SAOBRAAJNI TERMINALI

U primarnom smislu terminal predstavlja prostorno ogranienu cjelinu mjesto vor, u kome se obavlja konverzija (promjena, pretvaranje) tokova jednog naina transporta u tokove drugog, promjena vida transporta, kao i tehnika ekploatacija vozila, snabdijevanje pogonskim gorivom i dr., odnosno, to je mjesto u kome se zadovoljavaju primarne funkcije transportne djelatnosti i razliiti zahtjevi i zadaci korisnika usluga u transportu.Terminali su mjesta, take, vorovi transportnog sistema na kojima se zadovoljavaju transportno tehnoloki zahtjevi putnika, robe i/ili transportnih sredstava.U zavisnosti od vrste terminala imaju odgovarajue infrastrukturne elemente sa specijalno namjenskom opremom. Locirani su, na kraju linija (trasa) kretanja vozila odnosno na modalnoj mrei ili su pravilno rasporeeni du neke mree.Stanica je mjesto u jednom sistemu ili organizaciji sa posebnim zahtjevima, opremljeno specijalnom opremom i radnicima.Termin stajalite se koristi u sluajevima kratkog zaustavljanja vozila na jednoj trasi, samo po odreenom saobraajnom znaku ili na mjestu obiljeenom redom vonje u gradovima ili manjim mjestima, radi pruanja uzastopnih kratkotrajnih usluga ili po drugim zahtjevima.Baza predstavlja mjesto u kome su definisane odreene aktivnosti i iz kojih poinju ili se zavravaju sve aktivnosti u kojima se nalazi osnovna oprema za funkcionisanje.Pod pojmom saobraajni terminali treba podrazumijevati kompleksnost u smislu fizikog postojanja saobraajnih tehnolokih elemenata i njihovu funkcionalnu vezu na jednoj ili vie tehnoloko zavisnih lokacija.Saobraajni terminal podrazumijeva kompleks saobraajnih postrojenja u mjestu gdje se stiu dva ili vie vidova saobraaja, koji pojedinano ili zajedniki izvravaju operacije opsluivanja tranzitnih, meugradskih i gradskih transporta vozila, tereta i putnika.

PODJELA SAOBRAAJNIH TERMINALA

Podjela saobraajnih terminala moe se izvriti sa vie aspekata i to po : Karatkeru rada (sa tranzitnim, meugradskim i lokalno meugradskim radom) Vidovima koje opsluuje (jednomodalni, dvomodalni, tromodalni i virtuelni) Geografskom poloaju na mrei (regionalni, lokalni i globalni) Geometrijskim obiljejima (vizuelna klasifikacija u odnosu na poloaj) Vlasnitvu (dravni, privatni ili mjeovite uloge) Obimu rada (mali, srednji ili veliki) Funkcijama, odnosno strukturi tehnoloko transportnih podsistema (u zavisnosti od funcije cjeline koju samostalno ili sa drugim opsluuju) Dr.

PARKIRANJE(PARKIRALITA I PARKING GARAE)

Gradski problem je problem kretanja i stajanja Rimska imperija : Tabula Heracleensis Razvoj proizvodnje dovodi do poveanja saobraaja : javnog prevoza do posla (krae stajanje), teretnog saobraaja za snabdijevanje trgovinske mree (krae stajanje) potrebe za individualnim kretanjem porastom standarda (due stajanje).Putniki automobil se u GRADU koristi za prevoz od stana do radnog mjesta, poslovno, za odlazak u kupovinu ili radi rekreacije.

ISTRAIVANJA SU POKAZALA DA SE JEDAN AUTOMOBIL SAMO 1,5-2,5 SATA NALAZI U POKRETU A PREOSTALO VREME U TOKU DANA JE U STANKU MIROVANJA, NA NEKOJ OD POVRINI U GRADU.

Razlozi za nedostatkom povrine (ni) za parkiranje individualnih vozila u gradu su : koncentracija privrednih, administrativnih, trgovakih i drugih aktivnosti na jednom prostoru u gradovima koji su znali samo za konjsku zapregu saobraajnice nemaju profil da odgovore porastu stepena motorizacije : smanjenje propusne moi saobraajnica smanjenje brzine kretanja (poveanje vremena putovanja, zagaenja ...) i bezbijednosti saobraaja poveanje trokova eksploatacije pojava zakrenosti na saobraajnicamaDa bi pravilno pristupili rjeavanju problema parkiranja moramo poznavati KARAKTERISTIKE PARKIRANJA :1. Uzrok parkiranja2. Koncentracija3. Trajnost4. Obrt5. Pjeaenje6. Povrina za parkiranje jednog vozila

1. Uzrok (MOTIV) parkiranja

- je razlog dolaska vozila u posmatrano podruje grada.Zavisi od : Veliine grada sa porastom grada prosjena udaljenost kretanja stanovnika se poveava, a samim tim i upotreba putnikih automobila. U manjim gradovima se ee koristi automobil nego to je stvarno potrebno. Koncentracije svih aktivnosti u centru grada (rad, poslovne posjete, trgovina (...), administracija (...), pasivna rekreacija (...), ... Naina stanovanja stanovnici centralne zone grada manje koriste automobil za kretanje od ostalih Razvijenosti, uestalosti, udobnosti i cijene JGP poseban reim (ute trake, signali i pravo kretanja kroz jednosmjerne ulice) Saobraajni uslovi vrijeme putovanja i mogunost parkiranja u vrijeme piceva, kontrola i pristupa ivotni standard poveava se stepen motorizacije sa porastom ivotnog standardaUzroci potreba za parkiranjem : radno mjesto, trgovina, pote, banke, administrativne zgrade, sud, zdravstvo, posjeta bioskopima i pozoritima, restorani i na kraju stanovanje.2. Koncentracija parkiranja

