REZULTATI ZA VELJAČU 2011. - hendal.hr sreće_02mj_17032011.pdf · Nacionalni indeks sreće 40,0 60,0 80,0 100,0 veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad

REZULTATI ZA VELJAČU 2011.PODATKE PRIKUPILA I IZVJEŠTAJ PRIPREMILA AGENCIJA HENDAL

Uvod

Što čini Nacionalni indeks sreće i kako se interpretiraNIS je izražen na skali od 0 do 100 bodova.Označava razinu sreće/dobrobiti/kvalitete života u populaciji.Vrijednost 0 značila bi da je situacija u Hrvatskoj po pitanju “sreće”, odnosno dobrobiti, zadovoljstva ili kvalitete života u populaciji najgora moguća, a 100 najbolja moguća. Vrijednost indeksa od 50 bodova u tom smislu označava srednju razinu “sreće”

MetodaNacionalni indeks sreće temelji se na ispitivanju građana starijih od 15 godina

Podaci se prikupljaju metodom telefonskog intervjua

Uzorak je nacionalno reprezentativan prema spolu, dobi, regiji i veličini naseljaIstraživanje se provodi na dnevnoj razini, prikuplja se po 25 intervjua dnevno

Komponente Nacionalnog indeksa srećeZadovoljstvo životnom situacijom

Procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 godine

Emotivno stanje

Zdravlje

Zdravo ponašanje

Radna (školska) okolina

Pristup osnovnim potrebama

Ekološko ponašanje

Osobni razvoj i socijalna okolina

2

Nacionalni indeks sreće

40,0

60,0

80,0

100,0

veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača

2010. 2011.

0‐10

0

Kretanje komponenata Nacionalnog indeksa sreće Nacionalni indeks sreće

Zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom


Emotivno stanje

Zdravlje

Zdravo ponašanje



Ekološko ponašanje

Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom

3


2010. 2011.veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača

Nacionalni indeks sreće 63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6

Zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom 53,6 51,1 51,3 51,5 53,7 52,7 51,3 52,8 51,7 52,2 49,9 51,9 52,7

Procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 g. 57,7 56,7 56,5 56,9 59,0 56,8 55,4 57,0 57,0 58,7 55,4 59,2 60,3

Emotivno stanje 63,2 63,5 63,3 59,9 59,3 59,2 60,4 61,9 59,7 60,3 59,1 60,2 60,1

Zdravlje 75,8 79,0 80,5 80,4 82,6 82,3 83,8 84,5 83,4 83,1 82,1 82,9 81,9

Zdravo ponašanje 67,9 69,1 69,4 65,8 66,2 67,1 67,5 67,8 68,3 68,8 68,7 65,8 66,8

Radna (školska) okolina 71,7 73,4 73,9 72,5 71,0 73,0 69,1 69,0 70,1 72,4 70,8 72,3 70,8

Pristup osnovnim potrebama 62,3 61,5 61,0 59,4 57,4 59,6 58,2 59,2 60,1 61,0 60,6 60,0 59,6

Ekološko ponašanje 55,4 55,5 55,3 53,0 52,9 52,9 50,0 50,6 51,0 52,6 51,5 51,8 50,5

Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom 72,5 73,6 72,2 71,3 71,2 71,8 70,9 71,7 68,5 69,5 68,0 67,8 68,2

2010. godina I. kvartal II. kvartal III. kvartal IV. kvartal

Nacionalni indeks sreće 63,8 63,1 62,8 62,7

Zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom 52,5 52,2 52,3 51,3

Procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 godine 57,3 57,4 56,4 57,0

Emotivno stanje 63,4 60,8 60,5 59,7

Zdravlje 77,2 81,1 83,6 82,9

Zdravo ponašanje 68,4 67,1 67,5 68,6

Radna (školska) okolina 71,4 71,3 70,0 71,1

Pristup osnovnim potrebama 62,0 59,3 59,0 60,5

Ekološko ponašanje 55,4 53,7 51,2 51,7

Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom 73,0 71,5 71,5 68,7

4


63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6

40,0

60,0

80,0

100,0


NIS

Nacionalni indeks sreće građana Hrvatske u veljači je na istoj razini kao i u siječnju.

