REKONSTRUKCIJA DE VILLEOVOG USPONA U PULI 2. · PDF fileREKONSTRUKCIJA DE VILLEOVOG USPONA U PULI Broj projekta: 047_13_IZ Primjenjeni zakoni, pravilnici, uredbe i norme 2.2. 1. Prostorno

REKONSTRUKCIJA DE VILLEOVOG USPONA U PULI

Broj projekta: 047_13_IZ Primjenjeni zakoni, pravilnici, uredbe i norme

2.1.

2. PRIMJENJENI ZAKONI, PRAVILNICI, UREDBE I NORME



2.2.

1. Prostorno uređenje • Zakon o prostornom uređenju

(„Narodne novine“ broj 153/13.) • Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju

i gradnji („Narodne novine“ broj 152/08., 49/11., 25/13.) 2. Gradnja • Zakon o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13) • Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom

pokretljivosti („Narodne novine“ broj 78/13.) • Pravilnik o kontroli projekata („Narodne novine“ broj 32/14.) • Pravilnik o sadržaju i izgledu ploče kojom se označava gradilište („Narodne novine“ broj 42/14.) • Pravilnik o tehničkom pregledu građevine („Narodne novine“ broj 108/04.) • Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 79/14.) 3. Komunalno gospodarstvo • Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 26/03. (pročišćeni

tekst), 82/04., 110/04. - Uredba, 178/04., 38/09., 79/09., 49/11., 144/12.) • Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa

(„Narodne novine“ broj 136/06., 135/10., 14/11., 55/12.)

4. Obvezni odnosi u graditeljstvu • Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05 , 41/08, 125/11 ) 5. Zaštita od požara • Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) • Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 - ispravak i 142/03) • Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06) • Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (NN

26/09, 41/09-ispravak i 66/10) • Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08) • Pravilnik o provjeri tehničkih rješenja iz zaštite od požara predviđenih u glavnom projektu (NN

br. 88/11) • Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11) • Pravilnik o revidentima iz zaštite od požara (NN 141/11) 6. Zaštita na radu • Zakon o državnom inspektoratu (NN 116/08, 123/08-ispravak) • Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96-ispravak, 114/03, 86/08, 75/09, 143/12)

Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03, 144/09) • Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 6/84, 114/07)

Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05) • Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08) • Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06) • Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) • Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN 47/02)



2.3.

• Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN 28/11) • Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/08) • Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08) • Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 116/10 i 124/10) • Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (SL. list 42/68, 45/68) • Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN 56/83) • Pravilnik o uvjetima i stručnim znanjima za imenovanje koordinatora za zaštitu na radu te

polaganju stručnog ispita (NN 101/09, 40/10) 7. Zahtjevi higijene, zdravlja i zaštite okoliša, zaštita od ionizirajućih i neionizirajućih zračenja i drugi • Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) • Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13 • Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08, 87/09) • Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) • Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 53/13) • Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) • Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja (NN 91/10) • Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 28/10) • Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11) • Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)

8. Zaštita i očuvanje kulturnih dobara • Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

(NN 69/99, 151/03; 157/03-ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13) 9. Građevni proizvodi

• Zakon o građevnim proizvodima (Narodne novine 86/08, 25/13) • Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih

proizvoda (Narodne novine 103/08, 147/09, 87/10 i 129/11) • Pravilnik o tehničkim dopuštenjima (Narodne novine 103/08) • Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (Narodne novine 113/08) • Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (Narodne novine 103/08) • Tehnički propis o građevnim proizvodima (Narodne novine 33/10, 87/10,

146/10, 81/11 i 100/11, 130/12) 10. Projektiranje prometnih površina

• Zakon o cestama (84/11, 22/13, 54/13) • Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11) • Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta (NN 25/98, 162/98) • Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05,

14/11) • Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom

pokretljivosti (NN 78/13) 11. Projektiranje betonskih i zidanih konstrukcija

• Tehnički propis za betonske konstrukcije („Narodne novine“ broj 139/09., 14/10., 125/10., 136/12.)



2.4.

• Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih objekata (sl. list br. 15/90) • Pravilnik o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija ( Sl.list

26/88) niz HRN EN 1991 Eurokod 1 - Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije niz HRN EN 1992 Eurokod 2 - Projektiranje betonskih konstrukcija niz HRN EN 1997 Eurokod 7 - Geotehničko projektiranje niz HRN EN 1998 Eurokod 8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na potres

• HRN EN 206-1:2006 Beton- 1.dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukldnost (uključuje amandmane A1:2004 i A2:2005) (EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005)

• HRN 1128:2007 Beton – Smjernice za primjenu norme HRN EN 206-1 • HRN EN 13670-1 Izvedba betonskih konstrukcija

12. Projektiranje kanalizacije Zakon o vodama NN br. 153/09, 130/11, 56/13 Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11) Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN IŽ 12/05, 2/11) Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610:2002 PVC, PP, PE cijevi HRN EN 13476-1:2007, HRN EN 13476-2:2007, HRN EN 13476-3:2009, HRN 12666-1:2011 Projektant: Martina Medica, mag.ing.aedif.


Broj projekta: 047_13_IZ Program kontrole i osiguranja kvalitete

3.1.

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE



3.2.

Tehnička svojstva građevnog proizvoda moraju biti takva da uz propisanu ugradnju sukladno namjeni građevine, uz propisano, odnosno projektom određeno održavanje podnose sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaja okoline, tako da građevina u koju je ugrađen tijekom projektiranog roka uporabe ispunjava bitne zahtjeve za građevinu. A GRAĐEVNI PROIZVOD PROIZVEDEN U TVORNICI

Građevni proizvod proizveden u tvornici izvan gradilišta smije se ugraditi u

građevinu ako ispunjava zahtjeve propisane važećom regulativom o građevnim proizvodima i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti.

Isprave o sukladnosti građevnog proizvoda su: 1.Potvrda o sukladnosti koju izdaje pravna osoba ovlaštena od ministra nadležnog za poslove graditeljstva. 2. Izjava o sukladnosti koju izdaje proizvođač, ovlašteni zastupnik, odnosno uvoznik građevnog proizvoda.

Potvrdom o sukladnosti i/ili izjavom o sukladnosti potvrđuje se da su provedene, odnosno da se provode propisane radnje u postupku ocjenjivanja sukladnosti, da je u tom postupku potvrđena sukladnost građevnog proizvoda s odgovarajućom tehničkom specifikacijom te da se proizvod može rabiti za građenje.



3.3.

Popis sustava ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda:

Redni broj

Naziv proizvoda Sustav ocjenjivanja sukladnosti

1

Geosintetici (membrane i tekstil),geotekstil, geokompozit, geomreža,geomembrane koji se rabe kao zaštita kod protoka teku_ina ili plinova, kao zaštitnisloj, za drenažu i / ili filtriranje, te kao armatura NAMJERAVANA UPORABA: za ceste

2+

2

- Materijali za stalno i privremeno označavanje cesta - Prometni znakovi i uređaji za reguliranje prometa vozila i pješaka, - Cestovna rasvjeta, stupovi, - Sustavi za ograničavanje prometa vozila i pješaka, uključujući i pješačke ograde na mostovima NAMJERAVANA UPORABA: za regulaciju prometa

1

3 Cestovne (ograde) barijere i prepreke za zaštitu od buke, zasloni za zaštitu od odbljeska (bljeskanja) NAMJERAVANA UPORABA: za regulaciju prometa

3

4

Proizvodi za krute podove za vanjsku uporabu (popločavanje ravne ili taktilne površine: - ploče, modularne ploče, prizme, rubnjaci od prirodnog kamena, glineni elementi) NAMJERAVANA UPORABA: za vanjske površine i završne obrade cesta, za oblaganje pješačkog i cestovnog prometnog područja

4

Agregat za bitumenske mješavine i površinske obrade, nevezane i hidraulički vezane mješavine, NAMJERAVANA UPORABA: za uporabu bez visokih sigurnosnih zahtjeva, za ceste i druge radove u niskogradnji

4

6 Kamen za ceste NAMJERAVANA UPORABA: za uporabu bez visokih sigurnosnih zahtjeva, za uporabu u hidrauličkim konstrukcijama i drugim radovima u niskogradnji

4

7 Punila za bitumenske mješavine i površinske obrade NAMJERAVANA UPORABA: za uporabu bez visokih sigurnosnih zahtjeva, za ceste i druge radove u niskogradnji

4

8 Agregati i punila za beton, mort i mort za injektiranje NAMJERAVANA UPORABA: za uporabu bez visokih sigurnosnih zahtjeva, za zgrade, ceste i ostale radove u niskogradnji

4

9

Agregati za bitumenske mješavine i površinske obrade, Agregati za nevezane i hidraulički vezane mješavine NAMJERAVANA UPORABA: za uporabu s visokim sigurnosnim zahtjevima, za ceste i ostale radove u niskogradnji

2+

10 Kamen za ceste NAMJERAVANA UPORABA: za uporabu s visokim sigurnosnim zahtjevima, za hidrauličke konstrukcije i druge radove u niskogradnji

2+

11 Punila za bitumenske mješavine i površinske obrade NAMJERAVANA UPORABA: za uporabu s visokim sigurnosnim zahtjevima, za ceste i ostale radove u niskogradnji

2+

12

Agregati i punila za beton, mort i mort za injektiranje NAMJERAVANA UPORABA: za uporabu s visokim sigurnosnim zahtjevima, u zgradama, cestama i ostalim radovima u niskogradnji

2+

13 Bitumen, namijenjen za izgradnju cesta i površinske obrade cesta 2+ 14 Bitumenske mješavine, namijenjene za izgradnju cesta i površinske obrade cesta 2+ 15 Površinske obrade cesta 2+



3.4.

Prilikom preuzimanja građevnog proizvoda proizvedenog u tvornici izvan gradilišta

izvođač mora utvrditi: – je li građevni proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom i

podudaraju li se podaci na dokumentaciji s kojom je građevni proizvod isporučen s podacima u oznaci,

– je li građevni proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu, – jesu li svojstva, uključivo rok uporabe građevnog proizvoda te podaci značajni za

njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost građevine sukladni svojstvima i podacima određenim projektom.

Utvrđeno se zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je građevni proizvod isporučen se pohranjuje među dokaze o sukladnosti građevnih proizvoda koje izvođač mora imati na gradilištu.

Za dokaznu dokumentaciju u originalu, izvođač mora pravodobno zatražiti odobrenje nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer ima pravo i dužnost provjere dokaza uporabljivosti pomoću kontrolnih ispitivanja sukladno važećoj regulativi.



3.5.

B GRAĐEVNI PROIZVOD IZRAĐEN NA GRADILIŠTU Dokazivanje uporabljivosti građevnog proizvoda izrađenog na gradilištu provodi se

prema ovom programu kontrole i osiguranja kvalitete, te odredbama važeće regulative o građevnim proizvodima.

Za materijale, proizvode i radove provode se slijedeća ispitivanja: 1. Prethodna ispitivanja (izvođač) kao dokaz uporabljivosti, 2. Vlastita ispitivanja proizvođača (izvođača) tijekom proizvodnje (tekuća ispitivanja), 3. Kontrolna ispitivanja materijala, proizvoda i radova od strane investitora

(nadzornog inženjera) Prethodna i tekuća ispitivanja provode se o trošku izvođača, dok se kontrolna

ispitivanja provode o trošku investitora. Vrsta i opseg svih ispitivanja utvrđena su u nastavku ovog poglavlja. Sva ispitivanja

provodi ovlašteni laboratorij. Uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje građevnih proizvoda, ovisno o vrsti proizvoda, provodi se primjenjujući postupke koji osiguravaju ocjenjivanje sukladnosti proizvoda na način primjeren ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu.

Podatke o dokazivanju uporabljivosti i postignutim svojstvima građevnog proizvoda izvođač zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.

U slučaju nesukladnosti građevnog proizvoda s projektom, izvođač građevine mora odmah prekinuti izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale.

Sve materijale, proizvode i radove mora odobriti nadzorni inženjer i ne mogu se mijenjati bez njegova odobrenja. Izvođač je dužan u svakom trenutku omogućiti nadzornom inženjeru i/ili od njega ovlaštenom tijelu provedbu kontrolnih ispitivanja, uključivo fizičko otkrivanje (skidanje) prethodno pokrivenih slojeva ili konstrukcija.

U slučaju odstupanja materijala, proizvoda i radova od propisane kakvoće, nadzorni inženjer ima pravo zahtijevati dodatna ispitivanja i/ili sanaciju radova na teret izvođača radova.U slučaju bitnog odstupanja materijala, proizvoda i radova od propisane kakvoće, nadzorni inženjer će propisati otklanjanje tih radova i njihovu zamjenu s novim materijalima, proizvodima ili radovima koji su u skladu s propisanom kakvoćom.

Investitor će (nadzorni inženjer) provoditi kontrolna ispitivanja u skladu s odredbama u nastavku ovog poglavlja, ali i prema vlastitoj procjeni.

Napomena: Da bi se osigurala kakvoća sastavnih materijala za proizvodnju, potrebno je kontrolirati kakvoću materijala, osigurati odgovarajuću dokumentaciju o kakvoći upotrebljenih materijala, a za sama ispitivanja materijala primjenjivati metode ispitivanja propisane hrvatskim normama i važećom zakonskom regulativom.

Ovaj program kontrole i osiguranja kvalitete se poziva na zahtjeve iz Općih tehničkih uvjeta za radove na cestama (IGH, prosinac 2001) u kojima se dijelom primjenjuju priznata tehnička pravila. Za dokazivanje uporabljivosti proizvoda za koje je Tehničkim propisom o građevnim proizvodima ili drugim propisom potpuno uređeno potvrđivanje sukladnosti priznata tehnička pravila se prestaju primjenjivati.



3.6.

1. PRIPREMNI RADOVI Pripremni radovi obuhvaćaju sve aktivnosti, koje su neophodne za pripremu i

organizaciju gradilišta te izvođenje glavnih građevinskih i drugih radova. Sukladno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima

Investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova. Svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana dužan je izraditi svoj plan izvođenja radova i odrediti rok dovršetka radova. 1.1. Geodetski radovi

Geodetski radovi pri građenju prometnih površina obuhvaćaju iskolčenje trase i

svih objekata u trasi i preko trase ceste, sva mjerenja koja su u vezi s prijenosom podataka iz projekata na teren i obrnuto, održavanje iskolčenih oznaka na terenu u cijelom razdoblju od početka radova do predaje svih radova investitoru i izradu snimka izvedenog stanja.

Točnost mjerenja mora biti u skladu s geodetskim normama za pojedine vrste mjerenja i u skladu sa zahtjevima za kakvoću pojedinih radova prema OTU ili posebnim tehničkim uvjetima.

Izvođač je sve vrijeme građenja dužan obnavljati iskolčenu trasu i sve oznake na terenu, bez obzira na uzroke štete.

Geodetskom kontrolom utvrđuje se visinski i položajno početno stanje ili stanje izvedenog posla. Geodetska kontrola provodi se u svakom projektnom profilu, a po potrebi i gušće i po nalogu nadzornog inženjera. Točnost izvođenja pojedinih stavki radova je po kriterijima OTU za te radove.

U slučaju promjene projekta, izvođač je dužan ponovno izvesti sve radove osiguranja iskolčene osi i postavljanje poprečnih profila. Sve podatke iskolčenja izvođač je dužan predočiti nadzornom inženjeru i omogućiti mu neometanu uporabu svih geodetskih točaka i oznaka za njegove potrebe.

Ako nadzorni inženjer u mjerenjima i kontrolama podataka ustanovi da mjerenja izvođača nisu u redu, ima pravo sva mjerenja povjeriti drugoj stručnoj organizaciji, sve na trošak izvođača po stvarnim troškovima.

1.2. Čišćenje i priprema terena

Za radove na uklanjanju umjetnih objekata na trasi izvođač je dužan držati se uputa

nadzornog inženjera i koordinatora zaštite na radu, uz punu primjenu higijensko-tehničkih i ostalih zaštitnih mjera prema važećim propisima i bez nanošenja štete susjednim objektima, posjedima uz trasu i imovini uopće. Oštećene dijelove imovine treba popraviti, a uništene dijelove zamijeniti novima o trošku izvođača. Prije samog početka izvođenja radova, izvođač je sukladno lokacijskim uvjetima dužan obavijestiti sva javna poduzeća koja su nadležna za postojeću infrastrukturu o početku izvođenja radova i zatražiti točan položaj podzemne i nadzemne izgrađene infrastrukture kao i sudjelovanje njihovih predstavnika u samom nadziranju i kontroli izvođenja radova.

Radovi na uklanjanju, premještanju ili zaštiti postojećih komunalnih i drugih instalacija i njihovih priključaka izvodit će se sukaldno uvjetima predstavnika nadležnih poduzeća prema posebnim propisima i tehničkim uvjetima za odgovarajuću vrstu radova kako je predviđeno troškovnikom ili zasebnim projektom.



3.7.

2. ZEMLJANI RADOVI

2.1. Široki iskop

Tijekom radova na širokom iskopu potrebno je kontrolirati slijedeće: • Da se iskop obavlja prema profilima i visinskim kotama iz ovog projekta, te propisanim

nagibima kosina, a uzimajući u obzir geomehanička svojstva i zahtjevana svojstva za namjensku uporabu iz geomehaničkog elaborata.

