Embed Size (px)
Citation preview
Dokument Svjetske banke
SAMO ZA SLUŽBENU UPOTREBU
Izvješće br.: AB4149
DOKUMENT O OCJENI PROJEKTA
ZA
PREDLOŽENI ZAJAM
U IZNOSU OD 20,8 MILIJUNA EURA (PROTUVRIJEDNOST 28.8 MILIJUNA USD)
ZA
REPUBLIKU HRVATSKU
ZA
PROJEKT INTEGRACIJE U EU NATURA 2000
16. prosinca 2010.
.Ovaj dokument je javno dostupan prije razmatranje Odbora Banke, čime se ne pretpostavlja ishod. Ovaj dokument može biti ažuriran nakon razmatranja Odbora Banke, a ažurirani dokument će biti dostupan javnosti u skladu s politikom Banke o pristupu informacijama.
2
EKVIVALENTI VALUTA (Tečaj od 16. kolovoza 2010.)
Jedinica valute = EUR
1 EUR = 3.861 USD
FISKALNA GODINA 1. siječnja – 31. prosinca
KRATICE I AKRONIMI
DA Namjenski račun (eng. Designated Account) ECA Europa i Središnja Azija (eng. Europe and Central Asia) EU Europska unija (eng. European Union) GAF Okvir za upravljanje i odgovornost (eng. Governance and Accountability Framework) GIS Geografski informacijski sustav (eng. Geographic Information System) GPS Sustav globalnog pozicioniranja (eng. Global Positioning System) IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj (eng. International Bank for Reconstruction and
Development) MFI Međunarodna financijska institucija (eng. International financial institution (IFI)) INSPIRE Infrastruktura za prostorne informacije u Europi (eng. Infrastructure for Spatial Information in
Europe) ISP Plan potpore provedbi (eng. Implementation Support Plan) KEC Očuvanje krških ekoloških sustava (eng. Karst Ecosystem Conservation) LAG Lokalne akcijske skupine (eng. Local Action Groups) MK Ministarstvo kulture (eng. Ministry of Culture (MoC)) PU Plan upravljanja (eng. Management Plan (MP)) MPA Zaštićena morska područja (eng. Marine Protected Areas) Natura 2000 Mreža područja očuvanja prirode u Europskoj uniji osnovana sukladno Direktivi o staništima iz
1992. i Direktivi o pticama iz 1978. (eng. European Union wide network of nature protection areas established under the 1992 Habitats Directive and the 1978 Birds Directive)
EM Ekološka mreža RH (eng. National Ecological Network (NEN)) NVO Nevladina organizacija (eng. Non Governmental Organization (NGO)) NIPP Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (eng. National Spatial Data Infrastructure
(NSDI)) ZP Zaštićeno područje (eng. Protected Area (PA)) JPP Jedinica za provedbu Projekta (eng. Project Implementation Unit (PIU)) PPF Sredstva za pripremu Projekta (eng. Project Preparation Facility) PROFOR Program očuvanja i zaštite šuma (eng. Program on Forests) SAC Posebno područje očuvanja (eng. Special Areas of Conservation) SF Strukturni fondovi (eng. Structural Funds) DGU DZZP
Državna geodetska uprava (eng. State Geodetic Administration (SGA)) Državni zavod za zaštitu prirode (eng. State Institute for Nature Protection (SINP))
TA Tehnička pomoć (eng. Technical Assistance)
Regionalni potpredsjednik: Philippe Le Houérou Direktor za Hrvatsku: Peter Harrold
Direktor sektora: Peter Thomson Rukovoditelj sektora: John Kellenberg Voditeljice Projekta: Nathalie Johnson i Vera Dugandžić
3
Sadržaj I. Strateški kontekst .................................................................................................................................................7
A. Problematika zemlje ........................................................................................................................................7
B. Sektorska i institucionalna problematika ........................................................................................................7
C. Ciljevi više razine kojima Projekt pridonosi .................................................................................................11
II. Razvojni ciljevi Projekta ....................................................................................................................................12
A. Razvojni cilj Projekta (PDO) ........................................................................................................................12
B. Korisnici Projekta .........................................................................................................................................12
C. Pokazatelji rezultata na razini razvojnih ciljeva Projekta ............................................................................12
III. Opis Projekta .................................................................................................................................................13
A. Komponente Projekta ....................................................................................................................................13
B. Financiranje Projekta ...................................................................................................................................14
C. Trošak i financiranje Projekta (u milijunima EUR) ......................................................................................14
IV. Provedba........................................................................................................................................................15
A. Institucionalna i provedbena struktura .........................................................................................................15
B. Praćenje i ocjena rezultata............................................................................................................................16
C. Održivost .......................................................................................................................................................16
V. Ključni rizici i mjere ublažavanja ......................................................................................................................17
VI. Ocjena projekta - sažetak ..............................................................................................................................17
A. Ekonomska i financijska analiza ...................................................................................................................17
B. Tehnička analiza ...........................................................................................................................................19
C. Financijsko upravljanje.................................................................................................................................20
D. Nabava ..........................................................................................................................................................20
E. Socijalna analiza (uključujući mehanizme zaštite)........................................................................................21
F. Okoliš (uključujući mehanizme zaštite) .........................................................................................................21
Dodatak 1: Okvir za praćenje rezultata........................................................................................................................23
Dodatak 2: Detaljni opis projekta ...............................................................................................................................26
Dodatak 3: Procedure za provedbu.............................................................................................................................29
Dodatak 5: Plan podrške provedbi...............................................................................................................................41
Dodatak 6: Sastav tima ................................................................................................................................................46
Dodatak 7: Ekonomska i financijska analiza ..............................................................................................................47
Dodatak 8: Priprema i nadzor projekta .......................................................................................................................71
Dodatak 9: Dokumenti u projektnom dosjeu ..............................................................................................................72
Dodatak 10: Savjetodavni i participatorni elementi u zakonima RH o zaštićenim područjima i geodetskim izmjerama ....................................................................................................................................................................73
Dodatak 11: Stanje zajmova i kredita ..........................................................................................................................76
Dodatak 12: Ukratko o zemlji......................................................................................................................................77
4
OSNOVNI PODACI
Hrvatska
PROJEKT INTEGRACIJE U EU NATURA 2000
DOKUMENT O OCJENI PROJEKTA
EUROPA I SREDIŠNJA AZIJA
ECSSD
Datum: 15. listopada 2010. Direktor za Hrvatsku: Peter C. Harrold Direktor sektora: Peter Thomson Rukovoditelj sektora: John V. Kellenberg Voditeljica Projekta: Nathalie Johnson Identifikacijski br. Projekta: P111205 Kreditni instrument: Zajam za namjenske
investicije
Sektori: Opći sektor javne uprave (70%); Opći sektor poljoprivrede, ribarstva i šumarstva (15%); Šumarstvo (15%); Teme: Biološka raznolikost (50%); Politike i institucije zaštite okoliša (10%); Sudjelovanje i angažman civilnog društva (20%); Drugi ruralni razvoj (20%) Kategorija EA: B Djelomična ocjena
Podaci o financiranju Projekta: Predloženi uvjeti: IBRD Fleksibilni Zajam, uz 6-mjesečnu EURIBOR kamatnu stopu u eurima + fiksnu maržu, 20 godina otplate zajma, 5 godina počeka i jednake rate otplate glavnice (level repayment).
[X] Zajam [ ] Kredit [ ] Darovnica [ ] Jamstvo [ ] Ostalo:
Izvor Ukupan iznos (u milijunima EUR)
Ukupan trošak Projekta: Sufinanciranje Zajmoprimac:
Ukupno financiranje Banke: IBRD
43.68 mil. EUR 20,00 mil. EUR (paralelno Strukturni fondovi EU-a) 2,88 mil. EUR 20,8 mil. EUR
Zajmoprimac: Republika Hrvatska Odgovorna institucija: g. Zoran Šikić, državni tajnik za zaštitu prirode Ministarstvo kulture Runjaninova 2 10000 Zagreb Hrvatska
Tel.: 385 1 4866 315; Faks: 385 1 4866 385 [email protected]
5
Procjena isplata (FG Banke/u milijunima EUR)
FG (siječanj-prosinac) 2011 / 2012 2013 / 2014 2015 / 2016
Godišnje 0.78 / 5.91 7.48 / 3.88 1.78 / 0.98
Kumulativno 0.78 / 6.69 14.16 / 18.04 19.82 / 20.80
Razdoblje provedbe Projekta 5 godina Očekivani datum stupanja na snagu: 15. ožujak 2011. Očekivani datum zatvaranja zajma: 30. travanj 2016.
Odstupa li Projekt od CAS-a/CPS-a po sadržaju ili drugim značajnim aspektima?
○ Da √ Ne
Ako da, molimo, objasnite:
Jesu li u sklopu Projekta potrebne bilo kakve iznimke od politika Banke? Je li ih odobrila/podržala Uprava Banke (kako je potrebno)? Traži li se od Odbora izvrših direktora Banke odobrenje za bilo kakvu iznimku od politike?
○ Da √ Ne ○ Da √ Ne ○ Da √ Ne
Ako da, molimo, objasnite:
Ispunjava li Projekt kriterije Regije za spremnost za provedbu?
√ Da ○ Ne
Ako ne, molimo, objasnite:
Razvojni ciljevi Projekta: (i) pružanje podrške nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima pri implementaciji ciljeva europske ekološke mreže Natura 2000 u njihove investicijske programe; (ii) jačanje kapaciteta za praćenje stanja biološke raznolikosti te izvještavanje o poduzetim mjerama temeljem zahtjeva EU; i (iii) uvođenje programa radi uključivanja šire grupe dionika u proces upravljanja Natura 2000 mrežom.
6
Potpora se daje kroz sljedeće tri komponente: 1. Ulaganja u ekološku mrežu: Ulaganja u zaštićena područja i područja ekološke mreže RH
pomoći će u promicanju i jačanju povezivanja s ciljevima Natura 2000, konzultantske usluge za dizajn interpretacije prirode, te usluge inženjerskog nadzora. Nabaviti će se prioritetna tehnička oprema za nadzornike, Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture, kao i protupožarna oprema za zaštićena obalna područja.
2. Informacijski sustav ekološke mreže: Konzultantske usluge za pomoć u planiranju,
utvrđivanju prioriteta i inventarizaciji biološke raznolikosti i dopunjavanja informacijskog sustava u cilju ispunjavanja EU zahtjeva za izvještavanjem; terenski rad inventarizacije biološke raznolikosti i kartiranja stanišnih tipova i praćenja stanja (monitoring); konzultantske usluge za usklađivanje sustava podataka u skladu sa zahtjevima EU INSPIRE Direktive, kao i nadogradnja računalnog hardvera i softvera.
3. Jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom: Konzultantske usluge za pomoć
promicanju međusektorske suradnje; i pilot programi za (i) izradu prijedloga poljoprivredno-okolišnih mjera za Natura 2000 područja, (ii) unaprjeđenje utvrđivanja granica zaštićenih područja, (iii) uvođenje programa volontera u parkove, (iv) procjena različitih mehanizama financiranja za zaštićena područja. Pružanje stručnog osposobljavanja o pristupu programima EU fondova za zaštitu prirode, načinima unaprjeđenja upravljanja parkovima; učenje putem studijskih putovanja i seminara; kampanju informiranja javnosti; i upravljanje Projektom i troškovima poslovanja.
Jesu li ovom Projektom pokrenuti zaštitni mehanizmi? Ocjena utjecaja na okoliš (OP/BP 4.01) Prirodna staništa (OP/BP 4.04) Šume (OP/BP 4.36) Uništavanje nametnika (OP 4.09) Fizička kulturna dobra (OP/BP 4.11) Autohtoni narodi (OP/BP 4.10) Nedobrovoljno preseljenje (OP/BP 4.12) Sigurnost brana (OP/BP 4.37) Projekti na međunarodnim vodnim putovima (OP/BP 7.50) Projekti u spornim područjima (OP/BP 7.60)
√ Da ○ Ne √ Da ○ Ne ○ Da √ Ne ○ Da √ Ne √ Da ○ Ne ○ Da √ Ne ○ Da √ Ne ○ Da √ Ne ○ Da √ Ne ○ Da √ Ne
Uvjeti i pravne odredbe: nema ih (nema odredaba ni uvjeta vezanih uz određene datume )
Referenca na ugovor o financiranju
Opis uvjeta/odredbe Datum dospijeća
7
I. Strateški kontekst A. Problematika zemlje 1. Tijekom posljednjih 15 godina Hrvatska je ostvarila dojmljiv gospodarski i društveni napredak. Prije početka globalne financijske krize hrvatsko je gospodarstvo raslo po zdravoj stopi od 4-5 posto godišnje, prihodi su se udvostručili, a gospodarske i društvene prilike značajno su se poboljšale. Dohodak Hrvatske po stanovniku dosegao je otprilike 63 posto prosjeka u Europskoj uniji (EU), a pregovori za članstvo u EU-u bit će dovršeni 2011. Međutim, poput većine država u regiji ni Hrvatska nije ostala imuna na krizu, a učinak krize osjeća se u svim segmentima gospodarstva i društva. 2. Obujam proizvodnje u Hrvatskoj se u prvom tromjesečju 2010. god. smanjio za 2,5 posto, što je bio pad od 4,5 posto u odnosu prema četvrtom tromjesečju prošle godine. Pad bruto društvenog proizvoda (BDP) bio je posljedica smanjene domaće potražnje i pada investicijskih aktivnosti od 13,9 posto na godišnjoj razini. Međutim, neto izvoz ostaje jak faktor koji to ublažava, time što je pridonio 2,5 postotnih bodova stopi rasta zahvaljujući rastu temeljenom na izvozu od 3,6 posto godišnje, a nasuprot tome uvoz se na godišnjoj razini smanjio za 4,8 posto. Na strani potražnje, gotovo svi sektori, osim poljoprivrede, imali su negativan utjecaj na rast. Najveće smanjenje bilo je u građevinarstvu (18,7 posto na godišnjoj razini), ugostiteljstvu (hoteli i restorani) i prometu, gdje je zabilježen pad od više od 5 posto. 3. Očekuje se da će Vladin novi Program gospodarskog oporavka, koji je objavljen u travnju 2010. god. i čija je provedba u tijeku, pomoći u očuvanju održivosti i rasta. Cilj Programa je redefinirati ulogu države (fiskalnu politiku; javnu upravu i upravljanje državnom imovinom), osigurati potporu rastu i oporavku (promicanjem hrvatskog gospodarstva, pravosudnih reformi, reformi tržišta rada i gospodarskog oporavka); te povećati odgovornost prema budućim naraštajima (u odgoju i obrazovanju i znanosti, okolišu, socijalnoj sigurnosti). 4. Turizam i s njim povezani pod-sektori uvelike se oslanjaju na reputaciju Hrvatske kao zemlje s iznimnom kulturnom i biološkom raznolikošću, i sastavnica je programa oporavka. Udio prihoda od turizma u BDP-u trenutno iznosi više od 14,1 posto (2009. god.), a najveći pod-sektor – hotelijerstvo i ugostiteljstvo – čini 3,9 posto bruto dodane vrijednosti u BDP-u (2009). Sustav zaštićenih područja u Hrvatskoj podupire ovu razinu gospodarske aktivnosti i njegovim očuvanjem može pomoći u tome da se osigura da će turizam ostati važan izvor održivog dohotka u budućnosti. B. Sektorska i institucionalna problematika 5. Izazov pristupa Europskoj uniji. Nakon uspješnog završetka Projekta očuvanja krških ekoloških sustava (KEC) u prosincu 2007. godine, Vlada Republike Hrvatske zatražila je od Svjetske banke daljnju potporu kroz projekt koji će pomoći povećati i poduprijeti pripreme Hrvatske za integraciju u EU u sektoru zaštite prirode. U KEC projektu korišten je sustavan pristup rješavanju nedostataka u prikupljanju bioloških podataka, planiranje upravljanja parkovima uz sudjelovanje dionika, kao i investicije u lokalne zajednice kojima bi se povećale koristi od biološke raznolikosti u pet nacionalnih parkova odnosno parkova prirode u Hrvatskoj. Radi ispunjavanja obaveza iz područja zaštite prirode koje proizlaze iz pravne stečevine EU -Direktive o pticama i Direktive o staništima, potrebno je proglasiti ekološku mrežu NATURA
8
2000 koja nadilazi područja nacionalnih parkova i parkova prirode s ciljem očuvanja europski ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Ekološka mreža Republike Hrvatske (EM), proglašena u listopadu 2007. god., obuhvaća 47% hrvatskog kopna i 39% teritorijalnog mora te služi kao polazište za definiranje mreže Natura 2000 u Hrvatskoj, što je jedan od uvjeta za pristup EU. Europska ekološka mreža NATURA 2000 obuhvaća područja važna za očuvanje ptica sukladno Direktivi o pticama i područja važna za očuvanje ostalih vrsta (izuzev ptica) i stanišnih tipova sukladno Direktivi o staništima.. Mreža područja prostire se preko javnog i privatnog zemljišta s različitim stupnjevima pravne zaštite i za nju je potrebno upotrijebiti nove pristupe za suradnju javnog i privatnog sektora kako bi se osiguralo očuvanje bioloških vrijednosti. 6. Europska unija ne daje zemljama prijelazna razdoblja za uspostavu mreže Natura 2000, iako zahtjeva dugo vrijeme za pripremu; mreža treba stupiti na snagu do dana pristupa EU. U prošlom desetljeću je u EU-u pokrenuto nekoliko tužbi protiv novih država članica zbog neispunjenja obveza uspostave mreže Natura 2000. Zato je naglašena važnost rane pripreme i efektivna implementacija svih obveza nakon pristupa. EU je procijenila da godišnji troškovi upravljanja mrežom Natura 2000 za države članice iznose 6,1 milijardu EUR, dok je svaka zemlja članica odgovorna je za financiranje upravljanja svojim dijelom mreže.1 Kako bi se pomoglo platiti te troškove, države članice EU-a imaju pravo koristiti sredstva iz raznih EU programa dodjele bespovratnih sredstava koji sufinanciraju ulaganja za očuvanje i upravljanje područjima. Hrvatskoj će ovi fondovi postati dostupni nakon pristupa, ali je kapacitet za programiranje i korištenje sredstva EU-a još uvijek nedostatan, osobito na razini županija i parkova. Prije pristupanja, i dalje je potrebno raditi na jačanju kapaciteta za upravljanje i pripremiti se za dugoročniji pristup fondovima EU-a kako bi se podržala financijska održivost. 7. U programskom razdoblju 2007. - 2013. korištenje fondova za zaštitu prirode za države članice EU postalo je složenije zbog usklađivanja s drugim instrumentima EU-a: Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj kroz 21. članak propisuje poveznicu s mrežom Natura 2000; Europski fond za ribarstvo ima 15 relevantnih članaka; Europski fond za regionalni razvoj ima 27 relevantnih članaka; dok Europski socijalni fond, Kohezijski fond i Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7) svaki imaju po tri ili manje relevantnih članaka (ali jednake važnosti). EU LIFE+ jedini je instrument EU-a posebno usmjeren na biološku raznolikost i prirodu; međutim, njegov opseg je ograničen time što se zahtijeva da se u projektnim prijedlozima za darovnice najprije obrazloži zašto drugi programi nisu dostupni. Zbog toga je pristup fondovima EU-a za zaštitu prirode relativno složen i ovisit će o jakim proaktivnim kapacitetima. 8. Podrška u prošlosti, programi u tijeku i preostali nedostaci. Projekt očuvanja krških ekoloških sustava (KEC) kojeg je financirao Globalni fond za okoliš (GEF), završen u 2007. god., ocijenjen je kao vrlo zadovoljavajući i bio je najveći investicijski program očuvanja biološke raznolikosti koji su financirali donatori u Hrvatskoj. Između ostalih postignuća KEC je uveo prve planove upravljanja parkovima izrađene uz sudjelovanje raznih skupina dionika te računalnu bazu (GIS platforma) za upravljanje podacima; i programa darovnica za lokalne zajednice kao pomoć za ostvarivanje ciljeva očuvanja pojedinog područja. Trenutno se projekti za jačanje kapaciteta financiraju iz EU IPA programa prethodno EU CARDS i PHARE programa) te pomažu Hrvatskoj u pripremi za pristup EU u području zaštite prirode i najvažniji su izvor neproračunskih sredstava za ovaj sektor. Međutim, u relativno kratkom razdoblju hitno su potrebna značajna dodatna sredstva i napori ako Hrvatska želi izbjeći pogreške drugih zemalja
1 Financiranje mreže Natura 2000-smjernice, Opća uprava za okoliš, lipanj 2007.
9
i u najvećoj mogućoj mjeri povećati pristup bespovratnim sredstvima EU-a nakon pristupa. Hrvatska je zbog složenosti odgodila uvođenje poljoprivredno-okolišnih mjera za mrežu Natura 2000 u sklopu svojih pretpristupnih sredstava2 te je odgođeno pokretanje tri pilot projekata za poljoprivredno-okolišne mjere u zaštićenim područjima ili u njihovoj blizini. Još uvijek su potrebni veliki napori da se pripreme dionici i osigura nadogradnja postojećih Natura 2000 baza podataka, da se omoguće buduća plaćanja (poticaji) iz EU fondova za Natura 2000 mrežu. Podaci o vrstama i staništima za morska područja u ekološkoj mreži RH su nepotpuni i planirano je nekoliko projekata financiranih iz EU i drugih fondova u cilju rješavanja ovih nedostataka, uključujući bolje razumijevanje bioloških resursa u postojećim morskim zaštićenim područjima i identifikaciju drugih važnih područja za zaštitu.3 Uz projekte iz EU fondova koji su usmjereni su na jačanje kapaciteta za upravljanje Natura 2000 mrežom, i ovaj bi zajam pomogao u daljnjem jačanju institucija u postojećim zaštićenim područjima i županijskim javnim ustanovama odgovornim za upravljanje ekološkom mrežom. 9. Zakonodavni okvir. Ekološka mreža RH, proglašena u listopadu 2007., osnova je za buduću mrežu Natura 2000 u Hrvatskoj. EM uključuje 19 nacionalnih parkova i parkova prirode – približno 8,5% kopnenog područja Hrvatske, kojima upravljaju javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode i 38,5% kopnenog područja od nacionalne i regionalne važnosti, uključujući zaštićena područja u drugim kategorijama zaštite i područja koja nisu zaštićena u nekoj od 9 kategorija zaštite kojima upravljaju županijske javne ustanove. Županijske javne ustanove još su uvijek relativno nedavno osnovane, većina u 2007. god. kao odgovor na povećanu ulogu županija u upravljanju svim dijelovima EM-a unutar svojih granica. Nacionalni parkovi i parkovi prirode su i direktno odgovorni Ministarstvu kulture. Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) je stručno tijelo za zaštitu prirode odgovorno Ministarstvu kulture s nadležnošću za koordinaciju prikupljanja podataka o biološkoj raznolikosti, osiguravanje stručnjaka za utvrđivanje mreže Natura 2000, kao i za pripremanje stručnih podloga za zaštitu područja. 10. Planiranje upravljanja kao pokretač utvrđivanja investicijskih prioriteta. Planovi upravljanja (PU) donose se za sve nacionalne parkove i parkove prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode, te za sva područja Natura 2000 prema Direktivi o staništima EU-a. Ključni input za planove upravljana i akcijske planove koji iz njih proizlaze jest procjena bioloških podataka za svako područje. Proces planiranja i PU koji su bili pripremljeni u sklopu Projekta KEC dali su model za izradu sličnih planova za preostale nacionalne parkove i parkove prirode do kraja 2010. god. i za morske nacionalne parkove i parkove prirode do kraja 2011. PU su potrebni za sva područja EM. Glavni elementi uključuju: konzultacije uz sudjelovanje svih dionika; definiranje općeg cilja za svako zaštićeno područje (ZP) te strateški ciljevi i smjernice za upravljanje i akcijske planove za ostvarivanje ciljeva te potrebne resurse za njihovo ostvarivanje. 11. Integriranje sustava zaštite prirode. Uz specifične ciljeve očuvanja svakog parka i ostalih ZP, EM ima zajedničke ciljeve koji se mogu ostvariti integriranim međusektorskim pristupom. To uključuje prikupljanje i analizu podataka u cilju praćenja stanja (monitoring) na nacionalnoj razini, kao temelj za uspostavu održivog turizma s ciljem edukacije domaćih i stranih posjetitelja o vrijednostima i izazovima zaštite prirode. Predloženi sustav u Hrvatskoj smatra se
2 Hrvatska je započela sa SAPARD-om, kojeg je naslijedio IPARD 3 Zakonodavstvo EU-a traži da se utvrde morska posebna područja zaštite kako bi se staništa riba i drugih morskih organizama od onečišćenja ili prekomjernog izlova (npr. područja hranjenja/mriještenja, grebeni, uvale, zone plime i oseke).
10
reprezentativnim za lokalne ekološke sustave, osim morskih područja, koja su još uvijek u procesu detaljne identifikacije. 12. Poveznica s lokalnim stanovništvom. U zaštićenim područjima lokalno stanovništvo ima utjecaj na ZP, i obratno, ZP ima utjecaj na blagostanje lokalnog stanovništva. Zbog toga je za upravljanje mrežom Natura 2000 važno uspostavljanje sustava poticaja za lokalno stanovništvo. EU-u otvara mogućnosti za nekoliko programa darovnica u sklopu kategorije ruralnog razvoja u širem smislu (npr. plaćanja u sklopu poljoprivredno-okolišnih mjera i Natura 2000 plaćanja) kojima se može osigurati očuvanje ciljanih vrsta i staništa mreže Natura 2000, a Hrvatska je još u ranoj fazi pripremanja za te programe. Predloženi zajam pomoći će u izradi modela za upotrebu tih instrumenata EU-a u kontekstu očuvanja ekološke mreže Natura 2000.. 13. Poveznica s turizmom i gospodarstvom. Trenutno gotovo jedan od svakih pet stranih i gotovo jedna trećina domaćih turističkih posjeta uključuju nacionalne parkove i parkove prirode. Turistički imidž Hrvatske se s punim opravdanjem uvelike reklamira s naglaskom na njezinu jedinstvenu kombinaciju prirodnih ljepota, ruralnih krajobraza te povijesnih i kulturnih spomenika.4 Nekoliko parkova poznato je u cijelom svijetu i imaju između 500 000 i milijun turista svake godine, što predstavlja posebne izazove za napore na očuvanju prirode. Ostali parkovi imaju manje posjetitelja zbog nedostatne infrastrukture, ali su jednako zanimljivi i uz poboljšane usluge mogu se učiniti pristupačnijima posjetiteljima. Postoji potreba za proširenje turističkih posjeta u parkovima, i u geografskom smislu i tijekom cijele kalendarske godine uz istodobno podizanje kvalitete usluga, investiranje u očuvanje, unaprjeđenje sustava posjetitelja za parkove kao sredstva za izobrazbu javnosti, kao i održavanje parkova kao važnih lokaliteta za odmor i rekreaciju. Sa stajališta poljoprivrede, Hrvatska razvija tržišnu nišu u ekološkoj proizvodnji i prirodnim proizvodima veće dodane vrijednosti koji su kompatibilni s posebnim jakim stranama Hrvatske i mogu se još više integrirati u zaštitu prirode i turističku ponudu. Hrvatska je u proteklom desetljeću također ulagala u poboljšane unutarnje domaće prometne veze u segmentu zračnog prometa i autoputa, kojim se skratilo trajanje putovanja i poboljšala lakoća mobilnosti unutar Hrvatske. “Skraćivanje” udaljenosti daje pravodobnu mogućnost većem broju posjetitelja da bolje razumiju stvarnu geografsku, ekološku i kulturnu raznolikost koja nudi Hrvatska, te da se ekonomske koristi od turizma šire dublje u ruralna područja. 14. Argumentacija za uključivanje Banke. Svjetska banka jedan je od najvećih međunarodnih financijera investicija u biološku raznolikost, a oslanja se na velika međunarodna iskustva koja nema ni jedna međunarodna financijska institucija (MFI) u Regiji Europe i Središnje Azije (ECA). Klijent je izričito zatražio od Banke da nastavi svoju potporu, na temelju iznimno uspješne ranije suradnje u Hrvatskoj na zaštiti prirode. Zajam će se oslanjati na znanja i iskustva stečena iz ranijeg Projekta očuvanja krških ekoloških sustava koji je financirao Globalni fond za okoliš (GEF), a osim toga će dodati nekoliko razlikovnih obilježja koja će proširiti potporu izravno u skladu s ciljevima pristupa u EU. Banka aktivno podupire proces harmonizacije potreban za pristup u sektoru poljoprivrede, reforme uknjižbe zemljišta i katastra, kao i investicije u sektor voda, koji ima programe povezane s predloženim zajmom. Globalna perspektiva koju imaju timovi Svjetske banke u potpori šireg programa za Hrvatsku daje jedinstvenu perspektivu koja dalje jača kapacitete Svjetske banke za osiguravanje potpore klijentu u realnom vremenu u ovom sektoru.
4 2,2 milijuna turista (1,8 milijuna stranih) posjetilo je hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode u 2009. god. (95 posto između travnja i lipnja), ili 19 posto stranih i 28 posto hrvatskih turista.