Rezultati za veljačuPromatrano regionalno, u Istri, Gorskom Kotaru i Primorju (64,7) i Dalmaciji (64,4) Nacionalni indeks sreće je značajno viši nego u Sjevernoj Hrvatskoj (59,9), Slavoniji (61,2) te Lici, Kordunu i Baniji (60,5). Građani Zagreba također imaju značajno viši indeks zadovoljstva od onih u Sjevernoj Hrvatskoj.

Žitelji naselja sa više od 100.000 stanovnika (66,1) imaju veći ukupni indeks sreće u odnosu na manja naselja po broju stanovnika (do 2.000 60,8; 2.001‐10.000 62,6; 10.001‐100.000 61,8).

S porastom životne dobi Nacionalni indeks sreće građana pokazuje pad.

Indeks sreće nalazi se na značajno višoj razini kod muškaraca (63,7) nego kod žena (61,7).

Indeks sreće u veljači značajno je viši kod osoba visokoškolskog obrazovanja (68,0) u odnosu na osobe srednjeg (62,5) i na one osnovnoškolskog obrazovanja (60,6).

Učenici i studenti (75,0) imaju viši indeks sreće u usporedbi sa svim ostalim skupinama. Slijede zaposleni (66,0) koji imaju značajno viši indeks od nezaposlenih (60,6), umirovljenika (58,2) i kućanica (54,8).

5

Zadovoljstvo životnom situacijom i procjena

Zadovoljstvo građana trenutnom životnom situacijom kao i procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 godine izmjereno u veljači pokazuje rast u odnosu na prethodni mjesec.

Rezultati za veljaču

U veljači se Zagreb (54,6;62,7), Dalmacija (59,3;64,5) te Istra, Gorski Kotar i Primorje (54,3;62,8) ističu kao regije značajno višeg trenutnog i budućeg procijenjenog životnog zadovoljstva u odnosu na regiju najnižeg zadovoljstva ‐ Sjevernu Hrvatsku (44,9;54,3). U Dalmaciji je također izmjereno više trenutno i buduće procijenjeno životno zadovoljstvo u odnosu na Slavoniju (51,0;58,6) i Liku, Kordun i Baniju (50,8;56,6).U naseljima iznad 100.000 stanovnika (59,0; 66,0) je izmjereno značajno više trenutno i procijenjeno buduće zadovoljstvo životnom situacijom u odnosu na naselja do 2.000 stanovnika (49,8; 57,9) i od 10.000 do 100.000 (49,6;58,2), dok je u odnosu na naselja sa 2.001 do 10.000 (53,3;59,1) značajno više samo procijenjeno buduće zadovoljstvo.

S porastom životne dobi trenutno i procijenjeno buduće zadovoljstvo životnom situacijom pokazuje trend pada.Osobe visokoškolskog obrazovanja (60,6;70,9) imaju značajno više trenutno i buduće zadovoljstvo u odnosu na one srednjoškolskog (51,4;59,0) i osnovnoškolskog obrazovanja (52,2;57,9).

Učenici i studenti (73,5;84,9) su najzadovoljniji trenutnom i budućom životnom situacijom. Slijede zaposleni (58,5;66,6) koji zadovoljstvo životnom situacijom sada i za 2 godine procjenjuju značajno bolje od nezaposlenih (45,1;56,4) i umirovljenika (46,9;51,2).

6

Zadovoljstvo životnom situacijom i

procjena

siječanj2011.

veljača2011.

kretanje

Zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom

51,9 52,7 0,8


59,2 60,3 1,1

NIS 62,6 62,6 0,0

* Iznosi označeni crvenom bojom odstupaju negativno u odnosu na Nacionalni indeks sreće za taj mjesec, dok iznosi označeni zelenom bojom bilježe pozitivno odstupanje, odnosno višu razinu od razine ukupnog indeksa.

63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6

53,651,1 51,3 51,5 53,7 52,7 51,3 52,8 51,7 52,2 49,9 51,9 52,7

57,7 56,7 56,5 56,9 59,0 56,8 55,4 57,0 57,0 58,755,4

59,2 60,3

40,0

60,0

80,0


NIS Zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom Procjena zadovoljstva životnom situacijom za 2 godine

Emotivno stanje

U veljači nema promjena u emotivnom stanju građana u odnosu na prethodni mjesec. Promatrano po elementima, značajno više su građani iskusili osjećaje zabrinutosti, ljutnje i stresa u odnosu na prethodni mjesec, ali s druge strane i više sreće, užitka, smijanja i poštovanja.


