Robert Ludlum - Protiv najboljih namjera (1).pdf

8/21/2019 Robert Ludlum - Protiv najboljih namjera (1).pdf

1/412

http://www.balkandownload.org/


2/412

Svako malo tijekom itave ljudske odiseje, sile kao da se gotovo sasvim sluajnospoje, pa stvore mukarce i ene zapanjujue mudre, darovite i obdarene

izvanrednom sposobnou sagledavanja. Plod je takvog stjecaja sila zaista udesan.Znanost i umjetnost govore same za sebe, jer one su posvuda oko nas, uzvisujuinam ivot ljepotom, dugovjenou, znanjem i udobnostima. Postoji, meutim, i

jo jedno podruje ljudskog nastojanja, podruje koje potpada i pod umjetnosti podznanost, a i ono nas posvuda okruuje obogauje nam ivot ili ga razara.Rijeje o skrbnitvu nad nekim drutvom, a pod vlau opih zakona upravljanja.Ja nisam strunjak, no kolegiji o dravnom ureenju i politologiji, koje sam nakoledu sluao, u meni su ostavili neizbrisiv trag. Naprosto su me zgrabili,

fascinirali, smlavili, i da nije bilo jaih sklonosti, moda sam mogao postatinajgorim politiarem zapadnog svijeta. Moja hladnokrvnost stabilizira se, naime,negdje oko 300 stupnjeva Fahrenheita.Za mene je jedno od istinski najveih ovjekovih dostignua otvorena,predstavnika demokracija, a jedan od najveih pokuaja u itavoj povijesti da sestvori takav sustav jest velianstveni ameriki eksperiment saet u naojKonstituciji. Ona, dakako, nije savrena, ali da parafraziram Winstona Churchilla,ona je ipak prokleto najbolja na itavoj hrpi. Ali, trenutak samo.Netko je stalno pokuava zeznuti.Eto, ba sam zbog toga prije dva desetljea i napisao ovu knjigu. Bilo je to u dobaWatergatea i olovka mi je, prepuna zgraanja, letjela po listovima. Od mladenakene i mlade neumjerenosti, u glavi su mi prtale fraze Potkupljivost! Zloporabavlasti! Korupcija! Policijska drava! i njima sline.Preda mnom su bili amerika dravna uprava i najvii od svih izabranih iimenovanih dravnih slubenika, ljudi kojima je bila povjerena skrb nad naimsustavom, i sad su ti ljudi ne samo lagali narodu nego i skupljali milijune i milijunedolara za nastavljanje svojih lai, a time i vlasti obnaanje koje je, po njihovu

uvjerenju, pripadalo samo njima. A meu zastraujuim izjavama to su doprle donas sa sasluavanja povodom afere Watergate, jedna je od najgorih bila ova, a dao

ju je najvii dravni slubenik zaduen za provoenje zakona.Ne postoji nita to ne bih uinio samo da zadrim predsjednike ovlasti... Nemapotrebe da zavravam i navodim tonu reenicu, znaenje je i ovoga sasvim jasnoto predsjedniko mjesto pripada nama. Jer su i predsjedniko mjesto i dravanjihovi. Ni vai, ni moji, pa ak ni susjeda preko puta s kojim smo se estorazilazili u politikim pitanjima. Samo njihovi. Mi ostali nismo bili ni relevantni ni


3/412

kompetentni. Oni to znaju bolje i zato se lai moraju nastavljati i riznice ideolokeistoe stalno puniti, eda bi neiste mogli blitzkriegirati novcem i pokopati ih ve

na ulaznim vratima politike arene.Knjigu sam, osim toga, morao objaviti pod tuim imenom. Zato sam izabraopseudonim Jonathan Ryder osobno je ime bilo ime mojega sina, a prezimeskraena varijanta djevojakog imena moje ene i to ne zbog mogue odmazde,nego zato to je opeprihvaena mudrost tog doba govorila da pisac godinje nesmije objaviti vie od jedne knjige. Zato? Ma neka me vrag odnese ako znamzato ali to ima nekakve veze s marketinkom psihologijom, koji god to vragbio. Ali, ekaj as. Sve je to bilo... sad e tome biti dvadeset godina.

Plus ga change, plus c'est la meme chose, vele Francuzi. to se vie neto mijenja,sve to vie ostaje isto. Ili to moda povijest do iznemoglosti ponavlja svoje ludosti,jer je ovjek stvorenje zbrkanih udnji, pa se stalno vraa na vrela otrova od kojihse obolijeva. Ili se moda grijesi generacijskih otaca svaljuju na glavu njihovapotomstva zato to su djeca preglupa da naue iz pogreaka roditelja, iako ih onebodu u oi. Tko to zna? O svemu tome postoje istinski dokazi da ovjek jo odprije pamtivijeka ne prestaje ubijati ni kad mu ne treba meso lovine; da lae kakobi pobjegao od odgovornosti, ili ba obratno, da bi se domogao uzdi odgovornostiu tolikoj mjeri da samo njemu pripadne pisanje drutvenog ugovora izmeuvladara i onih kojima se vlada; da se stalno nastoji obogatiti na raun javnogadobra i da, dok se tim poslom bavi, i preesto nastoji svoj osobni moral i religijupretvoriti u opi moral i religiju, bez ikakve milosti prema ljudima koji neprihvaaju ulogu parija. Mili Boe, mogli bismo tako dovijeka. No, ekaj as.Lani je naa zemlja bila svjedokom dvije od najrunijih, najponiavajuih,najnevjetijih, najnedomiljatijih i najuvredljivijih predsjednikih kampanja kojihse ivi tovatelji naeg sustava uope mogu sjetiti. Kandidati su bili nabijenicininim manipulacijama najniim strahovima javnosti; zvunim spotovima

davala se prednost pred inteligentnim iskazivanjem stavova; dojam je bio vanijiod bitnih pitanja. Predsjednike debate nisu bile ni predsjednike ni debate, negokonzervirani Pavlovljevi uvjetovani refleksi koji su s pitanjima obino imali maloili nita. Osnovna pravila za te robotske pavane ispisale su vjete intelektualnenitarije koje su o svojim klijentima mislile tako loe da su im branile govoriti dueod dvije minute! Na ovo kao da ujem povraanje oratora stare Atene, te kolijevkedemokracije, pa ma gdje sada bili. Moda se jednog svijetlog dana u budunostivratimo legitimnim i civiliziranim kampanjama, u kojima e se uti i otvorena


4/412

razmjena ideja, ali se bojim da se to nee dogoditi sve dok se oni koji nasuvjeravaju da kupimo dezodoranse hitno ne vrate pazusima. Oni su, naime, ve

potroili svoju dobrodolicu u izborni proces, zato to su poinili dva smrtnagrijeha svoje profesije i to istodobno. Ostvarili su, naime, dojam da su improizvodi istodobno i odbojni i dosadni. Razumije se da tu postoji i nekakvorjeenje. Da sam ja kojim sluajem kandidat, odbio bih im platiti zbog njihovemoralne izopaenosti kvragu, zato bi taj razlog bio najgori od svih? Koji bi od tihproizvoaa imida iziao pred sud da to obrazlae na ovaj ili onaj nain? No,dosta. Te su kampanje zaglupile zemlju.Taj je zatupljujui fijasko uslijedio jedva dvadeset etiri mjeseca nakon to smo

mi, graani Republike, bili izloeni nizu zbivanja tako grotesknih da bismo sesmijali na kace i kante da nisu bila tako sablanjiva. Neizabrani (?) slubenicipotpirivali su vatre terorizma prodajui oruje teroristikoj dravi, dok suistodobno od naih saveznika traili da to ne ine. Krivnja je postala nevinost;zlotvorstvo vrelo asti potrebne za obnaanje asnih dunosti; zadrti, servilnipozeri proglaeni su herojima; biti negdje postalo je biti nigdje; a znak je valjanogvoenja kue bilo putanje kojekakvih kreatura da zagauju podrum. U usporedbi stim, iz Alisina je zrcala zraila ista logika. No, ekajte as, veste otili i dalje odmene.Jer netko ga uvijek nastoji zeznuti. Taj veliki eksperiment, taj na udesni sustavutemeljen na otvorenoj podjeli vlasti. Potkupljivost? Zloporaba vlasti? Korupcija?Policijska drava?Pa mislim, sasvim sigurno ne i trajno, sve dok graani mogu glasno izricati slutnjei izvikivati optube, pa ma koliko one ekstremne bile. Da nas se uje. U tome jenaa snaga i tu se snagu ne moe ukrotiti.I tako, na svoj skroman nain, pokuat u jo jednom oslunuti taj glas iz togdrugog doba, iz te druge ere, ne zaboravljajui pritom ni na trenutak da sam ja u

biti samo pripovjedakoji se nada da e vas zabaviti njegov trud, ali da ete mupritom dopustiti da izrekne i poneku misao.Ovaj roman nisam ni pokuao osuvremeniti ili ga popraviti zbog velike slobodekoju sam si bio uzeo piui o stvarnim dogaajima i zemljopisu, jer su oni i takobili samo u slubi prie koju priam. A svatko tko je ikad gradio ili pregraivaokuu moe vam rei, kad jednom po njoj ponete prkati, onda vam je najbolje daodmah bacite nacrte. Jer je pretvarate u sasvim drugu kuu.I hvala na panji.


5/412

Robert Ludlum

alias (samo nakratko) Jonathan Ryder studenog 1988.

1

Glatko asfaltirana povrina ceste naglo se prekinula i pretvorila u golu zemlju. Utoj toki malog poluotoka prestajala je i odgovornost gradske uprave gradia ipoinjalo podruje privatnog vlasnitva. Na karti amerike pote, ta dostavna cesta

u South Greenwichu, Connecticut, bila je oznaena kao Shore Road, Northwest, aliza dostavljae koji su u potanskim kombijima dovozili poiljke, ona je bilanaprosto High Barnegat, ili samo Barnegat.A dostavljai su s nje silazili esto, tri do etiri puta tjedno, s preporuenim ivrijednosnim pismima s povratnicom. Taj im put nije bio mrzak jer bi za svakuisporuenu poiljku dobivali po dolar.High Barnegat.Osam jutara oceanskog zemljita, a od toga gotovo pola milje granii izravno stjesnacem. Veina je tog zemljita divlja, preputena neobuzdanu i neukroenurastu. A svemu je tome proturjeno u duhu bilo imanje kua i okunica ezdesetakmetara od sredinje plae. Duga, razbacana kua bila je izgraena u modernomduhu i velike su staklene povrine, uokrivene drvom, gledale na vodu. Travnjaci suoko nje bili tamnozeleni i gusti, uredno podiani i isprekidani puteljcima odkamenih ploa, kao i velikom terasom nad spremitem za amce.Bio je vekonac kolovoza, najljepi dio ljeta u High Barnegatu. More je bilotoplije no to e vie ikada biti; vjetar je dolazio s plae u zapusima zbog kojih je

jedrenje bilo jo uzbudljivije ili opasnije, vekako se gleda dok je lie dobilo

svoje najpunije zelenilo.Koncem kolovoza grozniave je tjedne ljetnoga veselja vezamijenio osjeaj mira.Sezona je vebila na izmaku. Mukarci su jo jednom poeli razmiljati onormalnim vikendima i pet punih radnih dana; ene su veotpoele muan procesodabiranja i kupovanja koji je oznaavao poetak nove kolske godine.I um i motivi polako su se prebacivali u viu brzinu. Nastupala je oseka frivolnosti.Trebalo je poeti razmiljati i o ozbiljnijim stvarima.I tako se u High Barnegatu smanjio stalni protok kunih gostiju.


6/412

Bilo je etiri i pol popodne, a Phvllis Trevavne se odmarala u lealjci na terasi iputala da joj toplo sunce kupa tijelo. S odreenom je dozom zadovoljstva

pomislila kako joj kerin kupai kostim dobro pristaje. Budui da je imalaetrdeset dvije godine, a ki sedamnaest, to se zadovoljstvo, da si je dopustila da setom milju malo pozabavi, moglo pretvoriti i u pravo malo likovanje. Ali si to nijemogla dopustiti, jer su joj se misli stalno vraale na telefon, na poziv za Andrewaiz New Yorka. Javila se na telefon na terasi jer je kuharica jo bila u gradu sdjecom, a mu joj je bio jo samo bijelo jedarce daleko na puini. Malo joj jetrebalo da se na zvonjavu telefona i ne odazove, ali je znala da njihov broj u HighBarnegatu imaju samo dobri prijatelji i samo jako vani, iako je njezinu muu bila

draa rijenuni poslovni prijatelji.Halo, gospoa Trevavne? upitao je duboki glas na drugoj strani ice.Da?Ovdje Frank Baldwin. Pa kako si, Phvllis?Dobro, jako dobro, gospodine Baldwin. A vi? Phvllis Trevavne je FrankaBaldwina poznavala venekoliko godina, ali se jo nije mogla natjerati da sestarom gospodinu obrati osobnim imenom. Baldwin je bio jedan od posljednjihprimjeraka te vrste u izumiranju, jedan od onih davnih divova newyorkogbankarstva.Bio bih mnogo bolje kad bih znao zato me tvoj mu nije nazvao. S njim je sve uredu? Nije da sam ja ba Bog zna kako vaan, ali da nije bolestan?O, ne. Nije. Samo to ga vevie od tjedan dana nije bilo u uredu. Pa nije primaonikakve poruke. Zapravo sam ja kriva za sve; htjela sam da se malo odmori.I moja ena, mlada damo, tako zaklanja mene. Instinktivno. Uskoi im netozakripi, i uvijek s pravim rijeima.Phvllis Trevavne prijazno se nasmijala, svjesna komplimenta.Dobro velite, gospodine Baldwin. U ovom trenutku ja znam da on ne radi samo

zato to na milju od obale vidim jedro katamarana.Katamarana! Boe! Stalno zaboravljam koliko ste vi jo mladi! U moje dobanitko u vaim godinama nije imao tako vraku hrpu para. Ili bar ne steenuvlastitim rukama.Kad imamo sree. To nikad ne zaboravljamo. Glas Phvllis Trevavne izrekao jeistinu.


