Reljef Hrvatske

Reljef Hrvatske geoloka razdoblja

prekambrij

paleozoik

orogeneze (staro gromadno gorje)

kaledonska

hercinska

mezozoik

dijeli se na trijas, juru i kredu

zapoela alpska orogeneza

kenozoik

tercijar ( alpska orogeneza (Dinaridi)

kvartar ( dijeli se na pleistocen i holocen

stara gromadna gorja: Psunj, Papuk, Krndija, Diljgora, Bilogora, umberako gorje, Moslavaka gora, Medvednica, Kalniko gorje, Ivanica, Zrinska gora,Petrova gora...

mlada ulanana gorja: uz obalu (Dinaridi) ( Velebit, Dinara, Biokovo, Mosor, Pljeevica

Hrvatska se nalazi na tektonskoj granici izmeu Afrike i Euroazijske litosferne ploe (dvije kontinentske, pa dolazi do izdizanja - destruktivne - kolizijski tip)

vrste stijena

sedimentne stijene (95%)

organogene - (CaCO3) nastale u kredi

kr - 80% Hrvatske

dolomit

kemogene

sedra - otapanjem CaCO3 na organizmima

prapor ili les

mehanike

volutinjak

klastiti - nastali u holocenu

metamorfne ili preobraene (2-4%)

mramor - od vapnenca

kriljevac ( Medvednica

nataju promjenom ve postojeih stijena pod utjecajem tlaka i temperature - najslabije zastupljene

vulkanske ili eruptivne (1%) - nastaju hlaenjem lave ili magme intruzivne - ako su nastale hlaenjem magme (najee granit)

efuzivne - nastale hlaenjem lave - bazalt i plovuac

hipsometrijska slika Hrvatske

do 200m 54% nizine

200m - 500m 28%

pobra, breuljci (do 500m povoljno)

500m - 1000m 15% nie sredogorje

1000m - 1500m 3%sredogorje, gorje

iznad 1500m 0.11%visoravni i planine (Dinara, Velebit, Risnjak,

Biokovo,Pljeevica,V.Kapela,Svilaja,Kamenica)

Reljef nizinske Hrvatske

-obuhvaa Panonski i Peripanonski prostor

-prevladavaju nizine

-nepropusne stijene - niz rijenih tokova, movara

reljefni oblici poloji (naplavne ili aluvijalne ravni, ritovi) - nastali akumulacijom

fluvijalnog materijala - karakteristini su rijeni tokovi,

movare, meandri (rijeni zavoji)

movare: Kopaki rit (Drava, Dunav), Jelas i Crnac polje (Save), Lonjsko polje (Sava), Crna Mlaka (Sava), prirodni rezervati (ornitoloki - ribe, ihtioloki - ptice)

naplavne terase - najgue naseljene

lesne zaravni - (prapor ili les) - uz dodatak humusa daje crnicu i time

najplodniji dio Hrvatske Baranjska zaravan,Erdutska z.,urevaki pijesci(hrv.pustinje)

pobra, gorice (do 500m) - Vukomerike gorice, Bilogora

sredogorja i gore (500-100m) Medvednica (1031), Ivanica, umberako gora (1178)

TIMOR ili horst (vertikalni rasjedni sustav)

Medvednica, Ivanica, Kalnika gora)

Reljef primorske i gorske Hrvatske

-zajednike karakteristike

-KR - (uglavnom mlae stijene)

-smjer pruanja reljefa je isti (SZ-JI)

-geoloki postana - alpska orogeneza

kr

-CaCO3 - vapnenac(propusna, porozna;nedostatak vode na povrini, obilje u podzemlju

-karbonatne stijene graene od vapnenca i dolomita mezozoiske starosti-oblici:

otvoreni

zaravni

kanjoni - Zrmanja, Cetina, Krka

krape - vrlo mali otvori u kru

ponikve - polukru. udubljenja u zemlji (vrtnjaa),na dnu crvenica-plodna

sedrene barijere (sedra - upljikava stijena koja nastaje otapanjem i sedimentiranjem CaCO3 u koritima krkih tekuica) - na njima nastaju slapovi i jezera

polja u kru - mogue nastanjivati i poljoprivredno iskoritavati

Sinjsko, Liko, Krbavsko, Gacko

krka uvala - nema vegetacije

zatvoreni

ponornice - izvori na povrini su vrela iz koji nastaju polja u kru

jezera: Vransko kod Biograda i na Cresu; Bainska jezera (Ploe)

-fli - gospodarsko znaajna stijena sastavljena od nepropusnih stijena

(sedimentne,metamorfne) ( Ravni kotari, Vinodol, Istra (vanjski dio), dijelovi Krka

-reljef primorske Hrvatske nastaje preteito FLUVIOKRKIM procesima

-gorska Hrvatska

krka pobra - izmjenjuju se ponikvama

kompozitni tokovi rijeka - ire se ili suavaju ovisno o reljefu (Krka, Cetina,

Zrmanja, Korana...)

