28.5.2010

1

ROBNO DISTRIBUCIJSKI CENTRI I TERMINALI

PREZENTACIJE - OGULIN

Robno transportni centri

• Što su to robno transportni centri?

• Robno transportni centri su tehnološke karakteristike transportnog lanca između makro i –mikro distribucije.

• To su mjesta prikupljanja, skladištenja, prerade i distribucije robe sa svi osnovnim i dopunskim sadržajima

28.5.2010

2

• Što omogućuju organizirani RTC koji su opremljeni stručnim kadrovima?

• Optimizaciju robnih tokova

• Kooperaciju i koordinaciju sudionika u prometu

• Povećanje obrta

• Specijalizaciju prijavoznih sredstava

• Brži i skladniji razvoj prometnog rada

• Brže kretanje robe od proizvođača do potrošača

• Smanjenje udijela prometnih troškova

Osnovne funkcije robno transportnog centra

• Koju funkciju imaju robno transportni centri?

• Imaju četiri osnovne funkcije: prometnu, industrijsku, javno skladišnu,zbirno distribucijsku

28.5.2010

3

• Kako bi opisao prometnu,industrijsku, javno skladišnu i zbirno distribucijsku funkciju?

• Prometna funkcija obuhvaća sve- transportno skladišne operacije

• Industrijska funkcija robno transportnih centara- dolazi do izražaja u uvjetima ukrcaja tereta na makorelacijama

• Javna skladišna- funkcija podrazumijeva prihvaćanje tuđe robe na skladište

• Zbirno-distribucijska se sastoji u tome da se roba sakuplja u gravitacijskom području RTC-a

Da li se sekundarne funkcije svrstavaju u osnovne djelatnosti?

• One se ne svrstavaju u osnovne djelatnosti, ali pridonose kvalitetnijem i kompletnijem obaljanju ponuđenih usluga

• Koje poslove obuhvaćajute funkcije?

• Vođenje zastupničkih, otpremničkih i zastupničkih usluga

• Priprema robe i dokumentacije

• Parkiranje i servisiranje

• Ugostiteljske usluge

28.5.2010

4

Koji su kriteriji projektiranja i razvoja RTC-a?

• U suvremenim uvijetima postoji izražena tendencija stvaranja mreže RTC-a

• Ujedinjavanje bitnih logističkih djelatnosti u prijevozu i distribuciji roba

• Pri planiranju treba polaziti od kompleksne gospodarske funkcije,već i od prometnog značaja

• Pri projektiranju RTC-a bitna je faza sagledavanje transportnih podsustava

Kome se posebna važnost pridaje,osim sagledavanja teorijskih i metodoloških

postavki?• Potrebno je kvantificirati podatke koji se

kvantificiraju prema vrsti prijevoza

• Odnose se za djelomično postojeće, već razvijene robno transportne centre

• Obuhvaća podatke koji se odnose na urbanističke i druge uvijete

• Nužno je kvalificirati podatke o velikim organizacijama

28.5.2010

5

Utvrđivanje lokacije i sadržaja RTC-a?

• Geografski položaj odnosno lokacija je veoma važna

• Moraju se sagledati mogućnosti da se ispune kapaciteti prometnih pravaca

• Treba optimizirati transportni lanac

• Optimizirati proces carinjenja robe

• Minimiziranje troškova,veće brzine, povećanje kvaliteta usluga, konkurentnosti, smanjenja oštećenja i otuđenja

Kakav teret čini najveći dio roba u RTC-u?

• Najveći dio roba čini kontejnizirani teret

• Pozornost je usmjerena na položaj cestovnih i željezničkih prometnica te povezivanjem s vanjskim prometnicama

• Kvalitetno i funkcionalno riješenje je promjer u robno-transportnom centru Bremen( ima 4 zaustavna, 2 kolosjeka i jedan obilazni kolosjek i jedan Huckepak)

28.5.2010

6

Koji način prijevoza ima značajku RTC-u i koje su njegove značajke?

• Osamdesetih godina Ro-Ro brodovi se naviše koriste za prijevoz tereta između visoko razvijenih zemalja( čini kontejnezirani teret)

• Zove se “Rool on off ”(dokotrljaj otkotrljaj) ili kraće RO-RO

• Izraz je nastao 60 god. 20.st. s početkom masovne gradnje specijaliziranih brodova za razliku LO-LO( “lift on lift off”)

Što se razumijeva pod pojmom terminali općenito?

�Terminali su mjesta na kojima se susreću dvije lili više prometnih grana radi dovoza ili predaje, odnosno preuzimanja i odvoza robe za transport, mjesta za skladištenje i dr.

�Terminali su glavna spona na transportnom putu robe od proizvođača do potrošača, a služe i za preradu, doradu, prepakiranje, razvrstavanje, uzrokovanje, carinjenje i druge usluge vezane uz robu.

28.5.2010

7

U koje se globalne skupine razvrstavaju terminali općenito?

• Integralni i granski terminali

• Tehnološko-specijalizirani terminali

• Lučki (pomorski) i kopneni terminali (robno-transportni centri)

Koje su temeljne vrste integralnih terminala?

a) lučko-željeznički terminalib) lučko-cestovni terminalic) lučko-željezničko-cestovni terminalid) lučko-riječno-željezničko-cestovni terminalie) željezničko-cestovni terminali (i obratno)f) željezničko-cestovno-riječni terminalig) cestovno-riječni terminalih) cestovno-zračni terminalii) poštansko-željeznički terminalij) poštansko-zračni terminali i dr.

28.5.2010

8

Što se podrazumijeva pod pojmom lučki terminali?

�Lučki terminali se mogu definirati kao čvorišta morskih i kopnenih prijevoznih putova organizirano i opremljeno za prihvat, prikupljanje, pripremu te otpremanje putnika ili velikih količina tereta (robe) određene vrste prekrcavanjem sa morskih na kopnena prijevozna sredstva i obratno.

Koje se metode koriste za utvrđivanje (procjenu) kapaciteta lučkih terminala?

• Bazna metoda

• Simulacijska metoda

28.5.2010

9

Od kojih se važnijih elemenata ili postupaka sastoji temeljna ili bazna metoda procjene kapacitet lučkih terminala?

• Proces iskrcaja

• Proces prijenosa

• Uskladištenja

• Otprema

Od kojih se važnijih elemenata ili postupaka sastoji temeljna ili simulacijska metoda?

Postupci za:

• modeliranje

• simuliranje

28.5.2010

10

Od kojih se različitih vrsta površina sastoji sve ukupna kopnena površina lučkog terminala teretom?

1. Operativne obalne površine (obale, gatovi i lukobrani)2. Skladišne površine namijenjene kratkotrajnom i dugotrajnom

uskladištenju tereta3. Prometne površine u koje spadaju: željezničke i cestovne

prometnice, cjevovodi, transporteri, parkirališta itd.4. Površine za smještaj i funkcioniranje lučke industrije: površine za

preradu, doradu i oplemenjivanje robe, transporterske i cjevovodne staze itd.

5. Površine za smještaj prekrcajnih sredstava, uslužnih djelatnosti, lučke operative i drugih korisnika terminala u koje spadaju: površine za transportna sredstva, servisne radionice, radijonice za održavanje, suhi dokovi itd.

6. Površine za poslovne potrebe: dobavljača, skladište za dugotrajno uskladištenje i čuvanje robe, agencija, carine, poslovnih zgrada, prehrane, kupatila, garaža itd.

Koja tri ključna parametra određuju (definiraju) potrebnu površinu operativne obale?

a) brod sa svojom veličinom i nosivošću

b) vrsta i svojstva tereta koji se dovozi ili odvozi brodom

c) godišnji promet terminala.

28.5.2010

11

Što se podrazumijeva pod pojmom “Višenamjenski terminal” i koja su mu temeljna obilježja?

�Višenamjenski terminali služe za rukovanje s konvencionalnim generalnim teretom i kontejnerima.

� Temeljna obilježja:

a) fleksibilnost

b) efikasnost

28.5.2010

12

Što se podrazumijeva pod pojmom “Univerzalni terminal” i koje vrste servisa najčešće sadrži?

� Univerzalni terminali na kopnu raspolažu specijaliziranom opremom i ostalim pogodnostima kao i visokospecijalizirani kontejnerski terminal, raspolaže i dodatnim kapacitetima na morskoj i kopnenoj strani.

� Vrste servisa: � punjenje i pražnjenje kontejnera na terminalu� radionice za popravak kontejnera� skladišta za unajmljene kontejnere� klasična skladišta � rashladna skladišta � skladišta hladnjače� administracija –uvoz/izvoz dokumentacija� distributivni centar� skladišta za sortiranje� pakiranje industrijskih proizvoda za pomorski prijevoz itd.

