REPUBLIKA HRVATSKA POVJERENSTVO ZA ODLUŒIVANJE O SUKOBU INTERESA

  • View
    42

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

REPUBLIKA HRVATSKA POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA. Sprječavanje sukoba interesa, uloga i značaj sustava imovinskih kartica u borbi protiv korupcije Rijeka , travanj 2014. SVRHA PODNOŠENJA IZVJEŠĆA O IMOVINSKOM STANJU. - PowerPoint PPT Presentation

Text of REPUBLIKA HRVATSKA POVJERENSTVO ZA ODLUŒIVANJE O SUKOBU INTERESA

Slajd 1

REPUBLIKA HRVATSKA

POVJERENSTVO ZA ODLUIVANJE O SUKOBU INTERESA

Sprjeavanje sukoba interesa, uloga i znaaj sustava imovinskih kartica u borbi protiv korupcije

Rijeka, travanj 2014.

1SVRHA PODNOENJA IZVJEA O IMOVINSKOM STANJUuvid i kontrola zainteresirane javnosti nad imovinom dunosnika za vrijeme i 12 mjeseci nakon prestanka obnaanja javne dunostitransparentnost dunosnikajaanje povjerenja graana u tijela javne vlasti

2POSTUPAK PROVJERE PODATAKAPRETHODNA PROVJERA- vri se odmah po zaprimanju kartice prije unosa i objave podataka na Internet stranici Povjerenstva- provjera da li je izvjee podnio dunosnik u smislu ZSSI-a- provjera da li je izvjee podneseno u propisanom roku- provjera da li je obrazac potpuno i pravilno ispunjenREDOVITA PROVJERA - kontinuirana provjera koja se provodi za svako podneseno izvjee o imovinskom stanju- provjera istinitosti prikazanih podataka u izvjeu sa podacima prikupljenim od nadlenih tijela3OBAVJETAVANJE O IMOVINSKOM STANJU TE O IZVORIMA I NAINU STJECANJA IMOVINE4

5

6

7

8

9 ETIKE ODREDBE ZAKONA I KONKRETNA PRAVILA, ZABRANE I OGRANIENJA

10SUKOB INTERESA JAVNI INTERES

Sukob interesa PRIVATNI INTERES

- privatni interes utjee na nepristranost dunosnika- osnovano se moe smatrati da privatni interes utjee na nepristranost- privatni interes moe utjecati na nepristranost dunosnikaSukob interesa je situacija u kojoj su privatni interesi dunosnika u suprotnosti s javnim interesom.

Sukob interesa postoji kada privatni interes dunosnika izravno utjee na njegovu nepristranost u obavljanju javne dunosti ili postoje opravdani razlozi zbog kojih se smatra da privatni interes dunosnika utjee ili moe utjecati na njegovu nepristranost.

Kroz obaveze i ogranienja propisana u Zakonu o sprjeavanju sukoba interesa, nastoje se izbjei situacije iz kojih proizlazi sukob interesa, kako privatni interesi ne bi utjecali na donoenje odluka u obnaanju javnih dunosti.

11NAELA DJELOVANJA- asno, poteno, savjesno, i odgovorno postupanje- ouvanje - vlastite vjerodostojnosti - dostojanstva povjerene dunosti- povjerenja graanazabrana koritenja javne dunosti za osobni probitakosobna odgovornost dunosnika za svoje djelovanjegraani imaju pravo biti upoznati s ponaanjem dunosnika kao javnih osoba

ZSSI propisuje kojih su se naela dunosnici duni pridravati.

Naela djelovanja predstavljaju svojevrsni etiki kodeks ponaanja koje se dunosnika oekuje.

Zbog njihove povrede nije predvieno izricanje sankcija u okviru postupka pred Povjerenstvom, ukoliko nije istovremeno dolo i do povrede neke od drugih odredbi ZSSI-a, za koje je u Zakonu o sprjeavanju sukoba interesa izriito propisana mogunost izricanja sankcija.

