23.10.2015

Izvješće medijskih objava

Press CLIPPING d.o.o., Florijana Andrašeca 18a, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 30 948 04,fax: +385 1 30 10 262, e-mail: press@pressclip.hr, www.pressclip.hr

Muzeji Hrvatskog zagorja

1

23.10.2015 Jutarnji list Stranica/Termin: 28 Hrvatska

Naslov: Dvorci nam propadaju, a mogli bismo na njima dobro zarađivati

Sadržaj: Ekspert za krajobraznu arhitekturu, kojeg zovu i doktorom za dvorce, govori o njihovom neiskorištenom potencijalu

Autor: KORANA SUTLIĆ

Rubrika, Emisija: Kultura Žanr: izvješće Naklada: 55.000,00

Ključne riječi: GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA

23.10.2015 Zadarski list Stranica/Termin: 29 Hrvatska

Naslov: Prepoznatljivi u nautici i kampingu, te dijelom u »city break« i turizmu kulture

Sadržaj: TURISTIČKI BAROMETAR PO(R)UKE HRVATSKIH TURISTIČKIH NAGRADA 2015.

Autor: Damir MARIČIĆ

Rubrika, Emisija: EKO 023 Žanr: izvješće Naklada: 3.500,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH

Muzeji Hrvatskog zagorja

Lista objava

23.10.2015 Stranica/Termi 28

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Kultura Žanr:

Površina/Trajanje: 1.072,72 Naklada: 55.000,00

Ključne riječi: GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA

PROF. MLADEN OBAD SCITAROCI O

Idok mnogi zgrade igrađevine,

koje su kulturnodobro, vide kao veliki

teret, akademikMladen Obad Šćitaroci,

profesor

na Arhitektonskom fakultetu

u Zagrebu, upravo ukulturnom naslijeđu vidi našu

budućnost, kulturni, ali iekonomski resurs. Smatra dase naslijeđe mora gledati i očima

menadžera. M. Obad Šćitaroci

najpoznatiji je po svojojknjizi "Dvorci i perivoji Hrvatskoga

zagorja" te ga zovu "doktorom

za dvorce"U Hrvatskoj je mnogo

kulturnog naslijeđa ugroženo,

propada.- Osim dvoraca, koji se često

spominju kao primjer, uugroženu baštinu spada i industrijsko

naslijeđe, fortifikacijske

građevine te ruralnatradicionalna arhitektura. Ne

postoji dovoljna svijest o tomeda graditeljsko naslijeđe može

ponuditi bolje i atraktivnijeambijente nego gradnja novog.

Briguonaslijeđu najčešćesvodimo na zaštitu građevina,

međutim zaštita ne znači

puno ako ne slijedi aktivnidio, što podrazumijeva brigui mogućnost novog života, suvremeno

korištenje. Naslijeđene smije biti stavljeno pod

stakleno zvono nego ga trebakoristiti, jedino tako opstaje.

Dobri primjeriUnjemu se, smatrate,

krije i ekonomsko bogatstvo?

- Naslijeđe koje imamo, a

onopotvrđuje 25 stoljeća urbanekulturena

tlu Hrvatske, akoračunamokontinuitet naseljajoš od Ilira iprvihgrčkih naselja

pa do danas, resursi su neslućenih

mogućnosti. Mnogikoristekulturnoiprirodnonaslijeđe

za ostvarenje prihoda.Može seostvariti dohodak, alinaslijeđe se mora obnavljati,koristitiiunaprjeđivati. Nažalost,

ne prepoznajemo ga kaovažan razvojni resurs.

Zašto sve to nije boljeiskorišteno u Hrvatskoj?Što napraviti?

Dvorci nam propabismo na njima dol

Ekspert za krajobraznu arhitekturu,kojeg zovu i doktorom za dvorce, govori o

njihovom neiskorištenom potencijalu- U svijetu je prepoznata

važnost gospodarskog korištenja

naslijeđa. Aktualno jeupravljanje kulturnim dobrima.

Započelo je to s naslijeđempod zaštitom UNESCOa, a širi

se nanacionalne razine. Kodnas se čine tek pionirski koraci,

presporo, za kulturno naslijeđe

nedovoljno. Treba izraditiplanove upravljanja na temelju

urbanističkih i konzervatorskih

planova i projekata.Preduvjet je valorizacija naslijeđa,

vizija i strategija unaprjeđenja

i revitalizacije. Planovi

upravljanja kulturnimnaslijeđem svojevrsni su menađžment

planovi - kombinacija

ekonomije, prostornogplaniranja, arhitektonske obnove

i konzervacije naslijeđas ciljempostizanjaodrživosti,

PROFESORŠĆITAROCI

ORGANIZATOR JEZNANSTVENOGSKUPA NA TEMU

RAZVOJNIHMOGUĆNOSTI

KULTURNOGNASLIJEĐA

samofinanciranja. Postojikodnas i dobrih primjera očuvanja

i korištenja kulturnih dobara,

ali u mnoštvu naslijeđato su malobrojni primjeri pane možemobiti zadovoljni. Zahvaljujući

prijavi za EU fondoveneki gradovi i općine uspje¬

li su nešto provesti. Međutim,radi se o pojedinačnim slučajevima,

a ne o sveobuhvatnimosmišljenim projektima kakve

bi trebalo pokretati na razini

Hrvatske.Što suneki od problema

koji to sprečavaju?

