Rudolf Steiner - Evolucija Zemlje i Čovjeka

8/10/2019 Rudolf Steiner - Evolucija Zemlje i ovjeka

1/115

1

Evolucija Zemlje i ovjeka i utjecajzvijezda

GA354

STVARANJE SVIJETA I OVJEKA

Stvaranje svijeta i ovjeka, stanje Saturna, Sunca i Mjeseca uzemljinoj evoluciji

PREDAVANJE I

Dornach, 30.lipnja 1924

Rudolf Steiner: Dobro jutro, gospodo! Je li netko mislio na pitanje?

G.Dollinger: elio bih pitati da li bi Dr.Steiner ponovno govorio o stvaranju svijetai ovjeka. Ima mnogo novo pridolih koji to jo nisu uli.

Dr. Steiner: Pitano je da li mogu ponovno govoriti o stvaranju svijeta iovjeanstva, poto su ovdje mnogi novi radnici. To u napraviti tako da najprijeopiem originalne uvjete na Zemlji, koji su vodili s jedne strane prema svemu tovidimo oko nas a s druge strane do ovjeka.

ovjek je stvarno vrlo, vrlo komplicirano bie. Ako ljudi misle da e ga moirazumjeti secirajui ljudski le, varaju se, naravno da nee doi do podvigarazumijevanja. Ba kao to malo mogu razumjeti svijet oko nas ako je sve to radesakupljanje kamenja i biljaka i prouavanje pojedinih primjerka. Moramo moidokuiti da na prvi pogled ono to prouavamo ne pokazuje ono to u stvari je.

Vidite, ako gledamo le, moda odmah nakon to je ovjek umro on jo ima istuformu, ako je moda malo bljei moemo vidjeti da ga se smrt doepala, ali jo imaistu formu koju je imao dok je bio iv. Ali promislite: kako ovaj le eventualno izgledaako ga nismo kremirali vepustili da se raspada? On je uniten; u njemu vie ne

djeluje nita to ga moe ponovno izgraditi; on je definitivno uniten.Poetak Biblije se prilino podsmjehuje, i zaista opravdano, kada se shvati da

govori da je jednom neki bog formirao ovjeka iz busena zemlje. Ljudi gledaju na tokao na nemogue i naravno da su u pravu. Ni jedan bog se ne moe pojaviti i napravitiljudsko bie iz grumena zemlje; to ne bi bio vie ovjek nego to je to statua, kolikogod slina forma bila ne vie nego to lutka koju dijete napravi moe hodati. Takose ljudi s pravom smiju kada se pretpostavi da je neko boanstvo napravilo ovjeka odgrumena zemlje.


2/115

2

Taj le koji gledamo je, u stvari, nakon odreenog vremena upravo takav grumenzemlje koji u grobu postaje nekako dekomponiran, razgraen. Dakle vjerovati daljudsko bie moe biti napravljeno od onog to tada imamo ispred nas je velikaludost.

Vidite, u jednu ruku danas se navodi da nije tono pretpostaviti da ovjek moe

biti formiran od grumena zemlje; u drugu ruku doputeno mu je pretpostaviti da sesastoji od same zemlje. Ako elimo biti logini, tada ni jedno nije bolje od drugog.Treba biti jasno da dok je ovjek tamo bio iv u njemu je bilo neto to mu je dalooblik i formu, a kada to vie nije u njemu vie ne moe zadrati svoju formu. Tu formumu ne daju prirodne sile; prirodne sile samo lome na dijelove, ne ine da raste. Daklemoramo ii natrag do due i duha ovjeka, pod ijom je kontrolom dok god je iv.

Kada gledamo izvana beivotni kamen, ako mislimo da je uvijek bio takav kakav jedanas, to je kao kada bi za le rekli da je uvijek bio ovakav ak i dok je ovjek bio iv.Kamenje koje danas vidimo vani u svijetu, stijene, planine, upravo su isto to i le; ustvari, one jesu le! Nisu uvijek bile kakve su danas. Ba kao to ni ljudski le nijeuvijek bio to je sada kada su ga dua i duh napustili, dakle ono to vidimo vani nije

uvijek bilo u sadanjem stanju. injenica da biljke rastu na beivotnom leu,odnosno, na stijenju, ne treba nas iznenaditi; jer kada se le raspada, svakakve sitnebiljke i ivotinje rastu od njega.

Naravno, ono to je vani u prirodi izgleda predivno, a ono to vidimo na leu kadasvakakve biljke rastu iz njega ne izgleda lijepo. Ali to je samo zato jer je jedangigantske veliine a drugi mali. Kada mi ne bi bili ljudska bia vemale bube kojepuu po raspadajuem leu i mogli misliti kao ljudska bia, na kosti lea bi gledali kaona stijene. Smatrali bi ono to se raspalo kao kr i stijene; vidjeli bi poto smo sitnebube velike ume u onom to raste na leu; imali bi cijeli svijet za divljenje i nebismo kao sada mislili da je odvratan.

Ba kao to moramo ii natrag do onog to je ovjek bio prije nego je umro, tako, usluaju Zemlje i naeg okruenja, moramo ii natrag do onog to je jednom ivjelo usvemu to je danas beivotno, prije negoli je zaista Zemlja u cjelini umrla. Da Zemljau cjelini nije umrla tu ne bi moglo biti ljudskih bia. Ljudska bia su paraziti, takorei,na sadanjoj Zemlji. Zemlja je jednom bila iva; mogla je misliti kao to vi i ja sadamislimo. Ali tek kada je postala le mogla je stvoriti ljudsku rasu. To je neto tosvatko moe dokuiti ako samo misli. Ali ljudi danas ne ele misliti. Ipak treba mislitiako emo doi do istine.

Moramo, prema tome, zamisliti da je ono to je danas vrsta stijena na kojoj rastubiljke, i tako dalje, izvorno bilo potpuno razliito. Izvorno je tu bilo ivo, mislee,kozmiko tijelo - ivo, mislee, kozmiko tijelo!

Ovdje sam esto govorio: to danas ljudi zamiljaju? Zamiljaju da je izvorno bilagigantska izmaglica, da je ta prvobitna magla dola u rotaciju, da su se planeti ondarazdvojili, da je Sunce postalo centar. To se sasvim rano ui djecu, i napravljen je malieksperiment da bi pokazali da je zaista sve tako poelo. Par kapi ulja je stavljeno uau vode; puta se da ulje pliva u vodi. Komad kartona ima pin provuen kroz njega;zatim se pomou pina napravi da se karton okree; male uljne kapi se razdvajaju,nastavlja se okretanje, i formira se sitni planetarni sustav sa suncem u sredini.


3/115

3

Dakle sada, obino je vrlina ako netko moe zaboraviti sebe, ali u ovom sluajuuitelj ne bi trebao! Kada radi ovaj eksperiment, trebao bi tada rei djeci: Tamo vani uuniverzumu je gigantski uitelj koji je napravio rotaciju!

Ono to iznosi je nepromiljenost ne zato jer injenice obvezuju nanepromiljenost, vezato jer netko takav eli biti. Ali tako se ne dolazi do istine.

Moramo prema tome zamisliti ne gigantskog uitelja kako tamo rotira svjetskumaglicu, veda je bilo neto u samoj magli to se moglo kretati i tako dalje. Ali tu sevraamo na ivo. Ako elimo rotirati, ne trebamo pin postavljen kroz nas s kojim nasuitelj rotira. To nije za nas; mi moemo sami rotirati. Ovu razrednu vrstu prvobitnemagle treba rotirati uitelj. Ali ako je iva i moe osjeati i misliti, tada ne trebakozmikog uitelja; moe sama uzrokovati rotaciju.

Dakle moramo predstaviti da ono to je danas oko nas beivotno da je jednom biloivo, bilo osjetilno, bilo kozmiko bie. Ako dalje gledamo, bio je ak veliki brojkozmikih bia koji animiraju cjelinu. Izvorni uvjeti u svijetu su prema tome takvizbog injenice da je unutar supstance bio Duh.

to je to to lei ispod svega materijalnog? Zamislite da u ruci imam grumenolova, to jest, vrste tvari, potpuno vrste tvari. Ako sada stavim to olovo na uarenoeljezo ili na bilo to uareno, na vatru, pretvara se u fluid. Ako jo dalje radim nanjemu s vatrom, cijelo olovo nestane; ono ispari, i ne vidim vie od njega nita. Isto jesa svim supstancama. O emu zavisi da li je supstanca vrsta? Zavisi o tome kolika jetoplina u njoj. Pojavnost supstance ovisi samo o tome koliko je topline u njoj.

Znate, danas se moe zrak napraviti tekuim, tada imamo tekui zrak. Zrak kojiimamo u okruenju je samo zraan, plinovit, dok god sadri odreenu koliinutopline. A voda voda je fluid, ali moe takoer postati led i prema tome vrsta. Akoimamo odreenu nisku temperaturu na naoj Zemlji nee biti vode, vesamo leda.

Sada otiimo u planine: tamo nalazimo vrsti granit ili druge vrste stijene. Ali kadabi tamo bilo silno toplo, ne bi bilo vrstog granita; bio bi fluid i otjecao kao voda unaim potocima.

Koji je stvarno onda izvorni element koji ini stvari vrstima ili fluidnima iliplinovitima? To je toplina! I dok tamo najprije nema topline, nita ne moe biti vrstoili fluidno. Dakle moemo rei da je toplina ili vatra to je na poetku u osnovi svega.

To je pokazalo i istraivanje duhovne znanosti ili antropozofije. Duhovna znanostpokazuje da izvorno tamo nije bilo prvobitne magle, beivotne magle, veda je napoetku tamo bila iva toplina, jednostavno iva toplina. Dakle ja u pretpostaviti daje izvorno kozmiko tijelo bila iva toplina. [Vidi crte crveno.] U mojoj Tajnoj

znanosti nazvao sam to originalno stanje topline Stanje Saturna ; tako ga zovu oddrevnih vremena, i premda treba imati ime, nije ime ono to je bitno. Ima, u stvari,nekakve veze s kozmikim tijelom Saturn, ali sada neemo u to ulaziti.


4/115

4

Dijagram 1

U tom originalnom stanju nije jo bilo vrstih tijela niti zraka, samo toplina; alitoplina je ivjela. Kada se danas sledite, to se va ego sledio; kada se danas znojite, tose znoji va ego, jer je postalo strano vrue. Uvijek ste u toplini, nekad vruini, nekadhladnoi, ali uvijek u nekoj vrsti topline. U stvari, danas jo uvijek moemo vidjeti daovjek ivi u toplini. Ljudsko bie ivi potpuno u toplini.

Kada moderna znanost kae da je u poetku postojala velika toplina, na odreeninain je u pravu; ali kada misli da je ta velika toplina bila mrtva, tada se vara. Bila jeivo kozmiko bie, potpuno ivo kozmiko bie.

Sada je prva stvar u vezi tog toplinskog bia bila hlaenje. Stvari se stalno hlade. I

to se doga

a onda kada nije bilo niega ve

se toplina hladi? Pojavljuje se zrak, zrak,plinovito stanje. Jer ako nastavljamo zagrijavati vrsti objekt, u toplini se formira

plin; ali kada se neto to jo nije supstanca hladi odozgo prema dolje, najprije seformira zrak. Dakle moemo rei da je drugo stanje do kojeg je dolo bilo plinovito,definitivno zrano. [Vidi crte - zeleno.]

U onom to je formirano, u izvjesnom smislu, kao drugo kozmiko tijelo sve jezrak. Jo nema vode, nieg vrstog unutar njega; sastoji se potpuno od zraka.

Dakle sada imamo drugo stanje koje se formiralo tijekom vremena. Vidite, u ovomdrugom stanju razvilo se jo neto s onim to je vebilo tamo. Ovo drugo stanje sam umojoj Tajnoj znanosti nazvao "Sunce"; to nije bilo sadanje Sunce, vevrsta stanja

Sunca, topla zrana magla. Sadanje Sunce, kao to sam rekao, nije to, niti je ono toje originalno bilo ovo drugo kozmiko tijelo. Tako imamo drugo kozmiko tijeloformirano od prvog; prvo je bilo ista toplina, drugo je bilo prirode zraka.

ovjek moe ivjeti u toplini kao dua. Toplina daje dui ulni osjeaj i ne unitavaje. Meutim, unitava tijelo; ako bi bio baen u vatru moje tijelo bi bilo uniteno aline i moja dua. (O ovom emo preciznije govoriti kasnije, jer naravno pitanje trebarazmotriti detaljno.) Iz tog razloga su ljudska bia vemogla ivjeti kao due zavrijeme prvog, Saturnova, stanja. Ali premda je tada ovjek mogao ivjeti, ivotinja


5/115

5

nije mogla, jer u sluaju ivotinje kada je tijelo uniteno strada i element duetakoer. Vatra ima utjecaja na duevni element ivotinje. U prvom stanju, prematome, imamo veprisutnog ovjeka ali ne i ivotinju.