28.5.2010

13

1. Kako međunarodna organizacija za standardizaciju ISO definira pojam “kontejner”, koja su mu opća obilježja i veličina te vrste s motrišta

specijalizacije za uporabu?

• Naziv kontejner potječe od engleske riječi "container" (contain - sadržavati) a znači sve ono što u sebi može sadržavati nešto drugo. Organizacija ISO ovako je definirala kontejner : "Kontejner je manipulacijska prijevozna oprema, najčešće u obliku zatvorene posude, koja služi za formiranje krupnih manipulativnih jedinica tereta u cilju racionalizacije manipulacijskih i skladišnih operacija.“

• Opća obilježja kontejnera su:

• 1. ujedinjavanje komadnog tereta pakiranog u sanduke, kartone, bale, vreće, bačve

• 2. sigurno, brzo i racionalno manipuliranje i prijevoz tereta

• 3. optimizacija efekata prometne infrastrukture i suprastrukture svih grana prometa

• 4. kvalitativno i kvantitativno maksimiziranje tehničkih, tehnoloških, organizacijskih učinaka procesa proizvodnje prometne usluge

• 5. maksimiziranje efekata rada kreativnih i operativnih radnika angažiranih u sustavu kontejnerizacije

• Kontejneri prema namjeni mogu biti:

• 1. . Univerzalni kontejneri• - namijenjeni za prijevoz ambalažirane robe, namijenjena za široku

potrošnju

• - čine više od 75% cjelokupnog kontejnerskog fonda

• Podskupina univerzalnih kontejnera:

• A) kontejneri za opću upotrebu

•B )kontejneri za posebne namjene:

• - otvoreni kontejneri (open top)

• - zatvoreni kontejneri s provjetravanjem

• - kontejneri platforme

28.5.2010

14

•

• 2. Specijalni kontejneri ili kontejneri za

prijevoz posebnih vrsta roba:

• A) kontejneri s izotermičkim obilježjima

• B) kontejneri – cisterne za prijevoz roba u tekućem i

plinovitom stanju

28.5.2010

15

•

• 1. veliki (više od 10 m3)

• 2. srednji (3 - 10 m3)

• 3. mali (manje od 3 m3)

2. Koje osnovne i dopunske oznake mora sadržavati svaki kontejner prema IMCO

međunarodnoj konvenciji?• Prema konvenciji IMCO o sigurnosti kontejnera iz 1972.

godine koja je poznata i kao "tablica sigurnosti", pod

nazivom CSC na svakom se kontejneru nalazi oznaka i

sadrži podatke o:

• - nazivu zemlje koja je izdala priznanje o sigurnosti,

• - datumu izrade kontejnera,

• - identifikacijskom broju,

• - najvećoj bruto težini i

• - dopuštenoj težini pri slaganju.

28.5.2010

16

• Uz te podatke na kontejneru su i dopunske

oznake kao:

• - naziv zemlje kojoj pripada kontejner, oznaka

vlasnika kontejnera,

• - posebne oznake koje za vlastitu evidenciju

postavlja vlasnik,

• - kontejneri se u Hrvatskoj mogu popravljati

samo u ovlaštenim poduzećima.

3. Što se podrazumijeva pod oznakom (pojmom) “TEU” i u koje se svrhe koristi?

• “TEU”- twenty foot equivalent unit

• Oznaka “TEU” označava kontejnerski kapacitet broda mjeren u 20 stopnim ekvivalentnim jedinicama.

• Karakteristike 20 stopnog kontejnera su:

• -duljina 6,10m

• -širina 2,44m

• -visina 2,59m

• -težina 2 200kg

• -nosivost 21 800kg

28.5.2010

17

1. Koje su tri uobičajene (iskustvene ili empirijske) faze u planiranju razvoja lučkih kontejnerskih terminala?

• U početnoj fazi kontejnerski terminali pojavljuju se kao specijalizirani dijelovi luke

• Nakon određenog vremena pojavljuje se potreba za izgradnjom i opremanjem višenamjenskog terminala s dijelom specijalizirane kontejnerske opreme

• Povećanjem prometa kontejnera koji prema procjenama UN CTAD-a treba iznositi 30 000 do 50 000 kontejnera u prve tri godine, pristupa se izgradnji, opremanju i užoj specijalizaciji u funkciji razvitka posebnog lučkog kontejnerskog terminala

2. Koje su najmanje potrebne površine kontejnerskog terminala prema vrsti ili generaciji kontejnerskih brodova ?

• Kontejnerski brodovi prve generacije od 600 do 1 300 TEU-a: 1 ha

• Kontejnerski brodovi druge generacije od 2 000 TEU-a: 3 ha

• Kontejnerski brodovi treće generacije od 3 000 TEU-a: 4 ha i više

• Kontejnerski brodovi četvrte generacije od 4 000TEU-a: 5,5 ha

• Kontejnerski brodovi pete generacije od 6 400 TEU-a: 7 ha

28.5.2010

18

3. Koja su tehničko tehnološka obilježja kontejnerske dizalice ili kontejnerskog mosta?

• Nosivost ispod hvatača - 300 – 500 kN

• Dohvat prema moru (od obalne tračnice) – 48 m i više

• Visina podizanja tereta – 34 m i više

• Brzina vožnje kolica (voznog vitla) – 3.5 m/s i više

• Brzina podizanja tereta – 1.1 m/s i više

4. Mogu li se koristiti lučke mobilne dizalice za prekrcaj kontejnera na kontejnerskim terminalima ?

• Da, mogu se koristiti jer su lučke mobilne dizalice prekrcajna sredstva univerzalne namjene koja se često upotrebljavaju za ukrcaj i iskrcaj broda na višenamjenskim i kontejnerskim terminalima

28.5.2010

19

UVOD:

Razvitak suvremenih tehnologija prijevoza i prekrcaja generalnog tereta, a posebice razvitak kontejnerizacije, utjecao je i na intenzivnu izgradnju i opremanje kontejnerskih terminala.

Kontejnerizacija kao transportni sustav je skup određenog broja uzajamno povezanih i međusobno zavisnih elemenata koji tvore razmjerno samostalnu cjelinu. Za uspješno funkcioniranje ovog sustava kao cjeline, potrebni su odgovarajući transpostni kapaciteti, te određeno znanje i organizacijska sposobnost.

Prednosti kontejnerizacije su višestruke jer kontejneri u prijevozu pružaju niz pogodnosti kao što su: smanjenje oštećenja robe, ušteda pakiranja, brži i jeftiniji prekrcaj, manja mogućnost krađe, smanjenje broja prijevoznih isprava i carinskih formalnosti, ušteda radne snage, mogućnost potrebe kontejnera kao privremenog skladišnog prostora itd.

Lučki su se kontejnerski terminali razvili pod utjecajem promjena u morskom brodarstvu. Razvitak kontejnerskog RO-RO prometa i prometa ostalog unitiziranog tereta zahtijevao je, s obzirom na svoja ekonomska i tehnološka obilježja, novi prometno-tehnološki proces prekrcaja tereta u luci o kojem ću sada nešto više reći kroz dva pitanja koja su bila postavljena.

Koje se vrste tehnoloških operacija obavljaju na skladišnim površinama kontejnerskog terminala?

Planiranje slagališne površine kontejnerskog terminala treba zasnivati na vrsti kontejenrskih brodova koji pristaju na kontejnerskom terminalu

Nakon određivanja potrebne površine po jediničnom kontejneru, spušta se do crte koja prikazuje odnos prosječne i maksimalne visine slaganja kontejnera. Prosječnom visinom smatra se ona visina pri kojoj je terminal operativno pun. To znači, iako kontejnerski prijenosnik može dizati kontejnere na 3 m visine, ne bi bilo moguće čitav terminal ispuniti slaganjem kontejnera u 3 visine jer bi bilo otežano rukovanje s pojedinim kontejnerima.

Osim takvih površina, kontejnerski terminal zahtjeva odgovarajuće prostore za: ranžiranje željezničkih vagona, parkiranje cestovnih vozila, željeznički i cestovni pristup, upravne zgrade, carinu, pregled i popravak oštećenih kontejnera, rashladne kapacitete itd...

28.5.2010

20

Koje se vrste tehnoloških operacija obavljaju na kontejnerskom terminalu?

Na operativnoj obali nalaze se specijalne kontejnerske dizalice za iskrcaj i ukrcaj kontejnera u brodove. Na skladištu se nalaze prekrcajna sredstva (pokretna kontejnerska mehanizacija) za prijenos i slaganje kontejnera. Tehnologija kretanja prekrcajnih sredstava na kontejnerskom terminalu unaprijed je točno definirana sustavom jednosmjernih putova. Obalne kontejnerske dizalice najčešće se konstrukcijski izvode u obliku prekrcajnih mostova, pa se često nazivaju i kontejnersko prekrcajnim mostovima. Veće dimenzije kontejnerskih brodova utjecale su na promjenu dohvata i nosivosti kontejnerskih dizalica. Nosivost suvremenih kontejnerskih dizalica iznosi od 300 do 500 kN, s dohvatom od 45 i više metara.