• Da tijekom radova ne dođe do potkopavanja ili oštečenja projektom predviđenih pokosa.

• Za vrijeme rada na iskopu pa do završetka svih radova, izvođač je dužan osigurati pravilnu odvodnju i time spriječiti eventualna oštečenja izrađenih pokosa i njihov stabilitet.

• Kontrolirati da se nagib radnih pokosa kreće u granicama 1:1 za nevezana krupnozrnata tla od 1:3 za sitnozrna vezana tla.

• Kako se ovi materijali najčešće upotrebljavaju za izradu nasipa provjeravaju se tijekom rada laboratorijskim ispitivanjima predviđenim u točki “Izrada nasipa”.

2.2. Uređenje temeljnog tla 2.2.1. Uređenje temeljnog tla mehaničkim zbijanjem

Dubina do koje se uređuje temeljno tlo iznosi do 30 cm, ovisno o vrsti tla. Zbijanje temeljnog tla obavlja se prema odabranoj tehnologiji, odgovarajućim

sredstvima za zbijanje, ovisno o vrsti vezanog tla. U stjenovitom terenu ne zbija se tlo na kojem je predviđena izrada nasipa, nego mu

se samo čisti površina i osigurava dobro nalijeganje nasipa, posebno ako je teren nagnut i ako se izrađuju stepenice. Stjenovito tlo na dijelu usjeka izravnava se slojem usitnjenog kamenog materijala debljine do 20 cm i zbija sredstvima za zbijanje.

Propisi na osnovi kojih se kontrolira kakvoća materijala u temeljnom tlu: HRN U.B1.010, HRN U.B1.012, HRN U.B1.014, HRN U.B1.016, HRN U.B1.018, HRN U.B1.02, HRN U.B1.024/68, HRN U.B1.038/68, HRN U.B1.046/68, HRN U.E1.010/81

Tekuća ispitivanja Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom ∅ 30 cm (ovisno o vrsti materijala) najmanje jedno ispitivanje na svakih 1000 m2 uređenog temeljnog tla. Kriteriji za ocjenu kakvoće temeljnog tla

Vrste materijala

Sz (u odnosu na standardni Proct.

postupak), najmanje (%)

Ms (ploča ∅ 30 cm), najmanje

(MN/m2)

Zemljani materijali (gline i prašinasta tla) a) Srasla tla sastavljena od koherentnih zemljanih materijala, a projektirani nasip nije viši od 2,00 m

97 20



3.8.

b) Srasla tla sastavljena od koherentnih zemljanih materijala, a projektirani nasip je viši od 2,00 m

95 20

Nekoherentni materijali i miješani materijali: c) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih zemljanih i miješanih materijala, a projektirani nasip nije viši od 2,00 m

100 25

d) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih zemljanih i miješanih materijala, a projektirani nasip je viši od 2,00 m

95 25

Kontrolna ispitivanja

Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekućih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima, stanju vlažnosti tla i slično. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 2000 m2 uređenog temeljnog tla. Kada se uvjeti zbijenosti iz tablice ne mogu postići treba, ovisno o uzrocima koji su do toga doveli, poduzeti ove mjere: • poboljšati površinsku odvodnju sustavom drenaža i jaraka, • zamijeniti slabi materijal i nadomjestiti ga boljim, • poboljšati materijal dodavanjem vapna, cementa ili nekog drugog hidrauličnog veziva, • primijeniti ojačanje tla pomoću geotekstila ili polimernih geomreža. Kako bi se postigli traženi uvjeti, način sanacije temeljnog tla treba odabrati na osnovi potrebnih laboratorijskih ispitivanja i/ili vizualne ocjene stanja i kakvoće materijala u temeljnom tlu. Način sanacije predlaže izvođač, a odobrava ga nadzorni inženjer. 2.2.2. Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom

Slabi materijal temeljnog tla zamijenit će se prikladnijim kada se zbog svojstava

materijala u temeljnom tlu uz odgovarajući način rada (točka 2.3.1. ) ne mogu postići zahtjevi kakvoće iz tablice.

Materijal za zamjenu predlaže izvođač. Izvođač mora osigurati i sva potrebna ispitivanja radi uvida u njegovu kakvoću. Primjenu tog materijala mora odobriti nadzorni inženjer.

2.3. Izrada posteljice

Uređenje posteljice u usjecima, nasipima i zasjecima obuhvaća grubo i fino planiranje materijala i nabijanje do tražene zbijenosti. Posteljica je završni sloj nasipa ili usjeka ujednačene nosivosti, debljine do 50 cm, ovisno o vrsti materijala.

Kontrolu kakvoće materijala za izradu posteljice izvesti prema normama (HRN):

U.B1.010, U.B1.012, U.B1.014, U.B1.016, U.B1.018, U.B1.020, U.B1.022, U.B1.024, U.B1.038, U.B1.042, U.E8.010, U.B1.046.

Propisi na osnovi kojih se obavljaju tekuća i kontrolna ispitivanja (HRN): U.B1.010, U.B1.012, U.B1.016, U.B1.046

Tekuća ispitivanja



3.9.

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz) i određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom ∅ 30 cm uređene površine posteljice. Minimalna tekuća ispitivanja jesu: • jedno određivanje modula stišljivosti na 100 m2, • jedno određivanje granulometrijskog sastava materijala posteljice na 6.000m2.

Kote planuma posteljice mogu odstupati od projektiranih najviše za ± 3 cm.

Poprečni i uzdužni nagibi posteljice moraju biti prema projektu. Ravnost se mjeri uzdužno, poprečno i dijagonalno. Visina izrađene posteljice dokazuje se nivelmanskim zapisnikom. Ravnost izrađene posteljice mora biti takva da pri mjerenju letvom dužine 4 m u bilo kojem smjeru ne smije odstupanje biti veće od 3 cm u kohezivnom materijalu. Ispitivanje ravnosti kao i poprečnog pada posteljice obavlja se na svakih 100 m. Tek po odobrenju visinskog položaja posteljice pristupa se kontroli postignute zbijenosti.

Pri kontroli kakvoće izrade posteljice, ispitivanja se obavljaju u serijama pri čemu je

najmanji broj pokusa u jednoj seriji 5. U takvom slučaju mogu se dopustiti dalje navedene tolerancije u odnosu na minimalne zahtijevane vrijednosti korištene pri kontroli. U jednoj seriji može biti jedan od 5 rezultata manji od minimalno traženoga, ali da po apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za više od:

• 5% pri mjerenju potrebne mase u suhom stanju (γd), • 10% pri mjerenju modula stišljivosti (Ms).

Ako je broj ispitivanja u jednoj kontrolnoj seriji manji od 5, onda sve vrijednosti (rezultati) određene ispitivanjem trebaju biti veće od minimalno zahtijevanih. Izvođač je dužan rezultate ispitivanja i mjerenja predočiti nadzornom inženjeru koji će, ako rezultati zadovoljavaju, odobriti kontrolna ispitivanja i početak izrade kolničke konstrukcije na posteljici.

Kontrolna ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni

Proctorov postupak (Sz) najmanje na svakih 2.000 m2 i određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom ∅ 30 cm najmanje na svakih 2.000 m2 uređene površine posteljice. Granulometrijski sastav materijala iz posteljice ispituje se najmanje na svakih 10.000 m2.

2.3.1. Izrada posteljice od zemljanih materijala

Pod zemljanim materijalima razumijevaju se gline niske do visoke plastičnosti, prašine, glinoviti pijesci i slični materijali osjetljivi na prisutnost vode (dio od materijala iskopne kategorije “C”). Nasuti materijal za posteljicu ili materijal u iskopu mora se odmah zbiti. Ako je već zbijena posteljica duže vrijeme izložena vremenskim nepogodama ili oštećenjima, izvođač je dužan da je prije nastavka radova dovede u stanje zahtijevano projektom i ovim Općim tehničkim uvjetima. Radovi na uređenju posteljice u zemljanim materijalima obuhvaćaju planiranje, eventualnu sanaciju pojedinih manjih površina slabije kakvoće boljim materijalom, vlaženje odnosno prosušivanje zemlje i zbijanje do propisane zbijenosti.



3.10.

Ako je zbijanje onemogućeno zbog velike prirodne vlažnosti ili nepovoljnih vremenskih prilika, treba primijeniti jedan od načina sanacije kako je navedeno u odjeljku o uređenju temeljnog tla. Izbor načina sanacije predlaže izvođač, a odobrava nadzorni inženjer.

Materijal za izradu posteljice od zemljanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije:

• koeficijent nejednolikosti 10

60

d

d=U mora biti veći od 9,

• maksimalna suha prostorna masa prema standardnom Proctorovu postupku mora biti veća od 1,65 t/m3 ,

• granica tečenja W2 mora biti manja od 40%, • indeks plastičnosti Ip manji od 20%, • bubrenje nakon 4 dana potapanja u vodi ne smije biti veće od 3%, • kalifornijski indeks nosivosti CBR mora biti veći od 3%.

Vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti (određene

standardnim Proctorovim postupkom). Ako u usjecima sa zemljanim materijalom ne zadovoljava materijal tražene kriterije

pogodnosti, potrebno je provesti zamjenu lošeg materijala u posteljici na način kako je to navedeno za zamjenu lošeg temeljnog tla ili u kombinaciji s primjenom geotekstila. Radovi na izradi posteljice ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kad na trasi ima snijega i leda.

Kriteriji za ocjenu kakvoće posteljice od glinovitih materijala jesu ovi: • stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovu postupku Sz ≥ 100%, • modul stišljivosti mjeren kružnom pločom ∅ 30 cm Ms ≥ 30 MN/m2 . 2.3.2. Izrada posteljice od mješanih materijala

Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci, zaglinjene kamene drobine, trošne stijene - škriljci i lapori, flišni materijali i slično (većina materijala iskopne kategorije "C" i dio materijala iskopne kategorije "B").

Radovi na uređenju posteljice od miješanih materijala obuhvaćaju planiranje, eventualnu sanaciju manjih površina slabije kakvoće boljim materijalom, eventualno potrebno prosušivanje ili vlaženje materijala i zbijanje do propisane zbijenosti.

Kada je materijal posteljice u usjeku vrlo nehomogen (kamen s ulošcima gline), iskop treba produbiti za 30-50 cm i izraditi sloj od homogenog miješanog ili od kamenog materijala.

Materijal za izradu posteljice od miješanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije:

• koeficijent nejednolikosti 10

60

d


• maksimalna veličina zrna je 60 mm (dopušta se da 10% zrna bude veličina do 70 mm). Vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti (određene

standardnim Proctorovim postupkom). Radovi na posteljici ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na trasi ima snijega i leda.



3.11.

Kriteriji za ocjenu kakvoće posteljice od miješanih materijala jesu ovi: • stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovu postupku Sz ≥ 100%, • modul stišljivosti mjeren kružnom pločom ∅ 30 cm Ms ≥ 35 MN/m2 .

2.3.3. Izrada posteljice od kamenih materijala

Pod kamenitim materijalima razumijevaju se materijali dobiveni iskopom pomoću

miniranja, kamene drobine i šljunci (materijali iskopne kategorije "A" i dio materijala iskopne kategorije "C"). Radovi na uređenju posteljice u kamenitim materijalima u usjecima obuhvaćaju poravnanje preostalih vrhova stijena, nasipavanje i razastiranje izravnavajućeg sloja od čistog sitnijeg kamenog materijala, njegovo planiranje, vlaženje i zbijanje do tražene zbijenosti.Kod nasipa od kamenitih materijala završni sloj treba izravnati sitnijim kamenitim materijalom. Prije nasipanja materijala za izravnavajući sloj treba provjeriti njegovu kakvoću. Materijal za izradu posteljice od kamenitih materijala treba zadovoljavati ove uvjete:

• koeficijent nejednakosti 10

60

d


• maksimalna veličina zrna je 60 mm (10% zrna do 70 mm). Radovi na izradi posteljice ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada

na trasi ima snijega i leda. Kriteriji za ocjenu kakvoće posteljice od kamenitih materijala jesu ovi: • stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovu postupku Sz ≥ 100%, • modul stišljivosti mjeren kružnom pločom ∅ 30 cm Ms ≥ 40 MN/m2 .



3.12.

3. KONSTRUKCIJA KOLNO-PJEŠAČKIH POVRŠINA

3.1. Izrada nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva

Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala bez veziva kao dio kolničke konstrukcije izrađuje se od nevezanih zrnatih kamenih materijala koji se stabiliziraju mehaničkim zbijanjem. Nosivi sloj bez veziva čini mješavina nedrobljenog i/ili drobljenog zrnatog kamenog materijala.

Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala može se raditi kada nadzorni inženjer preuzme posteljicu te odobri početak rada. Nadzorni inženjer provjerava: ravnost, projektiranje nagiba, pravilno izvedenu odvodnju, položaj i tražene uvjete kakvoće. Izvođač je dužan održavati posteljicu u stanju u kakvom je bila u vrijeme preuzimanja od nadzornog inženjera. Ako iz bilo kojeg razloga dođe do oštećenja posteljice, izvođač ju je dužan ponovno dovesti u stanje koje odgovara traženim zahtjevima i o tome podnijeti dokaze nadzornom inženjeru.

Nosivi se sloj ne smije ugrađivati na smrznutu podlogu, kao niti od smrznutog materijala. Također, poslije obilnije kiše i otapanja snijega treba pričekati sa zbijanjem dok se suvišna voda ne ocijedi iz materijala.

Tehnička svojstava agregata namijenjenog za proizvodnju nevezanih mješavina za kolničke konstrukcije moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu prema normi HRN EN 13242 i normama na koje ta norma upućuje. Ispravama o sukladnosti (Sustav ocijenjivanja sukladnosti 2+) potvrđuje se da su provedene, odnosno da se provode propisane radnje u postupku ocjenjivanja sukladnosti te da se proizvod može rabiti za građenje. Zahtjevi kakvoće za ugrađeni nosivi sloj Završeni nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala bez veziva mora zadovoljavati zahtjeve za modul stišljivosti, stupanj zbijenosti, granulometrijski sastav, ravnost površine sloja, visinu i debljinu, te položaj i nagib sloja. Na ugrađenom sloju od zrnatog kamenog materijala ispituju se, nakon geodetskog prijama u pogledu visina i položaja, sljedeća svojstva: • modul stišljivosti metodom kružne ploče prema HRN U.B1.046, i • stupanj zbijenosti ispitivanjem prostorne mase prema normi HRNU.B1.016. Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti nosivog sloja bez veziva moraju zadovoljavati slijedeće zahtjeve:

Traženi zahtjevi, najmanje Modul

stišljivosti Ms [MN/m2]

Stupanj zbijenosti

Sz [%] 80 98

Ravnost površine mjeri se kao odstupanje površine sloja od letve duljine 4 m. Odstupanje od letve smije biti najviše 20 mm. Visinski položaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem na mjestima ispod rubova kolnika, te sredine kolnika, a odstupanja mogu biti najviše ± 15 mm.Iznimno, uz



3.13.

odobrenje nadzornog inženjera, odstupanja naniže mogu biti do najviše -30 mm, s time da se za visinu odstupanja izvede nadomjestak sljedećim slojem na trošak izvođača. U pravilu, nagib mora biti jednak poprečnom i uzdužnom nagibu projektirane površine. Odstupanja ne smiju biti veća od ± 0,4 % apsolutno od nagiba zadanog projektom. Postupci prije početka izrade nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva Postupci prije početka izrade nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva jesu: • dokazivanje pogodnosti materijala • određivanje tehnologije ugradnje na pokusnoj dionici. Pokusna dionica služi kao dokaz da se sa zrnatim kamenim materijalom, uz odgovarajuću tehnologiju ugradnje, može izraditi nosivi sloj kolnika kakvoće propisane u projektu. Ispitivanja tijekom izrade nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva Tekuća ispitivanja obuhvaćaju: • ispitivanje modula stišljivosti kružnom pločom promjera 300 mm na svakih 100 m2, ili • stupnja zbijenosti volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom

Proctorovu postupku, najmanje na svakih 100 m2, ili • nuklearnim denzimetrom, najmanje na svakih 100 m2, ili • ispitivanje modula stišljivosti kružnom pločom promjera 300 mm i stupnja zbijenosti

volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom Proctorovu postupku, ili denzimetrom, najmanje na svakih 100 m2,

• ispitivanje granulometrijskog sastava, najmanje na svakih 3000 m2, • ispitivanje ravnosti površine sloja letvom duljine 4 m, na svakom poprečnom profilu ili

prema zahtjevu nadzornog inženjera, i • ispitivanje sloja po visini, položaju i nagibu geodetskim snimanjem. Neposredno po obavljenim tekućim ispitivanjima, izvođač radova rezultate ispitivanja, u pisanom obliku, dostavlja nadzornom inženjeru. Po završetku radova rezultati ispitivanja u okviru tekućih ispitivanja prikazuju se u pisanom izvještaju. Kontrolna ispitivanja se provode nakon obavljenih tekućih ispitivanja i potvrde kakvoće sloja u pogledu zbijenosti, ravnosti, visine, položaja i nagiba.Opseg kontrolnih ispitivanja je takav da na dva tekuća ispitivanja dolazi jedno kontrolno ispitivanje.Po završetku radova rezultati kontrolnih ispitivanja prikazuju se u pisanom izvještaju. Na osnovi rezultata tekućih i kontrolnih ispitivanja investitor, odnosno njegov nadzorni inženjer, donosi konačnu ocjenu o kakvoći izvedenog sloja.