7/412

To mi je drago uti, mlada damo. I Frank Baldwin je govorio istinu, a elio je ida ona to shvati. No dobro, kad kapetan Ahab skoi na obalu, zamoli ga da me

nazove. Dogovoreno? Zaista je jako hitno.Bez brige, hou.Zbogom, milo moje.Zbogom, gospodine Baldwin.Ali njezin je mu sa svojim uredom bio u svakodnevnoj vezi. I bio se javio desetkuljudi koji su ga bili nazvali, i to ljudi mahom mnogo nevanijih od FrankaBaldwin. A osim toga, on je Andrewu bio vrlo drag; rekao je to u vie navrata.Koliko je puta bio otiao do njega po savjet o zamrenim pitanjima meunarodnog

novarstva.Njezin je mu bankaru dugovao mnogo, a sad ga je taj gospodin trebao. Zato muse Andrew nije javio? To naprosto nije mogla povezati s njim.Restoran je bio malen, s najvie etrdeset mjesta, i smjeten na ThirtveighthStreetu izmeu avenija Park i Madison. Klijentela mu je uglavnom bila iz redovakomercijalista na pragu srednjih godina koji su najednom poeli zaraivati vie noikad ranije, te obuzetih eljom, moda ak i potrebom, da zadre mladenakiizgled. Hrana je bila samo dobra, ali joj je zato cijena bila visoka, a pia su bilaskupa. Podruje oko anka bilo je, meutim, iroko, a bogato izvedene stropneploe odraavale su meko, indirektno svjetlo. Efekt je bio reminiscencija na sveone studentske bircuze iz pedesetih kojih su se pilci sjeali s tolikom toplinom udui.A bio je projektiran ba s tom namjerom.S obzirom na to, a on to nikad nije smetao s uma, ef se sale pomalo iznenadio kad

je opazio kako kroz vrata, krzmajui se, ulazi onii i dobro odjeven mukarac odezdeset i nekoliko godina. Gost se osvrnuo na sve strane i prilagodio oisumranom osvjetljenju. Sef sale mu je priao.

Stol, gospodine?Ne... Da, trebam se nai s nekim... Nije vano, hvala. Vega imamo.Dobro odjeven mukarac veje za stolom u pozadini bio opazio ovjeka zbogkojeg je doao. Naglo se odmaknuo od efa i nespretno se, bono, poeo probijatiizmeu naguranih stolica.Sef se sjeao ovjeka u dnu sale. elio je ba taj stol.Vremeni je mukarac sjeo.Moda bi bilo bolje da smo se nali negdje drugdje, a ne u restoranu.


8/412

Nita ne brinite, gospodine Allen. Ovamo ne dolazi nitko od vama poznatih.Dao Bog da je tako.

Priao im je konobar, pa su naruili pie.Nisam ba siguran da biste se u svemu ba vi trebali brinuti, rekao je mlaimukarac. Moj je dojam da glavu na panj stavljam ja, a ne vi.Za vas emo se vepobrinuti, i vi to znate. Ali da ne gubimo vrijeme. Na emusmo sada?Komisija je jednoglasno odobrila izbor Andrewa Trevavnea.On to nee prihvatiti.Vjeruje se da hoe. Na Baldwinu je da mu iznese ponudu; moda je to vei

uinio.Ako jest, onda ste vezakasnili. Vremeni je mukarac nabrao meso oko oiju izapiljio se u stolnjak. uli smo glasine, ali smo pretpostavljali da je to samodimna zavjesa. Uzdali smo se u vas. Podignuo je pogled na Webstera. Na jesporazum bio da ete potvrditi identitet jo prije nego to se poduzmu zavrnikoraci.Ja tu ne mogu nita; nitko to u Bijeloj kui ne moe. Ta je komisija nedodirljiva.Imao sam sree to sam uope iskopao ime.Na to emo se jo vratiti. Zato oni misle da e Trevavne prihvatiti? A i zato bi?Njegova je Danforthova zaklada velika gotovo kao Fordova ili Rockefellerova.Zato bi to pustio? upitao je Allen.Vjerojatno nee. Samo e uzeti neplaeni.Nijedna zaklada te veliine ne moe prihvatiti dopust u tolikom trajanju. Naposene kad je rijeo takvom poslu. Jer tada su svi u sosu.Nije mi ba jasno...Mislite da su oni imuni? prekinuo ga je Allen pitanjem. Njima u ovom gradutrebaju prijatelji. Ne dumani... I kakva je procedura? Ako je Baldwin zaista iznio

ponudu. I ako je Trevavne prihvati?Konobar se vratio s piem pa su obojica zautjela. Onda je otiao, a Webster jeodgovorio.Uvjet glasi, kad komisija nekog izabere, to mora odobriti predsjednik, a podloan

je i zatvorenom ispitivanju pred dvostranakim komitetom u Senatu.No dobro, no dobro. Allen je podigao au pa iskapio vei dio pia. Da poemood toga; tu bi se neto dalo poduzeti. Na tom emo ga sasluanju diskvalificirati.Mlaeg mukarca to kao da je zbunilo.


9/412

Zato? U emu je stvar? Tim e potkomitetom netko ipak morati predsjedati. Aini mi se da je Trevavne u najmanju ruku razuman ovjek.

Vama se ini! Allen je brzo iskapio pie. Ma na temelju ega vam se to ini?Sto vi uope znate o njemu?To to sam proitao. Valjano sam istraio situaciju. On i njegov urjak inaeinenjer elektronike pokrenuli su sredinom pedesetih malu tvrtku u New Havenu.Bavila se aeroastronautikim istraivanjem i proizvodnjom. Sedamosam godinakasnije naletjeli su na pravu zlatnu ilu; do trideset pete vesu obojica bilimilijunai. Sura je projektirao, dok je Trevavne bio pravi vrag za prodaju. Pokupilisu polovicu prvih NASAinih narudbi i osnovali podrunice du itave atlantske

obale. Kad mu je bilo trideset sedam godina, Trevavne je iziao iz tvrtke i zaposliose u State Departmentu. Usput je i za dravu napravio brdo poslova. Webster jepodignuo au pa se preko ruba zagledao u Allena. Mladije oekivao da esvojim poznavanjem zaraditi pohvalu.No umjesto toga, Allen je samo otpuhnuo rijei svog sugovornika.Sranje. Prepisano iz magazina Time. U svemu je zapravo najvanije da jeTrevavne originalan tip... On ne surauje. To dobro znamo, jer smo jo prijenekoliko godina pokuali s njim stupiti u vezu.O? Webster je spustio au. Nisam to znao... O, Boe. Onda on zna?Ne ba mnogo, ali moda dovoljno. Nismo sigurni. Ali vama je opet promaknulapoanta, gospodine Webster. A ini mi se da vam promie od samog poetka... Mine elimo da on predsjeda tim prokletim pododborom. Ne elimo ni njega ni ikoganjemu slinog! O tako neem ne smijemo ni misliti.I to glede toga moete uiniti?Istisnuti ga... ako zaista prihvati. A rezervno nam je rjeenje senatsko ispitivanje.Vraki emo se potruditi da ga sigurno odbace.Recimo da uspijete, i to dalje?

Nominirat emo naeg ovjeka. Sto je veprije trebalo uiniti. Allen je dao znakkonobaru i pokazao na obje ae.Gospodine Allen, zato ga niste zaustavili? Ako ste mogli, zato niste? Rekli stekako ste uli da se pria o Trevavneu; u tom je trenutku trebalo uskoiti.Allen je izbjegao Websterov pogled. Iskapio je vodu lednicu iz ae, a kad jeprogovorio, u glasu mu se osjealo veliko naprezanje pri pokuaju da sauvaautoritet, iako sa sve manje uspjeha.


10/412

Zbog Franka Baldwina, eto zato. Franka Baldvvina i onog senilnog kujinog sinaHilla.

Ambasadora?Tog prokletog ambasadora beskunika, s njegovom prokletom ambasadom uBijeloj kui... Velikog Billvja Hilla! Baldwin i Hill; oni su igrai iza itave temajmunarije. Hill krui kao kobac venajmanje dvijetri godine. On je nagovorioBaldwina da ue u Komisiju za nabavke. A onda su u etiri oka izabraliTrevavnea... Baldwin je izletio sa svojim imenom; koji bi se vrag usudiousprotiviti?... Ali vi ste nam trebali rei da je to konano. Da smo to pouzdanoznali, mogli smo to sprijeiti.

Webster je paljivo promatrao Allena. A kad mu je odgovorio, u glasu mu je bilakrutost koju prije nije iskazivao.A ja mislim da mi laete. Netko drugi je to zeznuo; ili vi ili koji od drugihtakozvanih specijalista. Kao prvo, mislili ste da e se ta istraga istutnjiti jo prijenego to i doe na svijet, da e skonati na odboru... Ali ste pogrijeili. A tada jevebilo prekasno. Odnekud je izronio Trevavne i vi to vie niste mogli zaustaviti.A niste ba sigurni ni da to moete uiniti sada. Zato ste me i potraili... Pa da ondapustimo sva ta gnojenja o kanjenju i previenoj poanti?Mladiu, dajte pripazite malo na jezik. Nemojte sluajno smetnuti s uma koga japredstavljam. Ali ta je izjava bila izreena bez primjerene joj snage.A vi nemojte smetnuti s uma da razgovarate s ovjekom kojega je na njegovomjesto postavio osobno predsjednik Sjedinjenih Drava. Moda vam to nee bitidrago uti, ali zato ste i doli k meni. I sad, gdje smo? to hoete?Allen je polako izdahnuo, kao da iz sebe eli ispustiti gnjev.Neke od nas to zabrinjava vie nego ostale...I vi ste jedan od njih, ubacio mu se Webster tiho u rije.Da... Trevavne je kompliciran ovjek. S jedne strane, za poslovna pitanja pravo

udo od djeteta to znai da se snalazi u konferencijskim dvoranama; a s druge,skeptik jer se ne miri s izvjesnim realnostima.ini mi se da to obino ide skupa.Samo kad se nastupa s pozicije moi.Prijeimo na stvar. U emu je Trevavneova snaga?Recimo da mu nikad nije trebala niija pomo.Recimo da ju je odbio.No dobro, no dobro. To stoji.


11/412

Rekli ste da ste pokuali s njim stupiti u vezu.Da. Kad sam radio za... Nije vano. Bilo je to poetkom ezdesetih; tad smo se

tek bili sredili, pa smo mislili da bi on mogao biti dragocjen dodatak naoj...zajednici. ak smo mu bili zajamili ugovore s NASAom.Isuse blaeni! I on vas je odbio. Bila je to tvrdnja, ne pitanje.Drao nas se neko vrijeme, a onda shvatio da te ugovore moe pribaviti i bez nas.im je to shvatio, rekao nam je da se nosimo dovraga. Zapravo je otiao i mnogodalje. Rekao mi je da kaem svojima da se maknemo iz svemirskog programa, todalje od dravnog novca. Zaprijetio je da e otii dravnom odvjetniku.Bobby Webster je zamiljeno podignuo vilicu i poeo polako ubadati stolnjak.

A to bi bilo da je bilo obratno? Da ste mu trebali? Bi li onda uao u vau'zajednicu'?To mi ne znamo. Neki misle da bi. Ali nisu oni razgovarali s njim, nego ja. Ja sambio posrednik. Ja sam jedini kojeg je stvarno upoznao... Nikad nisam spominjaoimena, nikad rekao tko iza mene stoji.Ali vjerujete da je bilo dovoljno i to to iza vas stoji netko} Dovoljno za nj?Na to pitanje nije mogue odgovoriti. Zaprijetio nam je tek kad je dobio to jehtio, kad se uvjerio da mu ne treba nitko osim njegova urjaka i njegove prokletekompanije u New Havenu.Ali si sad naprosto ne moemo dopustiti taj rizik. Ne smijemo dopustiti da sjednena elo tog pododbora... On je nepredvidljiv.I to bih ja tu trebao uiniti?Izloite se, ako treba, svakoj razumnoj opasnosti, ali mu se pribliite to vie.Optimalno bi bilo da mu vi postanete veza s Bijelom kuom. Je li to izvedivo?Bobby Webster je trenutak poutio, pa odluno odgovorio.Da. Predsjednik me doveo na tu sjednicu pododbora. Sve je bilo strogopovjerljivo, bez biljeaka, bez zapisnika. Uz njega je bio samo jo jedan pomonik;

bez konkurencije. Izvest u to nekako.Shvaate, to moda i ne bude potrebno. Poduzet emo izvjesne preventivnemjere. Ako one donesu ploda, Trevavne nestaje iz kadra.Tu bih vam mogao pomoi.Kako?Mario de Spadante.Ne! Apsolutno ne! Vesmo vam rekli, s njim ne elimo imati nikakva posla.