U tehnološkom procesu rada kontejerskih terminala primjenjuju se prijevozno-prekrcajna sredstva koa se mogu svrstati u sljedeće skupine: portalni prijenosnici s čeonim rukovanjem, portalni prijenosnici s bočnim rukovanjem, bočni viličari, čeoni viličari, autodizalice, prikolice, traktori i tegljači za vuču prikolica ili poluprikolica i ostala prijevozno-prekrcajna sredstva

Sva ta pokretna mehanizacija upotrebljava se za obavljanje sljedećih operacija: prihvat kontejnera, transport kontejnera do broda, vagona ili kamiona, slaganje kontejnera na skladištu terminala, utovar i istovar kontejnera iz vagona i cestovnih prikolica, prijenos kontejnera na terminalu, prijevoz kontejnera do servisnih radionica isl.

28.5.2010

21

Ovdje ću objasniti još jedno sredstvo pomoću kojeg se vrši ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj kontejnera s broda na obalu ili obratno.

Ovo je hvatač kontejnera ili spreader. To je univerzalno sredstvo-poseban lučki alat za rukovanje s kontejnerima u operacijama “digni-spusti”. Hvatači kontejnera su konstrukcije izgrađene od valjanih čeličnih profila, posebno prilagođene za brz zahvat i rukovanje kontejnerima. Za prekrcaj kontejnera primjenjuju se različite izvedbe hvatača koji se s obzirom na izvedbu mogu svrstati u dvije skupine: standardni hvatač predviđen samo za jednu vrstu kontejnera i univerzalni hvatač koji može mijenjati dužinu poput ovog na slici, a podešavanje dužine se obavlja elektrohidraulički iz kabine dizaličara

Eto ukratko sam odgovorio na ova pitanja, te se nadam da sam barem malo približio tehnološke procese koji se obavljaju na lučkim terminalima.

1. Što se podrazumijeva pod pojmom “upravljačko-informacijski sustav” kontejnerskih terminala?

Upravljačko-informacijski sustav kontejnerskih terminala podrazumijeva upotrebu računala u

radu s kontejnerima. U početku su računala obavljala obračunske poslove i obrađivala

podatke o zaposlenima, dok danas su to poslovi nadziranja i planiranja slaganja kontejnera

čime se želi postići bolja organizacija prikupljenih podataka, smanjene količine papirnate

dokumentacije te manje pogreške na dokumentima.

28.5.2010

22

2. Na koji način može upravljačko-informacijski sustav dati značajan doprinos u povećanju učinkovitosti, ekonomičnosti i rentabilnosti rada kontejnerskih

terminala?

Povećanje učinkovitosti, ekonomičnosti i rentabilnosti na kontejnerskim terminalima može se

ostvariti na sljedeći način:

- uvođenjem komunikacijske mreže unutar terminala s kompletnom i snažnom bazom podataka

- točnom procjenom prijevozno-prekrcajnih operacija

- razvijanjem automatskog upravljanja operacijama

3. Koje tehničko-tehnološke podsustave ili oblike rukovanja tehničkim sredstvima na kontejnerskom terminalu sadrži suvremeni upravljačko-informacijski sustav i

opišite način njihovog rukovanja.

Podsustavi upravljačko-informacijskog sustava su:

• Integralni sustav upravljanja dizalicom

Kao što će u sljedećem slajdu biti navedeno, integralni sustav upravljanja dizalicom temelji se

na učinkovitijem radu s kontejnerima i automatskom upravljanju dizalicom bez dizaličara.

• Radiopozicioniranje i daljinsko upravljanje portalnim prijenosnicima

Ovaj podsustav radi na temelju laserskog radara koji locira portalne prijenosnike

• Računarsko planiranje slaganja i razmještanja kontejnera

• Automatski prihvat i otprema

Osnova automatskog procesa prijama i otpreme vozila s terminala jest tehnologija optičkog

prepoznavanja slova, brojeva i oznaka uz pomoć računala.

28.5.2010

23

4. Koje ključne elemente sadrži sustav integralnog i automatiziranog upravljanja kontejnerskom dizalicom i kako funkcioniraju?

- Integralni sustav upravljanja dizalicom sadrži dva dijela:

- electronic load control (ELC) ili elektronička kontrola ukrcaja

- automatic crane control (ACC) ili automatsko upravljanje dizalicom

- Ova dva dijela zajedničkog sustava funkcioniraju na način da se omogući potpuno automatsko

podizanje i spuštanje kontejnera na odlagalište ili na vozilo.

- Elektronička kontrola ukrcaja omogućuje dizaličaru da upravlja dizalicom puno učinkovitije,

dok automatsko upravljanje dizalicom omogućava upravljanje dizalicom bez dizaličara.

5. Koje su nove i suvremene tehnologije rada na kontejnerskom terminalu?

- Od novih i suvremenih tehnologija rada treba istaknuti sljedeće:

1. primjena transportera za transport kontejnera obala-skladište i obratno

2. vučni vlak ili multi-trailer system (MTS) i automatski vođena vozila (AGV)

3. tehnologija prekrcaja za kratke morske rute (short-sea)

4. sustav roll’hydro

28.5.2010

24

6. Koje se tehnološke operacije pojavljuju na suvremeno opremljenom kontejnerskom terminalu?

Na suvremeno opremljenom kontejnerskom terminalu pojavljuju se sljedeće operacije:

- Operacija brod-obala i obratno

- Operacija obala-slagalište i obratno

- Operacija obala-vagon ili obala-vozilo

- Interne operacije

7. Od kojih se tehnoloških postupaka sastoji operacija: brod-obala i obrnuto, te u kojim se varijantama može pojaviti kod uporabe suvremenih tehničkih sredstava na kontejnerskom terminalu?

Iskrcaj kontejnera s brodova na obalu obavljaju obalne kontejnerske dizalice nosivosti 500 kN. Na glavnoj gredi dizalice nalaze se dva vozna vitla s univerzalnim hvatačima kontejnera (sprederima). Brodski spreder obavlja operacije: brod-most, a obalni spreder obavlja operacije: most-obala.

Na mostu, između nogu dizalice, nalazi se kraći transporter. Time se smanjuje put brodskog spredera, a točka spuštanja kontejnera premješta se na kraj transportera. Postoji varijanta sa jednim transporterom i sa dva transportera. Varijanta sa dva transportera omogućuje istovremeni ukrcaj i iskrcaj kontejnera na brodu.

U obrnutom smjeru,: obala-brod, obalni spreder zahvaća kontejner i postavlja ga na transporter koji ga prenosi do brodskog spredera.

28.5.2010

25

8. Od kojih se tehnoloških postupaka sastoji operacija: obala-skladište ili slagalište i obrnuto, uz uporabu suvremenih tehničkih sredstava (transportera)?

Od obale do slagališta kontejneri se prevoze transporterima. Na svakoj površini terminala nalaze se po dva reverzibilna transportera, a u slučaju većeg broja kontejnera mogu se koristiti i dva uzdužna obalna transportera.

Obalni spreder, koji se nalazi na obalnoj kontejnerskoj dizalici, postavlja kontejner na uzdužni obalni transporter. Preko uzdužnog i poprečnog transportera kontejner se upućuje na unaprijed određeno mjesto. Prijelaz kontejnera s uzdužnog na poprečni transporter obavlja se pomoću okretaljke kontejnera. Kad kontejner dođe na svoju poziciju na slagalištu, onda ga preuzima mosna dizalica nosivosti 500 kN. Ta dizalica ima univerzalni hvatač koji se prilagođava svim veličinama kontejnara. Omogućuje slaganje 5-6 konrejnera u visinu.

U obrnutom smjeru, kontejner se brzo pronalazi uz informatičku podršku, mosna dizalica ga postavlja na transporter koji ga prevozi do obalne kontejnerske dizalice.

9. Od kojih se tehnoloških postupaka sastoji operacija: obala-kopneno vozilo i obrnuto, uz uporabu suvremenih tehničkih sredstava (transportera)?

Uporaba transportera omogućuje i direktno upućivanje kontejnera sa obale na dio terminala namijenjen za ukrcaj kopnenih vozila, tj. na željeznički ili cestovni kontejnerski terminal. Uzdužnim i poprečnim transporterima kontejner se doprema do mosne kontejnerske dizalice koja vrši ukrcaj na cestovne prikolice i željezničke vagone.