11
15. Iz iskustava drugih država članica, postalo je jasno da je nekoliko novih članica moglo imati i veće koristi od cjelovitijeg i dugotrajnog programa financijske i tehničke potpore u pripremi i ranoj fazi integracije u mrežu Natura 2000. Ovaj projekt osigurava Hrvatskoj pravodobne resurse koji i nadopunjuju i privlače druga financijska sredstva za sektor u važnom razdoblju premošćivanje, kada su potrebne hitne investicije i reforme kapaciteta. Projekt također pomaže popuniti važnu financijsku prazninu od smanjivanja proračuna u cijeloj državi kao reakcije na globalnu financijsku krizu u trenutku kada su prognoze pokazivale da će sektorski proračuni rasti, a ne smanjivati se. Oportunitetni trošak u slučaju neuspješne apsorpcije EU fondova najveći je u početnim godinama članstva u EU-u, kada će ovaj projekt osigurati financijsku potporu. Naposljetku, Projekt potpomaže investicije koje su važne za gospodarstvo, a potrebne su za promicanje održivije staze budućeg rasta i pomaže dalje jačati prednosti Hrvatske kao međunarodno priznatog odredišta za turizam temeljen na prirodi. C. Ciljevi više razine kojima Projekt pridonosi 16. Prepoznajući potrebu za povećanje održivosti dugoročnog razvoja i olakšavanje pristupa Hrvatske Europskoj uniji, Strategija partnerstva (CPS) Svjetske banke za Hrvatsku potvrđuje da zaštita prirode ostaje jedno od prioritetnih područja pomoći Banke. Najvažniji poseban razvojni cilj Hrvatske u CPS-u koji ovaj projekt podupire jest jačanje zaštite okoliša i prirode. On također potpomaže ciljeve za (i) jačanje učinkovitosti i djelotvornosti javnih financija putem svoje usmjerenosti na održivo financiranje sustava zaštite prirode; (ii) smanjenje regionalnih i urbanih i ruralnih razlika putem njegove potpore investicijama koje traži zajednica; (iii) pripremanje Hrvatske da se prilagodi klimatskim promjenama ili da ih ublaži proširenjem pristupa upravljanju zemljištem temeljenog na ekološkom sustavu; i (iv) poboljšavanjem upravljanja rizikom od katastrofa i ublažavanjem tog rizika davanjem potpore popunjavanju nedostataka u kapacitetima protupožarne zaštite u područjima pojedinih parkova.
17. Projekt daje potporu za sveprisutnu temu Strategije partnerstva Svjetske banke s Republikom Hrvatskom (CPS) – podupiranje pristupa Hrvatske Europskoj uniji, time što će pomoći Vladi RH u njezinoj obvezi kao članice EU-a za ostvarivanje ciljeva iz Direktive o pticama i Direktive o staništima. NIP će posebice poduprijeti jačanje kapaciteta Hrvatske za apsorpciju sredstava iz EU fondova u području zaštite prirode, osobito nakon pristupa. Projekt također podupire provedbu Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH i ispunjavanje međunarodnih obveza temeljem niza ugovora, uključujući Konvenciju o europskim krajobrazima i Konvenciju o biološkoj raznolikosti.
18. Vladin Program gospodarskog oporavka iz travnja 2010. god. donesen je kao odgovor na posljedice globalne financijske krize i strukturnih slabosti koje je kriza otkrila. Program navodi da Hrvatska “svoj razvoj može temeljiti na postojećim snagama i prilikama kao što su: povoljan geografski položaj, ugodna klima i lijepa priroda, znatni zemljišni i vodni resursi, bogata i očuvana kulturna baština, tradicija dobrog visokoškolskog obrazovanja u području prirodnih i tehničkih znanosti te očekivani skori ulazak u EU.” On uključuje održivi rast kao jedan od tri glavna stupa. Predloženi Projekt će izravno podržati nekoliko prioritetnih aktivnosti u sklopu ovog programa uključujući potporu za jačanje poticaja i alata za održivo financiranje zaštite prirode, potporu za izobrazbu javnog sektora, potporu za uvođenje sustava volontiranja u svrhu promicanja praktičnog radnog iskustva za mlade, kao i jačanje kapaciteta za korištenje EU fondova.
12
II. Razvojni ciljevi Projekta A. Razvojni cilj Projekta (PDO) 19. Glavni cilj projekta je (i) pružanje podrške nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima pri implementaciji ciljeva europske ekološke mreže Natura 2000 u njihove investicijske programe; (ii) jačanje kapaciteta za praćenje stanja biološke raznolikosti te izvještavanje temeljem zahtjeva EU; i (iii) uvođenje programa radi uključivanja šire grupe dionika u proces upravljanja Natura 2000 mrežom.
B. Korisnici Projekta 20. Osim Ministarstva kulture i Državnog zavoda za zaštitu prirode, glavni korisnici uključuju javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode te županijske javne ustanove i razne društvene i gospodarske dionike, kao i cijeli niz skupina dionika koji su važni faktori u upravljanju lokalitetima mreže Natura 2000. Oni uključuju poljoprivrednike, zemljovlasnike, šumare, lovce, šetače, planinare i ribiče, na koje će biti usmjerene kampanje informiranja javnosti. Pojedine dionike će se pozivati na sudjelovanje u projektne aktivnosti s ciljem jačanja kapaciteta. U Koordinacijskom odboru Projekta i nekoliko radnih grupa u projektu bit će i predstavnici lokalnih i regionalnih interesnih skupina, strukovnih udruženja i nevladinih organizacija (NVO), koji također imaju veliku ulogu u očuvanju prirode i mreži Natura 2000. Na svim će se razinama osigurati primjerena zastupljenost žena. 21. Javnost će imati izravne ili neizravne koristi od kampanje u obliku raznih promotivnih aktivnosti povezanih s mrežom Natura 2000, te putem pilot programa s volonterima u nacionalnim parkovima i parkovima prirode (posebice mladi). 22. Putem istraživanja, radionica i anketnih upitnika identificirano je približno 750 dionika kao što su poljoprivrednici, poduzetnici u turizmu, obrtnici, kulturne ustanove, odgojno-obrazovne ustanove, lovačka društva, ribička društva, NVO, itd., koji bi mogli pridonijeti održivom lokalnom razvoju povezanom sa zaštićenim područjima, te su obavljene analize u procesu pripreme. C. Pokazatelji rezultata na razini razvojnih ciljeva Projekta 23. Usuglašeni su sljedeći glavni pokazatelji ishoda:
(i) Postignut napredak u povećanju godišnjeg kapitala i drugih investicijskih ulaganja nacionalnih parkova i parkova prirode
(ii) Karta staništa RH izrađena u mjerilu 1:25.000
(iii) Broj Projektom promicanih programa koji uključuju dionike u upravljanje Natura 2000 mrežom
13
III. Opis Projekta A. Komponente Projekta 24. Projekt se sastoji od tri projektne komponente koje se uzajamno podupiru i ojačavaju: Ulaganja u ekološku mrežu; Informacijski sustavi ekološke mreže; te Jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom. 25. Ulaganja u ekološku mrežu (10.9 milijuna EUR od IBRD-a): Ulaganja u zaštićena područja i područja ekološke mreže kako bi se pripomoglo promicanju i jačanju povezivanja s ciljevima Natura 2000, konzultantske usluge za dizajn interpretacije prirode te usluge inženjerskog nadzora. Nabavit će se prioritetna tehnička oprema za nadzornike parkova, Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture, kao i protupožarna oprema za obalne nacionalne parkove i parkove prirode . Ulaganja u ekološku mrežu organizirana su u dvije faze u skladu s različitim razinama spremnosti projekata i kapacitetima ustanova za zaštitu prirode za njihovu provedbu, te će poslužiti ustanovama za zaštitu prirode za aktivno uključivanje u učenje o planiranju i provođenju ulaganja sukladno zahtjevima sličnima budućim Strukturnim fondovima EU. Ciljani ishod je demonstracija kako ulaganja, uključujući edukativne i poučne materijale, mogu potpomoći održavanju povoljnog stanja očuvanja ciljanih vrsta i staništa na područjima europske ekološke mreže Natura 2000. Paralelno, korisnicima će se osigurati podrška za korištenje novostečenih vještina za razvijanje ulaganja (projekata) za sljedeće programsko razdoblje Strukturnih fondova. Protupožarna oprema nabavit će se kao odgovor na nedostatke, utvrđene analizom, koja je pokazala ranjivost određenih parkova na šumske požare u suhoj mediteranskoj obalnoj regiji .
26. Informacijski sustavi ekološke mreže (4,6 milijuna EUR od IBRD-a): Konzultantske usluge za pomoć u planiranju, utvrđivanju prioriteta i inventarizaciji biološke raznolikosti i praćenje stanja (monitoring) te dopunjavanje informacijskog sustava u cilju ispunjavanja EU zahtjeva za izvještavanjem; terenski rad inventarizacije biološke raznolikosti i kartiranja stanišnih tipova i praćenja stanja (monitoring); konzultantske usluge za usklađivanje sustava podataka sa središnjim geo-portalom u skladu sa zahtjevima EU INSPIRE Direktive; te nadograđivanje računalnog softvera i hardvera. Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) je odgovoran za prikupljanje podataka o sastavnicama prirode (inventarizacija), uspostavu praćenja stanja (monitoring) koji je u skladu sa EU zahtjevima za izvješćivanje prema Direktivi o pticama i Direktivi o staništima. Ulaganja će pomoći DZZP-u u jačanju njegovih kapaciteta za bolje upravljanje, organiziranje, kartiranje staništa, te izradi izvješća na osnovi zajedničkih protokola i standarda, prikupljanja podataka usklađenih sa zahtjevima Europske agencije za okoliš, što omogućuje da u prikupljanju podataka može sudjelovati veći broj raznih istraživača i znanstvenika. Budući da su podaci o sastavnicama biološke raznolikosti jedna od 17 tema prostornih podataka prema INSPIRE Direktivi, Projekt će dati potporu usklađivanju sustava podataka sa zahtjevima Direktive.
27. Jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom (3,6 milijuna EUR od IBRD): Konzultantske usluge za pomoć u promicanju međusektorske suradnje; kao i pilot programi za (i) izradu prijedloga za poljoprivredno-okolišne mjere za Natura 2000 područja, (ii) unaprjeđenje utvrđivanja granica zaštićenih područja, (iii) uvođenje programa volontera u parkove, i (iv) pomoć u unaprjeđenju sustava za praćenje i diverzificiranje financiranja zaštićenih područja.
14
Projektom će se osigurati stručno osposobljavanje o pristupu programima EU fondova za zaštitu prirode, načinima unaprjeđenja upravljanja parkovima; učenje putem studijskih putovanja i seminara; kampanju informiranja javnosti; i upravljanje Projektom i troškovima poslovanja. Projektom će se pomoći raznim potrebama u jačanju kapaciteta za bolju koheziju i integraciju zaštićenih područja i sustava ekološke mreže; pomoći osiguravanju dodatnih resursa i poboljšanju financijske održivosti ulaganja u zaštićena područja; poboljšati edukaciju i uključivanje javnosti i edukacija o potrebi zaštićenih područja i ekološke mreže, te njihove uloge; integriranje lokalne zajednice u upravljanje ekološkom mrežom promicanjem poljoprivredno-okolišnih programa i uvođenjem volonterskih programa. B. Financiranje Projekta Kreditni instrument 28. Projekt će se financirati pomoću Namjenskog investicijskog zajma (SIL) IBRD-a u iznosu od približno 20,8 milijuna EUR (protuvrijednost 28.8 milijuna USD). SIL je bio odabran kao najprimjereniji instrument IBRD-a koji će pomoći financirati važan dio kratkoročnih investicijskih potreba, a kapaciteti izgrađeni u ovom procesu će u budućnosti pomoći provesti slične vrste investicijskih programa sredstvima EU-a. Zajmom će se financirati jedan dio šireg “Programa” ulaganja u zaštitu prirode s paralelnim financiranjem iz fondova EU-a (postojeći IPA i budući Strukturni fondovi). Ministarstvo kulture, DZZP, nacionalni parkovi i parkovi prirode te županijske javne ustanove također pridonose svojim vlastitim proračunskim sredstvima za sufinanciranje investicija prema ovom programu. C. Trošak i financiranje Projekta (u milijunima EUR)
Trošak Projekta po komponenti i/ili aktivnosti Financiranje
IBRD-a ili IDA-e
Trošak Projekta
% Financiranje
1.0 ULAGANJA U EKOLOŠKU MREŽU 10.9 33.8 32.3 1.1 Ulaganja u zaštićena područja i ekološku mrežu (radovi) 9.9 1.2 Oprema (roba) 1.1 2.0 INFORMACIJSKI SUSTAVI EKOLOŠKE MREŽE 4.6 4.6 100.0 2.1 Inventarizacija biološke raznolikosti i praćenje stanja 4.0 2.2 Usklađivanje s INSPIRE Direktivom 0.6 3.0 JAČANJE KAPACITETA EKOLOŠKE MREŽE 3.6 3.6 100.0 3.1 Međusektorska suradnja i pilot programi 1.3 3.2 Edukacija i komunikacija s javnosti 1.2 3.3 Upravljanje Projektom i operativni troškovi 1.2 Ukupan osnovni trošak 19.2 42.1 45.6
Nepredviđ.troškovi zbog nepredviđ.promjena fizičkih uvjeta 0.6 0.6 Nepredviđ.troškovi zbog nepredviđ.promjena cijena 0.6 0.6
Ukupni troškovi Projekta1 20.3 43.2 47.1 Kamata tijekom izgradnje
Sredstva/Predujam za pripremu Projekta (PPF/PPA) - -
Početna naknada 0.4 0.4 0.1 0.1
Ukupno potrebno financiranje 20.8 43.7 47.6
1 – Porezi i nameti koji se mogu utvrditi iznose 4,080,975 EUR, i ukupan trošak Projekta, bez poreza, iznosi 15,106,761EUR. Dakle, udio troška Projekta bez poreza iznosi 79%.
15
IV. Provedba A. Institucionalna i provedbena struktura 29. Projekt će voditi Ministarstvo kulture, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode u Hrvatskoj. Ostale ključne institucije s ulogama u provedbi uključuju Državni zavod za zaštitu prirode (odgovoran za izradu prijedloga ekološke mreže Natura 2000), kao i 19 zaštićenih područja (nacionalnih parkova i parkova prirode) i 20 županijskih javnih ustanova za zaštitu prirode u Hrvatskoj. Za učinkovito upravljanje mrežom Natura 2000 potrebna je bliska suradnja sa svim relevantnim sektorima uključujući Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Državnu geodetsku upravu, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, te Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Projekt će pomagati u ostvarivanju suradnje s drugim sektorima da se na temelju zajedničkih odluka ostvare koristi za zaštitu prirode. Osnovan je Koordinacijski odbor Projekta sastavljen od predstavnika tijela državne uprave, civilnog društva, javnih ustanova i NVO u svrhu pomaganja u koordiniranju projektnih aktivnosti. Unutar Projekta osniva se nekoliko Radnih grupa u cilju olakšavanja detaljnijeg rada na posebnim međusektorskim izazovima, koje uključuju Radnu grupu za poljoprivredno-okolišne mjere, te Radnu grupu za unapređivanje određivanja granica i registracija zaštićenih područja. Moguće je osnivanje dodatnih radnih grupe koje mogu uključivati financiranje parkova i promicanje suradnje sa sektorom turizma.
30. Projektom će se financirati rad, u punom radnom vremenu, konzultanata za upravljanje Projektom s ciljem osiguravanja redovnog izvještavanja, financijskog upravljanja i nabave, te praćenje i ocjenu Projekta. Očekivano je zadržavanje – nastavak rada stručnjaka Jedinice za pripremu Projekta uz proširenje sa ekonomistom stručnjakom za praćenje i ocjenu. Također, unutar DZZP kao jednog od glavnih korisnika Projekta oformiti će se stručna Jedinica za podršku Projektu na čelu s ravnateljem DZZP. Uloga stručne Jedinice u DZZP-u je osigurati Jedinici za provedbu Projekta stručna znanja i informacije o planiranju, nabavi i provedbi projektnih aktivnosti. Uz to, predstavnici javnih ustanova osigurati će stručne djelatnike za pojedine projektne aktivnosti. Sve procedure, uključujući i projektne zadatke (ToR) za projektni tim i stručnjake detaljnije su specificirani u Operativnom priručniku Projekta. 31. Funkcije financijskog upravljanja i nabave obavljat će konzultanti – savjetnici angažirani postojećim sredstvima za pripremu Projekta (PPF). Značajne prednosti aranžmana financijskog upravljanja Projekta uključuju: (i) raspoloživost djelatnika s prethodim iskustvom u provedbi projekata koje financira Banka, (ii) iskustva u JPP-u u pripremi zahtjeva za povlačenje sredstava, privremenim nerevidiranim financijskim izvješćima (IFR) i godišnjim projektnim financijskim izvješćima i (iii) reference pozitivnog mišljenja revizora za Projekt očuvanja krških ekoloških sustava za projektna financijska izvješća. Rizik financijskog upravljanja utvrđen u Okviru procjene operativnog rizika (ORAF) je da trenutni aranžmani financijskog upravljanja u nepunom radnom vremenu u Ministarstvu možda neće biti dovoljni da osiguraju potrebnu podršku provedbi Projektu; također, djelatnici u DZZP-u i javnim ustanova u parkovima i županijama nisu upoznati s procedurama Svjetske banke, što bi moglo dovesti do kašnjenja u obradi plaćanja i isplata te do nedostataka u unutarnjoj kontroli. Odlučeno je da će trenutno ugovoreni stručnjak za financijsko upravljanje biti zaposlen u punom radnom vremenu u Ministarstvu kulture i da će se plaćati iz sredstava zajma. Osim toga, potrebno je educirati
16
Ministarstvo kulture, DZZP i djelatnike u javnim ustanovama o procedurama Svjetske banke i unutar tih struktura treba dodijeliti jasne odgovornosti u vezi s Projektom.
32. Partnerstva. Budući da Projekt izravno podupire područje uzajamnog interesa, Europska komisija je putem svoje Delegacije u Zagrebu bila glavni partner tijekom cijele pripreme Projekta. Međutim, Vlada RH će preuzeti punu odgovornost za administraciju sredstava EU-a za zaštitu prirode kada postane država članica, za što se predviđa da će se dogoditi tijekom provedbe ovog zajma. Nakon ulaska Hrvatske u EU Projekt bi se više usredotočio na podupiranje napora Hrvatske na obaveze izvješćivanje prema obvezama Direktiva EU-a i jačanje kapaciteta za programiranje i izradu projekata („pipeline“) za strukturne fondove EU. Koordinacijski odbor Projekta je međusektorski mehanizam za koordinaciju i razmjenu podataka. Projekt će također podržati suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, s obzirom na važnost izrade Nacionalnih instrumenata za ruralni razvoj za sektor zaštitu prirode. Partnerstva sa svim donatorskim programima osigurat će se putem tima za provedbu pri Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture.
B. Praćenje i ocjena rezultata 33. Projekt je uspostavio okvir za praćenje ishoda i rezultata. Za praćenje i ocjenu (M&E) Projekta (M&E) bila bi odgovorna Jedinica za provedbu Projekta pri Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture, koja ima kapacitete za M&E iz rada na drugim projektima Banke. M&E će se zasnivati i na anketama i na administrativnim podacima. Polazni pokazatelji se izrađuju na temelju nekoliko studija o pripremi Projekta, uključujući anketu o socijalnoj ocjeni, evaluacijske ankete, konzultantska izvješća o pripremi financirana iz PPF-a, WWF-ovu metodologiju brze procjene i prioritizacije upravljanja zaštićenim područjima (RAPPAM) na razini cijelog sustava, te metodologiju za praćenje djelotvornosti upravljanja (METT) na razini nacionalnih parkova i parkova prirode. Jedinica za provedbu Projekta će naručiti istraživanje i na sredini i na kraju Projekta u svrhu mjerenja uspješnosti pokazatelja. Podatke će ustupiti parkovi i županijske javne ustanove, kao i Državni zavod za zaštitu prirode, kojima je prikupljanje podatka o biološkoj raznolikosti svakodnevni rad. Kapaciteti za M&E u Ministarstvu kulture u svrhu prikupljanja i analize podataka pojačati će se ugovaranjem ekonomista kao dio Jedinice za provedbu Projekta, koji će obučavati ekonomista početnika pri Odjelu za strateško planiranje u zaštiti prirode i europske integracije. M&E na lokalnoj razini pojačati će se ciljanim programima obuke koji će nadopuniti postojeća ulaganja. Obaviti će se srednjoročna evaluacija (mid term review) u svrhu ocjene sveukupnog napretka. Stečena iskustva, preporuke za poboljšanja, kao i povratne informacije od dionika, prema potrebi, upotrebljavale bi se u restrukturiranju Projekta. Rezultati M&E uklopiti će se u provedbu kao poboljšanje prakse.
C. Održivost 34. Institucionalna održivost. Državne institucije odgovorne za zaštitu prirode, županijska tijela za zaštitu prirode, kao i javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i djelatnici u potpunosti podupiru projekt. Jedinica za provedbu Projekta smještena je u Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture. U pripremu projekta uključeni su predstavnici zaštićenih područja, upravnih vijeća zaštićenih područja, ravnatelji javnih ustanova županija; državni dužnosnici i stručnjake iz sektora zaštite prirode, sektora šumarstva, vodnog gospodarstva, poljoprivrede i turizma. Na provedbenoj razini Projekta, Jedinica za provedbu Projekta blisko surađuje s ravnateljima zaštićenih područja, kao i s lokalnim vlastima odgovornim za prostorno planiranje,
17
upravljanje šumama i zaštitu okoliša. Održivost projekta također će se rješavati jačanjem kapaciteta i institucionalnim jačanjem usmjerenim na povećanje koordinacije između različitih institucija za provedbu na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
35. Socijalna održivost. Od samog početka Projekt pokušava uključiti najvažnije dionike u pripremu i provedbu, uključujući kreatore politike, građane i NVO, u svrhu osiguranja socijalne održivosti. Potpora Projekta uključit će lokalne zajednice podupiranjem aktivnosti koje će smanjiti pritisak na prirodne resurse učinkovitim upravljanjem i njegovim alternativama, povećanjem osviještenosti javnosti i podupiranjem očuvanja bioraznolikosti. Potporom promicanju poljoprivredno-okolišnih mjera osigurat će se uključenost zajednice u donošenje odluka.5
36. Financijska održivost. Projekt podupire razvoj i promicanje financijske održivosti zaštićenih područja i sustava zaštite prirode. Također će se usmjeriti na provedbu nekoliko ključnih preporuka studije iz 2009. god. putem osnivanja međuresorne radne grupe o tim pitanjima. Vlada je već pokazala svoju predanost primjerenom i održivom financiranju funkcioniranja i održavanja zaštićenih područja.
V. Ključni rizici i mjere ublažavanja 37. Sveukupna ocjena rizika je srednji-I. Vidjeti detalje u Prilogu 4. Ciljevi Projekta usko su usklađeni s pristupom u EU – proces koji uzima najveću pozornost Vlade. Projekt proizlazi iz uspješno provedenog projekta s kontinuitetom rukovodećih djelatnika u nadležnom ministarstvu (državni tajnik i ravnateljica Uprave za zaštitu prirode) koji poznaju procedure Svjetske banke. Zaposleni stručnjaci/konzultanti, koje se plaća iz PPF-a, te imaju iskustva u provođenju drugih projekata Svjetske banke, nastavili bi raditi u Jedinici za provedbu Projekta. Projekt ima koristi od detaljnog procesa pripreme koji je uključio konzultacije s dionicima te je postignuta suglasnost o prioritetnim potrebama. Poznata je potreba za jačanjem kapaciteta. Većinu obveza povezanih s pristupom treba odraditi u svakom slučaju i neovisno o datumu ulaska u EU. VI. Ocjena projekta - sažetak A. Ekonomska i financijska analiza 38. Projekt integracije u EU Natura 2000 ostvariti će brojne direktne koristi podrškom ulaganjima, inventarizacijom biološke raznolikosti, jačanjem kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom i budućom mrežom Natura 2000. Dodane koristi za koje su izrađene novčane procjene bile su: vrijednost očuvanja i zaštite do kojih se došlo anketama o spremnosti na plaćanje, zaštita slivova i kontrola od erozije, morska zaštićena područja, sporednih šumskih proizvoda i divlje vrste. Dodana vrijednost za očuvanje i zaštitu specifičnih područja procijenjena je u odabranim parkovima i županijama, a procjene za preostale parkove i županije izvedene su upotrebom metoda detaljno opisanih u Prilogu 7. 39. Ulaganja u ekološku mrežu. Od 35 odabranih ulaganja na temelju potreba zaštićenih područja, 8 su ulaganja u nacionalne parkove, 11 u parkove prirode, 16 u županije i 1 DZZP-a.
5 Približno 33% lokaliteta Natura 2000 nalazi se na poljoprivrednom zemljištu.
18
Vrijednosti projekata su između 20.000 i 800.000 EUR, a uključuju čitav niz aktivnosti kao što su izrada poučnih staza, edukacijskih i interpretacijskih centara. Svi projekti uključuju aktivnosti očuvanja u skladu s kriterijima prethodnog odabira navedenim u Prilogu 7. Dodatne koristi od očuvanja i zaštite procijenjene su na osnovi ankete o spremnosti na plaćanje (WTP) i ovisile su o vrsti parka, turističkim posjetima i potencijalnom rastu potražnje na svakom lokalitetu. Koristi od zaštite voda i kontrole od erozije izračunate su korištenjem područja pod šumom gdje je postojala vjerojatnost erozije, ovisno o relativnom nagibu i drugim značajkama povezanim s visokim stopama erozije. Koristi za morska područja izračunate su za Nacionalni park Kornati uzimajući u obzir područja koja su stanište zaštićenih morskih cvjetnica. Koristi za sporedne šumske proizvode i za divlje vrste izračunate su korištenjem šumskih područja i informacija o lokalnim prihodima koji su ostvareni iz tih aktivnosti. 40. Informacijski sustavi ekološke mreže. Aktivnosti u sklopu ove komponente osigurati će nekoliko javnih koristi. Podaci prikupljeni inventarizacijom biološke raznolikosti koristiti će se u sustavu odlučivanja i upravljanja ekološkom mrežom, budućom mrežom Natura 2000, dok će se kroz podršku integracije Informacijskog sustava zaštite prirode (ISZP) i Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) ispunjavati zahtjevi EU INSPIRE Direktive, a time ostvariti značajne vremenske i troškovne uštede upotrebom „sve na jednom mjestu“ javno dostupnih izvora podataka. 41. Jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom i Strukturni fondovi EU. Provedbom trening programa i edukacije ojačati će se kapaciteti za upravljanje ekološkom mrežom i budućom mrežom Natura 2000. Na primjer, Projekt će dati potporu inventivnijim programima financiranja i uspješnih prijava za Strukturne fondove (SF) EU. Iako koristi od obuke uvelike ovise o primjeni stečenih vještina polaznika, jedan pokazatelj mjerila je uspješno podnošenje prijava za SF-ove. Nedavno je nekoliko prijedloga projekata za IPA fond odbačeno zbog tadašnjih nedostatnih kapaciteta institucija zaštite prirode. Taj gubitak predstavlja oportunitetni trošak te je potrebno osigurati alternativne izvore financiranja. Trenutno projektni zahtjevi za sredstvima SF-ova za zaštitu prirode ukupno iznose više od 20 milijuna EUR u infrastrukturna ulaganja – značajna korist koja se može ostvariti dodatnom obukom tijekom razvoja Projekta. 42. Sažetak. Iskazivanjem neto sadašnje vrijednosti koristi i troškova u sklopu svake komponente kao ukupnog iznosa, sveukupna ekonomska stopa povrata (ERR) Projekta iznosi 16 posto u razdoblju od 5 godina i 33 posto u razdoblju od deset godina bez dodatne koristi od SF-a i 45 posto u 10. godini uz sredstva SF-a.6 Iako više od 60 posto koristi Projekta nastaju kao rezultat spremnosti na plaćanje posjetitelja za zaštitu i očuvanje, analiza osjetljivosti pokazuje da, kad bi samo jedan dio spremnosti na plaćanje bio jednako naplaćen kao cijena ulaznica, ukupan ERR iznosio bi 21 posto. Pretpostavka je da je potražnja za posjetima konstantna tijekom cijelog trajanja Projekta, međutim, kad bi potražnja povećala njezinu povijesnu stopu od 3 posto, time bi se ukupan ERR Projekta povećao na 23 posto. 43. Raspodjela koristi. Raspodjela koristi usko je povezana s kategorijom koristi. Ulaganja u ekološku mrežu dovest će do značajnih javnih koristi kroz rad na očuvanju i zaštiti, dok će se privatne koristi ostvariti ugovaranjem, zapošljavanjem i ostvarenim dohotkom. Komponente projekta Informacijski sustav zaštite prirode i Jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom
6 Pretpostavlja se sa će Strukturni fondovi stupiti na snagu u 6. godini ekonomske analize.
19
mrežom imaju i javne i privatne koristi. Budući da će se većina aktivnosti za jačanje kapaciteta odvijati u javnom sektoru, osposobljeni pojedinci će ostvariti javne koristi od boljeg upravljanja ekološkom mrežom i budućom mrežom Natura 2000. Također postoje privatne koristi u Hrvatskoj i inozemstvu od zapošljavanja na poslovima inventarizacije i edukacije. 44. Alternative. Predložena ulaganja u ekološku mrežu sastoje se od specifičnih ulaganja za pojedini nacionalni park odnosno park prirode i za pojedinu županiju koja su prošla nekoliko krugova ocjenjivanja (screening-a) prema tehničkim kriterijima, uključujući kriterije za Strukturne fondove EU-a. Nekoliko velikih projektnih prijedloga, čija je vrijednost veća od 1 milijun EUR, nije bilo razmatrano, te su uključeni u prijedloge za financiranje iz SF. Na početku bile su uključene protupožarne aktivnosti i razminiranje, međutim, od njih se kasnije odustalo jer je zahtijevalo integraciju u druge inicijative ili projekte državnog proračuna. Još jedna alternativa bila je da se Projekt usmjeri samo na jednu regiju kao što su morska područja – međutim, s obzirom na potrebu da se brzo poveća razina institucionalne spremnosti u cijelom sustavu zaštite prirode za implementaciju svih obaveza prema Direktivi o pticama i Direktivi o staništima za pristup EU-u, postavljeni su sveobuhvatniji ciljevi. Za morska područja planiraju se sredstva iz fondova EU-a (IPA projekt te projektni prijedlog za Strukturne fondove). 45. Rizici. Glavni rizik za Projekt za ostvarivanje koristi bio bi smanjenje posjetitelja kao posljedica globalne financijske krize. Ekonomska analiza trenutno pretpostavlja da će broj posjeta tijekom razdoblja provedbe Projekta ravnomjerno rasti, međutim, preliminarne turističke brojke za prvo tromjesečje 2010. god. upućuju na dobar oporavak od 2009.7 Predviđa se da će popularnost hrvatskih lokaliteta nastaviti privlačiti međunarodni interes. U Hrvatskoj se 89 posto prihoda od turizma ostvaruje od međunarodnog turizma, koji je u proteklih deset godina bio stabilan. Kako je prikazano u analizi osjetljivosti, fluktuacije u brojevima posjetitelja imaju relativno umjerene učinke na ostvarivanje koristi, pa je ukupni rizik ocijenjen niskim. B. Tehnička analiza 46. Ocjena tehničke spremnosti projektnih investicija bila je usmjerena na ulaganja u ekološku mrežu s obzirom na status dizajna projekata, vremenu potrebnom za pribavljanje potrebnih dozvola, kao i pregledu dokumentacije kako bi se izbjegli eventualni problemi u vezi s vlasništvom zemljišta ili pristupom resursima. Sukladno navedenom, nekoliko je predloženih investicija ili odbačeno ili odgođeno za drugu fazu Projekta. Sredstvima PPF-a financiran je stručnjak za nabavu s iskustvom u radu sa Svjetskom bankom, sa zadatkom da osigura spremnost nabave za ugovore prve godine, a to radno mjesto bit će rad u punom radnom vremenu kad zajam stupi na snagu. Ugovorom o konzultantskim uslugama za interpretaciju prirode za predložene investicije (ključan u smislu edukacije i upoznavanja javnosti) osigurava se učinkovita integracija kroz investicije. Ugovor o uslugama inženjera za nadzor na svim lokalitetima financirat će se sredstvima Projekta. Opseg posla za konzultantske ugovore u prvoj godini, kao i natječajna dokumentacija za ugovore o građevinskim radovima u prvoj godini pripremljeni su i podnose se Banci na pregled prije pregovora.