3.14.

3.2. Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidrauličnim vezivom (CNS)

Kontrola kakvoće Osnovni zrnati kameni materijali Za izradu nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidrauličnim vezivima mogu se primijeniti osnovni materijali sukladno potpoglavlju 5-00.2.1 OTU. Uzorkovanje materijala Materijali se uzorkuju sukladno uvjetima norme HRN U.B1.010. Laboratorijska ispitivanja U laboratoriju se ispituju sljedeća svojstva zrnatog kamenog materijala: • vlažnost prema normi HRN B.B8.035, • prostorna masa i upijanje vode prema normi HRN B.B8.031, • oblik zrna kamenih agregata prema normi HRN B.B8.048, • određivanje slabih zrna prema normi HRN B.B8.037, • postojanost prema smrzavanju natrijevim sulfatom prema normi HRN B.B8.044, • otpornost prirodnog i drobljenog agregata na drobljenje i habanje postupkom "Los Angeles" prema normi HRN B.B8.045, • prostorne mase prema normi HRN U.B1.016, • granulometrijski sastav prema normi HRN U.B1.018, • gustoća prema normi HRN B.B1.014, • određivanje sagorljivih i organskih tvari prema normi HRN U.B1.024, • kemijsko ispitivanje agregata za beton prema normi HRN B.B8.042, • optimalni udio vode cementom stabiliziranog tla prema normi HRN U.B1.048, • izrada nosivih slojeva kolničkih konstrukcija cesta od materijala stabiliziranih cementom i sličnim hidrauličnim vezivima prema normi HRN U.E9.024. Zahtjevi kakvoće za zrnate kamene materijale Kontrola kakvoće zrnatog kamenog materijala provodi se ispitivanjem u ovlaštenom laboratoriju. Granulometrijski sastav Granulometrijska se krivulja zrnatog kamenog materijala za ovaj sloj mora nalaziti unutar granica danih u tablici 5-02.1.1-1 ili 5-02.1.1-2. Granulometrijski sastav zrnatog kamenog materijala mora zadovoljiti uvjete iz tablice 5-02.1.1-1 za tip A i tip B, gdje je: • tip A; područje zrnatog kamenog materijala maksimalne krupnoće zrna od 8 mm do 31,5mm • tip B; područje zrnatog kamenog materijala maksimalne krupnoće zrna od 31,5mm do 50 mm. Tablica 5-02.1.1-1 Granično područje za nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala



3.15.

stabiliziranog hidrauličnim vezivom za autoceste i ceste vrlo teškog prometnog opterećenja

uz zrnati kameni materijal tipa A ili B mogu se upotrijebiti još i ovi materijali: • šljunkovito-pjeskoviti materijali s udjelom prašinasto glinovitih čestica od 0% do 10% čestica manjih od 0,02 mm, ako zadovoljavaju uvjete iz tablice 5-02.1.4-2. • pjeskoviti materijal riječnog, glacijalnog ili eolskog porijekla, ako zadovoljavaju zahtjeve iz tablice 5-02.1.1-2.

Kakvoća materijala mora biti takva da osigurava zahtijevanu nosivost tijekom ukupnog projektiranog vijeka trajanja kolno-pješačke površine. Određivanje organskih tvari Uzorak se potopi u otopinu s reagensom, te se nakon određenog vremena boja otopine iznad uzorka usporedi s bojom standardne otopine. Ako je boja otopine iznad uzorka tamnija od standardne, u uzorku se gravimetrijski određuje udio organskih tvari i lakih čestica.



3.16.

Udio organskih tvari i lakih čestica Zrnati materijal ne smije sadržavati više od 2% organskih tvari i lakih čestica, kao što su komadi drveta, korijenje, čestice ugljena i sl. Optimalna vlaga i maksimalna suha prostorna masa s dodatkom veziva Uzorak zrnatog kamenog materijala uz dodatak približno očekivane količine hidrauličnog veziva zbija se energijom modificiranog Proctorova postupka (2,66 MNm/m3). Rezultat ispitivanja je optimalna vlaga, tj. ona količina vode u uzorku koja omogućuje maksimalnu zbijenost stabilizacijske mješavine uz navedenu energiju, a koja je dostatna i za hidrataciju veziva. Stabilizacijska mješavina od zrnatog kamenog materijala ugrađuje se u nosivi sloj pri optimalnoj vlazi, ili pri optimalnoj vlazi uvećanoj do 1 %.Maksimalnu suhu prostornu masu dobivenu po modificiranom Proctorovu postupku koristimo kao parametar pri određivanju stupnja zbijenosti ugrađenog zrnatog kamenog materija stabiliziranog hidrauličnim vezivima u nosivi sloj. Fizičko-mehanička svojstva Prirodni šljunak i drobljeni kameni materijal moraju zadovoljavati zahtjeve iz tablice 5-02.1.1-3.

Zahtjevi kakvoće za hidraulično vezivo Kao vezivo upotrebljava se čisti portlandski cement; portlandski cement s dodatkom pucolana ili zgure i metalurški cement klase 25, 35 i 45. Upotrijebljeni cementi moraju odgovarati zahtjevima hrvatskih normi kako slijedi: • Portlandski cement. Portlandski cementi s dodacima. Metalurški cement. Pucolanski cementi prema normi HRN B.C1.011, i • Cement. Način isporuke, pakiranja, smještaja i uzimanja uzoraka prema normi HRN B.C1.012. Za stabiliziranje nosivih slojeva definiranih standardom HRN U.E9.024 mogu se upotrijebiti i druga slična hidraulična veziva kao što su leteći pepeo, mljevena zgura, pucolani i sl., ako se laboratorijskim ispitivanjima utvrdi njihova uporabivost, a ovlašteni laboratorij odredi uvjete za primjenu. Upotrijebljeni cementi moraju odgovarati zahtjevima norme HRN B.C1.011. Na svim uzorcima veziva ispituju se sljedeća svojstva: • standardna konzistencija, • vrijeme vezivanja, • postojanost zapremine,



3.17.

• ostatak na situ 4900 otvora/cm2, • tlačna čvrstoća (za cement klase 25 i 35 nakon 7 i 28 dana, a za cement klase 45 nakon 3 i 28 dana). Zahtjevi kakvoće za vodu Za izradu nosivih slojeva stabiliziranih hidrauličnim vezivima može se upotrijebiti voda koja ispunjava ove uvjete: • da je pH-vrijednost veća od 6,0, • da je udio sulfata (SO3) manji od 2700 mg/l vode, • da je udio klorid iona (Cl-) manji od 300 mg/l vode, • da je pokazatelj organskih tvari (humusne kiseline, šećeri i dr.) izražen kao utrošak kalijeva permanganata (KMnO4) po metodi oksidacije manji od 200 mg/l vode, • da je ukupna količina soli, izražena kao suhi ostatak, manja od 5000 mg/l vode. Pitka voda ili voda iz vodovoda može se upotrijebiti bez ispitivanja. Zahtjevi kakvoće za stabilizacijsku mješavinu Na stabilizacijskoj mješavini ispituju se sljedeća svojstva: • određivanje tlačne čvrstoće pri jednoaksijalnoj kompresiji prema normi HRN.U.B1.030, • ispitivanja otpornosti cementom stabiliziranog tla na smrzavanje prema normi HRN U.B1.050. Stabilizacijska mješavina mora zadovoljavati zahtjeve iz tablice 5-02.1.4-1. Ovi zahtjevi odnose se na cemente klase 25, 35 i 45 (HRN B.C1.011). Ako se primijeni drugo vezivo, kao što je leteći pepeo, zgura ili slično, vrijede iste granice čvrstoće, ali se ustanovljuju drugi (dulji) vremenski rokovi za njegu epruveta. To se radi na osnovi laboratorijskih ispitivanja i uz suglasnost nadzornog inženjera. Tablica 5-02.1.4-1 Zahtijevana tlačna čvrstoća stabilizacijskih mješavina

Stabilizacijska mješavina, osim navedenih tlačnih čvrstoća mora biti postojana prema smrzavanju. Indeks smanjenja tlačne čvrstoće prema normi HRN U.B1.050 smije biti najmanje 80%. Dokumentacija za izradu prethodnog sastava Sukladno prethondnom potpoglavljnaručitelju se na osnovi provedene kontrole kakvoće osnovnog zrnatog kamenog materijala, veziva, vode i mješavine tih sastojaka izdaje Prethodni sastav (receptura) za izradu nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidrauličnim vezivom.



3.18.

Prethodni sastav služi kao laboratorijski dokaz da je s odobrenim materijalima i projektiranim sastavom moguće postići kakvoću mješavine propisane OTU. Sastav stabilizacijske mješavine prema prethodnom sastavu mora biti takav da tijekom proizvodnje manje oscilacije kakvoće i udjela sastavnih materijala neće bitno utjecati na fizičko-mehanička svojstva mješavine. Prethodnim sastavom određuje se: • granulometrijski sastav osnovnog zrnatog kamenog materijala, • udio osnovnog zrnatog kamenog materijala, • udio veziva, • udio vode, • optimalna vlaga i maksimalna suha prostorna masa mješavine, • tlačna čvrstoća mješavine nakon 7 i 28 dana i • otpornost mješavine na smrzavanje i odmrzavanje. Sva ispitivanja potrebna za izradu prethodnog sastava obavljaju se prema normi HRN U.E9.024, a rezultati ispitivanja prikazuju se u pisanom obliku u izvještaju (Prethodni sastav za izradu mješavine za cementnu stabilizaciju) koji, osim navedenih ispitivanja, u općem djelu mora sadržavati i podatke o naručitelju, mjestu i datumu uzorkovanja materijala, porijeklu i vrsti materijala, ovlaštenom laboratoriju u kojem su ispitivanja obavljena, zahtjevima naručitelja i normama prema kojima su ispitivanja obavljena. Ako dođe do bitne promjene svojstava bilo kojeg od sastavnih materijala, ili lokacije nalazišta osnovnog zrnatog kamenog materijala, kao i poizvođača veziva, mora se pristupiti izradi novog prethodnog sastava. Prethodni sastav vrijedi godinu dana, odnosno do najviše tri godine, Ako se dokaznim radnim sastavom svake godine potvrde svojstva materijala i mješavine iz prethodnog sastava. Zahtjevi kakvoće za ugrađeni nosivi sloj stabiliziran hidrauličnim vezivom Ugrađeni nosivi sloj stabiliziran hidrauličnim vezivom mora zadovoljavati zahtjeve kakvoće u pogledu stupnja zbijenosti, ravnosti površine, debljine sloja, homogenosti pri ostvarenoj zbijenosti, te visine, položaja i nagiba sloja. Stupanj zbijenosti Supanj zbijenosti mora biti najmanje 98%. Ravnost površine Ravnost površine mjeri se kao odstupanje površine sloja od letve duljine 4 m. Odstupanje od letve smije biti najviše 15 mm. Debljina sloja Debljina sloja određena je projektom (25 cm). Nosivi sloj stabiliziran hidrauličnim vezivom izvodi se jednoslojno u debljini od 15 cm do 30 cm. U slučaju da je potrebna debljina tog nosivog sloja veća od 30 cm, sloj se izvodi u dvije ili više faza, kako je to slučaj kod izravnavajućih nosivih slojeva. Odstupanje debljine ugrađenog sloja, od projektirane, ne smije biti veće od ± 15 mm. Homogenost sloja Sloj mora imati potrebnu homogenost pri ostvarenoj zbijenosti. Nosivi sloj stabiliziran hidrauličnim vezivom smatra se homogenim ako je koeficijent varijacije mjerenja zbijenosti ugrađenog sloja manji od 3 %.



3.19.

Koeficijent varijacije KV računa se prema izrazu:

gdje je: σ - standardna devijacija, x - aritmetička sredina svih mjerenja zbijenosti na ispitivanom dijelu ugrađenog sloja, xi - rezultati pojedinačnih mjerenja zbijenosti sloja, n - broj mjerenja zbijenosti na ispitivanom dijelu stabilizacije. Dokumentacija o tekućim i kontrolnim ispitivanjima Potrebna dokumentacija za tekuća ispitivanja sukladna je potpoglavlju Ispitivanja tijekom izrade nosivog sloja stabiliziranog hidrauličnim vezivom. Proizvodnja stabilizacijske mješavine Zrnati kameni materijal miješa se s vezivom i vodom u homogenu mješavinu. Postrojenje za miješanje mora osiguravati točno i precizno doziranje količine zrnatog kamenog materijala, veziva i vode.Prije početka rada, vage za zrnati kameni materijal i vezivo te uređaj za mjerenje protoka vode moraju biti atestirani. Postrojenje za proizvodnju mješavine treba biti što bliže gradilištu, jer je ugradnja mješavine vremenski uvjetovana.Za miješanje se primjenjuju specijalna postrojenja za proizvodnju stabilizacijskih mješavina ili pogodne betonske miješalice bunkerskog ili kontinuiranog tipa.Mješavina cementne stabilizacije za izradu nosivog sloja autocesta i cesta vrlo teške skupine prometnog opterećenja proizvodi se u postrojenjima za miješanje, dok se za ceste teškog, srednjeg i lakog prometnog opterećenja mješavina može proizvoditi i postupkom miješanja odgovarajućim strojevima na mjestu ugradnje uz odobrenje nadzornog inženjera. Vrijeme miješanja sastojaka za stabilizacijsku mješavinu mora biti podešeno tako da iz postrojenja izlazi mješavina s potpuno obavijenim zrnima osnovnog kamenog materijala mortom od hidrauličnog veziva, sitnih čestica kamenog materijala i vode. Gotova stabilizacijska mješavina ne smije sadržavati suha zrna kamenog materijala, niti dijelove suhog i nedovoljno izmiješanog hidrauličnog veziva. Mješavina cementne stabilizacije ne smije se proizvoditi od smrznutog zrnatog kamenog materijala. Prijevoz stabilizacijske mješavine Proizvedena stabilizacijska mješavina prevozi se na mjesto ugradnje kamionima kiperima, a naročito je važno da se prijevoz obavi u kratkom vremenu, jer je vrijeme od proizvodnje mješavine do završene ugradnje u sloj ograničeno.



3.20.

Uvjeti za podlogu Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidrauličnim vezivom može se raditi kada nadzorni inženjer preuzme sloj na koji se on polaže te odobri početak rada. Nadzorni inženjer provjerava: ravnost, projektirane nagibe, pravilno izvedenu odvodnju, položaj i tražene uvjete kakvoće. Prije polaganja stabilizacijske mješavine, podloga na koju se ona polaže mora biti vlažna. Stabilizacijska se mješavina ne smije ugrađivati na smrznuti sloj. Ako je sloj na koji dolazi stabilizacijska mješavina zasićen vodom, kao poslije obilnije kiše ili otapanja snijega, treba pričekati s ugradnjom, dok se suvišna voda ne ocijedi iz podloge. Izvođač je dužan održavati mehanički zbijeni nevezani nosivi sloj u stanju u kakvom je bio u vrijeme preuzimanja od nadzornog inženjera. Ako iz bilo kojeg razloga dođe do oštećenja nosivog sloja, izvođač ga je dužan ponovno dovesti u stanje koje odgovara traženim zahtjevima i o tome podnijeti dokaze nadzornom inženjeru. Vremenski uvjeti Stabilizacijska se mješavina ne smije ugrađivati pri temperaturi zraka nižoj od 50C i kada su izgledi da temperatura u roku 24 sata padne ispod te vrijednosti. Ako tijekom izrade sloja padne kiša, odmah se prekida proizvodnja stabilizacijske mješavine, a razastrta se mješavina hitno zbija u sloj te prekriva zaštitnom folijom. Kad je toplo, a osobito ako je i vjetrovito vrijeme, treba obratiti pažnju na brzi gubitak vlage iz razastrte mješavine i ugrađenog sloja. Izrada Na pripremljenu podlogu mješavina se razastire odgovarajućim razastiračima ili finišerima da bi se osigurala jednolična debljina sloja i ravnost površine. Svježa mješavina razastire se odjednom po cijeloj površini. Neposredno iza razastiranja, sloj treba jednoliko i pažljivo zbijati preko cijele površine. Sva mjesta koja možda nisu dostupna strojevima za zbijanje treba zbiti u skladu s traženim zahtjevima drugim sredstvima i načinima. Takva mjesta kao i načine rada određuje nadzorni inženjer. Vrijeme od miješanja stabilizacijske mješavine do završenog zbijanja ovisi o vrsti primijenjenog veziva. U slučaju upotrebe portlandskog cementa, to vrijeme ne smije biti dulje od 2 sata. Površina sloja nakon završenog zbijanja mora biti ravna, dobro zatvorena, bez uzdužnih tragova i pukotina. Posebnu pozornost treba posvetiti pravilnom i potpunom zbijanju u blizini uzdužnih i poprečnih spojeva. Sva područja na kojima je vidljiva segregacija materijala, kao i mjesta na kojima je došlo do oštećenja sloja uslijed nedovoljnog održavanja, gradilišnog prometa, vremenskih nepogoda, naknadnih radova i drugog, moraju se zamijeniti u punoj debljini sloja i naknadno zbiti. Osiguranje kakvoće materijala i radova Pod osiguranjem kakvoće radova na cementnoj stabilizaciji podrazumijeva se niz postupaka opisanih i definiranih u OTU, čiji je konačni cilj dobivanje kvalitetnog hidrauličnim vezivom stabiliziranog nosivog sloja u kolničkoj konstrukciji. Razlikuju se tri vrste aktivnosti: • aktivnosti prije početka izrade hidrauličnim vezivom stabiliziranog nosivog sloja, • ispitivanja tijekom izrade hidrauličnim vezivom stabiliziranog nosivog sloja, • postupci nakon izrade hidrauličnim vezivom stabiliziranog nosivog sloja.



