Samovrednovanje Samovrednovanje šškola kola i kultura kvalitete u obrazovanjui kultura kvalitete u obrazovanju

Petar Petar BezinoviBezinovićć

Institut za druInstitut za drušštvena istratvena istražživanja u Zagrebuivanja u Zagrebu

Centar za istraCentar za istražživanje i razvoj obrazovanjaivanje i razvoj obrazovanja

Rasprava o tri pojma:

•

Kvaliteta obrazovanja

•

Kultura kvalitete

•

Samovrednovanje škola

Što je kvaliteta obrazovanja?

•

Kvaliteta kao relativan pojam. •

Čija kvaliteta?

–

Učenika, učitelja, ravnatelja, osnivača škola, novinara, političara?

•

Različita za različite korisnike, različita za iste ljude u različitim situacijama, različita za različite situacije …

Harvey, L. and Green, D.

(1993).

‘Defining quality’, Assessment and Evaluation in Higher Education, 18(1). pp. 9–34.

UNESCO -

Što je kvaliteta obrazovanja?

Kvaliteta obrazovanja je multidimenzionalni

dinamički pojam koji se odnosi na (1) kontekst

obrazovnog modela, (2) na institucijsku misiju

i njene

ciljeve, kao i (3) na specifične standarde

datog

sustava, ustanove, programa ili discipline.

Kvaliteta može imati različita značenja što ovisi o: •

razumijevanju različitih perspektiva dionika (učenika, predmeta koji se uče, tržišta rada, društva, vlade);

•

predmetu analize: odrednice (inputs), procesi, ishodi (outputs), misija, ciljevi …

•

obilježjima akademskog okruženja u kojemu se vrši vrednovanje; •

povijesnom periodu u razvoju obrazovanja.

Vlãsceanu

et al., 2004, pp 46–48.

Široki raspon definicija

•

Kvaliteta kao izvrsnost

–

tradicionalni elitistički pristup;•

Kvaliteta kao ostvarivanje svrhe

– prihvaćanje općih

standarda, očekivanih ishoda obrazovanja;•

Kvaliteta kao trajni razvoj, unapređivanje

–

osiguravanje

kvalitete je srž

akademskog etosa.

Zajednička obilježja svih pristupa

•

Ostvarivanje minimalnih standarda

ili indikatora

koji se odnose na različite aspekte kvalitete;

•

Kapacitet za postavljanje ciljeva

i njihovo ostvarivanje

u datom

kontekstu;

•

Sposobnost zadovoljavanja

zahtjeva i očekivanja neposrednih i posrednih korisnika

(dionika);

•

Težnja izvrsnosti.

Kvalitetu određuju dva ključna elementa: (1) ProceduralniStrukturno/menadžerski element s definiranim procesima i postupcima za osiguravanja kvalitete (usmjereno na instituciju); (2) KulturniSocijalno-psihološki element zajedničkih vrijednosti, uvjerenja, očekivanja i težnji kvaliteti (usmjereno na čovjeka).

Elementi kvalitete

UČENIK U SREDIŠTU INTERESAObrazovanje usmjereno razvoju integrirane ličnosti -

razvoju talenata,

psiholoških i tjelesnih sposobnosti djeteta do njegovih/njenih punih potencijala.

Postulat

kultura kvalitete

osiguravanje kvalitete

Organizacijska kultura koja trajno teži konstruktivnim promjenama i unapređivanju vlastitog djelovanja.

Kultura se odnosi na zajednički vrijednosni sustav, stavove, navike, uobičajena ponašanja, tradiciju i vjerovanja radnog kolektiva, ljudi u organizaciji.

Pojam kulture kvalitete u ovom kontekstu -

težnja izvrsnosti kao dominantni stav ili trajna vrijednost karakteristična za neku grupu ili organizaciju.

Kultura kvalitete

•

Svi dionici obrazovnog sustava su svjesni vlastite odgovornosti za kvalitetu odgoja i obrazovanja.