7 Broj dolazaka turista porastao je za 9% na godišnjoj razini na 2,7 milijuna u srpnju, dok je broj turističkih noćenja porastao za 7% na godišnjoj razini na 19 milijuna (ISI Emerging Markets, kolovoz 2010.).
20
C. Financijsko upravljanje 47. Zajmoprimcu su odobrena Sredstva za pripremu Projekta (PPF) u iznosu od 500.000 USD u cilju osnivanja Jedinice za provedbu Projekta (JPP) i ekonomske analize projektnih aktivnosti, analize utjecaja projektnih aktivnosti na okoliš i održavanje posebno osmišljenih radionica i edukacije. Predujam je stupio na snagu u svibnju 2009. god.; datum zatvaranja produžen je do 15. prosinca 2010. god. Aranžmani financijskog upravljanja za postojeći PPF pregledani su u srpnju 2010. i ocijenjeni zadovoljavajućima. Trenutno u JPP-u radi konzultant za financijsko upravljanje s nepunim radnim vremenom s odgovarajućim iskustvom u procedurama Svjetske banke. S obzirom na nizak broj transakcija s predujmom (PPF-om), aranžmani nepunog radnog vremena ocijenjeni su primjerenima. Međutim, angažiranje konzultanta s ugovorom na puno radno vrijeme potrebno je za financijsko upravljanje zajmom koji će se potpisati najkasnije na datum stupanja Projekta na snagu.
48. JPP je izradio modularnu bazu podataka u programu Access u svrhu vođenja računovodstvene evidencije Projekta. Baza se smatra dovoljnom za vođenje računovodstvene evidencije o PPF-u i zajmu. Sustav je još nadograđen da se omogući automatsko kreiranje privremenih nerevidiranih financijskih izvješća (IFR). Tromjesečna IFR izvješća podnose se Banci na redovnoj osnovi i u usuglašenim formatima – obrascima. Posljednja izvješća obuhvaćaju drugo tromjesečje 2010. god. i smatraju se prihvatljivima. Obrasci IFR izvješća ažurirani su promjenama u kategorijama odnosno komponentama koje se traže prema zajmu.
49. Projektni zadatak (ToR) za reviziju je izmijenjen je te usuglašen s JPP-om. Odlučeno je da će se za PPF obaviti jedna revizija, s dospijećem do 15. lipnja 2011. Ministarstvo kulture provelo je Projekt očuvanja krških ekoloških sustava, koji je završio 31. prosinca 2007. god. Za ovaj projekt MK obavljalo je financijsko upravljanje u skladu s procedurama Banke. Projekt je imao izvješća s pozitivnim revizorskim mišljenjem prihvatljiva Banci, kao i odgovarajuća izvješća o praćenju financijskog upravljanja koji su u roku dostavljeni Banci.
D. Nabava 50. Ocjena kapaciteta za nabavu obavljena je u sklopu misije za prethodnu ocjenu početkom srpnja. Opći zaključak je da uži tim JPP ima odgovarajuće iskustvo i kapacitete za obavljanje aktivnosti nabave povezane s predloženim projektom. JPP je upoznat s procedurama i smjernicama Banke, s obzirom da je bio uključen u provedbu drugog projekta koji je financirala Banka. Nisu prepoznati nikakvi posebni rizici. O mjerama ublažavanja rizika se raspravilo i usuglasilo s JPP-om. Plan nabave za Projekt je izrađen, a njegova konačna verzija bit će dogovorena tijekom pregovora za Projekt. Isti će se u dogovoru s Bankom ažurirati jednom, godišnje ili prema potrebama odražavajući aktualne potrebe nastale pri provedbi Projekta i unaprjeđenje kapaciteta institucija. 51. Sažetak Okvira upravljanja i odgovornosti (GAF) uključen je u Prilog 5, u kojem se navode dogovorene aktivnosti za ublažavanje rizika od prijevare i korupcije. Naveden je sažet prikaz aktivnosti koje će JPP poduzeti u svrhu jačanja upravljanja Projektom, čime će se ojačati transparentnost projektnih aktivnosti, povećati odgovornost prema javnosti i smanjiti mogućnosti za korupciju, krivotvorenje ili prijevaru.
21
E. Socijalna analiza (uključujući mehanizme zaštite) 52. U sklopu pripremnih aktivnosti projekta izrađena je socijalna analiza i osnovno istraživanje. U izradu Projekta od početka su uključeni inputi dionika dobiveni kroz niz radionica održanih u cijeloj zemlji te sudjelovanjem dionika u identifikaciji ulaganja u zaštićena područja. Približno 750 dionika kao što su poljoprivrednici, poduzetnici u turizmu, obrtnici, kulturne ustanove, odgojno-obrazovne ustanove, lovačka društva, ribička društva, nevladine organizacije itd., koji bi mogli pridonijeti održivom lokalnom razvoju i povezani su sa zaštićenim područjima je uključeno u analizu. Između 15. i 25. ožujka 2010. održano je šest regionalnih radionica s ciljnim skupinama. Cilj radionica bio je upoznati ključne dionike s planiranim aktivnostima projekta, uključiti ih u planiranje ulaganja u sustavu zaštite prirode, te pridonijeti edukaciji javnosti o koristima očuvanja biološke raznolikosti i mogućnostima i izazovima za područja ekološke mreže RH i buduća Natura 2000 područja. Poseban naglasak stavljen je na prezentiranje poljoprivredno-okolišnih programa, kao i na mogućnosti koje oni nude za ruralni razvoj u zaštićenim područjima i oko njih. Za radionice su pripremljeni rezultati socio-ekonomske analize za svaku regiju ekološke mreže i preliminarna ocjena suradnje zaštićenih područja i javnih institucija s ključnim dionicima/korisnicima zemljišta. U Koordinacijski odbor Projekta, osnovan tijekom priprema zajma, uključena je i nevladina organizaciju za zaštitu prirode kako bi osigurali stajališta ostalih dionika u pripremi Projekta. 53. Projekt neće financirati aktivnosti povezane s kupnjom zemljišta niti prisilno preseljenje ili premještanje ljudi. Ocjenom mjera zaštite ispitana je mogućnost primjenjivanja procedure Svjetske banke OP/BP 4.12 o neizravnim učincima od ograničenog pristupa korištenju prirodnih resursa u sklopu projektnih aktivnosti: (a) promicanje uspostave mreže Natura 2000 na privatnom zemljištu; i (b) provedbu pilot programa utvrđivanja granica zaštićenih područja koji su granice temeljili na nedovoljno definiranim povijesnim granicama. Zaključeno je: (i) sudjelovanje privatnih vlasnika u poljoprivredno-okolišnim programima na području Natura 2000 je dobrovoljno i uključuje definirana plaćanja poticaja kao kompenzaciju, te ne podliježe ovoj proceduri (ii) postoji minimalan rizik u pilot programu utvrđivanja granica, na rubnim područjima sela/poljoprivredne površine, tj. područja na kojima nema primjene ograničenja. Dva područja identificirana u sklopu pilot programa su: i) Posebni rezervat Đurđevački pijesci ii) Park prirode Papuk. Oba lokaliteta imaju nacrte planova upravljanja koji su izrađeni uz sudjelovanja velikog broja dionika i postupcima javnih rasprava. U pilot programima se ne predviđaju nikakva nova ograničenja upotrebe prirodnih resursa za lokalnu zajednicu.
54. Zajmoprimac je pripremio detaljan prikaz participatornog procesa za javne konzultacije u skladu s nacionalnim pravnim propisima i procedurama za javno objavljivanje, u svrhu rješavanja potencijalnih sukoba u utvrđivanju granica na pilot područjima. Osim toga, Svjetska banka je dovršila ocjenu ekvivalentnosti mehanizama zaštite u Hrvatskoj 2010. godine, koja pruža dobre informacije o nacionalnim politikama i praksi. 55. Hrvatska je potpisnica UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (2007.) i u skladu s ciljevima ove Konvencije, projektom bi se nastojalo uključiti načela univerzalnog dizajn u infrastrukturu parkova i programe obuke i programe edukacije u najvećoj mogućoj mjeri. F. Okoliš (uključujući mehanizme zaštite) 56. Cjelokupni Projekt potpuno je usklađen s nacionalnim i europskim ciljevima očuvanja prirode i okoliša RH. Okvirnim planom upravljanja okolišem (OPUO) zaključeno je da Projekt
22
neće stvoriti nikakve potencijalne značajne i/ili nepovratne učinke. Svi utvrđeni potencijalni učinci bili bi lokalizirani (ponajprije za vrijeme gradnje) i rješavati će se odgovarajućim mjerama ublažavanja i mjerama upravljanja. Svaka predložena investicija koja uključuje građevinske radove cjelovito je analizirana i izrađen je odgovarajući plan upravljanja okolišem (PUO). Osim toga, za investicije za koje je potrebno izdavanje građevinske dozvole na lokalnoj odnosno županijskoj razini predviđa se nadopunu uvjeta zaštite prirode od mjerodavnih tijela županije nadležnih za prirodu i okoliš. 57. Primjeri investicija koji uključuju građevinske radove uključuju renoviranje kulturnih građevina i njihovu prenamjenu u višenamjenske centre za posjetitelje; poučne staze, biciklističke staze; posebnu infrastrukturu za zaštitu osjetljivih ekosustava (npr. sustav pontona i bova u Nacionalnom parku Kornati za izbjegavanje oštećenja staništa morskih cvjetnica sidrenjem); te posjetiteljsku infrastrukturu kao što su parkiralište, toaleti i kante za smeće da se umanji negativan utjecaj na staništa. Okvirni plan upravljanja okolišem identificirao je i ocijenio potencijalne utjecaje na prirodu i okoliš za sve tipove projekata. Projektne investicije smještene su u zaštićenim područjima u većini od 19 nacionalnih parkova i parkova prirode; a 20 županijskih javnih ustanova za zaštitu prirode provodi projekte unutar područja koja se nalaze u prijedlogu mreže Natura 2000. Investicije dodatno služe kao praktična obuka s ciljem jačanju kapaciteta javnih ustanova za izradu budućih projektnih prijedloga za Strukturne fondove EU. 35 identificiranih investicijskih prijedloga podliježu izradi Plana upravljanja okolišem (PUO). Zasebni PUO za svaki projektni prijedlog izrađuje se kao dio. Okvirnog plana upravljanja okolišem. Potencijalne dodatne investicije u kasnijim godinama Projekta slijedit će metodologiju opisanu u Okvirnom planu upravljanja okolišem. Okvirni plan upravljanja okolišem s Planovima upravljanja okolišem za pojedine tipove projekta prezentiran je javnosti 23. rujna 2010. god. Dokumenti su objavljeni na internetskoj stranici Ministarstva kulture, a isto su tako dostupni i u tiskanom obliku. 58. Projekt je u skladu s procedurom za prirodna staništa jer podržava investicije u zaštićenim područjima, uključujući, ali ne ograničavajući se na, centre za posjetitelje i sanitarne objekte. Sve infrastrukturne investicije u zaštićenim područjima u skladu su s planovima upravljanja.Također je u skladu s procedurom za fizičke kulturne resurse jer se Projektom također podupire obnova kulturnih dobara unutar zaštićenih područja što je utvrđeno kao prioritet.
Drugi mehanizmi zaštite pokrenuti ovim Projektom (ukoliko potrebno) Politike zaštitnih mehanizama koje Projekt aktivira Da Ne Ocjena utjecaja na okoliš (OP/BP 4.01) [X] [ ] Prirodna staništa (OP/BP 4.04) [X] [ ] Uništavanje nametnika (OP 4.09) [ ] [X] Fizička kulturna dobra (OP/BP 4.11) [X] [ ] Prisilno preseljenje (OP/BP 4.12) [ ] [X] Autohtoni narodi (OP/BP 4.10) [ ] [X] Šume (OP/BP 4.36) [ ] [X] Sigurnost brana (OP/BP 4.37) [ ] [X] Projekti u spornim područjima (OP/BP 7.60)* [ ] [X] Projekti na međunarodnim vodnim putovima (OP/BP 7.50) [ ] [X]
* Davanjem potpore predloženom Projektu Banka ne namjerava prejudicirati konačnu odluku o polaganju prava određenih stranaka na sporna područja
Dodatak 1: Okvir za praćenje rezultata HRVATSKA: Projekt integracije u EU Natura 2000
Razvojni cilj projekta (PDO): Pružanje podrške nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima pri implementaciji ciljeva europske ekološke mreže Natura 2000 u njihove investicijske programe; jačanje kapaciteta za praćenje stanja biološke raznolikosti te izvještavanje temeljem zahtjeva EU; i uvođenje programa radi uključivanja šire grupe dionika u proces upravljanja Natura 2000 mrežom.
Kumulativne ciljne vrijednosti** Pokazatelji razine rezultata
PDO* T
emel
j Jedinica
mjere Osnovna
linija God. 1 God. 2 God. 3 God. 4 God. 5 Učestalost
Izvor podataka/
metodologija
Odgovornost za
prikupljanje podataka
Opis (definicija pokazatelja itd.)
Prvi pokazatelj:
Povećanje godišnjeg kapitala i drugih investicijskih ulaganja nacionalnih parkova i parkova prirode
% povećanja
Podaci za 2010
0 3% 6% 9% 12% Godišnje
Godišnja financijska
izvješća parkova
MK
Ukupni izdatak na kapitalne radove i
nabave te predinvesticijske
studije i istraživanja
Drugi pokazatelj: Karta staništa RH izrađena u mjerilu 1:25.000
% države 2.4% 5% 15% 30% 45% 60% Godišnje Podaci u GIS-u DZZP Mjerenje napretka u izradu preciznijeg
mjerila karte staništa
Treći pokazatelj:
Broj projektom promicanih programa koji uključuju dionike u upravljanje Natura 2000 mrežom
Broj programa
0 1 2 3 4 4 Godišnje
Socijalna istraživanja,
upitnici, povratne
informacije web stranici
MK
Uspostava i praćenje programa za obuku, edukaciju javnosti,
volontiranje, poljoprivredno-okolišne mjere
REZULTATI U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU
Srednjoročni rezultat (Komponenta 1): Jačanje kapaciteta ZP za apsorpciju EU fondova čime se dodatno povećava učinkovitost upravljanja zaštićenim područjima.
Kumulativne ciljne vrijednosti ** Pokazatelji razine rezultata
PDO*
Tem
elj
Jedinica mjere
Osnovna linija God. 1 God. 2 God. 3 God. 4 God. 5
Učestalost Izvor
podataka/ metodologija
Odgovornost za
prikupljanje podataka
Opis (definicija pokazatelja itd.)
Pokazatelj srednjoročnih rezultata 1: Broj prijavljenih projekata zaštite prirode za
Prihvaćeni projekti
0 0
10 10 20 30 Polugodi-
šnje
Izvješća o praćenju statusa
MK/MZOPUG/FZOEU
Projekti JU NP/PP/Ž s potvrdom za prihvaćanje
23
Strukturne fondove EU i odobrenih za financiranje
projekta; IB projektnih prijedloga za SF listu projekta za zaštitu prirode
Pokazatelj srednjoročnih rezultata 2: Broj nacionalnih parkova/parkova prirode koji aktivno prate svoju učinkovitost u upravljanju
Broj parkova koji koriste METT
0 5 10 15 19 19
(100%) Godišnje
Podnošenje METT
obrazaca od strane Parkova
MK/DZZP
Putem uporabe METT-a: Alata za
praćenje učinkovitosti u
upravljanju
Pokazatelj srednjoročnih rezultata 3: Udio posjetitelja Parkova koji ispunjavaju obrasce za evaluaciju
% posjetitelja
0 1% 2% 3% 4% 5% Godišnje
Izrada, distribucija i postavljanje obrazaca za odgovor u kutije za analizu
MK/ DZZP
Praćenje pozitivne reakcije na
unaprijeđene objekte i sadržaje na lokaciji
Srednjoročni rezultat (Komponenta 2): Inventarizacija i praćenje stanja (monitoring) Natura 2000 vrsta i staništa se učinkovito odvija.
Pokazatelj srednjoročnih rezultata 1: Broj ploha50 x 50 km u kojima su istražene ugrožene vrste (CR, EN, VU)
Broj 0 20% 27% 34% 44% 54% Polugodišnj
e
GIS baza biološke
raznolikosti DZZP
Napredak u istraživanju nacionalno
ugroženih vrsta za koje postoje GIS
podatci.
Pokazatelj srednjoročnih rezultata 2: Integracija postojećih baza podataka o biološkoj raznolikosti za usklađivanje i razmjenu sustava podataka sa središnjim geo-portalom u skladu sa zahtjevima EU INSPIRE Direktive
Ostvarena faza
Opseg Analiza nedosta-
taka
Protokoli za
razmjenu podataka
Struktura metapodat
aka
Pilot razmjena podataka
Puna razmjena podataka s DGU
portalom
Godišnje
PAMS, MK upisnik ZP,
KEC, Natura 2000,
CROflora, CROfauna, CROspeleo
MK/ DZZP/ DGU
Zajednička platforma za
razmjenu podataka i integrirani trenutni informatički sustavi
Pokazatelj srednjoročnih rezultata 3: Ponovna procjena ugroženosti vrsta u Crvenoj knjizi temeljem podataka terenskih istraživanja
% 0 0 0 0 15% 40% Godišnje Pregled
ažuriranih Crvenih lista
DZZP
Primjena IUCN kriterija za procjenu statusa ugroženosti
vrsta
24
25
Srednjoročni rezultat (Komponenta 3): Aktivno sudjelovanje različitih dionika koji pomažu u ostvarivanju Natura 2000 ciljeva
Pokazatelj srednjoročnih rezultata 1: Osviještenost o Ekološkoj mreži Natura 2000 među ljudima koji žive u i oko naznačenih područja
% (ispitanika na najvišoj
razini osviještenosti
od 4 ispitivane
razine)
3% 3% 10% ≥ 20% uzorka
Godine 1, 3, 5
Istraživanje kućanstava
(ponovljeno) 75 osoba (15 x
5 Parkova); alati RAPPAM
i METT
MK
Praćenje broja ispitanika koji ne samo da znaju za
Naturu 2000, nego su im poznate i njene
implikacije za njih
Pokazatelj srednjoročnih rezultata 2: Poljoprivrednici educirani o poljoprivredno okolišnim mjerama za očuvanje mreže Natura 2000 Broj 0 0 0 100 200 300 Godišnje
Intervjui s poljoprivrednic
ima iz PPA istraživanja i/ili poljoprivrednic
ima koji sudjeluju u osposobljav
anju
MK
Praćenje spremnosti poljoprivrednika i
njihovog interesa za mjere poljoprivredno
okolišne mjere za Natura 2000 (CAP,
Stup II)
Pokazatelj srednjoročnih rezultata 3: Broj djelatnika u zaštićenim područjima osposobljenih za rad s volonterima
Broj 0 0 20 20 40 40 Godišnje Evidencija tečajeva
MK
Pretpostavljaju se dva kruga
osposobljavanja, pri čemu se drugi obavlja nakon
testiranja pilota
*Molimo naznačite je li pokazatelj Ključni sektorski pokazatelj (za detalje vidi http://coreindicators)
**Ciljne vrijednosti valja unijeti za godine kad podaci budu dostupni, a ne nužno godišnje.
Dodatak 2: Detaljni opis projekta HRVATSKA: Projekt integracije u EU Natura 2000
1. Projekt se sastoji od 3 komponente koje se uzajamno podupiru i osnažuju: Ulaganja u ekološku mrežu (EUR 10,9 milijuna); Informacijski sustavi ekološke mreže (EUR 4,6 milijuna); te Izgradnja kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom (EUR 3,6 milijuna). A. Ulaganja u ekološku mrežu 2. Ulaganja u zaštićena područja i područja ekološke mreže kako bi se pripomoglo promicanju i jačanju povezivanja s ciljevima Natura 2000, konzultantske usluge za dizajn interpretacije prirode te usluge inženjerskog nadzora. Nabaviti će se prioritetna tehnička oprema za nadzornike, Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture, kao i protupožarna oprema za zaštićena obalna područja. 3. Ulaganja u ekološku mrežu organizirana su u dvije faze u skladu s različitim razinama spremnosti projekata i kapacitetima ustanova za zaštitu prirode za njihovu provedbu, te će poslužiti ustanovama za zaštitu prirode za aktivno učenje o planiranju i provođenju ulaganja sukladno zahtjevima sličnima budućim Strukturnim fondovima EU. Ciljani ishod je demonstracija kako ulaganja, uključujući edukativne i poučne materijale, mogu potpomoći održavanju povoljnog stanja očuvanosti ciljanih vrsta i staništa na područjima europske ekološke mreže Natura 2000. Paralelno, korisnicima će se osigurati podrška za korištenje novostečenih vještina za razvijanje ulaganja (projekata) za sljedeće programsko razdoblje Strukturnih fondova.
4. Protupožarna oprema nabavit će se kao odgovor na nedostatke, utvrđene analizom, koja je pokazala ranjivost određenih parkova na šumske požare u suhoj mediteranskoj obalnoj regiji. Parkovi imaju primarnu pravnu odgovornost za prevenciju šumskih požara (u koordinaciji sa županijama) unutar svojih granica, bez obzira na pravno vlasništvo zemljišta.
B. Informacijski sustavi ekološke mreže 5. Konzultantske usluge za pomoć u planiranju, utvrđivanju prioriteta i inventarizaciji biološke raznolikosti i praćenje stanja (monitoring) i dopunjavanje informacijskog sustava u cilju ispunjavanja EU zahtjeva za izvještavanjem; terenski rad inventarizacije biološke raznolikosti i kartiranja stanišnih tipova i praćenja stanja (monitoring); konzultantske usluge za usklađivanje sustava podataka sa središnjim geo-portalom u skladu sa zahtjevima EU INSPIRE Direktive; te nadograđivanje računalnog softvera i hardvera. 6. Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) je odgovoran za prikupljanje podataka o sastavnicama prirode (inventarizaciju), uspostavu praćenja stanja (monitoring) koji je u skladu sa EU zahtjevima za izvješćivanje prema Direktivi o pticama i Direktivi o staništima. Ulaganja će pomoći DZZP-u u jačanju njegovih kapaciteta za bolje upravljanje, organiziranje, kartiranje staništa, te izradi izvješća na osnovi zajedničkih protokola i standarda, prikupljanja podataka usklađenih sa zahtjevima Europske agencije za okoliš, što omogućuje da u prikupljanju podataka može sudjelovati veći broj raznih istraživača i znanstvenika.
26
7. Projekt će podržati inventarizaciju biološke raznolikosti kroz sustavni program terenskog rada kako bi se povećala spremnost Hrvatske da predstavlja i opravda hrvatski prijedlog Natura 2000 mreže na Biogeografskim seminarima. Rezultati terenskih istraživanja će se koristiti u izradi detaljnih karata rasprostranjenosti vrsta i stanišnih tipova te popunjavanju baza podataka. Ova komponenta projekta će pomoći jačanju kapaciteta DZZP-a te će osigurati potporu projektima za Strukturne fondove. Pojedina ulaganja uključuju terenska istraživanja te obradu i digitalizaciju terenskih podataka u elektronske formate. Aktivnosti u sklopu ove komponente osigurati usklađivanje sustava podataka (ISZP i Geoportal) u skladu sa zahtjevima EU INSPIRE Direktive putem konzultantske usluge. C. Jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom
8. Konzultantske usluge za pomoć promicanju međusektorske suradnje, uključivat će pilot programe za (i) izradu prijedloga poljoprivredno-okolišnih mjera za Natura 2000 područja, (ii) unaprjeđenje utvrđivanja granica i registracija zaštićenih područja, (iii) uvođenje programa volontera u parkove, (iv) procjena različitih mehanizama financiranja za zaštićena područja (v) pružanje stručnog osposobljavanja o pristupu programima EU fondova za zaštitu prirode, načinima unaprjeđenja upravljanja parkovima; učenje putem studijskih putovanja i seminara; kampanju informiranja javnosti; te (vi) upravljanje Projektom i troškovima poslovanja.
9. Projektom će se pomoći raznim potrebama u jačanju kapaciteta za bolju koheziju i integraciju zaštićenih područja i sustava ekološke mreže; pomoći osiguravanju dodatnih resursa i poboljšanju financijske održivosti ulaganja u zaštićena područja; poboljšati edukaciju i uključivanje javnosti i edukacija o potrebi zaštićenih područja i ekološke mreže, te njihove uloge; integriranje lokalne zajednice u upravljanje ekološkom mrežom promicanjem poljoprivredno-okolišnih programa poticaja i uvođenjem volonterskih programa.
10. Međuresorna suradnja sa sektorom poljoprivrede. Pomoć pri razvoju poljoprivredno-okolišnih mjera za područja Natura 2000 za: (a) utvrđivanje minimalnih kriterija višestruke sukladnosti koje se odnosi na područja Natura 2000; (b) razvijanje učinkovitog sustava inspekcijskog nadzora za pridržavanje uvjeta višestruke sukladnosti; (c) razvijanje dodatnih mjera za očuvanje staništa i vrsta od europskog interesa; i (d) razvijanje metodologije za izračun razina poljoprivredno-okolišnih plaćanja. U ciljem provedbe i nazora navedenih ciljeva uspostavljena je Međuinstitucionalna radna grupa.
11. Pilot-program za unaprjeđenje utvrđivanja granica. Projekt će financirati pilot-program kojim će se testirati unaprjeđenje utvrđivanja granica na dva zaštićena područja čija se granica oslanjala na prirodna razgraničenja koja u nekim slučajevima više ne postoje. Također će uključivati i obveze novog zakonodavstva koji zahtijevaju georeferencirane podatkovne koordinate radi bolje preciznosti. Ograničenja postojećih podataka o granicama utvrđena su kao prepreka usklađivanju sustava zaštite prirode s EU INSPIRE Direktivom posebno s obzirom na buduće isplate u poljoprivredi koje se temelje na katastarskim/poljoprivrednim česticama, te su ograničenja postojećih podataka povremeno problematična za proces planiranja upravljanja parkom. Projekt će podržati studiju za razjašnjenje najbržeg pravnog postupka kako bi se ažurirale granice zaštićenih područja te će testirati provedbu tog postupka. Za nadzor provedbe
27
uspostavljena je međuresorna radna grupa, uključujući Ministarstvo kulture i Državnu geodetsku upravu. 12. Program volontera u parkovima. Projekt će poduprijeti razvoj Programa za uvođenje volontera u sustav zaštite prirode, fokusiran na jačanje kapaciteta javih ustanova za razvoj volonterskih programa i upravljanje volonterskim resursima, te pilot-programe koji uključuju osposobljavanje prvih volontera u 2 zaštićena područja (NP Mljet i NP Sjeverni Velebit). Projektom će pokrenuti pilot programi osposobljavanja za “volontere koordinatore;” “Priručnik za djelatnike parkova o uključivanju volontera u rad” te “Vodič za volontere.” 13. Financiranje zaštićenih područja. Projekt će poduprijeti nabavu i pokretanje Natura 2000 softvera za upravljanje financijama parkova koji uključuje standardizirane, projektno utemeljene module za praćenje financija. MK će, za vrijeme provedbe projekta razmotriti mogućnost uspostave treće radnu skupinu za održivo financiranje parkova, s ciljem procjene primjenjivosti različitih financijskih mehanizama poput fiskalnih instrumenata za poticanje očuvanja prirode, instrumenta za ostvarivanje prihoda, tržišnih naknada roba i usluga u zaštićenim područjima, uključujući turističke naknade, biološka istraživanja, promocija, uvođenje jedinstvene ulaznice za nacionalne parkove i parkove prirode, te uspostavljanja fonda za kojim bi se dopunjavala sredstava iz državnog proračuna. 14. Osposobljavanje djelatnika u zaštićenim područjima. Projektom će se poduprijeti dugoročno osposobljavanje državnih i javnih službenika, posebno na lokalni razini, s ciljem učinkovitog korištenja financijskih programa EU za zaštitu prirode. U početku će se fokusirati na korištenje Strukturnih fondova u cilju podupiranja i provedbe projektnih ciljeva, ali s vremenom će raditi na diversifikaciji korištenja EU instrumenata. Ostala područja osposobljavanja odnosit će se na jačanje upravljačkih vještina, praćenje i evaluaciju, diversifikaciju financiranja zaštićenih područja i jačanje ekonomskih vještina, korištenje dizajna povoljnih za okoliš te interpretaciju. Ovi prioriteti utvrđeni su kroz procjenu potreba za osposobljavanjem, a detaljniji sadržaj programa osposobljavanja bit će napravljen prije ocjene. 15. Upravljanje projektom. Projekt će financirati prioritetne konzultantske usluge i operativne troškove za jedinicu provedbe projekta koja će svakodnevno surađivati sa službenicima u MK u koordinaciji provedbe projekta.