3.21.

Postupci prije početka izrade nosivog sloja stabiliziranog hidrauličnim vezivom Postupci prije početka izrade ovog nosivog sloja uključuju: • prethodno ispitivanje svih sastavnih materijala s ocjenom pogodnosti, • izradu prethodnog sastava stabilizacijske mješavine, • prenošenje prethodnog sastava stabilizacijske mješavine na postrojenje za miješanje, • izradu dokaznog radnog sastava, i • izradu pokusne dionice. Sve ove postupke provodi ovlašteni laboratorij, a izvođač o svom trošku mora osigurati njihovo provođenje. Nadzorni inženjer treba na temelju prethodnih ispitivanja, prije početka radova, odobriti izradu ovog nosivog sloja. Prethodno ispitivanje materijala s ocjenom pogodnosti Prethodno ispitivanje materijala služi kao dokaz upotrebljivosti tog materijala za određenu namjenu. Prethodno ispitivanje materijala, koji su sastavni dijelovi stabilizacijske mješavine, provodi se u skladu s potpoglavljima Zahtjevi kakvoće za zrnate kamene materijale, Zahtjevi kakvoće za hidraulično vezivo ovih OTU. Ako se prethodnim ispitivanjem ustanovi pogodnost sastavnih materijala u skladu s OTU pristupa se izradi prethodnog sastava. Izrada prethodnog sastava stabilizacijske mješavine Izrada prethodnog sastava stabilizacijske mješavine za izradu nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidrauličnim vezivom mora biti sukladna potpoglavlju Dokumentacija za izradu prethodnog sastava. Prenošenje prethodnog sastava stabilizacijske mješavine na postrojenje za miješanje Prethodni sastav potrebno je prenijeti na postrojenje za proizvodnju stabilizacijske mješavine poštujući odredbe iz potpoglavlja Proizvodnja stabilizacijske mješavine. Pri tome treba ustanoviti točne odnose doziranja masa zrnatog kamenog materijala ili mješavine frakcija zrnatog kamenog materijala, veziva i vode. Treba uzeti u obzir postojeću vlažnost zrnatog materijala, tako da se dodaje samo razlika vode potrebna da vlažnost mješavine bude optimalna. Iz pokusne proizvodnje, koja mora biti u takvoj količini da osigura ujednačenost sastava, uzimaju se uzorci netom proizvedene stabilizacijske mješavine na kojima se ispituje odgovaraju li njezina svojstva traženim zahtjevima. Ispituju se najmanje tri uzorka mješavine. Ispituje se: • granulometrijski sastav i • tlačna čvrstoća na ispitnim tijelima izrađenim od svježe stabilizacijske mješavine. Izrada dokaznog radnog sastava Na najmanje tri uzorka netom proizvedene stabilizacijske mješavine iz pokusne proizvodnje ispituje se tlačna čvrstoća nakon 7 dana i granulometrijski sastav zrnatog kamenog materijala. Kada se ustanovi zadovoljavajuća podudarnost s prethodnim sastavom, dokazni radni sastav se u pisanom obliku predočuje (Dokazni radni sastav za izradu mješavine za cementnu stabilizaciju) nadzornom inženjeru radi dobivanja suglasnosti za rad. Ako podudarnost ne zadovoljava, obavljaju se korekcije sastava sve dok



3.22.

se ne postignu zadovoljavajući rezultati. U tijeku proizvodnje stabilizacijske mješavine izvođač mora stalno održavati dokazni radni sastav na postrojenju. Izrada pokusne dionice Ako ne postoje provjerena iskustva o postizanju tražene kakvoće stabiliziranog nosivog sloja za određeni sastav stabilizacijske mješavine i određenu tehnologiju razastiranja i zbijanja, potrebno je način rada odrediti na pokusnoj dionici. Pokusna dionica mora imati površinu od najmanje 600 m2 i po mogućnosti treba sadržavati barem jedan uzdužni i jedan poprečni spoj. Zbijenost (stupanj zbijenosti u odnosu na zbijenost po modificiranom Proctorovou postupku) ispituje se na svježe ugrađenom sloju, dok još nije došlo do vezivanja, na najmanje četiri mjesta za svaku pojedinu fazu rada sredstava za zbijanje (određeni broj prijelaza). Na tim se mjestima ispituje i granulometrijski sastav. Najmanje na dva mjesta ispituje se i tlačna čvrstoća nakon 7 dana na ispitnim tijelima izrađenim od svježe stabilizacijske mješavine. Nakon što je ustanovljen način rada i režim rada strojeva za zbijanje, koji daje zadovoljavajuće rezultate, dokumentacija se predaje nadzornom inženjeru radi dobivanja suglasnosti za rad. Ispitivanja tijekom izrade nosivog sloja stabiliziranog hidrauličnim vezivom Ispitivanja koja se obavljaju tijekom izrade nosivog sloja stabiliziranog hidrauličnim vezivom jesu: • tekuća ispitivanja i • kontrolna ispitivanja. Tekuća ispitivanja Minimalna tekuća ispitivanja tijekom rada koja obavlja (osigurava) izvođač jesu: • ispitivanje stupnja zbijenosti (u odnosu na zbijenost po modificiranom Proctorovu postupku) svježe ugrađenoga sloja na svakih 200 m2, • ispitivanje granulometrijskog sastava zrnatog kamenog materijala na svakih 3000 m2, • ispitivanje osnovnih parametara koji određuju kakvoću veziva na svakih 100 tona veziva, • ispitivanje tlačne čvrstoće na ispitnim tijelima izrađenim od svježe stabilizacijske mješavine na svaki 200 m2, • stalna kontrola ravnosti, točnosti profila i debljine ugrađenog sloja na svakom poprečnom profilu ili prema odluci nadzornog inženjera. Neposredno po obavljenim tekućim ispitivanjima, izvođač radova rezultate ispitivanja u pisanom obliku, dostavlja nadzornom inženjeru. Po završetku radova rezultati ispitivanja u okviru tekućih ispitivanja prikazuju se u pisanom izvještaju koji sadrži:

• opći dio s podacima o investitoru, izvođaču, građevini i upotrijebljenim materijalima,

• podatke o opsegu tekućih ispitivanja prema OTU (program ispitivanja), • podatke o izvršenom opsegu tekućih ispitivanja, • rezultate tekućih ispitivanja i norme po kojima su ispitivanja obavljena i • zaključak o kakvoći izvedenih radova.

Kontrolna ispitivanja Minimalna kontrolna ispitivanja tijekom rada koja obavlja (osigurava) investitor jesu: • ispitivanje tlačne čvrstoće na pokusnim tijelima izrađenim od svježe stabilizacijske



3.23.

mješavine na svakih 3000 m2, • kontrola debljine sloja, ispravnosti profila i ravnosti površine na svakih 3000 m2, • ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na zbijenost po modificiranom Proctorovu postupku, na svakih 2500 m2, • stalna kontrola ravnosti, točnosti profila i debljine ugrađenog sloja na svakom poprečnom profilu ili prema odluci nadzornog inženjera. Neposredno po obavljenim kontrolnim ispitivanjima, rezultati ispitivanja u pisanom obliku dostavit će se nadzornom inženjeru. Po završetku radova rezultati kontrolnih ispitivanja prikazuju se u pisanom izvještaju koji sadrži:

• opći dio s podacima o investitoru, izvođaču, građevini i upotrijebljenim materijalima,

• podatke o opsegu kontrolnih ispitivanja prema OTU (program ispitivanja), • podatke o izvršenom opsegu kontrolnih ispitivanja, • rezultate kontrolnih ispitivanja i norme po kojima su ispitivanja obavljena, • ispitivanje sloja po visini položaju i nagibu geodetskim snimanjem, i • zaključak o kakvoći izvedenih radova, na temelju tekućih i kontrolnih ispitivanja.

Na osnovi rezultata tekućih i kontrolnih ispitivanja investitor, odnosno njegov nadzorni inženjer, donosi konačnu ocjenu kakvoće ugrađenog sloja. Postupci nakon izrade nosivog sloja stabiliziranog hidrauličnim vezivom Nakon izrade nosivog sloja stabiliziranog hidrauličnim vezivom svi su postupci usmjereni na njegovanje i održavanje sloja. Po toplom vremenu treba obratiti pažnju na gubitak vlage iz sloja. Za nastavak hidratacije veziva i očvršćivanje sloja nužno je zadržati dovoljno vlage u sloju. To se postiže redovitim prskanjem sloja vodom. Prskanje treba provoditi tako da se ne oštećuje površinu ugrađenog sloja, a sloj treba održavati vlažnim najmanje sedam dana nakon ugradnje. Po izrađenom sloju ne smije se sedam dana odvijati promet, niti se smiju raditi sljedeći slojevi kolničke konstrukcije. Iznimno, uz odobrenje nadzornog inženjera, ovaj se rok može skratiti, ali prethodno mora biti laboratorijskim ispitivanjima dokazano da je u sloju postignuta zahtijevana kakvoća. Po hladnom vremenu ugrađeni sloj treba zaštititi od smrzavanja nanošenjem pogodnog zastora, odnosno, nakon sedam dana ugradnjom sljedećeg sloja kolničke konstrukcije. Prije ugradnje sljedećeg sloja kolničke konstrukcije s površine nosivog sloja stabiliziranog hidrauličnim vezivom treba ukloniti sav nevezan materijal ispuhivanjem komprimiranim zrakom ili četkanjem mehaničkom četkom. Preuzimanje izvedenog sloja Ugrađeni nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidrauličnim vezivom, preuzima nadzorni inženjer na osnovi zadovoljenih zahtjeva iz prethodnog potpoglavlja. Sve možebitne manjkavosti prema tim zahtjevima izvođač mora otkloniti o svom trošku, uključujući i sva dodatna ispitivanja i mjerenja koja je potrebno provesti da se ustanovi valjanost sanacije. Ako nakon preuzimanja sloja dođe do njegovoga oštećenja, uslijed vremenskih nepogoda ili iz bilo kojeg drugog razloga, sloj se mora popraviti i dokazati njegova kakvoća prije izrade sljedećeg sloja.



3.24.

Dokumentacija o dokazu kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova kod tehničkog pregleda građevine obuhvaća:

• Prethodni sastav • Dokazni radni sastav • Izvještaj o tekućim ispitivanjima • Izvještaj o kontrolnim ispitivanjima

• Izvještaj nadzornog inženjera o izvedenim radovima

4. BETONSKI, ARMIRANO-BETONSKI I TESARSKI RADOVI

a) Općenito

Svi se betonski i armirano betonski radovi moraju izvršiti prema Tehničkom propisu za betonske konstrukcije te prema važećim tehničkim propisima, normativima i standardima. Ugrađeni materijali (agregati, cement, voda i armatura) moraju po kvaliteti, sastavu, dimenzijama te načinu ugradnje odgovarati, uz odgovarajuće potvrđivanje sukladnosti, važećim tehničkim propisima i standardima.

Smije se koristiti samo drobljeni agregat koji je potpuno čist i bez organskih primjesa. Cement mora nakon proizvodnje odležati 15 dana, a ne smije biti stariji od 3 mjeseca. Struktura mu mora biti brašnasta, bez ikakvih grudica. Voda ne smije sadržavati nikakve primjese. Može se koristiti voda iz gradske vodovodne mreže (proizvoljne tvrdoće).

Prije početka radova na betoniranju sav materijal mora posjedovati potvrde sukladnosti ili izjave sukladnosti. U tijeku izvedbe je izvođač dužan uzimati probne betonske uzorke od svakog karakterističnog dijela konstrukcije prema važećim propisima, a isto tako prema traženju nadzornog inženjera te ih dostaviti na vrijeme na ispitivanje. Uzorci moraju biti izloženi istim uvjetima na gradilištu kao i sama konstrukcija u koju je isti beton ugrađen.

Budući da više ne postoji projekt betona, kojim se planirala i programirala oprema i organizacija betoniranja, sada će prema novom Propisu za osjetljive i složene građevine za koje se u projektu zahtijeva nadzor drugog i trećeg reda trebati izraditi posebni, detaljni planovi betoniranja i kontrole svih operacija. Sve planirane pripreme moraju biti na vrijeme izvršene i prekontrolirane, a ako treba i ako je projektom predviđeno treba planirati i pokusna betoniranja.

Pri ubacivanju betona u oplatu treba poduzeti sve mjere sprečavanja segregiranja betona te imati na umu sljedeća osnovna pravila:

- beton pri ubacivanju u oplatu ne smije udarati u oplatu i armaturu, tj. mora se kroz oplatu i armaturu provesti kontraktor cijevima ili crijevom pumpe

- ne smije se vibriranjem ˝transportirati˝, tj. navlačiti kroz oplatu i armaturu - mora se ugrađivati u jednolikim slojevima, a ne u velikim hrpama i nagibima - debljina sloja mora biti u skladu s postupkom zbijanja tako da se zarobljeni zrak pouzdano

istiskuje i s dna sloja (prema dosadašnjoj praksi najviše do 70cm) - brzina ubacivanja i zbijanja moraju biti podjednake - kod zidova i stupova s vidljivom površinom brzina punjenja oplate mora biti takva da se

izbjegne formiranje ˝hladnih˝ spojnica (najviše 2 m/sat) - svaki sloj mora biti potpuno zbijen prije polaganja novog sloja i svaki sloj mora biti

ugrađen na još obradivi prethodni sloj i njime monolitiziran.



3.25.

b) Tehnički propisi i standardi (HRN) Agregat za beton

Za spravljanje betona može se upotrijebiti drobljeni separirani agregat sukladan zahtjevima priloga "D" TPBK-a.

Agregat može biti prirodni, umjetni (industrijski proizveden) ili recikliran od materijala prethodno upotrebljenih u građenju.

Obični agregat - gustoća čestica > 2000 kg/m3

Granulometrijski sastav frakcije agregata d/D mora zadovoljavati razrede : • sitni agregat

D≤4 i d=0 razred GF85 i CP ili MP (CF ili MF) • krupni agregat

D/d≤2 ili D11,2 razred GC85/20 D/d>2 ili D>11,2 razred GC90/15 razred dopuštenog odstupanja na situ srednje veličine D/1,4:GT15

• nefrakcionirani agregat D≤45 i d=0 razred GA90

Sadržaj klorida izraženih kao klorid ioni (Cl-) ispituju se prema normi HRN EN 1744-1 i ne

smije biti veći od: – 0,15% za neramirani beton, – 0,06% za armirani beton i – 0,03% za prednapeti beton.

Agregat za beton ne smije sadržavati sastojke koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja betona. Potvrđivanje sukladnosti provodi se prema odredbama Dodataka ZA norme HRN EN 12620 i odredbama posebnog propisa. Kontrola se provodi odgovarajućom primjenom normi u centralnoj betonari (tvornici betona) i betonari na gradilištu.

Agregat za beton označava se na otpremnici i na ambalaži prema normi HRN EN 12620. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom.

Norme za agregat: HRN EN 12620:2008 Agregati za beton (EN 12620:2002+A1:2008) HRN EN 13055-1:2003 Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje

(EN 13055-1:2002) HRN EN 13055-1:2003/ AC:2006

Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje (EN 13055-1:2002/AC:2004)

HRN EN 206-1:2006 Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (uključuje i amandmane A1:2004 i A2:2005)(EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005)

rpHRN CR 1901 Regionalne specifikacije i preporuke za izbjegavanje štetne alkalnosilikatne reakcije u betonu (CR 1901:2005)

Ostale norme: HRN EN 932-1 Ispitivanja općih svojstava agregata – 1. dio: Metode uzorkovanja (EN 932-

1:1996) HRN EN 932-2 Ispitivanja općih svojstava agregata – 2. dio: Metode

Smanjivanja laboratorijskih uzoraka (EN 932-2:1996) HRN EN 932-3 Ispitivanja općih svojstava agregata – 3. dio: Postupak i nazivlje za

pojednostavnjeni petrografski opis (EN 932-3:1996) HRN EN 932-3/A1 Ispitivanja općih svojstava agregata – 3. dio: Postupak i nazivlje za

pojednostavnjeni petrografski opis: Amandman A1 (EN 932-3/A1:2003) HRN EN 932-5 Ispitivanja općih svojstava agregata – 5. dio: Uobičajena oprema i umjeravanje

(EN 932-5:1999)



3.26.