•

Svi su svjesni važnosti sustavnog praćenja i analiziranja kvalitete za osiguranje učinkovitosti rada škole.

–

Ne birokratski, kao nametnuta obveza, već

kao redovita rutina i tema svakodnevnih rasprava u školi.

•

Sustav kvalitete mora imati jasno definiranu svrhu, inspirativnu misiju koja određuje kulturu kvalitete.

•

Sustav kvalitete mora imati jasno definiranu razvojnu viziju.

Obilježja organizacije indikativna za kulturu kvalitete

•

Partnerstvo i suradnja, razmjena iskustava i timski rad.•

Poticanje pojedinca kao autonomnog bića u zajednici društva znanja.

•

Inspirativno, ne diktatorsko vodstvo i upravljanje. Odgovornosti se distribuiraju i ne odnose se samo na ravnatelje ili nekoliko utjecajnih osoba u školi.

•

Otvorenost i prihvaćanje vrednovanja vlastitoga rada iz različitih izvora. Formalna vanjska evaluacija, mišljenje vanjskih partnera –

kritičkih prijatelja, unutarnje kolegijalno vrednovanje i podrška kolega.

•

Oslobađanje, olakšavanje i ohrabrivanje samoanalize, preispitivanje vlastite prakse i eksperimentiranje s novim i djelotvornijim pristupima.

•

Želja za unapređivanjem vlastitoga rada, za novim inicijativama i njihovom primjenom.

Kultura kvalitete –

temelj razvoja kvalitete

Odrednice kulture kvalitete Odrednice NEkulture kvalitete Svi zajedno Svatko za sebe Nema nadređenih i podređenih Šef zna najbolje Otvorena i poštena komunikacija Ograničena i tajnovita komunikacija Svima dostupne informacije Informacije dostupne samo nekima Usredotočenost na procese Kontrola individualnog rada Iskustvo kroz učenje - nema uspjeha ili neuspjeha

Uspjeh je sve, nema tolerancije neuspjeha

Vrijednosni okvir kulture kvalitete

Partnerstvo –

svi zajedno

•

Shvaćanje kvalitete kao zajedničke, nadređene vrednote.•

Kvaliteta kao kolektivna odgovornost svih zainteresiranih.

•

Dogovorno prihvaćanje zajedničkog sustava vrijednosti, stavova i ponašanja koje čine zajednicu učinkovitijom.

•

Ključno! -

Rukovoditelji moraju stvarati uvjete da škola kvalitetnim radom i zalaganjem postavlja visoke ciljeve i gradi strategije njihovog ostvarivanja.

•

NE kontrola kvalitete,

NE tehnokratski pristup, NE birokratizacija.•

Uravnoteženje odlučnog rukovođenja i slobodne

inicijative svih

uključenih.

Kultura kvalitete

Kvaliteta kao kolektivna odgovornost svih zainteresiranihTimski rad

Povećati svijest o važnosti razvoja unutarnje (interne) kulture kvalitete u školama.

Kako mijenjati stare navike – kako potaknuti konstruktivne promjene?

Izazov

Zašto samovrednovanje?

Samovrednovanje je, uz vanjsko vrednovanje (eksternu evaluaciju), prihvaćeno kao ključni pristup za unapređivanje kvalitete škola u EU.Preporuča se u važnijim EU dokumentima koji se bave kvalitetom obrazovanja.

31998Y0103(02) - Council Conclusions of 16 December 1997 on the evaluation of quality in school education.

Quality Evaluation in School Education, European pilot project: Declaration from Conference,Vienna 20/21 November 1998

European report on the quality of school education - Sixteen quality indicators. Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities, 2001

32001H0166 - Recommendation of the European Parliament and of the Council of 12 February 2001 on European cooperation in quality evaluation in school education.

52008PC0179 - Proposal for a Recommendation of the European Parliament and of the Council on the establishment of a European quality assurance reference framework for vocational education and training

Ključna pitanja

1.