flina pobra i udoline u fliu (iznad Vinodola, Istra, malo kod Ravnih kotara)

dinarsko sredogorje - 500m-1500m, dinarski smijer pruanja (Mosor, Kozjak, Svilaja, Mase, Promina, Velika i Mala Kapela, Pljeevica, Kamenica, Dinara, Biokovo...) planinski reljef: Snjenik, Risnjak, Velebit

Obala i podmorje Jadrana

-obala nastala u holocenu (prije 10.000 god)

-izdizanjem mora - za 96m ( TRANSGRESIJA

-bore i rasjedi - (antiklinala i sinklinala) - nakon izdizanja mora ostali samo otoci

-erozivna djelovanja valova - ABRAZIJA ( strmi tip obale (klifovi) Kornati i Dugi o.

-klifovi nastaju tako da se jedan dio sputa a drugi ostaje (rasjedanje)

-akumulacija (taloenje) - nastaje:

-sprud (Zlatni rat na Brau)

-alo (plaa) - ljunana ili pjeana

-delta (Neretva) - nastaje akumulacijom fluvijalnog materijala

-estuarij sa strmim stranama - RIJAS (Limski kanal, Raa, Krka...)

-podmorje - uglavnom plitko

-dijeli se na dva dijela

Sjeverozapadni dio

prostorno vei, ali plii (prosjena dubina oko 100m)

max. dubina 272m (Jabuka kotlina)

SHELF (more do 200m dubine) - izobata (od Pule do Ancone) 50m

ima karakteristike kopna - brzo se grije i hladi

Jugoistoni dio

povrinom manji, ali dublji (prosjena dubina oko 500m)

max. dubina 1233m (Junojadranska kotlina) - J od Dubrovnika

-dijeli ga Palagruki prag - okomit na smijer pruanja Dinarida

-granica izmeu plitkog i dubokog Jadrana

-Jadran je potolina izmeu Dinarida, Alpa i Apenina

-gospodarsko znaenje

-najvie u turistike svrhe (novo: alpinizam, ekoturizam...)Klima

-klima - prosjeno stanje atmosfere nad nekim prostorom koje se prouava 30 godina

-vrijeme - trenutno stanje atmosfere

-vjetar - horizontalno strujanje zraka iz podruja vieg u podruje nieg zranog pritiska

-imenuju se prema smjeru iz kojeg vjetar pue

-anticiklona - visoki zrani pritisak (1013hPa na vie)

-vedro suho vrijeme sa niskim temperaturama, stabilna zrana masa

-ciklona - podruje niskog tlaka (1013hPa na nie)

-promjenjivo, nestabilno, visoke temperature, kiovito vrijeme

-Hrvatska je u sjevernom umjerenom pojasu

-nema ekstremnih temperatura, 4 godinja doba

-utjeu: Genovska ciklona i Islandska ciklona - noene zapadnim vjetrovima

Azorska anticiklona i Sibirska anticiklona

-reljefne cjeline:

Atlantski ocean - zapadni vjetrovi (maritimni utjecaj)

Mediteran (Jadran) (maritimni utjecaj)

Alpe (vjetar Fen; Alpe kao izolator)

Panonska zavala - kontinentalnost, zadravanje topline ljeti, brzo se hladi zimi,

velike temperaturne razlike

-manje reljefne cjeline u Hrvatskoj:

Jadran - vea koliina padalina, vea temperatura zimi nego na kopnu

Dinaridi - izolator

Panonska zavala

-male kotline, doline - inverzije u temperaturi

Raspored temperatura zraka-INSOLACIJA - osunavanje povrine Zemlje

-prosjeno trajanje insolacije

nizinska i gorska Hrv. - do 2000h godinje (Zagreb 1750h)

primorska Hrvatska - do 2700h godinje (Hvar 2674h)

-temperature zraka - velike razlike:

gorska Hrv.

sijeanj -20C do -4Csrpanj 15C do 20C

nizinska Hrv

sijeanj -2C do 0Csrpanj 18C do 22C

primorska Hrv

sijeanj 4C do 6Csrpanj 22C do 24C

-amplitude - maksimalne godinje temperaturne razlike - u Hrvatskoj i preko 50C

-najvie u kontinentalnoj Hrv (kopno se bre hladi, ali i grije)

-izoterme - linije koje povezuju podruja iste temperature

-primorska - toplije kako se ide od SZ ( JI

-kontinentalna - ljeti toplije, a zimi hladnije kako se ode od Z ( I

Padaline-Hrvatska - umjereno humidna (vlana) zemlja (suprotno od humidna je aridna)

-prosjek 800-1000mm - povoljno za poljoprivredu

-Gorski kotar - moe i do 5000mm - najhumidniji dio Europe

-utjecaj:1. ciklone + zapadni vjetrovi s Atlantika

2. reljef (modifikacijski utjecaj)

3. konvekcijske kie (Panonska zavala)