Kada se odvila transformacija u stanje Sunca [vidi crte], bila su tamo i ljudskabia i ivotinje. To je vana injenica. Nije tono da su tamo izvorno bile ivotinje i da

se ovjek razvio od njih. Tamo je bio izvorno ovjek i ivotinje su evoluirale iz onogto nije moglo postati ovjek. Naravno da ljudska bia nisu ila okolo na dvije nogekada je tamo bila samo toplina oito da nisu. ivjela su u toplini i bila su lebdeabia; imala su samo stanje topline. Tada kako je to metamorfoziralo u zrano-toplinsko tijelo, formirane su ivotinje i pojavile su se kraj ovjeka. Dakle ivotinjezaista imaju veze s ovjekom, ali su se razvile tek kasnije tijekom evolucije svijeta.

to se sada jo dogodilo? Toplina se smanjila, i kako se postepeno smanjivala, nijeformiran samo zrak vetakoer i voda. Tako imamo tree kozmiko tijelo. [Vidi sliku uto.] Nazvao sam ga Mjesec jer je bio pomalo slino naem sadanjem Mjesecu.Bio je vodeno, potpuno vodeno tijelo. Zrak i toplina su naravno ostali, ali se sadapojavila voda koja nije bila prisutna kod drugog stanja. Nakon pojave vode tamo je

mogao biti ovjek, koji je vebio tamo, ivotinje, i, izranjajui iz vode, biljke. Biljke suizvorno rasle iz vode, ne iz zemlje. Dakle imamo ovjeka, ivotinju, biljku.

Vidite, biljke izgleda da rastu iz zemlje, ali da zemlja ne sadri vodu, ni jednabiljka ne bi rasla; za rast trebaju vodu. Postoje takoer kao to znate, vodene biljke, io izvornim biljkama moete misliti kao da su sline njima; originalne biljke su plivaleu vodi. Takoer i ivotinje morate sebi predstaviti kao plivajue ivotinje a uprethodnom, drugom stanju, ak i kao letee ivotinje.

Neto je jo zaostalo od svega to je izvorno bilo. Za vrijeme Suneva stanja, kadasu postojali samo ovjek i ivotinje, sve je moralo letjeti, i poto je zrak bio preostao ijo postoji, te letee kreature imaju svoje nasljednike. Nae sadanje ptice su

nasljednici originalnih ivotinja koje su se razvile tijekom Suneva perioda. Meutim,u to vrijeme nisu bile kakve su danas. Ta ivotinjska stvorenja sastojala su se samo odzraka; bili su zrani oblaci. Ovdje, kasnije [stanje Mjeseca], imaju u sebi vodu. Danas pogledajmo pticu. Obino se ptice promatraju vrlo nesmotreno. Ako emo oslikatiivotinje kako su postojale tijekom stanja Sunca, moramo rei da su se sastojale samood zraka; bile su lebdei zrani oblaci. Dok danas gledamo ptice, moramo shvatiti daimaju uplje kosti ispunjene zrakom. Vrlo je zanimljivo to vidjeti kod dananjih ptica.U ptici je svuda zrak, u kostima, svuda! Odbacite sve to nije zrak i dobijete zranobie pticu. Ako ne bi imala ovaj zrak, ne bi uope mogla letjeti. Ima uplje kosti;unutra, to je zrana ptica, podsjea nas na prethodne uvjete. Ostatak tijela oko toga jegraen u kasnija vremena. Ptice su stvarno nasljednici stanja Sunca.

Pogledajte modernog ovjeka: Moe ivjeti u zraku, ali ne moe letjeti; preteak jeza letenje. Nije za sebe oblikovao uplje kosti kao ptica, inae bi i on mogao letjeti.Tada ne bi imao samo lopatice, vebi se njegove lopatice irile u krila. Ljudsko biejo ima rudimente krila gore u lopaticama; ako bi one izrasle, mogao bi letjeti.

Tako ovjek ivi u zraku koji ga okruuje. Ali ovaj zrak mora sadravati paru.ovjek ne moe ivjeti u isto suhom zraku; treba fluide.


6/115

6

Meutim, postoji stanje, u kojem ljudsko bie ne moe ivjeti u zraku: to jenajranije ljudsko stanje, embrio. Ove stvari treba gledati ispravno. Za vrijemevremena embriona ljudski zametak ili embrio dobiva zrak i sve to treba od tijelamajke. Mora biti u neem ivom.

Vidite, to je ovako: Ako je ljudski embrio operacijom odstranjen iz tijela majke, jo

ne moe ivjeti u zraku. Za vrijeme stanja embriona ljudsko bie treba imati ivookruenje. U vrijeme kada su postojali ovjek, ivotinje i biljke, ali jo ne stijene iminerali kakve imamo danas, sve je bilo ivo i ovjek je ivio okruen s onim to jeivo ba kao to sada ivi kao embrio u tijelu majke. On prirodno raste. Mislite naovo: Da se nismo morali roditi i ivjeti u zraku i sami disati, tada bi na isjeak ivotazavrio s roenjem. Kao embrio svi moemo ivjeti samo deset lunarnih mjeseci. Ustvari, postoje takva stvorenja koja ive samo deset mjeseci; ona ne dolaze na vanjskizrak veuzimaju zrak unutar ivog okruenja. Tako je davno bilo i s ovjekom. On jenaravno stario, ali nikada nije izlazio iz ivog elementa. Stalno je ivio u takvomstanju. Nije napredovao do roenja; ivio je kao embrio. U to vrijeme jo nije bilominerala, ni stijena.

Ako se danas secira tijelo ljudskog bia, isti vapnenaki karbonat e se nai unjegovim kostima kao to ga nalazite ovdje u planinama Jure. Sada u tijelu postojimineralna supstanca koja nije postojala u ranijem stanju. U embriju takoer,posebno u prvim mjesecima, nema naslage minerala; sve je jo fluidno, samoneznatno zgusnuto. I tako je bilo i za vrijeme tog ranijeg stanja; ovjek jo nije biokoat, imao je, najvie, hrskavicu. Na takvo ljudsko bie danas nas podsjea jedinoljudski embrio. Zato ljudski embrio ne moe odmah izai iz tijela majke? Zato jer jedananji svijet razliit. Dok je trajao Stari Mjesec sada u ga zvati Stari Mjesec,poto nije sadanji Mjesec veprijanje stanje Zemlje dok je trajao period StarogMjeseca, cijela Zemlja je bila utroba, iznutra iva, stvarna utroba. Nita jo nije bilood stijena ili minerala. Sve je bilo gigantska utroba, i moemo rei da je naa sadanjaZemlja nastala iz ove gigantske utrobe.

Ogromna utroba ranije nije uope postojala. to je onda bila? Dakle, u stvari,ranije je bilo neto drugo. Razmotrimo to je dolo prije. Vidite, ako e se ljudsko bierazviti u tijelu majke, ako e biti embrio, mora najprije biti zaeto. Odvija se zaee.Ali zar nita ne prethodi zaeu? Ono to prethodi je mjesenica ene; to je ono toprethodi. Veoma poseban proces se odvija u enskom organizmu koji je povezan siskljuenjem krvi. Ali to nije jedina stvar; to je samo fiziki aspekt. Svaki puta kada jekrv potisnuta u isto vrijeme je roeno neto od duhovne prirode, i to ostaje. Nepostaje fiziko, jer se nije odigralo zaee. Duhovno duevni element ostaje bez dapostane fiziko ljudsko tijelo. Ono to za ljudsko bie mora biti tamo prije zaea biloje takoer tamo za vrijeme kozmikog stanja Sunca! Cijelo Sunce je bilo kozmikobie koje je s vremena na vrijeme potiskivalo neto duhovno. Tako su ovjek i

ivotinja ivjeli u stanju slinom zranom, izgurani, izbaeni od cijelog tog tijela.Izmeu jednog stanja (Sunce) i drugog (Mjesec), dolo je do toga da je ljudsko biepostalo fiziko bie u vodi. Prije je bilo fiziko bie samo u zraku. Tijekom ovog stanjaMjeseca imamo neto slino zaeu, ali jo nita slino roenju. Kakva je bila prirodaovog zaea za vrijeme drevnog stanja Mjeseca?

Tamo je bio Mjesec, potpuno ensko bie, i ne sueljava se s mukim biem, vesasvime to je u to vrijeme bilo izvan kozmikog tijela. Vani su bila mnoga kozmikatijela koja su vrila utjecaj. Sada dolazi crte kojeg sam ovdje venapravio.


7/115

7

Tako je ovo kozmiko tijelo bilo tamo i oko njega druga kozmika tijela, vreiutjecaj na najrazliitije naine. Izvana je dolazilo sjemenje i oploivalo cijelu Mjesec-Zemlju. I da ste mogli ivjeti u to vrijeme i stupiti na ovo prvobitno kozmiko tijelo, ikada bi vidjeli da dolaze svakakve kaplje ne biste rekli to je kia, kao to se danaskae. U to vrijeme bi rekli, Zemlja je oploena. Bile su sezone kada je oploujuesjeme dolazilo iz svih smjerova, i druge kada je sazrijevalo i vie nije dolazilo. Tako je

u to vrijeme bila kozmika oplodnja. Ali ljudsko bie nije bilo roeno, samo oploeno;samo se pojavilo zaeem. Ljudska bia su se javljala iz cijelog Zemaljskog tijela, iliMjeseeva tijela, kako je bilo tada. Na isti nain je oplodnja iz cijelog kozmikogokruenja dola i za ivotinje i biljke.

Sada je kroz daljnje hlaenje dolo do ovrivanja svega to je tada ivjelo kaoovjek, ivotinja, i biljka. Tamo, u stanju Mjeseca jo imamo posla s vodom,uglavnom, stvrdnjavanjem preko hlaenja. Ovdje na Zemlji se javlja vrsto,mineralno. Dakle sada imamo etvrto stanje [vidi crte]: to je naa Zemlja kakvudanas imamo, i ona sadri ovjeka, ivotinju, biljku, mineral.

Samo pogledajmo to je ptica, na primjer, postala na Zemlji. Tijekom ovog

vremena (stanja Sunca) ptica je jo bila vrsta zrane vree, nije se sastojala od niegosim zraka, mase zraka koja zajedno pluta. Zatim tijekom ovog vremena (stanjeMjeseca) postala je vodena, zgusnuta vodena stvar, i lebdjela je poput vrsta oblaka samo ne kao nai oblaci nego vesadravajui formu. Ono to su za nas bezoblinevodene strukture tada su bili oblici. Postojala je forma kostura, ali je bila fluidna.Sada dolazi mineralni element, ali to je bilo pripojeno samo onome to je vodenastruktura. Karbonat vapna, fosfatno vapno i tako dalje izraslo je duinom kostura,formirajui vrste kosti. Dakle najprije imamo zranu pticu, zatim vodenu pticu, i nakraju vrstu zemaljsku pticu.

To ne moe biti isto u sluaju ovjeka. ovjek ne moe jednostavno sebi pripojitiono to se jedino javlja kao mineral za vrijeme njegovog perioda embrija. Ptica to

moe zato? Vidite, ptica je stekla svoju zranu formu ovdje (Stanje Sunca); zatimje ivjela u stanju vode. Za nju je esencijalno da ne dopusti da mineral doe previeblizu za vrijeme njenog stanja zametka. Ako bi joj mineralno dolo prerano, tada bipostala upravo mineralna i vrsta. Ptica je dok se razvija jo nekako vodena i fluidna;mineralno joj, meutim, eli prii. to ptica radi? Dakle, gura vani, ini neto okosebe, radi oko sebe ljusku jajeta! To je mineralni element. Ljuska jaja ostaje dokle godse ptica mora iznutra tititi od mineralnog; odnosno, dok god mora ostati fluidna.Razlog za to je to je ptica nastala tek za vrijeme drugog stanja Zemlje. Da je bila tamotijekom prvog stanja, sada bi bila mnogo osjetljivija na toplinu nego to u stvari je.Poto u to vrijeme nije bila tamo, sada moe formirati vrstu ljusku jaja oko sebe.

ovjek je vebio prisutan tijekom prvog stanja Zemlje, stanja topline, i prema

tome ne moe sada odlagati mineralno dok je u stanju embrija. Ne moe izgraditiljusku jaja; mora biti drugaije organiziran. On mora uzeti mineralni element odutrobe, i tako mineralnu formaciju imamo veu embriju na kraju njegovog razvoja.ovjek mora apsorbirati neto minerala iz utrobe; prema tome, utroba mora veposjedovati mineralno koje e biti apsorbirano. Dakle u sluaju ovjeka mineralnielement je pripojen sasvim drugaije. Ptica ima zrakom ispunjene kosti; ljudska biaimaju kosti ispunjene sri, vrlo razliite od kostiju ptica. Preko injenice da naeimaju tu sr ljudska majka moe snabdjeti mineralnom supstancom embrio unutarnje. Ali jednom kada je snabdjeveno mineralnim elementom, ljudsko bie ne moe


8/115

8

vie ivjeti u okruenju utrobe i mora postepeno biti roeno. Najprije mora priskrbitimineralne sastojke. Kod ptice se ne radi o raanju, vemiljenju vani iz ljuske jaja;ovjek je roen bez ljuske jaja. Zato? Jer se ovjek pojavio ranije i prema tome svetreba biti napravljeno preko topline a ne preko zraka.