PIŠEKORANASUTLIĆ

2

Dvorci nam propadaju, a mogli bismo na njima dobro zarađivati

KORANA SUTLIĆ

izvješće

Jutarnji list

23.10.2015 Jutarnji list Stranica/Termi 28

Hrvatska

3

TANTU KULTURNE BAŠTINE

DVORI TOME ERDODYJANEKADAŠNJI DOMANTUNA MIHANOVIĆADANASJE RUŠEVINA

DVORACOPEKAU DRŽAVNOM JEVLASNIŠTVU

laju, amoglitro zarađivati

-Ne postoji valorizacija naslijeđa.

Ne možese sve sačuvati,niti je sve jednako vrijedno.

Akonešto morapropasti, nekaonda ne propadaju najvrjednija

kulturna dobra. Dok nema

valorizacije, nerijetko se

događa da najvrjednija baština

propada, čak i ona u državnom

vlasništvu, na primjerdvorac Opeka.

Važnost ambijenta•Koji su đvoraci nepravedno

zapušteni?- Mnogo ih je, primjerice:

Opeka, Oroslavje, StubičkiGolubovec,

Jastrebarsko, Brezovica

i mnogi drugi. Jedan odnjih je i Novi dvori cesargradski/klanječki

iz 1603. godine,ranobarokni dvorac bana Tome

Erdodya, koji je pobijedioTurke kod Siska 1593. U tom jedvorcu živioiumroAntunMihanović.

Odavno je ruševina.Šteta da prije pola stoljeća nije

prihvaćen prijedlogobnovei prenamjeneu GalerijuAntuna

Augustinčića.

Ne može se baš svesačuvati, no akonešto mora

□pasti,neka to ne

u najvrednijakulturna dobraPoznato je da je stanje s

dvorcima loše i da propadajukontinuirano.- Mnogi su prazni. Oko 50

posto je u lošem stanju i beztrajne i odgovarajuće namjene,

a 30 posto je gotovo ruševno.

Potrebna su velika ulaganjau njihovuobnovu, a potom

i za održavanje. Europski fondovidaju novac za obnovu jedino

akoprojekt možebiti održiv,akomože postati pokretač

razvoja u svom kraju. Trebajunam pripremni projekti,

prostorno programski scenarijimogućnosti prenamjene

naslijeđa. Ne mogu svi dvorcibiti hoteli, još manje muzeji.

Važan je ambijent i okol¬

na ponuda. Treba uspostavitimrežu dvoraca i drugog kulturnog

i prircđnog naslijeđa.Nije dovoljna dostupnost samoautomobilom,

većijavnimprijevozom. Moraju i cestebitiuređene, nažalost nisu.Što u tome značiponovno

smanjenje n< ivcaza spomeničkurentu?

- Do sada s e naslijeđe maloi sporo obr avljalo, a još će

manjeakosesmanjirenta. Ali,i s manje novca se može puno

napraviti ako se novac namjenski

koristi. S obzirom naonošto je obnovljeno, novacodspomeničke rente vjerojatnoje odlazio za pokrivanje drugih

rashoda, a na štetu ionakopropadajuće baštine. Izgledada će i nadalje hrvatska baština

propadati.

Odmak od stereotipaŠtobi se još dalo napraviti?

- Nedostaje sustavna i smišljenarevitalizacija i suvremeno

korištenje graditeljskognaslijeđa. Napravimo

pilot projekte na razini državeu suradnji sa županijama i

gradovima/općinama, a ondai dugoročne planove. Razvoji unaprjeđenje naslijeđa nijemoguće rješavati administrativnim

pristupom. Potrebnajevizija i novi pogledi, odmakod stereotipa. Okupimovrsnesručnjake, potrebna jepolitička

volja, pozovimo medije dasvi zajedno stvorimo pozitivno

ozračje u društvu te zapušteno

i zaboravljeno naslijeđeučinimo ishodištem razvoja,prihoda i novih radnih mjesta,

a istodobno da očuvamonaslijeđe kao dio hrvatskogidentiteta.•Organizirate znanstveniskupProstorne i razvojnemogućnostikulturnog naslijeđa,

koji je počeo jučer.Na skup je stiglo više sudionika

nego seočekivalo. Iz21 zemlje i sa 39sveučilišta.Kako tumačiteveliku zainteresiranost?

-Očito smo dobro odabralitemukoja jeaktualnaumnogim

zemljama. Svi posjedujubrojno naslijeđe, svi gažele

sačuvati i koristiti. Svjetski jeaktualna tema ponovne uporabe

povijesnih zgrada i cjelina.

23.10.2015 Stranica/Termi 29

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: EKO 023 Žanr:

Površina/Trajanje: 902,21 Naklada: 3.500,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH

TURISTIČKI BAROMETAR PO(R)UKE HRVATSKIH TURISTIČKIH NAGRADA 2015.