12/412

On bi vam mogao mnogo pomoi. I to kako i sami ne slutite. Ili ne elitepriznati.

On ne dolazi u obzir.Ne bi kodilo sklopiti jedno malo poznanstvo. Ako vas to vrijea, pomislite naSenat.Allenove su se namrtene bore rasplinule. Pogledao je predsjednikova pomonikagotovo s uvaavanjem.Shvaam to mislite.To e, dakako, poprilino povisiti moju cijenu.Mislio sam da vjerujete u to to radite.

Ja vjerujem u to da moram zatititi bokove. A oni su mi najsigurniji ako me dobroplatite.Vi ste vrlo odvratan ovjek.I vrlo nadaren.

2

Andrew Trevavne je potjerao dvostruki trup svog katamarana s vjetrom u krmi, pauhvatio brzu struju prema obali. Protegnuo je duge noge uz spojnu motku i pruioruku preko ruda kormila da u krmenoj struji napravi jo jednu brazdu. Bila je tobezrazlona kretnja, samo kretnja, besmislena gesta. More je bilo toplo; kao da mu

je neto tjeralo ruku kroz mlaki, itki film.Ba kao to je i njega neto tjeralo tjeralo neumoljivo prema enigmi koju nije samizabrao. Pa ipak e konana odluka biti njegova, a on je veznao kakva e biti.U svemu ga je ba to najvie jedilo; shvaao je da ga tjeraju furije i mrzio jesamoga sebe to je ikad i pomislio da im se podvrgne. Ostavio ih je za sobom.Jo odavno.

Katamaran se naao na stotinjak metara od obale Connecticuta kad je vjetar naglopromijenio smjer kako to vjetrovi esto ine kad s otvorene puine udare o krutuobalu. Trevavne je prebacio noge preko desnog trupa i zategnuo glavno jedro, pa jemalena barka skrenula, trznula se udesno i krenula prema molu.Trevavne je bio stasit mukarac. Ne golem, nego samo neto vei od veine drugihljudi, i obdaren glatko koordiniranim pokretima koji su govorili o mladosti takoaktivnoj da je se nerado i prisjeao. Sjea se kako je u Newsweeku proitao lanak,pa se zaudio opisu svojih negdanjih sposobnosti na terenu. Dakako da je opis bio


13/412

debelo pretjeran, kao to takvi opisi u takvim lancima obino i jesu. Bio je, istina,dobar, ali ne ba toliko. Uvijek mu se inilo da stvara dojam da je mnogo bolji no

to uistinu jest, kao i da trudom prikriva svoje nedostatke.Ali je zato znao da je dobar mornar. A moda i vie od toga.Ostalo je za nj bilo sasvim beznaajno. Kao to je oduvijek i bilo, sve osimkonkurencije.A sad e se nai pred nesnosnom konkurencijom. Ako donese odluku. Predkonkurencijom koja ne poznaje milost, i s kojom e se morati nositi taktikom okakvoj ne govori nijedan udbenik. Ali i u toj je taktici bio dobar. Iako ne zato tose njom vebio posluio i ba je to za nj bilo vano, neizmjerno vano.

Razumjeti tu taktiku, manevrirati, ak se o nju i oeati ali nikad u njoj ne isudjelovati. Umjesto toga, stei znanje i posluiti se njime radi stjecanja prednosti.I onda se njome posluiti bez milosti, ne znajui za potedu.Andrew je na palubi kraj kormila drao malen notes privren za elinu ploicu.Za nju je bio prikaen i tanki nehrajui lanac, a na njemu nepromoiva kutija skemijskom olovkom. Govorio je da mu to slui za biljeenje utroenog vremena,orijentira, brzine vjetra svega toga. A zapravo je sluilo za zapisivanje sluajnodoletjelih misli, ideja, bio je to svojevrsni podsjetnik.Katkad mu je sve... gotovo sve bilo toliko jasnije dok je bio na moru.I zato se sad toliko i uzrujao kad mu je pogled pao na notes. U nj je bio upisaosamo jednu rije. Napisao je nesvjesno, ni sam ne shvaajui to radi.Boston.Otrgnuo je list, zguvao ga energinije no to je trebalo, pa ga bacio u vodutjesnaca.Dodavola! Nek' vrag sve nosi, pomislio je. Ne!Katamaran se uvukao u vez, pa je Trevavne pruio ruku preko razme i desnicom seuhvatio za mol. Ljevicom je pak oslobodio konop za dizanje jedra i ono se

olabavjelo i zalepralo. Privezao je brodii ustao, svukao s jarbola i ostatak platna,pa ga namotao oko deblenjaka. Za manje od etiri minute skinuo je kormilo,spremio prsluk za spaavanje, uvezao jedro i stavio brodiu etverovez. Podignuo

je pogled preko kamenog zidia terase sve do zgrade od drva i stakla to je virila izruba brijega. Nikad ga nije prestajala uzbuivati. Nije tu bila rijeo materijalnomposjedovanju; to mu vie nije bilo vano. Nego zato to je ispala ba onakvomkakvom su je on i Phyl bili zamislili.


14/412

Stvorili su je zajedno i ta je injenica bila vrlo vana. Iako to vjerojatno nikad neenadoknaditi ono drugo. Ono tuno. Ali je ipak pomagala.

Priao je kamenoj stazi to je vodila kraj spremita za amac pa otrom strminomkrenuo prema terasi. U trenutku kad bi se naao na pola puta uvijek je mogaoodrediti u kakvoj je formi. Ako bi ostao bez daha, ili bi ga zaboljele noge, u sebi bise zarekao da e ili manje jesti ili vie vjebati. Zato ga je veselilo to je sada natome mjestu osjetio tek blagu nelagodu. Ili je to moda bilo zato to su mu mislibile toliko zaokupljene da se nisu mogle baviti naporom.Ne, osjeam se sasvim dobro, pomislio je. Tjedan dana ne biti u uredu, stalno naslanom zraku, na ugodno energinom kraju ljetnih mjeseci osjeam se sjajno.

A onda se prisjetio notesa i nesvjesno podsvjesno napisane rijei. Boston.Zapravo se nije osjeao ba nimalo sjajno.Preao je i zadnje zavijene stube to su ga jo dijelile od terase od pjeanika iugledao enu zavaljenu u platnenoj lealjci. Oi su joj bile otvorene, zagledane upuinu, a nisu vidjele nita to i njegove. Kad bi je god vidio takvu, uvijek bi gamalo zapeklo. Zapeklo zbog tunih i bolnih uspomena.Na Boston, vrag neka ga nosi.A onda je shvatio da su mu tenisice prikrile um koraka. Nije ju elio preplaiti.Bok, rekao je tiho.Da? rekla je Phvllis i mirnula. Jesi li se najedrio, milo?Bilo je prekrasno. Jesi dobro spavala? Trevayne joj je priao i lagano je poljubiou elo.Slatko sam spavala dokle sam mogla. Dok me nisu probudili.Da? Mislio sam da su klinci odvezli Lillian u grad.Nisu me probudila djeca. Niti Lillian.Zvui mi zloslutno. Trevavne je posegnuo u veliki pravokutni hladionik navrtnom stolu pa izvukao limenku piva.

Ne ba zloslutno. Ali sam radoznala.Ma o emu ti to? Otrgnuo je ep s limenke i potegnuo.Nazvao je Frank Baldwin... Zato mu se nisi javio?Trevavne je zadrao pivo na usnama i pogledao enu. Nisam li taj kupai kostimvevidio na nekome?Jesi, i hvala na komplimentu sluajnom ili namjernom no ja bih i dalje eljelaznati zato ga nisi nazvao.Pokuao sam ga izbjei.


15/412

Mislila sam da ti je on drag.I je. I to jako. Sto je jo samo razlog vie da ga izbjegavam. On e me neto

zamoliti, i ja u mu to odbiti. Ili bar vjerujem da e me zamoliti, a elio bih gaodbiti.Sto to?Trevavne je rastreseno priao kamenom zidiu na rubu terase i poloio limenku nanjegov rub.Baldwin me eli angairati. Tako se pria; a ini mi se da ovo zovu 'probnimbalonom'. On stoji na elu Komisije za vojne nabavke. I sad stvaraju pododbor kojibi trebao, kako to oni pristojno vele, napraviti 'dubinsku studiju' odnosa s

Pentagonom.I to to znai?To znai da na etiripet kompanija zapravo konglomerata otpada sedamdeset ineto postotaka vojnog prorauna. Na ovaj ili onaj nain. Tu se vie nita ne davaljano kontrolirati. I sad bi taj pododbor trebao biti istrani organ Komisije zavojne nabavke. Pa mu trae predsjedavajueg.A to bi bio ti?Ali ja to ne elim. Sasvim mi je dobro i ovako. To to sada radim je pozitivno, apredsjedanje tim odborom bilo bi neto najnegativnije to uope mogu zamisliti.Tko god se prihvati tog posla postat e parija na saveznoj razini... ako obavi i polaposla.A zato?Zato to je u Pentagonu svinjac. To nije ak ni tajna; daj si pogledaj u novinama.Svaki dan. ak se to puno i ne skriva.I zato bi onda netko bio parija samo zato to to pokuava raspetljati? Mogushvatiti da bi stekao neprijatelje, ali parija na saveznoj razini...Trevavne se blago nasmijao, pa s pivom u ruci sjeo u stolicu do

ene.Kako te volim zbog tvoje novoengleske jednostavnosti. Kao i zbog kupaegkostima.Previe hoda. Noge tvojih misli, duo, rade prekovremeno.Ne bih rekao. Jer me to ne zanima.Ali odgovori mi na moje pitanje. Zato savezni parija?Zato to se taj svinjac ukorijenio i preduboko. I proirio se i previe. Ako uopeeli neto obaviti, taj e pododbor morati tolikima rei ba kojeta. U biti, djelovati


16/412

uz veliki strah. Kad ovjek pone govoriti o monopolima, ne moe ostati samo nautjecajnim ljudima koji vrte dionice. On poinje ugroavati tisue i tisue radnih

mjesta. U krajnjoj liniji, to je uporite svakog monopola, od vrha do dna. Daukloni jedno, stvara drugo zlo. To je moda i nuno, ali je uzrok velike patnje.O, Boe, rekla je Phvllis i uspravila se. Bome si o tome dosta razmiljao.Razmiljao, da. Ali poduzeo nita. Iskoio je iz stolice i priao stolu pa upepeljari ugasio cigaretu. Iskreno govorei, udim se da je sve to uope i otilotako daleko. Te prie dubinske studije, istrage, nazovi to kako te volja obino seglasno predloe, a onda se od njih tiho odustane. Tiho se odloe u senatskojgarderobi ili restoranu Zastupnikog doma. Ali ovaj je put drukije. Pa se pitam

zato.Pitaj Franka Baldwina.Radije ne bih.A trebao bi. Andy, toliko mu duguje. to misli, zato je izabrao ba tebe?Trevavne je jo jednom preao preko terase, stigao do zidia i zagledao se prekoLong Island Sounda.Ja za taj posao imam kvalifikacije i Frank to zna. Ja sam veradio s tim dekimakoji daju dravne narudbe. A u tisku sam se glasno bunio protiv prekoraenjacijena i ugovora s otvorenim stavkama. On zna i za to. ak sam se bio i naljutio,ali to je bilo davno... Ali mislim da je glavno to to on zna koliko preziremmanipulatore. Takvi su upropastili mnoge valjane ljude, a napose jednog. Sjease? Trevavne se okrenuo i pogledao enu. Sad me ne smiju ni pipnuti. Ja tu nemogu izgubiti nita osim malo vremena.Jo malo, pa si sam sebe uvjerio.Trevavne je zapalio i drugu cigaretu pa se naslonio na kameni vijenac ograde iprekriio ruke na prsima. I dalje ju je gledao.Znam. Ba zato i izbjegavam Franka Baldwina.

Trevavne je samo gurao omlet po tanjuru, jer ga zapravo i nije zanimao. Nasuprotnjemu, u direktorskoj blagovaonici, sjedio je Frank Bafdvvin. Stari je gospodingovorio sa estinom u glasu.Andrew, taj se posao mora obaviti, i ti to zna. I to se niim ne moe sprijeiti. Jasamo elim za nj dobiti najboljeg ovjeka. A vjerujem da si taj najbolji ovjek bati. I mogao bih dodati da je odluka odbora bila jednoglasna.A zbog ega si tako siguran da e se s tim uope krenuti? Ja ba nisam. Senatstalno buci o potrebi tednje; to je vrako pitanje i takvo e i ostati. To jest, sve dok


17/412

se negdje ne obustavi gradnja ceste ili zatvori tvornica aviona. Tad sva ta strkanaglo utihne.