Iz ovog moete shvatiti razlike koje jo postoje i danas se mogu uoiti. Razlike

izmeu ivotinje-jaja i takvog bia kakav je ovjek, a takoer i vii sisavci, lee uinjenici da je ovjek daleko stariji nego, na primjer, ptije vrste, daleko stariji odminerala. Prema tome, dok je sasvim mlad, tijekom stanja embrija u utrobi, on morabiti zatien od mineralne prirode i moe mu se dati samo pripremljeni mineral kojidolazi od majke. U stvari, mineralni element pripremljen u majinu tijelu mora mu seak i izvjesno vrijeme nakon roenja davati u majinom mlijeku! Dok ptica moeodmah biti hranjena vanjskim supstancama, ovjek i vie ivotinje mogu biti hranjenijedino onim to daje majino tijelo.

Ono to ljudsko bie ima danas u naem sadanjem stanju Zemlje od majinatijela imao je tijekom prethodnog kozmikog stanja od zraka, od okruenja. Ono to jeimao oko sebe tijekom cijelog ivota bilo je prirode mlijeka. Na dananji zrak sadri

kisik i duik ali relativno malo ugljika i vodika i posebno malo, vrlo malo sumpora.Oni su nestali. Tijekom stanja Mjeseca je bilo drugaije; u zraku u okruenju nije bilosamo kisika i duika vetakoer vodika, ugljika, sumpora. To je oko Mjeseca tvorilovrstu mlijene kae u kojoj je postojao ivot. Danas ovjek jo ivi u razrijeenojmlijenoj kaici prije nego se rodi! Jer mlijeko tek nakon njegova roenja ide u grudi;prije roenja ono je u onim dijelovima enskog tijela gdje lei ljudski embrio. To jezapanjujue, da procesi u majinom organizmu koji prije roenja pripadaju maternicinakon toga idu u prsi. I tako je stanje Mjeseca jo sauvano u ovjeku prije nego jeroen, i aktualno stanje Zemlje dolazi tek u trenutku roenja a priroda Mjeseca je joprisutna u mlijeku prsiju.

Ovako treba objanjavati stvari povezane s porijeklom Zemlje i ovjeanstva. Ako

se ljudi ne usmjere prema duhovnoj znanosti, jednostavno ne mogu rijeiti misterijuzato se ptica lee iz jaja i moe odmah biti hranjena vanjskim supstancama, dok seljudsko bie ne moe izlei iz jaja i mora izai iz utrobe da se hrani majinimmlijekom. Zato je to tako? To je zato jer je ptica nastala kasnije i prema tome jevanjsko bie. ovjek je nastao ranije, i kada je prolazio stanje Mjeseca, nije jo tolikobio ovrsnut kao ptica. Stoga ni danas jo nije toliko ovrsnut; jo mora biti viezatien, jer ima unutar sebe mnogo vie od originalnih uvjeta.

Poto ljudi u cjelini danas vie ne mogu ispravni misliti, krivo razumiju ono to naZemlji postoji kao biljka, ivotinja, i ovjek. Tako se pojavio darwinistikimaterijalizam, koji je vjerovao da su tu ivotinje bile prve i da se ovjek jednostavnorazvio od ivotinja. Tono je da je sa svojom vanjskom formom ovjek povezan s

ivotinjama, ali on je postojao ranije, i ivotinje su se stvarno razvile kasnije nakonto je svijet proao kroz transformaciju. I tako moemo rei da ivotinje koje sadavidimo predstavljaju ranije stanje kada su zaista bile bliskije povezane s ovjekom. Aline smijemo sebi nikad dopustiti stav da se od sadanjih ivotinja moglo pojavitiljudsko bie. To je u potpunosti pogrena ideja.

Sada skrenimo pogled ne na ptiju vrstu vena ribe. Ptije vrste su se razvile izzraka, riblje vrste od vode. Sve do onog to zovemo stanje Mjeseca nisu se ranijazrana pticolika bia transformirala na takav nain da su postala ribolika zbog


9/115

9

vode. Pticolikim biima je dodana riba. Moe se rei da su ribe ptice koje su postalevodene, ptice primljene od vode. Iz ovog moete vidjeti da su se ribe pojavile kasnijeod ptica; pojavile su se kada je tamo bio vodeni element, odnosno, tijekom periodaStarog Mjeseca.

I sada vie neete biti zaprepateni da je sve to je okolo plivalo u vodenom stanju

tijekom vremena Starog Mjeseca izgledalo riboliko. Ptice su izgledale riboliko usprkosletenju u zraku i lakoi. Sve je bilo riboliko. Sada je ovo zanimljivo: ako danasgledamo ljudski embrio oko 21-og ili 22-og dana nakon zaea, kako izgleda? Tamopliva u fluidnom elementu u majinu tijelu, i stvarno izgleda kao mala riba! Ljudskoje bie stvarno imalo taj oblik tijekom perioda drevnog Mjeseca i jo ga ima u treemtjednu trudnoe; ono ga je sauvalo.

Moete rei, znai, da se ovjek gradio iz ovog obrasca Starog Mjeseca, i jomoemo vidjeti iz oblika ribe koji je imao kao embrio kako se izgraivao. Kadapromatramo sadanji svijet, svugdje vidimo kako je prije sve imalo ivot, ba kao to iza le znamo da je ranije imao ivot. Dakle danas sam vam opisao ranije stanje onogto sada na Zemlji imamo kao mineralno. Gledamo na le i kaemo da on ne moe

vie pomicati noge, ruke, otvoriti usta ili oi sve je postalo nepokretno; ipak nas tovodi natrag na stanje kada se sve moglo pokretati noge, ruke, ake kada su se oimogle otvoriti. Na potpuno isti nain gledamo oko nas le Zemlje, ostatke ivog tijela,u kojem ovjek i ivotinje jo okolo lutaju, i gledamo natrag na vrijeme kada je cijelaZemlja jednom bila iva.

Ali ima tu jo neto. Rekao sam da je sa zaeem tu i potencijal fizikog ljudskogbia, i embrio se postupno razvija. Takoer sam opisao to se ranije dogaa, procese uenskom organizmu, to je istisnuto u mjesenim periodima, i kako je istisnuttakoer i duhovni element. U tom procesu sada uvijek imamo neto od prirodegroznice, ak i kod savreno normalne, zdrave ene. To je zato jer postoji stanjetopline; stanje topline je ono koje je sauvano od drevnog prvog stanja koje se na

crteu naziva Saturn. To stanje topline jo podnosimo.

Moe se rei da se cijela naa evolucija uputila od stanja neke vrste groznice naeZemlje, koja se napokon ohladila. Veina ljudi danas vie nije grozniava vepotpunosuha i suhoparna. Ipak jo i sada, kada neto nije uzrokovano vanjskom toplinom vese iznutra pojavljuje kao toplina, dajui nam neto od unutarnjeg ivota, sada takoerimamo stanje groznice.

Tako je to, gospodo: Svugdje se moe vidjeti kako uvjete sadanjeg ovjeanstvamoemo pratiti unatrag do uvjeta u prolosti. Danas sam vam kazao kako su ovjek,ivotinja, biljka, i mineral postepeno evoluirali kako je cijelo kozmiko tijelo s kojimsu svi povezani postajalo sve vre.

Govoriti emo dalje o ovome danas je ponedjeljak u srijedu u devet sati.

Stvaranje Zemlje, porijeklo ovjeka


10/115

10

PREDAVANJE II

Dornach, 3.srpnja 1924

Rudolf Steiner: Dobro jutro, gospodo! Danas bih elio dalje govoriti o stvaranjuZemlje i porijeklu ovjeka. Zasigurno je iz onog to sam verekao postalo jasno da

Zemlja nije bila ono to je danas, veje bila vrsta ivog bia.

Opisao sam stanje koje je postojalo prije aktualnog stanja Zemlje govorei da sutamo bili toplina, zrak, i voda ali ne jo i vrste mineralne strukture. Ne smijete sadamisliti da je voda koja je tada postojala izgledala kao sadanja voda. Naa sadanjavoda postala je ono to jest odvajanjem odreenih supstanci koje su prije bile u njojrastvorene. Ako uzmete au obine vode i u nju stavite neto soli, sol se u vodirazgradi i dobijete tekuinu solni rastvor, kako ga netko zove - koji je gui odoriginalne vode. Ako u nju stavite prste, osjea se gue od vode. Rastvorena sol jerelativno rijetka; s odreenim drugim supstancama dobije se sasvim gua tekuina.

Stanje tekuine, stanje vode koje je postojalo u ranijim dobima nae Zemlje nije

prema tome bilo kao dananja voda. To nije postojalo, jer su svugdje u vodi bilerazgraene supstance. Sve supstance koje danas imate vapnenake planine Jure, naprimjer bile su rastvorene; tvre stijene koje ne moete ogrepsti s noem (vapnenacse uvijek moe ogrepsti) takoer su bile rastvorene u vodi. Za vrijeme stupnja StarogMjeseca, prema tome, imamo posla s guim fluidom koji je u rastvoru sadravao svesupstance koje su danas vrste.

Dananja razrijeena voda, koja se esencijalno sastoji od vodika i kisika, bila jeodvojena kasnije; razvila se tek za vrijeme samog perioda Zemlje. Dakle kao izvornostanje Zemlje imamo zgusnutu tekuinu, a oko nje vrstu zraka. Ali to nije dananjizrak; ba kao to voda nije kao naa sadanja voda, tako i zrak nije isti kao i nasadanji zrak. Na sadanji zrak esencijalno sadri kisik i duik; druge supstance kojejo sadri prisutne su u vrlo malom stupnju. Postoje ak i metali jo prisutni u zraku,ali u iznimno malim koliinama. Na primjer, postoji jedan metal, natrij, koji jesvugdje u zraku. Samo promislite to to znai da je natrij svugdje, da je supstancakoja je u soli na vaem stolu prisutna svugdje u siunim koliinama.

Postoje dvije supstance jedna je natrij kojeg sam upravo spomenuo, koji je umalim koliinama prisutan u zraku; zatim postoji supstanca plinovite prirode kojaigra veliku ulogu kada izbjeljujete rublje: klor. On uzrokuje izbjeljivanje. Sol na vaemstolu se sastoji od natrija i klora, njihove kombinacije. Takve stvari se dogaaju uprirodi.

Moete pitati kako netko zna da je natrij svugdje. Danas je iz plamena mogue reikakve vrste supstance su u njemu izgorjele. Na primjer, moete dobiti natrij u oblikumetala i pretvoriti ga u prah i drati u plamenu. Tada moete s instrumentom koji sezove spektroskop nai da je u njemu uta linija. Postoji drugi metal, na primjer, kojise zove litij; ako to drite u plamenu, dobijete crvenu liniju; sada tu nema ute, alipostoji crvena linija. Sa spektroskopom se moe dokazati koja je supstanca prisutna.


11/115

11

Dijagram 2

Ali dobijete utu liniju natrija u gotovo svakom plamenu kada god ga zapalite, bezda ste sami stavili u njega natrij. Dakle natrij je jo danas u zraku. U ranija vremena

neizmjerne koliine metala a ak i sumpora su bile prisutne u zraku. Zrak je biosasvim zasien sumporom. Dakle tamo je bila gua voda ako ne bi bili posebnoteki mogli bi na njoj proetati; bila je kao tekukatran i zrak je bio gui, tolikogust da u njemu ne bi mogli disati s naim sadanjim pluima. Ona su se formiralatek kasnije. Nain ivota stvorenja koja su tada postojala bio je potpuno razliit.

Sada morate sebi predstaviti da je Zemlja jednom izgledala ovako. (Vidi crte.) Daste se tamo nali s vaim sadanjim oima, ne biste vani otkrili zvijezde, Sunce iMjesec, jer biste gledali u nejasan ocean zraka koje je eventualno dosegnuo kraj. Akobi netko tada mogao ivjeti sa sadanjim osjetilnim organima, inilo bi mu se da jeunutar svjetskog-jaja iza kojeg se ne moe vidjeti nita. Moete zamisliti kako jeZemlja u to vrijeme razliito izgledala, kao vrsta gigantskog umanca, gustog fluida, i

gustog zranog okruenja koje odgovara bjelanjku sadanjeg jaja.

Ako konkretno sebi predstavite ono to sam opisao, morat ete rei: Dakle, biakakvi smo mi danas ne bi u to vrijeme mogla ivjeti. Naravno, stvorenja kao slonovi, iak i ljudska bia u sadanjoj formi, potonula bi i ne bi mogla niti disati. I potonisu mogla disati, nisu postojala ni plua kakva danas poznajemo. Organi suformirani potpuno u skladu s funkcijom za koju su potrebni. Vrlo je zanimljivo da akoorgan nije potreban on jednostavno nije tamo. I tako su se plua razvila tek kada zraknije vie bio pun sumpora i metala kao to je bio u tim drevnim vremenima.