Obrnuto, ukrcaj vagona i prikolica obavlja mosna kontejnerska dizalica koja postavlja kontejnere na transporter kojim se oni prevoze do slagališta.

28.5.2010

26

10. Što se podrazumijeva pod pojmom interne operacije, kada, kako i zašto se izvode, uz uporabu suvremenih tehničkih sredstava (transportera)?

Interne operacije se izvode kad je pritisak brodova na pristanu manji. Kada je kontejner oštećen, ili zahtjeva posebnu obradu, tada je potrebno izvršiti premještaj kontejnera na dio terminala koji je rezerviran za popravak kontejnera.Ako je riječ o kraćim udaljenostima, koriste se mosne kontejnerske dizalice, a kod većih udaljenosti koriste se transporteri. Važna je i mogućnost prijenosa montejnera sa slagališta na cestovna i željeznička vozila i obratno, koristeći sustav transportera.

11. Kakav je učinak suvremenog kontejnerskog terminala sa sustavom transportera u odnosu na klasični ili konvencionalni sustav?

Kod konvencionalnih kontejnerskih dizalica učinak je oko 25 kontejnera na sat. To znači da jedan radni ciklus, koji se sastoji od zahvaćanja kontejnera na obali, njegova ukrcaja na brod i povratka spredera na početni položaj, traje oko 2,5 minuta.

Kod suvremenih kontejnerskih terminala, gdje imamo brodoiskrcavače sa transporterima, put brodskog spredera znatno je kraći; kreće se samo od broda do mosta. Radni ciklus traje oko 40 sekundi, a teorijski je učinak 90 kontejnera na sat. Stvarni učinak je 72 kontejnera na sat, uz koeficijent iskorištenja radnog vremena od 0,8. Godišnji učinak bio bi 432.000 kontejnera. Ako se uzme u obzir koeficijent iskorištenja kontejnerskog pristana, dobije se godišnji učinak od 216.000 kontejnera po dizalici.

28.5.2010

27

12. Što u tehničko- tehnološkom pogledu predstavlja Short-sea tehnologija, gdje i kako se upotrebljava?

Cilj je što kraći boravak kontejnera na terminalu. Vrijeme zadržavanja bitno se smanjuje i iznosi u prosjeku dva dana. Glavni dio ovog sustava je kontejnerska dizalica sa vrlo velikim mostom. Ta dizalica povezuje sve dijelove terminala, pristan za brodove, slagalište, kao i prostor za prekrcaj na kopnena srsdstva.

Takav terminal se nalazi u luci Rotterdam. Ukrcajem i iskrcajem upravlja se iz kontrolnog tornja. Za kontejnere koji se prevoze brodovima na liniji Rotterdam-luke Velike Britanije postoji elektronska razmjena podataka-EDI, koja uključuje podatke o kontejneru, krajnje odredište, način transporta, pojedinosti o slaganju i slično. Vozači kamiona imaju pristup direktno na slagalište ispod mosne kontejnerske dizalice nakon što dobiju posebnu elektronsku karticu. Željeznički kontejnerski vlakovi također imaju pristup ispod mosne kontejnerske dizalice.

TEMA - pitanja :

1. Tehničko – tehnološka obilježja željezničko – cestovnih terminala

2. Što se podrazumijeva pod pojmom željezničko kontejnerski i hickepack terminalima

3. Kada se pojavljuje željezničko kontejnerski i huckepack terminali i ključna obilježja

28.5.2010

28

Uvod-Predgovor

Terminali su posebni dijelovi mrežne infrastrukture u kojima se obavljaju početne (ulazne) i završne (izlazne) funkcije te pomoćne i adaptivne funkcije (konsolidacija tereta, skladištenje, otprema, prekrcaj, opskrba itd.) .

Globalizacijom tržišta , demografskom kartom , uvođenjem novih tehnologija u proizvodnji i transportu , pojavom novih proizvoda pojavljuju se i nova tehnička i tehnološka rješenja sa ciljem kvalitetnijeg prijevoza i manipulacije roba.

2. Željezničko – cestovni terminali

Razvitkom kontejnerizacije kopneni promet razvija kopnene kontejnerske terminale kao suport pomorskom prometu što i uzrokuje razvitak novih tehničkih i tehnoloških rješenja unutar željezničkog –cestovnog prometa – terminala .

Položaj i struktura kopnenih kontejnerskih terminala vezena je za :- geoprometni položaj ( čvorišta prometnica )- gravitacijskom položaju ( zaleđe )- vrsti robnih tokova

Uvjeti uspješnog odvijanja tehnologije i organizacije unutar terminala :- adekvatna manipulativna sredstva ( tehnička opremljenost )- kvalitetna infrastruktura ( prilazne prometnice , kolosijeci , skladišta )- ispravan odabir tehnoloških rješenja

28.5.2010

29

Tehničko – tehnološka obilježja cestovnog prijevoza kontejenra je u dopremi – otpremi na relaciji proizvođač - korisnik – kontejnersku terminal , koji se primjenjuje do 150 km kod prijevoza manjeg broja kontejnera sa svrho uštede u manipulativnim radnjama .

Tehničko –tehnološka obilježja željezničkog prijevoza kontejnera je sjedište terminala unutar prometnog čvorišta sa ciljem koncentracije i distribucije roba , a što i zahtijeva veća organizacijska , tehnološka i tehnička rješenja .

Tehnička rješenja- sredstva unutar željezničko-cestovnih terminala tj. - -manipulacije kontejnera :- željeznički vagoni- cestovna vozila sa prikolicama- vučni traktori- mosne dizalice- spec. kontejnerski prijenosnici …

3. Željezničko kontejnerski i Huckepack terminali

U pogledu razvoja željezničko kontejnerskih terminala moramo napomenuti da je razvitak vezan uslijed potrebe za što bržom i kvalitetnijom uslugom unutar transporta i manipulacije robe.Tehnološkim razvojem sredstava prijevoza i manipulativni sredstava otvaraju se mogućnost kombinacije transporta između različitih vrsta prijevoza.

Huckepack terminali su posebno izgrađeni i opremljeni prostori odnosno prometna čvorišta gdje se sučeljavaju cestovni i željeznički promet na kojima se obavlja pretovar cestovnih vozila te zamjenjivih sanduka s teretom na specijalne željezničke vagone i obrnuto i moraju raspolagati sa specijalnom prometnom infrastrukturom i prometnom suprastrukturom primjerenoj huckepack tehnologiji transporta.

28.5.2010

30

Pod infrastrukturom podrazumijevamo : : željeznički kolosjeci : cestovne prometnice za dolazak, pretovar i odlazak cestovnih vozila : uređeni prostori za prihvat, skladištenje i pretovar: skladišta: garaže i remontne radionice: specijalne čvrsto fiksirane dizalice za manipulaciju teretom: drugi čvrsto fiksirani objekti i uređaji

Pod suprastrukturom podrazumijevamo :: cestovna prijevozna sredstva : tipovi željezničkih vagona : rampe i mostovi za horizontalni utovar: vrste pokretnih dizalica: mobilni uređaji , postrojenja , oprema , sredstva

3.1. Pojava terminala i multimodalnog transporta

Počeci razvoja terminala i integralnih transportnih sustava sa ciljem povezivanja cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa , vezani su za 60-st godine 20 st. koji ujedno podrazumijeva i uporabu kombiniranih prijevoznih sredstava –multimodalni transport .

Najznačajniji razvoj kontejnerskih terminala vezan je za osnivanjem društva Intercontainer koje je imalo za zadatak nabavu i korištenje specijalnih plato vagona za kontejnerski promet . S tim se unutar cijele Europe stvara mreža kontejnerskih terminala , agencija za prihvat tereta u kontejnere .

28.5.2010

31

Unutar SAD 1958 . g. pojavljuje se tehnologija utovara prijevoznog sredstva sa teretom na odgovarajući vagon – kangourou .

U Njemačkoj 1969. g. ozbiljnije se pristupa toj vrsti prijevoza bez veći uspjeha usljed nezainteresiranosti tržišta . Nakon određenih zakonskih normi po pitanju cestovnog prometa i prilagodbi tržištu sustav zauzima značajni položaj u transportu roba .

Danas unutar europe djeluje nekoliko tvrtki koje se bave tom vrstom transporta , a koje su vezane i za naš međunarodni prijevoz roba : Kombiverkerh ( Njemačka ) , Novatrans ( Francuska ) , Cemat ( Italija ) , Adriakombi ( Slovenija ) , Okombi ( Austrija ) .

Unutar Hrvatske djeluju AGIT ( Agencija za intergralni transport ) , Croatia Carkoo i Crokombi ( podružnica Okombi-a ) .