Ne ovaj put. Ovaj je put to jae od cinizma. Da ne mislim tako, ne bih se u sve toni uputao.ime dokazuje samo to da tako misli. Ali, Frank, tu sigurno ima i jo neto.Baldwin je skinuo naoale s elinim okvirom i poloio ih kraj tanjura. Zmirnuo jenekoliko puta pa graciozno promasirao hrbat svog patricijskog nosa. Nasmijeio senekakvim napola tunim polusmijekom.I ima. Ima jako dobru moopaanja... Nazovimo to neto zavjetanjem dvajustaraca iji je ivot kao i ivot njihove obitelji tijekom mnogih narataja bio u

ovoj naoj domovini na najugodniji nain produktivan. Usudio bih se rei da smodali svoj doprinos, ali smo za nj bili i preobilno nagraeni. Ja to ne bih znao izrazitina ljepi nain.Bojim se da te nisam razumio.Naravno da nisi. Objasnit u ti. William Hill i ja poznajemo se jo od djetinjstva.Ambasador Hill?Da... Neu ti dosaivati s ekscentrinostima naeg odnosa bar ne danas. Nekabude dovoljno i to da tu ne moemo ostati jo mnogo godina, a nisam ni siguran dabih to uope elio... Taj odbor Komisije, taj pododbor to je naa ideja. I kanimo ihvidjeti kao realnosti koje funkcioniraju. Toliko moemo jamiti; nas smo dvojicazajedno, svaki na svoj nain, za to dovoljno moni. I, da posegnem za tim groznimizrazom, dovoljno smo 'uvaeni'.I to misli da e dobiti?Istinu. Istinu kakvom je mi shvaamo. A ova je zemlja ima pravo znati, bezobzira koliko bolna bila. Da bi se izlijeila bolest, mora se najprije postaviti valjanadijagnoza. Bez zadrtih pravdoljubaca koji redom lijepe etikete, bez osvetoljubivihoptubi kojima se nabacuju gunala... Istinu, Andrew. Samo istinu. I to e biti na

dar, Billvjev i moj. Vjerojatno zadnji.Trevavne je osjetio elju da se pomakne, da osjeti kako mu se tijelo giba. Starigospodin to mu je sjedio suelice inio je ba ono to je Trevavne i oekivao, i utome uspijevao. Poeli su se nazirati zidovi, poeo se ocrtavati put.Zato bi taj pododbor uspio u tome? I drugi su pokuavali, pa im nije uspjelo.Zato to e, zahvaljujui tebi, njegov rad biti apolitian, a on, ni na koji nain,sam sebi svrha. Baldwin je vratio naoale na nos. Njegove stare oi, uveaneleama, na Trevavnea su djelovale hipnotiki. A to su nuni faktori. Ti nisi ni


18/412

republikanac ni demokrat, ni liberal ni konzervativac. Obje su te stranke pokualedobiti za sebe i ti si obje odbio. Ti si iva kontradikcija u ovom dobu

nomenklature. Ti u svemu tome ne moe nita ni dobiti ni izgubiti. Tebi evjerovati. A to nam je jako vano... Mi se pretvaramo u polarizirani narod,poslagan u beskompromisne, sukobljene pretince. Nama je oajniki potrebno da

jo jednom povjerujemo u objektivnu istinu.Ako to prihvatim, itav e Pentagon i svi koji s njim imaju posla, pobjei uplanine ili do apirografa svog ureda za odnose s javnou. Jer ba tako obino irade. I kako e to sprijeiti?Sprijeit e to Predsjednik. On nas u to uvjerava. A Predsjednik je, velim ti, dobar

ovjek.I ja ne odgovaram nikome?ak ni meni. Samo samome sebi.Ja sam odabirem svoje ljude, ne namee mi ih nitko izvana?Daj mi popis ljudi koje eli. Dat u ih provjeriti.Zvat u ih kako mi koji zatreba. I dobit u svu potrebnu pomo. Trevavne tapitanja nije izgovorio kao pitanja nego kao tvrdnje, ali je na njih ipak oekivaoodgovor.Potpunu. To ti jamim. To ti mogu i obeati.Ali ja ne elim taj posao.Ali e ga ipak preuzeti. Jo jedna tvrdnja, ovaj put iz usta Franka Baldwina.Ba kako sam rekao Phvllis. Ti si, Frank, tako sugestivan. Zato sam te iizbjegavao.Nitko ne moe izbjei onome to mu je sueno da uini. Ni trenutku za todosuenu. Zna li gdje sam to naao?Zvui mi hebrejski.Ne... ali si blizu. Sredozemlje. Marko Aurelije. Jesi li kad sreo bankara koji je

proitao Aurelija?Na stotine. Oni misle da je Aurelije nekakav investicijski fond.

3

Steven Trevavne se zagledao u bezizraajna lica lutaka odjevenih u sakoe od tvidai flanelske hlae u raznim nijansama sivog. Prigueno osvjetljenje CoUegeShoppea bilo je sasvim primjereno dojmu nenametljivog bogatstva kojemu su teili


19/412

stanovnici Greenwicha, Connecticut. Steven je spustio pogled na svoje levisice,blatne teniske i opazio kako mu se sa stare samtane jakne ba sprema otpasti puce.

Pogledao je na sat i ozlovoljio se. Vebi bilo krajnje vrijeme. Rekao je sestri da eje, skupa s prijateljicama, odvesti natrag u Barnegat, ali je uvjet bio da se nau uosam i trideset. Jer u Cos Cobu u devet i petnaest mora pokupiti curu, pa ezakasniti.Slao je sestru do sto crnih avola zato to je za kunu djevojaku zabavu izabralaba tu veer, i to im je onda svima obeala i vonju kui. Sestra naime nije smjelavoziti nou ta je zakonska odredba Stevenu Trevavneu bila smijena; ta imala jevesedamnaest godina pa kad bi dolo do ovakvih zgoda, on je bio prvi na udaru.

Kad bi joj to, meutim, odbio, otac bi moda otkrio kako mu najednom trebaju sviobiteljski automobili i tako bi ostao bez kotaa.Imao je veskoro devetnaest godina. Za tri tjedna odlazi na koled. Bezautomobila. Jer otac je rekao, dok je bruco, nita od automobila.Mladi se Trevavne nasmijao u sebi. Otac je imao pravo. Pod itavom kapomnebeskom ne bi se naao razlog zbog kojeg bi morao imati auto. Nije elio da musin putuje prvim razredom; ne na takav nain.Veje bio nakanio prijei preko ceste pa iz dragstora nazvati curu, kad su se prednjim zaustavila policijska kola.Ti si Steven Trevavne? upitao je pozornik kraj blieg prozora.Da, gospodine. Osjetio je tjeskobu jer mu se policajac obratio odsjeeno.Ulazi.Zato? to je bilo? Samo sam stajao...Ima sestru Pamelu?Da. Da, imam. I ba je ekam.Nee ti doi. Vjeruj mi kad ti kaem. Upadaj.to je bilo?

uj, mali, ne moemo dobiti tvoje, jer su u New Yorku. Sestra je rekla da si tu, pasmo doli po tebe. Pravimo vam uslugu. A sad ulazi!Mladije otvorio stranja vrata i hitro uao.Dogodio se nesretni sluaj? Da joj se nije to dogodilo?Ta zar se to uvijek ne dogodi sluajno? upitao je policajac za volanom.Steven Trevavne se grevito uhvatio za naslon prednjeg sjedala. Osjetio je kako gaobuzima strah.Molim vas, recite mi to se dogodilo!


20/412

Tvoja sestra i jo nekoliko cura poele su zabavu tako to su se napuile,odgovorio je pozornik. U gostinskoj kui Swansonovih. Koji su otili u Maine...

naravno. Javili su nam prije sat vremena. Ali kad smo doli, otkrili smo da se svemalo zakompliciralo.Kako to mislite?E to je bio taj nesretni sluaj, moj mladiu, ubacio se voza. Teka droga. Inesretni je sluaj htio da smo je pronali.Steven Trevavne je ostao osupnut. Sestra bi mu se znala koji put napuiti a tko nebi ali nikad nita teko. To nije dolazilo u obzir.Ja u to ne vjerujem, rekao je naglaeno.

Uvjerit e se na vlastite oi.Patrolna su kola na sljedeem uglu skrenula udesno. To nije bio put premapolicijskoj postaji.Zar venisu privedene?Nismo ih registrirali. Ne jo.Nije mi jasno.Ne elimo da se o tome pria. Ako ih zapiemo, onda se tu vie nita ne dauiniti. Jo su kod Swansonovih.Jesu li tamo i roditelji?Vesmo ti rekli, nismo ih mogli dobiti, odgovorio je voza. Swansonovi su uMaineu, tvoji su u gradu.Rekli ste da ih je bilo vie. Prijateljice.Iz druge drave. Prijateljice iz akog doma. Prvo na to elimo upozoriti roditeljekoji su odavde. I moramo biti oprezni. Za svaije dobro. Shvaa, nali smo dvapaketa istog heroina. Moja bi struna procjena bila da to vrijedi oko etvrtmilijuna dolara.Dok su se uspinjali kratkim betonskim stubitem prema stranjim vratima

policijske postaje u Greenwichu, Andrew Trevavne je enu drao za miicu. Bili suse dogovorili da e ui na taj ulaz.Upoznavanje je bilo uljudno, brzo, a onda su Trevavneove uveli u sobu detektivaFowlera. Sin im je stajao kraj prozora i im su se roditelji pojavili na vratima,krenuo je prema njima.Mama! Tata!... Seru na vagone!Daj, Steve, malo ohladi, rekao je otac strogo.Je li s Pam sve u redu?


21/412

Da, mama. Savreno. Jo su kod Swansonovih. Samo je zbunjena. I sve suzbunjene, i vrag neka me nosi ako su za ita krive!

Rekoh, ohladi!Tata, savreno sam hladan. Samo se ljutim. Te klinke nemaju ni pojma to je toisti uti, a kamoli gdje se i kako prodaje!A ti zna? upitao je detektiv Fowler sasvim mirno.Nije rijeo meni, pajkane!Jo ti jedanput ponavljam, Steve, ili se saberi ili jezik za zube!Ne, neu!... Oprosti, stari, ali neu! Tim je pajacima netko telefonski javio dapogledaju kod Swansonovih. Ni ime, ni razlog. Oni...

ekaj as, mladiu! upao mu je u rijepolicajac. Nismo mi nikakvi 'pajaci', pabih ti prijateljski savjetovao da se kloni takvih izraza!Ima ovjek pravo, dodao je Trevavne. Uvjeren sam da bi mi gospodin Fowlerznao objasniti to se dogodilo. Kakav to telefonski poziv, gospodine Fowler? Nistemi ga bili spomenuli.Tata! On ti to nee rei!Zato to to ne znam!... I to je istina, gospodine Trevayne. Danas u sedam i desetdeurnom je netko telefonski javio da kod Swansonovih ima trave; da bismotrebali malo pogledati, jer tu ima jo i kojeega. Glas je bio muki, i govorio jenekako... mislim, uzvienim tonom. Poimence je spomenuo samo vau malu. I takosamo poli... etiri klinke. Priznale su da su za proli sat skupa popuile jednucigaretu. Ne ti orgije. Iskreno govorei, pozornik je rekao da to zaboravimo. Aliba u trenutku dok nam se javljao radijem, opet je zazvonio telefon. Isti glas. Istiovjek. Ovaj nam je put rekao da pogledamo u kutiju za mlijeko na verandigostinske kue Swansonovih. I tako smo nali dva paketia heroina. Cista roba.Procjenjujemo na dvjesto, dvjesto pedeset tisua. A s tim nema zezanja.Iako je to najprozirnija, najnaivnija namjetaljka za koju sam uo u ivotu. U to

ne bi povjerovalo ni malo dijete. Trevavne je pogledao na sat. Tu e za pola satabiti moj odvjetnik; uvjeren sam da e vam rei isto. Mislim, ja u ostati i priekati,ali znam da bi moja ena rado do Swansonovih. Nemate nita protiv?Detektiv je glasno uzdahnuo.Ni najmanje.Treba li vam jo moj mali? Moe li je on odvesti?Naravno.


22/412

Moemo li je odvesti kui? upitala je Phvllis Trevavne zabrinuto. Sve njih knama?

Mislim, postoje i odreene formalnosti...Daj pusti sad to, Phyl. Otii do Swansonovih. Nazvat emo te im stigne Walter.Nita se ne brini. Molim te.Tata, a da ostanem i ja? Ja bih mogao rei Walteru...Rekao sam ti da poe s mamom. Kljuevi su ti u autu. Daj, gibaj!Trevayne i detektiv Fowler ispratili su ih pogledom. Kad su se vrata zatvorila,Trevavne je posegnuo u dep za cigaretama. Ponudio je i policajca, ali je on toodbio.