Da bi sada dobili ideju kakva su stvorenja tada ivjela, moramo najprije potraitione koji su ivjeli u guoj vodi. U toj gustoj vodi su ivjela stvorenja koja danas vie

ne postoje. Naa sadanja riba ima svoj oblik jer je voda rijetka. ak je i morska vodarelativno rijetka; u otopini sadri mnogo soli, ipak je relativno rijetka. Ali u to ranovrijeme sve mogue supstance su bile razgraene u gustoj tekuini, gustom oceanu,od kojeg se, u stvari, cijela Zemlja, Mjeseeva-vrea sastojala.

Stvorenja koja su bila u njoj nisu mogla plivati u naem smislu, poto je voda bilaprevie gusta; niti su mogla hodati, jer za hodanje treba vrsto tlo. Moete zamisliti dasu ta stvorenja imala tjelesnu strukturu negdje izmeu onog to treba za plivanje-peraje i onog to treba za hodanje noge. Znate, naravno, kako izgleda peraja


12/115

12

ima sasvim tanke, bodljikave kosti a meso je izmeu sasueno. Dakle imamo perajupraktino bez mesa na njoj i bodljikave kosti transformirane u iljke: to je peraja.Udovi koji su pogodni za kretanje na vrstom tlu, odnosno, za hodanje ili puzanje,imaju svoje kosti postavljene unutra i prekriva ih vanjska gomila mesa. Moemozamisliti ovakve udove koje imaju vani meso a kosti iznutra; tu je naslaga mesaglavna stvar. To pripada hodanju, ili plivanju.

Ali u to vrijeme nije bilo ni hodanja ni plivanja, veneeg izmeu. Ta su stvorenjaprema tome imala udove u kojima je bilo neto bodljikave, prirode, ali takoer i netokao zglobovi. To su bili sasvim genijalni zglobovi, a izmeu, meso je bilo raireno kaokiobran. Jo vidite danas mnoga stvorenja s plivakom koom mreom izmeu kostiju, i ona su zadnji relikti onog to je jednom postojalo u ogromnombroju. Postojala su stvorenja koja su irila svoje udove tako da je raireno mesopodupirano od guste tekuine. I imali su zglobove u svojim udovima danas ih ribenemaju i s njima su mogli usmjeriti svoje polu-plivanje, polu-hodanje.

Dakle svjesni smo ivotinja koje su trebale ba ovakve udove. Danas bi udoviizgledali neizmjerno grubi i glomazni; nisu bili peraje, niti noge, niti ruke, ve

glomazni produeci tijela, potpuno odgovarajui ivotu u toj gustoj tekuini. To je bilajedna vrsta ivotinja. Ako bi ih eljeli dalje opisivati, moramo rei: Bile su posebnoustrojene u dijelovima tijela gdje su se ovi ogromni udovi mogli pojaviti. Sve ostalo jebilo slabo razvijeno. Ako pogledate abe i slina stvorenja koja danas postoje i na nekinain plivaju u gustoj movarnoj tekuini, tada imate slabi, smeurani podsjetnik nagigantske ivotinje koje su jednom davno ivjele, koje su bile teke i nespretne ali suimale umanjene glave kao kornjae.

Druga stvorenja su ivjela u gustom zraku. Nae sadanje ptice trebale su stei onoto trebaju za ivot u naem rijetkom zraku; morale su razviti neto prirode plua. Alistvorenja koja su tada ivjela u zraku nisu imala plua; u tom gustom sumpornomzraku ne bi bilo mogue disati pluima. Ona su apsorbirala zrak kao vrstu hrane. Nisu

mogla jesti na sadanji nain, jer bi sve ostalo lealo u stomaku. Niti je bilo iegvrstog za jesti. Sve to su uzimala kao hranu uzimala su iz zgusnutog zraka. U to suje uzimala? Dakle, u ono to se u njima posebno razvilo.

Mase mesa koje su postojale u tim takorei, jedreim stvorenjima (jer nisu stvarnohodale niti stvarno plivale), nisu mogla koristiti zrana stvorenja, jer su se ona trebalapodupirati u zraku, ne plivati u gustoj tekuini. Dolo je do toga da su mase mesa kojesu se razvile kod jedreih, napola-plivajuih stvorenja prilagoene za sumporneuvjete zraka. Sumpor je osuio ove mase mesa i nainio od njih ono to danas vidimokao ptije perje. S ovom masom mesa ili osuenim tkivom stvorenja su moglaformirati udove koje su trebala. To nisu bila krila u sadanjem smislu, ali su ihpodravala u zraku, i bila su neto slino dananjim krilima. Bila su vrlo, vrlo razliita

na jedan nain: postoji samo jedna stvar preostala od tih struktura kao krila, a to jemitarenje, kada nae sadanje ptice gube svoje perje. Ta biva stvorenja podravala suse u gustom zraku sa strukturama koja jo nisu bila perje veprije isueno tkivo.

Nadalje, ove strukture su u stvari bile napola za disanje i napola za uzimanjehrane. Ono to je postojalo u zranom okruenju apsorbiralo se. Ti organi nisukoriteni za letenje; ta rudimentarna "krila bila su za apsorbiranje zraka iodbacivanje. Danas je od ovog procesa preostalo samo mitarenje. U to vrijeme, ovestrukture su sluile za uzimanje hrane, odnosno, ptice su napuhivale ovo tkivo s onim


13/115

13

to je apsorbirano od zraka i poslije su vraale ono to nije potrebno. Dakle takva jeptica imala zaista izvanrednu strukturu!

I tako su u to vrijeme dolje u vodenom elementu ivjela uasno nezgrapnastvorenja nae sadanje kornjae su u usporedbi s njima prave princeze! A iznad subila ova izvanredna stvorenja. I dok se nae sadanje ptice ponekad u zraku ponaaju

nepristojno (to mi primamo vrlo loe), ova pticolika stvorenja su u zraku togvremena stalno izluivala. Ono to je dolazilo od njih padalo je dolje, a posebno jepadalo u odreena vremena. Stvorenja ispod jo nisu imala stav kao mi. Mi smoogoreni ako se ponekad ptica ponaa na neprikladan nain. Ali ona stvorenja utekuem elementu nisu bila nezadovoljna; oni su usisavali u vlastita tijela ono to jepadalo odozgo. To je bio proces oploivanja u to vrijeme. To je bio jedini nain na kojisu stvorenja koja su tamo nastala mogla nastaviti ivjeti. U tom dobu nije jednaivotinja proizlazila od druge, kako imamo danas. Moglo bi se rei da su u stvari tastvorenja ivjela dugo vremena; stalno su se obnavljala. Mogli bi to nazvati vrstommitarenja svijeta; ivotinje dolje ispod stalno su se pomlaivale.

S druge strane, do stvorenja iznad je dolo ono to je bilo razvijeno od onih ispod i

to je ponovno bilo oploivanje. Reprodukcija je u to vrijeme bila potpuno razliiteprirode; odvijala se u cijelom zemaljskom tijelu. Gornji je svijet oplodio donji, donji jeoplodio gornji. Cijelo zemaljsko tijelo je bilo ivo. Mogli bi rei da su stvorenja ispod istvorenja iznad bili kao lutke u tijelu gdje je cijelo tijelo ivo i lutke su u njemutakoer ive. To je bio jedan ivot, i razna bia su ivjela u potpuno ivuem tijelu.

Ali kasnije se desilo neto od posebne vanosti. Stanje koje sam opisao moglo senastaviti dugo vremena; sve je moglo ostati kakvo je bez da postane naa sadanjaZemlja. Teka, nezgrapna stvorenja mogla su nastaviti nastanjivati ivuu Zemljuzajedno sa stvorenjima koja su mogla ivjeti u zraku. Ali jednog se dana netodogodilo. Dogodilo se da je jednog dana od ove ivue Zemlje, dopustite da kaem,mlada, izdanak, bio formiran i otiao u kozmiki prostor. Do toga je dolo na ovaj

nain: razvila se mala protuberanca(ispupenje n.pr.), koja je odnesena (vidi crte) ikonane se razdvojila. I sada je u univerzumu bilo tijelo koje je imalo, umjesto ranijihuvjeta, okolni zrak unutra i gustu tekuino izvana. Dakle odvojilo se obrnuto tijelo.Dok je Mjeseeva Zemlja ostala s gustom tekuinom za svoju unutarnju jezgru izgusnutim zrakom izvana, sada se odvojilo tijelo koje je imalo guu supstancu izvanai rjeu iznutra. I ako se stvari istrauju bez predrasuda, u potenom istraivanju, utom tijelu moe se prepoznati sadanji Mjesec. Ba kao to se danas moe nai natriju zraku, takoer se mogu nauiti toni sastojci Mjeseca, i tako se moe saznati da jeMjesec jednom bio u Zemlji. Ono to krui oko nas vani nekoje bilo unutar Zemlje,zatim se odvojilo i otilo vani u kozmos.


14/115

14

Dijagram 3

S ovim se odvila potpuna promjena, ne samo u onom to se odvojilo vetakoer iu samoj zemlji. Iznad svega, Zemlja je izgubila izvjesne supstance, i po prvi puta je uZemlji mogao biti formiran mineralni element. Da su supstance Mjeseca ostale naZemlji, nikada se ne bi mogli oblikovati minerali, i tamo bi uvijek bilo stanje pokretnetekuine. Odlazak Mjeseca donio je Zemlji po prvi puta smrt i s njom mrtvomineralno carstvo. Ali s time je takoer dola mogunost za sadanje biljke, sadanjeivotinje i ovjeka u sadanjem obliku da se razviju.

Moemo rei, prema tome, da se iz Starog Mjeseca pojavila sadanja Zemljazajedno s mineralnim carstvom. I sada su se svi oblici morali promijeniti. Jer je sodvajanjem Mjeseca zrak postao manje sumporni, pribliavajui se sadanjem stanju,i ono to je bilo rastvoreno u tekuini sada je bilo izbaeno, formirajui mase kao

planine. Voda je postajala sve vie kao naa sadanja voda. S druge strane je Mjesec,koji oko sebe ima ono to mi imamo u unutranjosti Zemlje, proizveo gustu, ronatumasu vani. To je ono to vidimo kada pogledamo gore. To nije kao nae mineralnocarstvo, veje to kao da je nae mineralno carstvo postalo ronato i pretvorilo se ustaklo. To je iznimno vrsto, vre od svega ronatog to imamo na Zemlji, ali nijesasvim mineralno. Otuda osobiti izgled mjeseevih planina; one stvarno sve izgledajukao rogovi koji su privreni. Tako su oblikovane da se ak moe opaziti to je unjima bilo organsko, to je jednom bilo dio ivota.

Poevi s odvajanjem Mjeseca, nai sadanji minerali su postepeno odlagani izbive guste tekuine. Posebno je aktivna bila supstanca koja je u tim drevnimvremenima postojala u velikim koliinama a sastojala se od silicija i kisika mi je

zovemo silicijska kiselina. Netko ima ideju da kiselina mora biti tekuina, jer je tooblik u kojem se danas koristi. Ali kiselina na koju ovdje mislim i koja je originalnakiselina krajnje je vrsta i tvrda. To je, u stvari, kvarc! Kvarc koji nalazite u visokimplaninama je silicijska kiselina. I kada je bjeliast i kao staklo to je ista silicijskakiselina. Ako sadri druge supstance dobijete kvarc ili kremen koji izgledaljubiasto, i tako dalje. To dolazi od supstanci koje sadri.

Ali kvarc koji je danas toliko tvrd da ga ne moete zagrebati noem, i ako udarite unjega glavom, dobit ete pravu rupu u glavi taj isti kvarc je u onim davnim


15/115

15

vremenima bio rastvoren, bilo u gustoj tekuini ili u finijem okruenju gueg zraka.Kao dodatak sumporu bila je neizmjerna koliina rastvorenog kvarca u gustom zrakuoko Zemlje. Moete dobiti ideju o jakom utjecaju koji je u to vrijeme imala ovarastvorena silicijska kiselina ako razmislite o sastojcima zemlje danas upravo ovdjegdje mi ivimo. Naravno moete rei: Mora biti veliki udio kisika, jer ga trebamo da bidisali. Da, postoji dobar dio kisika: 28 do 29% cijele mase Zemlje. Ali morate sve uzeti

u obzir. Kisik je u zraku i u mnogim vrstim supstancama na zemlji takoer; on je ubiljkama i ivotinjama. I ako to stavite sve zajedno to je 28% svega.

Ali silicij, koji ujedinjen s kisikom u kvarc daje silicijsku kiselinu, je 48 do 49%!Promislite to to znai: polovina svega to nas okruuje i to trebamo, gotovopolovina toga je silicij! Kada je sve bilo tekue, kada je zrak bio gotovo tekui prijenego je razrijeen da, tada je ovaj silicij igrao enormnu ulogu, bio je veoma vaan utom originalnom stanju. Sada se ove stvari ne razumiju ispravno jer to se tieovjekove finije organizacije, ljudi vie nemaju ispravnu ideju. Oni danas razmiljajuna nemaran, banalan nain: Dakle, mi smo ljudi i moramo disati. Mi udiemo kisik iizdiemo ugljini dioksid. Ne moemo ivjeti ako tako ne diemo. Ali silicij je ipakuvijek sadran u zraku koji udiemo, pravi silicij, siune koliine silicija. Dostupan je

u obilju, jer 48 do 49% naeg okruenja sainjeno je od silicija.

