa prema funkcionalnim i pogonskim razredima: Funkcionalni razredi: funkcionalni razred a ili osigurai za pojedina podruja rastalna patrona trajno provodi struje od najmanje do nazivne a moe iskljuiti struje vee od odreenog viekratnika svoje nazivne struje (npr. za osigurae razreda aM izvedbe Merlin Gerin viekratnik 4, a u Konarevoj izvedbi 6.3, za aR 2.7) do prekidne moi (nazivne rasklopne struje) namijenjeni su samo zatiti od kratkog spoja

7

-

Pogonski razredi:

Kategorije upotrebe G i M iz IEC standarda zamijenjene su u postojeem DIN/VDE standardu vrstom uvanog objekta: G- (prije L) vodovi i kabeli (npr. rasvjeta, instalacije) M- sklopni aparati (Konar, motorski krugovi ukljuujui sklopne aparate) B -postrojenja u rudarstvu Tr- energetski transformatori R- poluvodiki ureaji

-

Na primjer, mogua oznaka osiguraa je gL = opta zatita vodova i kablova, aM = posebna zatita motora, itd. Visokouinski osigurai: Namijenjeni su prekidanju velikih struja preoptereenja i kratkog spoja u NN mreama. Takve se struje najee javljaju u NN razdjelnim mreama i industrijskim mreama (i to za nazivne napone 500 V, a rjee i 660 V).

8

Visokouinski osigurai se sastoje od: osnove (podnoje) s noastim kontaktima topljive patrone izolacijske ruke (zamjena topljivog implantanta(patrone) moe biti tropolna ili jednopolna) indikator pregaranja postoji izvedba bez izolacijske ruke (tzv. zglobni visokouinski osigura)

DIAZED

NEOZED

Instalacijski osigurai (za domainstvo i sline primjene): Upotreba ovih osiguraa namijenjena je nepouenim osobama, stoga osigurai moraju biti zatieni od dodira s dijelovima pod naponom. Izvedbe: DIAZED (osigurai normalnih dimenzija, tip D) za nazivne napone do 550V (u inozemstvu i za napon 660V, a struje do 63A). NEOZED (osigurai smanjenih dimenzija, tip Do) za napone 380V. 9

Osnovni dijelovi: kapa topljivi umetak kalibarski prsten zatita od dodira dijelova pod naponom osnova

Instalacijski automatski osigura (prekida)

Prave se s termikim (bimetalnim) okidaem za iskljuenje kod dugotrajnih malih preoptereenja i elektromagnetskim okidaem za kratkotrajna velika preoptereenja (kratke spojeve).

10

1 2 3 4 5 6 7 8

-

termoplastini, nezapaljivi oklop izlaz luna komora elektromagnet (zajedno s okidaem koji trenutno otvara kontakte prekidaa) ruica (0 off; 1 on) fiksni kontakt pomini kontakt provodnik luka (povezan s bimetalom; u sluaju kratkog spoja struja putem

provodnika luka zaobilazi bimetal i na taj nain ga titi) 9 10 bimetal ulaz

SklopkeRastavna sklopka: moe trajno provodit nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja moe ukljucivati struje koje su znatno manje od nazivne struje ukljuceno stanje mora biti vidljivo radi sigurnosti osoblja u postrojenju pogon je runi

Simbol

11

-

Teretna sklopka moe trajno provodit nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja mogu ukljucivati i iskljucivati struje do 3In razlika spram rastavne sklopke je to imaju komoru za gaenje luka pogon je u pravilu runi, ali moe biti i automatiziran Konar grebenasta teretna sklopka-slui za runo upravljanje brojilima veih nazivnih snaga i obino je sastavni dio razvodnih ureaja

-

Motorna sklopka: posebna vrsta teretne sklopke prilagoena elektromotornim pogonima mogu ukljucivati i iskljucivati struje koje se javljaju pri pokretanju i preoptereenju motora stoga najee imaju pridruen termiki (bimetalni) i elektromagnetski okida uljno (starije izvedbe) ili zrano gaenje luka prema izvedbi spoj teretne sklopke i sklopnika

npr. sklopka zvijezda-trokut za pokretanje kaveznih motora (mogua je izvedba s tri kontaktora ili kao grebenasta teretna sklopka)

12

-

Zatitne sklopke: koriste se kao zatita od previsokog napona dodira (strujna zatitna sklopka,naponska zatitna sklopka)

-

Instalacijske sklopke: sklopni ureaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u domainstvima izrauju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2,4,6,10,16 i 25 A predviene su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti prema izvedbi unutranjih spojeva razlikujemo: jednopolne dvopolne grupne izmjenine krine

-

Instalacijske sklopke:

0 R

jednopolna

13

0 R

dvopolna

istovremeno sklapanje jednog ili vie troila s jednog mjesta sklopka se smjeta u fazu jer u suprotnome uz isklopljenu sklopku koja se nalazi u nul provodniku instalacija ostaje pod naponom dvopolno sklapanje

Literatura: Vjekoslav Srb - Elektine instalacije i niskonaponske mreze http://bs.wikipedia.org/wiki/Elektroenergetski_sistem http://www.foti.co.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=80&Itemid=82

14