Ne, hvala. Ovih dana umjesto cigareta uzimam pistacije.I bolje vam je. A sad, hoete li mi rei emu sve te prie? U to da te curice imajunekakve veze s heroinom vi ne vjerujete nita vie od mene.A zato ne? Rijeje o vrlo skupoj vezi.Zato to biste ih, da u to vjerujete, veodavno priveli i zatvorili. I to ba zato to

je rijeo vrlo skupoj vezi. Vi se prema itavoj toj situaciji odnosite na prilinoneortodoksan nain.Da, istina je. Fowler je obiao pisai stol i sjeo. I imate pravo, ja zaista nevjerujem da one s tim imaju veze. Ali, s druge strane, ne mogu ni na sve to samoodmahnuti rukom. to se tie neizravnih dokaza, stvar je vrlo eksplozivna; mislimda vam to ne trebam objanjavati.I to kanite poduzeti?Ovo e vas iznenaditi, no moda mi to kae va odvjetnik.Sto samo potvruje moju tvrdnju.Da, doista. Ne mislim da smo na suprotnoj strani, ali mi nije nimalo jednostavno.Imamo ipak nekakve dokaze, i ja sasvim sigurno ne mogu samo zatvoriti oi. Sdruge pak strane, okolnosti pod kojima smo do njih doli izazivaju mnoga pitanja.

U pravnom to smislu ne bih mogao prikaiti klinkama kad se sve uzme u obzir...Mogao bih vas dovesti pred sud zbog neopravdanog uhienja. A to bi moglo bitiskupo.No dajte, gospodine Trevavne. Samo nemojte prijetiti. Pravno gledano, te su cure,pa tako i vaa ki, priznale da su puile marihuanu. To je protuzakonito. Ali to jesitno djelo i ne bismo inzistirali. Ali ima tu i jo neto. Greenwichu ne treba takavpublicitet, a etvrt milijuna dolara istog heroina donosi mnogo publiciteta. Netreba nam ovdje nikakva ludnica.


23/412

Trevayne je shvatio da mu Fowler govori iskreno. To je doista bio problem. A sveje osim toga bilo i suludo. Zato bi itko elio inkriminirati etiri mlade djevojke, i

to elio tako arko da bi prealio i toliki iznos? Bio je to zaista sasvim neobianin.

Phyllis Trevavne sila je niza stube i ula u dnevnu sobu. Mu joj je stajao predgolemim staklenim zidom, zagledan u tjesnac. Ponoje vedavno bila prola, amjesec je bio kolovoski, i prolijevao sjaj po puini.Djevojke su u gostinskim sobama. Imat e o emu priati do zore; poludjele su odstraha. Hoe to popiti?

Ba ti hvala. Oboma bi nam dobro dolo.Phyllis je prila malom ugraenom baru lijevo od prozora.I to e sada biti?Fowler i Walter su se o svemu dogovorili. Fowler e objaviti da su pronaenipaketii, i to na temelju telefonske dojave. To ne moe izbjei. Ali nee spominjatini mjesto ni imena, jer istraga jo traje. Ako ga ba pritisnu, rei e da nema pravaprokazivati nevine ljude. A cure mu ne znaju rei ba nita.Jesi li verazgovarao sa Swansonovima?Uhvatila ih je panika, ali ih je Walter umirio. Rekao sam im da e Jean ostati kodnas do sutrapreksutra. Ostale veujutro idu kui.Phyllis je pruila muu pie.Vidi li ti u tome nekakvu logiku? Ikakvu?Ne, ba nikakvu. Nikome ba nita ne pada na pamet. A prema Fowleru ideurnom naredniku, glas je na telefonu bio glas nekog dobro potkoenog. toznai netko od mnogih tisua; to moemo malo suziti jer je znao za gostinskukuu Swansonovih.Hou rei, bez oklijevanja ju je nazvao 'gostinskom kuom'; nije rekao ni da je to

posebna zgrada niti nita drugo.Ali zato?Nemam pojma. Moda je netko imao pik na Swansonove; i to kakav pik, vrijedanetvrt milijuna dolara. Ili...Ali, Andy, prekinula ga je Phvllis. Svega se sjeala i sad je paljivo birala rijei.Taj koji je nazvao spomenuo je samo Pam. A ne Swansonovu Jean.Naravno. Ali je heroin ostavljen na Swansonovom imanju.Shvaam.


24/412

Ja ba i ne, odgovorio je Trevavne i prinio au ustima. Sve su to samonagaanja. Walter je vjerojatno u pravu. Valjda su tog nekog zaskoili izmeu

dvije transakcije, pa ga je uhvatila panika. Cure su mu taman dobro dole. Povrnogledano, bogate, razmaene, i tako ima i grjenog jarca i alibi.Ja tako ne mogu ni misliti.Ne mogu ni ja. Samo ti citiram Waltera.Najednom se na krunom prilazu pred kuom zauo automobil.Sigurno Steve, rekla je Phvllis. Rekla sam mu da ne doe jako kasno.to je i uinio, dodao je Trevavne pa pogledao na sat na okviru kamina. Ali bezbukvica, obeajem. Svia mi se kako se veeras ponio. Jezik mu ba nije bio

sasvim besprijekoran, ali se nije dao uplaiti. A mogao se.Tako sam bila ponosna. Pravi sin svoga oca.Ne, nego je rekao popu pop i bobu bob. Pukne pa kud bilo.Otvorila su se ulazna vrata i u kuu je uao Steven Trevavne. Polako ih je aliodluno zatvorio za sobom. Izgled mu je odavao uznemirenost.Phvllis Trevavne je krenula prema sinu.ekaj as, mama. Prije nego to mi prie, htio bih ti neto rei... OdSwansonovih sam otiao u deset etrdeset pet. Murjak me odvezao u grad do mogauta. Odvezao sam se do Ginny, pa smo oboje otili do Cos Cob Taverna. Stiglismo onamo oko jedanaest i pol. Popio sam tri boce piva, nikakva trava, nita vie.Zato nam sve to pria? upitala je Phvllis.Visoki je momak zamucao, nesiguran u sebe.Izili smo iz birca prije otprilike sat vremena i poli do auta. Prednje je sjedalobilo sve zasvinjeno; netko ga je isprolijevao viskijem ili vinom, vrag bi ga znaoime. Presvlake su na sjedalima bile poderane, pepeljare ispranjene. Mislili smoda je to neiji glupi vic, al' zbilja glup... Odbacio sam Ginny i krenuo kui. Kadsam se naao kraj krianja na granici grada, zaustavio me policijski auto. Nisam

vozio prebrzo, ni nita; nitko me nije naganjao. Policajci su mi samo mahnuli daskrenem s ceste. Pomislio sam da je moda netko nekog udario, to ja znam...Murjak mi je priao i zatraio vozaku i tehniku, a onda je njunuo unutra i rekaomi da izaem. Pokuao sam mu objasniti, no on to oito nije puio.Je li bio iz Greenwicha?Zbilja ne znam, tata. Ali ne vjerujem. Jo sam bio u Cos Cobu.Dalje.


25/412

Tip me pretraio. Njegov je partner preao itav auto kao da sam Francuska veza.Vesam mislio da e me privesti. Gotovo sam se tome i nadao; bio sam trijezan

kao rosa. Ali nisu. Nego su napravili neto drugo. Snimili su me polaroidom srukama na autu natjerali su me da se protegnem da mi mogu pretraiti depove aonda me onaj prvi murjak upitao odakle sam. Rekao sam mu, a on ]p otiao do autai nazvao nekoga. Onda se vratio i upitao me jesam li lupio nekakvog starog na cestideset milja dalje. Ja sam rekao da naravno nisam. A on mi tada veli da je taj stari ubolnici, u kritinom stanju...U kojoj bolnici? Kako se zove?Nije mi rekao.

Nisi ga pitao?Ne, tata! Premirao sam od straha. Jer nisam pregazio nikoga. Nisam ak ni vidionikoga na cesti. Samo dvatri automobila.O, Boe! Phvllis Trevavne je pogledala mua.I to je dalje bilo?Onaj je drugi policajac jo nekoliko puta snimio auto, a i mene izbliza. Ta mi jebljeskalica jo pred oima... Isuse, kako sam se uplaio... I tada, samo tako, rekli sumi da mogu ii. Momak je ostao u predsoblju, ovjeenih ramena, a u oima mu sesasvim jasno zrcalila uplaena smuenost.Jesi li mi rekao sve? upitao je Trevavne.Jesam, odgovorio je sin, a strah mu je zamaglio gotovo neujan glas.Andrew je priao stoliu kraj kaua i podignuo slualicu. Nazvao je telefonisticu izamolio za broj policijske postaje Cos Cob. Phvllis je prila sinu i povela ga udnevnu sobu.Ovdje Trevavne, Andrew Trevayne. Koliko sam shvatio, jedna su vaa patrolnakola zaustavila mog sina kod... gdje to, Steve?Junction Road, na krianju. Otprilike etvrt milje od eljeznikog kolodvora.

... Junction Road, kraj kolodvora, na krianju; prije ni pola sata. Hoete li bitiljubazni pa mi rei to pie u izvjeu? Dobro, priekat u.Andrew je pogledao sina koji je sjedio u naslonjau i Phvllis to je stajala krajnjega. Momak se stresao i nekoliko puta duboko udahnuo. Gledao je oca, uplaen inita ne razumijevajui.Da, rekao je Trevayne nestrpljivo u slualicu. Junction Road, na strani CosCoba... Naravno da sam siguran. Sin je tu!... Da. D... Ne, nisam siguran... Samoas. Pogledao je momka. Na policijskim kolima; jesi li vidio da pie Cos Cob?


26/412

Mislim... zapravo nisam ni gledao. Bio je daleko. Ne, nisam to vidio.Ne, nije, ali morao je biti va, istina? Jer je bio u Cos Cobu... Da?... Shvaam. Ali

ne biste mi to mogli pogledati? Ta njega su, napokon, zaustavili u vaemu mjestu...O? No dobro, jasno mi je. Nije mi to ba drago uti, ali shvaam.Trevavne je spustio telefon pa iz depa izvadio cigarete.Sto je bilo, tata? To nisu bili oni?Ne. Oni imaju dvoja patrolna kola, no nijedna od njih u protekla dva sata nisu bilani blizu Junction Roada.Zato ti to nije bilo 'drago uti' iako 'shvaa', upitala je Phyllis.Oni ne mogu zaustavljati automobile u drugim mjestima. Svakako ne bez

formalnog zahtjeva, koji se mora registrirati kao prekraj. Ali oni to ne vole, pa sesnalaze. U sluaju da policijski automobili u potjeri za nekim izau izvan podrujagrada, naprosto ih neformalno odvuku natrag.Ali mora otkriti to je to! Jer su ga snimili i jo rekli da je nekog pogazio!Znam. I hou... Steve, idi gore i istuiraj se. Smrdi kao bar na Osmoj aveniji. Iopusti se. Nisi uinio nita loe.Prenio je telefon na klupski stolii sjeo.Westport, Darien. Wilton. New Canaan. Southport.Nita.Tata, ali ja to nisam sanjao! viknuo je Steven Trevavne. Bio je u kunomogrtau.Siguran sam da nisi. Ali nastavljamo; sad zovemo newyorke postaje.Port Chester. Rye. Harrison. White Plains. Mamaroneck.Pred oima mu je bila slika sina, protegnuta, s rukama napoklopcu motora automobila natopljenog alkoholom. I sad ganeka neuhvatljiva policija na mranoj cesti ispituje o nekom nepoznatom pregaenom ovjeku fotografije, optube. Sve to nije

imalo nikakve logike; sve je bilo obavijeno nekakvom upravoapstraktnom nevjericom. Onom istom nevjericom, osjeajem nerealnosti, kao u sluaju kad je kod njegove keri i njezinih prijateljica, ukutiji za mlijeko na verandi gostinske kue Swansonovih, pronaeno istog heroina u vrijednosti od dvije stotine pedeset tisuadolara.Ludilo.No ipak se sve to dogodilo.


27/412

Cure su napokon zaspale, rekla je Phyllis i ula u dnevnu sobu. Bila su veskoroetiri sata. Ima li togod?

Nita, odgovorio je mu. Okrenuo se sinu koji je sjedio u naslonjau krajostakljenog zida. Momak je zurio van, dok su se u njemu stalno smjenjivali strah iIjutita smetenost. Steve, daj se pokuaj sjetiti. Je li patrolni automobil bio ukakvoj drugoj boji, a ne crnoj? Moda u tamnoplavoj ili zelenoj?U tamnoj. To je sve. Moda je i mogao biti plav ili zelen. Znam samo da nije biobijel.Jesu li na njemu bile kakve pruge? Ikakav znak, pa ne znam kako nejasan?Ne... Ma da, ini mi se da da. Samo to nisam gledao. Nisam mislio... Momak je

stavio ruku na elo. Ali ja nisam nikoga zgazio! Kunem se da nisam!Naravno da nisi! Phvllis mu je prila, nagnula se, pa mu prislonila obraz naobraz. Sve je to straan nesporazum, i mi to znamo.Poslije jezive psine, rekao je Trevavne i osjetio zbunjenost.Na klupskom je stoliu zazvonio telefon. Zvonjava je djelovala zastraujue, bila jeneskladan uljez u tajne strahove. Trevavne je hitro podignuo slualicu.Halo!... Da, da. Ovdje stanuje, ja sam mu otac.Steven Trevavne je skoio iz naslonjaa i hitro priao iza kaua. Phvllis je ostalakraj pozora, ustraena od onoga to slijedi.Miloga ti Boga! Istelefonirao sam itav Connecticut i New York! Deko jemalodoban i auto je na moje ime! Morali su me smjesta nazvati! I volio bih, molimvas, dobiti nekakvo objanjenje.Sljedeih je nekoliko trenutaka Trevavne sluao bez komentara. Kad je napokonprogovorio, izgovorio je samo tri rijei.Hvala. ekam ih.Spustio je slualicu i okrenuo se eni i sinu.Andy? Je li sve u redu?