Povreda nekog od naela djelovanja utjee na percepciju graana o dunosniku, ugroava njegov integritet, objektivnost, nepristranost i transparentnost.

Povreda etikog kodeksa ponaanje koje se od dunosnika oekuje, smanjuje povjerenje graana u tijela javne vlasti.

12ZABRANJENA DJELOVANJA DUNOSNIKAU postupcima iz nadlenosti Povjerenstva, Povjerenstvo moe utvrditi da odreeno djelovanje ili propust dunosnika predstavlja situaciju sukoba interesa, u smislu kako je sukob interesa definiran u Zakonu, no za to Povjerenstvo dunosniku nee izrei sankciju iz lanka 42. Zakona.

Povjerenstvo moe utvrditi da odreeno postupanje ili propust dunosnika predstavlja povredu nekog od naela obnaanja javne dunosti, odnosno povredu etikog kodeksa, no niti za to Povjerenstvo dunosniku nee izrii sankciju iz lanka 42. Zakona.

U postupcima koje Povjerenstvo pokree zbog sukoba interesa, sankcije iz lanka 42. Zakona mogu se izrei samo za utvrenu povredu neke od odredbi Zakona za koju je mogunost izricanja sankcije u Zakonu izriito propisana.

Odreeno djelovanje ili propust dunosnika koje se opisuje bilo kao sukob interesa, ili kao povreda naela obnaanja javnih dunosti, a tako i poinjenje nekog od zabranjenih djelovanja dunosnika u okviru ZSSI-a, upuivat e i na mogue poinjenje nekog od koruptivnih kaznenih djela koje e se sankcionirati u okviru kaznenog zakonodavstva.

13ZABRANJENA DJELOVANJA DUNOSNIKAPRIMJERIprimanje ili traenje koristi (mita) radi obavljanja dunostizlouporaba posebnih prava dunosnikaprimanje dodatne naknade za obnaanje javnih dunostitraenje ili primanje vrijednosti ili usluge radi glasovanjautjecaj na odluku tijela ili osobe radi osobnog probitkaobeavanje zaposlenja ili drugog prava u zamjenu za dar- utjecaj na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavikoritenje povlatenih informacija o radu tijela javne vlasti radi osobnog probitka ili probitka povezane osobekoritenje poloaja dunosnika utjecanjem na odluku tijela vlasti radi postizanja osobnog probitka Zbog poinjenja nekog od zabranjenih djelovanja, dunosniku se mogu izrei sankcije.

Pod pojmom privatnog interesa podrazumijeva se i interes neke od povezanih osoba s dunosnikom.

Povezanim osobama s dunosnikom smatraju se brani ili izvanbrani drug dunosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braa i sestre dunosnika te posvojitelj, odnosno posvojenik dunosnika, te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dunosnikom.

Poslovnim odnosom smatraju se ugovori o javnoj nabavi, dravne potpore i drugi oblici stjecanja sredstava od tijela javne vlasti, koncesije i ugovori javno-privatnog partnerstva.14PRIMANJE DAROVADozvoljeni darovi najvie u vrijednosti do 500 kuna od istog darivatelja

Nedozvoljeni darovi dar u novcu bez obzira na iznos, druga vijednosnica ili dragocjena kovina

Darom se smatra novac, stvar bez obzira na vrijednost, pravo ili usluga koja se dunosniku daje bez naknade a moe ga dovesti u odnos zavisnosti prema darovatelju ili stvoriti obvezu prema darovatelju.

Ne smatraju se darovima uobiajeni darovi izmeu lanova obitelji, rodbine i prijatelja te dravna i meunarodna priznanja, odlija i nagrade.