Kada diemo, kisik ide dolje u metabolizam i sjedinjuje se s ugljikom, ali u istovrijeme ide gore do osjetila i mozga, do nervnog sustava: ide svugdje. Tamo sesjedinjuje s silicijem i formira u nama silicijsku kiselinu. Ako pogledamo ljudsko bievidimo da ima plua i udie zrak, to znai, ono uzima kisik. Ispod, kisik se sjedinjuje sugljikom i formira ugljini dioksid kojeg ono zatim izdie. Ali iznad, silicij je u namasjedinjen s kisikom i ide gore u nau glavu, kao silicijska kiselina meutim, gore nepostaje vrst kao kvarc. To bi, naravno, bio lo posao ako bi se isti kristali kvarcapokazali unutar vae glave tada bi umjesto kose imali kristale kvarca, koji bi modabili sasvim lijepi i zabavni! Ipak, to nije potpuna fantazija jer je tamo u vaoj kosidobar dio silicijske kiseline, jedino to je jo tekua, ne kristalizirana. U stvari, ne

samo kosa vepraktino sve u nervima i osjetilima sadri silicijsku kiselinu.

Ovo se otkriva im se spoznaju blagotvorni, ljekoviti efekti silicijske kiseline; onaje iznimno korisna kao lijek. Morate shvatiti da hrana primljena kroz usta u stomakmora proi svakakve posredne stvari prije nego doe u glavu, oko, uho, i tako dalje.To je za prehranu dug put, i treba pomone sile da joj omogue da uope dou gore.Moe biti u stvari, dogaa se esto da osoba nema dovoljno pomonih sila ihrana u glavi ne radi adekvatno; tada mu treba prepisati silicijsku kiselinu kojaprehrani pomae da se uzdigne do glave i osjetila. im se vidi da je pacijent u redu tose tie stomaka i crijeva, ali da probava ne prolazi cijeli put do osjetilnih organa,glave, ili koe, treba kao lijek dati pripravak silicijske kiseline. Tada se vidi, u stvari,koliku veliku ulogu silicijska kiselina jo i danas igra u ljudskom organizmu.

U tom drevnom stanju Zemlje, silicijska kiselina jo se nije udisala veje bilaapsorbirana. Posebno su je uzimala pticolika stvorenja. Apsorbirala su je kao to suapsorbirala sumpor, s posljedicom da su postala gotovo u potpunosti osjetilni organi.Ba kao to mi trebamo silicijskoj kiselini zahvaliti za nae osjetilne organe, tako je uto vrijeme Zemlja u cjelini dugovala svojim pticolikim vrstama na djelovanju silicijskekiseline koja je bila svugdje prisutna. Poto, meutim, to nije na isti nain dolo ionim stvorenjima s nezgrapnim udovima, poto je silicijska kiselina manje dosegla tastvorenja kako su jedrila du guste tekuine, ona su uglavnom postala stvorenja


16/115

16

stomaka-probave. Tako su iznad u tim danima bila strano nervozna stvorenja,svjesna svega s finom nervnom osjetljivou. S druge strane, ona ispod u gustojtekuini bila su neizmjerne bistrine, ali takoer i neizmjerno ravnoduna. Nita odtoga nisu osjeala; bila su samo stvorenja koja su se hranila, bila su stvarno samoabdomen s nezgrapnim udovima. Ptice iznad su bile fino organizirane, bila su gotovou potpunosti osjetilni organi. I zaista su bili osjetilni organi za samu Zemlju, tako da

ona nije samo bila ispunjena ivotom veje sve opaala preko ovih osjetilnih organakoji su bili u zraku, pretee naih ptica.

Govorim vam sve ovo tako da moete vidjeti kako je jednom na Zemlji sveizgledalo razliito. Sve to je u to vrijeme bilo rastvoreno kasnije je postala naslaga uvrstim mineralnim planinama, stjenovitim masama, i formiralo je vrstu kotaneskele. Tek je tada bilo mogue za ovjeka i ivotinju da formiraju vrste kosti. Jerkada je izvana kotana okosnica Zemlje bila formirana, tada su se kosti po etetakoer formirati i unutar viih ivotinja i ovjeka. Ono o emu sam prije govorio jonije bila vrsta, tvrda kost kakvu imamo danas, vefleksibilna, kao rog hrskavicakakva je jo ostala kod ribe. Sve ove stvari su na neki nain ostale iza i atrofirale, jer uranijim dobima koja sam opisao za njih su postojali ivotni uvjeti, ali danas

neophodni ivotni uvjeti nisu vie prisutni.

Moemo rei, prema tome: U naim modernim pticama imamo nasljednikepticolikih vrsta koje su postojale iznad u gustom zraku punom sumpora i silicijskekiseline ali sada transformirane i prilagoene sadanjem zraku. A u dananjimvodozemcima, puzeim stvorenjima, u abama i krastaama, ali takoer ukameleonu, zmiji, i tako dalje, imamo nasljednike stvorenja koja su u to vrijemeplivala u gustoj tekuini. Vii sisavci i ovjek u sadanjem obliku su doli kasnije.

Sada je to oita kontradikcija: Zadnji puta sam vam rekao da je ovjek tamo bioprvi. Ali je ivio u toplini isto kao dua i duh; on je zaista vebio prisutan u svemuto sam opisao, ali ne kao fiziko bie. Bio je tamo u vrlo finom tijelu u kojem se

jednako mogao podravati i u zraku i u gustoj tekuini. I niti je on niti vii sisavci jobio vidljiv; vidljiva su bila jedino teka stvorenja i pticolika zrana stvorenja. To trebarazluiti kada se kae da je ovjek vebio tamo. Bio je prije svega, ak i prije nego jetamo bio zrak, ali je bio nevidljiv, i jo je bio u nevidljivom stanju kada je Zemljaizgledala kako sam sada opisao. Prvo se Mjesec trebao odvojiti od Zemlje, onda jeovjek mogao u sebi odlagati mineralne elemente, mogao formirati mineralni sustavkostiju, mogao razviti takve supstance kao protein, i tako dalje, u svojim miiima. Uto vrijeme ovakve supstance jo nisu postojale. Ipak, ovjek je u potpunosti sauvao usvojoj sadanjoj tjelesnoj prirodi batinu tih ranijih vremena.

Jer ljudska bia sada ne mogu doi u egzistenciju bez utjecaja Mjeseca, samo kojasada dolazi izvana. Reprodukcija je povezana s Mjesecom, premda ne vie direktno.

Moe se prema tome vidjeti da ono to je povezano s reprodukcijom mjeseniperiodi ena imaju svoj tijek u istim ritmikim periodima kao faze Mjeseca, samose vie ne podudaraju; oslobodile su se. Ali je utjecaj Mjeseca ostao aktivan u ljudskojreprodukciji.

Nali smo reprodukciju vrenu izmeu bia gustog zraka i onih od guste tekuine,izmeu pticolike rase i drevnih divovskih vodozemaca. Oni su zajedniki oploivalijedni druge jer je Mjesec jo bio unutar Zemlje. im je Mjesec bio vani, oplodnja jemorala doi izvana, jer princip oplodnje lei u Mjesecu.


17/115

17

Od ove toke emo nastaviti u subotu u devet sati ako budemo slobodni. Pitanjepostavljeno od g. Dollingera je takvo da ga treba odgovoriti detaljno, i ako imatestrpljenja vidjeti ete kako se dananji ivot javlja iz svih postepenih pripremnihstanja. Cijelu je temu uistinu teko razumjeti. Ali vjerujem da se moe razumjeti akose na stvari gleda na nain na koji smo mi gledali.

to prirodna znanost i antropozofija imaju za rei o zemljinimslojevima i fosilima

PREDAVANJE III


Rudolf Steiner: Dobro jutro, gospodo! Shvatit ete iz svega to smo rekli da je naaZemlja u sadanjem obliku samo zadnji ostatak onog to je jednom bilo esencijalnorazliito. Ako bi eljeli njeno ranije stanje usporediti s bilo ime, stvarno je moemousporediti jedino kako ste vidjeli s onim to imamo u jajnoj eliji. Danas naaZemlja ima vrstu jezgru iz svakakvih minerala i metala. I oko nas imamo zrak, i uzraku dvije supstance koje posebno utjeu na nas - bez njih ne moemo ivjeti: kisik iduik. Moemo prema tome rei da u Zemlji imamo vrstu jezgru od svakakvihsupstanci, sedamdeset do osamdeset njih, a oko nas zrani omotasadri uglavnomduik i kisik.

Duik i kisik su, meutim, samo glavni sastojci. Zrak uvijek sadri drugesupstance, premda u vrlo malim koliinama, kao to je ugljik, vodik, sumpor, izmeu

ostalih. Ali to su takoer supstance sadrane u bjelanjku jaja, u bjelanjku kokojegjaja. Kisik, duik, vodik, ugljik i sumpor! Razlika je jedino ta da su u bjelanjku jajasumpor, vodik i ugljik usko kombinirani s kisikom i duikom, dok su u vanjskomzraku prisutni na mnogo blai nain. Dakle iste supstance su u zraku koje su i ukokojem jajetu. Iste supstance su prisutne u mnogo manjim koliinama u umancu, imoemo prema tome rei da kada se uvruje, zgunjava, postaje ono to je Zemlja.Treba promatrati ove stvari ako elimo znati kako je Zemlja jednom izgledala.

Danas su, meutim, stvari napravljene na sasvim razliit nain, i da va sud oonom to vam ovdje govorim ne bi zbunjivalo to to je openito prihvaeno, elio bihvam dati mali pogled na ovo ope znanje. Savreno se slae s onim to govorim ako gasamo razmotrite na pravi nain.

Ljudi danas ne misle o stvarima kao to smo mi to napravili ovdje u zadnja dvapredavanja. Oni kau: Ovdje je Zemlja; napravljena je od mineralne supstance. Ovamineralna Zemlja je zgodna za istraivanje, dakle ispitajmo najprije to lei na vrhu,na emu hodamo. Zatim ako vadimo kamen, ako radimo eljeznike kolosijeke iotvaramo tlo, nalazimo da postoje odreene naslage ili slojevi zemlje. Najgornji sloj jeonaj po kojem hodamo. Ako negdje idemo u dubine, nalazimo slojeve koji lee dublje.Ali ovi slojevi ne lee uvijek tako lijepo jedan iznad drugog da moemo rei: jedan jeuvijek iznad drugog.


18/115

18

Dijagram 4

Kada stvarno ispitujete zemlju, ovdje imate jedan sloj [Vidi crte-crveno], vie jezakrivljen, nije ravan; drugi sloj ispod je takoer zakrivljen [zeleno]. I iznad njih

dolazi sloj na kojem hodamo [bijelo]. Sada, sve dok ostajemo na ovoj strani brdanalazimo gornji sloj koji bi mogao postati dobra obradiva zemlja ako bi koristiliispravne metode gnojenja i tako dalje. Ali ako gradimo eljeznicu moda odreeni slojmoramo odstraniti i pravei te kolosijeke dolazimo u dubine zemlje. To je dovelo dootkria da su slojevi nadreeni jedan drugom, ne ravni, ali su zbrkani na svakakvenaine.

Ovi slojevi su ponekad izvanredni. Ljudi su pitali kako se moe odrediti dob sloja koji sloj je stariji. Naravno da je najoitiji odgovor ovo: Kada slojevi lee jedni iznaddrugih, tada je onaj najnii i najstariji, slijedei iznad, mlai, a onaj na samom vrhunajmlai od svih. Ali, vidite, to nije uvijek sluaj. Na nekim mjestima je tako, ali nesvugdje. I na slijedei nain se moe pokazati zato to nije svugdje sluaj.

Navikli smo, kao to znate, u naim civiliziranim krajevima pokopati nae domaeivotinje kada uginu, tako da ne bi bile tetne za ljude. Ali da ljudska rasa nije tolikoevoluirala, to bi se tada dogodilo sa ivotinjama? Gdje god bi ivotinja uginula, tu bii leala. Sada najprije ona ostaje na povrini. Ali, kao to znate, kada je kia tlo seispere i nakon nekog vremena dio raspadajueg stvorenja je izmijean s tlom koje jeizbacila kia. Tamo e ostati, i nakon nekog vremena u cijelu ivotinju je prodrlazemlja od kie ili vode koja tee nizbrdo i zatim ostatak zemlje prekriva ivotinju.Sada netko moe doi i rei: Nebesa! Tamo zemlja izgleda tako neravna, moramkopati i pogledati! Ne bi trebao puno kopati, samo malo, i sada nalazi to je ostalo odkostura, recimo, od divljeg konja. Onda kae: Dakle, sada hodam po sloju koji sepojavio tek kasnije, onaj ispod se formirao kada su tu bili onakvi divlji konji. I

moemo znati da je to slijedei sloj, da je dobu u kojem ovaj ovjek ivi prethodilodoba u kojem su ivjeli ovi konji.