28
Dodatak 3: Procedure za provedbu
HRVATSKA: PROJEKT INTEGRACIJE U EU NATURA 2000 Mehanizmi za administraciju projekta 1. Projekt provodi Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Državni tajnik za zaštitu prirode u sklopu Kabineta ministra imat će primarnu odgovornost za projekt ispred Ministarstva, te će pomoći će u strateškom vodstvu tijekom provedbe projekta. Državni tajnik će predsjedati Koordinacijskim odborom projekta i pomoći u donošenju ključnih odluka uključujući one koje zahtijevaju integraciju stavova s drugim Ministarstvima. Koordinacijskim odborom projekta (KOP) uspostavljen je odlukom ministra, te je održao svoj prvi sastanak u veljači 2010. Članovi KOP-a su predstavnici iz različitih državnih institucija zaduženi za zaštitu prirode, SAPARD/IPARD programa, prostorno planiranje, ribarstvo, šumarstvo, vodno gospodarstvo, turizam, programiranje EU fondova i upravljanjem zemljištem. Članovi su i predstavnik civilnog društva, kao i predstavnici DZZP, nacionalnih parkova, parkova prirode i javnih županijskih ustanova. Očekuje se da će nekoliko radnih grupa biti uspostavljeno u okviru ovog Odbora kako bi se olakšalo rješavanje međusektorskih izazova. Ministarskom odlukom uspostavljene su dvije radne grupe, i to za granice ZP i poljoprivredno-okolišna pitanja te su započele svoj rad i održale sastanke. 2. Voditelj projekta, ujedno i ravnatelj Uprave za zaštitu prirode, bit će odgovoran za zapošljavanje konzultanata u sklopu projekta i svakodnevno vođenje provedbenog tima. Voditelj projekta odgovoran je i za osiguranje dobre koordinacije projekta unutar Ministarstva te s državnim institucijama.. Uspostavit će se Jedinca za provedbu projekta (JPP), angažirana putem konzultantskih ugovora, smještena u prostorijama Uprave za zaštitu prirode. Projektna jedinica biti će smještena zajedno s Odjelom za strateško planiranje u zaštiti prirode i europske integracije, Uprave za zaštitu prirode, kako bi se osigurala dnevna koordinacija projektnih aktivnosti. JPP će se sastojati od koordinatora projekta s punim radnim vremenom, stručnjaka za nabavu s punim radnim vremenom, stručnjaka za financije s punim radnim vremenom i ekonomski stručnjak za praćenje i procjenu s punim radnim vremenom Dodatni konzultanti će biti zapošljavani za specifične zadatke kao dopuna provedbenim kapacitetima u sklopu pojedinih projektnih komponenti. 3. Financijsko upravljanje oslanjat će se i na računovodstveni softver specifičan za projekt i na financijski sustav Uprave za gospodarenje i financiranje Ministarstva kulture. Nabava će biti centralizirana putem Jedinice za provedbu projekta, no uvelike će se oslanjati na sudjelovanje korisnika (npr. djelatnika parkova i županijskih javnih ustanova). Osposobljavanje tijekom projekta bit će usmjereno na širu skupinu dionika. Praćenje i procjena projekta i programa vodit će Jedinica za provedbu projekta, putem računalnih sustava za prikupljanje podataka korisničkih institucija. 4. Za koordinaciju Strukturnih fondova, Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture, putem svog Odjela za strateško planiranje u zaštiti prirode i europske integracije osigurati će podršku za pripremu baze projekata („project pipeline“) za zaštitu prirode. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uz prethodnu suglasnost EU, obavljati će dužnosti
29
Posredničkog tijela (Intermediate Body - IB) za strukturne fondove za prirodu, kao i za otpad, zrak i energetiku za Operativni program okoliš i energetika (OPEE). Upravljačko tijelo (Managing Authority - MA) za OPEE bit će Uprava za Europsku Uniju pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Državni tajnik za okoliš bit će voditelj ovog upravljačkog tijela. Financijsko upravljanje 5. Opći rizik financijskog upravljanja za projekt znatan je prije mjera ublažavanja, dok je preostali rizik financijskog upravljanja uz prikladne mjere ublažavanja umjeren. Inherentni rizik projekta ocijenjen je kao umjeren, dok su rizici kontrole ocijenjeni kao znatni prije mjera ublažavanja. Nakon uvođenja mjera ublažavanja poput produženja ugovora za konzultanta za financijsko upravljanje s djelomičnog na stalni angažman, te osposobljavanja djelatnika MK, DZZP-a i parkova za procedure Svjetske banke, rizici kontrole bit će svedeni na umjerenu razinu. 6. Proračun i uvjeti za partnersko financiranje. Ministarstvo kulture priprema godišnji i trogodišnje proračune, te iste prosljeđuje Ministarstvu financija. Državni proračun usvaja Hrvatski sabor, te se objavljuje u Narodnim novinama. Projektni proračun sastavni je dio državnog proračuna. 7. Tijek sredstava. Provedba projektnih aktivnosti bit će u nadležnosti Ministarstva kulture. MK će upravljati provedbom projekta te će biti odgovorno za funkcije poput: nabave, financijskog upravljanja, praćenja i ocjene te izvješćivanja. Fiducijarne obveze obavljati će konzultanti zaposleni u okviru postojećih Sredstava za pripremu Projekta (kasnije zajma). 8. Računovodstvo i knjigovodstvo. U okviru Sredstva za pripremu Projekta, JPP je razvila modularnu Access bazu podataka za vođenje evidencije o projektu. Baza podataka sadrži nekoliko modula, npr. za upravljanje projektom, zakonodavstvo, nabavu, financije i izvješća. Prateća dokumentacija za projektne transakcije slat će se mjesečno Odjelu za računovodstvo Ministarstva kulture te bilježiti u njihovom računovodstvenom sustavu. Računovodstvena pravila koje će se primjenjivati na projektu uključuju sljedeće glavne pretpostavke: (i) gotovinsko računovodstvo kao temelj za evidenciju transakcija; (ii) izvješćivanje u valuti zajma; te (iii) konsolidirana privremena financijska izvješća (IFR) za sve komponente, uključujući sva projektna sredstva. Financijski izvodi projekta izrađivat će se na gotovinskoj osnovi, tj. fakture se priznaju po primitku i registriraju u modulu evidencije dokumenata računovodstvenog sustava, a troškovi su priznaju tek nakon plaćanja. Računovodstvena pravila projekta opisana su u poglavlju o financijskom upravljanju nacrta Operativnog priručnika. Unutarnje kontrole i unutarnja revizija 9. MK će voditi projektne račune i osigurati prikladno računovodstvo dobivenih sredstava. Formati IFR-ova dogovoreni su i potvrđeni. IFR-ovi će se pripremati tromjesečno, za svako kalendarsko tromjesečje, te će se podnositi u roku od 45 dana nakon kraja izvještajnog tromjesečja. Izvješća će uključivati: izvore projekta i uporabe sredstava, uporabe sredstava po projektnoj aktivnosti, izvadak namjenskog računa, te izjave o izdacima koje će biti navedeni u
30
valuti zajma. Ako valuta zajma nije jednaka valuti namjenskog računa, izvadak namjenskog računa će biti prikazan u valuti relevantnog namjenskog računa. 10. MK ima prikladne unutarnje kontrole za projekt, uključujući redovito usklađivanje bankovnih računa, prikladno razdvajanje dužnosti, prikladna računovodstvena pravila i procedure te će se obavljati mjesečno usklađivanje sažetaka isplata Svjetske banke s računovodstvenom evidencijom. Izvodi za usklađivanje namjenskog računa i brojke za klijentske veze bit će mjesečno usklađene s računovodstvenom evidencijom. Sve dok se ne bude u potpunosti moglo osloniti na točnost automatskog izvješćivanja, IFR-ovi će biti tromjesečno usklađivani s računovodstvenim podacima. Izvješća o troškovima (SOE) ću biti izrađeni posebno u Excel datoteci i voditi za svaku izvršenu isplatu, na temelju bankovnih izvoda. IFR-ovi će se kvartalno usklađivati s pokusnim saldom na temelju kojeg su izrađeni, uključujući relevantne bankovne izvode. Dokazi o usklađenjima čuvat će se u projektnoj evidenciji. MK će održavati, ispisivati i pohranjivati sigurnosnu kopiju dokumentacije (pokusni saldo, bankovna izvješća, dnevničke unose itd.) za tromjesečna financijska izvješća. 11. Ugovore će potpisivati ministar kulture ili državni tajnik MK-a. Svaku će fakturu provjeriti i parafirati stručnjaci za nabavu i financijsko upravljanje, koji provjeravaju je li isporuka obavljena u skladu s ugovorom i jesu li financijski podaci ispravni. Platne naloge odobrava i potpisuje ravnatelj Uprave za zaštitu prirode ili ravnatelj Uprave za financijske poslove ili državni tajnik, te parafira koordinator projekta i stručnjak za financijsko upravljanje. Jedinica za provedbu projekta mjesečno će izvješćivati MK o uporabama sredstava, a kopije bankovnih izvoda i faktura prilažu se mjesečnom izvješću i šalju računovodstvenom odjelu MK-a kako bi se zabilježile u računovodstvenom sustavu Ministarstva. Usklađenje između financijskih podataka Jedinice za provedbu projekta i MK obavljat će se mjesečno, a dokumente o usklađenju će Jedinica za provedbu projekta propisno arhivirati. 12. Podaci o isplati i obavljenim uplatama priopćavaju se Ministarstvu financija pri svakoj molbi za podizanje sredstava, zajedno s pripadajućim bankovnim izvodima. Računovodstveni podaci iz SAP sustava MK-a i MF-a bit će jednaki, te će ih provjeriti Odjel za računovodstvo MK-a. 13. Periodičko financijsko izvješćivanje. MK će pripremiti i podnijeti Banci najkasnije četrdeset pet (45) dana po isteku svakog kalendarskog tromjesečja, privremena nerevidirana financijska izvješća za to tromjesečje, u formi i sadržaju koji je zadovoljavajuće za Banku. 14. Vanjska revizija. MK će biti odgovorno za pravovremeno prikupljanje godišnjih financijskih izvješća o projektu za neovisnu vanjsku reviziju. Financijska izvješća o projektu (uključujući izjavu o izdacima i aktivnosti namjenskog računa) revidirat će neovisni revizor koji je prihvatljiv Banci. Svaka revizija financijskih izvješća pokrivat će razdoblje jedne (1) fiskalne godine Zajmoprimca, počevši od fiskalne godine kada su podignuta prva sredstva iz zajma. Opis projekta za reviziju dogovoren je s Bankom, te će biti priložen uz Zapisnik o pregovorima. Uz to, očekuje se da revizori podnesu pisma o upravljanju s obzirom na projekt. U svakom će se pismu o upravljanju utvrditi manjkavosti u unutarnjoj kontroli i poteškoće u računovodstvu, ako ih ima. Revizijska izvješća, revidirana financijska izvješća i pismo o upravljanju dostavit će se Banci u
31
roku od šest mjeseci od kraja svake fiskalne godine. Revidirana Financijska izvješća o projektu bit će pravovremeno javno dostupna na način koji je prihvatljiv Banci. Aranžmani za isplatu 15. Postojat će jedan namjenski račun (Designated Account - DA) otvoren za MK za prihod od zajma. Namjenski će se račun otvoriti u komercijalnoj banci prihvatljivoj za Svjetsku banku. Zajmovna sredstva prenosit će se iz Svjetske banke na namjenski račun, a zatim s namjenskog računa ugovornim stranama na temelju odobrenih faktura. Postojat će i mogućnost za korištenje posebnih obveza (u slučaju uvoza robe) ili direktnog plaćanja od Svjetske banke prema ugovornim stranama za veće isplate, kako je navedeno u Pismu o povlačenju sredstava (Disbursement Letter). 16. MK će pripremiti aplikaciju za podizanje sredstava koja se podnosi Banci uz platne naloge za dobavljače. Ova je procedura detaljno opisana u poglavlju o financijskom upravljanju Operativnog priručnika Projekta. 17. Isplate sa zajmovnog računa slijedit ću tradicionalnu metodu, bilo putem povrata plaćenih troškova, direktnog plaćanja dobavljačima, izdavanja posebne obveze Banke, isplate s namjenskog računa i nadopunu sredstava na tom računu, uz korištenje izvješća o troškovima (SOE) ili uz potpunu dokumentaciju. MK će molbe za nadopunu sredstava na namjenskom računu poslati izravno Banci svakog tromjesečja. 18. Međutim, MK-u će na raspolaganju biti opcija za isplatu temeljenu na izvješćima, u slučaju zadovoljenja uvjeta za izvješćivanjem i uspješne primjene računovodstvenog softvera. Stoga će MK izraditi proračun novčanog tijeka te razviti sposobnost izvješćivanja, ako se žele primjenjivati isplate temeljene na izvješćima. Podizanje sredstava može se povezati s datumom dospijeća za podnošenje tromjesečnih IFR-a. U takvom će slučaju uz Aplikaciju za podizanje sredstava mora biti priložen proračun potrebe gotovinskih sredstava, izračun usklađenja namjenskog računa i kopije izvoda banke. Predujmovi se isplaćuju pod uvjetom da nema zakašnjelih IFR-ova. Usklađenje (postupak izvještavanja) izdataka provest će tromjesečno u skladu s IFR-ima, te stoga svaki IFR mora biti poslan odjelu za isplatu zajedno s Aplikacijom za podizanje sredstava. Aplikacijama za izvještavanje potrošenih sredstava priložiti će se cjeloviti IFR-ovi posebno uključujući, sažetak izvješća o troškovima (Summary SOE, dio IFR-a) u kojemu su prikazani tipovi izdataka s primijenjenim postocima isplate (disbursement percentages), izraženi u EUR (valuta zajma), te izračun usklađenja namjenskog računa, uključujući kopiju izvoda banke. 19. Dopunske dokumente za izvješća o troškovima (SOEs), uključujući potvrde i izvješća o dovršetku, zadržat će MK, te će biti raspoloživi Banci tijekom nadzora projekta. Isplate za izdatke iznad graničnih razina izvješća o troškovima (above SOE limits) izvršit će se po podnošenju cjelovite dokumentacije koja se odnosi na te izdatke. Povrat izdataka s namjenskog računa može se ostvariti na temelju ovjerenih izvješća o troškovima (SOEs),, prema graničnim razinama izvješća o troškovima (SOE limits) detaljno definiranim u Pismu o povlačenju sredstava (Disbursement Letter). Gornja granica i ovlašteni iznos IBRD namjenskog računa bit
32
će definiran u Pismu o povlačenju sredstava (DL) projekta. Namjenski račun bit će izražen u EUR. 20. Nacionalni doprinos projektu osigurat će izravno DZZP, Nacionalni parkovi, pakovi prirode i županijske javne ustanove u okvirnom iznosu od 2,88 milijuna EUR, od ukupnih projektnih troškova. Početna naknada će se u potpunosti odbijati od prihoda zajma. Lokalni doprinos će se isplaćivati s posebnih računa DZZP-a, JU NP, PP i JUŽ.
Povlačenje sredstava zajma Kategorija Alocirano (u EUR) % financiranih
troškova 1. Roba, radovi, konzultantske usluge, uključujući obuku i operativne troškove projekta
20,339,000 100%
2. Povrat predujma za pripremu 409,000 N/A 3. Početna naknada 52,000 N/A Ukupno 20,800,000 100%
Retroaktivno financiranje 21. Prethodno ugovaranje i retroaktivno financiranje. Prethodno ugovaranje i retroaktivno financiranje obavit će se u skladu sa Smjernicama o nabavi ili Smjernicama o konzultantskim uslugama, prema potrebi, do najvišeg iznosa od 0,5 milijuna EUR od 15. prosinca 2010. i nadalje. Ova je odredba nužna za rješavanje svih neposrednih financijskih potreba. Dogovori vezani uz nabavu 22. Ocjena kapaciteta za nabavu. Ocjena kapaciteta za nabavu obavljena je u sklopu misije za prethodnu ocjenu početkom srpnja 2010. Opći zaključak je da uži tim JPP ima odgovarajuće iskustvo i kapacitete za obavljanje aktivnosti nabave povezane s predloženim Projektom. JPP je upoznat s procedurama i smjernicama Banke, s obzirom da je bio uključen u provedbu drugog projekta koji je financirala Banka. Planirano je da Projekt financira različite ugovore za jednostavne javne radove relativno malih procijenjenih iznosa koji su široko geografski rasprostranjeni, konzultantske ugovore i manji broj ugovora za robu, uključujući dva ugovora manjih iznosa za IT opremu kao što je utvrđeno Planom nabave. Glavni projekt i troškovnik za javne radove su već pripremljeni od strane JPP i pokretanje nabavnog postupka za prva tri ugovora je spremno nakon pregovora. JPP koordinira s relevantnim korisnicima i odjelima Ministarstva kako bi pripremio projektne zadatke za nekoliko prioritetnih prvobitnih konzultantskih ugovora, uključujući jačanje kapaciteta za dizajn interpretacije prirode, nadzor javnih građevinskih radova, inženjer i koordinator mjera zaštita i konzultant za praćenje i ocjenu. Postupak odabira za iste biti će pokrenut poslije pregovora o Projektu. Jedini prepoznati rizik je što će neke nabave za ugovore za javne radove biti istovremeno u proceduri. Treba posvetiti pozornost i održavati dobru koordinaciju nabavnih postupaka za brojne ugovore za javne radove, kao i za naknadno upravljanje ugovorima. Možda će biti potrebni dodatni nabavni kapaciteti za jačanje kapaciteta JPP.
33
23. Ocjena rizika. Rizik za nabavu ocijenjen je umjerenim. U OPOR-u nisu navedeni nikakvi posebni rizici za nabavu, stoga će biti primjenjivane standardne odredbe u nabavi. O mjerama ublažavanja rizika se raspravilo i usuglasilo s JPP-om. 24. Smjernice za nabavu. Nabava za predloženi Projekt obavljat će se u skladu sa Smjernicama Svjetske banke: „Nabava temeljem IBRD zajmova i IDA kredita“, svibanj 2004., revidirano u listopadu 2006. i svibnju 2010. (Smjernice za nabavu), te Smjernicama: „Odabir i zapošljavanje konzultanata od strane Zajmoprimaca Svjetske banke“, svibanj 2004., revidirano u listopadu 2006. i svibnju 2010. (Smjernice za konzultante); kao i s odredbama navedenima u Pravnom sporazumu (Ugovorom o zajmu). 25. Plan nabave i dogovori vezani za nabavu. JPP je do ocjene projekta razvila Plan nabave za cjelokupno trajanje provedbe projekta, koji će činiti temelj za odabir metoda nabave. Svi ugovori u Planu nabave su svrstani u grupe koliko je to bilo izvedivo u svrhu podupiranja bolje konkurentnosti. Ovaj plan je dogovoren između Zajmoprimca i Banke tijekom pregovora. Plan nabave će biti dostupan u uredu JPP-a te će biti objavljen na vanjskim internet stranicama Banke. Plan nabave će se u dogovoru s Bankom ažurirati jednom godišnje ili prema potrebama odražavajući aktualne potrebe nastale pri provedbi Projekta i unaprjeđenje kapaciteta institucija. Tablica A: Dogovori vezani uz nabavu i raspored za robu i radove
Ref. br. Opis Broj ugovora
Metoda nabave
Nacionalne povlastice
Prethodni pregled
Komentar
NIP-01-01 Radovi za NP Brijuni 1 NCB Ne Ne
NIP-01-02 Radovi za NP Kornati 1 NCB Ne Ne
NIP-01-03 Radovi za NP Krka 1 NCB Ne Da
NIP-01-04 Radovi za NP Mljet 1 NCB Ne Ne
NIP-01-05 Radovi za NP Paklenica 1 NCB Ne Ne
NIP-01-06 Radovi za NP Plitvička jezera
1 NCB Ne Ne
NIP-01-07 Radovi za NP Risnjak 1 NCB Ne Ne
NIP-01-08 Radovi za NP S.Velebit 1 NCB Ne Ne
NIP-01-09 Radovi za PP Biokovo 1 NCB Ne Ne
NIP-01-10 Radovi za PP Kopački Rit 1 NCB Ne Ne
NIP-01-11 Radovi za PP Lonjsko polje
1 NCB Ne Ne
NIP-01-12 Radovi za PP Medvednica 1 Kupovina Ne Da
NIP-01-13 Radovi za PP Papuk 1 NCB Ne Ne
NIP-01-14 Radovi za PP Telašćica 1 NCB Ne Ne
NIP-01-15 Radovi za PP Učka 2 Kupovina Ne Ne Moguće je ugovaranje na temelju jednog izvora za umjetničke usluge
NIP-01-16 Radovi za PP Velebit 1 NCB Ne Ne
34
NIP-01-17 Radovi za PP Vransko jezero
1 NCB Ne Ne
NIP-01-18 Radovi za PP Žumberak i Samoborsko gorje
1 NCB Ne Ne
NIP-01-19 Radovi za JU Brodsko-posavske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-20 Radovi za JU Dubrovačko-neretvanske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-21 Radovi za JU Istarske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-22 Radovi za JU Karlovačke županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-23 Radovi za JU Koprivničko-križevačke županije
1 Kupovina Ne Ne
NIP-01-24 Radovi za JU Krapinsko-zagorske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-25 Radovi za JU Međimurske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-26 Radovi za JU Osječko-baranjske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-27 Radovi za JU Primorsko-goranske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-28 Radovi za JU Sisačko-moslavačke županije
1 Kupovina Ne Ne
NIP-01-29 Radovi za JU Splitsko-dalmatinske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-30 Radovi za JU Šibensko-kninske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-31 Radovi za JU Varaždinske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-32 Radovi za JU Virovitičko-podravske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-33 Radovi za JU Zadarske županije
1 NCB Ne Ne
NIP-01-34 Radovi za JU Zagrebačke županije
1 Kupovina Ne Ne
NIP-01-35 DZZP – Edukacijsko informativni centar za velike zvijeri
1 NCB Ne Ne
NIP-01-36 Pričuva za javne ustanove za investicije druge faze
4 NCB Ne Ne
Budući projekti nisu u fazi pripremanja nije moguće procijeniti konkretne datume implementacije
NIP-01-37 Oprema za interpretaciju 2 NCB Ne Ne
NIP-01-41 Protupožarna oprema za parkove
2 NCB Ne Ne
Postoji mogućnost izravnog ugovaranja u manjim iznosima za posebne nadogradnje kamera
35
NIP-01-42 Oprema za Natura 2000 potrebe – za praćenje i nadzorničku službu
3 NCB Ne Ne DZZP će pripremiti tehničke specifikacije
NIP-01-43 Oprema za praćenje i nadzorničku službu
2 NCB Ne Ne
NIP-01-44 Uredska oprema za MK (JPP)
1 Kupovina Ne Ne
NIP-01-45 Vozila za MK i DZZP 1 NCB Ne Ne
NIP-02-02 Kupovina i obrada satelitskih snimaka visoke razlučivosti
1 ICB Ne Da Moguće je dobiti besplatno; DZZP će provjeriti
NIP-02-03
Hardver i softver vezan za Informacijski sustav zaštite prirode (ISZP) i kartiranje staništa plus IT oprema za DZZP i MK (JPP)
2 NCB Ne Da
NIP-02-04 Održavanje ISZP-a 2 NCB/DC Ne Da Biti će još provjereno je li izravno ugovaranje opravdano
NIP-03-15 Softver za sustav upravljanja raspolaganjem prirodom
1 DC Ne Da
Tablica B. Dogovori vezani uz nabavu i odabir Konzultanata
Ref. br. Opis Broj ugovora
Metoda nabave
Nacionalne povlastice
Prethodni pregled
Komentar
NIP-01-38 Plan upravljanja okolišem za pojedine lokacije izvođenja radova
1 SSS Ne Da
NIP-01-39 Građevinske usluge nadzora 2 LCS Ne Da
Aktivnost je podijeljena na dva ugovora, jedan pokriva sjeverni dio, a drugi južni dio Hrvatske
NIP-01-40 Građevinski inženjer/ koordinator za mjere zaštite
1 IC Ne Da
NIP-02-01 Identifikacija vrsta i staništa za inventarizaciju
Višestruki broj
CQ/IC Ne Ne
NIP-02-05 Terensko kartiranje stanišnih tipova
1 QCBS Ne Da
NIP-02-06
Terenski rad i laboratorijska obrada za inventarizaciju sastavnica biološke raznolikosti
Višestruki broj
QCBS/ CQ
Ne Da
NIP-02-07
Razvoj informacijskog sustava zaštite prirode i sustava kulturne baštine sukladno direktivi INSPIRE
1 IC Ne Da
36
NIP-02-08 Međusektorsko rješenje izmjene GIS podataka
1 QCBS Ne Da
NIP-03-01 Podrška razvoju prijedloga poljoprivredno-okolišnih mjera
1 QCBS Ne Da
NIP-03-02 Usluge za dizajn interpretacije prirode i komunikacijska strategija NIP-a
1 QCBS Ne Da
NIP-03-03 Unapređivanje određivanja granica i registracije zaštićenih područja
1 QCBS Ne Da
NIP-03-04 Program za obuku djelatnika u sustavu zaštite prirode
Višestruki broj
IC/CQ Ne Ne Broj ugovora će biti kasnije utvrđen
NIP-03-06 Stručnjak za obuku i komunikaciju
1 IC Ne Da
NIP-03-07 Program za volontere u sustavu zaštite prirode
1 CQ Ne Da
NIP-03-08 Različite studije, analize i istraživanja
2 CQ Ne Ne
Dva ugovora/ izvođača za dvije različite studije tijekom provedbe Projekta
NIP-03-09 Financijska revizija 1 LCS Ne Da
NIP-03-10 Koordinator Projekta 1 IC Ne Da
NIP-03-11 Stručnjak za nabavu 1 IC Ne Da
NIP-03-12 Stručnjak za financije 1 IC Ne Da
NIP-03-13 Tajnik/ica ureda Projekta 1 IC Ne Da
NIP-03-14 Nadogradnja financijskog sustava JPP
1 IC Ne Ne
NIP-03-16 Ekonomski stručnjak za praćenje i ocjenu
1 IC Ne Da
26. Naknadni pregled - opseg i učestalost. Ugovori koji nisu podložni prethodnom pregledu Banke biti će naknadno pregledani od strane stručnjaka za nabavu Banke zaduženog za Projekt. Naknadni pregled ugovora provoditi će se jednom godišnje. Za naknadni pregled minimalno jedan od deset ugovora će biti nasumično odabrani. 27. Rizici i mjere za smanjivanje rizika. U svrhu smanjenja preostalih rizika i održavanja kapaciteta tima za provedbu, dogovorene su sljedeće mjere:
JPP je sastavila poglavlje o nabavi u Operativnom priručniku Projekta u kojem su, između ostalog, razrađene uloge i odgovornosti u upravljanju i koordinaciji postupaka nabave, pripremi opisa poslova i tehničkih specifikacija, evaluaciji, uspostavi i imenovanju članova povjerenstava za evaluaciju, mjerama za suzbijanje sukoba interesa, vođenju evidencije, upravljanju ugovorima, procesu rješavanja prigovora, itd.
37
Prema potrebi dodatni stručnjak s iskustvom u provedbi javnih radova biti će angažiran
u svrhu jačanja kapaciteta JPP-a za koordinaciju i upravljanje nabavama i ugovorima za javne radove.
Stručnjak za nabavu kojega je Banka zadužila za ovaj projekt osigurati će timu sve
posljednje aktualne dokumente o nabavi, uključujući, ali ne ograničavajući se na Smjernice o nabavi i Smjernicama za konzultante, standardne i ogledne primjerke natječajne dokumentacije, prijedloge, dokumente o izvještajima s evaluacije, itd. i to u tiskanom obliku i na CD-u.