3.2. Tehnologija

Huckepack tehnologija transporta je specifična tehnologija transporta za koju je karakterističan prijevoz , utovar i istovar cestovnih vozila i zamjenjivih sanduka ( spremnika ) zajedno sa njihovim teretom na željezničkim vagonima , metodom horizontalnog i vertikalnog utovara.

Objedinjavanjem cestovnog i željezničkog prijevoza proizlazi unaprijed navedena tehnologija , sa ciljem brzog , sigurnog i racionalnog prijevoza roba .Prijevoz omogućuje i potiče međusobnu suradnju i koordinaciju željezničkog i cestovnog prometa .

28.5.2010

32

Najznačajnije vrste huckepack tehnologije u praksi i teoriji su:

- tehnologija A - utovar kamiona s prikolicom ili tegljača s poluprikolicom, natovarenih s teretom na željezničke vagone sa spuštenim podom ( sl. 1 )

- tehnologija B - utovar poluprikolice ili prikolice natovarenih teretom na specijalne željezničke vagone sa spuštenim podom ( sl. 2 )

- tehnologija C - utovar i istovar specijalno za tu tehnologiju izrađenih zamjenjivih i standardiziranih sanduka sličnih kontejnerima po sustavu «vertikalne tehnologije» na kontejnerske ili «džepne» željezničke vagone ( sl 3 )

Najvažniji ciljevi huckepack tehnologije transporta su:

- Povezivanje cestovnog i željezničkog prijevoza na vrlo brz, siguran i racionalan način bez pretovara tereta s cestovnih vozila na željezničke vagone i obrnuto.- Optimizacija efekata cestovne i željezničke infrastrukture.- Ubrzavanje manipulacija i prijevoza tereta u kombiniranom cestovnom-željezničkom prometu i minimiziranje ili potpuno eliminiranje živog rada u procesu proizvodnje prometne usluge.- Kvalitativno i kvantitativno maksimiziranje tehničkih, tehnoloških, organizacijskih i ekonomskih učinaka procesa proizvodnje prometne usluge.- Maksimiziranje efekata rada kreativnih i operativnih menadžera i drugih radnika angažiranih u sustavu HUCKEPACK transporta.

28.5.2010

33

Sl. 1 Tehnologija A Sl.2 Tehnologija B

Sl. 3 Tehnologija C

3.3. Sredstva za rad

Najvažnije sredstva za rad u sustavu tehnologije transporta su:

- Specijalizirana cestovna vozila ili dijelovi tih vozila, te zamjenjivi sanduci – cestovne prikolice , zamjenjivi sanduci

- Specijalizirani željeznički teretni vagoni za prijevoz cestovnih vozila-teretni vagoni sa spuštenim podom , nosači sa specijalnom opremom za njihanje , sa spuštenim podom ( džepom )

- Huckepack terminali sa specijalnom infrastrukturom i suprastrukturom.

28.5.2010

34

3.3. Prednosti i mane

Huckepack transport predstavlja djelotvornu i racionalnu spregu cestovnog i željezničkog prometa i osigurava siguran, brz i racionalan kombiniran prijevoz tereta „od vrata do vrata“.

Iako možemo tehnologiju transporta smatrati kao suport u cestovnom i željezničkom prijevozu , postoje prednosti i mane u oba oblika prijevoza .

Nedostaci huckepack prometa za poduzeća cestovnog prometa:

- produžuje se relacija prijevoza od pošiljatelja do primatelja tereta jer se huckepack terminali ne nalaze na direktnim relacijama cestovnih prometnica,

- nameću se dodatni troškovi zbog dva pretovara tereta,zahtijeva dodatne investicije za prilagođavanje postojećeg klasičnog cestovnog teretnog parka potrebama huckepack prometa.

Prednosti huckepack prometa za poduzeća cestovnog teretnog prometa:- ušteda troškova na pogonskom gorivu, rezervnim dijelovima, preventivnom i investicijskom održavanju cestovnih vozila- uštedama u naknadama za vožnju i odmor vozača ( ovisno o definiranom ugovoru )- uštedama u efektivnim satima vožnje, odnosno u efektivnim satima rada vozača

28.5.2010

35

Prednost sa stajališta željezničkog prometa :

- povećanje obujma prijevoza tj. uslugamali troškovi ranžirnog rada

- troškove dopreme i otpreme do terminala snosi prijevoznik

Nedostaci sa stajališta željezničkog prometa :

- europski željeznički teretni profil koji uvjetuje uporabu specijalnih teretnih vagona poskupljuje proizvodnju istih za 2 puta

3.4. Razvoj-zaključak

Dosadašnji rezultati i iskustva upućuju na zaključak da ta tehnologija ima sve relevantne pretpostavke za još brži razvoj u svim dijelovima tranzitnih područja . Proračunata isplativost je vidljiva na relacijama od 300 km stoga samo kvalitetna željeznička infrastruktura na definiranim koridorima može biti temelj razvoja istoga .

Možemo navesti određene uvjete koje treba sprovesti sama željeznica : na krajnjim točkama osigurati brzu , sigurnu i racionalnu manipulaciju , sve poslove automatizirati , standardizirati , informatizirati i osigurati dovoljnu količinu tereta u oba smjera

Treba napomenuti da za nastanak i razvoj te relativno mlade tehnologije transporta postoje određeni čimbenici koji utječu i će utjecati : - stalna zakrčenost cestovnih prometnica ( Hrvatska – magistralne , EU –autoceste )- stalni porast troškova u cestovnom prometu ( gorivo , dozvole , takse , carinski troškovi )- nelojalna konkurencija između cestovnih i željezničkih prijevoza

28.5.2010

36

Zaključak – korisnici transportnih usluga uključit će se u sustav samo ako im on jamči sigurnost ( osiguranje ) i nižu cijenu manipulacijskih i transportnih troškova u odnosu na ostale vrste prometa ili postojeće stanje .

1. Što se podrazumijeva pod pojmom ''RO-RO terminali'' i koje su njihove

temeljne funkcije ili djelatnosti?

• Roll on-roll off ili kraće RO-RO, u slobodnom prijevodu s engleskog znači ''dokotrljaj-otkotrljaj'‘.

• RO-RO brodovi su dizajnirani za prijevoz kotrljajućeg tereta kao što su automobili, prikolice, i sl.

28.5.2010

37

2. Koji su temeljni tehničko-tehnološki elementi RO-RO terminala?

• RO-RO brod namjenski je izgrađen brod za prijevoz raznovrsnih tereta kod kojih je glavna jedinica prijevoza tereta kamion, prikolica, vozilo i slični tereti na kotačima.

• Zbog toga se njihova konstrukcija razlikuje od konstrukcije ostalih brodova u pomorskom prijevozu

28.5.2010

38

• Tipični RO-RO brod ima 2-3 palube i nosivost od oko 10.000 t. nadgrađe koje se na većini Ro-Ro brodova nalazi na krmi, čine zapovjednički most i prostorije za posade.

• RO-RO brod ima krmenu rampu preko koje vozila izlaze, odnosno ulaze u brod.

3. Koje su temeljne vrste RO-RO terminala?

• S obzirom na veličinu luke, RO-RO terminali mogu se podijeliti na:

- manje luke- srednje luke- velike luke

• Na svjetskoj RO-RO konferenciji u Gothenburgu 1983. godine, RO-RO terminali su razvrstani u tri osnovne skupine

- čisti RO-RO ili isključivo RO-RO terminali- višenamjenski tzv. RO-RO/LO-LO terminali- specjalizirani RO-RO terminali

28.5.2010

39

4. Najvažnije prednosti i nedostaci RO-RO sustava?

Prednosti RO-RO sustava su:• Brzina ukrcaja • Neovsinost od obalne mehanizacije• Eliminiranje zakrčenosti u lukama• Mogućnosti prijevoza raznih vrsta roba• Neovisnost o vremenu i mogućnosti obavljanja

prekrcaja tijekom 24 sata, jednako po danu kao i po noći

• Mala opasnost financijskog neuspijeha za luke• Visoka produktivnost• Najsigurniji i najjeftiniji način prijevoza za specjalne

terete

Nedostaci RORO sustava:

• RO-RO transport je skup transport, posebno kada se tereti prevoze u jednom smjeru

• Mrtva težina transportnih sredsratava na brodu

• Gubitak brodskog prostora između kotača kamiona, odnosno prikolica u RO-RO transportu sve palube, zauzimaju prostor koji bi se mogao koristiti za smještaj robe

• Prisutan je problem zbog obrta vozila jer vozila samo u kretanju obavljaju transportnu uslugu

• RO-RO brodovi su razmjerno skupi brodovi jer moraju biti čvršće građeni od ostalih brodova

• Cestovni promet ovisi o maksimalno dopuštenim težinama tereta, nosivosti mostova, zavojima, nagibu te o privremenim zastojima

• Željeznički promet može biti ograničen nedovoljnim brojem odgovarajućih vagona za teške terete, radi zavoja, tunela, visine i širine tereta koji se prevozi RO-RO brodovima.