-crta kontinentalnosti - linija koje razdvaja 2 padalinska reima - crta od Karlovca do Gline

kontinentalni padalinski reim - najvie padalina ljeti

maritimni padalinski reim - kie padaju samo zimi

-kserofilna vegetacija - prilagoena suama (suprotno je hidrofilna vegetacija)

-izohiete - spajaju podruja iste koliine padalina

nizinska Hrv - najmanje, 600-1000mm

otoci i nie obale - oko 1000mm

gorska Hrv, kvarnerski otoci, Istra - najvee, 1000-2000mm

Vjetrovi-maestral (zmorac) - pue po danu i to s mora na kopno (kopno se zagrije, a more i dalje hladno)

-ugodan vjetar

-kopnenjak (nonik) - pue po noi s kopna na more (kopno se ohladi a more i dalje toplo)

-jugo (iroko) - pritjecanje kontinentalnog toplog zraka iz Afrike

-s mora na kopno, topao, ciklonalni (padaline), niski tlak

-pue konstantno i daje najvee valove na Jadranu

-bura - s kopna na more, pue na mahove, brz (i do 160m/s)

-donosi anticiklone, visoki tlak, hladnije temperature, suh vjetar

-najjaa u podvelebitskom kanalu

-tramuntana - iz Italije preko Alpa; sjeverozapadni vjetar

-lebi - jugozapadni vjetar

-punenat - zapadni vjetar

-levanat - istoni vjetar

-kopneni vjetrovi - sjevernjak (hladan), zapadnjak (nosi padaline)

Osnovni tipovi kline (prema Koppenu)

C tip - umjereno topla kina klima

umjereno topla vlana klima (submediteranska) Cfa - Istra, Kvarner, unut. Dalm.

umjereno topla kl. s vlanim ljetima (kontinentalna) Cfb - nizin. i gorska Hrv

mediteranska s vruim ljetima (mediteranska) Csa - obalni i otoni dio Dalm. D tip - snjeno-umska klima (izolirane planine)

-granica izmeu C i D tipova nalazi se na visini od oko 1160m (sijeanjska izoterma -3C)

Osnovne klimatsko vegetacijske zone

1. MEDITERANSKA HRVATSKA

submediteranska - Istra, Kvarner, sjev. Hrv. primorje, unutranjost Dalmacije -vrua ljeta, neto vie padalina (blizina gorja, zime svjeije)

-vegetacija - polusredozemne ume - hrast medunac, bijeli grab

+ Istra - zimzelena makija, hrast crnika, crni bor

Motovunska uma - hrast luanjek, (dolina Mirne)

tipina mediteranska - otoci i obala Dalmacije

-vrua ljeta, malo padalina (700-1500mm), blage i kiovite zime

-srednja srpanjska 22C; srednja sijeanjska 6C

-vegetacija - KSENOFILNI karakter - prilagoeni suhoi i vruini ljeti

-na otocima i obali dominira zajednica zimzelenog hrasta crnike i alepskog

bora, a s obzirom na degradirani kamenjar i isprana tla - grmolika

makija (mirta, lovor, rumarin...)

-sjeom makije nastaje garig

-ogoljele povrine - kamenjar (trave, smilje)

-malo humusa - vinogradarstvo i maslinarstvo (klima masline)

-empresi, agave....

2. GORSKA HRVATSKA

umjerena vlana klima (Cfb) nii predjeli (gorja) snjeno-umska/borealna (Df) iznad 1160m (Dinara,Kamenica,Kapela,Velebit,Risnjak)

-svjea ljeta, hladne zime (sijeanj -4 do -2C, srpanj 15 do 20C

-obilne padaline (1200-2000mm), Gorski kotar do 4000mm (najhumidniji u Europi)

-prirodna vegetacija (ume sauvane)

-smreka

900-1100m

-jela, bukva

do 1300m

-bukva

iznad 1300m (bukva jedna od najprilagodljivijih)

-planinske goleti i panjaci - od 1500-1600m

3. KONTINENTALNA HRVATSKA-umjereno topla vlana klima sa toplim ljetima (Cfb)-regionalne razliitosti - KONTINENTALNOST - vrua ljeta, te hladne do otre zime

-prosjene temperature - sijeanj (Istona Slavonija)-2C do 0C

srpanj - 18C do 22C-koliina padalina se smanjuje od zapada (1000mm) prema istoku (700mm)-pogodno za poljoprivrednu proizvodnju (temp. padaline i tlo)-vegetacija:

nii slojevi - hrast lunjak (panonska Hrv., movarno tlo) (hrast cer, sladun) poloji - vrba, topola, joha

vii dijelovi - hrast kitnjak, grab, jasen iznad 300m - bukva, jela, kesten

lesne zaravni - umske stepe (niske trave)

-AUTOHTONA UMA - hrast crnika na Rabu, Mljetu, Silbi, Olibu

-crni bor na Peljecu, Hvaru, Brau i Mljetu