Koliko smo dobri, koliko je dobra naša škola?

2.

Kako to znamo?

3.

Što nam je činiti da budemo još

bolji?

Što je samovrednovanje?

•

Samovrednovanje je proces učenja o sebi –

uključuje samoanalizu, samorazumijevanje, važne uvide.

•

Samovrednovanje je proces sustavnog i transparentnog preispitivanja vlastite prakse s ciljem unapređivanja rada škole.

•

Pomaže uočavanju vlastitih prednosti, nedostataka i razvojnih mogućnosti.

•

Školama pomaže pri otkrivanju najboljih načina podrške učenicima u njihovom procesu osobnog i akademskog razvoja.

•

Može značajno pomoći određivanju razvojnih prioriteta, svrhovitom planiranju i ostvarivanju postavljenih ciljeva.

•

Može značajno utjecati na podizanje razine odgovornosti sudionika.

Trajno poboljšavanje rada škola:

•

Djelotvornije i učinkovitije rukovođenje školom;•

Unapređivanje kvalitete ‘iznutra’

i ‘odozdo’

-

temeljeno na povjerenju;

•

Razvijanje vlastitih načina za procjenjivanje, praćenje i unapređivanje vlastitog rada.

•

Poticanje veće samostalnosti, odgovornosti, inovativnosti u školama;•

Poduzimanje mjera za djelotvornije poučavanje i kvalitetnije učenje u školama;

•

Djelotvornije otklanjanje poteškoća i problema s kojima se škola suočava.

Ciljevi na razini škola

Faze pri uvođenju samovrednovanja u škole

negiranje

otpor istraživanje

prihvaćanje

Pravni okvir koji propisuje kakva se podrška mora pružati i kakvi se izazovi moraju postaviti pred obrazovne institucije koje provodesamovrednovanje;

Sustav jasnih standarda/indikatora kvalitete;

Statistički podaci koji omogućuju usporedbe i postavljanje normi;

Osposobljavanje u metodama samovrednovanja;

Redovita vanjska podrška, praćenje i moderiranje samovrednovanja.

Potrebni resursi za učinkovito samovrednovanje

Odlučno rukovođenje školom;

Jasni ciljevi razvoja koji su zajednički dogovoreni i koje dobro razumiju svi uključeni;

Uključivanje svih važnijih dionika u samovrednovanje i aktivnosti unapređivanja rada;

Dobro smišljeni i pripremljeni relevantni dokumenti i priručnici;

Usmjerenost na učenika, na učenje, poučavanje i ostvarivanje poželjnih ishoda učenja.

Čimbenici uspješnog samovrednovanja

Spremnost djelatnika na samovrednovanje i vlastiti razvoj;

Sustavno, rigorozno i odlučno praćenje i vrednovanje pokrenutih razvojnih procesa i postupaka;

Uravnoteženost i komplementarnost samovrednovanja i vanjskog vrednovanja;

Snažna nacionalna infrastruktura i lokalna podrška procesu samovrednovanja.

Čimbenici uspješnog samovrednovanja

•

Širenje kulture kvalitete. Naglašavanje važnosti unapređivanja kvalitete obrazovanja.

•

Definiranje i praćenje mjerljivih indikatora, kriterija i standarda kvalitete obrazovanja.

•

Ustroj i podrška trajnom internom, školskom sustavu za procjenjivanje, praćenje i unapređivanje rada škola.

•

Uključivanje svih sudionika procesa obrazovanja –

ravnatelja, nastavnika, učenika, roditelja, osnivača, lokalne zajednice...

•

Decentralizacija, podrška autonomiji škole -

povjerenje i odgovornost.

Zadaci na razini sustava obrazovanja

dr. sc. Petar BezinovićInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuCentar za istraživanje i razvoj obrazovanjaAmruševa

8/III, 10000 Zagrebe-mail: petar@idi.hr