Okvir za upravljanje i odgovornost (Governance and Accountability Framework ) 28. Kod ocjenjivanja je uspostavljen okvir za upravljanje i odgovornost koji pokriva odredbe za veću transparentnost, proceduru za obradu pritužbi, sankcije i pravne lijekove, suzbijanje tajnog udruživanja, prevare i nepotizma, sudjelovanje dionika u provedbama; financijske revizije te praćenje i evaluaciju. Više pojedinosti nalazi se u Prilogu 5. Okolišni i socijalni aspekti (uključujući zaštitne mehanizme) 29. Po pitanju zaštitnih mehanizama, JPP pri MK je zajedno s konzultantom za procjenu učinka na okoliš ovlaštenim za rad u Hrvatskoj pripremio općeniti Okvirni plan upravljanja okolišem (OPUO), a trenutno priprema pojedinačne planove upravljanja okolišem (PUO) za 35 ulaganja definiranih u ovoj fazi projekta. OPUO sadrži kratki opis projekta, podatke o zakonskom i institucionalnom okviru za provedbu projekta, definira opći kontekst pojedinačnih PUO-a, opisuje konzultacije unutar javnog predstavljanja, utvrđuje šest skupina ulaganja (izgradnja ili rekonstrukcija objekata, izgradnja ili rekonstrukcija staza, uređenje špilja, izgradnja sadržaja na obalama slatkih voda i mora, izgradnja sadržaja na moru i izgradnja ostalih jednostavnih sadržaja) te mogući utjecaj na okoliš i mjere suzbijanja istih za te skupine u fazi konstrukcije i u operativnoj fazi. U naknadnim godinama projekta moguće je podržati i dodatna ulaganja koristeći isti postupak odabira projekta. Za svako dodatno ulaganja potrebo je izraditi PUO u skladu s OPUO pripremljenim za ovaj projekt. PUO za utvrđene skupine ulaganja pripremljeni su prije ocjenjivanja projekta. OPUO i sedam PUO za različite skupine ulaganja predstavljeni su javnosti. Dokumenti su dostupni na internetskim stranicama MK. Radi ocjene projekta (project appraisal) organizirano je javno predstavljanje OPUO na nacionalnoj razini te o nekoliko reprezentativnih pojedinačnih PUO-a. Dokumenti su dostupni na hrvatskom jeziku na internetskim stranicama MK. JPP je poduzeo aktivan pristup slanjem OPUO širem broju dionika od NVO-a koji se bave zaštitom prirode do institucija koje sudjeluju u projektu. Javno predstavljanje održano je u Zagrebu, 23. rujna 2010. Za vrijeme provedbe Projekta (ovisno o stupnju spremnosti pojedinačnih podprojekata), na lokalnoj će se razini provoditi javna predstavljanja uz koordinaciju s postupkom ishođenja potrebnih dozvola. Korisničke institucije na svojim internetskim stranicama objaviti će pojedinačni PUO. 30. Poštivanje okolišnih i društvenih mjera zaštite primarna je odgovornost JPP-a MK, u kojoj će jedan stručnjak imati zadatak praćenja stanja uz pomoć ostalih konzultanata. Pratiti će provedba PUO-a , analizira potencijalnih novih ulaganja, ažuriranje postojećih PUO nadopunom dodatnih mjera propisanih potrebnim dozvolama uz postojeće mjere ublažavanja utvrđene na razini projekta. Svaki korisnička institucija koja ima ulaganje koje uključuje civilne radove,
38
39
izraditi će Plan upravljanja okolišem za kojega će biti odgovorna u smislu osiguravanja odgovarajućeg javnog predstavljanja dokumentacije. Budući da će projekt obuhvaćati brojna ulaganja, obveza praćenja provedbe pojedinačnih PUO-a i izvještavanja o istima biti će dodana u ugovor za nadzornog inženjera. JPP odgovorna je i za praćenje postupka unapređivanja određivanja granica i registraciju zaštićenih područja kako bi se osiguralo poštivanje procedura u slučaju da dođe do eventualnih sukoba. Konzultanti na projektu imaju dostatno iskustvo i kapacitete u vezi sa socijalnim i okolišnim mjerama zaštite prema propisima Svjetske banke, koje su ostvarili temeljem provedbe projekata financiranih od Svjetske banke. Ne postoje nikakvi okolišni niti socijalni rizici koji bi nadilazili politiku mjera zaštite. Štoviše, ovaj će projekt ojačati provedbu Direktive o staništima i Direktive o pticama. Praćenje i ocjena projekta 31. Praćenje i ocjena projekta (M&E) odgovornost je JPP-a u Upravi za zaštitu prirode MK, koja je kapacitete za M&E ostvarila radom na financiranim od Svjetske banke. M&E temeljit će se na istraživanjima i na administrativnim izvorima podataka. Osnovni se pokazatelji sastavljaju iz nekoliko studija za pripremu projekata, uključujući društveno istraživanje, istraživanje vrednovanja, pripremna konzultantska izvješća financirana sredstvima za pripremu Projekta, Alat za praćenje učinkovitosti upravljanja (METT) i Alata WWF-a za brzo ocjenjivanje i prioritizaciju upravljanja zaštićenim područjima (RAPPAM). JPP će naručiti srednjoročnu i završnu analizu u svrhu mjerenja određenih pokazatelja, dok će ostali pokazatelji mjeriti godišnje ili polugodišnje. Podatke će slati i pojedinačni parkovi i županije, kao i Državni zavod za zaštitu prirode koji podatke prikuplja u okviru svoga rada. Kapacitet za M&E MK u prikupljanju i analizi podataka za područje ekološke mreže ojačat će se uvođenjem radnog mjesta ekonomista JPP koji će projekta obučavati ekonomista početnika pri Odjelu za strateško planiranje u zaštiti prirode i europske integracije. M&E na lokalnoj razini pojačati će se ciljanim programima obuke koji će nadopuniti postojeća ulaganja. Obaviti će se srednjoročna evaluacija (mid term review) u svrhu ocjene sveukupnog napretka. Stečena iskustva, preporuke za poboljšanja, kao i povratne informacije od dionika, prema potrebi, upotrebljavale bi se u restrukturiranju Projekta. Rezultati M&E uklopiti će se u provedbu kao poboljšanje prakse.
Prijedlog provedbe projekta - Struktura
40
Dodatak 5: Plan podrške provedbi HRVATSKA: PROJEKT INTEGRACIJE U EU NATURA 2000
Strategija i pristup za podršku provedbe 1. Strategija za podršku provedbi razvijena je na temelju prirode projekta i profilu pripadnih rizika. Cilj je učiniti podršku provedbi fleksibilnijom za klijenta, učinkovitijom i usmjerenom prema mjerama ublažavanja rizika prema okviru procjene ukupnog rizika. 2. Nabava. Podrška provedbi u smislu nabave podrazumijeva: (a) omogućavanje obuke korisničkim subjektima (npr., zaposlenicima parkova i javnih županijskih ustanova) preko sustava za nabavu kojim na središnjoj razini upravlja Jedinica za provedbu projekta; (b) reviziju dokumenata o nabavi i pružanje pravovremenih povratnih informacija stručnjaku za nabavu; (c) pružanje detaljnih uputa o smjernicama Banke za nabavu stručnjaku za nabavu koji teži postići spremnost za nabavu u prvoj godini ugovora; i (d) praćenje napretka nabave u skladu s detaljnim planom nabave, koji će se ažurirati svakih šest mjeseci (ili prema zahtjevu) tako da odrazi potrebe provedbe projekta i poboljšanje kapaciteta institucija. 3. Financijsko upravljanje. U sklopu podrške provedbi provest će se i revizija sustava upravljanja financijama koja će uključiti, ali ne ograničavajući se samo na, računovodstvo, izvješćivanje i unutarnju kontrolu. Utvrđeno je da će se rizik kontrola smanjiti na umjereno nakon uvođenja sljedećih mjera ublažavanja: (a) zapošljavanjem sadašnjeg konzultanta za financijsko upravljanje s pola radnog vremena kao stručnjaka pri Ministarstvu kulture na puno radno vrijeme, koji će se plaćati iz sredstava zajma; i (b) pružanjem obuke o postupcima i smjernicama Svjetske banke u Ministarstvu kulture, Državnom zavodu za zaštitu prirode te nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Tim Banke radit će i s Ravnateljem projekta da pomogne Jedinici za provedbu projekta u poboljšanju koordinacije između različitih odjela i jedinica za financijsko upravljanje i izvješćivanje. Financijsko upravljanje oslanjat će se i na računovodstveni softver prilagođen projektu i na sustave Uprave za financije pri Ministarstvu kulture. 4. Okolišne i društvene mjere zaštite . Sukladnost s okolišnim i društvenim mjerama zaštite bit će primarna odgovornost Jedinice za provedbu projekta pri Ministarstvu kulture, a jedan će zaposlenik imati izričit zadatak pratiti sukladnost. Za sve korisnike ulaganja koje uključuje građevinske radove pripremit će se Plan upravljanja okolišem specifičan za to područje, osigurati javnosti prilika da se očituje te javno objaviti dokumente. Projektni tim ima dovoljno iskustva i kapaciteta glede društvenih i okolišnih mjera zaštite Svjetske banke temeljem provedbe prethodnih projekata Svjetske banke. Tim Banke pružit će podršku Jedinici za provedbu projekta pri Ministarstvu kulture za bilo kakva pitanja. Jedinica za provedbu projekta također je odgovorna za nadgledanje pilot projekta preciznog definiranja granica zaštićenih područja, a pobrinut će se i da se slijede načela sudioničkih procesa u sklopu različitih državnih pravnih propisa i javno objavljivanje dokumenata (vidi opis Priloga 10). 5. Borba protiv korupcije. Banka će podržavati hrvatske pravne, antikorupcijske i upravljačke strategije u obliku Projekta podrške pravosudnom sektoru i Procjeni upravljanja koji financira Banka. Komunikacijska platforma Banke doprinijet će širem poznavanju vladinih napora i postignuća na ovom području, što Europska unija pomno prati.
41
6. Druga pitanja. Projektnim rizicima poput programa obuke za zaposlenike parkova najbolje bi bilo pristupiti zajednički, s Jedinicom za provedbu projekta i koordinatorom obuke pri Ministarstvu kulture. Prilikom organiziranja programa praćenja stanja biološke raznolikosti, ključno je predvidjeti izravno sklapanje ugovora unaprijed, a učinkovitost povećati boljim grupiranjem zadataka i konkurentnošću, gdje je moguće. Izravna uključenost nevladinih organizacija i njihove savjetodavne podrške u oblikovanju ovoga zadatka zajamčit će da ovaj proces dopre do većeg broja sposobnih organizacija. Plan podrške provedbe 7. Članovi tima Banke bit će smješteni i u sjedištu i u Uredu u Hrvatskoj kako bi klijentu omogućili pravovremenu, učinkovitu i djelotvornu podršku provedbi. Vodstvo projektnog tima ravnopravno će se podijeliti između sjedišta i hrvatskog ureda. Službeni posjeti i terenski obilasci za podršku provedbi provodit će se dvaput godišnje. Detaljne upute tima Banke slijede:
Tehničke upute. Tehničko poznavanje inventarizacije i kartiranja biološke raznolikosti, alata za interpretaciju prirode te građevinskih poslova i nadzor područja potrebni su za reviziju natječajnih dokumenata kako bi se osiguralo pravedno tržišno natjecanje zahvaljujući ispravnim tehničkim specifikacijama i pravednoj procjeni tehničkih aspekata ponuda ili ugovora. Tijekom provedbe projekta, tehnički će nadzor voditi računa da se ispune ugovorne obveze. Projektni tim Banke i Jedinica za provedbu projekta posjećivat će redovito parkove i županijske ustanove za vrijeme trajanja projekta.
Fiducijarni zahtjevi i upute. Ključni fiducijarni problem s kojim se Hrvatska susreće jest održavanje provedbe i planiranja proračuna te poboljšanje standarda revizije i kontrole, koje je sada usklađeno s pravnom stečevinom EU. I financijsko upravljanje projektom i stručnjaci za nabavu imat će sjedište u Jedinici za provedbu projekta pri Ministarstvu kulture kako bi pružali pravovremenu podršku. Projektni tim Banke ujedno će pomoći Ministarstvu kulture da utvrdi potrebe za jačanjem kapaciteta za financijsko upravljanje i poboljšanu učinkovitost upravljanja nabavom. Redoviti bankovni nadzori financijskog upravljanja i nabave pružit će pravovremene savjete o planiranju proračuna i/ili bilo kakvim potrebama za prilagođavanjem financijskih prioriteta u sklopu raspodjele potrošnje u ministarstvima. Ministarstvo kulture bit će odgovorno za pravovremeno prikupljanje godišnjih projektnih financijskih izjava da nezavisnu unutarnju reviziju. Projektna financijska izvješća (uključujući aktivnosti glede izvješća o rashodima i namjenskih računa) revidirat će nezavisni revizor kojeg će Banka prihvatiti. Svaka revizija financijskih izvješća odnosit će se na razdoblje od jedne (1) financijske godine zajmoprimca, s početkom u financijskoj godini kada je došlo do prve isplate prema zajmu.
8. Tematska. Razmjenjivati će se informacije s drugim sličnim projektima Banke u regiji. Postojati će prilike za suradnju sa zaštićenim područjima koje Svjetska banka podržava u susjednim zemljama poput Srbije, Crne Gore, Turske i Albanije. Razmjena partnerstva i
42
znanja s drugim EU susjedima poput Slovenije, Austrije, Italije i Mađarske također se promicati tijekom projekta. Okvir za upravljanje i odgovornost 9. Okvir za upravljanje i odgovornost razvijen je kako bi se ublažio rizik od prijevare i korupcije. Donosi pregled dogovorenih akcija koje će provesti tim za provedbu projekta kako bi se ojačalo upravljanje projektom te slijedom toga i transparentnost projektnih aktivnosti i javna odgovornost te smanjile mogućnosti za korupciju, krivotvorenje ili prijevaru. 10. Sljedeći dio donosi sažetak akcijskog plana prema Okviru za upravljanje i sigurnost: 11. Poboljšane odredbe za javno objavljivanje i transparentnost. Projekt će iskoristiti internetsku stranicu i druge komunikacijske kanale (oglasne ploče na stranici MK i zaštite prirode, priopćenja za tisak i/ili konferencije, javne sastanke) kako bi javno objavio informacije vezane uz projekt. Svi oblici komunikacije uključivat će kanale prikazivanja dostupne javnosti kako bi se mogla postavljati pitanja i ulagati pritužbe. Projektni zadatak za konzultantske zadatke objavit će se na stranici Ministarstva kulture u trenutku objavljivanja Poziva za iskazivanjem interesa. Od ugovornih suradnika će se zahtijevati da fotografiraju aktivnosti i/ili fizički napredak kao dio izvješća, što će se redovito objavljivati na stranici Ministarstva kulture. Dodjeljivanje ugovora i ishodi nabave i postupka odabira objavit će se na stranici Ministarstva kulture za sve međunarodno oglašene ugovore na stranici UNDB-a i dgMarket. 12. Procedura za rješavanje pritužbi. Operativni priručnik Projekta u odjeljku za nabavu navodi informacije o proceduri prilikom rješavanja pritužbi. Pritužbe će se rješavati na profesionalan i pravovremen način, a vodit će se računa i o povjerljivosti izvora. 13. Sankcije i pravni lijek. Kod svakog ugovora, dokazi o korupciji, krivotvorenju ili nepotizmu dovest će do prekida predmetnog ugovora, a moguće i s dodatnim kaznama nametnutima u skladu s Bankom i državnim propisima. 14. Ublažavanje krivotvorenja, prijevare i nepotizma. Jedinica za provedbu projekta će kroz službenu stranicu Ministarstva kulture objavljivati informacije vezane uz nabavu. Osim toga, svi pojedinci (zaposlenici Ministarstva kulture ili vanjski stručnjaci) koji će sudjelovati u evaluaciji, pripremi tehničkih specifikacija, projektnog zadatka i drugih dokumenata važnih za nabavu, potpisat će izjavu o nepristranosti prije početka sudjelovanja u procesu. Jedinica za provedbu projekta održavat će poštenost i transparentnost postupka nabave tako da će učinkovito odgovarati na pritužbe i provoditi odgovarajuće sankcije dosljedno ako se dokaže slučaj krivotvorenja ili korupcije. 15. Sudjelovanje dionika u nadzoru. U izradu projekta od početka su uključeni inputi dionika u nizu radionica kojima su upoznati s planiranim aktivnostima projekta te ih uključile u planiranje ulaganja u sustav zaštite prirode. Odbor za koordinaciju projekta uspostavljen tijekom pripremne faze i uključuje krovnu nevladinu organizaciju koja će pomoći da se i stavovi drugih dionika uvrste u oblikovanje i provedbu projekta. Tijekom provedbe, predstavnici nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva poticat će se da se pridruže raspravama s Jedinicom za provedbu projekta, a članovi akademske zajednice će moći sudjelovati u radnoj skupini za poljoprivredno-okolišne mjere. Svi dionici bi trebali biti
43
uključeni tijekom provedbe projekta, a treba postojati redovni komunikacijski kanali te jednostavan i transparentan pristup dokumentima. Projekt će podržavati i program javnog pristupa i komunikacije. Razni društveno-ekonomski dionici te niz korisničkih skupina koje su važni sudionici u upravljanju područjima Natura 2000, poput poljoprivrednika, zemljoposjednika, šumara, lovaca, šetača, planinara i ribara bit će obrađeni u kampanjama informiranja. Njihovo sudjelovanje i uključenost u aktivnosti izgradnje kapaciteta će se poticati. Hrvatska javnost također će izravno ili neizravno imati koristi od kampanja za podizanje razine svijesti i informiranje. Mladi će također biti jedna od skupina na koju će se fokusirati razne promotivne aktivnosti vezane uz mrežu Natura 2000, poput programa volontiranja. 16. Revizija. Sustav unutarnje revizije i kontrole u potpunosti funkcionira, a sustav financijskog izvješćivanja poboljšao se zahvaljujući jedinstvenom računu riznice. Ministarstvo kulture ima dovoljnu razinu unutarnje kontrole za projekt, uključujući redovito usklađivanje bankovnih računa, odgovarajuće razdvajanje dužnosti, ispravnu računovodstvenu politiku te mjesečno usklađivanje sažetaka isplate Svjetske banke s računovodstvenim zapisima. Od vanjskih revizora se očekuje da prepoznaju bilo kakve nedostatke u unutarnjoj kontroli i računovodstvenim pitanjima. Revizorska izvješća, revidirana financijska izvješća i pismo uprave dostavit će se Banci u roku od šest mjeseci od kraja svake porezne godine. Revidirana financijska izvješća projekta bit će javno i pravovremeno dostupne na način koji Banka smatra prihvatljivim. 17. Praćenje i ocjena. Praćenje i ocjena projekta (M&E) odgovornost je JPP-a u Upravi za zaštitu prirode MK, koja je kapacitete za M&E ostvarila radom na financiranim od Svjetske banke. M&E temeljit će se na istraživanjima i na administrativnim izvorima podataka. Osnovni se pokazatelji sastavljaju iz nekoliko studija za pripremu projekata, uključujući društveno istraživanje, istraživanje vrednovanja, pripremna konzultantska izvješća financirana sredstvima za pripremu Projekta, Alat za praćenje učinkovitosti upravljanja (METT) i Alata WWF-a za brzo ocjenjivanje i prioritizaciju upravljanja zaštićenim područjima (RAPPAM). Kako bi se unaprijedio kapacitet praćenja i procjene u Ministarstvu kulture za prikupljanje i analiziranje podataka za ekološku mrežu, JPP zaposlit će ekonomista stručnjaka za praćenje i ocjenu. Također će se organizirati i usmjereni programi edukacije za nadopunjavanje već postojećih ulaganja. Provest će se srednjoročna revizija u svrhu procjene ukupnog napretka. Prethodna iskustva, preporuke za poboljšanje te povratne informacije od dionika koristiti će se za eventualne izmjene u projektu. Rezultati aktivnosti praćenja i procjene uvrstit će se u projekt provedbe kao poboljšane prakse.
44
I Najvažnija tema u smislu podrške provedbi Vremenski okvir
Tema Potrebna znanja Procjena sredstava
Uloga partnera
Prvih 12 mjeseci
Početak velikih ugovora s konzultantima i prva ulaganja u građevinske radove; osigurati blisku koordinaciju radi planiranja budućih programa iz strukturalnih fondova
Interpretacija prirode; revizija građevinskih radova; stručnost za EU programe; monitoring biološke raznolikosti
$100.000
Bliska suradnja s EU partnerima bit će potrebna tijekom razvoja programa za buduće Strukturalne fondove
12-48 mjeseci
Učinkovita provedba programa; prilagodba projekta pitanjima pristupanja EU; osiguravanje suradničkog učenja uključivanjem vanjskih znanja prema potrebama.
Upravljanje projektom; strateško planiranje; okolišna ekonomija; geografski informacijski sustav; očuvanje biološke raznolikosti
$400.000
Bliska suradnja sa tijelima u strukturi odgovornima za europske fondove, te podnošenje izvješća EU.
II. Potrebne znanja i iskustva Znanja i iskustva za Broj tjedana rada Broj putovanja Napomena Biološku raznolikost Društvene pokazatelje Poljoprivredne instrumente Okoliš Ekonomiju/M&E/ GIS Programi EU za prirodu EU Izvješćivanje i praćenje Nabavu Financijsko upravljanje Javne komunikacije
Ukupno 10-14/godišnje u cijelom timu
2/godišnje Lokalni zaposlenici 5/tijekom cijelog projekta 2/godišnje 2/godišnje 2/godišnje Lokalni zaposlenici 2/godišnje Lokalni zaposlenici
Godišnje prilagođavanje temeljeno na raspoloživosti proračuna
III. Partneri
Naziv Institucija/zemlja Uloga Europska unija Delegacija
Europske Unije u RH
Donator i vodeći organizator procesa pristupanja EU
45
Dodatak 6: Sastav tima
HRVATSKA: PROJEKT INTEGRACIJE U EU NATURA 2000
Zaposlenici i konzultanti Svjetske banke koji su radili na projektu: Ime Funkcija Jedinica
Karin Shepardson Vera Dugandzic Nathalie Johnson Lamija Marijanovic Antonia G. Viyachka Ahmad Slaibi Craig Meisner Stefano P. Pagiola Agnes I. Kiss Ljiljana Boranic Vanja Frajtic Emanuela Montanari-Stephens AnaMarija Frankic Natasa Vetma Paul Goriup Anneliese Viorella Voinea Paula Lytle Ruxandra Costache Hannah Koipillai Peter Dewees Claudia Sobrevilla Glen-Marie Lange Irina Ramniceanu
Vodeći operativni dužnosnik, Co-TTL Operativni dužnosnik, Co-TTL
Viši stručnjak za okoliš Stručnjak za financijsko upravljanje
Stručnjak za nabavu Pripravnik
Ekonomist za okoliš Viši ekonomist za okoliš
Vodeći stručnjak za biološku raznolikost i mehanizme zaštitu
Asistent tima Mlađi suradnik za komunikaciju
Konzultant FAO-a – interpretacija prirode Konzultant – stručnjak za more i pirobalje
Operativni djelatnik Konzultant za zaštitu prirode – fondovi EU
Konzultant za financijsko upravljanje Viši stručnjak za društveni razvoj
Savjetnik Viši financijski dužnosnik
Stručni revizor Stručni revizor Stručni revizor Stručni revizor
ECSSD ECSSD ECS03 ECSSD ECSPF ECSSD ECSSD ESSD
ECAVP
ECCHR ECCHR ECSSD ECSSD ECSSD ECSSD ECSPF ECSSD LEGEM CTRFC
SDV SDV SDV
ECSSD
46
Dodatak 7: Ekonomska i financijska analiza
HRVATSKA: Projekt integracije u EU Natura 2000
Prednosti za ekološku mrežu nastale zahvaljujući zaštićenim područjima 1. Ovaj Prilog predstavlja rezultate ekonomske analize za Projekt integracije u EU Natura 2000 u Hrvatskoj. Razvojni cilj projekta je pružanje podrške nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima pri implementaciji ciljeva europske ekološke mreže Natura 2000 u njihove investicijske programe; jačanje kapaciteta za praćenje stanja biološke raznolikosti te izvještavanje temeljem zahtjeva EU; i uvođenje programa radi uključivanja šire grupe dionika u proces upravljanja Natura 2000 mrežom. 2. Zaštićena područja u Hrvatskoj pružaju mnoge prednosti. Turizam omogućuje najveću 'vidljivu' izravnu prednost zahvaljujući raznovrsnom sustavu nacionalnih parkova i parkova prirode te sve više u udaljenim područjima koja tradicionalno nisu dio kruga obilazaka (npr., jedinstvene lokacije izvan uobičajenih ruta). Trenutno prihodi od turizma predstavljaju više od 14,1% bruto domaćeg proizvoda, međutim, doprinos je vjerojatno veći ako se u obzir uzmu i neizravni učinci.8 Očuvanje i zaštita tih područja za budućnost, održivost, turizam i rekreaciju je nužno i za javnu i za privatnu dobrobit. 3. Vrijednosti očuvanja i zaštite. Hrvatski sustav parkova, kulturne baštine i zemljopisnih područja važan je turistički čimbenik za Hrvatsku, što je vidljivo i iz milijuna turista koji svake godine posjećuju Hrvatsku. Zaštita ovih resursa nužna je kako bi se osigurao dugoročni održivi tijek prednosti te kako bi se stvoreni prihodi iznova uložili u daljnje očuvanje. Kako bi se izračunale prednosti zaštićenih područja i usluge koje pružaju, u ljeto i jesen 2009. provedeno je nekoliko vezanih istraživanja ocjene voljnosti turista da plate za zaštitu i očuvanje zaštićenog područja. U istraživanju su se spominjale i informacije o troškovima putovanja kako bi se izračunali modeli putnih troškova za usporedbu s procijenjenom voljnosti turista da plate.9 Metoda vrednovanja scenarija često je korištena tehnika za dobivanje monetarne vrijednosti roba i usluga za koje ne postoje tržišta. Od ispitanika se traži voljnost da plate ili voljnost da prihvate naknade za navedena povećanja i smanjenja razine usluge.10 4. Iskusni međunarodni konzultant proveo je istraživanje vrednovanja voljnosti turista da plate za zaštitu i očuvanje zaštićenih područja. Turisti su dobili kratak opis parka ili područja
8Neizravni učinci nastaju kada se prihod iz izravnog tijeka troši drugdje u ekonomiji na robu i usluge, te tako nastaje takozvani „mnogostruki učinak“ dolara koji se više puta troši u ekonomiji. 9Za razliku od službeno odabranih tehnika poput metode vrednovanja scenarija, model putnih troškova je odabrana tehnika koja se koristi vidljivim ponašanjem troškova putovanja kako bi se procijenili viškovi potrošača. Model putnih troškova pretpostavlja da je trošak putovanja na neku lokaciju zamjena za vrijednost rekreacijskog doživljaja. Procjene modela putnih troškova također se smatraju donjom granicom rekreacijske vrijednosti jer se temelje na stvarnom ponašanju. U istraživanju se prikupljaju putni troškovi i vrijeme kako bi se procijenili modeli putnih troškova. 10 Postoje i specifične 'smjernice' koje se mogu slijediti za izbjegavanje stvarno hipotetskih odgovora, poput podsjećanja ispitanika da uzmu u obzir ograničenost budžeta, što su do sada potrošili na putovanju (te tadašnji trošak ulaznice u ovom slučaju) te zamjenske lokacije (poput drugih parkova u Hrvatskoj). Istraživanja su i unaprijed testirana kako bi se odredio opseg voljnosti turista da plate te ispitaniku predstavile vjerodostojne cijene.
47
te njegove najvažnije značajke. Zatim im je postavljen niz pitanja o aktivnostima koje provode na području parka ili zaštićenog područja te bi li bili voljni platiti za podršku unaprjeđenju tih usluga. Zatim ih se pitalo bi bili voljni platiti, uz cijenu ulaznice, kako bi se brojne biljne i životinjske vrste, geološke, kulturne i krajobrazne značajke u potpunosti zaštitile kako bi ljudi u njima mogli uživati, a da se ne ugroze ili nestanu. Istraživanje je provedeno među 1.206 domaća i 1.293 strana posjetitelja na uzorku od četiri nacionalna parka (Paklenica, Brijuni, Risnjak i Kornati), dva parka prirode (Lonjsko polje i Papuk) te dvije županijske javne ustanove (Šibensko-kninska i Varaždinska). Rezultati istraživanja pokazuju da Hrvati uvelike podržavaju očuvanje i zaštitu zaštićenih područja te su voljni platiti oko 9 eura po turistu po posjetu za nacionalni park, 6 eura po turistu po posjetu za park prirode te više od 22 eura po turistu po posjetu zaštićenog područja kojima upravlja županijska javna ustanova, kao što prikazuje slika 7.1. Strani turisti još više cijene vrijednosti nacionalnih parkova (19 eura po turistu po posjetu) te zaštićenog područja kojima upravlja županijska javna ustanova (19 eura po turistu po posjetu), kao što prikazuje slika 7.2. Slika 7.1 Procjena spremnosti hrvatskih posjetitelja da plate za očuvanje nacionalnih parkova, parkova prirode i zaštićenih područja u županijama
Izvor: Istraživanje posjetilaca, Svjetska banka, 2009. 5. Varijacije u procjena spremnosti Hrvata da plate vrlo su male između nacionalnih parkova i parkova prirode, dok se veće varijacije pojavljuju u županijama, uglavnom zbog razlika poznavanja klasifikacije parkova. Stranci pokazuju na veću spremnost da plate za nacionalne parkove, a relativno malo ih posjećuje parkove prirode, tako da uzorak nije uspio polučiti procjenu spremnosti za plaćanje za Lonjsko polje i Papuk.
48
Slika 7.2 Procjene spremnosti stranih posjetitelja da plate za očuvanje nacionalnih parkova, parkova prirode i zaštićenih područja u županijama
Izvor: Istraživanje posjetilaca, Svjetska banka, 2009. 6. Usporedba procjena vrijednosti voljnosti da se plati s drugim studijama je teška u ovom slučaju jer druge studije predstavljaju svoje rezultate na osnovi hektara, što je možda prikladnije kada je riječ o gospodarenju određenom površinom, međutim, turizam se više oslanja na broj i duljinu posjeta. Unutarnjom provjerom, uspoređujući vrijednosti voljnosti da se plati s procjenama modela putnih troškova, otkriva se da se nalaze u istim intervalima, što potvrđuje da se navedeno i stvarno ponašanje statistički ne razlikuje jedno od drugoga (slika 7.3). Uspoređujući rezultate iz ovog istraživanja s istraživanjem nacionalnih parkova i parkova prirode koje je proveo Institut za turizam, ispitanici iz Nacionalnog parka Krka zabilježili su najveću potrošnju od 26 eura po posjetu, nakon čega slijede Brijuni s 24 eura po posjetu te Plitvička jezera sa 17 eura po posjetu.11 Slijedom toga, rezultati iz metode ocjene scenarija i metode putnih troškova daju usporedivo slične rezultate.
11 Tomas – Istraživanje nacionalnih parkova i parkova prirode 2006. Institut za turizam. Zagreb, Hrvatska, 2007. Sažetak dostupan na: http://www.iztzg.hr/en/institute/projects/research/
49
Slika 7.3 Usporedbe procjena između spremnosti za plaćanje (WTP) i modela putnih troškova (TCM) za očuvanje nacionalnih parkova i parkova prirode
Izvor: Istraživanje među posjetiteljima, Svjetska banka, 2009. 7. Ukupna dobrobit turizma temelji se na ukupnom broju posjetilaca u Hrvatskoj. Slika 7.4 prikazuje da su dolazak turista i noćenja dostigli predratne razine te rasli otprilike 3 posto u proteklih pet godina te 8 posto u posljednjih 10 godina. Financijska kriza ipak je utjecala na razinu posjećenosti. Dolasci su pali za 2,9 posto 2009., a noćenja za 1,3 posto uglavnom zbog ekonomske krize. Međutim, preliminarna statistika za 2010. otkriva da će ove razine biti relativno kratkotrajne u usporedbi s predratnim učincima – a u potpunosti će se oporaviti za možda godinu ili dvije.12
12 Broj turističkih dolazaka porastao je za 9% godišnje na 2,7 miljuna turista u srpnju 2010., dok je broj noćenja porastao za 7% godišnje na 19 milijuna. U lipnju-srpnju 2010. broj noćenja turista porastao je za 5% na 31 milijun, dok je broj dolazaka turista porastao za 3% godišnje na 5,5 milijuna.