28.5.2010

40

6. Koje su tehničko-tehnološka obilježja LUF sustava?

• U okviru RO-RO tehnologije, kao značajno unapređenje i povećanje efikasnosti horizontalnog ukrcaja i iskrcaja tereta, razvijen je LUF sustav. Primjena LUF-sustava dolazi do izražaja na kontejnerskim i RO-RO terminalima.

• LUF susutav sastoji se od triju osnovnih komponenata: jednostavna postolja ili platforme, specjalne LUF-prikolice, tegljači. LUF-sustav pogodan je za prijevoz kontjenera i nekih vrsta generalnog tereta RO-RO brodovima u pomorskom i riječnom prometu.

28.5.2010

41

1. Kako se mogu podijeliti RO-RO brodovi s motrišta njihove namjene i načina korištenja?

• R o l l o n – R o l l o f f ( R O - R O ) je specifična tehnologija transporta za koju je karakterističan horizontalan ukrcaj i iskrcaj kopnenih prijevoznih sredstava najčešće natovarenih teretom na specijalne R O - R O brodove.

• RO-RO brod namjenski je izgrađen brod za prijevoz raznovrsnih tereta kod kojih je glavna jedinica prijevoza tereta kamion, prikolica, vozilo i slični tereti na kotačima.

P r e m a n a m j e n i , R O - R O b r o d o v i d i j e l e s e u s e d a m g r u p a so b z i r o m n a t e r e t e z a k o j e s u n a m j e n j e n i , n a č i n r u k o v a n j a ik o n s t r u k c i j s k e o s o b i n e . S v a k a g r u p a o z n a č a v a s e o d r e đ e n o mk r a t i c o m:

• RO-RO : čisti RO-RO brodovi za kratke i duge udaljenosti, koji teret na kotačima mogu krcati isključivo horizontalnom manipulacijom.

• CAPA : čisti RO-RO brodovi koji mogu ukrcati više od 12 putnika (obično vozače vozila koja se prevoze).

• CACA : brodovi duge i kratke plovidbe RO-RO sustava za prijevoz automobila.

• CONV : RO-RO brodovi koji imaju tradicionalnu opremu za jedinični teret, ali kombiniranu s RO-RO prilazom na jednu ili više paluba.

28.5.2010

42

• CONT : tradicionalni brodovi za prijevoz kontejnera s mogučnošću RO-RO prilaza na jednu ili više paluba.

• PACA : putnički trajekti građeni za prijevoz RO-RO prikolica i automobila na kratkim relacijama.

• HYBR : hibridni (mješani) RO-RO brodovi, kombinacija RO-RO broda i broda za prijevoz nekog specijalnog tereta, npr. drva, nafte, ulja, vina, nekih teških tereta itd.

Što se podrazumjeva pod Lash tehnologijom s tehničko-tehnološkog motrišta te, gdje, kako i zašto se koriste?

• Razvoj LASH tehnologije potaknut je problemima prekrcajnih luka i nemogućnošću zemalja u razvoju da grade skupe kontejnerske terminale

• LASH tehnologija je posebna tehnologija transporta tereta teglenicama koje se remonkerima dovoze do specijalnih brodova za prijevoz teglenica

28.5.2010

43

Koje se vrste brodova koriste za transport teglenica i kako obavljaju operacije ukrcaja/iskrcaja?

• Ovakvi brodovi su namijenjeni za prijevoz teglenica (barži ili maona ) između zemalja koje pored morskih putova imaju i unutarnje plovne putove.

Prema načinu prekrcaja teglenica postoje:

• s okomitim načinom prekrcaja- sustav LASH

• s horizontalnim načinom prekrcaja- sustav SEABEE.

• Kod sustava LASH teglenica se prekrcava velikom mostnom dizalicom,

• sustav SEABEE s velikom hidrauličnom dizalicom koja istovremeno može dići dvije teglenice.

• Teglenice se zajedno s teretom u njima prevoze specijalnim brodovima. Pravokutnog su oblika i izgrađene su od čelika i sve češće od fiberglasa.

• Teglenice nemaju standardizirane dimenzije što znači da mogu biti raznih veličina što ovisi o tehnologiji prijevoza, veličini broda i načinu prekrcaja

28.5.2010

44

tip SeaBee teglenice

• Japanski tip LASH teglenice

• Terminal za teglenice

Teglenica u luci Rotterdam

Terminal za barže

(terminal Born)

28.5.2010

45

• Lash sustav

• Unutrašnjost Lash barže

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ! � � � � � " � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ! � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � �! � � � � � � � � ! � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � ! � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � ! �

28.5.2010

46

� � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � ! � � � � � � � � �" � � � � � � � � � � � � � �

# � � � � � � � � � � � � � �$ % & ' ( ) * + , - . / / 0 / $ 1 + ) 2 / 3 . /, 1 + ' - & 4 1 , ( 1 / 5 - 4 6 7 / 1 4 * ' +' + 3 / ' 1 + $ + 1 + 7 2 / . ) 8 ( * 4 ) - / - ' ( /, 2 + 3 ' ( & ' ( ) * + , - . (, 1 + ' - & 4 1 , ( 1 ( 9 : / $ 1 + ) 2 / 3 . /, 1 + ' - & 4 1 , ( 1 / 1 ( $ 4 ; / , 4 - (& 1 / * 8 ( ' 8 ) 8 ) & 1 / & 1 / 8 ( ' 4 - ), ( . ) < / ' + 9

28.5.2010

47

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ! � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ! � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ! � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ! � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �" � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ! � � � " � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ! ! � � � " � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� ! � � � " � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � " ! � � �� � � � � � � � " � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

� ( 1 * / ' + 2 7 + & 1 ( . 1 � + 8 1 + - ) , / 0 , ( 1 ( , +

28.5.2010

48

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �" # � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ! � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � " � � � � � � � �" � � � � � � � � � � � � � � � ! � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �" � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �" � � ! � � � � � � � � � � � � � � � " � � � � � � � � � � � � ! � � � � � � � � " � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �� � � � � � � � � � � � � ! � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �! � � � �

1 . Š t o s e p o d r a z u m i j e v a p o d p o j m o m t e r m i n a l i z a s u h e r a s u t e i s i p k e t e r e t e ?Iako je terminal samo jedna karika u transportnom lancu njegova uloga jje odlučujuća u funkcioniranju čitavog transportnog lanca.

Pod pojmom terminali za suhe rasute i sipke terete , podrazumijeva se lokacija terminala, dubina mora lučkog bazena , potreban prostor skladištenja , lučka infrastruktura , vrsta prekrcajnih sredstava . tip skladišnog prostora te organizacija poslovanja.

Lokacija terminala za suhe rasute treba izabrati što bliže izvoru sirovina i rudnika ako je riječ o izvozu , ili što bliže industrijskom središtu ako je riječ u uvoznom terminalu.

28.5.2010

49

2 . K o j a s u t r a n s p o r t n o - t e h n o l o š k a o b i l j e ž j a r a s u t i h i s i p k i h t e r e t a ?Sipki teret izraz je za teret koji se uobičajeno krca u rasutom stanju tj.bez ambalaže (osim ako je to potrebno radi održavanja stabilnosti broda i sprečavanju pomicanja tereta). Rasuti suhi materijali kaso što su žitarice rudača , ugljen,fosfati, boks,kemikalije i dr. vrlo se često pojavljuju kao kao sipka roba u prijevozu. Zato pri razmatranju prijevoza i prekrcaja treba uzeti u obzir njihova fizičko-tehnička obilježja i ponašanje za vrijeme prijevoza i prekrcaja . Prema osnovnim značajkama fizičko tehnička obilježja sipkog tereta imaju odlučujući utjecaj na konstrukciju prijevoznih i prekrcajnih sredstava i njihovu proizvodnost (kapacitet) u samoj eksploataciji i na izbor sredstava za određene uvjete prijevoza i prekrcaja.

Za sipku ili rasutu robu u suhom stanju znakovita su sljedeća svojstva : granulacija,gustoća materijala, koeficijent unutarnjeg trenja , habajuće djelovanje ljepljivost i vlažnost materijala.

• Granulacija,gustoća,kut unutarnjeg trenja i habajuće djelovanje svojstva su sipke robe na osnovi kojih se obavlja daljnja posjela.

• Prema krupnoći zrna sipkog materijala i prema odnosu najveće mjere najmanjeg komada i najveće mjere najvećeg komada a min : a max manja ili sednaka0,4 smatra se da je sipka roba ravrstana,

• ako je odnos a min i a max manje ili jednako 2,5 tada je to nerazvrstana roba.

• Razvrstana roba ovisno o krupnoći zrna, na osnovi veličine granulacije moće biti :

• -komadna ako je a veći od 10 mm

• -zrnasta ako je a jednak 0,5-10 mm

• -prašnasta ako je manji od 0,5 mm

• Gustoća materijala je također svojstvo sipke robe na temelju kojeg se sipki materijali mogu razvrstati u sljedeće skupine:

• -laki materijal p manji 1t/m (metar kubni)

• -srednje laki materijali p jednak 1-2t/m(metar kubni)

• -teški materijali p veći od 2t/m (metar kubni)

28.5.2010

50

3 . K a k o s e m o g u p o d i j e l i t i b r o d o v i z a t r a n s p o r t r a s u t i h i s i p k i h t e r e t a ?• Povećanje obijma pomorskog prometa rasutih tereta kao i povećanje duljine prijevoznog puta utjecalo je

na povećanje tonaže svjetske flote i izgradnju velikih brodova ali i sve veću specijaliziranost brodova za određenu vrstu tereta .

• Na taj način korisna zapremnina i korisna nosivost broda povećavaju se do najveće mjere.

• Osnovna klasična podjela teretnih brodova uključuje i brodove za prijevoz čvrstog tereta i brodove za prijevoz tekućeg tereta .Posljeratna tendencija uže specijalizacije brodova za prjevoz čvrstih tereta naišla je na primjenu i u prijevozu rasutih tereta.Tako su se od tampera –brodova za prijevoz svih vrsta masovnih tereta razvili specijalni brodovi za prijevoz rasutih tereta koji se dalje dijele u više podjela.

• Granica veličine kombiniranih (OBO) brodova pomaknula su se na više od 250,000 dwt, međutim vrlo oprezno ide iznad te veličine.

•

• Porast dimenzija brodova za prijevoz masovnih tereta u zadnjih tridesetak godina prošlog stoljeća značio je zapanjujući napredak ali i nepremostive poteškoće za velik broj svjetskih luka.

• Glavni problem tijekom razvitka velikih brodova imale su luke s ograničenom dubinom mora. U samo dvadesetak godina (od 1960 do1980) nosivost brodova za prijevoz masovnih tereta povećali su se za oko deset puta. Istodobno je povećana brzina brodova i uvedene su nove tehnologije prekrcaja tereta u lukama. Luke su u tom razdoblju pokušale vratiti razvoj brodova ali nisu bile u stanju slijediti teko česte i nagle promjene koje su se javljale u razvoju morskog brodarstva.

• Razvoj morskog brodarstva , osim zahtjeva za novim fizičkim obilježjima.nametnuo je i potrebu izgradnje specijalnih terminala i lučkih uređaja ali su veliki troškovi izgradnje i nefleksibilnosti takvih uređaja bili glavna prepreka što luke nisu mogle slijediti tako nagle promjene u brodarstvu

4 . K o l i k o i z n o s u u š t e d e u t r o š k o v i m a p o m o r s k o g t r a n s p o r t a s u h o g r a s u t o g i s i p k o gt e r e t a u z k o r i š t e n j e b r o d o v a č i j a n o s i v o s t p r e l a z i 1 0 0 , 0 0 0 d w t t e k o j e u v j e t e m o r a i s p u n i t i l i k a z ap r i h v a ć a n j e t i h b r o d o v a ?• Troškovi pomorskog prijevoza su u ukupnoj cijeni rudače i ugljena zbog velikih udaljenosti

između nalazišta i mijesta prerade.Udaljenost izvora opskrbe i velike količine tereta namijenjenog prijevozu nameće potrebu korištenja velikih brodova iznad 100,000dwt.

• Uštede koje se mogu ostvariti korištenjem brodova velike tonaže mogu se ugrubo ocijeniti pri korištenju od 180,000dwt umjesto 60,000dwt ušteda iznosi 35% , a pri korištenju brodova od 120,000dwt umjesto 80,000dwt ušteda iznosi 25% .

• Prema tomu veliki brodovi za prijevoz rasutih tereta i daljeće prevladavati kad je u pitanju prijevoz na velikim udaljenostima, pod uvjetom da luke nisu limitirajući čimbenik.

• Prihvat takvih brodova u lukama zahtjeva slijedeću uvjete:

• -fizički uvjeti prihvata broda(dubina mora,odgovarajući ristran i dr.)

• -smanjenje vremena čekanja broda u luci

• -smanjenje vremena lučkih operacija

• -smanjenje broja luka pristajanja .

• Ti uvjeti jasno pokazuju da tim zahtjevima mogu udovoljiti jedino specijalizirani terminali za suhe i rasute terete.

28.5.2010

51

5 . K o j e v r s t e s u v r e m e n i h u r e đ a j a k o r i s t e z a u k r c a v a n j e s u h i r a s u t i h t e r e t a u v e l i k e b u lc a r r i e s b r o d o v e n a l u č k i m t e r m i n a l i m a ?• Sustav ukrcaja suhog rasutog tereta mnogo je jednostavniji od sustava iskrcaja ,zato postoji i bitna

razlika između ukrcajnih i iskrcajnih terminala za suhe i rasute terete.

• Ako se radi o izvoznom lučkom terminalu , takav terminal je opremljen odgovarajućim prekrcajnim sredstvima za brz ukrcaj tereta u brodove. Na takvim terminalima najčešće se upotrebljavaju sljedeće vrste prekrcajnih sredstava: mosni brodoukrcivači,radijalni brodoukrcivači, linearni brodoukrcivači i fiksni brodoukrcivači.

• 5.1 Pokretni mosni brodoukrcivač je ukrcajni uređaj smješten na postolju koje se kreće po tračnicama.Teret iz kopnenog dijela terminala prenosi se s pomoću trakastih transportera do brodoukcivača, čiji je osnovni dio pomični dohvatnik s pokretnom trakom i usmjerivačem za pravilno raspoređivanje terta u grotlu broda.

• 5.2Radijalni brodoukrcavač je obalni uređaj za ukrcaj tereta ss dohvatnikom koji se hrorizontalno giba oko jedne točke.Raspon kretanja dohvatnika iznosi 90* .Dohvatnik je opremljen pokretnom trakom koja prolazi iznad broda s koje se teret ukrcava u grotlo broda.

• 5.3Linearni brodoukrcavač ukrcava teret kombiniranim djelovanjem horizontalog i rotacijskog gibanja. Dok se prednje oktretno postolje kreće po horizontalnoj stazi paralelno s brodom , postolje glavnog dohvatnika može se istodobnu uvlačiti .izvlačiti i rotirati.

• Konstrukcija ovog brodoukrcavača mnogo je jednostavnija i jeftinija s mogućnošću pokrivanja veće površine broda..

• 5.4Fiksni brodoukrcavači primjenjuju se za ukrcaj manjih brodova u uvjetima luka s malim prometom sipkog tereta.Kod takvih je brodoukrcavača mogućnost gibanja dohvatnika ograničena.Takve izvedbe najčešće se upotrbljavaju za ukrcaj sirovog šećera, arijetko za ukrcaj ugljena ili željezne rudače.

1. Što su fosfati, gdje su najveća nalazišta fosfata u svijetu i kako se transportiraju?

• Fosfati su soli fosforne kiseline, javljaju se kao i minerali; vrlo važna gnojiva.

• Najveća nalazišta fosfata u svijetu koncentrirane su u tri važne regije: Sjeverna Amerika (Florida i Sjeverna Karolina), sjeverna i zapadna afrika (Maroko) i Bliski istok(Jordan i Izrael).

• Fosfati se slično kao i ugljen i željezna rudača, prevoze specijaliziranim brodovima za prijevoz suhih rasutih tereta(bulk carriers), srednje nosivosti( 10.000 dwt do 60.000 dwt). Kopneni prijevoz najčešće se obavlja u zatvorenim specijalnim vagonima s pomičnim krovom (teams ili tads vagoni). Za prijevoz većih količina fosfata mogu se upotrebljavati i trakasti transporteri.

28.5.2010

52

2. Što se podrazumjeva pod pojmom „žitarice“ s motrišta tehnologije transporta koja se koristi za njihov

prekrcaj, prijevoz i skladištenje u međunarodnom javnom prometu?

• Pod pojmom „žitarice“ s motrišta tehnologije transporta podrazumjevaju se kao teret koji se u većim količinama prevozi kao rasuti teret a u manjim količinama u vrećama, kao opći teret.

• Kao opći teret zauzimaju 5-10% više prostora, te se u tom obliku u lukama prekrcavaju kao i svaki drugi teret. Žitarice se kao teret susreću gotovo u svakoj luci.