HRN EN 932-6 Ispitivanja općih svojstava agregata – 6. dio: Definicije ponovljivosti i obnovljivosti (EN 932-6:1999)

HRN EN 933-1 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 1. dio: Određivanje granulometrijskog sastava – Metoda sijanja (EN 933-1:1997)

HRN EN 933-2 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 2. dio: Određivanje granulometrijskog sastava – Ispitna sita, nazivne veličine otvora (EN 933-2:1995)

HRN EN 933-3 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 3. dio: Određivanje oblika zrna – Indeks plosnatosti (EN 933-3:1997) HRN EN 933-3/A1 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 3. dio: Određivanje oblika zrna – Indeks plosnatosti: Amandman A1 (EN 933-

3/A1:2003) HRN EN 933-4 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 4. dio: Određivanje oblika zrna – Indeks oblika (EN 933-4:1999) HRN EN 933-5 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 5. dio: Određivanje drobljenih i lomljenih površina u krupnom agregatu (EN 933-

5:1998) HRN EN 933-6 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 6. dio: Procjena značajka površina – Koeficijent protoka agregata (EN 933-6:2001) HRN EN 933-7 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 7. dio: Određivanje sadržaja školjaka – Postotak školjaka u krupnom agregatu (EN

933-7:1998) HRN EN 933-8 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 8. dio: Procjena sitnih čestica – Određivanje ekvivalenta pijeska (EN 933-8:1999) HRN EN 933-9 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 9. dio: Procjena sitnih čestica – Ispitivanje metilenskim modrilom (EN 933-9:1998) HRN EN 933-10 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata – 10. dio: Procjena sitnih čestica – Razvrstavanje punila (sijanje strujanjem zraka) (EN

933-10:2001) HRN EN 1097-1 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 1. dio: Određivanje otpornosti na habanje (micro-Deval) (EN 1097-1:1996) HRN EN 1097-1/A1 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 1. dio:

Određivanje otpornosti na habanje (micro-Deval): Amandman A1 (EN 1097-1/A1:2003)

HRN EN 1097-2 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 2. dio: Metode za određivanje otpornosti na drobljenje (EN 1097-2:1988)

HRN EN 1097-3 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 3. dio: Određivanje nasipne gustoće i šupljina (EN 1097-3:1988)

HRN EN 1097-5 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 5. dio:

Određivanje sadržaja vode sušenjem u ventilirajućem sušioniku (EN 1097-5:1999)

HRN EN 1097-6 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 6. dio:

Određivanje gustoće i upijanja vode (EN 1097-6:2000)

HRN EN 1097-6/AC Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 6. dio:

Određivanje gustoće i upijanja vode: Amandman AC (EN 1097-6/AC:2002)

HRN EN 1097-7 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 7. dio: Određivanje gustoće punila – Piknometrijska metoda (EN 1097-7:1999) HRN EN 1097-8 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 8. dio: Određivanje

vrijednosti polirnosti kamena (EN 1098-8:1999) HRN EN 1097-10 Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 1. dio: Određivanje usisne visine vode (EN 1097-10:2002) HRN EN 1367-1 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 1. dio:

Određivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje (EN 1367-1:1999) HRN EN 1367-2 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 2. dio:



3.27.

Ispitivanje magnezijevim sulfatom (EN 1367-2:1998) HRN EN 1367-4 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 4. dio:

Određivanje skupljanja uslijed sušenja (EN 1367-4:1998) HRN EN 1367-5 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 5. dio:

Određivanje otpornosti na toplinski šok (EN 1367-5:2002) HRN EN 1744-1 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata – 3. dio: Kemijska analiza (EN 1744-

1:1998) HRN EN 1744-3 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata – 3. dio: Priprema eluata izluživanjem

agregata (EN 1744-3:2002) HRN EN 206-1 Beton – 1. dio: Uvjeti, svojstva, proizvodnja i sukladnost Izvještaj CEN CR 1901 Regionalni tehnički uvjeti i preporuke za izbjegavanje alkalnosilikatne

reakcije u betonu

Cement

Tehnička svojstva cementa specificiraju se u projektu betonske konstrukcije. 27 proizvoda u skupini cementa opće namjene (uključeni u EN 197-1) razvrstani su u pet

glavnih vrsta cementa: CEM I Portland cement CEM II Miješani portland cement CEM III Metalurški cement – ne dozvoljava se za predmetne konstrukcije CEM IV Pucolanski cement – ne dozvoljava se za predmetne konstrukcije CEM V Miješani cement – ne dozvoljava se za predmetne konstrukcije U betonsku konstrukciju nije dopuštena ugradnja betona koji sadrže cemente vrste CEM

III/C i glavne vrste CEM IV i CEM V ako je betonska konstrukcija s armaturom ili drugim ugrađenim metalom izložena djelovanju okoliša slijedećih razreda prema normama iz točke A.6. Priloga A:

–XC2, XC3 i XC4 zbog opasnosti od korozije uzrokovane karbonatizacijom – XD1, XD2 i XD3 zbog opasnosti od korozije uzrokovane kloridima koji nisu iz mora – XS1, XS2 i XS3 zbog korozije uzrokovane kloridima iz morske vode –XF1, XF2, XF3 i XF4 zbog korozije uzrokovane smrzavanjem i odmrzavanjem sa ili bez soli

za odmrzavanje. Za proizvodnju betona se mogu upotrebljavati samo cementi čija su svojstva, uvjetovana

propisima odgovarajućih standarda, prethodno dokazana. Prethodna ispitivanja i dokaze o podobnosti cementa za betonske radove obavlja organizacija ovlaštena za izdavanje potvrde o sukladnosti cementa.

Prethodni dokaz kvalitete cementa se mora pribaviti za svaku vrstu i klasu cementa pri čemu se pod vrstom cementa podrazumijeva cement određene oznake i određenog Proizvoditelja.

Ugovoriti se može samo upotreba cementa prethodno dokazane kvalitete. Potvrđivanje sukladnosti cementa provodi se, ovisno o vrsti cementa, prema odredbama

Dodatka ZA norme HRN EN 197-1 i norme HRN EN 197-2, te odredbama Priloga C Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i posebnog propisa.

Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilištu prema normi HRN EN 206-1.

Kasnija ispitivanja, u slučaju sumnje, provode se odgovarajućom primjenom normi Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.

Norme za cement: HRN CR 14245:2004 Smjernice za primjenu EN 197-2 ''Vrednovanje sukladnosti'' (CR 14245:2001) HRN EN 197-1:2005 Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata opće

namjene (uključuje amandman A1:2004) (EN 197-1:2000 + A1:2004) (EN 197-1:2000/A3:2007)

HRN EN 197-1:2005 Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata opće namjene (EN 197-1:2000/A3:2007)

HRN EN 197-2:2004 Cement – 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 197-2:2000)



3.28.

HRN EN 197-4:2006 Cement – 4. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti metalurškog cementa rane početne čvrstoće (EN 197-4:2004)

HRN EN 14216:2006 Cement – Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti za posebne vrste cementa vrlo niske topline hidratacije (EN 14216:2004)

HRN EN 14647:2006 Kalcijev aluminatni cement – Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 14647:2005)

HRN EN 14647:2006/ AC:2007

Kalcijev aluminatni cement – Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 14647:2005/AC:2006)

HRN EN 196-1 Metode ispitivanja cementa - 1.dio: Određivanje čvrstoće (EN 196-1:2005) HRN EN 196-2 Metode ispitivanja cementa - 2.dio: Kemijska analiza cementa (EN 196-

2:2005)

Voda za izradu betona

Za spravljanje betona može se upotrijebiti voda iz vodovoda, sukladna zahtjevima priloga "F" TPBK i odgovarajućim normama.

Tehnička svojstva vode za primjenu u betonu moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona odnosno morta za injektiranje prednapetih natega i moraju se specificirati prema normi HRN EN 1008, normama na koje ta norma upućuje i odredbama priloga ‘’F’’ TPBK.

Tehnička svojstva vode specificiraju se u projektu betonske konstrukcije. Prema normi HRN EN 1008:2002 pitka voda se može bez prethodnih ispitivanja

upotrijebiti za pripremu betona ili morta. Morska i boćata voda nisu prikladne za pripremu betona za armirane betonske konstrukcije.

Zahtjevi za vodu za pripremu betona, prema normi HRN EN 1008, odnose se na: • prethodnu ocjenu kvalitete • kemijski sastav • utjecaj vode na vezivanje i čvrstoću betona ili morta. Razlike vremena početka i kraja vezivanja nesmije biti veća od 25% s time da vrijeme početka vezivanja nije manje od 1 sata, a kraj nesmije prelaziti 12 sati.

Kontrola vode za pripremu betona provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilištu prije prve uporabe te u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene njezinih svojstava, a sve prema normi HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upućuje.

Norme za vodu: HRN EN 1008:2002 Voda za pripremu betona – Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i

potvrđivanje prikladnosti vode, uključujući vodu za pranje i instalacija za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002)

HRN EN 206-1:2006 Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (uključuje amandmane A1:2004 i A2:2005) (EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005)

HRN EN 197-1:2005 Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa opće namjene (uključuje amandman A1:2004) (EN 197-1:2000+A1:2004)

HRN EN 197-1:2005/ A3:2008

Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa opće namjene (EN 197-1:2000/A3:2007)

Čelik za armirani beton

Upotrijebiti će se čelik oznake B500B specificiran prema normi HRN EN 10080-2, HRN EN 10080-3, HRN EN 10080-4, sukladan zahtjevima priloga „B“ TPBK-a. Armatura se izrađuje (proizvodi) kao: • armatura za armiranobetonske konstrukcije, od čelika za armiranje • armatura za prednapete betonske konstrukcije, od čelika za prednapinjanje i čelika za

armiranje



3.29.

Tehnička svojstva armature, čelika za armiranje i čelika za prednapinjanje specificiraju se u projektu betonske konstrukcije odnosno u tehničkoj specifikaciji za taj proizvod.

Odredbe priloga "B" TPBK-a odnose se na tehnička svojstva i druge zahtjeve za armaturu, čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje koji se ugrađuje u bet. konstrukciju. Čelik za armiranje svrstava se u tri razreda duktilnosti: A, B i C, a isporučuje se u obliku: • šipki i namota za izravnu upotrebu ili za proizvodnju zavarenih armaturnih mreža i zavarenih rešetki za gredice • tvornički proizvedenih zavarenih armaturnih mreža • zavarenih rešetki za gredice

Ispitivanje svojstava čelika za armiranje i provodi se prema nizovima normi, njihovo označavanje je za svaku grupu točno određeno (način i redosljed).

Dokaz uporabljivosti provodi se prema projektu betonske konstrukcije, odredbama Priloga "B" TPBK-a (uključujući:izdavačevu kontrolu izrade i ispitivanja, te nadzor proizvodnog pogona i izvođačeve kontrole izrade armature).

Potvrđivanje sukladnosti armature provodi se prema odredbama teh. specifikacije, odredbama Priloga "B" TPBK-a i posebnog propisa. Provodi se prema sustavu ocjenjivanja suklanosti 1+ te primjerenim postupcima i kriterijima ocjenjivanja sukladnosti norme HRN EN 10080.

Građenje, izrada i proizvodnja armature određena je Prilogom ''J'' (Izvođenje i održavanje betonskih konstrukcija) i Prilogom ''I'' (Projektiranje betonskih konstrukcija) TPBK-a.

Kontrola armature prije betoniranja predviđa provođenje odgovarajućih normi HRN ENV 13670-1 kao i druge kontrolne radnje određene Prilogom ''J'' TPBK-a.

Norme za čelik za armiranje: HRN 1130-1:2008 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 1.dio: Tehnički

uvjeti isporuke čelika razreda A HRN 1130-2:2008 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 2. dio: Tehnički

uvjeti isporuke čelika razreda B HRN 1130-3:2008 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 3. dio: Tehnički

uvjeti isporuke čelika razreda C HRN 1130-4:2008 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 4. dio: Tehnički

uvjeti isporuke zavarenih mreža HRN 1130-5:2008 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 5. dio: Tehnički

uvjeti isporuke rešetkastih nosača HRN EN 10080:2005 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – Općenito (EN

10080:2005) nHRN EN 10138-1 Čelik za prednapinjanje – 1. dio: Opći zahtjevi (prEN 10138-1:2000) nHRN EN 10138-2 Čelik za prednapinjanje – 2. dio: Žica (prEN 10138-2:2000) nHRN EN 10138-3 Čelik za prednapinjanje – 3. dio: Užad (prEN 10138-3:2000) nHRN EN 10138-4 Čelik za prednapinjanje – 4. dio: Šipke (prEN 10138-4:2000) HRN EN 10020:2008 Definicije i razredba vrsta čelika (EN 10020:2000) HRN EN 10027-1:2007 Sustavi označavanja za čelike – 1. dio: Nazivi čelika (EN 10027:2005) HRN EN 10027-2:1999 Sustavi označavanja za čelike – 2. dio: Brojčani sustav (EN 10027:1992) HRN EN 10079:2008 Definicija čeličnih proizvoda (EN 10079:2007) HRN EN 523:2004 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Nazivlje, zahtjevi,

kontrola kvalitete (EN 523:2003) HRN EN ISO 17660-1 :2008

Zavarivanje – Zavarivanje čelika za armiranje – 1. dio: Nosivi zavareni spojevi (ISO 17660-1:2006; EN ISO 17660-1:2006)

HRN EN ISO 17660-2 :2008

Zavarivanje – Zavarivanje čelika za armiranje – 2. dio: Nenosivi zavareni spojevi (ISO 17660-2:2006; EN ISO 17660-2:2006)

HRN EN 287-1:2004 Provjera osposobljenosti zavarivača – Zavarivanje taljenjem – 1. dio: Čelici (EN 287-1:2004)

HRN EN 287-1:2004 /AC:2007

Provjera osposobljenosti zavarivača – Zavarivanje taljenjem – 1. dio: Čelici (EN 287-1:2004/AC:2004)



3.30.

HRN EN 287-1:2004 /A2:2008

Provjera osposobljenosti zavarivača – Zavarivanje taljenjem – 1. dio: Čelici (EN 287-1:2004/A2:2006)

HRN EN ISO 4063 :2010

Zavarivanje i srodni postupci – Nomenklatura postupaka i referentni brojevi (ISO 4063:2009; EN ISO 4063:2009)

HRN EN 446:2008 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje – Postupci injektiranja (EN 446:2007)

HRN EN 447:2008 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje – Osnovni zahtjevi (EN 447:2007)

Ostale norme koje se primjenjuju na čelik: HRN EN 10020 Definicije i razredba vrsta čelika HRN EN 10204 Metalni proizvodi – Vrste dokumenata o ispitivanju (uključuje dopunu

A1:1995) HRN EN 719 Koordinacija zavarivanja – Zadaci i odgovornosti HRN EN 729-3 Zahtjevi za kakvoću zavarivanja – Zavarivanje taljenjem metalnih

materijala – 3. dio: Standardni zahtjevi za kakvoću HRN EN ISO 4063 Zavarivanje i srodni postupci – Nomenklatura postupaka i referentni

brojevi HRN EN 446 Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje – Postupci injektiranja HRN EN 447 Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje – Svojstva uobičajenih

mortova za injektiranje HRN EN ISO 377 Čelik i čelični proizvodi – Položaj i priprema uzoraka i ispitnih uzoraka

za mehanička ispitivanja HRN EN 10002-1 Metalni materijali – Vlačni pokus – 1. dio: Metoda ispitivanja (pri sobnoj

temperaturi) HRN EN ISO 15630-1 Čelik za armiranje i prednapinjanje betona – Ispitne metode – 1. dio:

Armaturne šipke i žice HRN EN ISO 15630-2 Čelik za armiranje i prednapinjanje betona – Ispitne metode – 2. dio:

Zavarene mreže HRN EN ISO 15630-3 Čelik za armiranje i prednapinjanje betona – Ispitne metode – 3. dio:

Čelik za prednapinjanje HRN EN 524-1 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Ispitne metode – 1.

dio: Određivanje oblika i dimenzija HRN EN 524-2 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Ispitne metode – 2.

dio: Određivanje ponašanja pri savijanju HRN EN 524-3 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Ispitne metode – 3.

dio: Ispitivanje previjanjem HRN EN 524-4 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Ispitne metode – 4.

dio: Određivanje otpornosti na bočno opterećenje HRN EN 524-5 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Ispitne metode – 5.

dio: Određivanje otpornosti na vlačno opterećenje HRN EN 524-6 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Ispitne metode – 6.

dio: Određivanje nepropusnosti (Određivanje gubitka vode) HRN EN 445 Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje – Metode ispitivanja ENV 1992-1-1 Eurokod 2 – Projektiranje betonskih konstrukcija – 1. dio: Opća pravila i

pravila za zgrade ENV 1992-1-2 Eurokod 2 – Projektiranje betonskih konstrukcija – 1-2 dio: Opća pravila

– Projektiranje konstrukcije na požar

Beton

Tehnička svojstva betona specificiraju se prema TPBK i normama HNR EN 206-1:2006 Beton – Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (uključuje amandmane A1:2004 i A2:2005) (EN 206-1:2000 + A1:2004 + A2:2005) i HRN 1128:2007 Beton – Smjernice za primjenu norme HRN EN 206-1. Beton se proizvodi kao:

- projektirani beton



3.31.