50
Slika 7.4 Trendovi u dolascima i noćenjima turista
Dolasci turista i noćenja, 1985.-2009.(u tisućama)
80000
70000
60000
50000
40000
30000
20000
10000
0
Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, razne godine 8. Slični trendovi rasta mogu se naći u posjetima nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Prema slici 7.5, nacionalni parkovi dosegli su prosjek od 2 posto u smislu godišnjeg rasta broja posjeta u proteklih pet godina te 14 posto u proteklih deset – zahvaljujući oporavljanju u poslijeratnom razdoblju. Iako je relativno teško doći do točnih podataka o svim parkovima prije rata, podaci iz velikih nacionalnih parkova nagoviještaju da se broj posjetilaca u osnovi vratio na predratne razine. Povijesno gledano, parkovi prirode predstavljali su mali udio posjećenosti parkova prije 1990., no sada čine 16-17 posto svih posjeta parkovima, a taj će se trend vjerojatno nastaviti s razvojem tih područja, integriranih u lokalni turistički krug, aktivnije oglašavanima strancima. Strogo gledano, parkovi prirode doživjeli su prosječnu stopu rasta od 50 posto u posljednjih deset godina. U svrhu predviđanja potražnje za posjetima u sljedećih pet godina ovog projekta te opravdavajući sporiji rast uslijed financijske krize, oprezno pretpostavljamo nultu stopu rasta za nacionalne parkove, parkove prirode i županije. Kasnije se očekuje da će se stopa rasta nastaviti u skladu s dugoročnim trendom.
1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992199319941995199619971998199920002001200220032004 2005 2006 2007 2008 2009
godina
dolasci noćenja
51
Slika 7.5 Trendovi godišnjeg posjećivanja nacionalnih parkova i parkova prirode
Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, razne godine 9. Za izračunavanje prednosti očuvanja i zaštite, pomnožena je srednja vrijednost „voljnosti da se plati“ i najnoviji službeni broj turista na svakoj lokaciji. Za područja koja nisu dio izvornog uzorka parkova ili županija, upotrijebili smo metodu prijenosa prednosti13, gdje se prosječna vrijednost „voljnost da se plati“ izračunava prema vrsti parka ili županijske JU (u eurima po turistu po posjetu), a to se zatim množi sa statistikom posjetilaca za svaki park ili županijsku JU. Iako bi idealno bilo provoditi istraživanja na svakom području kako bi dobili pojedinačne, zasebne procjene, ovo je dio dugotrajnijeg praćenja kojim parkovi i županijske JU mjere zadovoljstvo posjetilaca. Također je važno istaknuti da proizašle vrijednosti predstavljaju godišnje tijekove – tako da je izračun funkcija vrste parka i godišnje potražnje za posjetima. Tabela 7.1 prikazuje pretpostavljeni rast posjeta i nastale prednosti za očuvanje i zaštitu po parku i županijskoj JU.
13 Metoda prijenosa prednosti koristi se za procjenu ekonomskih vrijednosti ekosustava prenošenjem dostupnih informacija iz već dovršenih studija s drugog mjesta i/ili konteksta. Na primjer, vrijednosti rekreativnog ribolova u određenoj državi mogu se procijeniti primjenom mjera vrijednosti rekreativnog ribolova iz druge studije provedene u drugoj državi. Osnovni cilj prijenosa prednosti je procjena prednosti za jedan kontekst prilagodbom procjene prednosti iz nekog drugog konteksta. Prijenos prednosti često se koristi kada je preskupo i/ili ima premalo vremena da se provede izvorna studija, a potrebno je nekakvo mjerilo prednosti. Važno je imati na umu da prijenosu mogu biti jednako točni kao i početna studija. Jedino ograničenje metode prijenosa prednosti je što vrijednosti obično nisu linearne na margini, što znači da su prilično osjetljive na promjene značajke lokacija. Ako pretpostavimo da je uzorak hrvatskih parkova i županijskih JU reprezentativan za druga područja, stupanj nelinearnih prednosti je manji nego da se koriste studije procjene područja izvan Hrvatske. Uvjeti koji jamče kvalitetan prijenos su sljedeći: roba (ili usluge) diljem područja moraju imati okvirno iste značajke, stanovništvo obaju područja trebalo bi biti slično, a vrijednosti iz prve studije trebale bi se procijeniti recentno budući da se preferencije s vremenom mijenjaju.
52
Tablica 7.1 Koristi od očuvanja i zaštite zaštićenih područja
Broj posjeta ('000) Diskontirane koristi od očuvanja i
zaštite ('000 €)
Rast potražnje Godina Godina
Područje 0 1 2 3 4 5 0 1 2 3 4 5 NPV Nacionalni park/ Park prirode
NP Brijuni 0.0 162.7 162.7 162.7 162.7 162.7 162.7 3,263.9 3,108.4 2,960.4 2,819.4 2,685.2 2,557.3 14,837.3
NP Kornati 0.0 89.3 89.3 89.3 89.3 89.3 89.3 3,132.2 2,983.0 2,841.0 2,705.7 2,576.9 2,454.2 14,238.8
NP Krka 0.0 632.4 632.4 632.4 632.4 632.4 632.4 11,982.0 11,411.4 10,868.0 10,350.5 9,857.6 9,388.2 54,469.5
NP Mljet 0.0 88.5 88.5 88.5 88.5 88.5 88.5 1,676.0 1,596.2 1,520.2 1,447.8 1,378.9 1,313.2 7,619.0
NP Paklenica 0.0 110.4 110.4 110.4 110.4 110.4 110.4 1,240.9 1,181.8 1,125.5 1,071.9 1,020.9 972.3 5,641.0
NP Plitvička jezera 0.0 939.7 939.7 939.7 939.7 939.7 939.7 17,805.9 16,958.0 16,150.4 15,381.4 14,648.9 13,951.4 80,944.5
NP Risnjak 0.0 21.4 21.4 21.4 21.4 21.4 21.4 201.4 191.8 182.7 174.0 165.7 157.8 915.6
NP Sj. Velebit 0.0 16.0 16.0 16.0 16.0 16.0 16.0 304.0 289.5 275.7 262.6 250.1 238.2 1,381.9
PP Biokovo 0.0 35.8 35.8 35.8 35.8 35.8 35.8 214.4 204.2 194.4 185.2 176.4 168.0 974.5
PP Kopački rit 0.0 31.3 31.3 31.3 31.3 31.3 31.3 187.4 178.5 170.0 161.9 154.2 146.9 852.1
PP Lastovo 0.0 26.3 26.3 26.3 26.3 26.3 26.3 157.0 149.5 142.4 135.6 129.2 123.0 713.8
PP Lonjsko polje 0.0 14.3 14.3 14.3 14.3 14.3 14.3 85.2 81.2 77.3 73.6 70.1 66.8 387.4
PP Medvednica 0.0 11.3 11.3 11.3 11.3 11.3 11.3 67.6 64.4 61.3 58.4 55.6 53.0 307.4
PP Papuk 0.0 56.9 56.9 56.9 56.9 56.9 56.9 340.0 323.8 308.4 293.7 279.7 266.4 1,545.5
PP Telašćica 0.0 89.0 89.0 89.0 89.0 89.0 89.0 532.3 506.9 482.8 459.8 437.9 417.0 2,419.6
PP Učka 0.0 1.6 1.6 1.6 1.6 1.6 1.6 9.5 9.1 8.7 8.2 7.8 7.5 43.4
PP Velebit 0.0 27.4 27.4 27.4 27.4 27.4 27.4 163.8 156.0 148.6 141.5 134.8 128.3 744.6
PP Vransko jezero 0.0 46.8 46.8 46.8 46.8 46.8 46.8 279.7 266.3 253.7 241.6 230.1 219.1 1,271.3
PP Žumberak SG 0.0 10.1 10.1 10.1 10.1 10.1 10.1 60.3 57.4 54.7 52.1 49.6 47.2 274.0
Središnja Hrvatska
Bjelovarsko-bilogorska 0.0 12.7 12.7 12.7 12.7 12.7 12.7 240.5 229.1 218.2 207.8 197.9 188.5 1,093.4
Karlovačka 0.0 161.3 161.3 161.3 161.3 161.3 161.3 3,049.7 2,904.5 2,766.2 2,634.5 2,509.0 2,389.6 13,864.0
Koprivničko-križevačka 0.0 15.6 15.6 15.6 15.6 15.6 15.6 294.8 280.8 267.4 254.7 242.6 231.0 1,340.3
Krapinsko-zagorska 0.0 56.5 56.5 56.5 56.5 56.5 56.5 1,068.4 1,017.5 969.0 922.9 878.9 837.1 4,856.7
Međimurska 0.0 32.4 32.4 32.4 32.4 32.4 32.4 611.8 582.6 554.9 528.5 503.3 479.3 2,781.0
Sisačko-moslavačka 0.0 29.3 29.3 29.3 29.3 29.3 29.3 553.6 527.2 502.1 478.2 455.4 433.7 2,516.4
Varaždinska 0.0 38.6 38.6 38.6 38.6 38.6 38.6 1,036.3 987.0 940.0 895.2 852.6 812.0 4,711.2
Zagrebačka 0.0 36.9 36.9 36.9 36.9 36.9 36.9 698.6 665.3 633.6 603.5 574.7 547.4 3,175.7
Grad Zagreb 0.0 633.5 633.5 633.5 633.5 633.5 633.5 11,979.8 11,409.3 10,866.0 10,348.6 9,855.8 9,386.5 54,459.6
Priobalje (Jadranska obala)
53
54
Broj posjeta ('000) Diskontirane koristi od očuvanja i
zaštite ('000 €)
Rast potražnje Godina Godina
Dubrovačko-neretvanska 0.0 957.2 957.2 957.2 957.2 957.2 957.2 18,101.2 17,239.2 16,418.3 15,636.5 14,891.9 14,182.8 82,287.2
Istarska 0.0 2,755.3 2,755.3 2,755.3 2,755.3 2,755.3 2,755.3 52,102.1 49,621.1 47,258.2 45,007.8 42,864.6 40,823.4 236,853.7
Ličko-senjska 0.0 386.7 386.7 386.7 386.7 386.7 386.7 7,312.9 6,964.6 6,633.0 6,317.1 6,016.3 5,729.8 33,244.0
Primorsko-goranska 0.0 2,205.6 2,205.6 2,205.6 2,205.6 2,205.6 2,205.6 41,708.4 39,722.3 37,830.8 36,029.3 34,313.6 32,679.6 189,604.4
Splitsko-dalmatinska 0.0 1,657.9 1,657.9 1,657.9 1,657.9 1,657.9 1,657.9 31,351.7 29,858.8 28,437.0 27,082.8 25,793.2 24,564.9 142,523.5
Šibensko-kninska 0.0 746.5 746.5 746.5 746.5 746.5 746.5 8,196.9 7,806.6 7,434.8 7,080.8 6,743.6 6,422.5 37,262.8
Zadarska 0.0 1,049.0 1,049.0 1,049.0 1,049.0 1,049.0 1,049.0 19,836.9 18,892.3 17,992.7 17,135.9 16,319.9 15,542.8 90,177.8
Slavonija
Brodsko-posavska 0.0 23.1 23.1 23.1 23.1 23.1 23.1 437.2 416.3 396.5 377.6 359.7 342.5 1,987.3
Osječko-baranjska 0.0 78.4 78.4 78.4 78.4 78.4 78.4 1,482.2 1,411.6 1,344.4 1,280.4 1,219.4 1,161.3 6,738.0
Požeško-slavonska 0.0 9.6 9.6 9.6 9.6 9.6 9.6 182.1 173.4 165.2 157.3 149.8 142.7 827.8
Virovitičko-podravska 0.0 14.4 14.4 14.4 14.4 14.4 14.4 272.2 259.2 246.9 235.1 223.9 213.3 1,237.5
Vukovarsko-srijemska 0.0 33.8 33.8 33.8 33.8 33.8 33.8 639.7 609.2 580.2 552.6 526.3 501.2 2,908.0
Ukupno 13,345.5 13,345.5 13,345.5 13,345.5 13,345.5 13,345.5 242,860.4 231,295.7 220,281.6 209,792.0 199,801.9 190,287.5 1,104,031.5
Napomena: Diskontna stopa: 5%; NP – Nacionalni park; PP – Park prirode.
10. Zaštita riječnog sliva i kontrola erozije. Šume unutar zaštićenih područja također omogućuju ostvarenje značajnih koristi u smislu usluga/funkcija ekoloških sustava, kao što su staništa za floru i faunu, zaštita voda i kontrola erozije. Koristi za riječni sliv nastaju stabilizacijom tla i smanjenom vjerojatnošću erozije tla zbog kiša. Oko 55% hrvatskih šuma se nalazi na tlu koje bi bilo izloženo jakoj eroziji da nema šumskog pokrova. No čak i mala razina erozije može imati ozbiljne posljedice, kao što su poplave, utjecaj riječnih sedimenata na hidroelektrane, te začepljenje kanala za navodnjavanje i drenažu. Šume djeluju i kao regulatori hidroloških ciklusa koji su važni radi količine i kvalitete vode za ljudsku potrošnju i ribarsku industriju na obali i u unutrašnjosti zemlje. Zaštita riječnog sliva se teško može utvrditi jer su koristi specifične za svako pojedino područje te ovise o čimbenicima kao što su količina padalina i nagib terena. Studije iz drugih europskih zemalja ukazuju da bi se vrijednost ovih funkcija mogla procijeniti na razini od 42 DM/ha/godišnje (27 US$/ha/godišnje)14. U jednoj se novijoj studiji o funkcijama mediteranskih šuma u Hrvatskoj zaključuje da je vrijednost ostvarena zaštitom voda i kontrolom erozije vjerojatno puno skromnija te ne prelazi 10 €/ha/godišnje.15 Poboljšanje upravljanja zaštićenim područjem uključuje i održavanje šumskog pokrova radi zaštite voda i kontrolu erozije – te će u tom smislu dati značajne ekonomske koristi. Pokrivenost šumama po županijama i parkovima je prikazana u tablici 7.2. Pretpostavljamo da će viša razina zaštite šuma dovesti do približno 10 postotnog povećanja koristi od zaštite riječnog sliva i kontrole erozije u nacionalnim parkovima i parkovima prirode i jedno-postotnog povećanja na razini županija. To odgovara tvrdnji da su koristi otprilike 1 €/ha/godišnje, odnosno 0.1 €/ha/godišnje. Koristi su prikazane u tablici 7.2 množenjem površine šumskog područja s približnom procjenom vrijednosti sprječavanja štete.
Tablica 7.2 Koristi od zaštite riječnog sliva i kontrole erozije na zaštićenim područjima Diskontirani godišnji tijek koristi ('000 €)
Godina
Područje Šumsko područje (ha) * 0 1 2 3 4 5 NPV
Nacionalni park/park prirode
NP Brijuni 489 0.5 0.5 0.5 0.4 0.4 0.4 2.2
NP Kornati 50 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 NP Krka 4,419 4.6 4.4 4.2 4.0 3.8 3.6 19.9
NP Mljet 2,591 2.7 2.6 2.4 2.3 2.2 2.1 11.7
NP Paklenica 5,637 5.9 5.6 5.3 5.1 4.8 4.6 25.4
NP Plitvička jezera 25,161 26.1 24.9 23.7 22.6 21.5 20.5 113.2
NP Risnjak 6,181 6.4 6.1 5.8 5.5 5.3 5.0 27.8
NP Sj. Velebit 9,247 9.6 9.2 8.7 8.3 7.9 7.5 41.6
PP Biokovo 10,534 10.9 10.4 9.9 9.5 9.0 8.6 47.4
PP Kopački rit 8,176 8.5 8.1 7.7 7.3 7.0 6.7 36.8
PP Lastovo 2,735 2.8 2.7 2.6 2.5 2.3 2.2 12.3
PP Lonjsko polje 35,335 36.7 35.0 33.3 31.7 30.2 28.8 158.9
PP Medvednica 15,140 15.7 15.0 14.3 13.6 12.9 12.3 68.1
PP Papuk 33,262 35.3 33.6 32.0 30.5 29.0 27.7 152.8
PP Telašćica 223 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 1.0
PP Učka 14,771 15.3 14.6 13.9 13.3 12.6 12.0 66.4
PP Velebit 115,782 120.3 114.6 109.1 103.9 99.0 94.3 520.8
14 Sabadi, R., D. Vuletić, and J. Gračan (2005) Croatia. In Merlo, M., Croitoru, L. (Eds.), Vrednovanje mediteranskih šuma: prema ukupnoj ekonomskoj vrijednost. CABI Publishing, Wallingford, Oxon, pp. 105–122 15 Sabadi, R., D. Vuletić, i J. Gračan (2005) Croatia. U Merlo, M., Croitoru, L. (Ur.), Vrednovanje mediteranskih
šuma: prema ukupnoj ekonomskoj vrijednosti. CABI Publishing, Wallingford, Oxon, pp. 105–122.
56
Diskontirani godišnji tijek koristi ('000 €)
Godina
Područje Šumsko područje (ha) * 0 1 2 3 4 5 NPV
PP Vransko jezero 654 0.7 0.6 0.6 0.6 0.6 0.5 2.9
PP Žumberak SG 26,685 27.7 26.4 25.1 24.0 22.8 21.7 120.0
Središnja Hrvatska
Bjelovarsko-bilogorska 108,540 11.3 10.7 10.2 9.7 9.3 8.8 48.8
Karlovačka 226,478 23.5 22.4 21.3 20.3 19.4 18.4 101.9
Koprivničko-križevačka 63,903 6.6 6.3 6.0 5.7 5.5 5.2 28.7
Krapinsko-zagorska 46,689 4.9 4.6 4.4 4.2 4.0 3.8 21.0
Međimurska 13,857 1.4 1.4 1.3 1.2 1.2 1.1 6.2
Sisačko-moslavačka 204,023 21.2 20.2 19.2 18.3 17.4 16.6 91.8
Varaždinska 46,955 4.9 4.6 4.4 4.2 4.0 3.8 21.1
Zagrebačka 96,294 10.0 9.5 9.1 8.6 8.2 7.8 43.3
Grad Zagreb 12,999 1.4 1.3 1.2 1.2 1.1 1.1 5.8
Priobalje(Jadranska obala)
Dubrovačko-neretvanska 71,879 7.5 7.1 6.8 6.5 6.1 5.9 32.3
Istarska 147,519 15.3 14.6 13.9 13.2 12.6 12.0 66.4
Ličko-senjska 234,679 24.4 23.2 22.1 21.1 20.1 19.1 105.6
Primorsko-goranska 251,391 26.1 24.9 23.7 22.6 21.5 20.5 113.1
Splitsko-dalmatinska 212,746 22.1 21.1 20.0 19.1 18.2 17.3 95.7
Šibensko-kninska 89,317 9.3 8.8 8.4 8.0 7.6 7.3 40.2
Zadarska 112,845 11.7 11.2 10.6 10.1 9.6 9.2 50.8
Slavonija
Brodsko-posavska 72,748 7.6 7.2 6.9 6.5 6.2 5.9 32.7
Osječko-baranjska 100,992 10.5 10.0 9.5 9.1 8.6 8.2 45.4
Požeško-slavonska 79,187 8.2 7.8 7.5 7.1 6.8 6.4 35.6
Virovitičko-podravska 64,325 6.7 6.4 6.1 5.8 5.5 5.2 28.9
Vukovarsko-srijemska 73,424 7.6 7.3 6.9 6.6 6.3 6.0 33.0
Ukupno 2,647,861 572.3 545.1 519.1 494.4 470.9 448.4 2,477.9 Napomene: Diskontna stopa: 5%; NP – Nacionalni park; PP – Park prirode * Šumski pokrov po županijama ne uključuje šumski pokrov u parku. Sjenčeni parkovi se prostiru na više županija pa je šumski pokrov proporcionalan s površinom parka unutar pojedine županije. Izvor podataka: Agencija za zaštitu okoliša - Corine Land Cover (2006).
11. Sporedni šumski proizvodi i divlje vrste. Površine pod šumom daju i određen broj sporednih šumskih proizvoda koji se koriste a i stanište su životinjskim vrstama. Za očekivati je da će bolje upravljanje radi očuvanja tih područja dati višu razinu održivosti korištenja sporednih šumskih proizvoda kao što su šumski plodovi (kesteni, orasi, i bobice), gljive, tartufi, ljekovito bilje i trave, vlaknasti proizvodi ili med. U nekim slučajevima mogu resursi u zaštićenim područjima biti nedohvatni a njihovo korištenje ograničeno ili protuzakonito. Studije pokazuju da neki određeni sporedni šumski proizvodi mogu predstavljati značajan izvor dohotka u ruralnim područjima te u cijeloj Hrvatskoj na šumskim područjima iznosi €23/ha ukupne ekonomske vrijednosti.16 Jači napor oko očuvanja zaštićenih područja koja su značajna za rekreativne aktivnosti, će biti koristan i za populaciju divljih vrsta. Iako je koristi od divljih životinja teško valorizirati, jedna gotovo neodgovarajuća mjera, koja predstavlja donji prag, je
16 Croitoru, L., 2007. Vrednovanje ne-drvnih šumskih proizvoda u regiji Mediterana. Ecological Economics. 63:
768-775.
57
iznos koji potroše lovci rekreativci – a ta je u prošlosti iznosila u prosjeku €29/ha. U svrhu izračunavanja koristi, pretpostavili smo da će jača zaštita šuma dovesti do barem 1-postotnog porasta vrijednosti sporednih šumskih proizvodi i divljih vrsta, to jest, €0.23/ha odnosno €0.29/ha. Područje pod šumom je pomnoženo tim faktorima a dobivene koristi po područjima su prikazane u tablici 7.3.
Tablica 7.3 Koristi od sporednih šumskih proizvoda i životinjskih vrsta na zaštićenim područjima Diskontirani godišnji tijek koristi ('000 €)
Godina
Područje Šumska površina (ha) * 0 1 2 3 4 5 NPV
Nacionalni park/ Park prirode
NP Brijuni 489 0.3 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 1.1
NP Kornati 50 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.1 NP Krka 4,419 2.3 2.2 2.1 2.0 1.9 1.8 9.9
NP Mljet 2,591 1.3 1.3 1.2 1.2 1.1 1.0 5.8
NP Paklenica 5,637 2.9 2.8 2.6 2.5 2.4 2.3 12.6
NP Plitvička jezera 25,161 13.0 12.3 11.8 11.2 10.7 10.2 56.1
NP Risnjak 6,181 3.2 3.0 2.9 2.7 2.6 2.5 13.8
NP Sj. Velebit 9,247 4.8 4.5 4.3 4.1 3.9 3.7 20.6
PP Biokovo 10,534 5.4 5.2 4.9 4.7 4.5 4.3 23.5
PP Kopački rit 8,176 4.2 4.0 3.8 3.6 3.5 3.3 18.2
PP Lastovo 2,735 1.4 1.3 1.3 1.2 1.2 1.1 6.1
PP Lonjsko polje 35,335 18.2 17.3 16.5 15.7 15.0 14.3 78.8
PP Medvednica 15,140 7.8 7.4 7.1 6.7 6.4 6.1 33.8
PP Papuk 33,262 17.1 16.3 15.5 14.8 14.1 13.4 74.2
PP Telašćica 223 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.5
PP Učka 14,771 7.6 7.2 6.9 6.6 6.3 6.0 32.9
PP Velebit 115,782 59.6 56.8 54.1 51.5 49.1 46.7 258.2
PP Vransko jezero 654 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3 1.5
PP Žumberak SG 26,685 13.7 13.1 12.5 11.9 11.3 10.8 59.5
Središnja Hrvatska
Bjelovarsko-bilogorska 108,540 55.9 53.2 50.7 48.3 46.0 43.8 242.0
Karlovačka 226,478 116.6 111.1 105.8 100.8 96.0 91.4 505.0
Koprivničko-križevačka 63,903 32.9 31.3 29.9 28.4 27.1 25.8 142.5
Krapinsko-zagorska 46,689 24.0 22.9 21.8 20.8 19.8 18.8 104.1
Međimurska 13,857 7.1 6.8 6.5 6.2 5.9 5.6 30.9
Sisačko-moslavačka 204,023 105.1 100.1 95.3 90.8 86.4 82.3 454.9
Varaždinska 46,955 24.2 23.0 21.9 20.9 19.9 18.9 104.7
Zagrebačka 96,294 49.6 47.2 45.0 42.8 40.8 38.9 214.7
Grad Zagreb 12,999 3.0 2.8 2.7 2.6 2.5 2.3 12.9
Priobalje (Jadranska obala)
Dubrovačko-neretvanska 71,879 37.0 35.3 33.6 32.0 30.5 29.0 160.3
Istarska 147,519 76.0 72.4 68.9 65.6 62.5 59.5 328.9
Ličko-senjska 234,679 120.9 115.1 109.6 104.4 99.4 94.7 523.3
Primorsko-goranska 251,391 129.5 123.3 117.4 111.8 106.5 101.4 560.5
Splitsko-dalmatinska 212,746 109.6 104.3 99.4 94.6 90.1 85.8 474.4
Šibensko-kninska 89,317 46.0 43.8 41.7 39.7 37.8 36.0 199.1
Zadarska 112,845 58.1 55.3 52.7 50.2 47.8 45.5 251.6
Slavonija
Brodsko-posavska 72,748 37.5 35.7 34.0 32.4 30.8 29.4 162.2
58
Diskontirani godišnji tijek koristi ('000 €)
Godina
Područje Šumska površina (ha) * 0 1 2 3 4 5 NPV
Osječko-baranjska 100,992 52.0 49.5 47.2 44.9 42.8 40.8 225.2
Požeško-slavonska 79,187 40.8 38.8 37.0 35.2 33.6 32.0 176.6
Virovitičko-podravska 64,325 33.1 31.5 30.0 28.6 27.3 26.0 143.4
Vukovarsko-srijemska 73,424 37.8 36.0 34.3 32.7 31.1 29.6 163.7
Ukupno 2,647,861 1,359.9 1,295.2 1,233.5 1,174.8 1,118.8 1,065.6 5,887.8 Napomene: Diskontna stopa: 5%; NP – Nacionalni park; PP – Park prirode * Šumski pokrov u županiji uključuje šumski pokrov u parku. Označeni parkovi se prostiru na više županija, stoga je šumski pokrov proporcionalan površini parka u toj županiji. Izvor podataka: Agencija za zaštitu okoliša - Corine Land Cover (2006).
12. Morska zaštićena područja. Morska zaštićena područja (MZP) su u Hrvatskoj karakterizira visoka biološka raznolikost, s više od 750 vrsta morske flore i faune i 4 vrste morskih cvjetnica – od kojih su neke nestale iz drugih područja Mediterana. Tako bogata raznolikost omogućuje vrijedne produktivne, kulturološke i regulatorne usluge ekoloških sustava, između ostaloga izvora hrane, podršku aktivnostima rekreacije, reguliranje klime, ublažavanje prirodnih nepogoda (obalna erozija) i obradu otpada. Najnovije studije ukazuju da je ukupna ekonomska vrijednost tih funkcija reda veličine €389 milijuna/godišnje – a vrijednost proizvedene hrane reda veličine €23/ha/godišnje.17 Brojna MZP u Hrvatskoj su staništa ugroženih vrsta morskih cvjetnica – kao što je Posidonia oceanica. Livade morske cvjetnice P. oceanica su prioritetno stanište koje treba očuvati u skladu s EU Direktivom o staništima (Dir 92/43/CEE).18 Mjere očuvanja su na takvim područjima usmjerene na zaštitu od fizičkog oštećenja s postavljanjem umjetnih grebena i brodskih sidrišta koja manje štete morskoj travi, jer smanjuju erozivne pritiske kod kočarenja i sidrenja u plitkim područjima. Ulaganje u zaštićeno područje u nacionalnom parku Kornati predviđa izgradnju niza centraliziranih sidrišnih mjesta kako bi se spriječila daljnja oštećivanje od sporadičnog sidrenja brodova. Kad se uzme u obzir da je po prilici 20 posto zaštićenog morskog područja u Nacionalnom parku Kornati stanište vrste P. oceanica, to bi predstavljalo godišnju korist od €78,900 samo od proizvodnje hrane.19 Iako se prepoznaju i druge koristi kao što je regulacija klime, sprečavanje obalne erozije i obrada otpada, ova vrijednost se koristi kao konzervativna mjeru ukupne koristi.
13. Ostale koristi. Uz gore navedene glavne koristi, projektom bi se postigli pozitivni učinci i na sljedeće: a. Inventarizacija biološke raznolikosti. Projektom se daje podrška naporima za inventarizaciju
biološke raznolikosti čime će se stvoriti integrirani sustav znanja na cijelom teritoriju Hrvatske. Informacije koje se generiraju kroz ovu komponentu će na osnovi boljih
17 Mangos, A., J-P. Bassino, D. Sauzade, 2010. Ekonomska vrijednost održivih koristi od morskih ekosustava
Mediterana:studijsko izvješće, Plavi plan: Regionalni centar aktivnosti, UNDP, Sofija. 18 Podmorje Nacionalnog parka Kornati Parka prirode Telaščica karakteriziraju bogate biocenoze na morskom dnu.
Najčešća je dobro razvijena i široko rasprostranjena cvatuća biljna vrsta Posidonia oceanica. Značaj P. oceanice je višestruk: očuvanje bio-raznolikosti (polja posidonije su biološki najbogatija zajednica u Mediteranu), proizvodnja kisika, prevencija erozije morskog dna i obale, skladištenje CO2 i drugo. Polja posidonije su zbog svog značaja uključena u mrežu EU Natura 2000.
19 Morsko područje Nacionalnog parka Kornati je oko 16,600 ha, a 20 posto bi bilo 3,320 ha (osobna komunikacija s menadžerom Nacionalnog parka Kornati).