U Istri, Gorskom Kotaru i Primorju (66,1) je emotivno stanje građana u veljači bilo značajno bolje u odnosu na emotivno stanje građana Sjeverne Hrvatske (55,8), Slavonije (58,9) i Like, Korduna i Banije (54,9), dok je u Dalmaciji (62,8) emotivno stanje građana značajno bolje nego kod građana Sjeverne Hrvatske i Like, Korduna i Banije.Gledano po veličini naselja, u naseljima sa više od 100.000 stanovnika (65,5) je emotivno stanje građana značajno bolje nego u naseljima sa do 10.000 stanovnika (do 2.000 56,7; 2.001‐10.000 58,8).

Emotivno stanje građana dobi do 35 godina značajno je bolje u odnosu na sve starije skupine. Najlošije je emotivno stanje građana iznad 65 godina, i u odnosu na ovu skupine sve osobe mlađe dobi značajno su boljeg emotivnog stanja.Muškarci (63,1) su značajno boljeg emotivnog stanja od žena (57,5).

Osobe visokoškolskog obrazovanja (65,4) pokazuju značajno bolje emotivno stanje od osoba srednjoškolskog (60,9) i osnovnoškolskog obrazovanja (56,8).

Učenici i studenti (76,6) imaju značajno bolje emotivno stanje u odnosu na sve ostale skupine definirane po radnom statusu (zaposleni 66,5; nezaposleni 57,6; umirovljenici 52,9; kućanice 45,3). Među skupinama, kućanice su najlošijeg emotivnog stanja te su u odnosu na njih kod svih ostalih postignute vrijednosti značajno veće.

7

Emotivno stanjesiječanj2011.

veljača2011.

kretanje

Smijanje 43,4 45,9 2,5Poštovanje 32,7 37,5 4,8Užitak 38,4 40,4 2,0Sreća 38,9 42,6 3,7Zabrinutost ‐21,0 ‐23,5 ‐2,5Tuga ‐16,1 ‐17,3 ‐1,2Ljutnja ‐12,2 ‐15,8 ‐3,6Stres ‐12,7 ‐15,3 ‐2,6Novost 21,2 22,5 1,3Ljubav 40,8 40,5 ‐0,3Emotivno stanje 60,2 60,1 ‐0,1NIS 62,6 62,6 0,0

63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6

63,2 63,5 63,3 59,9 59,3 59,2 60,4 61,9 59,7 60,3 59,1 60,2 60,1

40,0

60,0

80,0

100,0


NIS Emotivno stanje

Zdravlje

U veljači su građani Hrvatske osobno zdravlje procjenjivali nešto lošijim u usporedbi s prethodnim mjesecom. U odnosu na siječanj značajno je veći broj građana bio bolestan.


Osobe dobi od 15 do 34 godine (15 do 24 90,3; 25 do 34 87,9) svoje zdravlje procjenjuju značajno boljim u odnosu na sve starije dobne skupine. Također, ispitanici dobi od 35‐44 (82,2) svoje zdravlje procjenjuju značajno bolje u odnosu na starije od 55 godina (55‐64 75,7; 65+ 77,4). Osobe visokoškolskog obrazovanja (84,9) svoje zdravlje procjenjuju značajno boljim u odnosu na one srednjoškolskog (82,4) i osnovnoškolskog obrazovanja (79,5).

Učenici i studenti (91,0) svoje zdravlje procjenjuju značajno boljim u odnosu na sve ostale skupine po radnom statusu (zaposleni 84,1; nezaposleni 85,4; umirovljenici 76,5, kućanice 77,1). Istovremeno, zaposleni i nezaposleni svoje zdravlje procjenjuju značajno boljim od umirovljenika.