Vidite, ono to taj ovjek ini je ono to su geolozi radili sa svim slojevima Zemlje,stalno od vremena kada su ih mogli dosegnuti vaenjem kamena, eljeznikimkolosijecima, iskopinama, i tako dalje. U geologiji se ui svugdje istraivatikamenolome, s ekiem ili nekim drugim instrumentom, da bi se zabiljeilo ono to jeizloeno na klizitima ili slino. Svugdje se udara ekiem, daju razliite izjave i ondase u nekom sloju nau takozvani fosili. Tada netko moe rei: Postoji ispod zemlje


19/115

19

sloj koji sadri ivotinje sasvim razliite od dananjih. Tada se u iskapanju zemljinogsloja otkriva kakve su bile ivotinje koje su postojale u drugim dobima.

To nije nita specijalno, jer ljudi esto podcjenjuju vrijeme koje je potrebno da seneto takvo dogodi. Ljudi danas u junim regijama nalaze crkve ili druge graevinekako tamo stoje. Ljudi dou, malo kopaju iz ovog ili onog razloga, i Nebesa! ispod ove

crkve je neto to je vrsto;to nije zemlja. Kopaju i ispod nalaze poganski hram! to sedogodilo? Prije kratkog vremena taj povrinski sloj na kojem stoji crkva ili graevinauope nije bio tu. Podignut je gore od ovjeka, moda uz pomoprirodnih sila, a doljeispod je poganski hram. to je jednom bilo gore, sada je dolje. Sloj po sloj je u stvarinagomilavan u zemlji. I treba saznati, ne iz naina na koji sloj lei, veiz prirodefosila, kako su te ivotinje i razne biljke dole u sloj.

Dijagram 5

Tada, meutim, dolazi do slijedeeg: Nalazimo jedan sloj zemlje [Vidi crte, uto],nalazimo drugi [zeleno]; iz ovog ili onog razloga moete iskapati [strelica], i ako

gledate samo slojevitost, tada izgleda da je ono to sam oznaio zeleno bilo nii sloj aono to sam oznaio uto gornji sloj. Ovdje uope ne moete doi, ne moete iskapati,

nema eljeznice, nema tunela niti ieg pomou ega bi do tu doli. Naznaite da jeuto gornji sloj, zeleno donji. Ali ne smijete na preac odluiti, morate najprijepotraiti fosile.

Sada se esto nalaze fosili u gornjem sloju koji su raniji, ribe, na primjer, udniriblji kosturi koji su raniji. A moda ispod, nalazimo zanimljive kosture sisavaca kojisu svjeiji. Sada su fosili u kontradikciji sa slojem, gore iznad se pojavljuje starije,ranije; ispod, svjeije, mlae. Treba shvatiti kako se to dogodilo. Vidite, to je zbogneke vrste potresa, neko unutarnje kretanje je ono to je ispod izbacilo na gornji sloj.To je isto kao da na stol poloim sjedalicu pa bi originalna pozicija bila: ovdje

sjedalica - natrag i ovdje stol gore, a zatim preko zemljotresa stol izvrne nasjedalicu.

U najrazliitijim sluajevima moe se opaziti da je dolo do inverzije, okretanjanaopako. A moe se doi do slijedeih zakljuaka o tome kada se dogodila inverzija:Morala se dogoditi kasnije nego to su sve ivotinje bile ive, morala se dogoditinakon to su se formirali fosili, inae bi leali drugaije.


20/115

20

Na ovaj nain dolazimo do prosudbe o slojevima ne jednostavno kao to lee jedaniznad drugog, vemoramo moi vidjeti kako su promijenili svoje poloaje. Alpe, ovajmoan planinski lanac koji se protee od Mediteranskog mora do dunavskih regija,ovaj glavni planinski vijenac u vicarskoj, uope se ne moe razumjeti ako ne uemou ovakve stvari. Jer svi slojevi iz kojih su izgraene Alpe kasnije su bili potpunoizmijeani. Tamo ono to je najnie esto lei na vrhu, a to je bilo na vrhu najnie je

od svega. Treba saznati kako su se sve te smjene odigrale.

Tek kada se sve to uzme u obzir moe se rei koji je najstariji sloj a koji najnoviji.Moderna prirodna znanost, istrauje samo izvana, zatim naravno kae: Najstariji suoni slojevi u kojima se mogu nai ostaci veoma jednostavnih ivotinja i biljaka.Kasnije, ivotinje i biljke su postale kompliciranije, i tako najkompliciranije ostatkenalazimo u zadnjim slojevima. U najstarijem sloju nalazimo fosile jer je kalcijska ilikvarcna struktura ivotinje bila sauvana, dok je sve ostalo razgraeno. Kadadolazimo do kasnijih slojeva kostur je sauvan.

Postoji sada drugi izvanredan nain na koji su formirani fosili. Ponekad je toveoma zanimljivo. Zamislite da je jednom postojala neka jednostavna vrsta drevnog

stvorenja; imalo je tijelo, moda s pipcima naprijed. Crtam ga vee; u sloju koji jepoznat geologiji u pravilu e biti manji. To stvorenje sada propada leei na komaduzemlje, i to odreeno tlo ne prodire i ne proima stvorenje; izbjegava, takorei,tjelesne kiseline. Tada se dogaa neto izvanredno: zemlja u kojoj ivotinja leipristupa joj sa svih strana i obuhvata je, i prema obliku ivotinje je nainjen upljiprostor. To se vrlo esto dogaalo; formirani su takvi uplji prostori, zemlja seoblikovala oko ivotinje. Ali unutra nema nieg; tlo nije bilo apsorbirano od tijela, alinaokolo, poto je ivotinja bila prekrivena krljutima, formiran je uplji prostor.Kasnije, krljuti su razgraene a jo kasnije tu vijuga potok.

Dijagram 6

To onda ispunjava uplji prostor s kamenitim ljunkom, [zeleno] a ovdje unutra,fino je modeliran odljev, od sasvim razliitog materijala. Ovakvi odljevi su posebnozanimljivi, jer tu nemamo same ivotinje, venjihove odljeve.


21/115

21

Dijagram 7

Meutim, ne smijete misliti da su stvari uvijek ovako jednostavne. Od sadanjegovjeka, na primjer, sa svojim organizmom od mekih supstanci, iznimno malo ostaje a ni od viih ivotinja. Postoje ivotinje od kojih su ostali jedino odljevi zuba.

Nalazimo odljeve zuba vrste prvobitnog morskog psa koji su na ovaj nain formirani.Dolazimo do razumijevanja da svaka ivotinja ima svoj vlastiti oblik zuba i da ovjekima razliit oblik. Formacija zuba je uvijek u skladu s sveukupnom strukturomstvorenja. Treba imati talenta za zamisliti pojavu cijele ivotinje iz oblika zuba. Daklestvari nikako nisu jednostavne.

Dijagram 8

Ali kako prouavamo ove slojeve shvaamo kako su se stvari doista odvijale. I tadajednostavno postaje jasno da je bilo vrijeme kada ovakve ivotinje kakve imamo

danas nisu postojale, kada su bila mnogo, mnogo jednostavnija stvorenja, nekako kaonai puevi, koljke, i tako dalje. Ali treba znati koliko je od njih preostalo. Zamislimoda se moglo dogoditi slijedee. Pretpostavimo da je djeak koji ne voli jesti rakovekriom uzeo jednog s roditeljskog stola za veeru i igrao se s njim. Nije bio uhvaen ipokopao ga je u vrtu. Sada je preko njega zemlja i cijela stvar je zaboravljena. Kasnijevrt pripadne novim vlasnicima; oni kopaju i na jednom mjestu vide smijenu malustvar koja izgleda kao vapnene koljke. (Znate za takozvane rakove oi koje nisu oi,vemale vapnene koljke u tijelu raka.) To su jedini preostali tragovi.


22/115

22

Ne moe se sada rei da su to fosili neke vrste ivotinje; to su fosili samo dijelastvorenja. Slino kod starijih slojeva, posebno u Alpama, nalazimo neke vrste fosilakoji izgledaju slino ljuturi. Tako izgledaju; danas vie ne postoje ali su naeni uranijem sloju. Ne treba pretpostaviti, meutim, ta je to bilo cijelo stvorenje. Trebapretpostaviti da je oko toga bilo neto to je razgraeno, i ostao je samo mali dioivotinje.

Moderna znanost u to malo ulazi. Zato? Dakle, ona jednostavno kae da su u ovojmonoj alpskoj masi slojevi bili izmijeani jedan s drugim, najnii je izbaen na vrh,najvii je najnii da to pokazuje sloj. Ali moete li zamisliti, gospodo, da bi sasadanjim zemaljskim silama ovakve masivne planine mogle biti na taj nainizbaene? To malo to se sada dogaa na Zemlji je u usporedbi kao igra, mala mrljabaena na drugu danas je to sve, vrsta igre!

Da ovjek ivi 720 godina umjesto sedamdeset dvije, doivio bi u starijoj dobi dahoda na tlu malo viem nego prije. Ali mi ivimo prekratko. Samo promislite kada bimuha koja ivi samo od jutra do veeri kazivala to proivljava! Poto ivi samo ljeti,ne bi nam rekla nita osim o cvijeu, da je tu uvijek cvijee. ne bi imala pojma to se

zbiva zimi; vjerovala bi da se svako ljeto nastavlja na ono drugo. Mi ljudska biazasigurno due ivimo nego jednodnevna muha, ali jo imamo malo od prirode muhes naih sedamdeset do sedamdeset dvije godine! Zaista vidimo malo od onog to sedogaa. ak i s ogranienim silama koje danas prevladavaju, nema sumnje da sezbiva vie toga nego to ovjek primjeuje. Ipak, u usporedbi, sve to se dogaa je darijeke teku prema moru i iza ostavljaju aluvijalno tlo. Tako je malo tla odloeno, i toonda dosee iza obala te polja dobiju novi sloj. To je relativno malo. Kada se uzme uobzir kako je neto kao ova velika planinska masa Alpa bila razdrmana i skrozprotresena, oito je da su sile koje su danas aktivne bile u ranija vremena aktivne nasasvim drugaiji nain.

Ali sada moramo pokuati predstaviti kako se takva stvar mogla dogoditi. Uzmite,

na primjer, jajnu stanicu nekog sisavca. U poetku izgleda sasvim jednostavna, usredini jezgra s bjelanevinastom masom okolo. Sada pretpostavimo da je jajeoploeno. Kada je oploeno, jezgra se mijenja u svakakve male forme; razvija se vrloudno u brojne spirale koje idu gore kao repovi. I onda u trenutku kada se pojave ovimali namotaji, iz mase se razvijaju strukture - zvijezde. Cijela masa dolazi u formacijupoto je u njoj ivot. Ono to se tamo dogaa veoma je razliito od onog to se danasdogaa u naoj Zemlji. Preokretanje i prevrtanje koje se odvija u jajnoj stanici isto jekao ono to se jednom odvilo u masivnim Alpama!

to je onda prirodnije nego rei: Dakle, tada je Zemlja morala jednom biti iva, ilise ovi grevi okretanja i nagurivanja ne bi mogli dogoditi! Sadanji oblik Zemlje ustvari nam pokazuje da je u prolim dobima kada ni ovjek ni via ivotinja nisu

postojali, sama Zemlja bila iva. To nas obvezuje rei da je sadanja mrtva Zemljanastala od ive Zemlje. Ipak ivotinje mogu ivjeti na ovoj mrtvoj Zemlji! Samopromislite da se kisik i duik nisu odvojili i osudili vodik, ugljik i sumpor na gotovopotpunu pasivnost: tada bi morali udisati neto kao bjelanjak jer to je bilo ono toje okruivalo Zemlju.

Sada moemo zamisliti jer se u ovom svijetu sve moe dogoditi! da smoumjesto naih plua, razvili organe sposobne izvlaiti u takvoj bjelanevinastojatmosferi. Danas je, naravno, moemo uzeti kao hranu kroz usta. Zato se ne bi mogla


23/115

23

razviti vrsta plunog organa, gore blie ustima? Sve moe nastati u ovom svijetu;moe doi do svakakvih moguih stvari ak premda ne bi naslutili takve promjenepromatrajui ovjekovo sadanje tijelo. Ali mislite, gospodo danas gledamobeivotni zrak. On je umro. Nekad je bjelanevina bila iva. Zrak je umro jer susumpor, vodik i ugljik otili a ugljik i kisik su prema tome takoer propali. Mi zurimou svjetlou ispunjen zrak koji je umro, ali to je omoguilo da nae oi postanu fizike,

kao to su stvarno fizike. Ako je sve u naem okruenju bilo ivo, tada bi i nae oitakoer bile ive. Ali da su one ive, mi s njima ne bi mogli vidjeti, i uvijek bi bili ustanju nesvjesnosti: ba kao to osoba postaje nesvjesna kada poinje imati previeivota u glavi, kada umjesto ispravno razvijenih organa ima svakakve izrasline. Ona jetada nesvjesna na mahove, i kasnije to postaje toliko ozbiljno da lei kao da je mrtva.Na isti nain u naem izvornom stanju na Zemlji, kakvo je tada bilo, nismo mogliivjeti svjesno. Ljudska bia su jedino mogla probuditi svjesnost kako je Zemljapostepeno umirala. I tako se ovjeanstvo razvija na Zemlji koja je mrtva.

Tako je to, gospodo! I to je tono ne samo za prirodu vei za civilizaciju. Ako sesjetite onog to sam maloprije rekao da ispod zemlje mogu biti poganski hramovi aiznad kranske crkve vidjet ete da su kranske crkve povezane s poganskim

hramovima ba kao i gornji sloj s niim, jedino to u jednom sluaju imamo posla sprirodom, u drugom s kulturom. I neemo shvatiti kako se razvio kranski elementako ne opazimo da se razvio iz poganstva kao temelja. Takoer i u kulturi trebamouzeti u obzir ove slojeve.

Rekao sam sada da je ljudsko bie u stvari bilo tu cijelo vrijeme, ali kao duhovnobie, ne fiziko bie. A to nas takoer vodi da potraimo stvarni razlog zato se ovjeknije ranije razvio kao fiziko bie. Rekli smo da u dananjem zraku imamo duik ikisik, s ugljikom, vodikom i sumporom u manjem stupnju. U naem disanju mi samisjedinjujemo ugljik koji je u nama s kisikom koji udiemo i izdiemo ih zajedno kaougljini dioksid. U naoj ljudskoj egzistenciji mi udiemo kisik i izdiemo ugljinidioksid; na ivot se sastoji od toga. Mi bi davno, davno prije veispunili Zemlju i

zrak Zemlje s ugljinim dioksidom da na Zemlji nema jo neeg drugog: biljaka. Oneimaju istu glad za ugljikom kakvu mi imamo za kisik. One eljno uzimaju ugljinidioksid, zadravaju ugljik i predaju ponovno kisik.

Vidite, gospodo, kako se predivno ove stvari upotpunjuju! Mi ljudska biatrebamo kisik iz zraka, udiemo ga, ujedinjujemo s kisikom koji imamo u nama iizdiemo ugljik i kisik zajedno kao ugljini dioksid. To udiu biljke i ponovno izdiukisik, i tako u zraku uvijek ima kisika.

Dobro, to je danas tono ali u ljudskoj evoluciji na Zemlji nije uvijek bilo tako.Kada naemo fosilizirana stvorenja koja su davno ivjela, shvatimo da nisu mogla bitikao nae moderne biljke i ivotinje, posebno ne kao nae sadanje biljke. Sve

prvobitne biljke morale su biti prilino kao nae spuve, gljive, alge. Postoji razlikaizmeu naih gljiva i drugih sadanjih biljaka. Ove potonje uzimaju ugljik i iz njegaoblikuju svoje tijelo. Kada potonu u tlo, njihovo tijelo ostaje kao ugljen. Ugljen kojidanas vadimo ostaci su od biljaka.

Sva istraivanja koja moemo provesti o vrstama biljaka koje su originalnopostojale govore nam slijedee: Nae sadanje biljke, ukljuujui biljke koje nas sadasnabdijevaju ugljenom, graene su od ugljika. Ali mnogo ranije biljke bile suformirane ne iz ugljika veiz duika. To je bilo mogue jer ba kao to se danas


24/115


25/115

25

tamo gdje je zvijezda, tu je prazan prostor, prazan prostor koji bi odmah nekogusisao. Tamo su usisne sile. U isti as bi vas usisale, razdvojili na komadie. Ako biljudi radili s istim dosljednim istraivanjem i miljenjem bez predrasuda kao to miovdje radimo, doli bi takoer do toga da sa sloenim spektroskopima vide da tamonema plinova, venegativni usisni prostor.

Prije nekog vremena dao sam izvjesnim pojedincima zadatak da istrauju Sunce izvijezde sa spektroskopom, jednostavno da bi dokazao vanjskim metodama da suzvijezde uplji prostori, ne uareni plinovi. To se moe dokazati. Osobe kojima samdao taj zadatak bile su strano entuzijastine kada su poele: Oh! napokon emo doneeg doi! Ali ponekad entuzijazam splasne; previe se oduilo. I onda nakongodinu i pol iz Amerike dolaze vijesti da ljudi poinju istraivati zvijezde i postepenopronalaze da nisu uareni plinovi veizdubljeni prostori! To nije katastrofa, naravno,da se takve stvari dogode. Ali naravno, za nas bi bilo korisnije izvana da smo tomi napravili. Ali nije vano, dok god istina dolazi na svijetlo.

S druge strane, meutim, na to se moe gledati upravo kao na stvari gdjeantropozofija stvarno eli raditi u suradnji sa svakodnevnom znanou. Tako bi

takoer eljela raditi s uobiajenom znanou na slojevima Zemlje. Potpuno seprihvaa ono to znanost ima kazati o prekretanju i okretanju u Alpama. Ali ne moese ii pod ruku s njima kada pretpostavljaju da je preokretanje bilo uzrokovanosilama koje jo danas postoje. injenica je da su tada tamo bile ivotne sile; samoivotne sile su mogle bacati i razbacati te slojeve jedan kroz drugi. Antropozofija veinkorporira obinu znanost i iri se daleko iza nje, ali znanost uvijek eli stati kad godje previe lijena blie pristupiti stvarima.

Dakle nastavljamo u srijedu u devet sati.

PORIJEKLO SVIJETA I OVJEKA I RAZVOJ LJUDSKEKULTURE. PITANJE PREHRANE

Porijeklo svijeta i ovjeka. Lemurija i Atlantida

PREDAVANJE IV


Rudolf Steiner: Dobro jutro, gospodo! Moda danas moemo zavriti ono to smozadnji puta poeli.

Objasnio sam vam da moramo formirati mentalnu sliku kako se Zemlja postepenorazvila i kako je ovjek uvijek bio duhovno prisutan. Fiziki odnosno, u tijelu ovjek je prvo pojavio, kako smo vidjeli, kada je Zemlja postala mrtva, kada je samaZemlja izgubila svoj ivot. Kao to sam zadnji puta kazao, tek je kratko vrijeme odkada ljudi misle o Zemlji na takav nain da u njoj trae fosile da bi odredili starostnjenih slijeva. Koncepcije kakve sada ima znanost formirane su tek relativnonedavno, i vidjeli smo u kojoj su mjeri ove koncepcije zaista pogrene i ne mogu sesuoiti s injenicama.


26/115

26

Sada morate shvatiti da kada ljudi kopaju i ruju u zemlju kao to sam opisao, kadaispituju neto kao alpski vijenac s njegovim zbrkanim slojevima, oni tada nalazesasvim jasne fosilizirane biljke i ivotinje u svakom pojedinom sloju. A biljke iivotinje koje danas ispunjavaju Zemlju, pojavile su se tek nedavno. Ranije biljne iivotinjske forme su bile razliite od sadanjih biljaka i ivotinja.

Da Zemlja nije evoluirala jednostavno i postepeno, tako da se jedan sloj laganogomila preko drugog kod se Zemlja nije konano formirala, moe se vidjeti ne samo izinjenice da su Alpe promijeane zajedno vei iz slijedeeg: Postojale su jednomivotinje sline naim slonovima ali vee. Na slon je zasigurno velik, ali te ivotinjesu bile jo snanije, s jo debljom koom. Jednom su ivjeli jo deblji debelokoci. Toje potvreno jer su pronaeni u sjevernom Sibiru gdje se Rusija proirila preko Azije.Sve te izvanredne ivotinje, ti mamuti, naeni su kao potpune ivotinje s mesom usavrenom stanju.

Vidite, mogu se uvati ivotinje s dobro sauvanim mesom ako ih se stavi u led. Iove ivotinje su u stvari bile u ledu! Blizu Arktikog oceana gdje se Sibir pribliavaSjevernom polu, bile su te ivotinje; one su jo danas tamo, svjee kao da su juer bile

uhvaene od divova i stavljene u led da se sauvaju! Ipak moramo rei, danas ovakveivotinje ne ive, one su prvobitne ivotinje. Takoer nije mogue da su nastradalepolako; danas su jo tamo kao kompletne ivotinje. Jedino mogue objanjenje da sedok su bile ive, iznenada dogodila mona vodena katastrofa, i voda se smrznula upodruju Sjevernog pola i odmah ih zasula.

Iz ovoga vidimo da je u ranijim vremenima bilo sasvim iznimnih dogaaja naZemlji koji se ne mogu usporediti s sadanjim situacijama. I ako pogledamo Alpe,moramo misliti da se ti dogaaji nisu mogli odvijati milijunima godina vesu semorali odviti u relativno kratkom vremenu da je sve na Zemlji moralo prokljuati ibiti ivo kao u stomaku nakon jela kada poinje probava. Ali to se moe odvijati samou neem ivom. Zemlja je morala biti iva. I sile koje su bile u Zemlji ostavljene su.

Tada su bile velike, teke ivotinje. Nae tanje, gipkije ivotinje formirane su nakonto je Zemlja umrla i sama vie nije bila ivo bie. Ti veliki slonovi, ti mamuti, bili su,takorei, kao ui na starom tijelu Zemlje i bili su uniteni jednim valom koji se sledio.

Moete shvatiti koliko je to u skladu s onim to sam kazao o naem sadanjemzemljinom biu kao o vrsti svijeta-lea. I ovjek se mogao razviti tek kada su sepojavili zadnji uvjeti na Zemlji.

Sada bih elio govoriti o neemu to e vam pokazati kako se Zemlja promijenila i to relativno nedavno. Ako razmiljamo o Zemlji, u jednu ruku imamo Ameriku; udrugu ruku imamo Europu: Norveku, kotsku, Englesku, Irsku, i takoer Francuskui panjolsku, i Italiju i Njemaku sve do Baltika. Sada ako danas putujemo, recimo, iz

Liverpoola u Ameriku, prvo prelazimo preko pruenog kopna, zatim putujemo prekoAtlantskog oceana. Sada vam elim neto rei. Ovamo preko (Afrika je ovdje ispod)odreene biljke i ivotinje su svugdje (i, naravno, moramo ukljuiti ivot malihivotinja); ovdje su takoer biljke i ivotinje. Ako danas pogledamo biljke i ivotinjekoje ive na zapadnim obalama Europe i Afrike, i zatim pogledamo na drugu stranu,istonu obalu Amerike, otkrivamo da su ove biljke i ivotinje na neki nain povezanejedne s drugima. Razliite su, ali su povezane. Zato? Povezane su jer ... dobro, danasje to ovako: dolje je tlo oceana, iznad je voda Atlantika, zatim je ovdje Afrika. Kako subiljke i ivotinje dole tu i kako su dole tamo moe se objasniti jedino ako je jednom


27/115

27

ovdje svugdje bilo kopno, brdski kraj, gdje su ivotinje mogle prijei a biljke bacatisvoje sjeme, ne preko u ocean, vepreko kopna. Dakle gdje je danas ogromno more,ogromni ocean, izmeu Europe i Amerike, jednom je bilo kopno. Tlo je utonulo.Svugdje gdje tlo potone, odmah se pojavljuje voda. Ako bilo gdje na Zemlji kopatedolje do odreene dubine, odmah se pojavljuje voda.

Tako moramo pretpostaviti da je kopno tamo utonulo. Na primjer, ovo jezanimljivo: ovdje je Italija, ovdje Ravenna ako se sada hoda od grada Ravenne domora treba vie od sata, ali hodajui od Ravenne do mora svugdje na tlu nalazimokoljke i morske ljuske. To je dokaz da je jednom tamo bilo more. A Ravenna, sada satod mora, jednom je bila upravo na njemu! more je bilo granica. Ali tamo sepojavilo kopno, uzdiglo se, i voda je od njega odlazila. Ako se kopno uzdigne posebnovisoko, postaje pusto; zatim postaje hladno, kako se dogaa u planinama. Jednatakva regija je postala hladna u oblasti Sibira. Sibir pokazuje preko raslinja i takodalje da je jednom njegovo kopno bilo mnogo nie, da je ogromno narastao.

I kako vidite kopno se na odreenim dijelovima Zemlje stalno uzdie i tone:uzdie se ... tone ... i vidimo da su kopno i voda na Zemlji distribuirani u razliitim

vremenima na najrazliitije naine. Ako pogledamo stijene britanskih otoka,Engleske, kotske i Irske, gledajui same slojeve nalazimo da se Engleska uzdizala itonula etiri puta tijekom svog postojanja! Kada je bila gore, odreene biljke su rasledok nije potonula. Naravno kada se opet uzdigla, bila je jalova pusto. Prekrila sesasvim razliitim biljkama i ivotinjama, i danas se jo moe vidjeti da se uzdizala itonula etiri puta.

Dakle Zemlja je u stalnom kretanju. U vrlo davna vremena to je bilo mnogo vee,mnogo snanije kretanje. Kada bi danas sve bilo u kretanju kao u tim davnimvremenima, to bi bilo stvarno razorno za ovjeanstvo. Zadnji iskazi monihzemljinih kretanja su oni od poplava, a oni su doli dolje u ovjeanstvo samo pouvenom obrascu(misli se na noinu arku op.pr.). Ali poplava je samo manja stvar u

usporedbi s gigantskim prevrtanjima koja su se jednom odvijala na Zemlji.

Prema tome, gospodo, sigurno se javlja pitanje: Kako su onda ljudska bia uopedola na ovu Zemlju?