• Žitarice su osjetljiva roba koja zahtjeva odgovarajuće skladištenje, prozračivanje, sušenje i zaštitu od vremenskih utjecaja i nametnika.

3. Koje se vrste tehnoloških operacija obavljaju na terminalu za prekrcaj žitarica?

Moguće operacije na terminalu za prekrcaj žitarica su sljedeće:• Iskrcaj vagona u komore• Ukrcaj vagona iz komora• Ukrcaj broda iz komora• Premještanje žitarica u silos – sušenje• Otprašivanje žitarica u silos – čišćenje od prašine• Uvrečavanje žitarica• Iskrcaj iz broda i ukrcaj u komore s vaganjem• Iskrcaj iz broda i ukrcaj u vagone s vaganjem• Iskrcaj vagona i broda i uskladištenje s vaganjem• Ukrcaj žitarica u vagone i brod iz komora s vaganjem• Iskrcaj žitarica iz jednog broda i ukrcaj u drugi brod s

vaganjem.

28.5.2010

53

1.Što se podrazumijeva pod pojmom opasni teret,te koje vrste opasnih tereta se najčešće

pojavljuju u međunarodnom javnom prijevozu?

Opasne tvari

• Pojam opasnih tvari vezan je za proizvode koji su zbog svojih svojstava opasni za život i zdravlje ljudi, za čovjekov okoliš ili za materijalna dobra.

• Opasnost je veća ako se tijekom skladištenja, ukrcaja, iskrcaja, transporta i sličnih manipulativnih postupaka njima nestručno rukuje.

• Uz naftu, naftne derivate i ukapljene plinove, najčešće su opasne tvari: eksplozivi,kiseline,lužine,soli,elementi (sumpor...), razne anorganske tvari,alkoholi,esteri,itd.

28.5.2010

54

Propisi o prijevozu opasnih tvari

• Svrstavanje opasnih tvari obavljeno je na temelju njihovih fizičkih i kemijskih svojstava, u više kategorija.

• Tako se došlo do klasifikacije prema: ADR-RID-sustavu, IMDG-sustavu i IATA-RAR propisima.

• IMDG-kodeks sadrži devet razreda opasnih tvari, pri čemu treba istaknuti da ne znači da supstancije koje nisu navedene nisu i opasne.

Klasifikacija tereta

• KLASA 1:EKSPLOZIVI• KLASA 2:PLINOVI• KLASA 3:ZAPALJIVE TEKUĆINE• KLASA 4:ZAPALJIVE KRUTINE;TVARI PODLOŽNE SAMOZAPALJENJU;TVARI

KOJE U KONTAKTU S VODOM TVORE ZAPALJIVE PLINOVE• KLASA 5:OKSIDIRAJUĆE TVARI I ORGANSKI PEROKSIDI• KLASA 6:OTROVNE I ZARAZNE TVARI• KLASA 7:RADIOAKTIVNE TVARI• KLASA 8:KOROZIVNE TVARI• KLASA 9:RAZNE TVARI ZA KOJE JE ISKUSTVO POKAZALO DA MOGU BITI

OPASNE

28.5.2010

55

Međunarodne konvencije

• Temeljem potpisanih i ratificiranih međunarodnih konvencija i sporazuma , odnose se nacionalni zakonski propisi koji reguliraju prijevoz opasnih tvari t propisuju mjere sigurnosti i zaštite pri prijevozu, skladištenju i prekrcaju tereta.

• Posebna se pažnja posvećuje ambalaži i pakiranju oapsanih tvari.Ambalaža mora osigurati zaštitu ljudi i okoliša te mora biti označena podacima o opasnosti.Opasne tvari zahtijevaju također poseban tretman tijekom prijevoza kao i posebna sredstva za prijevoz.

2.Koji su ključni tehničko-tehnološki elementi prometnog sustava za transport opasnih tereta?

28.5.2010

56

Tehničko-tehnološka obilježja terminala za prekrcaj opsanih tereta

• Izgradnja odgovarajućih terminala za prekrcaj opasnih tereta ovisi prije svega o količinama prometa određene vrste opasne tvari koja se pojavljuje u godišnjem prometu.

• Za neke vrste opasanih tereta potrebno je izgraditi posebna skladišta.

• Opasnosti koje predstavljaju pojedine tvari i tereti u skladištima vrlo su različita pa stoga treba posebno voditi računa o odgovarajućim propisima, te primjeniti mjere koje propisuju SOLAS-konvencija za morski prijevoz i RID-konvencija za željeznički prijevoz.

Kategorije skladištenja opasanih tereta

• Materije sklone eksploziji• Materije sklone samozapaljenju• Zapaljive materije• Materije koje podržavaju gorenje• Otrovne materije• Korozivne materije • Radioaktivne materije, itd.• Neosporno je da skladišta moraju odgovarati zahtjevima u

pogledu čuvanja opasanih tererta, kao što su zaštićene električne instalacije,ograničenje napona,dovoljne mogućnosti ventilacije, idt.

28.5.2010

57

Spremnici za naftne derivate i ukapljene plinove

1. Što se podrazumijeva pod pojmom teški teret s motrišta tehnologije transporta u

međunarodnom javnom prometu?

28.5.2010

58

• Najčešće se kao teški tereti u lukama javljaju strojni kompleksi, dijelovi tvornica, teška mehanizacija, oprema ili cjelokupni kompleksi za iskorištavanje podmorja, platforme, lučke dizalice, teglenice, dijelovi broda, brodski dizelski motori, lokomotive, čelične konstrukcije itd.

• Transport teških tereta je poseban način ukrcaja, prijevoza i iskrcaja tereta koji jedinično teži i više od 10 000 kN.

• Osim velikih težina i dimenzije tereta predstavljaju problem pa je zato potrebno svakom teretu prići studiozno, te izraditi plan iskrcaja, ukrcaja i skladištenja tereta.

2. Koja se tehnička sredstva najčešće koriste za ukrcaj – iskrcaj i skladištenje teških tereta

te koje su najčešće tehničke operacija na terminalima za teške tereta?

28.5.2010

59

• Za prijevoz teških tereta upotrebljavaju se:

• Konvencionalni višenamjenski brodovi s odgovarajućim teretnim uređajima i opremom te odgovarajućim konstrukcijskim obilježjima.

• Konvencionalni RO-RO brodovi koji mogu prihvatiti takvu vrstu tereta s obzirom na maksimalno opterećenje te osovinsko opterećenje transporta

• Brodovi za prijevoz teglenica

• Specijalizirani brodovi za prijevoz teških tereta.

• Pri rukovanju s teškim teretima koriste se i različita zahvatna sredstva : kuke, rasponske grede, čelična užad, razne hvataljke, stezaljke i dr.

• Sva ta sredstva uključujući i prekrcajna sredstva (dizalica) moraju imati odgovarajuće ateste, a prije njihove upotrebe treba obaviti kontrolu njihove ispravnosti.

• Uz brodove za prijevoz teških tereta upotrebljavaju se i brodovi – dizalice, ali samo za prekrcaj (ali ne i u prijevozu).

28.5.2010

60

• Uobičajene prekrcajne operacije jesu:

a) Brod-vagon ili brod-vozilo (direktan prijenos)

b) Brod-skladište (ako uz pristan postoji otvoreno skladište koje može takav teret primiti na kraće ili dulje vrijeme)

c) Brod-brod (ako se prekrcaj izvodi iz većeg broda u manji)

d) Brod-ploveća dizalica (ako se teret s broda prenosi na palubu ploveće dizalice ili obratno)

• U lukama u kojima količine teškog tereta (npr. staro željezo) jamče ustaljenost većeg prometa izgrađuju se posebni specijalizirani terminali za prekrcaj teškog tereta.

• Takvi terminali imaju posebno uređena i obrađena skladišta gdje se roba sortira po vrstama i pravcima otpreme (lijevano željezo, prešani automobili, kameni blokovi i dr.).

• Na terminalu se nalaze i prijevozno – prekrcajna sredstva (viličari, autodizalice itd.).

• Zbog dobre prometne komunikacije, terminal mora imati odgovarajuće cestovne i željezničke priključke na suvremene prometnice.

• Tehnologija rada pri prekrcaju teških tereta bitno se razlikuje od prekrcaja konvencionalnog generalnog tereta jer se radi o specijalnom, često vrlo skupocjenom teretu zbog toga je prekrcaj takvog tereta vrlo osjetljiv, težak i ponekad opasan posao.

28.5.2010

61

• Prekrcaj vrlo teških tereta ne obavlja se noću da bi se izbjegle eventualne nezgode.

• Sam postupak prekrcaja treba dobro pripremiti, osigurati dobru komunikaciju i uspješno izvođenje zadataka.

• Posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na osiguranje tereta i sigurnosne mjere za vrijeme prekrcaja.