Jest... Policijska postaja Highport; seoce petnaestak milja sjeverno od Cos Coba.Njihova su patrolna kola pola za automobilom po Coast Roadu, za moguimpoiniteljem razbojstva, pa su prije uhienja radijem provjeravali podatke. Izgubilisu ga i skrenuli na zapad, na Briarcliff Avenue, i ugledali ovjeka kojeg je udarioauto sasvim slian tvome, Steve. Radijem su pozvali bolnika kola, informiralipoliciju u Cos Cobu, i kad su se tako za sve pobrinuli, krenuli natrag premaHighportu. Opazili su te na Junctionu, skrenuli u paralelnu ulicu, pa te dostiglimilju od krianja... Mogli su te pustiti im su provjerili u Cos Cobu, jer se krivac


28/412

sam prijavio. Ali su ti onjuili kola i odluili ti malo napuniti gae... Poslat e namfotografije.

Strana je nobila gotova.

Steven Trevavne je leao u krevetu i zurio u strop. Radio je bio namjeten na jedanod onih beskrajnih razgovornih programa koji traju po itavu noi u kojima se svimeusobno nadglasavaju. Pomislio je kako bi mu ta kakofonija mogla pomoi dazaspi.Ali san mu nikako nije dolazio na oi.Znao je da je trebao neto rei; bilo je tako glupo ne rei ba nita. Ali mu rijei

nisu htjele doi, ba kao to mu sada ne dolazi san. Olakanje je bilo tako totalno,tako potpuno, tako potrebno; nije se usudio udahnuti sumnju.Te je rijei prvi spomenuo njegov otac, i to nesvjesno.Steve, daj se pokuaj sjetiti. Je li patrolni automobil bio u kakvoj drugoj boji, a necrnoj?Moda. Moda je bio tamnomodar ili zelen.Ali je boja bila tamna.I ba se toga trebao sjetiti kad je otac izgovorio Highport.Highport na Oceanu glasilo je ime na panou uz Coast Road. Highport je zaista biomaleno selo, gotovo zaselak. Imao je dvijetri prekrasne plae bile su odvojene ibile u privatnom vlasnitu. Za vruih ljetnih noi on bi se s prijateljima uvijeksamo s nekolicinom znao esto parkirati povezavi se nekoliko stotina metaraCoast Roadom, pa bi onda propuzali preko privatnog zemljita i nali se na plai.Morali su biti oprezni; stalno su morali budno paziti da im ne doe Zutanjak.Da, ba su ih tako zvali. Zutanjak.Jedina patrolna kola u Highport na Oceanu.Jer su bila kriavo uta.

4

Andrew Trevavne se u zranoj luci Johna F. Kennedvja ukrcao na 707 i pripremiose na jednosatni let do Washingtona.im je avion zavrio uspon i svjetla se upozorenja pogasila, Trevavne je otkopaopojas. Bilo je tri i petnaest, to znai da e zakasniti na sastanak s predsjednikovimpomonikom Robertom Websterom. Rekao je svom uredu u Danforthu da nazovu


29/412

Webstera u Bijelu kuu; da mu kau da ga je neto zadralo, pa ako zbog togkanjenja zaeli da se nau negdje drugdje, da mu poruku o tome ostavi u zranoj

luci Dulles. Njemu to nije bilo vano; vese bio pomirio s tim da e moratiprenoiti.Od lijepe je mlade stjuardese prihvatio votku martini i potegnuo dugi gutljaj.Poloio je au na maleni posluavnik pred sobom, napola gurnuo naslonjanatragi rastvorio na brzinu kupljeni magazin New York poloen u krilo.Najednom je shvatio da ga promatra putnik do njega. Uzvratio mu je pogled ismjesta shvatio da mu je lice poznato. ovjek je bio krupan, glava mu je bilapogolema, a put estoko pocrnjela no vie od roenja negoli od sunca. Mogao je

imati pedeset i koju i nosio je debele naoale s ronatim okvirom. On mu se prviobratio.Gospodin Trevayne, ako se ne varam? Glas mu je bio tih no dubok, i u njemu seuo nekakav hripavi prizvuk, ali je ipak bio ljubazan.Tako je. Znam da smo se venegdje vidjeli, ali mi oprostite, ne mogu se basjetiti...De Spadante. Mario de Spadante.O, pa naravno, odgovorio je Trevavne, a pamenje mu se u trenutku aktiviralo.Mario de Spadante ga je vratio u newhavenske dane, ili bar njihov kasniji dio,devet godina u prolost. De Spadante je zastupao graevinsku tvrtku koja seponudila podignuti neke zgrade koje su financirali Trevavne i njegov sura.Trevavne je odbio ponudu jer su graditelji imali premalo iskustva. Ali je zatoMario de Spadante u meuvremenu, za tih kratkih devet godina, svladao lijep put.Dakako, ako je vjerovati novinama. Sad je uivao glas velike sile podzemlja. estosu ga zvali Mario Spade1 aludirajui na njegovu tamnu put i okolnost da je vepokopao mnoge neprijatelje. Za ovo posljednje, meutim, nikad nije bio i osuen.Rekao bih da je prolo devet, moda i deset godina, rekao je De Spadante i

prijazno se nasmijeio. Sjeate me se? Odbili ste moju graevinsku ponudu. Ipostupili savreno ispravno, gospodine Trevavne. Naa kompanija nije imalaiskustvo potrebno za takav posao. Da, imali ste pravo.To je, u najboljem sluaju, uvijek ipak samo informirano nagaanje. Drago mi jeto mi to ne zamjerate.Naravno da ne zamjeram. A da budem iskren, nikad ni nisam. De Spadante jenamignuo Trevavneu i tiho se nasmijao. A to i nije bila moja kompanija. Negonekog roaka... Njemu sam zamjerio, ne vama. Tjerao me je da radim njegov


30/412

posao. Ali na kraju ipak sve doe na svoje. Tako sam ja nauio posao, njegovposao, bolje od njega. I tako je ta kompanija sada moja... Ali ujte, prekinuo sam

vas u itanju. A ja opet moram pogledati neke izvjetaje itavu hrpukilometarskih, osamcilindarskih odlomaka s brojevima koji nadilaze svumatematiku to sam je sluao na New Haven Highu. Ako zapnem na kojoj rijei,zamolit u vas da mi prevedete. Da mi neim nadoknadite to to ste me prije desetgodina odbili. Dogovoreno? iroko se nasmijeio.Trevavne se nasmijao pa s minijaturne police dohvatio martini. Podignuo je aupalacdva u smjeru De Spadantea. To je najmanje to mogu uiniti.to je i uinio. Petnaestak minuta pred slijetanje u Dullesu Mario de Spadante ga je

zamolio da mu objasni posebno zapetljan odlomak. I bio je zaista tako kompliciranda ga je i Trevavne morao nekoliko puta proitati, te napokon savjetovati DeSpadantea da ga pojednostavni, prevede u razumljiviji oblik i tek onda prihvati.Ja iz ovog zaista ne mogu izvui nita vie od toga da oni oekuju da ete najprijeodrediti krupne stavke i tek se tada prihvatiti sitnih.I to je tu novo? Obraunavam etvornu stopu plus zarada, i u to je sveukljueno.ini mi se da to znai ba to. Pretpostavljam da ste podizvoa.Tako je.Glavni izvoaeli da sve obavite korak po korak. Hi mi se bar tako ini.Znai ja mu napravim pola vrata, ili moda samo okvir, a on ostalo kupi od nekogdrugog?Vjerojatno se varam. Bit e bolje da traite pojanjenje.Moda i neu. Tako e ga to doi dvostruko. Nitko ne eli raditi pola tuegposla... Sad ste mi se oduili za ono od prije deset godina. Pa vas astim piem.De Spadante je dohvatio papire od Trevavnea i rukom dozvao stjuardesu. Stavio jepapire u veliku omotnicu i naruio pie za sebe i Trevavnea.

Kad je Trevavne zapalio cigaretu, osjetio je kako se avion poeo polagano sputati.De Spadante je gledao kroz prozor, a Trevavne je opazio otisnuto zaglavljeokrenuto naopako na velikoj omotnici u De Spadanteovu krilu. A zaglavlje jeglasilo:Odjel kopnene vojske Inenjerijske postrojbe


31/412

Trevavne se nevidljivo nasmijeio. Nije ni udo to je jezik tako nerazumljiv.Pentagonski su inenjerci, kad treba sklopiti posao, najvei gnjave u

Washingtonu.Trebao je znati.Poruka se na pultu za rezervacije sastojala od imena Robert Webster i njegovawashingtonskog telefonskog broja. Kad je Trevayne nazvao, iznenadio se otkrivida je dobio Websterovu privatnu vezu u Bijeloj kui. Bilo je tek prolo etiri i pol;mogao je nazvati i centralu. U dane Trevavneova politikog slubovanjapredsjednikovi pomonici nisu nikome davali svoj privatni broj.Nisam bio siguran kad ete doi; zastoji znaju biti strani, glasilo je Websterovo

upozorenje.Trevavne se zbunio. Bila je to sitnica, nevrijedna zapravo spomena, ali se Trevavnezabrinuo. Centrala Bijele kue ne radi bez prekida.Webster mu je predloio da se nau poslije veere u koktelbaru Trevavneovahotela.Tako emo moi prije onog sutra jo preletjeti neke stvari. Predsjednik bi volio svama sutra ujutro nakratko popriati, negdje oko deset, deset i pol. Za oko satvremena dobit u njegov konani raspored.Trevavne je iziao iz telefonske govornice i krenuo prema glavnom izlazuaerodromskog terminala. Sa sobom je bio ponio samo jednu presvlaku, koulju,rublje i arape. Ako ga eka primanje u Bijeloj kui, morat e provjeriti brzinuhotelske praonice i glaaonice. Pitao se zato ga Predsjednik eli vidjeti. inilo semalo preuranjenim, jer formalnosti oko njegova prihvaanja jo nisu bileobavljene. Mogue je, meutim, da je Predsjednik naprosto elio i osobno potvrdititvrdnju Franka Baldwina da iza tog predloenog pododbora stoji i najvia funkcijau zemlji.Ako je doista tako, onda je to bilo i velikoduno i razlono.

Hej, gospodine Trevavne! Kraj plonika je stajao Mario de Spadante. Moguvas odvesti u grad?O, ne bih vam elio smetati. Uzet u taksi.Ma kakva smetnja. Evo, tu su mi kola. Pokazao je na dugi, tamnoplavi cadillacparkiran nekoliko metara desno.Ba vam hvala.De Spadanteov je vozaotvorio stranja vrata pa su obojica ula u auto.Gdje ste odsjeli?


32/412

Hilton.Sjajno. Ja sam samo malo dalje. Sheraton.

Trevavne je opazio da je cadillac opremljen telefonom, minijaturnim barom,televizorom i stereoureajem za stranje sjedalo. Mario de Spadante je odnewhavenskih dana zaista svladao lijep put.Bome, to se zove komad automobila.Pritisne puce i kraj volana ti iskoe curice i pleu. Iskreno govorei, za moj jeukus poneto razmetljiv. Rekao sam moj auto, ali nije. Roakov.Imate mnogo roaka.Velika porodica... Ali nemojte me krivo shvatiti. Ja sam samo jedan mali

graevinar iz New Havena kojemu se posreilo. De Spadante se nasmijao tihim,zaraznim smijehom. Majke ti Boje! A to sve samo novine o meni piu! Kristeblaeni! Trebali bi pisati scenarije. Ne velim ja da nema mafioza, tako glup opetnisam, ali ga ne bih prepoznao da se o nj spotaknem.Moraju neto pisati da prodaju novine. Bilo je to jedino ega se Trevavne mogaosjetiti.Ma da, jasno. Znate, imam mlaeg brata, nekako vaih godina. Pa ak i on. Doemi i veli: 'Ma to to govore, Mario? Je li to istina?'... 'Govore o emu?' pitam ja. 'Tavaljda me poznaje, Augie. I to veetrdeset dvije godine. Pa da mi sve ide balako? Zar ne moram svaki dan troiti deset sati na kresanje trokova, natezanja sasindikatima, utjerivanje dugova?'... Ha! Da sam ono to vele, samo bih podignuoslualicu i prepao te klipane do kotane sri. A kako sada stvari stoje, ja obilazimbanke, stojim u repu s guzanima i moljakam kredite.ini mi se da ipak nekako preivljavate.Sad se Mario de Spadante jo jednom nasmijao i opet namignuo onako nevino izavjereniki, kao onomad u avionu.Dobro ste to rekli, gospodine Trevavne. Preivljavam. Nije mi lako, ali uz Boju

pomoi mnogo marljiva rada, nekako guram... Vaa je zaklada dobila posao uWashingtonu?Ne. Ovdje sam drugim poslom, moram se nai s nekim ljudima.To je Washington. Najvee malo sastajalite zapadne hemisfere. I znate to? Kadgod netko kae da se 'mora nai s nekim ljudima' to je znak da ne pita as kim to.Na ovo se Andrew Trevavne samo nasmijeio.Jo ivite u Connecticutu? upitao je De Spadante.Da. Kraj Greenwicha.