Kako se uope ovjek pojavio? I o tome, postojale su najrazliitije ideje.Najprikladnije miljenje koje su ljudi formirali je to, da su jednom bile ovjekolikeivotinje koje su se postupno usavrile i postala ljudska bia. Tako je znanost gledalau devetnaestom stoljeu. Tako vie ne gleda; ali ope mnijenje, koje uvijek zaostaje zaznanou, jo, naravno, vjeruje u to. Sada stvari stoje ovako: Kako itko moe vjerovatida je ovjek, fiziki ovjek kakav je danas na fizikoj Zemlji, mogao sebe oblikovati?Bilo je, takorei, veliko komeanje i ogroman entuzijazam kada je na kraju

devetnaestog stoljea obrazovani putnik, Dubois, otkrio dijelove kostura u IstonojAziji, u sloju Zemlje gdje se do tog vremena mislilo da tu ovjek nije ivio. Bili sudijelovi kostura za koji se vjerovalo da je ljudski kostur: gornji dio butine, par zuba idijelovi gornjeg dijela kostura. To je ono to je Dubois naao tamo preko u Aziji.Takva stvar mora, naravno,imati pogodno ime, tako je on te ostatke nazvaoPithecanthropus erectus.

Ljudi su mislili da je to stvorenje predstavnik ovjekolike vrste iz koje sepostepeno razvilo ovjeanstvo. I zatim su ljudi razvili razliite ideje o tome kako se


28/115

28

ovjek na taj nain razvio. Neki kau da je ovjekolika rasa dola u takve uvjete da jebila prisiljena raditi, i tako je stopalo, stopalo za penjanje primata, bilotransformirano u ravno stopalo, a prednja stopala za penjanje u ljudske ruke ... i takoje postao potpuno promijenjen. S druge strane, neki kau: Ne, to nije mogue, jer daje primat doao u takve nepovoljne uvjete, jednostavno bi umro, tako da se ne bimogao transformirati. Prije e biti da je takav primat morao ivjeti u nekoj vrsti raja

gdje je mogao opstati i razvijati se sasvim slobodno, gdje je bio zatien. Vidite kakosu pogledi razliiti! Ali nita od toga ne dri vodu kada poduzmemo stvarnoispitivanje injenica o kojima smo govorili.

Vratimo se opet na njih. Postojao je jednom veliki kopneni prostor gdje je danasAtlantski ocean preko kojeg se ide kada se putuje iz Europe do Amerike velikapodruja kopna. Ali vidite, ako istraujemo fosile naene ovdje ispod zemlje, i iz togazakljuimo o ranijim oblicima i vrstama i biljaka i ivotinja - otkrivamo: Tamo nemoe biti kao to je ovdje! Zemlja izmeu nae sadanje Europe i Amerike morala jebiti mnogo meka, ne vrsti mineral kao to je danas, i zrak je morao biti mnogogui, uvijek maglovit, sadravajui mnogo vode i drugih supstanci. Dakle bilo jemnogo meke tlo i mnogo gui zrak. U takvoj oblasti, ako bi danas mogla biti na

Zemlji, ne bi mogli ivjeti niti tjedan, odmah bi umrli. Ali poto to nije moglo bitiveoma davno, 10,000 do 15,000 godina, ljudska bia su morala, naravno, ivjeti u tovrijeme. Dakle nisu mogla biti kao dananja ljudska bia.

Sadanji ovjek ima svoju vrstu kotanu strukturu samo zbog toga jer su vanitvrdi minerali. Naim vapnenakim kostima pripadaju takoer vapnenake planine skojima stalno izmjenjujemo vapno; pijemo ga u naoj vodi, i tako dalje. U ta ranijavremena jo nije bilo vrstog kostura. Ljudska bia su mogla imati jedino mekuhrskavicu, kao ajkule. Takoer nisu mogla disati preko plua kao mi danas. U tovrijeme morala su imati vrstu plivajueg mjehura i vrstu krga, tako da je ljudsko biekoje je tada ivjelo bilo u vanjskoj formi napola ovjek i napola riba. Ne moemopobjei od injenice da je ovjek tada izgledao sasvim razliito napola ovjek i

napola riba. I ako idemo natrag u jo ranija vremena nalazimo da je ovjek biomnogo, mnogo meki. Ako idemo jo dalje natrag bio je idak, gotovo fluidan. Takonaravno da se tada nisu oblikovali fosili; ovjek je bio apsorbiran u ostatak zemljinihfluida. Dakle to je nain na koji smo postali ono to smo danas. Dok smo jo umajinoj utrobi, mala smo vreica fluida. Ali to je neto veoma malo. U ona vremenabili smo ogromni, veliki fluid ili bie nalik na ele. I to vie idemo natrag u zemljinojevoluciji, ovjek postaje vie tekui i stvarno je vie meka elatinozna masa neformiran od sadanje vode, jer se iz toga, naravno, ne moe napraviti ovjek veodsupstance nekako sline bjelanevini. Bilo je mogue da se iz takve supstance oblikujeovjek.

Tako idemo natrag u doba kada nije bilo sadanjeg oblika ovjeka, niti sadanjih

slonova, niti nosoroga, niti lavova, niti krava, niti volova, niti bikova, niti klokana nita od toga jo nije bilo tamo. S druge strane moemo rei da su bila ribolikastvorenja ne kao sadanje ribe, nego veslina ovjeku bia pola ovjek, polariba, koja bi mogli ipak zvati ovjek. Bila su sva tamo. Ali jo nije bilo dananjihivotinjskih oblika.

Zatim se Zemlja postepeno promijenila u oblik koji ima danas. Dno Atlantskogoceana tonulo je sve vie i vie; movarni, sluzavi, uvjeti kao bjelance postepeno su sepromijenili u sadanju vodu i postepeno doveli do promjene u ovim ribama-ljudima.


29/115

29

Ali pojavili su se najrazliitiji oblici. Najmanje savreni od ovih riba-ljudi postali suklokani, malo napredniji postaju jeleni i stoka, a najsavreniji postaju primati iliovjek. Iz ovog vidite da ovjek nije nastao od primata: ovjek je bio tamo, i svi sisavcistvarno vode porijeklo od njega, iz tih ljudskih oblika u kojima je ovjek ostaonesavren. Tako moramo rei da primati vode porijeklo od ovjeka, ne da ovjek vodiporijeklo od primata. To je tako, i to nam mora biti sasvim jasno.

Vidite, moete sebi to razjasniti kroz slijedee: Zamislite zbilja pametnog ovjekakoji ima malog sina. Ovaj sin pati od hidrocefalusa i vrlo je glup. Recimo da pametanovjek ima oko etrdeset pet a mali sin sedam ili osam. Ispalo je da je djeak glup.Moe li sada itko rei, da poto je djeak mali, nesavreno ljudsko bie da odrasliovjek, savrena osoba vodi porijeklo od male, nesavrene osobe? To bi bilabesmislica! injenica je da malo, nesavreno bie vodi porijeklo od pametnog; drugeizjave bile bi pogrene. Takva pogreka je da je primat, ovjekoliko bie koje jezaostalo, ovjekov predak. Oni su zaostali ljudi, takorei, nesavreni primjerakovjeanstva koji je zaostao. Mogli bi rei da u ovoj stvari znanost ide stazom kojavodi duboko u pogreku, i jednostavan ovjek je ne moe prihvatiti. Trebamo se sjetitisamo prie malog kolarca. Uitelj, zakaen za modernu znanost, objavio je: ovjek

vodi porijeklo od majmuna. Djeak dolazi kui s komadiem mudrosti. Otac kae:Tupane! Moda ti jesi, ali ja nisam! Vidite, bio je to naivni ovjek protiv darvinizma.Znanost esto nije pametna kao naivan ovjek. To moramo priznati.

I tako moemo rei: Sve to u svijetu vani ivi kao ivotinja vodi porijeklo odprvobitnog bia koje nije bilo ni ivotinja ni ovjek veneto izmeu. Jedno je ostalonesavreno, drugo je postalo savrenije, postalo ovjek. Naravno sada ljudi dou ikau: Da, ali ranije su ljudska bia bila daleko manje savrena nego su to danas; uranija vremena imali su lubanju s niim elom, ovakav nos Neandertalac, ili ljudipronaeni u Jugoslaviji. (Nalazi su rijetki i ne smijemo misliti da takvi kosturi leesvugdje naokolo; naeno ih je samo nekoliko.) Sadanji ovjek obino ima uzvienoelo i izgleda drugaije. Sada ljudi kau: Ti primitivni ljudi s niskim elima su

naravno bili glupi, jer je elo sjedite intelekta, i samo ovjek koji je postigao visokoelo ima odgovarajuu inteligenciju prema tome primitivni ovjek je bio bezinteligencije, i naravno oni koji su doli kasnije s istaknutim elom imali suodgovarajui um.

Vidite, da smo pogledali ovjeka Atlantide, onog ovjeka koji je ivio prije nego jedno Atlantika utonulo i more se uzdiglo, vidjeli bi da ima sasvim tanku kou, malumekanu hrskavicu kao mrea kao pokrivalo za glavu, i sve ostalo od njega jevoda. Ako danas pogledate nekoga s hidrocefalusom, on nema unatrag nakoeno elo,vevisoko, istaknuto, tako je Atlantska glava bila vie kao glava hidrocefalusa.Zamislite da su Atlantiani imali svoju glavu, ali itku, kakvu danas vidimo kodembrija. Promislite na Zemlju i kako tlo tone tamo gdje je sada Atlantski ocean, i tako

se pojavljuje Atlantski ocean. Europa i Azija uzdiu se sve vie; tamo se sve uzdie. UAmerici se zemlja takoer uzdie, dok u sredini tone. Zemlja se promijenila. ovjek jestekao vre kosti. Dakle kada idemo natrag u ranija vremena kada je prostorAtlantskog oceana jo bio vrsto kopno, ovjek je imao meke kosti, samo hrskavicu; unjima je jo bilo vode. I ovjek je takoer mogao misliti s vodom. Sada ete rei: Uime Nebesa! sada oekuje da vjerujemo da su ljudi tog vremena mislili ne s vrstimmozgom, ves itkim! Ali zaista, gospodo, nitko od vas ne misli s vaim vrstimmozgom! Svi vi mislite s vodom u kojoj va mozak pliva; to je praznovjerje misliti damislite s vaim vrstim mozgom. ak niti tvrdoglavi glupani koji ne mogu dosegnuti


30/115

30

nita osim vlastitih ideja ideja koje su prihvatili u ranoj mladosti ak ni oni nemisle s njihovim vrstim mozgom; oni takoer misle s itkim mozgom, premda sguim dijelovima!

Ali ona je dolo vrijeme kada je ova vrsta vode, ova sluzava, bjelanevinasta voda,nestala. ovjek vie nije mogao misliti s njom; kosti su bili zakrljale, i donja lubanja

se pojavila. Tek je kasnije u Europi i preko u Americi ponovno narasla do visokogela. Tako moramo rei, stari Atlantiani su imali vrlo visoka ela u svojim itkimglavama. Zatim, kao to sam rekao, kada je voda nestala, najprije su se pojavila niskaela, i zatim su postepeno izrasla u visoka ela. Samo je u prijelaznom dobu ovjekizgledao kao Neandertalac, ili kao ostaci naeni na jugu Francuske ili na Siciliji. Onisu pripadali prijelaznim ljudskim biima koja su ivjela na obalnim podrujima gdjeje tlo postepeno tonulo. Ljudi koje danas iskapamo na jugu Francuske nisu primitivniljudi vekasniji. Oni su preci ali iz kasnijeg perioda.

I zanimljivo je da, pripadajui istom periodu u kojem su ovi ljudi s ravnim, niskimelom morali ivjeti, nalazimo pilje gdje su stvari iz kojih moemo zakljuiti daovjek tog vremena nije ivio u kuama, vena mjestima na Zemlji gdje su se uvlaili

unutra. Ali za to je Zemlja morala najprije postati vrsta. Dakle u to vrijeme kadaZemlja jo nije bila sasvim vrsta kao to je danas, ili barem nekako manje vrsta,ljudi su kopali u Zemlju da bi napravili svoje boravine prostore, i njih jo danasnalazimo. I izvanredne stvari koje nalazimo u njima su slike i crtei, koji su relativnojednostavni ali prilino vjeto reproduciraju ivotinje koje su u to vrijeme ivjele.Danas su ljudi zaista zaprepateni da su oni ljudi s ravnim elima, s nerazvijenimglavama, mogli napraviti takve crtee. Crtei su s jedne strane otroumni s drugesirovi. Kako to moemo objasniti? To je poto je ovjek jednom ivio s visokim, jofluidnim elima i veje bio imao umjetnost; moda su mogli napraviti mnogo vienego mi moemo; ta je umjetnost zatim atrofirala. I ono to nalazimo u piljamasamo su zadnji ostaci onog to je ovjek jo bio sposoban. Dakle moemo vidjeti daljudi nisu jednom ivjeli samo kao ivotinje, postepeno se usavravajui do sadanjeg

stanja, veda je prije nego je sadanja ljudska rasa bila ovdje na Zemlji sa

Documents

Rudolf Steiner - Evolucija Zemlje i Čovjeka