Darovi protokolarne naravi koji prelaze iznos od 500,00 kuna te ostali darovi koje dunosnik ne zadri kada na to ima pravo, vlasnitvo su Republike Hrvatske. Nain postupanja s takvim darovima propisan je uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Dunosnici kojima je suprotno odredbama Zakona, ponuen dar ili kakva druga korist povezana s obnaanjem javne dunosti obvezni su to prijaviti nadlenim tijelima kao nedoputeni utjecaj na njihovu nepristranost.15NAKNADE DUNOSNIKA Zabranjeno je istovremeno - primanje plae (ili naknade) za obnaanje jedne javne dunosti i - naknade za obnaanje druge javne dunostiPRIMJER- opinski naelnik/gradonaelnik/upan koji prima plau (ili naknadu) za obnaanje navedene dunosti ne moe istovremeno primati naknadu kao lan opinskog vijea/gradskog vijea/upanijske skuptineSlajd 16. - obrazloenjePrimanje druge plae ili naknade za obnaanje druge javne dunosti, doputeno je samo ako je to nekim zakonom izriito propisano. Ne smatra se da je primanje druge plae ili naknade doputeno u smislu ZSSI-a samim time to je pravo na plau ili naknadu naelno ureeno / propisano u Zakonu. Nuno je da se u zakonu izriito navede da pravo na plau ili naknadu za obavljanje odreene dunosti ili rada pripada i onoj osobi koja je istovremeno dunosnik u smislu ZSSI-a te prima plau po osnovi obnaanja javne dunosti po kojoj se smatra dunosnikom.Dunosnici koji dunost ne obnaaju profesionalno, ali primaju naknadu za obnaanje javne dunosti, takoer nemaju pravo na naknadu za obnaanje druge javne dunosti. Takvo postupanje opisano je kao jedno od nedozvoljenih djelovanja dunosnika.

16OBAVLJANJE DRUGIH POSLOVAIstovremeno obnaanje dvije javne dunosti

Uz profesionalno obnaanje javne dunosti, obavljanje drugih poslova u smislu stalnog i redovnog zanimanja doputeno je samo ukoliko je to za konkretne dunosti zakonom iznimno doputeno

doputeno je samo uz prethodno odobrenje Povjerenstva (odobrenje nije potrebno za obavljanje znanstvene, istraivake, sportske, edukacijske, kulturne, umjetnike, samostalne poljoprivredne djelatnosti, te za stjecanje prihoda po osnovi autorskih i sl. prava, i sudjelovanja u meunarodnim projektima)

Zakonom o lokalnim izborima propisano je to se smatra obnaanjem nespojivih dunosti. Javne dunosti koje u tom zakonu za dunosnike lokalne i regionalne (podrune) razine nisu propisane kao nespojive, smatraju se doputenim obnaanjem dviju javnih dunosti.

Primjer: istovremeno obnaanje dunosti gradonaelnika / opinskog naelnika i dunosti zastupnika u Hrvatskom saboru

Dunosnici su obvezni prijaviti Povjerenstvu prihode koje ostvaruju po osnovi obavljanja drugih poslova uz poslove obnaanja javne dunosti.

Dunosniku koji suprotno Zakonu obavlja druge poslove u smislu redovitog i stalnog zanimanja Povjerenstvo moe naloiti da prestane s obavljanjem takve djelatnosti u roku od najmanje 15 do najvie 90 dana.

17UPRAVNA TIJELA I NADZORNI ODBORI1. - lanstvo u upravnim tijelima i nadzornim odborima trgovakih drutava - obavljanje poslova upravljanja u poslovnim subjektima (ustanove, trgovci pojedinci, obrti, nositelji samostalnih djelatnosti, drugi poslovni subjekti osnovani na zakonu, npr. zadruge i sl.)2. lanstvo u upravnim vijeima ustanova i nadzornim odborima izvanproraunskih fondovaAPSOLUTNA ZABRANA

-iznimno doputeno u najvie do dva upravna vijea ili nadzorna odbora u pravnim osobama od posebnog interesa -bez prava na naknadu

Popis pravnih osoba od posebnog dravnog interesa, utvruje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Popis pravnih osoba od posebnog za jedinicu lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave utvruje predstavniko tijelo za tu jedinicu.

Dunosnici smiju biti lanovi upravnih i nadzorn