33/412

Lijep kraj. Ba tamo radim neke obiteljske kue. Kraj tjesnaca.I ja sam na tjesnacu. Juna obala.

Moda bismo se mogli nai. Da vam pokuam prodati jo jedno krilo kue.Moete pokuati.Trevavne je proao ispod luka i naao se u baru. Zaokruio je pogledom i opaziorazne ljude posjele u mekim lealjkama i niskim sofama. Priao mu je ef saleodjeven u smoking.Mogu li vam pomoi, gospodine?Da. Ovdje bih se morao nai s gospodinom Websterom. Ne znam je li rezerviraostol.

O, da. Vi ste gospodin Trevavne.Tako je.Gospodin Webster je telefonirao da e zakasniti nekoliko minuta. Odvest u vasdo vaeg stola.Hvala.Konobar u smokingu poveo je Trevavnea u duboki kut bara u kojem upadljivo nijebilo gostiju. Kao da je ba taj dio bio izoliran i ograen nevidljivim konopom.Webster je zatraio takav stol, a njegov je poloaj bio jamstvo da e ga i dobiti.Trevavne je naruio pie i pustio da mu misli odlutaju u dane to ih je proveo uState Departmentu.Bili su to dani puni izazova, uzbudljivi i poticajni gotovo kao i prve godine ukompaniji. I to najvie zato to su tek malobrojni vjerovali da e znati obavitiveliki povjereni mu zadatak. A zadatak je bio koordinirati trgovinske sporazume snekoliko istonih satelitskih zemalja zajamiti privrednim sektorima svih tihzemalja najpovoljnije mogue uvjete no bez remeenja politike ravnotee; touope nije bilo teko. Sjea se kako je vena prvoj konferenciji razoruao objestrane prijedlogom da ameriki State Department i njegov komunistiki analog u

jednoj prostoriji odre meunarodnu tiskovnu konferenciju u kojoj e kategorikiodbaciti sve iza ega stoji protustranka, dok e u susjednoj prostoriji poslovni ljudisklapati svoje sporazume.Ta je dosjetka imala efekta; smijeh je bio iskren i ba je on odredio ton svihkasnijih susreta. Kad god bi se pregovarai zagrijali, netko bi s druge strane veseloustvrdio kako mu je mjesto u drugoj prostoriji meu propagandistima.


34/412

Lijepi su bili ti washingtonski dani. Ushiivala ga je spoznaja da je tako blizukanalima stvarne moi, da njegove prosudbe sluaju i ljudi velike odgovornosti. A

oni su to zaista i bili, bez obzira na osobnu politiku pripadnost.Gospodin Trevavne?Gospodin Webster? Trevavne je ustao i rukovao se s predsjednikovimpomonikom. Opazio je da je Webster nekako njegovih godina, modagodinudvije mlai, i da je mukarac ugodnog izgleda.ao mi je k'o vragu to kasnim. U sutranjem se rasporedu pojavila rupa. Pa nam

je Predsjednik svoj etvorici rekao da se zakljuamo u sobu i ne izlazimo sve dokto ne dovedemo u red.

Zakljuujem da je to veobavljeno. Trevavne je sjeo, a onda je i Webster uinioisto.Vrag neka me nosi ako znam. Webster se nasmijao i mahnuo konobaru. Vamasam napravio mjesta u jedanaest i petnaest, a drugima prepustio da isplanirajupopodne. Izrekao je narudbu pa se opet sruio u stolicu i glasno uzdahnuo.Zato uope jedan fini seoski deran iz Ohija i radi takav posao?Rekao bih, lijep skok.I bio je. Ali mislim da su pobrkali imena. Moja mi ena stalno govori kakoulicama Akrona luta nekakav Webster i pita se zato je utukao tolike novceprilaui izbornim kampanjama.Sasvim mogue, odgovorio je Trevavne, iako je dobro znao da Webster na tomjesto nije postavljen zabunom. Bio je to pametan mladikoji se brzo uspinjao napolitikoj pozornici dravnog sabora Ohija, zasluan za to to su sve zaslugeguvernera ile u korist predsjedniku. Frank Baldwin mu je bio rekao da je Websterovjek na kojeg treba pripaziti.Dobro ste letjeli?Da, hvala. Sve je, rekao bih, prolo mnogo glade nego vama

danas popodne.U to sam siguran. Konobar se vratio s Websterovim piem. Obojica su uutjelasve dok se nije udaljio. Jeste li razgovarali i s kim drugim osim s Baldwinom?Ne, nisam. Frank mi je rekao da ne bih trebao.Ljudi u Danforthu nemaju pojma?A zato i bi? Sve da me Frank i nije upozorio, nita jo zapravo nije definitivno.Jest definitivno, bar to se nas tie. Predsjednik se jako veseli. Rei e vam to iosobno.


35/412

Ostaje jo ipak ispitivanje pred Senatom. Moda oni na sve to budu gledalidrukije.

A na temelju ega? Vae su ruke iste. Jedino zbog ega mogu na vas skoiti jestpovoljno pisanje sovjetskog tiska o vama.O meni?Jako vas vole u Tassu.Nisam imao pojma.Nije ni vano. Oni vole i Henrvja Forda. A za dravu ste obavili lijep posao.Ne kanim se od tako neeg ni braniti.Rekoh vam da to nije vano.

I ja se nadam... Pa ipak, ima tu i jo neto, bar s moga gledita. Morali bismo se...mislim, kako da kaem, oko neeg razumjeti. I to mora biti sasvim jasno.Kako to mislite?U biti oko dvoga. Vesam o tome govorio Baldwinu. Suradnja i neuplitanje. I

jedno mi je i drugo podjednako vano. Bez toga ja ne mogu raditi. Nisam basiguran da to mogu obaviti i s tim; ali bez toga sasvim sigurno ne mogu.Tu nee biti nikakvih problema. Takav bi uvjet svatko postavio.To se lako trai, a teko dobiva. Ne zaboravite, u tom sam gradu vejednomradio.Nisam vas pratio. Kako bi se to netko mogao uplesti?Da krenemo od rijei 'interno'. Zatim skoimo na 'povjerljivo'. Uz to ondamoemo nai i 'tajno', 'strogo povjerljivo', ak i 'prioritetno'.Oh, kvragu, sve vam je to veodobreno.Ali elim da se to i jasno i glasno kae. I na tome inzistiram.Onda to i zatraite. I dobit ete... Ukoliko niste uspjeli sve ivo povui za nos, va

je dosje prava mala studija besprijekornosti. Vama bi dali da nosite i malu crnukutiju.

Ne, hvala. Bolje da ostane gdje je i sada.I hoe... A sad, htio bih vam dati upute za sutra.Robert Webster mu je izdeklamirao rutinu audijencije u Bijeloj kui i Trevavne jeshvatio koliko se ona od nekad malo promijenila. Dolazak pola sata do etrdesetpet minuta prije primanja u Ovalnoj sobi; mora ui kroz tono odreen ulaz;propusnicu e mu dati Webster; savjet je da sa sobom ne nosi metalne predmetevee od koluta za kljueve; treba shvatiti da je sastanak ogranien na tono tolikominuta, no da se moe i skratiti ako vrhovni nosilac


36/412

izvrne vlasti zakljui da je rekao sve to je elio rei i uo sve to je elio uti.

Ako se moe utedjeti vrijeme, onda se tedi.Trevavne je kimanjem glave davao do znanja da shvaa i prihvaa.Kad su vebili skoro gotovi s poslom, Webster je naruio drugo i posljednje pie.Telefonski sam vam obeao nekoliko objanjenja; laska mi to ih niste forsirali.Nije to nita vano, a osim toga pretpostavljam da e mi Predsjednik odgovoriti ina jedno pitanje koje mi u glavi stoji pred svima ostalima.A to je... zato vas eli vidjeti sutra ujutro?Da.

Sve je to povezano. Zbog istog razloga imate i moj privatni broj, a zato u isrediti da do mene moete doi u svako doba dana i noi, bez obzira gdje bio,ovdje ili u inozemstvu.Je li to nuno?Pa ne znam ba. Ali tako to eli Predsjednik. I ne mislim mu proturjeiti.Neu ni ja.Predsjednik naravno eli iskazati svoju potporu pododboru, kao i svoje osobnopovjerenje u vas. To je primarno. A ima tu i jo jedan aspekt izrazit u ga svojim ane njegovim rijeima; ako pritom pogrijeim, pogreka je moja a ne njegova.Trevavne ga je paljivo promatrao.Ali o tome to ete mi rei veste raspravljali, pa e stoga varijacije bitineznatne.Naravno. Ne drite se tako zabrinuto, sve je to samo za vae dobro... Predsjednik

je vepregrmio mnoge politike ratove, Trevavne. I sad je vepravi cipal od porta.Dravni stroj, Zastupniki dom, Senat uvijek je bio gdje se bojak bio i zato dobrozna to vas eka. Stvorio si je mnoge prijatelje, no mislim da je popis uravnoteenpodjednako dugom listom neprijatelja. Njegov ga je poloaj, dakako, udaljio od

bitki, ali mu on doputa i odreene slobode, otvara izvjesne toke na koje moeizvriti pritisak. Pa eli da znate da vam sve to stoji na raspolaganju.Zbog ega sam mu jako zahvalan.Ali ima tu i jedna zakoljica. Nikad ne pokuavajte do njega doi sami. Ja samvaa jedina veza, va jedini most s njim.Nikad mi ne bi ni palo na um da do njega pokuam doi i osobno.


37/412

A siguran sam da vam nikad nije palo na um ni da sada iza vas stoji itavaslubena teina predsjednike funkcije, i to na najzgodniji mogui nain. Hou

rei, u trenutku kad vam zatreba.Ne, zaista i nije. Ja sam korporacijski ovjek i navikao sam na strukture. Jasno mi

je to mislite. I znam to cijeniti.Ali njega nikad ne smijete ni spomenuti, to vam je valjda jasno. Webster jesvoju tvrdnju izrekao odlunim glasom. Nije elio ostaviti nimalo mjesta sumnji.Shvaam.Odlino. Ako on sutra nane tu temu, samo mu recite da smo se vesvedogovorili. No ak ako to i ne uini, mogli biste mu sami spomenuti kako znate za

njegovu ponudu. Vrlo ste zahvalni, ili kako se to veveli.Webster je ispio pie i ustao.Auh! Pa jo nije ni deset i pol. Vratit u se kui prije jedanaest; ena mi neevjerovati. Dovienja sutra. Webster je spustio ruku da se rukuje s Trevavneom.Odlino. Laku no.Trevavne je gledao kako taj mlai mukarac vrluda izmeu naslonjaa i hitro seprobija prema luku. Webster je bio sav ispunjen tom posebnom energijom koja jeistodobno i potrebno gorivo i hrana to je crpi iz svog rada. Sindrom ushita,pomislio je Trevavne. A ovaj je grad bio kao stvoren za to; nikad to zapravo nigdjedrugdje nije bilo tako. Neto je slino tome postojalo u umjetnosti, u reklamama,ali su na tim podrujima stope promaaja bile i prenaglaene jer se uvijek izasvega krio nekakav osjeaj straha. Ali ne u Washingtonu. Ili si unutra, ili si vani.Ako si unutra, popeo si se na brdo. A ako si u Bijeloj kui, onda stoji na vrhu.Trevavne je vedavno bio zakljuio da birako tijelo za svoj novac dobiva mnogotalenata. Sve u zamjenu za taj sindrom.Pogledao je na sat; bilo je jo prerano za spavanje, a nije mu se ni italo. Popet ese u svoju sobu i nazvati Phvllis, pa prolistati novine. A moda se i na televiziji

nae kakav film.Potpisao je ek i krenuo prema izlazu, pa popipao dep sakoa da se uvjeri kako jekljuod sobe jo na svome mjestu. Proao je ispod luka i skrenuo lijevo premaredu dizala. Dok je prolazio kraj novinskog kioska ugledao je dva mukarca uurednim, izglaanim odijelima. Gledali su ga sa tanda. Krenuli su prema njemu, akad je zastao pred prvim dizalom, napokon su mu i prili.Progovorio je onaj zdesna, pa iz depa izvadio malu crnu identifikacijsku znaku.Onaj je drugi uinio isto.


38/412

Gospodin Trevavne?Da?

Tajna policija, odjel Bijele kue, rekao je agent tiho. Moemo li, gospodine,malo popriati s vama, eno tamo? Pokazao je na prostor podalje od dizala.Razumije se.Onaj je drugi pruio znaku.Biste li bili ljubazni potvrditi, gospodine Trevavne? Moram na trenutak van.Trevavne je usporedio fotografiju s ovjekovim licem. Bila je autentina, pa jekimnuo glavom. Agent se okrenuo pa iziao.Sto sve to znai?

Volio bih priekati da se vrati moj partner, gospodine. Mora vidjeti je li zrak ist.Jeste za cigaretu?Ne, hvala. Ali bih volio znati to sve ovo znai.Predsjednik bi vas elio primiti jo veeras.

5

Smei je auto tajne slube bio parkiran kraj bonog ulaza hotela. Dvojica su agentapohitala s Trevavneom niza stube, a vozaje otvorio stranja vrata. Pojurili suulicom, pa skrenuli juno, u Nebraska Avenue.Ne idemo u Bijelu kuu, gospodine Trevavne. Predsjednik je u Georgetownu.Tako mu je zgodnije zbog dnevnog programa.Nakon nekoliko minuta automobil je zaskakutao kroz uske, granitnim kockamapoploane ulice. Bio je to znak da su se nali u rezidencijalnoj etvrti. Trevavne jeopazio da voze na istok, prema kvartu s velikim, gradskim etverokatnicama,renoviranim ostacima elegantne ere. Dovezli su se ispred posebno iroke zgrade odpjeenjaka s mnogo prozora i drvoredima geometrijski oblikovanih kronji.

ovjek iz tajne slube, to je sjedio na strani do plonika, sad je iziao i daoTrevavneu znak da uini isto. Na ulaznim su vratima bila jo dva agenta u civilu.im su prepoznali kolegu, kimnuli su jedan drugome glavom pa izvadili ruke izdepa.Onaj prvi, koji mu se bio obratio u hotelu, sad ga je uveo, pa poveo predvorjem domalenog dizala na kraju hodnika. Uli su. Agent je zatvorio mesinganu reetku ipritisnuo dugme automata: trei kat.Kao konzerva, rekao je Trevavne.


39/412

Ambasador veli, kada god doe, da se njegovi unuci u njemu igraju satima.Mislim da je to zapravo dizalo za djecu.

Ambasador?Ambasador Hill. William Hill. Ovo je njegova kua.Trevavne ga je zamislio. William Hill sad je veimao sedamdeset i koju. Imuniistoni industrijalac, prijatelj mnogih predsjednika, diplomat lutalica, ratni junak.Big Billy Hill2 bio je ne ba sasvim dostojanstven nadimak to ga je magazinTime dao tom suzdranom i mirnorjeivom gospodinu.Dizalo se zaustavilo, pa su obojica izala. Uslijedio je jo jedan hodnik i jo jedanagent u civilu pred jo jednim vratima. Kad su mu se Trevavne i agent pribliili, on

je neupadljivo iz depa izvadio malen predmet, tek neto vei od kutije cigareta, panekoliko puta prekriio zrak u Trevavneovu smjeru.Volite primati blagoslov? upitao je agent. Zamislite da sam vas blagoslovio.Sto je to?Skener. ista rutina, samo bez uvrede. Idemo. ovjek sa siunom spravomotvorio im je vrata.Prostorija iza vrata bila je golema knjinica kabinet. Police su se s knjigamapruale od poda do stropa, pod su pokrivali debeli orijentalni ilimi, a namjetaj jebio od masivnog drva i izrazito muki. Osvjetljenje je bilo neizravno i dopiralo jeiz petest svjetiljki. U sobi je bilo i nekoliko konatih nalonjaa kao i velikimahagonijski obini stol, koji je sluio kao pisai. Za stolom je sjedio ambasadorWilliam Hill. U naslonjau njemu slijeva sjedio je predsjednik Sjedinjenih Drava.Gospodin Predsjednik. Gospodin ambasador... gospodin Trevavne. Agent setajne slube okrenuo i iziao, pa za sobom zatvorio vrata.Trevavne je priao Predsjedniku da prihvati pruenu ruku i tad su ustala obojica.Gospodine Predsjednie.Gospodine Trevavne, drago mi je to ste doli. Nadam se da vam nije bilo

nezgodno.Ni najmanje, gospodine Predsjednie.Poznajete gospodina Hilla?Sad su se rukovala i njih dvojica.Zadovoljstvo mi je, gospodine.isto sumnjam, u ovo doba, odgovorio je William Hill, nasmijao se i zaobiaostol. Ali da vas ponudim piem, Trevavne. U Konstituciji nigdje ne pie damorate biti trijezni ni na kojem sastanku zakazanom poslije est.


40/412

Nisam znao da i za sastanke prije est postoje ikakva ogranienja, rekao jePredsjednik.

O, uvjeren sam da postoje neke reenice, napisane jo u osamnaestom stoljeu, akoje bi se mogle primijeniti u danom sluaju. to ete popiti, Trevavne? upitao jestari gospodin.Trevavne mu je rekao i shvatio da ga obojica ele osloboditi napetosti. Predsjednikmu je dao znak da sjedne, a Hill mu je donio au.Jednom smo se zgodom vebili sreli, gospodine Trevavne, ali ne vjerujem da mese sjeate.Naravno da se sjeam, gospodine Predsjednie. ini mi se da je to bilo prije etiri

godine.Tako je. Tada sam jo bio u Senatu, a vi ste za dravu obavili sjajan posao. uosam za vae uvodne opaske na trgovinskoj konferenciji. Znate li da se tadanjidravni tajnik na vas jako ljutio?uo sam prie. Ali mi nikad nije nita rekao u lice.A kako i bi? ubacio se Hill. Vi ste obavili posao. A njega stjerali u kut.Zbog svega je to i bilo tako zabavno, dodao je Predsjednik.U tom mi se trenutku to uinilo kao jedini dobar postupak odleivanja, rekao jeTrevavne.Sjajno obavljen posao. Sjajno. Predsjednik se nagnuo iz naslonjaa i pogledaoTrevavnea. Kad sam se ispriao to sam vas veeras zagnjavio, mislio sam tosasvim ozbiljno. Znam da emo se ujutro opet sresti, ali sam smatrao da je ova novana. Neu troiti rijei, jer sam siguran da biste se rado vratili u hotel.Nema nikakve urbe, gospodine.Lijepo od vas. ef se drave nasmijeio. Znam da ste se nali s BobbvjemWebsterom. I kako je bilo?Jako dobro, gospodine. Mislim da sam sve shvatio i drago mi je to ste mi

ponudili pomo.Itekako e vam trebati. Nismo ba znali da li da vas veeras pozovemo. Sve jeovisilo o Websteru... as nakon to vas je napustio telefonirao mi je ovamo. Kakosam mu bio rekao. I tada smo shvatili da vas moramo dovesti.O? A zato to?Rekli ste da o pododboru niste razgovarali ni s kim osim s Frankom Baldudnom.Je li to tono?


41/412

Da, gospodine. Frank mi je dao do znanja da ne bih trebao. U svakom sluaju,nisam ni imao razloga da o tome priam i s kim; nita jo nije uglavljeno.

Predsjednik Sjedinjenih Drava pogledao je Williama Hilla, a on se paljivozagledao u Trevavnea. Hill mu je uzvratio pogled, pa onda opet vratio panju naTrevavnea. Onda je progovorio tiho, ali zabrinuto.Jeste li u to apsolutno sigurni?Naravno.Jeste li to spomenuli eni? Bi li njoj moglo pobjei?Jesam, ali ona ne bi lanula. U to sam sasvim siguran. Zato pitate?Sad se opet oglasio Predsjednik.

Jasno vam je da smo proirili glasine da smo razmiljali o vama kao kandidatu zataj posao.Stigle su i do mene, gospodine Predsjednie.Ba kako je i trebalo. Je li vam takoer poznato da je Komisija za nabavkesastavljena od devet lanova vodeih ljudi s razliitih podruja, meu kojima su inajasniji ljudi ove zemlje?Toliko mi je rekao i Frank Baldwin.Je li vam rekao da su se svi sloili, do zadnjeg ovjeka, da ne odaju nijednuodluku, nita o napredovanju postupka, nikakvu konkretnu informaciju?Ne, nije, ali to mogu razumjeti.Odlino. A sad vam moram rei ovo. Prije tjedan dana poslali smo i drugeglasine. Autorizirane jer se komisija s tim sloila u smislu da ste kategorikiodbili to mjesto. Nismo ostavili nimalo mjesta sumnji u va stav. Glasine vele daste se estoko usprotivili itavoj zamisli, smatrajui je opasnim zadiranjem u tuaprava. ak da ste moju administraciju optuili zbog taktike policijske drave. To jeona skrivana informacija a iskustvo nam veli da se ba u nju najvie vjeruje, i tozato to je tako neugodna.

I onda? Trevavne nije ni pokuao prikriti koliko ga je to ozlovoljilo. ak mu nipredsjednik Sjedinjenih Drava nema prava pripisivati takve nazore.A onda nam se vratila informacija da vi to mjesto niste odbili, venaprotiv,prihvatili. I graanska i vojna obavjetajna sluba utvrdile su injenicu da je uizvjesnim monim krugovima to ope poznato. Na nae se nijekanje nitko nije niobazreo.


42/412

Sad su Predsjednik i ambasador uutjeli, kao da putaju da vanost njihova otkriana Trevavneu ostavi nekakvog traga. Ali je on ostao zbunjen, ne znajui kako da

na to reagira.U moje 'odbijanje' nitko dakle nije ni povjerovao. Tome se ne udim. Ljudimakoji me poznaju to je vjerojatno bilo sumnjivo bar u obliku u kojem je izreeno.ak i kad ga je Predsjednik osobno potvrdio odabranom gostu? upitao jeWilliam Hill.I ne samo ja, gospodine Trevavne. Nego kabinet predsjednika Sjedinjenih Drava.Tko god da to bio, morao je imati vrake petlje da me nazove lacem. Napose natakvom podruju.

Trevavne ih je pogledao obojicu. Poinjao je shvaati, ali slika je jo bilazamuena.Je li... je li bilo potrebno stvarati zbrku? Je li tako vano hou li taj posao preuzeti

ja ili netko drugi?Oito jest, gospodine Trevavne, odgovorio je Hill. Jasno nam je da tajpredloeni pododbor svi prate budnim okom, i to nam je shvatljivo. Ali nismo znalikako intenzivno. Izbacili smo vae ime i onda poeli nijekati estoko nijekati daste to prihvatili. To je trebalo biti dovoljno da radoznalci ponu spekulirati sdrugim imenima. Ali se nije dogodilo. Njih je to toliko zabrinulo da su nastavilikopati sve dok nisu iskopali istinu.Ambasador je time htio rei oprosti mi, Bili da je vei sama vjerojatnost dabiste se vi mogli nai na elu tog pododbora na tolike ljude djelovala takoalarmantno da su se svojski potrudili provjeriti va status. Morali su provjeriti jesteli i stvarno ispali iz igre. Otkrli su da niste i brzo proirili glas. Oito da sepripreme.Gospodine Predsjednie, pretpostavljam da e taj pododbor, bude li radio kakotreba, ugroziti svu silu ljudi. I naravno da e ga drati na oku. To sam i oekivao.

William Hill se nagnuo preko stola.Drati na oku?... To to smo netom opisali daleko nadilazi znaenje izraza 'dratina oku', bar kako ga ja shvaam. Moete biti sigurni da su iz ruke u ruku preli vegolemi iznosi, da je bilo mnogo pozivanja na stare dugove, a da se prijetilo iotkrivanjem mnogih neugodnih i opasnih pojedinosti. Sve se to moralo dogoditi,

jer bi inae doli do drugog zakljuka.Na je cilj, rekao je Predsjednik, upoznati vas s tim i upozoriti na oprez. Naliste se u ustraenom gradu, gospodine Trevavne. Ustraenom od vas.


43/412

Andrew je polako spustio au na stolikraj naslonjaa.elite li mi time predloiti, gospodine Predsjednie, da jo jednom razmislim o

tom poloaju?Ni na trenutak. A ako Frank Baldwin zna to govori, onda vi niste ovjek na kogabi tako neto moglo utjecati. Ali morate shvatiti. Nije to nikakva privremenafunkcija ponuena uvaenom lanu privredne zajednice da se udovolji nekolicinizgranutih glasova. Spremni smo se zaista potruditi spreman sam se potruditi dasve to stvarno i donese ploda. Iz toga onda zacijelo slijedi i da e tu biti i gadosti, ito u poprilinoj mjeri.Vjerujem da sam na to pripravan.

Jeste li zaista? upitao je Hill i jo se jednom zavalio u naslonja. To je jakovano, gospodine Trevavne.Vjerujem da je tako. Dobro sam o svemu razmislio, dugo o tome razgovarao saenom... sa svojom vrlo diskretnom enom.Nemam nikakvih iluzija da je rijeo zadai koja e me uiniti omiljenim.Onda dobro. Ali je vano da shvatite da... onako kako je to rekao Predsjednik.Sad je Hill sa iroke kestenjaste podloge za pisanje na svom stolu podignuo velikiregistrator. Bio je neobino debeo, opsean, a na okupu su ga drale iroke metalnekope. Moemo li se na trenutak zabaviti neim drugim?Naravno. Dok je to izgovarao, Trevavne je gledao Hilla, ali je na sebi osjetioPredsjednikov pogled. Okrenuo se, no Predsjednik je istog asa prebacio pogled naambasadora. Bio je to neugodan trenutak.Ovo je va dosje, gospodine Trevavne, rekao je Hill i postavio registratorvodoravno, kao da ga vae. Zar nije teak u tri vraga?U usporedbi s ono nekoliko koliko sam ih v

Documents

Robert Ludlum - Protiv najboljih namjera (1).pdf