Prepoznatljivi u nautici ikampingu, te dijelom u »citybreak« i turizmu kultureZADAR Na upravo završenim

Danima hrvatskogturizma u Poreču Zadarskažupanija obradovana je s

nekoliko prestižnih priznanja.

Ipak ovdašnja regijai turistički subjekti prošli subez nagrada u većini kategorija

koje nagrađuje Hrvatska

turistička zajednica.

Nagrade HTZa

Odnosno bez nagradesmo u: Najuspješnija destinacija

ruralnog turizma,Najuspješnija destinacijaturizma zdravlja, Najuspješnija

city break destinacija,Autentična primorska

destinacija »malo misto«,

Najuspješnija destinacijaza ljetni odmorišni turizam,

Hrvatska 365 i Održiviturizam.

Nagradu smo dobili kategorijama

Inovacija godine1. Mobilna aplikacija

«Zagreb be there«2. Mobilna aplikacija

«Zadar travel«3. Zaljubite se u Crikvenicu

Kulturna atrakcija godine

1. Muzej antičkog staklau Zadru

2. Hotel Adriatic, Rovinj3. Muzej krapinskih

neandertalaca.Također bez nagrade u

kategorijama: Ttiristički događaj

godine Rekreacija izabava, Plaža godine kao iEDEN (ove je godina hrvatski

kandidat u ovom europskom

nadmetanju GornjeMeđimurje).

Nemamo ni zaslužnihpojedinaca u kategorijama:

Hrvatska turistička nagradaza 2014. godinu odnosnoNagrada za životno djelokao ni nagrada Anton Štifanić

za 2014. godinu - kategorija

pojedinac.U nagrađivanju »Čovjek

ključ uspjeha u turizmu -djelatnik godine«, nagrađen

je kao organizator putovanja

Tomislav Fain, TZŽZadarska tvrtka Terra Travel,

uz 26 kolega drugihstruka direktno ili indirektno

vezanih za turizam.

Nagrade HGK

U drugom setu nagrađivanjaodnosno u nagradi

Hrvatske gospodarske komore

Turistički cvijet ipaksmo prošli bitno kvalitetnije.

Istina u šest hotelskih kategorija

koje se nagrađujunismo sudjelovali. No, potom

je slijedio niz ovdašnjihuspješnica:Marina godineDMarina Dalmacija, Bibinje

SukošanHostel godineBoutique Hostel Forum,

ZadarCharter kompanija godine

Angelina Tours d. 0. 0.

Biograd n/m.Kamp na moru godineKamp Straško, NovaljaOvog posljednjeg makar

iz Likosenjske županije sisvojatamo jer najčešće nastupaju

s našim kampovima(jer su u Lici gotovo sami), ai ovo je kategorija u kojoj redovito

imamo i niz drugihnagrada (nagrade se originalno

dodjeljuju za tri kampau kategorijama mali, sre¬

dnji i veliki kamp) Treba rećii da smo u nagradama

marinama koje se takođerdijele na više kategorija također

značajno prisutni.

Gdje smo bitniDakle bez presnažnih osvrta

ni jedno naše mjesto iligrad nije ove godine ostavilo

poseban dojam a niti jeneki događaj na ovom prostoru

zavrijedio posebnusvehrvatsku pažnju. Muzejantičkog stakla i mobilnaaplikacija »Zadar travel«održali su nas u kulturi i

inovaciji. Ono u čemu smostrukovno istaknuti je dakle:

nautika bilo da se radi omarinama ili charteru gdjesmo hrvatski vrh. Takođernam je nasuprot privatnogsmještaja u kojem bi biloprilično da smo uzeli nekunagradu, s obzirom kolikonam je učešće upravo utom smještaju u zemlji,obraz osvijetlao hostel Forum

a što je i nekakav redkako zbog njihove vrijednosti

tako i zbog tradicije jr jeovdje zadugo postojao jedini

hostel vrijedan spomenau zemlji onaj Ferijalnog saveza

na Puntamici. I tu smoopet u kampingu kao trećahrvatska kamping regija umasovnosti i u nadmetanjuza drugo mjesto s Kvarnerom

u kvaliteti, pri čemuposebice Turisthotelov Zatoosigurava često da ispadnemo

vrh zemlje, a slijedi ganekoliko zanimljivih velikihkampova poput Šimuna iSolina Ilirije Biograd, tenešto manjih i srednjih lijepih

i uspješnih kampova.Damir MARIČIĆ

Nautika kao prepoznati adut i jedan od temeljnih oslonaca turizma Zadarske županije

Kampovi su zahvaljujući nekolicini predvodnika također prepoznati adut Zadarske županije

U kulturi se ipak držimoUnatoč brojnosti privatnog smještaja po njegovoj organiziranosti i kvaliteti još nismoprepoznati, pa su napori TZ županije na organizaciji 1 edukaciji razumljivi i dobrodošli

4

Prepoznatljivi u nautici i kampingu, te dijelom u »city break« i turizmu kulture

Damir MARIČIĆ

izvješće

Zadarski list