Zdravljesiječanj2011.

veljača2011.

kretanje

Tjelesna težina 76,5 77,4 0,9Stanje bolesti 75,7 71,1 ‐4,6Prisutnost na poslu /u školi

98,4 96,7 ‐1,7

Fizički bolovi 75,3 72,9 ‐2,4Kronična bolest 72,7 68,3 ‐4,4Poteškoće spavanja

85,5 82,9 ‐2,6

Poteškoće apetita 94,1 95,5 1,4Poteškoće u odnosima

95,6 95,2 ‐0,4

Raspoloženje 87,0 87,4 0,4Poteškoće u svakodnevnim aktivnostima

95,8 94,5 ‐1,3

Zdravlje 82,9 81,9 ‐1,0NIS 62,6 62,6 0,0

63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6

75,8 79,0 80,5 80,4 82,6 82,3 83,8 84,5 83,4 83,1 82,1 82,9 81,9

40,0

60,0

80,0

100,0


NIS Zdravlje

8

Zdravo ponašanje

Komponenta zdravo ponašanje u veljači nalazi se na višoj razini u odnosu na siječanj. Dok su se konzumacija alkohola, pušenje te konzumacija brze i teške hrane nešto smanjili, “zdrava ponašanja” ‐ fizička aktivnost i konzumacija svježeg voća i povrća, su porasla.


Stanovnici Like, Korduna i Banije (69,8) te Istre, Gorskog Kotara i Primorja (69,6) u značajno se većoj mjeri zdravo ponašaju nego što to čine stanovnici Sjeverne Hrvatske (65,7), Slavonije (65,4) i Dalmacije (64,8).U naseljima s više od 100.000 stanovnika (68,7) građani se u značajno većoj mjeri zdravo ponašaju u odnosu na stanovnike naselja do 2.000 stanovnika (65,3).

Ispitanici dobi od 15 do 24 (69,4) pokazuju značajno veću prisutnost zdravog ponašanja u odnosu na one u dobi od 25 do 44 (25‐34 63,8; 35‐44 65,3).Kod osoba visokoškolskog obrazovanja (70,8) zdravo ponašanje je izraženije nego kod osoba srednjeg (65,8) i osnovnoškolskog obrazovanja (66,6).

Učenici i studenti (71,2) pokazuju značajno veću prisutnost zdravog ponašanja u usporedbi sa zaposlenima (65,2), nezaposlenima (66,2) i umirovljenicima (67,2).

9

Zdravo ponašanjesiječanj2011.

veljača2011.

kretanje

Pušenje ‐23,4 ‐22,7 0,7Konzumacija alkohola

‐25,1 ‐24,0 1,1

Konzumacija svježeg voća i povrća

80,7 81,3 0,6

Konzumacija brze i teške hrane

‐38,3 ‐38,6 ‐0,3

Fizička aktivnost 40,3 42,6 2,3Zdravo ponašanje 65,8 66,8 1,0NIS 62,6 62,6 0,0

63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6

67,9 69,1 69,4 65,8 66,2 67,1 67,5 67,8 68,3 68,8 68,7 65,8 66,8

40,0

60,0

80,0

100,0


NIS Zdravo ponašanje


Zadovoljstvo građana svojom radnom i školskom okolinom u veljači je palo u odnosu na prethodni mjesec. Najveći pad zabilježen je u zadovoljstvu zaposlenih iskorištenošću vlastitog potencijala na poslu. Ujedno, studenti i učenici nešto su nezadovoljniji tretmanom od strane profesora.


Ispitanici iz Slavonije (74,7) i Istre, Gorskog Kotara i Primorja (74,7) su u značajno većoj mjeri zadovoljni svojom radnom i školskom okolinom u odnosu na one iz Zagreba (68,0).Ispitanici iz naselja veličine do 2.000 stanovnika (74,6) su značajno zadovoljniji svojom radnom i školskom okolinom u odnosu na one iz naselja koja imaju više od 10.001 stanovnika (10.001‐100.000 67,0; 100.000+ 68,4).

Osobe starosti od 15 do 24 godine (73,8) značajno su zadovoljnije svojom radnom i školskom okolinom u odnosu na one od 35 do 44 (68,6).Osobe osnovnoškolskog obrazovanja (77,9) su u značajnoj mjeri zadovoljnije svojom radnom ili školskom okolinom od onih koji imaju srednjoškolsko obrazovanje (69,0).