59
informacija omogućiti donošenje odluka u procesu ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPZEM), razvojne odluke te podršku uspostavi informacijskog sustava zaštite prirode (ISZP). Troškovi ovih aktivnosti su uključeni u ekonomsku analizu ali koristi nisu kvantitativno izražene.
b. Jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom. Jačanje kapaciteta i edukacija su sastavni dio ovog projekta radi razvoja vještina i promicanja razmjene i suradnje među tijelima. Ciljana će se podrška pružiti Upravi za zaštitu prirode i Upravi za inspekcijske poslove zaštite prirode, Državnom zavodu za zaštitu prirode, županijskim javnim ustanovama, te djelatnicima zaštićenih područja na državnoj i županijskoj razini . Fokus će biti na jačanju sposobnosti upravljanja, održivog financiranja, praćenja i ocjene, te interpretacije. Važan cilj edukacije je jačanje skupa vještina potrebnih za pripremu prijedloga za strukturne i druge fondove EU, jer je to jedan od primarnih izvora budućeg financiranja aktivnosti zaštite prirode. Uspješne prijave za dobivanje sredstava bi omogućile raspolaganje značajnim financijskim sredstvima koja bi bila dio održivog financiranja aktivnosti zaštite prirode. Ukupni iznos sredstava potreban za projekte zaštite prirode apliciranih za strukturne fondove (SF) za programsko razdoblje 2012. – 2013. iznosi preko €22 milijuna, a to bi bila bitna korist ostvarena s više obuke o razvoju projekata. Napravljena je ekonomska analiza sa i bez strukturnih fondova, pod pretpostavkom da će se uspješno moći aplicirati za ta sredstva u šestoj godini - odnosno nakon završetka projekta.
c. Upravljanje zaštitom od požara. Šumski požari ugrožavaju krajobrazne vrijednosti,
proizvodnju drva, lov i rekreaciju, i utječu na druge ekološke usluge kao što je zaštita riječnog sliva i kontrola erozije, što je ranije spomenuto. Raniji je projekt pošumljivanja Svjetske banke procijenio gubitak tih vrijednosti zbog požara na razini znatno iznad 2,000 US$/ha/godišnje. U okviru ovog projekta se predviđa određena podrška onima koji prvi mogu reagirati na obalnim parkovima u prevenciji požara, no koristi nisu uključene u ekonomsku analizu.
d. Razvoj lokalne zajednice. Zaštićena područja pružaju značajne ekološke usluge zajednicama
pa bolje očuvanje tih resursa omogućuje stabilan izvor prihoda. Projekt predviđa pilotiranje nekoliko tipova programa kako bi se kreirale ekonomski povoljne prilike na lokalnoj razini koje su usklađene s ciljevima upravljanja obližnjim zaštićenim područjem. Tu je uključeno plaćanje poticaja za korištenje zemlje u skladu s načelima očuvanja. Korisnici bi sudjelovali u programima ili pokretali poslovne inicijative što bi dovelo do porasta blagostanja. Cilj ovog programa je podržati ekonomske aktivnosti (na pr. zemljoradnju) uz održavanje odnosno obnavljanje vrsta i staništa koja su prisutna kad je razina zaštite odgovarajuća. Koristi od ovih programa će vjerojatno biti znatne no iste nisu neposredno uključene u ekonomsku analizu.
e. Koristi za zdravlje. Dobro je poznato da rekreativno hodanje, planinarenje i općenito
aktivnosti na otvorenom povoljno utječu na zdravlje – u smislu izbjegnutih budućih troškova liječenja. Iako je dosta teško odrediti količinski takve koristi, jasno je da uspostava dodatnih staza i poučnih putova unutar parkova potiče ovakav zdrav način života. No koristi za zdravlje nisu uključene u ekonomsku analizu.
60
f. Obrazovanje i osvješćivanje javnosti. Projekt će podržati i razne inicijative oko obrazovanja i
jačanja svijesti kojima je cilj povećati znanje, sudjelovanje i obrazovanje o zaštićenim područjima, te promicati veću uključenost zajednica u upravljanje lokalnim resursima zaštićenog područja. Informacije će biti uključene u program sustava obrazovanja a volonterski program će biti pokrenut s institucijama zaštite prirode. Iako su jasne koristi od ovakvih širenja aktivnosti, te koristi nisu ovdje količinski prikazane.
Troškovi ulaganja u ekološku mrežu 14. Ulaganja koja potiču zaštićena područja i područja Natura 2000. Projekt će podržati prioritetna ulaganja koja doprinose provedbi Akcijskih planova u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za zaštitu prirode s ciljem promicanja boljeg razumijevanja uloge i značaja ekološke mreže u javnosti te održavanja povoljnog stanja očuvanosti na ciljanim područjima posebne zaštite (SPA) za ptice, te posebnim područjima očuvanja (SAC) staništa i/ili populacija vrsta za koje je područje predloženo. Konkretna podrška tijekom cijelog ciklusa ulaganja treba paralelno pomoći javnim ustanovama u pripremi projekata za sljedeće programsko razdoblje korištenja strukturnih fondova EU. Primjeri ulaganja uključuju prenamjenu objekata od kulturnog značaja u višenamjenske centre za posjetitelje; poučne pješačke i biciklističke staze, posebnu infrastrukturu potrebnu za zaštitu osjetljivih eko-sustava kao što su pontoni za brodove na Kornatima kako bi se izbjeglo oštećenje važnih staništa morske cvjetnice sidrenjem; te popratna infrastruktura za posjetitelje kao što su parkirališta, toaleti, koševi za smeće kako bi se smanjili učinci na staništa. Osigurat će se podrška i za opremu za sprečavanje požara u parkovima u najugroženijim obalnim i otočnim zaštićenim područjima. 15. Prijedlozi ulaganja u zaštićena područja i područja EM prošli su postupak odabira u dvije faze i po više kriterija kako bi se pripremio uži izbor ulaganja koja bi se uključila u zajam. Ravnatelji parkova i županijskih javnih ustanova su podnosili prijedloge projekata Jedinici za pripremu projekata Svjetske banke, te je izvršena evaluacija prema sljedećim kriterijima prve faze:
a. Usklađenost s ciljevima projekta, opravdanost, troškovna učinkovitost, financijska i organizacijska održivost (25%). Projektni prijedlog odgovara razvojnim ciljevima projekta; predstavlja dobro definirano ulaganje koje potpuno opravdava svoju svrhu te je opisano kako će to ulaganje biti od koristi; značajno jača financijsku i organizacijsku samoodrživost korisnika ulaganja; te je iznosom usklađen s drugim projektima u smislu financijske zahtjevnosti (npr. pripremljeni projekti za strukturalne fondove);
b. Doprinos socio-ekonomskom i lokanom razvoju u područjima parkova i u zaštićenim područjima (25%). Projektni prijedlog omogućuje jasne i ostvarive šire socio-ekonomske koristi ili doprinose razvojnim prioritetima na lokalnoj razini i lokalnoj zajednici;
c. Usklađenost s planom upravljanja ili godišnjim programom (20%). Projektni prijedlog je usklađen s postojećim planom upravljanja ili s određenom strategijom korisničke institucije;
d. Doprinos razvoju javnih ustanova manje osposobljenosti (15%). Projektni prijedlog predlaže manja, slabije poznata, decentralizirana i potencijalno marginalizirana JU; radi poništavanja moguće pristranosti prema najvećim organizacijama ili s njima povezanim projektima;
61
e. Neposredan doprinos zaštiti biološke raznolikosti (15%). Projektni prijedlog neposredno doprinosi očuvanju ili poboljšanju stanja biološke raznolikosti.
16. Druga je selekcija provedena uz kriterije koje se koristi kod prijava za Strukturne fondove: 1) mjerenje sposobnosti i znanja podnositelja prijave da provede projekt, 2) utvrđivanje da projekt pridonosi ciljevima Direktive o staništima i Direktive o pticama vezano za stanje očuvanja stanišnih tipova i vrsta koje su od europskog i/ili nacionalnog interesa, te 3) opće pripremljenosti projekta u smislu odobrenja, planova i proračuna. 17. Primljeno je preko 100 projekata, nakon što je održano nekoliko pripremnih radionica i svi su evaluirani prema gornjim kriterijima probira. Tako je napravljen uži izbor od 35 ulaganja ukupne vrijednosti preko €8.5 milijuna, s time da su svi ti projekti prošli sve kriterije probira. Projekti su zatim razmatrani u ekonomskoj analizi, a konačni popis projekata uključenih u ekonomsku analizu se nalazi u Prilogu 7.1. 18. Informacijski sustavi ekološke mreže. Projekt će podržati inventarizaciju biološke raznolikosti kroz sustavni program terenskog rada kako bi se povećala spremnost Hrvatske da predstavlja i opravda hrvatski prijedlog Natura 2000 mreže na Biogeografskim seminarima. Rezultati terenskih istraživanja će se koristiti u izradi karata rasprostranjenosti vrsta i stanišnih tipova te popunjavanju baza podataka. Program će pomoći jačanju kapaciteta DZZP-a za budući rad te za potporu projektima za Strukturne fondove. Pojedina ulaganja uključuju terenska istraživanja te obradu i digitalizaciju terenskih podataka u elektronske formate. Aktivnosti u sklopu ove komponente osigurati će konzultantske usluge za usklađivanje sustava podataka (ISZP i Geoportal) u skladu sa zahtjevima EU INSPIRE Direktive (NPIS, NSDI). U svrhu ekonomske analize odgovarajući troškovi su ravnomjerno podijeljeni na parkove i županijske JU i nalaze se u tablici 7.4. 19. Jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom. Projekt podržava i razne potrebe koje pomažu jačanju kapaciteta radi postizanja bolje kohezije i integracije sustava zaštićenih područja; pomažu privlačenju dodatnih resursa i poboljšanju financijske održivosti ulaganja u zaštićena područja; pomažu poboljšanju uključenosti i edukaciji javnosti o potrebi postojanja i svrsi zaštićenih područja; boljem integriranju javnosti i lokalne zajednice u upravljanje ekološkom mrežom. On isto tako treba potaknuti uključivanje volontera u rad institucija za zaštitu prirode. U svrhu ekonomske analize odgovarajući troškovi su ravnomjerno podijeljeni na parkove i županije i nalaze se u tablici 7.4. .
62
Tablica 7.4 Troškovi projekta po komponentama
Područje Ulaganja koja pokreće zaštićeno područje (€)
Informacijski sustavi ekološke
mreže (€) Jačanje kapaciteta ekološke mreže (€)
NP Brijuni 460,000 131,857 104,057
NP Kornati 819,000 131,857 104,057
NP Krka 756,000 131,857 104,057
NP Mljet 378,500 131,857 104,057
NP Paklenica 126,000 131,857 104,057
NP Plitvička jezera 289,000 131,857 104,057
NP Risnjak * 734,000 263,714 208,114
NP Sj. Velebit 512,500 131,857 104,057
PP Biokovo 307,000 131,857 104,057
PP Kopački rit 409,500 131,857 104,057
PP Lastovo - - -
PP Lonjsko polje 277,500 131,857 104,057
PP Medvednica 33,300 131,857 104,057
PP Papuk 252,000 131,857 104,057
PP Telašćica 212,000 131,857 104,057
PP Učka 46,500 131,857 104,057
PP Velebit 364,500 131,857 104,057
PP Vransko jezero 405,500 131,857 104,057
PP Žumberak SG 358,000 131,857 104,057
Središnja Hrvatska
Bjelovarsko-bilogorska - - -
Karlovačka 102,000 131,857 104,057
Koprivničko-križevačka 50,700 131,857 104,057
Krapinsko-zagorska 195,500 131,857 104,057
Međimurska 196,500 131,857 104,057
Sisačko-moslavačka 20,800 131,857 104,057
Varaždinska 174,000 131,857 104,057
Zagrebačka 44,500 131,857 104,057
Grad Zagreb - - -
Priobalje (jadranska obala)
Dubrovačko-neretvanska 114,400 131,857 104,057
Istarska 123,500 131,857 104,057
Ličko-senjska - - -
Primorsko-goranska 205,000 131,857 104,057
Splitsko-dalmatinska 195,500 131,857 104,057
Šibensko-kninska 151,800 131,857 104,057
Zadarska 106,000 131,857 104,057
Slavonija
Brodsko-posavska 72,500 131,857 104,057
Osječko-baranjska 106,200 131,857 104,057
Požeško-slavonska - - -
Virovitičko-podravska 185,300 131,857 104,057
Vukovarsko-srijemska - - -
63
Područje Ulaganja koja pokreće zaštićeno područje (€)
Informacijski sustavi ekološke
mreže (€) Jačanje kapaciteta ekološke mreže (€)
Nacionalni parkovi 4,075,000 1,186,714 936,514
Parkovi prirode 2,665,800 1,318,571 1,040,571
Županije 2,044,200 2,109,714 1,664,914
Ukupno 8,785,000 4,615,000 3,642,000
Napomene: NP – Nacionalni park; PP – Park prirode; "-" nema ulaganja; * - Troškovi za nacionalni park Risnjak uključuju i ulaganje u SINP zbog njihove ko-lokacije.
Rezultati 20. Sve su gore navedene koristi i troškovi prikupljeni nakon što je napravljeno nekoliko simulacija kako bi se izračunala neto sadašnja vrijednost (NSV) i ekonomska stopa povrata (ESP) svakog ulaganja. Na kraju je ustanovljeno da korištenje navedenog maksimalnog WTP za svaki park ili županijsku JU daje pojedinačne ESP-ove znatno iznad 100 posto. Iako je privlačno koristiti maksimalni WTP, taj pokazatelj treba zapravo shvatiti kao ukupni mogući prihod koji bi se mogao ostvariti. S druge strane bi se pokazatelj WTP mogao koristiti kao način usklađivanja cijene ulaznica do razine koja bi pomogla financirati svako predloženo ulaganje. To ukazuje da parkovi i županije ne trebaju povećati cijene ulaznica do punog iznosa WTP – već samo do iznosa koji opravdava ulaganje (to jest do ‘optimalne’ razine cijene ulaznice koja doseže zadanu ESP). Određivanjem cilja postizanja ESP od 12% ili više u roku od 5 godina, optimalne su cijene ulaznica za nacionalne parkove i parkove prirode bile između €0-47 po posjetitelju u većini slučajeva su bile nula za županije – budući da su početni troškovi ulaganja bili niži a koristi vezane za isto područje puno veće. Određivanje cilja da se postigne ESP ≥ 12 % u roku od 10 godina je doveo do optimalnih cijena ulaznica u rasponu od €0-10 po posjetitelju. Tako su ravnatelji parkova mogli napraviti raspored cijena ulaznica prema kojem je tijekom prvih 5 godina cijena naplaćivana mogla biti nešto viša kako bi se pokrili početni troškovi ulaganja a zatim bi se mogla smanjiti u 10-toj godini (ili moguće i ranije) radi pokrića troškova poslovanja i održavanja. Takvo je smanjenje cijene posebno naglašeno kod područja koja ostvaruju koristi od SF u šestoj godini. Tablica 7.5 daje sažeti prikaz sadašnje i predložene optimalne strukture cijena ulaznica.20
Tablica 7.5 Sadašnji i procijenjeni raspored cijena ulaznica kod ekonomske stope povrata od ≥ 12 posto za ulaganja u ekološku mrežu, informacijske sustave i jačanje kapaciteta
Cijena ulaznica koja omogućuje:
Sadašnja cijena
ulaznice
Sadašnja cijena
ulaznice1 Navedeni
WTP 2,3
ESP-5 ≥ 12% sa ili bez strukturnih
fondova 4
ESP-10 ≥ 12% Sa strukturnim
fondovima
ESP-10 ≥ 12% bez strukturnih
fondova Područje (KN/posjet) (€/posjet) (€/posjet) (€/posjet) (€/posjet) (€/posjet)
NP Brijuni 35 4.87 20.07 1.22 0.95 0.95 NP Kornati * 150 20.86 35.08 2.30 0.25 1.40 NP Krka * 80 11.13 18.95 0.44 0.00 0.35 NP Mljet 90 12.52 18.95 1.84 1.30 1.30
20 Sadašnje su informacije o cijeni ulaznica prikupljene s web-stranica pojedinačnih parkova i županijskih JU (iako županijske JU sada ne naplaćuju nikakve naknade). Neki parkovi nude velik broj aktivnosti od kojih svaka predviđa naknadu. U svrhu ove ekonomske analize korištena je samo osnovna cijena ulaznice radi usporedbe.
64
Cijena ulaznica koja omogućuje:
Sadašnja cijena
ulaznice
Sadašnja cijena
ulaznice1 Navedeni
WTP 2,3
ESP-5 ≥ 12% sa ili bez strukturnih
fondova 4
ESP-10 ≥ 12% Sa strukturnim
fondovima
ESP-10 ≥ 12% bez strukturnih
fondova Područje (KN/posjet) (€/posjet) (€/posjet) (€/posjet) (€/posjet) (€/posjet)
NP Paklenica * 35 4.87 11.25 0.87 0.00 0.60 NP Plitvička jezera* 95 13.21 18.95 0.14 0.00 0.10 NP Risnjak 40 5.56 9.41 15.00 10.60 10.60 NP Sj. Velebit * 30 4.17 18.95 11.70 0.00 7.90 PP Biokovo 35 4.87 5.98 3.70 2.45 2.45 PP Kopački rit 10 1.39 5.98 6.55 5.80 5.80 PP Lastovo 0 0.00 5.98 0.00 0.00 0.00 PP Lonjsko polje * 25 3.48 5.98 6.20 1.80 3.15 PP Medvednica * 30 4.17 5.98 5.55 0.00 3.85 PP Papuk * 25 3.48 5.98 1.45 0.00 0.75 PP Telašćica * 28 3.89 5.98 1.40 0.20 0.20 PP Učka * 30 4.17 5.98 46.50 0.00 37.00 PP Velebit 15 2.09 5.98 0.00 0.00 0.00 PP Vransko jezero 20 2.78 5.98 4.20 3.40 3.40 PP Žumberak SG 130 18.08 5.98 12.20 7.50 7.50 Središnja Hrvatska Bjelovarsko-bilogorska 18.91 0.00 0.00 0.00 Karlovačka 18.91 0.00 0.00 0.00 Koprivničko-križevačka 18.91 2.80 1.15 1.15 Krapinsko-zagorska 18.91 1.60 0.95 0.95 Međimurska 18.91 4.00 3.20 3.20 Sisačko-moslavačka 18.91 0.00 0.00 0.00 Varaždinska 26.84 2.35 1.55 1.55 Zagrebačka 18.91 0.65 0.00 0.00 Grad Zagreb 18.91 0.00 0.00 0.00 Priobalje (Jadranska obala) Dubrovačko-neretvanska 18.91 0.07 0.04 0.04 Istarska 18.91 0.02 0.01 0.01 Ličko-senjska 18.91 0.00 0.00 0.00 Primorsko-goranska 18.91 0.00 0.00 0.00 Splitsko-dalmatinska 18.91 0.00 0.00 0.00 Šibensko-kninska * 10.98 0.08 0.02 0.03 Zadarska 18.91 0.03 0.01 0.01 Slavonija Brodsko-posavska 18.91 2.00 0.95 0.95 Osječko-baranjska 18.91 0.50 0.20 0.20 Požeško-slavonska 18.91 0.00 0.00 0.00 Virovitičko-podravska 18.91 5.35 2.90 2.90 Vukovarsko-srijemska 18.91 0.00 0.00 0.00
Napomene: NP – Nacionalni park; PP – Park prirode; * - Područja koja su pripremila prijedloge za strukturne fondove; 1 – Valutni tečaj: 1€ = 7.19 HRK; 2 – Navedeni WTP kod stranaca; 3 – WTP za neka područja izračunato pristupom transfera koristi; 4 – Cijene ulaznica sa i bez SF-a su iste za ESP-5 budući da se koristi od SF ne obračunavaju do 6-te godine.
65
21. Tablica 7.6 sažeto prikazuje sve diskontirane koristi i troškove kao i ekonomske stope povrata pri korištenju optimalnih cijena ulaznica koje omogućuju ESP ≥ 12 posto u 5 godina – sa i bez koristi od SF. Više od polovine koristi se ostvaruje unutar WTP (koji je određen prihodima od ulaznica) a gotovo 25 posto od NTFP-a i divljih vrsta. ESP je za nacionalne parkove nešto niža nego kod parkova prirode jer je početni trošak ulaganja viši i duži je period povrata dok se relativno skromniji troškovi ulaganja po županijama nadoknađuju brže. Učinak strukturalnih fondova se vidi u 6-toj godini (nakon što je projekt završen) te isti povećava ESP za preko 30 posto u nacionalnim parkovima i parkovima prirode – što predstavlja većinu prijava pripremljenih za SF. Ukupno ulaganja u zaštićena područja, Informacijske sustave i jačanje kapaciteta dovodi do ESP-a od 15 posto u petoj godini i 33 posto ili više tijekom kasnijih godina.
66
Tablica 7.6 Ekonomske stope povrata za ulaganja u ekološke mreže, informacijske sustave i jačanje kapaciteta (sa i bez koristi od strukturnih fondova)
Diskontirane koristi (mil. €) - 5% diskontnoj stopi Diskontirani troškovi (mil. €) -
5% diskontnoj stopi
Razdoblje/Područje
WTP Za očuvanje &
zaštitu Zaštita voda I
kontrola erozije
Morska zaštićena područja
NTFPs/ divljač
Strukturalni
fondovi 1 Ukupne
koristi
Ulaganja potaknuta od
zaštićenih područja
Informacijski sustavi
ekološke mreže2
Jačanje kapaciteta
ekološke mreže2 ESP bez
SFs ESP
sa SFs
5-godišnje Nacionalni parkovi 7.2 0.3 0.4 0.1 - 7.9 4.4 1.2 1.0 13% 13%
Parkovi prirode 5.0 1.2 0.0 0.6 - 6.8 3.1 1.4 1.2 14% 14%
Županije 3.4 1.1 0.0 5.4 - 9.9 2.5 2.2 1.9 19% 19%
Ukupno 15.5 2.6 0.4 6.2 - 24.7 10.0 4.8 4.1 15% 15%
Udio koristi 62.9 10.5 1.5 25.1
10 – godišnje Nacionalni parkovi 12.8 0.5 0.6 0.2 10.1 24.2 5.1 - - 31% 48%
Parkovi prirode 8.8 2.2 0.0 1.1 6.3 18.5 4.2 - - 32% 46%
Županije 6.2 2.0 0.0 9.7 0.1 17.9 3.6 - - 36% 37%
Ukupno 27.8 4.6 0.6 11.0 16.5 60.6 12.9 - - 33% 44%
Udio koristi 45.9 7.7 1.1 18.2 27.2
15-godišnje Nacionalni parkovi 17.2 0.6 0.9 0.3 - 19.0 5.7 - - 33% 49%
Parkovi prirode 11.9 3.0 0.0 1.5 - 16.3 5.0 - - 34% 47%
Županije 8.5 2.6 0.0 13.0 - 24.1 4.4 - - 38% 38%
Ukupno 37.6 6.2 0.9 14.8 - 59.5 15.2 - - 35% 45%
Udio koristi 63.2 10.5 1.4 24.9
20-godišnje Nacionalni parkovi 20.7 0.7 1.0 0.4 - 22.8 6.2 - - 33% 49%
Parkovi prirode 14.3 3.6 0.0 1.8 - 19.6 5.7 - - 34% 47%
Županije 10.3 3.2 0.0 15.7 - 29.2 5.1 - - 38% 39%
Ukupno 45.3 7.5 1.0 17.8 - 71.6 17.0 - - 35% 45%
Udio koristi 63.2 10.5 1.4 24.8
Napomene: 1 – Strukturni fondovi su jednokratna korist (diskontirana) u 6-toj godini; 2 – Informacijski sustavi i jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom se odvija tijekom razdoblja zajma od 5 godina.
67
22. Analiza osjetljivosti. Provedena je analiza osjetljivosti po najvažnijim pretpostavkama. Kako ulaznice imaju ključnu ulogu kod definiranja većine koristi izrađeno je nekoliko daljnjih simulacija s alternativnim strukturama cijena ulaznica i broja posjetitelja. Ako se naplaćuje nominalni iznos od 5 HRK (€0.70) u svim nacionalnim parkovima a 10 HRK (€1.39) u svim parkovima prirode, dolazi se do ukupnog ESP-10 koji je 43, odnosno 22 posto, bez promjena u broju posjetitelja tijekom vremena. Ako bi broj posjetitelja bio u porastu za barem 1 posto u svakom od nacionalnih parkova i parkova prirode, ESP-10 je 44, odnosno 22 posto. Povijesno je broj posjeta rastao po stopi od 3 posto u nacionalnim parkovima ili više od 50 posto u parkovima prirode tijekom zadnjih deset godina – čak i nakon uračunavanja pada do kojeg je došlo zbog ekonomske krize u godini 2009. Kako većina županija ne naplaćuje sada nikakve ulaznice, čak i kad bi se naplaćivala cijena ulaznice od 1 HRK (€0.14), ESP-5 je 68 posto a ESP-10 je 78 posto. 23. Raspodjela koristi. Raspodjela koristi je usko povezana s kategorijom koristi – no većina koristi ostaje unutar Hrvatske. Ulaganja u ekološku mrežu će dati značajne javne koristi zbog više razine očuvanja i zaštite a privatne će koristi nastati zbog dobivanja ugovora, zapošljavanja i ostvarenja dohotka. Komponente Informacijski sustavi i jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom će također ostvariti kako javne, tako i privatne koristi. Kako će se većina aktivnosti inventarizacije i edukacije obaviti u javnom sektoru, aktivnosti koje nakon toga poduzmu pojedinci dovesti će do ostvarenja javne korist zbog povećanih kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom RH, odnosno budućom mrežom Natura 2000. Postoje i privatne koristi od povećanog zapošljavanja od strane onih koji osiguravaju inventarizaciju i obuku unutar Hrvatske i na međunarodnoj razini. 24. Alternative. Predloženi skup ulaganja u ekološku mrežu je popis specifičnih radova u parkovima i županijskim JU koji nije konačan a prošao je nekoliko krugova selekcije prema tehničkim kriterijima – uključujući i testiranje filtera za SF koji je prethodno spomenut. Nekoliko velikih prijedloga, iznad €1 milijuna, nisu uzeti u razmatranje te ih treba uključiti u buduće projekte pripremane za SF. U početku su bile uključene aktivnosti zaštite od požara i razminiranja, ali su kasnije isključene, jer se očekivala njihova integracija u druge inicijative ili projekte državnog proračuna. Još jedna mogućnost je bila da se projekt usmjeri samo na jednu regiju kao što su morska područja – no kad se uzelo u obzir opću razinu pripremljenosti sektora zaštite prirode za usklađivanje s Direktivom o pticama i staništima radi pristupanja EU, pokazala se potreba za puno sveobuhvatnijim naporima. Bez projekata Hrvatska bi svejedno poduzela aktivnosti predviđene u okviru zajma, no kad se uzme u obzir sadašnja ekonomska kriza i s njom povezana proračunska ograničenja, vjerojatno je da zaštita prirode i druge inicijative usmjerene na upravljanje mrežom Natura 2000 ne bi bile u potpunosti spremne za preuzimanje obaveza nakon pristupanja Hrvatske EU. 25. Rizici. Glavni je rizik projekta, kad se radi o ostvarenju koristi, da broj posjetitelja nastavi padati zbog ekonomske krize. No, sadašnja ekonomska analiza pretpostavlja ravnomjeran rast broja posjeta tijekom razdoblja zajma a preliminarne brojke u turizmu za prvi kvartal 2010 ukazuju na dobar oporavak u odnosu na podatke iz 2009. Očekuje se da će popularnost područja u Hrvatskoj i dalje privlačiti međunarodni interes. U Hrvatskoj je 89 posto prihoda od turizma ostvareno u međunarodnom turizmu i brojke su relativno stabilne već zadnjih deset godina. Isto tako analiza osjetljivosti je pokazala da fluktuacije u broju posjeta imaju relativno skroman učinak na ostvarenje koristi, pa je opći rizik ocijenjen niskim.
Dodatak 7.1: Predložena ulaganja u zaštićena područja i područja EM INSTITUCIJA NAZIV PROJEKTA SVRHA PROJEKTA
NP Brijuni Spremište za brodove Informirati posjetitelje o jedinstvenim prirodnim i kulturnim vrijednostima zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj; edukacija o zaštiti istih područja, kroz primjer održivog razvoja Nacionalnog parka Brijuni.
NP Kornati Sustav bova i pontona Svrha projekta je zaustaviti degradaciju i obnoviti biocenozu morskog dna u području NP Kornati tamo gdje ima sidrenja.
NP Krka Održivo upravljanje posjetiteljima u Nacionalnom parku Krka Prostorno širenje i edukacija posjetitelja NP – smanjiti broj posjetitelja na Skradinski buk i podržati održivi razvoj na sjevernom dijelu NP Krka.
NP Mljet Most na lokalitetu Veliki Most Održati i obnoviti tradicionalnu poljoprivredu i održavanje travnjaka i povećati znanje lokalnog stanovništva i posjetitelja o vrstama i staništima na otoku Mljetu.
NP Paklenica Razred u prirodi Svrha projekta je razviti edukativne i interpretativne programe i postaviti opremu za razne dobne skupine, posebno djecu i mlade, kojima sada ne možemo ponuditi druge adekvatne programe, o važnosti prirodnih odlika parka i vrsta i staništa Natura 2000.
NP Plitvička jezera Prezentacijski centar za šumske ekosustave - "Čorkova uvala''
S ciljem osiguranja visoke kvalitete prirodnih vrijednosti za posjetitelje, postojeći sustav razgledavanja proširiti će se na šumske ekosustave da bi se postigla viša razina organizacije, povećana razina informiranja, obogatila interpretacija područja, praćenje posjetitelja i promicanje značaja zaštite prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka Plitvička jezera.
NP Risnjak Poboljšanje sustava posjeta i informacija u Nacionalnom parku Risnjak – Kupari
Plan upravljanja navodi glavne prijetnje očuvanju staništa i vrsta, koje se manifestiraju kroz nekontrolirano posjećivanje i zapuštanje poljoprivrednog zemljištu padom broja stanovnika. Radi smanjenja ovih prijetnji, potrebno je organizirati kvalitetan prijem posjetitelja, što uključuje i njihovu edukaciju.
NP S.Velebit Uspostava osnovne infrastrukture za upravljanje parkom
Glavna svrha projekta je provedba planova aktivnosti vezanih za zaštitu visoke razine biološke raznolikosti travnih površina te kulturnog nasljeđa uz poboljšanje usluga za posjetitelje – interpretacija, edukacija i neposredno iskustvo boravka u netaknutoj prirodi. Dodatna svrha projekta je povećanje kapaciteta za upravljanje javnim ustanovama, uspostava boljeg nadzora područja, boljih uvjete znanstvenog i stručnog istraživanja.
PP Biokovo Uspostava informacijskih centara u Parku prirode Biokovo Svrha informacijskih centara i edukacijskih staza unutar parka je edukacija te prezentacija i promidžba prirodne ljepote Biokova kroz informacijske i edukacijske sadržaje.
PP Kopački Rit Unapređenje sustava posjeta
Svrha ovog projekta je zadovoljiti potrebe posjetitelja na za prirodu prihvatljiv način (Natura 2000 i eko-turizam – načela s hrvatske web stranice N2K). Oni mogu promatrati prirodu, istraživati, voziti bicikle, i ploviti na manjim ili većim brodovima a da ne ugroze staništa ili vrste. Može im se ponuditi i druge kulturne i edukacijske sadržaje s ciljem promicanja prirodnih vrijednosti.
PP Lonjsko polje Povijesni 'čardaci' kao vidikovci
Sustav promatračkih platformi, tzv. “čardaka”, omogućuje učinkovito praćenje vodenog živog svijeta i kretanje poplava što je ključni ekološki proces močvarnih travnatih područja i obalnih šumskih staništa te omogućuje najmanju mjeru štetnog učinka posjetitelja na ta najugroženija staništa.
PP Medvednica Info-pult Bliznec Glavna svrha projekta je povećati znanje prosječnog posjetitelja parka o Parku prirode Medvednica i njegovoj ulozi kao dijelu Nacionalne ekološke mreže i prijedloga Nature 2000.
PP Papuk Eko-točka Jankovac
Izgradnja prostora za rad JU PP Papuk (drvena kuća prostora od oko 60 m2 za vodiča, koja uključuje dio izložbenog materijala, suvenirnicu, i sanitarije za posjetitelje te se može koristiti baza za istraživanje i praćenje) u cilju održavanja prirodnih staništa na pogodnoj razini očuvanja.
PP Telašćica Edukacijska staza Dugo polje Cilj pješačke staze: proširiti sustav staza u parku prirode kao podrška lokalnom
68
INSTITUCIJA NAZIV PROJEKTA SVRHA PROJEKTA stanovništvu za održavanje tradicionalne poljoprivrede te uz mogućnost upoznavanja posjetitelja s prirodnim i kulturnim vrijednostima ovog područja. Sustav staza je važan i za zaštitu od požara. Cilj informativnog i edukativnog sustava parka prirode: ukazati posjetiteljima na potrebu bolje zaštite prirode, uz prezentiranje prirodnih i kulturnih vrijednosti parka prirode “Telašćica”, kroz edukacijske ploče i staze.
PP Učka Uređenje otvorenog edukativnog prikaza - "Oko Učke"
Edukacija je jedan od glavnih načina očuvanja prirode u Parku prirode Učka. Uz to se promiče svijest o prirodnim i kulturnim vrijednostima i naglašava značaj očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa kao osnove života i djelovanja ljudi. Edukacija u parku prirode Učka je usmjerena prema svim korisnicima parkovnog prostora (posjetiteljima, djeci školskog uzrasta, lokalnom stanovništvu, malim tvrtkama unutar parka itd.) s ciljem davanja informacija o razlozima za zaštitu, o kulturnim i biološkim vrijednostima područja, o potrebi očuvanja prirodnog krajobraza, kao i o problemima vezanim za održivi razvoj ovog područja.
PP Velebit Obnova Premužićeve staze i usklađenje s potrebama posjeta S obnovom Premužićeve staze, koja je dio ekološke mreže RH (i u prijedlogu NATURA 2000), raditi će se na edukaciji javnosti o značaju očuvanja specifične flore i faune prirodnih staništa i a same staze, koja predstavlja vrijedno kulturno nasljeđe.
PP Vransko jezero Izgradnja tornja za promatranje ptica s edukativnom stazom I obnova luke Crkvine
Svrha projekta je poboljšati infrastrukturu u Parku prirode Vransko jezero i na taj način ojačati kapacitete za edukaciju, promidžbu i primanje posjetitelja kod javne institucije te ojačati svijest javnosti, obrazovati školsku djecu i druge posjetitelje i pomoći održati visoku razinu očuvanja i učinkovite zaštite (istraživanje i praćenje) zaštićenog područja koje je dio EM (i u prijedlogu NATURA 2000).
PP Žumberak - Samoborsko gorje Posjetiteljski centar Budinjak i Edukativno – posjetiteljski centar Slani dol
Glavni cilj je obnova i adaptacija edukacijskih centara za povećanje kapaciteta nosivosti (veći broj školske djece, drugih posjetitelja i lokalnih stanovnika). Glavni bi cilj njihove edukacije bila zaštita prirodnih vrijednosti parka prirode s naglaskom na značaj ekološke mreže (budućih područja NATURA 2000) i zaštićenih područja, te osiguranje dovoljnog prostora i opreme za kreiranje novih edukacijskih programa što uključuje istraživanje zaštićenih divljih vrsta i tipova staništa.
JU Brodsko-posavske županije Info centar ''Stan na Gajni'' s edukativnom stazom Povećati svijest posjetitelja o zaštićenom krajobrazu Gajna s ciljem informiranja, educiranja, i poticanja lokalne zajednice na sudjelovanje u očuvanju lokacija EM i Natura 2000.
JU Dubrovačko-neretvanske županije Adaptacija spilje Nakovana (Pelješac) Svrha ovog projekta je prezentirati značaj špiljskih ekosustava i ekološke mreže u Hrvatskoj kroz uređenje špilje Nakovana i njeno otvaranje za javnost, te pomaganje lokalnoj zajednici kroz svijest o održivom korištenju prirodnih resursa.
JU Istarska županija Info centar Limski zaljev Cilj je projekta učiniti Limski zaljev dostupnim posjetiteljima i korisnicima bez štete za zaštićeno područje.
JU Karlovačke županije Špilja Vrlovka Osigurati zaštitu špilje Vrlovka, kroz provedbu mjera očuvanja vrsta putem edukacije posjetitelja, uspostavu uvjeta za održivi menadžment.
JU Koprivničko-križevačke županije Označavanje edukativne staze I izgradnja vidikovca na značajnom krajobrazu Kalnika
Očuvati značajan krajobraz područja Kalnik važnog za životinjski svijet i tipove ugroženih staništa.
JU Krapinsko-zagorska županije Edukacijski centar Radoboj Svrha projekta je uspostaviti edukacijski i promidžbeni centar u Radoboju (90 m2) koji bi služio kao središnje mjesto za promicanje prirodnih vrijednosti EM i NATURA 2000.
JU Međimurske županije Djelomična adaptacija posjetiteljskog centra Križovec s edukacijskom stazom
Uspostaviti učinkovit način edukacije o sustavu zaštite prirode u Međimurskoj županiji i time osigurati koristi za lokalnu zajednicu i dobre usluge posjetiteljima, radi provedbe provedivih aktivnosti vezano za zaštitu prirode I životinjskog svijeta u regionalnom parku Mura-Drava i području Natura 2000.
JU Osječko-baranjske županije Edukacijska staza u značajnom krajobrazu Erdut
Svrha projekta je ukazati i obučiti školsku djecu te ojačati osviještenost javnosti u Osječko – baranjskoj županiji kao i posjetitelja o značaju krajobraza u općini Erdut i svih njegovih aspekata (konzervatorskog, ekološkog, povijesnog, hortikulturnog) kao budućeg dijela ekološke mreže Natura 2000.
69
70
INSTITUCIJA NAZIV PROJEKTA SVRHA PROJEKTA
JU Primorsko-goranske županije Adaptacija špilje Lokvarka Svrha je projekta rekonstruirati infrastrukturu u špilji radi povećanja sigurnosti i zaštite gostiju te zaštite, poboljšanja upravljanja i praćenja stanja na ovoj NATURA 2000 lokaciji.
JU Sisačko-moslavačke županije INFO-točke na teritoriju ekološke mreže – dolina rijeke Une Svrha ovog projekta je uspostaviti moderne info točke uz državnu cestu u dolini rijeke Une s osnovnim informacijama a prirodnim vrednotama područja te na taj način predstaviti i promovirati područje i ojačati svijest o potrebi njegove zaštite kod svih.
JU Splitsko-dalmatinske županije Edukacijska staza, Imotska jezera Gaj
Svrha projekta je edukacija javnosti i provedba smjernica očuvanja za ciljane dijelove područja. Projekt će promicati prirodne i kulturne vrijednosti područja kod lokalnog i drugog stanovništva. Očekuje se da promidžba poveća osviještenost o potrebi učinkovitije zaštite. To će utjecati i na stanovništvo i na općinu da prihvate jedinstvene prirodne vrijednosti kao svoje vlasništvo i da ih čuvaju.
JU Šibensko-kninske županije Pješačka staza kanal Svetog Ante Svrha projekta je promicati zaštićeno područje NATURA 2000 (ušće rijeke Krke) u Šibensko – kninskoj županiji I poboljšati sigurnost lokacije, te zaštitu i promidžbu lokacije.
JU Varaždinske županije Info-pult I edukacijska staza Trakošćan Edukacija posjetitelja, korisnika i lokalnog stanovništva o potrebama i razlozima za zaštitu vrsta i staništa oko Trakošćanskog jezera i park-šume, koje su dio EM i NATURA 2000 mreže, uspostavom info-točke i postavljanjem edukacijske staze.
JU Virovitičko-podravske županije INFO-edukacijski centar (IEC) u Noskovačkoj dubravi Svrha projekta je oživjeti i pružiti informacije o potrebi očuvanja biološke raznolikosti ovog dijela Virovitičko-podravske županije.
JU Zadarske županije Una – Vrelo života Svrha projekta je očuvanje staništa, poboljšanje staze prema izvoru Une.
JU Zagrebačke županije Adaptacija info-pulta ''Posavski štagalj' Informacijski centar za lokalne stanovnike i posjetitelje radi predstavljanja Natura 2000 u Zagrebačkoj županiji.
DZZP Edukacijsko-informativni centar o velikim zvijerima Edukacija o značaju velikih zvijeri u Gorskom Kotara, sastavnog dijela ekološke mreže Republike Hrvatske i prijedloga mreže NATURA 2000, te promicati uspostavu eko-turizma na osnovi prirodnih vrijednosti, u korist lokalnih zajednica.
Napomena: NP – Nacionalni park; PP – Park prirode; JU – županijska institucija; DZZP – Državni zavod za zaštitu prirode
Dodatak 8: Priprema i nadzor projekta
HRVATSKA: Projekt integracije u EU Natura 2000 Planirano OstvarenoIzrada PCN 17. srpnja 2008. 1. listopada 2008.Izrada PID do PIC 5. kolovoza 2008. 8. listopada 2008.Izrada ISDS do PIC 5. kolovoza 2008. 8. listopada 2008.Procjena 10. rujna 2010. 30. rujna 2010.Pregovori 12. studenog 2010. 30. studenog 2010.Odobrenje Odbora IBRD 18 siječnja 2011.Planirani datum stupanja na snagu 15. ožujka 2011. Planirani datum srednjoročne evaluacije 15 rujna 2013.Planirani datum završetka 30. travnja 2016. Ključne institucije odgovorne za pripremu projekta: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode Bankovna sredstva potrošena do danas na pripremu projekta:
Bankovni proračun: $306.613 Ukupno: $306.613
Procjena troškova odobrenja i nadzora: Preostali troškovi do odobrenja: $45.000 Procjena godišnjih troškova nadzora: $100.000
71
Dodatak 9: Dokumenti u projektnom dosjeu
HRVATSKA: Projekt integracije u EU Natura 2000
1. Porej, D. i Rajković, Ž. (2009.), Učinkovitost upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj: Rezultati prve procjene upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj uporabom metodologije brze procjene i određivanja prioriteta u upravljanju zaštićenim područjima (RAPPAM), Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
2. Poljoprivredno- okolišni program za Žumberak-Samoborsko gorje (2004.)
3. Izvješće o završenom Projektu očuvanja krških ekoloških sustava
4. Procjena učinka programa malih darovnica u okviru Projekta očuvanja krških ekoloških sustava
5. Ekonomske analize Projekta, konačna verzija, rujan 2010., Svjetska banka
6. Srednjoročno izvješće o pripremi Projekta za ulaganje u zaštitu prirode RH, Institut za međunarodne odnose (IMO) Zagreb, veljača 2010.
7. Konačno izvješće o pripremi Projekta integracije u EU Natura 2000, IMO, kolovoz 2010.
8. Okvirni plan upravljanja okolišem za Projekt integracije u EU Natura 2000, Oikon, rujan 2010.
9. Socijalna procjena i socijalno istraživanje, IMO, lipanj 2010.
10. Revizija održivog financiranja zaštićenih područja Republike Hrvatske, ožujak 2010., pripremljen uz financijsku potporu bespovratnih sredstava PROFOR
11. Nacrt sektorskog operativnog programa RH za okoliš i energetiku 2012.-2013.
12. Savjetodavni i participatorni elementi u zakonima RH o zaštićenim područjima i geodetskim izmjerama, Oikon, rujan 2010.
72
Dodatak 10: Savjetodavni i participatorni elementi u zakonima RH o zaštićenim
područjima i geodetskim izmjerama HRVATSKA: Projekt integracije u EU Natura 2000
Tijekom pripreme Projekta, izrađeno je izvješće sa svrhom pregleda konzultacijskog procesa i sudjelovanja javnosti u zaštićenim područjima, ekološkoj mreži Hrvatske i geodetskim izmjerama RH. U izvješću je dan prikaz te su analizirane aktivnosti koje predlaže Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP) (npr. investicije u zaštićenim i područjima EM, pilot program za unapređivanje određivanja granica i registracija zaštićenih područja i pilot program za promicanje poljoprivredno-okolišnih mjera) u odnosu na zahtjeve socijalnih i zaštitnih mehanizama Svjetske banke te je zaključeno da aktivnosti koje podupire NIP neće trebati nikakve posebne socijalne zaštitne mjere. Ključni čimbenici razmotreni prilikom izvođenja ovakvog zaključka uključuju sljedeće:
Jasna je pravna razlika između zaštićenih područja unutar ekološke mreže RH i područja unutar ekološke mreže koja dodatno nisu u niti jednoj od kategorija zaštite. Zakon o zaštiti prirode (ZZP) i Uredba o proglašenju ekološke mreže propisuju postupke koji se primjenjuju na ovakva područja.
Postojeće prakse i zakoni u Hrvatskoj propisuju obavezu sudjelovanja javnosti u pripremi planova upravljanja zaštićenim područjima, a isti se postupci sudjelovanja javnosti primjenjuju na planove upravljanja na područja ekološke mreže RH.
Postupak proglašenja zaštićenih područja obuhvaća sudjelovanje javnosti u skladu s praksama EU i dobro je opisan u Zakonu. Zakonom je određena i preventivna zaštita tijekom postupka proglašenja.
Uspostava ekološke mreže RH obuhvatila je opsežan konzultacijski proces sudjelovanja javnosti.
Uredba o proglašenju ekološke mreže i ZZP propisuju uvjete i načine utvrđivanja naknada za ograničenja u korištenju prirodnih dobara vlasnicima i korisnicima istih u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže.
Uredba o proglašenju ekološke mreže i ZZP sadrže odredbe o poticajima fizičkim i pravnim osobama za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.
Tijekom provođenja NIP-a izradit ce se i testirati model za tehničku korekciju postojećih granica zaštićenih područja kako bi se ta područja mogla uključiti u zakonom propisane evidencije prostornih podataka. Izrada modela i njegovo testiranje ce se obaviti na dva pilot područja utvrđena tijekom konzultativnog procesa u pripremi NIP-a. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (ZDIKN) će se također primijeniti prilikom testiranja tehničke promjene granica zaštićenih područja. Postupak sudjelovanja javnosti propisan člankom 46. ZDIKN-a je nešto stroži od procedura propisanih ZZP-om. Primjeri toga su: propis (obaveza) pismena potvrde vlasnika i/ili korisnika da je upoznat s tehničkim izmjenama i da je s njima suglasan, propisani postupak za rješavanje primjedbi, te postupak sa primjedbama podnesenim na predložena rješenja.
73
Neki od relevantnih izvadaka iz zakona RH uključuju: Sudjelovanje javnosti prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 124/10)
Članak 46.
Na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji, podataka prikupljenih tijekom izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije (u daljnjemu tekstu: izlaganje na javni uvid) i podataka preuzetih iz osnovane ili obnovljene zemljišne knjige izrađuje se katastarski operat katastra nekretnina.
Izlaganje na javni uvid provodi povjerenstvo Državne geodetske uprave, koje imenuje ravnatelj, istodobno i povezano s osnivanjem ili obnovom zemljišne knjige.
Osobe koje su u elaboratu katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, iskazane kao nositelji prava na nekretninama u postupku izlaganja na javni uvid pisano potvrđuju da su im podaci katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, predočeni te da su suglasni sa stanjem prikupljenih podataka.
Pri izlaganju na javni uvid vodi se knjiga prigovora.
Na temelju prigovora obvezatno se obavljaju terenski uviđaji.
Ako je na temelju obavljenoga terenskog uviđaja potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, promijenjeni se podatci ponovno izlažu na javni uvid.
Neosnovani prigovori odbit će se rješenjem donesenim u upravnome postupku.
Protiv rješenja o odbijanju prigovora dopuštena je žalba.
Način izlaganja na javni uvid propisuje ravnatelj pravilnikom.
Ključne odredbe o sudjelovanju javnosti u Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08)
Članak 22.
Prijedlog akta o proglašenju temelji se na stručnoj podlozi koju izrađuje Državni zavod za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Zavod), a kojom se utvrđuju vrijednosti područja koje se predlaže zaštititi, način upravljanja tim područjem, te na izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za upravljanje zaštićenim područjem.
Stručna podloga iz stavka 1. ovoga članka sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja.
O prijedlogu za proglašenje zaštićenog područja izvješćuje se javnost. Izvješćivanje javnosti podrazumijeva javni uvid u predloženi akt o proglašenju zaštićenog područja i stručnu podlogu s kartografskom dokumentacijom.
Postupak javnog uvida za proglašenje nacionalnih parkova, parkova prirode, strogih rezervata i posebnih rezervata organizira i provodi Ministarstvo, a postupak javnog uvida za ostala zaštićena područja (spomenik prirode, regionalni park, značajni krajobraz, park-šumu i spomenik parkovne arhitekture) organizira i provodi županija ili Grad Zagreb.
Članak 166. Sudjelovanje javnosti u odlučivanju
Tijekom izrade propisa, odnosno akata o proglašavanju zaštićenih prirodnih vrijednosti, planova upravljanja zaštićenim područjima, i planova korištenja prirodnih dobara, kao i opće primjenjivih i pravno obvezujućih propisa i dokumenata u području zaštite prirode, osigurava
Javnost mora biti tijekom postupaka iz stavka 1. ovoga članka izviještena putem javne obavijesti.
74
75
76
Dodatak 11: Stanje zajmova i kredita
CROATIA: Projekt integracije u EU Natura 2000
Dodatak 12: Ukratko o zemlji
CROATIA: Projekt integracije u EU Natura 2000
Croatia at a glance 11/30/10
Key D evelo pment Indicato rs High
Croatia income(2009)
Population, mid-year (millions) 4.4 1,110Surface area (thousand sq. km) 57 35,527Population growth (%) -0.1 0.7Urban population (% of to tal population) 57 77
GNI (A tlas method, US$ billions) 60.7 43,030GNI per capita (Atlas method, US$) 13,710 38,781GNI per capita (PPP, international $) 19,170 37,286
GDP growth (%) -5.8 0.5GDP per capita growth (%) -5.7 -0.2
(mo st recent est imate, 2003–2009)
Poverty headcount ratio at $1.25 a day (PPP, %) <2 ..Poverty headcount ratio at $2.00 a day (PPP, %) <2 ..Life expectancy at birth (years) 76 80Infant mortality (per 1,000 live births) 5 6Child malnutrition (% o f children under 5) 1 ..
Adult literacy, male (% o f ages 15 and o lder) 100 99Adult literacy, female (% o f ages 15 and o lder) 98 98Gross primary enro llment, male (% o f age group) 94 101Gross primary enro llment, female (% o f age group) 94 101
Access to an improved water source (% of population) 76 100Access to improved sanitation facilities (% of population) 99 99
N et A id F lo ws 1980 1990 2000 2009 a
(US$ millions)Net ODA and o fficial aid – 0 66 397Top 3 donors (in 2008): European Commission – 0 12 337 Germany – 0 5 21 Austria – 0 5 9
Aid (% of GNI) – 0.0 0.3 0.6A id per capita (US$) – 0 15 90
Lo ng-T erm Eco no mic T rends
Consumer prices (annual % change) .. 122.6 4.6 2.4GDP implicit deflator (annual % change) .. 99.3 4.5 3.3
Exchange rate (annual average, local per US$) .. 0.0 8.3 5.3Terms o f trade index (2000 = 100) .. .. 100 100
1980–90 1990–2000 2000–09
Population, mid-year (millions) 4.6 4.8 4.4 4.4 0.4 -0.8 0.0GDP (US$ millions) .. 18,156 21,348 63,033 .. 0.5 3.9
Agriculture .. 10.9 8.4 6.7 .. -2.1 1.8Industry .. 35.8 28.4 27.1 .. -2.3 4.2 M anufacturing .. 29.3 20.3 16.0 .. -3.5 2.9Services .. 53.4 63.2 66.1 .. 1.9 4.2
Household final consumption expenditure .. 52.5 61.7 56.9 .. 2.3 3.8General gov't final consumption expenditure .. 36.3 22.9 19.7 .. 1.5 1.7Gross capital fo rmation .. 12.4 18.7 26.7 .. 4.9 8.9
Exports o f goods and services .. 27.5 42.0 36.1 .. 6.3 4.0Imports o f goods and services .. 28.7 45.3 39.4 .. 4.9 5.5Gross savings .. -15.4 17.6 21.7
Note: Figures in italics are fo r years o ther than those specified. 2009 data are preliminary. .. indicates data are not available.a. A id data are for 2008.
Development Economics, Development Data Group (DECDG).
(average annual growth %)
(% of GDP)
6 4 2 0 2 4 6
0-4
15-19
30-34
45-49
60-64
75-79
percent of total population
Age distribution, 2008
Male Female
0
10
20
1990 1995 2000 2007
Croatia High income
Under-5 mortality rate (per 1,000)
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
95 05
GDP GDP per capita
Growth of GDP and GDP per capita (%)
77
78
Croatia
B alance o f P ayments and T rade 2000 2009
(US$ millions)
Total merchandise exports (fob) 4,574 10,736Total merchandise imports (cif) 7,770 21,025Net trade in goods and services -947 -2,274
Current account balance -533 -3,315 as a % of GDP -2.5 -5.3
Workers' remittances and compensation of employees (receipts) 641 1,476
Reserves, including go ld 3,525 14,896
C entral Go vernment F inance
(% of GDP)Current revenue (including grants) 40.3 36.8
Tax revenue 36.8 32.5Current expenditure 41.1 36.7
T echno lo gy and Infrastructure 2000 2008Overall surplus/deficit -3.6 -4.3
Paved roads (% of to tal) 85.4 89.1Highest marginal tax rate (%) Fixed line and mobile phone Individual .. 45 subscribers (per 100 people) 62 175
Corporate 35 20 High technology exports (% of manufactured exports) 8.5 9.1
External D ebt and R eso urce F lo ws
Enviro nment(US$ millions)Total debt outstanding and disbursed 11,426 60,670 Agricultural land (% of land area) 37 22Total debt service 2,037 12,214 Forest area (% of land area) 35.3 39.4Debt relief (HIPC, M DRI) – – Terrestrial protected areas (% of surface area) .. 7.5
Total debt (% of GDP) 53.5 96.3 Freshwater resources per capita (cu. meters) 8,491 8,502Total debt service (% of exports) 21.4 50.4 Freshwater withdrawal (billion cubic meters) .. ..
Foreign direct investment (net inflows) 1,105 1,645 CO2 emissions per capita (mt) 4.6 5.6Portfo lio equity (net inflows) 727 374
GDP per unit o f energy use (2005 PPP $ per kg of o il equivalent) 6.9 8.0
Energy use per capita (kg of o il equivalent) 1,760 2,101
Wo rld B ank Gro up po rt fo lio 2000 2009
(US$ millions)
IBRD Total debt outstanding and disbursed 421 1,230 Disbursements 52 195 Principal repayments 22 132 Interest payments 19 46
IDA Total debt outstanding and disbursed 0 0 Disbursements 0 0
P rivate Secto r D evelo pment 2000 2009 Total debt service 0 0
Time required to start a business (days) – 22 IFC (fiscal year)Cost to start a business (% of GNI per capita) – 8.4 Total disbursed and outstanding portfo lio 55 303Time required to register property (days) – 104 o f which IFC own account 46 276
Disbursements for IFC own account 19 63Ranked as a major constraint to business 2000 2009 Portfo lio sales, prepayments and (% of managers surveyed who agreed) repayments for IFC own account 2 38 Legal System .. 28.9 Anticompetitive or informal practices .. 20.0 M IGA
Gross exposure 52 274Stock market capitalization (% of GDP) 12.8 40.7 New guarantees 30 279Bank capital to asset ratio (%) 11.9 13.5
Note: Figures in italics are for years o ther than those specified. 2009 data are preliminary. 11/30/10.. indicates data are not available. – indicates observation is not applicable.
Development Economics, Development Data Group (DECDG).
0 25 50 75 100
Control of corruption
Rule of law
Regulatory quality
Political stability
Voice and accountability
Country's percentile rank (0-100)higher values imply better ratings
2009
2000
Governance indicators, 2000 and 2009
Source: Kaufmann-Kraay-Mastruzzi, World Bank
IBRD, 1,230IDA, 0 IMF, 0 Other multi-
lateral, 2,182
Bilateral, 421
Private, 50,982
Short-term, 5,855
Composition of total external debt, 2009
US$ millions
79
Millennium Development Goals Croatia
With selected targets to achieve between 1990 and 2015(estimate closest to date shown, +/- 2 years)
Go al 1: halve the rates fo r extreme po verty and malnutrit io n 1990 1995 2000 2008
Poverty headcount ratio at $1.25 a day (PPP, % of population) <2 .. <2 <2 Poverty headcount ratio at national poverty line (% of population) .. .. 8.8 10.0 Share of income or consumption to the poorest qunitile (%) .. .. 8.2 8.4 Prevalence of malnutrition (% of children under 5) .. 0.6 0.8 0.6
Go al 2: ensure that children are able to co mplete primary scho o ling
Primary school enro llment (net, %) 79 82 92 92 Primary completion rate (% of relevant age group) .. 82 92 102 Secondary school enro llment (gross, %) .. 81 85 94 Youth literacy rate (% of people ages 15-24) 100 100 100 100
Go al 3: e liminate gender disparity in educat io n and empo wer wo men
Ratio o f girls to boys in primary and secondary education (%) 96 97 96 96 Women employed in the nonagricultural sector (% of nonagricultural employment) 45 45 45 44 Proportion of seats held by women in national parliament (%) .. 9 23 21
Go al 4: reduce under-5 mo rtality by two -thirds
Under-5 mortality rate (per 1,000) 13 10 9 5 Infant mortality rate (per 1,000 live births) 11 9 7 5 M easles immunization (proportion of one-year o lds immunized, %) 91 92 93 98
Go al 5: reduce maternal mo rtality by three-fo urths
M aternal mortality ratio (modeled estimate, per 100,000 live births) 11 12 7 7 B irths attended by skilled health staff (% of to tal) 100 100 100 100 Contraceptive prevalence (% of women ages 15-49) .. .. 69 ..
Go al 6: halt and begin to reverse the spread o f H IV/ A ID S and o ther majo r diseases
Prevalence of HIV (% of population ages 15-49) .. .. .. 0.1 Incidence of tuberculosis (per 100,000 people) 55 44 36 23 Tuberculosis case detection rate (%, all forms) 80 87 87 87
Go al 7: halve the pro po rt io n o f peo ple witho ut sustainable access to basic needs
Access to an improved water source (% of population) .. .. 95 76 Access to improved sanitation facilities (% of population) 68 61 100 99 Forest area (% of to tal land area) 31.5 36.9 35.3 39.4 Terrestrial protected areas (% of surface area) .. .. .. 7.5 CO2 emissions (metric tons per capita) 5.2 3.9 4.6 5.6 GDP per unit o f energy use (constant 2005 PPP $ per kg of o il equivalent) 7.1 6.5 6.9 8.0
Go al 8: develo p a glo bal partnership fo r develo pment
Telephone mainlines (per 100 people) 17.2 27.6 38.9 42.4 M obile phone subscribers (per 100 people) 0.0 0.7 23.3 132.6 Internet users (per 100 people) 0.0 0.5 6.8 50.5 Personal computers (per 100 people) 1.6 2.1 11.3 18.0
Note: Figures in italics are for years o ther than those specified. .. indicates data are not available. 11/30/10
Development Economics, Development Data Group (DECDG).
C ro at ia
0
25
50
75
100
125
2000 2002 2004 2006 2008
Primary net enrollment ratio
Ratio of girls to boys in primary & secondary education
Education indicators (%)
0
50
100
150
200
2000 2002 2004 2006 2008
Fixed + mobile subscribers Internet users
ICT indicators (per 100 people)
0
25
50
75
100
1990 1995 2000 2007
Croatia High income
Measles immunization (% of 1-year olds)
80