Koncentracija parkiranja (radno vrijeme od 7-15 h)

- broj vozila parkiranih na nekoj povrini u gradu posmatran u nekom vremenskom periodu.Predstavlja osnovni podatak o trenutnim zahtjevima za parkiranjem u posmatranoj zoniPostoje dvije mjere koncentracije parkiranja : Akumulacija parkiranja broj vozila parkiranih na nekoj povrini posmatrano u malom vremenskom intervalu u (vozila/jednovremeno) Obim parkiranja broj vozila koji se pojavljuje u toku dana(broj parkiranja na dan)Zavisi od : Stepena privlanosti posmatrane zone Raznolikosti sadraja (motiva dolaska) u posmatranoj zoni intenzitet zahtjeva Radnog vremena sadraja u posmatranoj zoni vrijeme pojave, rasprostiranja zahtjeva

Koncentracija parkiranja (radno vrijeme od 9-17 h)

Koncentracija parkiranja u stambenoj zoni (Novi Beograd, Blok 45)

Potranja za parking mjestima u toku sedmice

3. Trajnost parkiranjaRazlikujemo kratkotrajno i dugotrajno parkiranje.Zavise od : Veliine grada vrijeme trajanja parkiranja raste sa veliinom grada jer sa porastom grada vonja postaje sve dua, a parkiranje predstavlja problem, zato se za jedno parkiranje obavlja vie poslova. Svrhe (motiva) dolaska u odreenu zonu najdue za posao a za ostalo daleko krae vrijeme

Trajanje parkiranja (h)

Motiv:BeogradNovi SadSenta

Rad6,306,136,03

Poslovno3,111,650,42

Kupovina2,001,250,43

Zabava2,15

Mjesta na kome se obavlja parkiranje kratko na ulici a due van ulice (parkiralite, garae)

Stanovnici, u 000Trajanje parkiranja (h)

IvinjakIzvan garae

ParkiralitaGaraa

5 - 250,92,15,2

25 - 501,02,54,3

50 - 1001,12,55,1

100 - 2501,03,24,9

250 - 5001,13,74,5

500 - 10001,04,04,5

preko 10001,34,54,6

KARAKTERISTIKE PARKIRANJA

1

4. Obrt parkiranja- je broj korisnika podjeljen sa raspoloivim brojem mjesta za parkiranje posmatran u nekom vremenskom intervalu.Zavisi od : Postojanja regulativnih mjera naplata, postojanje ogranienja vremena parkiranja Trajnost parkiranja na parking mjestima krae zadravanje vei obrt i obrnuto Mjesta gdje se obavlja parkiranje i veliine grada Motiva dolaska

Stanovnici u 000Obrt parkiranja

IvinjakParkiraliteParking garaa

Ispod255,72,30,9

25-505,61,91,3

50 -1005,72,21,0

100-2505,81,61,0

250-5005,51,51,2

500- 10006,91,61,20

Preko 10007,41,71,3

5. PjeaenjeSvako parkiranje je vezano za krae ili due pjeaenje.

Zavisi od : Veliine grada u veem gradu smanjuje se mogunost parkiranja u neposrednoj blizini cilja putovanja pa su korisnici spremni vie da pjeae :Stanovnici, hiljadaDuina pjeaenja (m)

Ispod 25 90

25- 50114

50 - 100147

100- 250160

250- 500222

Preko 500225

Motiva dolaska u grad ako se u grad dolazi zbog posla, gdje je zadravanje dugo, moe se oekivati da e korisnici prihvatiti due pjeaenje, nego oni koji u grad dolaze radi kupovine, poslovnih aktivnosti, pasivne rekreacijeMotivKod nas (m)Na zapadu (m)

Rad300170

Kupovina250150

Poslovno200130

Trajnost parkiranja Naplate parkiranja (poseban reim parkiranja) prihvata se due pjeaenje, naroito za korisnike koji dolaze u svrhu rada na mjestima na kojima nema naplate.

6. Povrina za parkiranjePovrina jednog parkiralita se sastoji od : prilaza, prolaza, zatitne zone i korisno zauzete povrine.

S = (B+a) x [ L + c + (B+a)ctg + D/2sin ] (m2/voz)

Mjerodavno vozilo

R Spoljni gabaritni poluprenikR1 - Zadnji gabaritni poluprenik okretanjar Unutranji gabaritni poluprenik okretanjaL Duina vozilaB irina vozilab1 Razmak tokova na prednjoj osovinib2 Razmak tokova na zadnjoj osovinil Bazal1 Prednji prepustl2 Zadnji prepustZatitni prostor za parkiranje vozila

Prostor izmeu bonih strana vozila potreban za ulazak i izlazak iz vozila

Prilikom projektovanja, zatitna zona izmeu vozila i unutranje strane mjesta za parkiranje, obiljeava se sa c i iznosi 0,20 m.

Zatitni prostor oko vozila u stanju kretanja

Prilikom izlaska vozila sa parking mjesta postoji opasnost da se otete vozila parkirana u suprotnom redu.I ako ne postoje vozila u suprotnom redu nego neka druga prepreka (zid, stub, kanal i sl.) takoe se uzima zatitna zona koja slui vozau kao neka vrsta sigurnosti da je dobro odmjerio zaokret. Prilikom projektovanja provjerena veliina iznosi 0,5 m i zove se ZATITNA ZONA, a obiljeava se sa Z.

Zatitni prostor oko vozilaTransportni sastavi

Mjerodavne dimenzije vunog vozila

Mjerodavne dimenzije poluprikolice

,

Prikolica sa okretanjem prednje osovine