10


siječanj2011.

veljača2011.

kretanje

Zadovoljstvo poslom 71,6 68,4 ‐3,2Iskorištavanje potencijala na poslu 74,6 67,7 ‐6,9

Tretman od nadređenih na poslu 79,0 76,6 ‐2,4

Otvorena poslovna okolina 67,2 67,9 0,7

Fizička radna okolina 70,4 69,4 ‐1,0Međuljudski odnosi na poslu 70,3 71,5 1,2

Zadovoljstvo školovanjem 67,2 70,0 2,8Iskorištavanje potencijala u školi 67,2 68,8 1,6

Tretman od profesora 81,3 77,7 ‐3,6Otvorena školska okolina 66,6 63,7 ‐2,9Fizička obrazovna okolina 78,3 80,4 2,1Međuljudski odnosi u školi 75,3 75,8 0,5

Radna (školska) okolina 72,3 70,8 ‐1,5NIS 62,6 62,6 0,0

63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6

71,7 73,4 73,9 72,5 71,0 73,069,1 69,0 70,1 72,4 70,8 72,3 70,8

40,0

60,0

80,0

100,0


NIS Radna (školska) okolina


Zadovoljstvo građana procijenjenim pristupom osnovnim potrebama u veljači bilježi nešto nižu razinu u odnosu na prethodni mjesec. Gledano po elementima u svim područjima je zabilježen blagi pad, izuzev dostupnosti zdravstvenih usluga.

Rezultati za veljačuPristupom osnovnim potrebama građani Zagreba (62,4) i Dalmacije (62,6) značajno su zadovoljniji od građana Sjeverne Hrvatske (56,6), Slavonije (56,4) i Like, Korduna i Banije (55,6).

Zadovoljstvo građana pristupom osnovnim potrebama u naseljima s više od 100.000 stanovnika (64,3) značajno je više nego kod stanovnika svih manjih naselja (do 2.000 59,2; 2.001‐10.000 58,4; 10.001‐100.000 54,8).

Ispitanici u dobi od 15 do 24 (74,5) značajno su zadovoljniji pristupom životnim potrebama u odnosu na sve starije dobne skupine (25‐34 59,0; 35‐44 58,2; 45‐54 56,9; 55‐64 57,5; 65+ 53,2) i može se primijetiti trend pada zadovoljstva pristupom životnim potrebama s porastom dobi ispitanika. Muškarci (61,2) ocjenjuju vlastiti pristup osnovnim potrebama značajno boljim u odnosu na žene (58,1).

Osobe visokoškolskog obrazovanja (64,8) procjenjuju svoj pristup životnim potrebama bolje onih sa srednjim (58,8) ili osnovnoškolskim obrazovanjem (59,0).Učenici (80,6) se izdvajaju kao skupina sa značajno bolje procijenjenim pristupom osnovnim potrebama u odnosu na sve ostale skupine. Zaposleni (61,1) procjenjuju svoj pristup osnovnim životnim potrebama značajno bolje od nezaposlenih (55,2), umirovljenika (55,6). 11


siječanj2011.

veljača2011.

kretanje

Dostupnost i kvaliteta pitke vode

74,9 74,6 ‐0,3

Susjedstvo u kojem živim 72,7 72,5 ‐0,2

Raspoloživa količina novaca za hranu

56,2 55,7 ‐0,5

Raspoloživa količina novaca za stanovanje

56,7 55,8 ‐0,9

Raspoloživa količina novaca za odjeću i obuću

50,8 50,0 ‐0,8

Raspoloživa količina novaca za "male luksuze"

48,1 47,1 ‐1,0

Dostupnost zdravstvenih usluga

60,5 61,3 0,8


60,0 59,6 ‐0,4

NIS 62,6 62,6 0,0

63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6

62,3 61,5 61,0 59,4 57,4 59,6 58,2 59,2 60,1 61,0 60,6 60,0 59,6

40,0

60,0

80,0

100,0


NIS Pristup osnovnim potrebama

Ekološko ponašanje – odnos prema okolišu

Ekološko ponašanje građana izmjereno u veljači također bilježi pad u odnosu na prethodni mjesec.

Rezultati za veljačuPromatrano regionalno, ekološko ponašanje građana Zagreba (55,4) značajno je izraženije nego kod građana Slavonije (50,5) , Like, Korduna i Banije (46,0), Istre, Gorskog Kotara i Primorja (47,3) i Dalmacije (46,6). Također, kod građana Sjeverne Hrvatske (52,4) ekološko ponašanje je značajno prisutnije nego kod građana Like, Korduna i Banije i Dalmacije.