- beton zadanog sastava - normirani beton

Svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova ili su specificirana u projektu betonske konstrukcije.

Svojstva očvrsnulog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije ovisno o uvjetima betonske konstrukcije.

Prije početka betoniranja treba provjeriti položaj armature te dimenzije zaštitnih slojeva. Nakon pregleda ispravnosti, nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik odobrava početak betoniranja.

Prije početka betoniranja izvođač mora izraditi detaljnu organizaciju, odnosno program betoniranja i predložiti iste na odobrenje nadzornom inženjeru. Iz programa mora biti vidljiv cjelokupan sustav rada, tj. priprema, manipulacije, transport i ugrađivanje betona. U programu mora biti pokazan: • stvarni volumen ugrađivanja betona te dat računski dokaz da je kapacitet pogona betonare i ostale mehanizacije dovoljan obzirom na sve zahtjeve odnosno uvjete, koje određuju tražena brzina napredovanja ugradbe betona, • brojčani i stručni sastav radnih grupa izvođača, • projektirani sastav betona.

Tehnologiju betoniranja određuje izvoditelj radova te istu dostavlja nadzornom inženjeru na potvrdu. Prekidi betoniranja odnosno radne reške su isključivo određene projektom te ih se izvoditelj radova mora pridržavati bez obzira na tehnologiju.

Sve kasnije utvrđene nepravilnosti, a kojima je uzrok odstupanje od projekta ili od nadzorom prihvaćenih planova, padaju na štetu izvoditelja radova.

Strogo se pridržavati svih uvjeta za betone navedene u projektu betona. Naknadno dodavanje vode u beton ne dozvoljava se. U slučaju isplivavanja vode na površinu betona u toku betoniranja (vibriranja), betoniranje se prekida na štetu izvoditelja.

Nepredviđeni prekid betoniranja unutar jednog elementa nije dozvoljen, pa izvođač mora uvijek imati u pripremi rezervnu mehanizaciju odnosno kapacitete. U slučaju nemogućnosti osiguranja istih prije početka betoniranja ne može se započeti sa betoniranjem.

Treba izbjegavati betoniranje ljeti i za vrijeme velikih vrućina. Također u slučajevima najave eventualnih nepovoljnih vremenskih prilika (kiša - preveliko vlaženje, jaki vjetar - isušivanje, niske temperature zraka i sl.) ne smije se započeti sa betoniranjem kako ne bi došao u opasnost kontinuirani završetak betoniranja pojedinog elementa odnosno u njega ugrađenog betona do potrebnog očvršćivanja.

U slučaju nagle promjene vremenskih prilika (nakon betoniranja) treba osigurati sredstva za zaštitu i njegu novog betona.

Bez obzira na dob dana, po završetku betoniranja, izvođač mora osigurati ispravnu njegu betona u narednih minimalno sedam dana. Površina betona u tom periodu mora biti neprekidno vlažna. Nakon uklanjanja oplate betonsku površinu je potrebno zaštititi od direktnog djelovanja sunca (naglog isušivanja). c) Kontrolni postupci utvrđivanja svojstava betona

1. Kontrola proizvodnje betona Unutarnja kontrola proizvodnje betona provoditi će se prema normi HRN EN 206-1 i mora

obuhvatiti sve mjere nužne za održavanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima norme HRN EN 206-1 i prilogu „A“ TPBK.

2. Kontrola kvalitete betona na gradilištu Obavlja je izvođač radova od vremena preuzimanja betona od proizvođača do završetka

njege ugrađenog betona.



3.32.

U okviru ove kontrole uključeno je mjerenje konzistencije svježeg betona i kontrola istovjetnosti tlačne čvrstoće u skladu s normom HRN EN 206-1, dodatak B i prema Programu uzimanja kontrolnih uzoraka za dokaz istovjetnosti tlačne čvrstoće.

Svojstvo Broj uzoraka Tlačna čvrstoća 3 Vlačna čvrstoća 3

Kontrola svojstava svježeg betona

U skladu s prilogom ''J'', točka TPBK, kada se beton doprema na gradilište iz tvornice betona mora se provesti kontrola koja obuhvaća sljedeće radnje:

-Pregled svake otpremnice -Vizualna kontrola konzistencije jod svake dopreme betona -Mjerenje konzistencije (prema normi HRN EN 12350-2) i to kod izrade kontrolnih uzoraka za

dokaz tlačne čvrstoće i kod svake opravdane sumnje -Ispitivanje sadržaja zračnih pora (prema normi HRN EN 12350-7) kod izrade kontrolnih

uzoraka za dokaz tlačne čvrstoće te -Mjerenje temperature svježeg betona (prema normi HRN U.M1.032) i zraka na početku

ugradnje betona u ljetnim i zimskim uvjetima te kod izrade kontrolnih uzoraka za dokaz tlačne čvrstoće u ovim uvjetima. Kontrola očvrsnulog betona

Istovjetnost tlačne čvrstoće betona na gradilištu dokazuje se na kockama brida 15x15x15cm koje se uzimaju i njeguju prema normi HRN EN 12390-2, a ispituju pri starosti betona 28 dana prema normi HRN EN 12390-3.

Ispitivanje vlačne čvrstoće cijepanjem betona provodi se na valjcima promjera 15cm, visine 30cm koji se uzimaju i njeguju prema normi HRN EN 12390-2, a ispituju pri starosti betona 28 dana prema normi HRN EN 12390-8. d) Izvođenje betonskih radova 1. Zahtjevi kvalitete(specificirana svojstva) za oplatu

Uključujući temelje, oplata se mora projektirati i konstruirati tako da je: - otporna na svako djelovanje tijekom izvedbe, i -dovoljno čvrsta da osigura zadovoljenje dopuštenih odstupanja specificiranih za konstrukciju i da ne utječe na cjelovitost zadanoga konstrukcijskog elementa.

Oplata mora držati beton u zahtijevanom obliku sve dok ne očvrsne. Spojevi između dasaka ili panela moraju dovoljno brtviti kako bi spriječili gubitak finog morta. Unutarnja površina oplate mora biti čista.

Oplatu treba prije betoniranja navlažiti kako bi se spriječio gubitak vode iz betona.

2. Zahtjevi kvalitete(specificirana svojstva) za armaturu i čelik za armiranje

Za armiranje se primjenjuje čelik u šipkama ili armaturna mreža. Aramatura se izrađuje prema projektu betonske konstrukcije, a dokazivanje uporabljivosti i

potvrđivanje sukladnosti provodi se prema odredbama projekta, prilogu B TPBK i normi HRN EN 10080-1. Armatura se mora učvrstiti i osigurati tako da njezin konačni položaj bude unutar dopuštenih odstupanja. Povezivanje se može izvesti tankom žicom ili točkastim zavarivanjem. Ukoliko se za povezivanje rabi zavarivanje, moraju se poštovati zahtjevi dani u normi HRN EN



3.33.

13670-1. Specificirani zaštitni slojevi (nazivne vrijednosti) moraju biti osigurani prikladnim podmetačima i razmačnicima. Sukladnost čelika za armiranje s normom jamči proizvođač, koji izvođaču radova mora predati odgovarajuću ispravu o sukladnosti. Isporuku armature bez isprave o sukladnosti izvođač ne smije preuzeti, a takvu armaturu ne smije ni ugraditi u betonsku konstrukciju. Ako je uz isporuku dostavljena isprava o sukladnosti, u slučaju sumnje u sukladnost svojstava armature s normom, izvođač može njezinu kvalitetu dati provjeriti. 3. Nadzori prije betoniranja Nadzor svojstava materijala i proizvoda obuhvaća vizualni pregled materijala za oplatu i vizualni pregled čelika za armiranje. Nadzor oplate Prije betoniranja potrebno je izvršiti nadzor oplate s obzirom na:

Geometrijska svojstva oplate Stabilnost oplate Nepropusnost oplate i njenih dijelova Uklanjanje nečistoća iz presjeka koji će se betonirati Obradu lica radnih spojnica Uklanjanje vode s dna oplate Pripremu površine oplate I otvore u oplati.

Nadzor armature

Površina armature ne smije sadržavati slobodnu hrđu i štetne tvari koje mogu nepovoljno djelovati na čelik, beton i prionljivost betona i čelika. Prije početka betoniranja mora se potvrditi da je:

armatura prikazana u nacrtima na svom mjestu i na specificiranim razmacima zaštitni sloj u skladu sa specifikacijama armatura nezagađena uljem, mašću, bojom ili drugim štetnim tvarima armatura ispravno učvršćena i osigurana od pomaka tijekom betoniranja i razmak između šipki dovoljan za ugradnju i zbijanje betona.

4. Ugradnja betona

Beton se mora pregledati na mjestu ugradnje. Prije ugradnje potrebno je ispitati svojstva svježeg betona.

Zahtjevi za isporuku i preuzimanje i gradilišni prijevoz svježeg betona

Beton se proizvodi u tvornici betona, a ugradnja betona mora biti najkasnije 60 minuta od izrade u tvornici. Primjenjuje se određeni razred nadzora prema normi HRN EN 13670-1. Nadzor pri preuzimanju betona uključuje provjeru otpremnice prije istovara te preuzimanje betona dokumentira potpisivanjem otpremnice. Tijekom utovara, prijevoza, istovara i prijenosa na gradilištu moraju se na najmanju mjeru svesti štetne promjene svježeg betona kao što su segregacija, izdvajanje vode, gubitak finog morta i dr.

Zahtjevi za način ugradnje i zbijanja betona

Temperatura betona pri ugradnji ne smije biti manja od 5°C niti veća od 25°C. S betoniranjem se može početi samo na osnovu pismene potvrde o preuzimanju podloge,

armature i odobrenju betoniranja od strane nadzornog inženjera.



3.34.

Beton se mora ugrađivati sistematski i programirano prema određenom planu i odabranoj tehnologiji (kran-beton, pumpani beton).

Zabranjeno je korigiranje vode u svježem betonu bez prisustva tehnologa betona. Prije betoniranja treba oplatu polijevati. Pri polijevanju oplate u tijeku betoniranja treba

voditi računa da voda ne uđe u betonsku masu. Dozvoljenu visinu slobodnog pada betona (1,0 m) treba osigurati dovoljnim brojem

vertikalnih lijevaka. Nije dozvoljeno transportiranje betona po kosinama ("riža"). Beton treba ubacivati što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji da bi se izbjegla

segregacija. Nije dozvoljeno transportirati beton pomoću pervibratora. Svaki započeti konstruktivni dio ili element mora biti izbetoniran neprekinuto u započetom

opsegu, kako to predviđa program betoniranja, bez obzira na radno vrijeme, brze vremenske promjene ili isključenje pojedinih uređaja mehanizacije iz pogona.

Zahtjevi za način ugardnje betona u posebnim uvjetima

Ugrađivanje betona u kalupe ili oplatu pri vanjskim temperaturama ispod +5ºC ili +30ºC se smatra betoniranjem u posebnim uvjetima. Za betoniranje u posebnim uvjetima se moraju osigurati posebne mjere zaštite betona.

Pri vanjskim temperaturama ispod +5ºC agregat mora biti otporan na mraz i ne smije sadržati organske primjese koje usporavaju hidrataciju cementa.

Kod izbora cementa prednost imaju visokoaktivni cementi. Kod betoniranja u posebnim uvjetima treba rabiti dodatke protiv smrzavanja betona. Prije prvog smrzavanja beton mora imati najmanje 50% zahtijevane čvrstoće. Kad se u vrlo hladnim danima skida oplata, ne smije doći do naglog hlađenja betona te se

vanjske površine betona moraju zaštititi. Pri betoniranju na visokim temperaturama početnu obradivost treba odrediti prema

prethodno utvrđenom gubitku obradivosti prilikom transporta i ugradnje, u slučaju dužeg transporta ili spore ugradnje betona treba rabiti dodatke - usporivače vezivanja.

Cement i sastav betona koji se ugrađuju u masivne elemente moraju biti takvi da ni u kom slučaju temperatura betona ugrađenog u masu elementa ne bude iznad +65°C. U protivnom se poduzimaju mjere za hlađenje komponenata betona ili hlađenje betona u samom elementu.

Zahtjevi za njegu i zaštitu ugrađenog betona

Njega površine betona mora započeti odmah nakon završetka zbijanja i završne obrade površine. Sastoji se u tretiranju površine betona prskanjem odgovarajućom emulzijom, pod uvjetom da je temperatura površine betona viša od 5°C te zašite od • oborina i tekuće vode - prekrivanjem ceradama ili najlonom • vibracija koje mogu utjecati na promjenu unutrašnje strukture i prionjivost betona i armature, kao i drugih mehaničkih oštećenja u vrijeme vezivanja i početnog očvršćivanja.

Kontrola nakon betoniranja

Nakon betoniranja, aprije uklanjanja oplate, potrebno je procijeniti zadovoljava li čvrstoća betona. Donja oplata ploče smije se ukloniti kada beton postigne najmanje 70% čvrstoće zahtijevanog razreda. Smatra se da je takva čvrstoća dostignuta nakon 7 dana starosti betona. Nakon uklanjanja oplate, površinu betona treba pregledati u skladu s razredom nadzora. e) Ocjena postignute kvalitete 1. Ocjena sukladnosti betona

Beton mora zadovoljavati kriterije identičnosti u skladu s prilogom ‘’J’’ TPBK-a i tablici B.1 HRN EN 206-1 • primjenjuje se za grupu do 6 rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće • grupe od po tri uzastopna rezultata ispitivanja ( x1, x2, x3).



3.35.

Beton se prihvaća ako je ispunjen navedeni kriterij identičnosti. Ako taj kriterij nije zadovoljen, predočit će se naknadni dokaz kvalitete betona koji odredi nadzorni inženjer.

Kriteriji identičnosti tlačne čvrstoće

Beton certificirane kvalitete proizvodnje Identičnost betona se ocjenjuje za svaki pojedini rezultat tlačne čvrstoće i srednju vrijednost od "n" pojedinih rezultata koji se ne preklapaju kako je naznačeno u tablici B.1. Smatra se da beton pripada sukladnom skupu ako su oba kriterija iz tablice B.1 zadovoljena za "n" rezultata dobivenih ispitivanjem čvrstoće uzoraka betona uzetih iz definirane količine betona.

Tablica B.1 - Kriteriji identičnosti tlačne čvrstoće

Broj "n" rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće definirane količine betona

Kriterij 1 Kriterij 2

Srednja vrijednost od "n" rezultata (fcm) N/mm2

Svaki pojedini rezultat (fci) N/mm2

1 Nije primjenjiv ≥ fck - 4 2 – 4 ≥ fck + 1 ≥ fck - 4 5 – 6 ≥ fck + 2 ≥ fck - 4

Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare obavezno je uzimanje uzoraka betona na mjestu ugradnje betona za utvrđivanje tlačne čvrstoće.

Kontrola se provodi na slijedeći način: • na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju • u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije • ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida

ugrađivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvođača

• ako je količina ugrađenog betona veća od 100 m3 za svakih slijedećih ugrađenih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona

• ocjena rezultata ispitivanja uzoraka i dokazivanje karakteristične tlačne čvrstoće betona provodi se odgovarajućom primjenom kriterija iz Dodatka B norme HRN EN 206-1 "Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće"

2. Završna ocjena kvalitete betona u konstrukciji - uporabljivost betonske konstrukcije

Za ugrađeni beton u skladu sa prilogom J. točkom 2.4 TPBK će se dati Završna ocjena kvalitete betona koja obuhvaća : • dokumentaciju o preuzimanju betona po grupama – rezultate nadzornih radnji i kontrolnih

postupaka koji se sukladno propisu TPBK obavezno provode prije ugradnje građevnih proizvoda u betonsku konstrukciju,

• dokaze upotrebljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvođač osigurao tijekom građenja betonske konstrukcije.

• mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda konstrukcije, pregleda dokumentacije u tijeku izvođenja

• rezultate ispitivanja pokusnim opterećenjem betonske konstrukcije i njezinih dijelova. • Uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji

koju izvođač mora imati na gradilištu, te dokumentaciju te dokumentaciju koju mora imati proizvođač građevinskog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.



3.36.

Završnu ocjenu kvalitete betona u konstrukciji će dati zadužena stručna osoba naručitelja (nadzorni inženjer) ili po njemu angažirana pravna osoba za djelatnost kontrole i osiguranja kvalitete betona.

Na osnovu ove ocjene se dokazuje uporabljivost i trajnost konstrukcije uvjetovana projektom konstrukcije i važećim propisima, ili se traži naknadni dokaz kvalitete betona.

f) Oplata i skela

Za izvedbu gotovo svih betonskih i armirano-betonskih elemenata treba pravovremeno izraditi, postaviti i učvrstiti odgovarajuću drvenu, metalnu ili sličnu oplatu. Oplata mora odgovarati mjerama građevinskih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i razupiranjem joj se mora osigurati stabilnost i nedeformabilnost pod teretom ugrađene mješavine. Unutarnje površine moraju biti ravne i glatke, bilo da su vertikalne, horizontalne ili kose. Postavljena oplata se mora lako i jednostavno rastaviti, bez udaranja i upotrebe pomoćnih alata i sredstava čime bi se tek izvedena konstrukcija izložila štetnim vibracijama. Ustanovi li se nakon skidanja oplate da izvedena konstrukcija dimenzijama i oblikom ne odgovara projektu, izvođač ju je obavezan srušiti i ponovo izvesti prema projektu.

Prije ugradnje svježe mješavine betona sav prostor unutar oplate treba očistiti od smeća (zaostale drvene građe, lišća itd.) i dobro oprati te je, ako je drvena, dobro namočiti, a ako je metalna, premazati uljem.

Sva oplata s potrebnom nosivom skelom se neće posebno obračunavati, već je obuhvaćena jediničnom cijenom betona, odnosno armiranog betona.

Izvođač ne može započeti betoniranje dok nadzorni inženjer ne izvrši pregled postavljene oplate i pismeno je ne odobri. g) Sastav projektiranog betona

Da bi beton zadovoljio zahtijevana svojstva, potrebno je pažljivo odabrati i definirati svojstva sastavnih materijala betona, te neke značajke sastava betona (kao npr. maksimalni v/c omjer, maksimalno zrno agregata, količinu zraka u svježem betonu i drugo.)

Čvrstoća betona odnosno razred tlačne čvrstoće betona određen je projektom konstrukcije,a definiran je kao karakteristična vrijednost s 95% vjerojatnosti i s kriterijima sukladnosti prema normi HRN EN 206-1.

Prema TPBK građevine treba projektirati i izvoditi tako da im uporabni vijek bude

minimalno 50 godina. Trajnost betona u konstrukciji ovisi o razredu izloženosti betona. Zahtjevi za sastav betona za svaki razred izloženosti jesu: - dopušteni tip i razred sastavnog materijala - maksimalni v/c omjer - minimalna količina cementa - najmanji razred tlačne čvrstoće - minimalna količina zraka u betonu.



3.37.

Projektirani beton na osnovi projekta konstrukcije a)Osnovni zahtjevi - Razred izloženosti XC2,XS1 (vanjski betonski elementi, dijelovi temelja). - Beton mora biti razreda tlačne čvrstoće C 30/37 (ispitivanje prema normi HRN EN 12390-3), a srednja vlačna čvrstoća betona fctm=2,9 N/mm2 (ispitivanje prema normi HRN EN 12390-6) - Zaštitni sloj betona:nazivna veličina zaštitnog sloja betona (cnom) određuje se prema izrazu cnom = cmin + Δc (mm) cnom = 50 mm - Najveće zrno agregata ne smije biti veća od: Dmax = 32 mm b) Dodatni zahtjevi za projektirani beton - za svježi beton najmanja količina cementa 300 kg maximalni v/c omjer 0,50 razred slijeganja S3 dubina prodora vode pod pritiskom VDP2 razred sadržaja klorida Cl 0,20 temperatura svježeg betona 5-30 °C



3.38.

5.PROGRAM KONTROLE ZA ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN

Sukladno uvjetima Konzervatorskog odjela Pula projektom se predviđa reutilizacija postojećeg opločenja i kamenih suba. Mogućnost ponovne uporabe pojedinih kamenih elemenata ocijenit će se na terenu uz suglasnost predstavnika Konzervatorskog odjela i nadzornog inženjera. Proizvodi za krute podove za vanjsku uporabu za oblaganje pješačkog i cestovnog prometnog područja podliježu sustavu ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda; 4 koji uključuje: - stalnu tvorničku kontrolu proizvodnje od strane proizvođača (izdaje se izjava o sukladnosti) - početno ispitivanje tipa građevnog proizvoda od strane proizvođača (izdaje se izjava o sukladnosti) Zahtjevi za novi kamen za vanjske podne obloge odnose se na:



3.39.

Ocjena mogućnosti uporabe kamena provodi se na temelju laboratorijski ispitanih fizičko mehaničkih svojstava i mineraloško petrografskog sastava. Na predmetne pješačke i kolno-pješačke površine može se ugraditi arhitektonsko-građevni materijal pogodan za oblaganje vanjskih podnih površina. Novi kamen svojom teksturom, bojom i obradom mora slijediti postojeće povijesno opločenje. Kamen Vapnenac koji se ugrađuje u pješačke i kolno-pješačke površine mora zadovoljavati slijedeće uvijete: 1. jednoosna tlačna čvrstoća >130 Mpa 2. savojna čvrstoća >9 Mpa 3. ukupna poroznost <2,5 % 4. upijanje vode <1,0% Kamene stube od sivog pješčenjaka vratiti će se na izvorno mjesto, a dotrajale i oštećene zamjeniti istovjetnim materijalom i uzorkom. Za kamen pješčenjak se ne uvjetuju vrijednosti ispitanih svojstava, već je potrebno dokazati pogodnost za oblaganje vanjskih podnih površina. Iznimno, uz suglasnost Konzervatorskog odjela moguće je ugraditi kamen drugog mineraloško petrografskog sastava, ogovarajuće obrade. 6.PROGRAM KONTROLE ZA ASFALTNE SLOJEVE Bitumenizirani nosivo-habajući sloj (BNHS) Prethodna ispitivanja Aktivnosti prije početka asfalterskih radova s obzirom na prethodna ispitivinja upotrebljivosti materijala, izradu prethodnih i radnih sastava i izradu pokusne dionice, provode se sukladno potpoglavlju 6-00.4.1 OTU. Tekuća ispitivanja Tekuća ispitivanja sastavnih materijala provode se prema potpoglavlju 6-00.4.2.1 OTU. Tekuća ispitivanja proizvedene asfaltne mješavine Uzorci asfaltne mješavine uzimaju se na mjestu proizvodnje ili na mjestu ugradnje. Sastav asfaltne mješavine provjerava se ispitivanjem najmanje jednog uzorka na 500 tona proizvedene asfaltne mješavine. Ispituju se svojstva sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.1 OTU. Fizičko - mehanička svojstva asfaltne mješavine provjeravaju se ispitivanjem najmanje jednog uzorka na svakih 1000 tona proizvedene asfaltne mješavine. Ispituju se svojstva sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.1 OTU. Tekuća ispitivanja ugradnje asfaltne mješavine provodi se sukladno potpoglavlju 6- 00.4.2.1 OTU. Kontrolna ispitivanja sastavnih materijala Uzorci sastavnih materijala za proizvodnju asfaltnih mješavina uzimaju se na asfaltnim bazama i ispituju sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.2 u OTU.



3.40.

Kontrolna ispitivanja proizvedene asfaltne mješavine Uzorci asfaltne mješavine za kontrolno ispitivanje uzimaju se u pravilu na mjestu ugradnje asfaltne mješavine. Sastav i fizičko - mehanička svojstva asfaltne mješavine ispituju se na svakih 6000 m2 izvedenog BNHS-a. Na uzorcima asfaltne mješavine ispituju se svojstva sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.2 OTU. 7. PROGRAM KONTROLE KVALITETE ZA KANALIZACIJSKE OBJEKTE Iskop rova za cjevovod Rad obuhvaća strojni iskop rova za kanalizaciju u “A” i “B” kategorijama materijala u svemu prema dimenzijama iz projekta. Širina i dubina rova zadana je projektom. Na mjestima spojeva cijevi s revizionim oknima kanalizacije, izvode se proširenja iskopa za 50 cm ili veća prema projektu. Proširenja su potrebna za obradu, spajanje i brtvljene spoja cijevi. Iskopani materijal odlaže se privremeno uz rub iskopanog rova na takvoj udaljenosti na kojoj neće izazvati urušavanje iskopanog rova. Dio materijala se koristi za zatrpavanje rova, a višak odvozi na određeno odlagalište i tamo razastire. Minimalna širina iskopa rova za kanalizaciju uvjetovana je projektiranim profilom kanalizacijske cijevi i potrebnom dubinom rova, te geotehničkim osobinama tla. Sve dimenzije iskopa izvode se prema zadanim kotama iz projekta. Rovove treba izvoditi tako da se osigura sigurna i stručna ugradnja cjevovoda. Najveća širina rova – širina rova ne smije prekoračiti najveću širinu dobivenu statičkim proračunom. Najmanja širina rova mora biti veća od vrijednosti iz tablice 1 (ovisno o nazivnom promjeru) i tablice 2 (ovisno o dubini rova) Tabl.1 DN razuprti rov nerazuprti rov β > 60° β = 60° ≤ 225 OD +0,40 OD +0,40 >225 do ≤ 350 OD +0,50 OD +0,50 OD +0,40 >350 do ≤ 700 OD +0,70 OD +0,70 OD +0,40 >700 do ≤ 1200 OD +0,85 OD +0,85 OD +0,40 >1200 OD +1,00 OD +1,00 OD +0,40 OD – vanjski promjer u metrima β - kut pokosa nepodgrađenog rova, mjereno od horizontale Tabl.2 Dubina rova (m) najmanja širina rova (m) < 1,00 nije zadana ≥ 1,00 ≤ 1,75 0,80 > 1,75 ≤ 4,00 0,90



3.41.

> 4,00 1,00 Iznimke od najmanje širine rova – kad osoblje nikad ne ulazi u rov (npr. kod automatizirane tehnike polaganja) - kad osoblje nikad ne ulazi u prostor između cjevovoda i stijenke rova - na uskim mjestima i kod nepredviđenih situacija Ukoliko to projektom nije definirano, dopušteno odstupanje kote iskopa uređenog dna rova može biti lokalno 3 cm od projektirane kote. Na mjestima izvedbe revizionih okana, kod pada dna kanalizacije manjeg od 1%, odstupanje od projektom zadane kote dna dopušteno je do max. 1 cm. Ukoliko sraslo temeljno ili općenito dno iskopa, ne udovoljava traženim uvjetima nosivosti, potrebno ga je poboljšati do zadane zbijenosti. Izrada posteljice Na pripremljeno i preuzeto dno iskopa, moguće je započeti ugradnju podložnog sloja od pijeska prema rješenjima iz projekta. Podloga od pijeska ugrađuje se na odgovarajuće pripremljen planum iskopa dna rova. Pijesak se ugrađuje u sloju debljine prema projektu. Minimalna debljina posteljice kod normalnih uvjeta tla iznosi 10 cm. Podloga od pijeska izvodi se na cijeloj širini dna, u jednom ili dva sloja prema projektu. Materijali za posteljicu i oblogu cjevovoda Materijali za posteljicu i oblogu cjevovoda moraju osiguravati trajnu stabilnost i prihvat opterećenja cjevovoda u tlu. Materijali ne smiju imati utjecaj na cijev, cijevni materijal i podzemnu vodu. Smrznuti materijal se ne smije upotrebljavati. Ovi materijali mogu biti zemlja od iskopa čija je upotrebljivost ispitana ili dopremljeni materijal. Materijal za podlogu ne smije sadržavati dijelove koji su veći od: - za promjer cijevi 200 mm veličine zrna do 22 mm - za promjer cijevi 200 do 600 mm veličine zrna do 40 mm Zemlja od iskopa: Zahtjevi za ponovnom upotrebom zemlje od iskopa su: usklađenost za zahtjevima projekta; stupanj zbijenosti ako je određen; bez štetnih sastojaka za cijev Dopremljeni materijali: - zrnati materijali (šljunak jedne granulacije, materijal stupnjevane zrnatosti-granulirani, pijesak, mješavina zrna, lomljeni materijal) - hidraulički vezani materijali (stabilizirano tlo, lagani beton, mršavi beton, nearmirani beton, armirani b.) - drugi materijali – smiju se upotrebljavati ako je ispitana njihova prikladnost. Prirodne i umjetne tvari koje mogu pridonijeti oštećenjima cjevovoda i okana nisu prikladne. Izvedenu podlogu prije postavljanja kanalizacije mora preuzeti nadzorni inženjer. Odstupanje veće od 1,0 cm, na dužini od 4 m neće se tolerirati. Materijali za glavno zatrpavanje



3.42.

Materijali za posteljicu i oblogu cjevovoda mogu se upotrebljavati i za glavno zatrpavanje. Najveća veličina kamena u iskopanom materijalu upotrijebljenom za glavno zatrpavanje može biti 300 mm ili debljine pokrovnog sloja ili polovina debljine sloja koji se zbija, prema tome koje je najmanje. Najveća veličina može se ograničiti i uvjetima u tlu, podzemnom vodom i cijevnim materijalom. 3. Dobava, doprema i ugradnja kanalizacijskih cijevi Kanalizacijske cijevi i fazonski komadi isporučuju se na gradilište u zadanim količinama i uz dokaze o sukladnosti proizvoda i garanciju trajnosti. Transport i skladištenje proizvoda mora se provesti u skladu s uputama proizvođača i važećim normama. Kanalizacijske cijevi koje se ugrađuju moraju udovoljavati propisanim uvjetima iz projekta i imati potvrdu i dopuštenje ugradnje u R Hrvatskoj. Ugrađuju se na pripremljeni podložni sloj od pijeska. Postavljanje cijevi može započeti tek nakon što nadzorni inženjer preuzme podlogu, geodetskom kontrolom na svakom projektnom profilu a po potrebi i gušće. Spojevi cijevi moraju biti vodonepropusni kao i priključci cijevi na revizijsko okna Sve cijevi moraju imati dokaz o uporabljivosti, a njihovu primjenu odobrava nadzorni inženjer. Materijal koji ne odgovara traženim zahtjevima kvalitete ne može se ugraditi. Cijevi za kanalizaciju trebaju zadovoljiti zahtjeve prema HRN: - dimenzije (promjer, dužina, debljina stjenke), - vodonepropusnost, - otpornost na pritisak na tjemenu, - upijanje vode (pri potapanju). - trajnost i otpornost na agresivne tvari: soli i naftne derivate Kakvoća cijevi za kanalizaciju mora odgovarati svim zahtjevima projekta, ako su posebno navedeni. Ugradnja djelomično oštećenih ili napuklih cijevi nije dopuštena. Zatrpavanje rova kanalizacije Zatrpavanje kanalizacijskog rova smije započeti nakon što izvođač predoči dokaze uporabljivosti materijala i elemenata, te potvrdu ovlaštenog tijela o vodonepropusnosti, te pošto nadzorni inženjer preuzme ugrađene kanalizacijske cijevi. Materijal se zbija oprezno, ručno ili laganim sredstvima za sabijanje tla, kako ne bi došlo do oštećenja kanalizacijskih cijevi. Debljina slojeva pri zbijanju mora odgovarati vrsti materijala i primijenjenom stroju za zbijanje, kako bi se osigurala mogućnost postizanja tražene zbijenosti po cijeloj dubini rova. Kontrola zbijenosti obavlja se određivanjem stupnja zbijenosti (Sz) u odnosu na standardni Proctorov postupak. Zbijenost se provjerava na svakom sloju ispune, na svakih 50 ml kanalizacije. 4. Ispitivanje na vodonepropusnost Program ispitivanja na vodonepropusnost odobrava nadzorni inženjer. Ako nadzorni inženjer prilikom tekućih ispitivanja ustanovi da rezultati imaju veća odstupanja od traženih vrijednosti, može povećati obim minimalnih tekućih ispitivanja. Ispitivanje kanalizacije na vodonepropusnost vrši se ispitnim tlakom koji proizlazi iz mjerenja



3.43.

punjenjem ispitne dionice do razine terena, ovisno od unaprijed zadanog, uzvodnog ili nizvodnog okna - i to najviše 50 kPa, a najmanje 10 kPa, mjereno na tjemenu cijevi u vremenu od 60 min. Kanalizacija se ostavlja napunjena vodom 24 h da se stjenke cijevi natope vodom (betonske cijevi), zatim se podiže pritisak do propisanog. Probna dionica se drži pod pritiskom 60 min. Sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11) građevine za odvodnju otpadnih voda moraju se tijekom građenja i uporabe podvrgnuti kontroli ispravnosti strukturalne stabilnosti i osiguranja funkcionalnosti koja se dokazuje CCTV inspekcijom prema normi Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada – 2. dio: Sustav kodiranja optičkog nadzora HRN EN 13508-2/AC. Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala moraju biti u skladu s hrvatskom normom HRN EN 1610:2002. Projektanti : Martina Medica, mag.ing.aedif. Daniela Škandul, dipl.ing.arh.


Broj projekta: 047_13_IZ Program zaštite na radu

4.1.

4. PROGRAM ZAŠTITE NA RADU



4.2.

Investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova. Plan izvođenja radova potrebno je izraditi u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima. Svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana dužan je izraditi svoj plan izvođenja radova i odrediti rok dovršetka radova. Plan izvođenja radova mora sadržavati: • opis i shemu (nacrt) izvođenja radova, • popis opasnih tvari, • popis posebno opasnih poslova, • određivanje mjesta rada na kojima postoji povećana opasnost za život i

zdravlje radnika, kao i vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme,

• postupke za usklađivanje međudjelovanja svih aktivnosti u neposrednoj blizini gradilišta, također s mogućnošću hitnog isključenja komunalnih vodova u slučaju nužde,

• postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada ili faze radova koje se obavljaju istovremeno ili u slijedu jedna iza druge,

• postupak usklađivanja izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu, vremenski plan radova,

• način organiziranja suradnje i uzajamno izvješćivanja svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika, koji će zajedno ili jedan za drugim (u slijedu) raditi na istom gradilištu o tijeku

• način organiziranja da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište

• zajedničke mjere zaštite na radu na gradilištu • obveza izvođača o međusobnom izvješćivanju o tijeku pojedinačnih faza rada • pravila ponašanja na gradilištu • popis poslova s procjenom troškova (troškovnikom) uređenja gradilišta i

izvođenja zajedničkih mjera za provedbu zaštite na radu na radilištu • popis isprava, evidencija i uputa iz zaštite na radu, koje se moraju čuvati

stalno na gradilištu • potpis odgovorne osobe za izradu plana izvođenja radova i pečat.

Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati na sigurnost i zdravlje radnika mora biti unesena u plan izvođenja radova.

U skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, ukoliko je to potrebno, Investitor je obvezan imenovati koordinatora za zaštitu na radu, odnosno odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvođenja radova.

Poslodavci koji obavljaju građevinske radove dužni su prije početka radova urediti gradilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu.

Poslodavac je dužan čuvati na gradilištu dokaze o osposobljenosti radnika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, dokaze o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova.



4.3.

Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći.

Pri izvođenju radova na gradilištu je potrebno uvažavati i primjenjivati načela Zakona o zaštiti na radu i to osobito: 1. za održavanje primjerenog reda i zadovoljavajuće čistoće na gradilištu; 2. izbor i razmještaj mjesta rada, uzimajući pri tome u obzir način održavanja pristupnih putova te određivanja smjerova kretanja i površina za prolaz, kretanje ili za opremu; 3. uvjete pod kojima se rukuje različitim materijalima; 4. tehničko održavanje, prethodni i redoviti pregledi instalacija i opreme radi ispravljanja svih nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost i zdravlje radnika; 5. razmještaj i označavanje površina za skladištenje različitih materijala, posebice kada se radi o opasnim materijalima i tvarima; 6. uvjete pod kojima se koriste i premještaju ili uklanjaju opasni materijali; 7. skladištenje i odlaganje ili uklanjanje otpadaka i otpadnog materijala; 8. usklađivanje vremena izvođenja različitih vrsta radova ili faza rada na temelju odvijanja poslova na gradilištu; 9. suradnja između izvođača i drugih osoba na gradilištu; 10. uzajamnog djelovanja svih aktivnosti na mjestu na kojem se radi ili u blizini kojega se nalazi gradilište. Izvođači i druge osobe na gradilištu su obvezni radi osiguranja zaštite na radu na gradilištu uvažavati upute glavnog inženjera gradilišta i/ili koordinatora za zaštitu na radu. Izvođač je dužan radnicima i/ili njihovim predstavnicima dati sve potrebne obavijesti o zaštiti na radu na gradilištu i rizicima za sigurnost i zdravlje pri pojedinim radovima. Izvođač je dužan savjetovati se s radnicima i/ili njihovim predstavnicima o svim poslovima u vezi zaštite na radu na gradilištu.

Projektant: Martina Medica, mag.ing.aedif.


Broj projekta: 047_13_IZ Program zaštite od požara

5.1.

5. PROGRAM ZAŠTITE OD POŽARA



5.2.

MJERE ZAŠTITE OD POŽARA, VATROGASNI PRISTUPI I MJERE ZAŠTITE RUKOVANJA GOSPODARSKIM EKSPLOZIVNIM TVARIMA ZA POSLOVE MINIRANJA

Prilikom projektiranja pridržavali smo se zakona, propisa, uredbi i normi

navedenih u poglavlju 2. ovog projekta. Mjere zaštite od požara koje treba poduzeti na gradilištu tijekom građenja,

kako bi se požarni rizik ograničio na prihvatljivu mjeru, te omogućila učinkovita intervencija vatrogasaca uz njihovu zaštitu uređuje Pravilnik o mjerama zaštite

od požara kod građenja. Na zaštitu od požara gradilišta na odgovarajući način se primjenjuju propisi koji uređuju pojedina područja ovisno o vrsti radova koji se u pojedinim fazama građenja izvode na gradilištu.

Odgovorna osoba za provođenje mjera zaštite od požara na gradilištu je izvođač radova. Mjere zaštite od požara na gradilištu provode se kontinuirano dok gradilište postoji. Ukoliko kod građenja sudjeluje više izvođača, odgovorna osoba za provođenje mjera zaštite od požara je glavni izvođač radova.

Na gradilištima kod kojih se tijekom gradnje koriste tehnologije visokog požarnog rizika, ili su otežani uvjeti gašenja i spašavanja, provode se dodatne mjere zaštite od požara sukladno izrađenoj prosudbi privremeno povećanog požarnog rizika.

Opasnosti od požara na gradilištu nastaju zbog različitih svojstava

otpornosti i reakcije na požar materijala koji se koristi kao i pojedinih radnji koje se obavljaju kod građenja.

Najčešća mjesta i radnje potencijalno opasni za nastanak i širenje požara na gradilištima su: – mjesta držanja odnosno skladištenja zapaljivih i/ili eksplozivnih tvari, – skladišta plinskih boca, – prostor za uporabu sredstava za čišćenje i raznih otapala, – deponij građevinskog otpada, – ambalažni materijali, – uređaji, oprema i instalacije koje mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara (peći za grijanje, plinski i električni uređaji, privremena instalacija rasvjete i dr.) – uporaba ljepila i obrada, – uporaba otvorenog plamena ili žara pri radu (vrenje ljepenke, skidanje uljnog naliča, pušenje i slično), – uporaba uređaja i alata koji iskre, – spaljivanje raznog materijala, – rušenja i demontaže, – puštanje u rad pojedinih instalacija (plina, struje).

Kako bi se spriječilo nastajanje i širenje požara na gradilištu i osiguralo

njegovo učinkovito gašenje potrebno je planirati i provoditi odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere na gradilištu, za vrijeme i izvan radnog vremena, koje uključuju:



5.3.

– mjere praćenja i kontrole ulazaka i izlazaka (ograđivanje gradilišta, čuvarska službe i drugo), – mjere zabrane ili ograničenja kretanja vozila i osoba, – mjere zabrane ili ograničenja unošenja opasnih tvari koje nisu namijenjene za potrebe građenja (pirotehnika i slično) i obavljanja opasnih radnji (pušenje i slično), – mjere označavanja, upozoravanja, obavješćivanja i informiranja o opasnostima i provođenju potrebnih mjera zaštite od požara, – osposobljenost osoba za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, – odabir mjesta i uvjete smještaja osoba na gradilištu (stambene barake, kontejneri i drugo) koji se odnose na sigurnosne udaljenosti (minimalno 5 metara u svim smjerovima od ostalih objekata gradilišta), požarna svojstva konstrukcijskih elemenata (minimalno razreda reakcije na požar A2), grijanje i hlađenje prostorija (zatvoreni sustavi) i drugo, – odabir mjesta i uvjete držanja i skladištenja zapaljivih i eksplozivnih tvari (sigurnosne udaljenosti, ograđivanje, znakovi opasnosti, priručni uređaji i oprema za gašenje požara i drugo), – mjere zaštite od požara kod obavljanja radova koji mogu izazvati požar (zavarivanje – elektrolučno ili autogeno, rezanje reznom pločom, brušenje, lemljenje, rad uporabom otvorenog plamena kao što je varenje ljepenke kod hidroizolacionih radova, skidanje boja plamenikom i slično), – mjere osiguranja dostatne količine i odgovarajuće vrste sredstava za gašenje početnih požara (vode, pijeska i drugo), – mjere osiguranja dostatne količine i odgovarajuće vrste opreme za gašenje početnih požara (vatrogasnih aparata, posuda za vodu, hidranata i drugo), – mjere osiguranja pristupa za potrebe vatrogasne intervencije i održavanja, – mjere zbrinjavanja i redovitog uklanjanja prašine i otpada (osobito ambalažnog otpada, krpa natopljenih otapalima i slično), – odabir odgovarajuće izvedbe (Ex-izvedba) i mjere održavanja u ispravnom stanju uređaja, opreme i alata te njihova pohrana i stavljanje van pogona nakon uporabe, – mjere zaštite od atmosferskog pražnjenja, – mjere provjere provođenja mjera zaštite od požara, – način postupanja i uzbunjivanja u slučaju požara



Broj projekta: 047_13_IZ Program zaštite okoliša

6.1.

6. PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA


Broj projekta: 047_13_IZ Program zaštite okoliša

6.2.

PROGRAM SANACIJE OKOLIŠA GRADILIŠTA Ovim projektom predviđa se rekonstrukcija postojećih pješačkih i kolno-pješačkih površina kamenim opločenjem. U pripremnim radovima i izvođenjem radova na izgradnji predmetnih površina dolazi do stvaranja građevnog otpada, pogotovo kod uklanjanja postojećih građevinskih elemenata. Dijelom se pojedini materijal može koristiti za ponovu upotrebu ako svojom kvalitetom odgovara određenim zahtjevima za primjenu u cilju smanjenja troškova i racionalnije gradnje. Po završetku svih vrsta radova (zemljanih, građevinskih, i dr.) potrebno je gradilište temeljito očistiti od otpadnog i viška materijala koji se samo privremeno može deponirati za vrijeme izvođenja radova. Sav višak materijala iz iskopa i suvišan materijal koji se neće upotrijebiti potrebno je odvesti u deponiju koju će odrediti nadzorni inženjer na gradilištu. Deponiranje će se vršiti razastiranjem u slojevima. Deponiju će se nakon deponiranja građevinskog materijala urediti planiranjem i dovesti u nivo prijašnjeg stanja. Sve okolne površine koje su na bilo koji način degradirane građevnim otpadom kao posljedicom izvođenja radova, izvođač radova dužan je dovesti u uredno stanje. Nastala oštećenja na asfaltu, uređenim površinama, ogradama, instalacijama ili objektima, izvođač radova obavezno treba sanirati i dovesti u prvotno stanje, a eventualnu štetu novčano namiriti. Projektant: Martina Medica, mag.ing.aedif.

Broj projekta: 047_13_IZ Troškovnik

7.1.

7. TROŠKOVNIK


7.2.

OPĆI UVJETI Sve odredbe navedenih Općih tehničkih uvjeta (Institut Građevinarstva Hrvatske, 2001.) smatraju se sastavnim dijelom opisa stavki ovog troškovnika. Svi radovi obuhvaćeni ovim troškovnikom moraju se ponuditi, ugovoriti i izvesti u svemu po općim i pojedinačnim opisima iz troškovnika, nacrtima, detaljima, uputstvima nadzornog inženjera i konzervatora, a sukladno važećim tehničkim propisima. Jediničnom cijenom za svaki rad predviđen ovim troškovnikom obuhvaćeno je: potpuno dovršenje radova sa svim predradnjama, transportom i ostalim radnim operacijama; sav rad, alat, materijal, amortizacija i svi ostali troškovi koji se odnose na ovu građevinu; troškovi i takse privremenih priključaka potrebnih instalacija svi privremeni pomoćni objekti (kancelarije, priručna skladišta i sl.); čišćenje i održavanje gradilišta za svo vrijeme gradnje; osiguranje neometanog prolaza i prometa; sve higijensko tehničke zaštitne mjere za sve zaposlene radnike; sva potrebna ispitivanja u svrhu dokazivanja kvalitete i funkcionalnosti; predaja dokumentacije kojom se dokazuju svojstva ugrađene opreme i gotovih proizvoda sukladno zakonu o građevnim proizvodima. U ukupnu cijenu izvođenja radova uključeni su i troškovi organizacije gradilišta , osiguranje gradilišta i osoba, sva potrebna infrastruktura gradilišta (struja, voda, telefonija, itd.), sve sukladno planu izvođenja radova, te izvođač radova nema pravo na posebnu naknadu za ove radove. Sve obaveze i izdatke, te troškove po odredbama ovih uvjeta dužan je izvođač ukalkulirati u ponuđene jedinične cijene za radove na građevini i ne može zahtjevati da se ti radovi posebno naplaćuju. Prije davanja ponude izvođač radova mora obavezno pregledati projektnu dokumentaciju, te zatražiti objašnjenje za nejasne stavke te na vrijeme dati svoje primjedbe. Kod izvođenja radova, s obzirom na karakter građenja, posebnu pažnju treba posvetiti mjerama zaštite kulturnog dobra. Izvođač je dužan radove izvesti uz sve potrebne mjere sigurnosti, tako da ne dođe do nikakvih smetnji i opasnosti po život i zdravlje zaposlenih radnika, osoblja i prolaznika, odnosno smetnji i oštećenja okolnih objekata. Na predmetnom području nisu izvršeni geotehnički istražni radovi. Ukoliko se prilikom izrade iskopa utvrdi da kategorija tla predviđena projektom ne odgovara stvarnom stanju potrebno je prilagoditi tehnologiju iskopa stvarnom stanju na terenu, a sve uz pismeno odobrenje nadzornog inženjera. Unutar povijesne jezgre iskop se može odvijati samo manjim strojevima i ručno. Nije dozvoljeno koristiti tešku mehanizaciju. Iskop uz postojeće mora se izvoditi ručno, odnosno prema uputama nadzornog inženjera. Eventualnu sanaciju temelja kuća izvršiti uz konzultacije s ovlaštenim inženjerom građevine (konstrukterskog usmjerenja) koji ima dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U slučaju prekida radova iz bilo kojeg razloga potrebno je osigurati hitne mjere zaštite nalaza i temelja građevina prema uputama ovlaštenog inženjera građevine konstrukterskog usmjerenja (statičar) sa dopuštenjem za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara , nadležnog arheologa i konzervatora. Sva odstupanja od projekta zbog novih saznanja na terenu mogu uslijediti samo uz suglasnost nadzornog inženjera i po odobrenju naručitelja.


7.3.

Broj projekta: 047_13_IZ Uporaba građevine i uvjeti za korištenje

8.1.

8. UPORABA GRAĐEVINE I UVJETI ZA KORIŠTENJE

Broj projekta: 047_13_IZ Uporaba građevine i uvjeti za korištenje

8.2.

UPORABA I ODRŽAVANJE POVRŠINA NAMJENJENIH KOLNOM I PJEŠAČKOM PROMETU

Građevina se smije rabiti samo u skladu s njenom namjenom, a namjena građevine je utvrđena projektom (pješačke i kolno pješačke površine). U kolno-pješačkom dijelu ne dozvoljava se prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno s teretom imaju masu ili osovinski pritisak veći od dopuštenog (5t). Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za građevinu te unapređivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu i nesmetanog pristupa građevini. U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja. SVRHA I CILJEVI ODRŽAVANJA SU: - sprečavanje propadanja građevine - sigurnost korištenja - zaštita građevine od korisnika i trećih osoba - zaštita okoliša od štetnog utjecaja. VRSTE ODRŽAVANJA SU: Redovito održavanje - podrazumjeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela godine na

kolno-pješačkim i pješačkim površinama uključujući i sve objekte i instalacije. - obuhvaća redovno čišćenje kolno-pješačkih površina i sustava za odvodnju - obuhvaća redovite preglede obrade kamena, posebno suba, u pogledu istrošenosti

odnosno moguće klizavosti. U slučaju detekcije moguće opasnosti potrebno je predvidjeti obnovu obrade kroz izvanredno održavanje

Izvanredno održavanje - povremeni su radovi za mjestimično ili cijelokupno poboljšanje prometnih

površina, osiguranje sigurnosti, stabilnosti i trajnosti pješačkih i kolno pješačkih površina (površinska obrada kamenih ploča, sanacija dijelova opločenja)

- investitor je dužan posebnu pažnju posvetiti održavanju i obnovi površinske obrade kamena kako njegovim trošenjem ne bi nastale izlizane površine koje bi bile opasne za pješake zbog mogućnosti klizanja

- jednostavni radovi kojima se utječe na površinsku obradu i oblikovno rješenje kolno-pješačkih i pješačkih površina mogu se izvoditi samo uz suglasnost Konzervatorskog odjela Pula


Documents

REKONSTRUKCIJA DE VILLEOVOG USPONA U PULI 2. · PDF fileREKONSTRUKCIJA DE VILLEOVOG USPONA U PULI Broj projekta: 047_13_IZ Primjenjeni zakoni, pravilnici, uredbe i norme 2.2. 1. Prostorno