U naseljima iznad 10.000 stanovnika (10.001‐100.000 53,2; 100.000+ 52,5) ekološko ponašanje građana značajno je prisutnije nego u manjim sredinama do 2.000 stanovnika (48,0). Kao i u siječnju, i u veljači osobe starije od 65 godina (39,6) pokazuju ekološko ponašanje u značajno manjoj mjeri u odnosu na sve ostale dobne skupine (15 do 24 52,7; 25 do 34 51,6; 35 do 44 54,6; 45 do 54 54,4; 55 do 64 51,6).

Gledano po obrazovanju, s porastom stupnja obrazovanja i ekološko ponašanje građana je izraženije.Zaposleni (54,3) i nezaposleni (52,2) prakticiraju ekološko ponašanje u značajno većoj mjeri od umirovljenika (47,3).

12

Ekološko ponašanjesiječanj2011.

veljača2011.

kretanje

Korištenje javnog prijevoza ili bicikla umjesto automobila

37,8 36,2 ‐1,6

Razdvajanje organskog otpada od neorganskog

38,0 33,6 ‐4,4

Odvajanje/odnošenje PVC ili staklene ambalaže

80,1 77,7 ‐2,4

Korištenje štednih žarulja 40,2 39,5 ‐0,7Dobrovoljno čišćenje prirode

26,5 26,7 0,2

Skupljanje i posebno odlaganje starog papira

52,9 52,9 0,0

Štedljivo korištenje vode 87,1 87,0 ‐0,1Ekološko ponašanje 51,8 50,5 ‐1,3NIS 62,6 62,6 0,0

63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6

55,4 55,5 55,3 53,0 52,9 52,9 50,0 50,6 51,0 52,6 51,5 51,8 50,540,0

60,0

80,0

100,0


NIS Ekološko ponašanje

Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom

Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom izmjereno u veljači bilježi blagi porast u odnosu na siječanj.


U Dalmaciji (70,9) je zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom značajno više nego u Sjevernoj Hrvatskoj (66,4) i Slavoniji (65,6), dok su u Istri, Gorskom Kotaru i Primorju (70,0) građani zadovoljniji ovim elementima nego u Slavoniji.U naseljima s više od 100.000 stanovnika (69,9) je zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnim okruženjem izraženije nego u naseljima s do 2.000 stanovnika (66,9).

Osobe starosti od 15 do 24 godine (73,1) pokazuju veću razinu zadovoljstva osobnim razvojem od svih ostalih skupina (25‐34 64,5; 35‐44 67,3; 45‐54 68,6; 65+ 66,5), izuzevskupine starosti od 55 do 64 (69,7) kod kojih je izmjereno zadovoljstvo značajno više nego kod onih od 25 do 34.

Gledano po radnom statusu, učenici i studenti (74,2) iskazuju značajno viši nivo zadovoljstva osobnim razvojem i socijalnom okolinom u odnosu na sve ostale skupine (zaposleni 67,8; nezaposleni 66,4; umirovljenici 67,8; kućanice 67,1).

Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom

okolinom

siječanj2011.

veljača2011.

kretanje

Osobni razvoj 69,4 69,6 0,2Obitelj i prijatelji 83,2 82,9 ‐0,3Mjesto u kojem žive 74,6 75,5 0,9Država 44,0 44,6 0,6Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom

67,8 68,2 0,4

NIS 62,6 62,6 0,0

63,8 64,0 63,9 62,6 62,9 63,1 62,0 63,3 62,6 63,5 62,1 62,6 62,6

72,5 73,6 72,2 71,3 71,2 71,8 70,9 71,7 68,5 69,5 68,0 67,8 68,2

40,0

60,0

80,0

100,0


NIS Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom

13

www.hendal.hrwww.hendal.hr

http://http://www.banka.hrwww.banka.hr/Projekti//Projekti/IndekssreIndekssrećće.aspxe.aspx14

Documents

REZULTATI ZA VELJAČU 2011. - hendal.hr sreće_02mj_17032011.pdf · Nacionalni indeks sreće 40,0 60,0 80,0 100,0 veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad