Razvojna strategija Grada Vrbovca za razdoblje 2015.-2020 ... · geografsko obilježje Zagrebačke županije je to što je ona najbliža prostorna periferija metropole, Grada Zagreba,

Razvojna strategija

Grada Vrbovca

za razdoblje

2015.-2020.godine

NAPOMENA:

U nastavku Vam donosimo Poglavlje 3. Analizu postojećeg stanja. Molili bismo Vas da Vaše nadopune označite drugom bojom.

Također, metodologija izrade Strategije, kao i sadržaj, ne mogu se mijenjati, s obzirom da je kao takvo zadano i u skladu sa izradom županijskih razvojnih strategija.

srpanj 2015. godine

Strategija razvoja Grada Vrbovca za razdoblje 2015.-2020.

2

Kratice korištene u tekstu:

ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela

APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

BDP Bruto domaći proizvod

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

EIB Europska investicijska banka

EU Europska unija

Ha hektar = 10.000 m2

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

HPA Hrvatska poljoprivredna agencija

HPK Hrvatska poljoprivredna komora (prije HZPSS)

HZPSS Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu (sada HPA)

JKP Javno komunalno poduzeće

JLS Jedinica lokalne samouprave

LD Lovačko društvo

LEADER Program Europske unije za razvoj ruralnih područja

LU Lovačka udruga

MT

NKD

Ministarstvo turizma

Nacionalna klasifikacija djelatnosti

n.m. nadmorska visina

NN

OIE

Narodne novine

Obnovljivi izvori energije

OPG

OSC

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Os strateškog cilja

PG Poljoprivredno gospodarstvo


3

PP

PRR

Park prirode

Program ruralnog razvoja 2014-2020

RH Republika Hrvatska

SC Strateški ciljevi

TZ Turistička zajednica


4

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................... Error! Bookmark not defined.

1.1. Temeljne odrednice ....................................................................................... Error! Bookmark not defined.

1.2. Metodološki okvir .......................................................................................... Error! Bookmark not defined.

1.3. Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište Razvojne strategije ...... Error! Bookmark not defined.

1.3.1. Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije ............................. Error! Bookmark not defined.

1.3.2. Prostorni plan Zagrebačke županije ...................................................... Error! Bookmark not defined.

1.3.3. Strateški program ruralnog razvoja Zagrebačke županije ...................... Error! Bookmark not defined.

2. RADNA SKUPINA ZA IZRADU RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA . Error! Bookmark not defined.

2.1. Struktura, način rada i očekivani rezultati ...................................................... Error! Bookmark not defined.

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ..................................................................................................................... 7

3.1. Osnovni podaci ............................................................................................................................................ 7

3.1.1. Položaj Grada Vrbovca u Županiji ........................................................................................................ 7

3.1.2. Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja .................................................................................... 8

3.1.3. Stanovanje i površine.......................................................................................................................... 10

3.1.4. Stanovništvo ....................................................................................................................................... 12

3.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ........................................................................................................... 21

3.2.1. Cestovni promet .................................................................................................................................. 21

3.2.2. Željeznički promet ............................................................................................................................... 22

3.2.3. Zračni promet ...................................................................................................................................... 23

3.2.4. Telekomunikacije ................................................................................................................................ 23

3.2.5. Vodoopskrba ....................................................................................................................................... 24

3.2.6. Odvodnja ............................................................................................................................................ 27

3.2.7. Otpad .................................................................................................................................................. 27

3.2.8. Energetika ........................................................................................................................................... 27

3.2.8.1. Elektroenergetika......................................................................................................................... 27

3.2.8.2. Plinofikacija ................................................................................................................................. 28

3.2.9. SWOT ANALIZA – prostor, okoliš, infrastruktura ................................... Error! Bookmark not defined.

3.3. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ........................................................................................................... 29

3.3.1. Institucije vlasti .................................................................................................................................... 29

3.3.1.1. Utjecaj zakondavne regulative – nacionalna razina ..................................................................... 29

3.3.1.2. Razina ovlasti lokalne samouprave Grada Vrbovca .................................................................... 29

3.3.2. Proračun Grada Vrbovca .................................................................................................................... 30


5

3.3.2.1. Prihodi i primici u proračunu Grada Vrbovca ............................................................................... 30

3.3.2.2. Rashodi i izdaci u proračunu Grada Vrbovca .............................................................................. 31

3.3.3. Društvene djelatnosti .......................................................................................................................... 31

3.3.3.1. Odgoj i obrazovanje, sport i tehnička kultura u Gradu Vrbovcu ................................................... 32

3.3.3.2. Socijalna skrb i zdravstvo ............................................................................................................ 36

3.3.3.3. Kultura ......................................................................................................................................... 38

3.3.3.4. Civilno društvo ............................................................................................................................. 41

3.3.3.5. SWOT ANALIZA – društvena infrastruktura Grada Vrbovca ......... Error! Bookmark not defined.

3.4. PRIRODNO I KUTURNO NASLJEĐE TE NJIHOVA ZAŠTITA .................................................................. 42

3.5. ZAŠTITA OKOLIŠA .................................................................................................................................... 45

3.6. TURIZAM ................................................................................................................................................... 48

3.6.1.Smještajna i prostorna resursna osnova turizma Grada Vrbovca ........................................................ 48

3.6.1.1. Smještajna resursna osnova ....................................................................................................... 48

3.6.1.2. Prostorna resursna osnova ......................................................................................................... 49

3.6.2. Turistička potražnja ............................................................................................................................. 49

3.6.3. SWOT ANALIZA – Turizam ................................................................... Error! Bookmark not defined.

3.7. GOSPODARSTVO ..................................................................................................................................... 51

3.7.1. Ostvareni bruto domaći proizvod Grada Vrbovca ............................................................................... 51

3.7.2. Ostvarena zaposlenost na području Grada Vrbovca .......................................................................... 51

3.7.3. Trgovačka društva i obrtnici Grada Vrbovca i njihovi rezultati poslovanja .......................................... 56

3.7.4. Vanjskotrgovinska razmjena ............................................................................................................... 58

3.7.5. Pregled ključnih gospodarskih sektora ............................................................................................... 58

3.7.6. Uloga Grada Vrbovca u poticanju poduzetništva ................................................................................ 65

3.8. SWOT ANALIZA – Gospodarstvo Grada Vrbovca ........................................ Error! Bookmark not defined.

4. MISIJA, VIZIJA, CILJEVI I STRATEŠKI PRIORITETI RAZVOJA GRADA VRBOVCA ...... Error! Bookmark not

defined.

4.1. PRISTUP STRATEŠKOM PLANIRANJU RAZVOJA GRADA VRBOVCA .... Error! Bookmark not defined.

4.2. ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI GRADA VRBOVCA ........................ Error! Bookmark not defined.

4.2.1. Komunalna i društvena infrastruktura .................................................... Error! Bookmark not defined.

4.2.1.1.Razvijenost komunalne infrastrukture.............................................. Error! Bookmark not defined.

4.2.1.2. Valorizacija mogućnosti društvene infrastrukture ........................... Error! Bookmark not defined.

4.2.2. Iskorištenost gospodarskog i obrazovnog potencijala ........................... Error! Bookmark not defined.

4.2.2.1. Iskorištenost gospodarskog potencijala ......................................... Error! Bookmark not defined.

4.2.2.2. Iskorištenost obrazovnog potencijala ............................................. Error! Bookmark not defined.

4.2.3. Zaštita i upravljanje prirodnim resursima ............................................... Error! Bookmark not defined.

4.2.3.1. Upotreba obnovljivih izvora energije (OIE) .................................... Error! Bookmark not defined.


6

4.2.3.2. Korištenje prostora u funkciji poboljšanja kvalitete i uvjeta života građana .. Error! Bookmark not

defined.

4.3. MISIJA I VIZIJA GRADA VRBOVCA ............................................................. Error! Bookmark not defined.

4.4. CILJEVI RAZVOJA GRADA VRBOVCA ....................................................... Error! Bookmark not defined.

4.4.1. Strateški ciljevi ....................................................................................... Error! Bookmark not defined.

4.4.2. Strateški prioriteti ................................................................................... Error! Bookmark not defined.

5. RAZRADA MJERA PO PRIORITETIMA ............................................................... Error! Bookmark not defined.

5.1. TEMELJNA POLAZIŠTA ............................................................................... Error! Bookmark not defined.

5.2. RAZRADA MJERA PO STRATEŠKIM PRIORITETIMA ............................... Error! Bookmark not defined.

6. KRITERIJI ODABIRA PROJEKATA ZA REALIZACIJU RAZVOJNE STRATEGIJE RAZVOJA GRADA

VRBOVCA ................................................................................................................ Error! Bookmark not defined.

6.1. METODOLOŠKI PRISTUP ........................................................................... Error! Bookmark not defined.

6.2. OCJENJIVANJE I RANGIRANJE PROJEKATA ........................................... Error! Bookmark not defined.

6.2.1. Kriteriji za ocjenjivanje prijava ................................................................ Error! Bookmark not defined.

6.2.2. Rangiranje ocijenjenih projekata ............................................................ Error! Bookmark not defined.

6.2.3. Odluke o načinu ostvarenja potpore za svaki od prioritetnih projekata – pomoć u pripremi ili realizaciji

......................................................................................................................... Error! Bookmark not defined.

6.3. PROCEDURA FORMIRANJA, IZMJENA I DOPUNA BAZE RAZVOJNIH PROJEKATA RAZVOJNE

STRATEGIJE GRADA VRBOVCA ....................................................................... Error! Bookmark not defined.

7. POVEZANOST I USKLAĐENOST CILJEVA, PRIORITETA I MJERA RAZVOJNE STRATEGIJE RAZVOJA

GRADA VRBOVCA S CILJEVIMA ŽRS-a, NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA I CILJEVIMA EU.........Error!

Bookmark not defined.

7.1. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJNE STRATEGIJE RAZVOJA GRADA VRBOVCA S RAZVOJNIM

CILJEVIMA ŽRS –A ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ................................................. Error! Bookmark not defined.

7.2. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJNE STRATEGIJE RAZVOJA GRADA VRBOVCA S NACIONALNIM

RAZVOJNIM CILJEVIMA ..................................................................................... Error! Bookmark not defined.

7.3. USKLAĐENOST CILJEVA GRADA VRBOVCA S RAZVOJNIM CILJEVIMA EU – EUROPE 2020 .....Error!

Bookmark not defined.

8. IZVORI FINANCIRANJA PRIORITETNIH PROJEKATA ...................................... Error! Bookmark not defined.

8.1. NACIONALNI IZVORI FINANCIRANJA ........................................................ Error! Bookmark not defined.

8.2. EU FONDOVI – STRUKTURNI I KOHEZIJSKI FONDOVI; ZPP I OSTALI EU FONDOVI Error! Bookmark

not defined.

8.3. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA ................................................................. Error! Bookmark not defined.

9. PLAN PROVEDBE RAZVOJNE STRATEGIJE RAZVOJA GRADA VRBOVCA .. Error! Bookmark not defined.

9.1. INSTITUCIJE I MEHANIZMI PROVEDBE .................................................... Error! Bookmark not defined.

9.2. MONITORING /PRAĆENJE .......................................................................... Error! Bookmark not defined.

9.3. EVALUACIJA ................................................................................................ Error! Bookmark not defined.

10. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... Error! Bookmark not defined.


7

11. LITERATURA ..................................................................................................... Error! Bookmark not defined.

Popis grafikona, tablica i slika .................................................................................. Error! Bookmark not defined.

Prilog 1. Baza projektnih ideja i izvori financiranja .................................................... Error! Bookmark not defined.

Prilog 2. Potencijalne projektne aktivnosti Grada Vrbovca ....................................... Error! Bookmark not defined.

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

3.1. Osnovni podaci

3.1.1. Položaj Grada Vrbovca u Županiji

Grad Vrbovec smješten je u sjeveroistočnom dijelu Zagrebačke županije i predstavlja prostornu sponu zagrebačke regije s Bjelovarsko-bilogorskom, odnosno Koprivničko-križevačkom županijom. Na zapadu Grad Vrbovec graniči s Gradom Sveti Ivan Zelina te s Gradma Preseka i Rakovec. Na jugu graniči s Gradma Brckovljani i Kloštar Ivanić, a na istoku s Gradma Gradec i Dubrava. Dio sjeveroistočne granice Grada Vrbovca ujedno je i granica Grada Vrbovca s Koprivničko-križevačkom županijom.

Kao sastavni dio Zagrebačke županije, Grad Vrbovec ulazi u područje šireg zagrebačkog prostora te je ujedno i dio prostora unutar kojeg se nalazi značajno čvorište europskih i regionalnih prometnih pravaca. Najvažnije geografsko obilježje Zagrebačke županije je to što je ona najbliža prostorna periferija metropole, Grada Zagreba, što uvelike određuje razvojni potencijal područja. Područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije tvori tzv. „zagrebački prostor“ koji čini 6,5% ukupne površine RH, obuhvaća približno ¼ ukupnog stanovništva RH i u njemu se odvija više od ⅓ svih gospodarskih aktivnosti RH.

Grad Vrbovec zauzima površinu od 159,05 km2, odnosno 5,2% ukupne površine Zagrebačke županije, koja iznosi 3058,15 km2. Prema površini, Grad Vrbovec pripada skupini srednje velikih jedinica lokalne samouprave u Zagrebačkoj županiji te se nalazi na šestom mjestu među gradovima. S prosječnom gustoćom naseljenosti od 93 stanovnika po km2, Vrbovec spada u srednje naseljena područja Županije.

Slika 1: Administrativno-teritorijalni ustroj Zagrebačke županije

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije 2008.-2012. godine

Područje koje danas obuhvaća Grad Vrbovec prije novog političko teritorijalnog ustrojstva i formiranja Zagrebačke županije nalazilo se u sastavu bivše Grada Vrbovec, koja je obuhvaćala i prostor današnjih Grad Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec. Vrbovec je kao značajno središte gospodarskih i društvenih funkcija zadržao direktni utjecaj na novoformirane susjedne Grada te se prema svojoj ulozi u sustavu središnjih naselja Zagrebačke županije svrstava u manje regionalno središte (manje razvojno središte). Stanovništvo susjednih Grad i dalje u Vrbovcu koristi neke od funkcija višeg reda, što mu daje izutetan značaj u županijskim okvirima.

U teritorijalnom obuhvatu Grada Vrbovca nalaze se 42 naselja: Banovo, Brčevec, Celine, Cerik, Cerje, Dijaneš, Donji Tkalec, Dulepska, Đivan, Gaj, Gornji Tkalec, Gostović, Graberanec, Graberšćak, Greda, Hruškovica, Konak, Krkač, Kućari, Lonjica, Lovrečka Varoš, Lovrečka Velika, Luka, Lukovo, Marenić, Martinska Ves, Naselje Stjepana Radića, Negovec, Novo Selo, Peskovec, Pirakovec, Podolec, Poljana, Poljanski Lug, Prilesje, Samoborec, Savska Cesta, Topolovec, Vrbovec, Vrbovečki Pavlovec, Vrhovec i Žunci. Administrativno sjedište Grada nalazi se u Vrbovcu.

3.1.2. Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja

Grad Vrbovec sastavni je dio Zagrebačke županije koja je smještena u središnjem dijelu Republike Hrvatske te

prstenasto okružuje, s istočne, južne i zapadne strane, glavni grad RH – Zagreb. Županija je smještena na

jugozapadu Panonske zavale, a rubnim je dijelom sa zapada dotiču periferni ogranci Dinarida. Takvim je

prostornim smještajem predodređena velika reljefna i krajobrazna raznolikost Županije, koja joj daje posebnu

prirodnu i krajobraznu vrijednost.

Reljefna struktura sastoji se od niskih ravničarskih močvarnih područja, plodnih riječnih dolina i ravnica, blago

uzdignutih terena, pobrđa, gorja i gora. U prostoru Zagrebačke županije gotovo je jednako zastupljen dolinski i

brežuljkasti reljef (do 200 m n/v), a manje nisko brdoviti (200-600m n/v) i visoko brdoviti (600-1000m n/v). U

skladu s reljefnim obilježjima, raspored površinskih voda Zagrebačke županije obilježavaju dva različita dijela:

istočni, nizinski dio s relativno rijetkim stalnim vodotocima kojim dominiraju rijeke Sava, Lonja, Kupa, te


9

hidromelioracijski kanali i zapadni dio, kojim dominiraju brojni potoci koji se slijevaju s brdskih i gorskih predjela

Samoborskog gorja, Žumberka i Medvednice u glavne odvodnice Kupu, Savu i Krapinu.

Vrbovečki kraj obilježava brežuljkastvo-valovito područje, koje u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu zahvaća

kalničko prigorje, a u južnom i jugoistočnom postupno prelazi u ravničarski dio u kotlinama Lonje, Glogovnice i

Česme. Budući da je riječ o pretežno ravnim terenima i terenima umjerenog nagiba, geološki sastav i reljef ne

predstavljaju ograničavajući faktor razvoja.

Slika 4 Visinska obilježja reljefa Zagrebačke županije

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije 2008.-2012. godine

Glavna obilježja klime područja Grada Vrbovca uklapaju se u opće klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske

nizine. Ovo područje nalazi se unutar pojasa umjerenih širina, s izraženim godišnjim dobima, gdje se miješaju

utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. To se očituje na način da u nekim pokazateljima klime dolazi

do izražaja maritimnost, a u drugim kontinentalnost klime, pri čemu ni jedno od ovih obilježja ne prevladava.

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja je definirana prema središnjem godišnjem hodu temperature zraka i

količine oborine, područje Grada Vrbovca, kao i područje čitave Zagrebačke županije, pripada klimatskom

području „Cfwbx“. To je umjereno topla kišna klima u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su

jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, što povoljno utječe na razvoj vegetacije. Srednja mjesečna temperatura

najhladnijeg mjeseca je -3°C, a srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca 22°C. Najsuši dio godine

javlja se u hladno godišnje doba, a u godišnjem hodu padalina izdvajaju se dva maksimuma, jedan je u proljeće u

svibnju te drugi ljeti u srpnju ili kolovozu.

Srednja godišnja temperatura zraka na području Grada Vrbovca je 10,2°C, a srednja godišnja količina oborina

811,7 mm. Zastupljeni su vjetrovi iz svih smjerova međutim dominiraju sjeverni (N), sjeverozapadni (NW) i južni

(S) vjetrovi.

Slika 2: Srednja temperatura zraka i mjerenje padalina u 2014. godini


10

Izvor: DHMZ

3.1.3. Stanovanje i površine

Stambeni fond (odnosno njegova struktura, način upotrebe i prosječne površine stanova) temeljni je pokazatelj standarda stanovanja.

Na području Grada Vrbovca postoji 5.259 stambenih jedinica ukupne površine 504.178m2, od kojih je 4.312 nastanjeno, 637 privremeno nenastanjeno te 122 napušteno. Od ukupnog broja stambenih jedinica, povremeno se koristi njih 172, koje služe za odmor i rekreaciju. Ukupna površina nastanjenih stambenih jedinica iznosi 432.287 m2.

Tabela 1: Stanovanje i površine na području Grada Vrbovca

JLS Ukupno Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste povremeno

ukupno nastanjeni privremeno nenastanjeni

Napušteni za odmor i rekreaciju

u vrijeme sezonskih radova u pojoprivredi

Vrbovec 5.259 5.071 4.312 637 122 172 7

m2 504.178 493.013 432.287 51.905 8.821 10.303 308

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku


11

Prema podacima DZS, u Gradu Vrbovcu 4.168 nastanjenih stambenih jedinica nalazi se u privatnom vlasništvu ili suvlasništvu. Takva situacija odraz je trenda na nacionalnoj razini, prema kojemu vlastiti stan ili kuću ima čak 92% građana, što Hrvatsku svrstava na vrlo visoku, treću poziciju među država članicama Europske unije. Razlog tomu najčešće se pak pripisuje tradicionalnom stajalištu da je ulaganje u nekretnine najsigurniji oblik ulaganja, odnosno štednje.

Tabela 2: Privatna kućanstva prema broju članova i osnovi korištenja stambenih jedinica

Osnova korištenja stambene jedinice

Ukupno Broj članova kućanstva

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Grad Vrbovec

Ukupno 4.367 748 955 797 826 500 299 127 65 27 12 11

Privatno vlasništvo ili suvlasništvo

4.168 685 916 762 781 486 298 126 64 27 12 11

Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom

49 14 11 12 9 2 1 - - - - -

Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana

90 29 11 13 25 10 - 1 1 - - -

Najmoprimac sa zaštićenom najamninom

1 - - 1 - - - - - - - -

Najam dijela stana (podstanar)

40 11 16 6 5 2 - - - - - -

Ostale osnove korištenja

19 9 1 3 6 - - - - - - -

Beskućnik - - - - - - - - - - - -


Standard stanovanja razlikuje se i prema broju članova privatnih kućanstava. Na području Grada Vrbovca evidentan je kontinuirani pad broja kućanstava s većim brojem članova, a sve je veći broj onih samačkih. Najveći je udio dvočlanih kućanstava (21,87%), nakon čega slijede četveročlana (18,91%) te tročlana kućanstva (18,27%). Prosječan broj članova u kućanstvima iznosi 3,33 osoba, na način kako je prikazano u grafikonu 1.

Grafikon 1: Prosječan broj članova u kućanstvima


12


Tabela 3: Obitelji prema tipu i broju članova

Ukupno Bračni par bez djece

Izvanbračni par bez djece

Bračni par s djecom

Izvanbračni par s

djecom

Majka s djecom

Otac s djecom

Vrbovec

Broj obitelji 4.091 1.077 69 2.257 79 493 116

Broj članova obitelji

12.820 2.154 138 8.793 303 1.155 277


Pojam pismenosti uvijek je dio neke kulture i tradicije, on ima svoje povijesne, političke, društvene i ideološke osobitosti. No, današnje informacijsko doba povezalo je narode, kulture, znanja i poslovanje, a informacijski obojena svakodnevica, bez obzira na geografske različitosti, nametnula je nove društvene prakse, nove medije i nove načine kreiranja značenja, a time i nove interpretacije pismenosti. Uobičajeno izražavanje značenja jezikom usmjerava se prema multimedijalnom izražavanju značenja koje je multiplicirano značenjem i kontekstom slike i teksta. Prema podacima DZS-a, Popisa stanovništva 2011., od ukupnog broja kućanstava (4.367), njih 2.463 posjeduje osobno računalo, od čega se 2.244 služi njime pri korištenju internetom.

Tabela 4: Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenja interneta

Ukupan broj

privatnih kućanstava

Kućanstvo posjeduje osobno računalo (stolno ili prijenosno)

Kućanstvo se koristi internetom

da Ne nepoznato da ne Nepoznato

Vrbovec 4.367 2.463 1.879 25 2.244 2.088 35


3.1.4. Stanovništvo

Stanovništvo sa svojim obilježjima i aktivnostima čini jednu od okosnica razvoja svakog prostora te je prilikom

odabira strateških pravaca razvoja neophodno analizirati postojeća obilježja stanovništva kako bi se identificirali

ključni trendovi i odabralo realno utemeljeno strateško opredjeljenje. Na obilježja i razvoj demografske strukture


13

djeluju biološki, društveno ekonomski, kulturni, obrazovni, zdravstveni i mnogi drugi čimbenici te se prilikom

vrjednovanja i planiranja razvoja u obzir moraju uzeti kako kvantitativni, tako i kvalitativni demografski podaci.

Prema popisu stanovništva DZS-a, na području Grada Vrbovca živi 14.797 stanovnika, odnosno 4,66% ukupnog stanovništva Zagrebačke županije. Udio muškaraca u ukupnom broju stanovnika iznosi 7.121, odnosno 48,12%, a žena 7.676, što čini udio od 51,88%, iz čega možemo zaključiti da je prisutan relativno ravnomjeran odnos spolova. Sličan omjer prisutan je i na državnoj razini (51,78% žena i 48,22% muškaraca), kao i u većini gradova i Grad na području Zagrebačke županije.

Tabela 5: Udio muškaraca i žena u ukupnom broju stanovnika Grada Vrbovca


Podaci Popisa stanovništva 2011. godine pokazuju kako područje Republike Hrvatske obilježava smanjenje ukupnog broj stanovnika te kako samo četiri županije bilježe lagani porast stanovništva. Grad Vrbovec ulazi u skupinu gradova koji u 2011. bilježe povećanje broja stanovnika u odnosu na 2001. godinu, čime je nastavljen dugogodišnji demografski rast. Atraktivnost blizine Grada Zagreba jedan je od najvažnijih čimbenika privlačenja stanovništva te ključan uzrok suburbanizacije, odnosno doseljavanja i nastanjivanja u široj okolici zagrebačke metropole. Obilje prirodnih resursa, povoljan zemljopisni položaj i blaga klima ključne su komparativne prednosti Grada, kao i temelj za daljnje povećanje broja stanovnika.

Grafikon 2: Kretanje stanovništva na području Grada Vrbovca

14.658

7.593 7.065

14.797

7.6767.121

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

Ukupno Ž M Ukupno Ž M

Stanovnici 2001. Stanovnici 2011.

Grad Vrbovec


14


Dobna struktura jedan je od najvažnijih pokazatelja vitalnosti i potencijala stanovništva. Od ukupno 14.797 stanovnika Grada Vrbovca, njih 3.395 mlađe je od 19 godina, što čini udio od 22,94%, dok je starijih od 60 godina 3.278 osoba, odnosno 22,15%. Navedeno pokazuje da Grad, iako neznatno, odolijeva trendu „starenja stanovništva“ koji je vidljiv na nacionalnoj razini.

U kupinu radno sposobnog stanovništva ulazi 9.975 osoba, što čini udio od 67,41% u ukupnom broju stanovnika. Odnos žena i muškaraca u ovoj skupini iznosi 1:1,02.

Tabela 6: Dobna struktura stanovništva

Spol Ukupno Br. stanovnika u dobi 0-19 godina

Radno sposobno stanovništvo

60 godina i više

(15 – 64 godine)

Ukupno 14.797 3.395 9.975 3.278

M 7.121 1.699 5.039 1.310

Ž 7.676 1.696 4.936 1.968


Jedan od najznačajnijih procesa koji obilježava stanovništvo, pogotovo stanovništvo razvijenih zemalja i zemalja u razvoju je demografsko starenje. Budući da proces demografskog starenja povećava neravnotežu između umirovljenika i ekonomski aktivnog stanovništva, što za posljedicu ima smanjenje broja radno sposobnog stanovništva, za gospodarski razvoj i ekonomski potencijal društva od iznimne je važnosti ublažiti negativne trendove starenja stanovništva. Demografski i gospodarski razvoj međusobno su isprepleteni te se sve promjene i poremećaji u demografskim obilježjima odražavaju na dinamiku i smjer društveno-ekonomskog razvoja. Upravo je zato, u cilju pozitivnih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, bitno konstantno povećanje udjela mladog stanovništva koje će, predstavljajući proizvodnu (radnu) snagu koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u društvu i prostoru, biti nositeljem gospodarskog razvoja.

Prosječna starost stanovništva Grada Vrbovca iznosi 40,4 godine, pri čemu kod žena iznosi 42,2 godine, a muškaraca 38,5. Indeks starenja na području Grada iznosi 96,6. Ukoliko promatramo situaciju na razini RH, vidljivo je da prosječna starost iznosi 41,7 godina, pri čemu muškaraca 39,9 godina, a žena 43,4 godine. Indeks starenja na području RH iznosi 115,0. Navedeni podaci potvrđuju zaključak kako Grad Vrbovec ne prati nacionalni trend starenja stanovništva, što ostavlja veliki prostor za osmišljavanje i provedbu kvalitetnih i dugoročnih projekata.

Tabela 7: Dobna struktura stanovništva na području Grada Vrbovca, po naseljima

Spol Ukupno Starost

0-4 5-9 10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

Grad Vrbovec

sv. 14.797 776 785 890 944 991 989 1.066 963 901 1.063 1.060 1.091 907 630 649 506 359 174 43 10

M 7.121 403 385 434 477 513 515 552 490 451 530 520 541 450 278 248 183 102 42 7 -

Ž 7.676 373 400 456 467 478 474 514 473 450 533 540 550 457 352 401 323 257 132 36 10

Naselja

Banovo sv. 113 7 5 5 7 5 7 10 7 5 13 6 7 7 7 5 7 2 1 - -

M 55 5 1 2 3 2 6 4 5 3 6 3 3 3 3 1 5 - - - -

Ž 58 2 4 3 4 3 1 6 2 2 7 3 4 4 4 4 2 2 1 - -

Brčevec sv. 546 31 28 39 35 46 39 31 31 35 34 60 27 31 13 32 19 11 4 - -

M 271 15 13 16 21 25 25 14 17 16 20 30 15 19 4 9 8 3 1 - -

Ž 275 16 15 23 14 21 14 17 14 19 14 30 12 12 9 23 11 8 3 - -

Celine sv. 977 49 47 61 69 62 62 75 67 65 78 82 81 66 39 28 20 10 14 2 -

M 466 25 31 21 35 28 27 38 37 36 40 33 34 40 19 10 6 2 4 - -

Ž 511 24 16 40 34 34 35 37 30 29 38 49 47 26 20 18 14 8 10 2 -

Cerik sv. 48 1 3 3 2 3 - 2 3 5 3 4 6 4 2 2 3 1 - 1 -

M 25 - 3 - 2 1 - 1 1 2 3 2 4 3 1 1 1 - - - -

Ž 23 1 - 3 - 2 - 1 2 3 - 2 2 1 1 1 2 1 - 1 -

Cerje sv. 217 13 15 8 7 17 19 14 14 12 16 18 17 13 10 10 7 4 3 - -

M 104 6 7 4 3 9 11 6 7 7 6 10 8 8 4 2 2 2 2 - -

Ž 113 7 8 4 4 8 8 8 7 5 10 8 9 5 6 8 5 2 1 - -

Dijaneš sv. 167 11 13 11 10 6 14 13 11 7 13 11 11 12 6 8 7 2 - 1 -

M 79 6 7 6 3 4 7 5 7 2 7 7 5 5 2 3 2 - - 1 -

Ž 88 5 6 5 7 2 7 8 4 5 6 4 6 7 4 5 5 2 - - -

Donji Tkalec

sv. 97 5 9 13 4 3 3 8 11 6 4 5 9 4 4 5 2 2 - - -

M 50 2 3 9 3 2 1 5 4 4 3 1 3 3 3 3 - 1 - - -

Ž 47 3 6 4 1 1 2 3 7 2 1 4 6 1 1 2 2 1 - - -

Dulepska sv. 155 9 6 7 10 13 7 4 8 14 8 10 12 6 11 10 14 3 3 - -

M 65 3 3 2 3 5 1 1 5 7 4 5 7 2 5 2 8 1 1 - -

Ž 90 6 3 5 7 8 6 3 3 7 4 5 5 4 6 8 6 2 2 - -

Đivan sv. 32 2 - 4 - - 1 3 - 1 3 3 4 4 3 1 2 - 1 - -

M 16 - - 3 - - - 2 - 1 2 3 2 1 2 - - - - - -

Ž 16 2 - 1 - - 1 1 - - 1 - 2 3 1 1 2 - 1 - -


16

Gaj sv. 381 17 26 20 26 25 18 29 19 29 38 23 25 22 19 19 9 11 4 2 -

M 169 9 11 8 13 13 7 11 9 13 21 10 14 8 8 6 3 5 - - -

Ž 212 8 15 12 13 12 11 18 10 16 17 13 11 14 11 13 6 6 4 2 -

Gornji Tkalec

sv. 185 9 5 10 14 8 10 12 15 11 11 20 14 10 7 9 12 7 - 1 -

M 93 5 1 5 6 3 9 4 8 8 6 11 8 7 3 4 3 1 - 1 -

Ž 92 4 4 5 8 5 1 8 7 3 5 9 6 3 4 5 9 6 - - -

Gostović sv. 139 6 7 13 12 7 7 8 9 10 10 7 12 10 7 4 5 3 2 - -

M 75 4 4 7 7 4 5 4 6 5 3 6 6 4 4 3 1 1 1 - -

Ž 64 2 3 6 5 3 2 4 3 5 7 1 6 6 3 1 4 2 1 - -

Graberanec sv. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Graberšćak sv. 87 5 4 9 5 4 8 3 5 7 8 7 5 3 1 7 4 1 1 - -

M 46 4 2 3 3 1 6 1 1 5 4 5 2 2 1 3 2 - 1 - -

Ž 41 1 2 6 2 3 2 2 4 2 4 2 3 1 - 4 2 1 - - -

Greda sv. 96 6 5 4 10 3 5 8 7 8 4 4 11 8 3 5 2 3 - - -

M 44 2 1 2 4 1 3 4 3 5 1 3 5 3 1 3 1 2 - - -

Ž 52 4 4 2 6 2 2 4 4 3 3 1 6 5 2 2 1 1 - - -

Hruškovica sv. 71 2 7 5 2 3 3 10 5 8 1 3 9 6 2 2 - 2 1 - -

M 36 2 2 2 1 2 2 5 2 5 1 1 4 3 1 2 - 1 - - -

Ž 35 - 5 3 1 1 1 5 3 3 - 2 5 3 1 - - 1 1 - -

Konak sv. 115 9 6 9 10 8 8 8 8 6 5 9 11 2 3 4 4 3 1 - 1

M 53 3 2 5 4 4 4 5 4 3 2 5 7 2 1 - - 1 1 - -

Ž 62 6 4 4 6 4 4 3 4 3 3 4 4 - 2 4 4 2 - - 1

Krkač sv. 89 2 6 12 4 4 2 6 7 5 5 3 9 10 3 3 2 5 1 - -

M 42 - 3 5 1 4 1 1 6 2 3 2 3 6 1 2 1 1 - - -

Ž 47 2 3 7 3 - 1 5 1 3 2 1 6 4 2 1 1 4 1 - -

Kućari sv. 92 3 1 4 6 11 19 8 12 7 5 3 4 3 1 2 1 1 1 - -

M 69 2 1 - 5 11 16 8 10 5 2 2 3 2 1 - - - 1 - -

Ž 23 1 - 4 1 - 3 - 2 2 3 1 1 1 - 2 1 1 - - -

Lonjica sv. 1.020 46 64 61 66 71 58 76 62 49 82 72 69 61 39 42 42 39 15 3 3

M 468 15 28 27 29 31 34 42 30 19 41 36 39 29 22 13 16 14 1 2 -

Ž 552 31 36 34 37 40 24 34 32 30 41 36 30 32 17 29 26 25 14 1 3

Lovrečka Varoš

sv. 157 7 13 12 7 7 16 18 9 8 9 12 17 6 2 4 3 5 1 1 -

M 72 4 5 6 4 3 5 11 5 4 5 2 12 3 1 1 1 - - - -

Ž 85 3 8 6 3 4 11 7 4 4 4 10 5 3 1 3 2 5 1 1 -

Lovrečka sv. 198 12 18 12 13 12 12 18 14 13 11 8 13 9 13 15 2 3 - - -


17

Velika

M 95 6 9 6 8 5 4 8 12 6 5 5 5 2 6 6 - 2 - - -

Ž 103 6 9 6 5 7 8 10 2 7 6 3 8 7 7 9 2 1 - - -

Luka sv. 840 42 38 54 62 59 67 63 52 36 64 67 69 47 29 38 26 17 6 4 -

M 433 16 18 35 36 37 41 27 30 16 31 35 35 26 12 15 10 10 2 1 -

Ž 407 26 20 19 26 22 26 36 22 20 33 32 34 21 17 23 16 7 4 3 -

Lukovo sv. 184 6 14 6 12 13 7 11 10 20 13 13 9 14 12 8 5 9 1 1 -

M 89 5 8 5 4 9 4 5 6 7 8 6 3 9 3 3 3 - - 1 -

Ž 95 1 6 1 8 4 3 6 4 13 5 7 6 5 9 5 2 9 1 - -

Marenić sv. 58 3 - 5 2 4 8 3 1 2 8 3 3 3 3 5 3 2 - - -

M 27 - - 4 2 3 2 3 1 - 3 1 1 2 - 1 3 1 - - -

Ž 31 3 - 1 - 1 6 - - 2 5 2 2 1 3 4 - 1 - - -

Martinska Ves

sv. 506 24 21 35 33 44 38 34 27 20 45 50 29 36 22 19 13 13 3 - -

M 244 16 9 17 13 21 20 20 17 9 19 26 16 17 10 5 3 5 1 - -

Ž 262 8 12 18 20 23 18 14 10 11 26 24 13 19 12 14 10 8 2 - -

Naselje Stjepana Radića

sv. 246 15 13 19 14 20 18 22 14 15 20 12 17 5 15 13 7 2 5 - -

M 107 5 4 5 7 9 8 13 6 5 12 7 10 2 4 8 1 - 1 - -

Ž 139 10 9 14 7 11 10 9 8 10 8 5 7 3 11 5 6 2 4 - -

Negovec sv. 176 8 9 10 11 17 9 7 7 9 21 11 13 6 9 10 9 7 3 - -

M 87 4 6 6 7 8 5 4 2 5 11 8 8 2 2 1 2 4 2 - -

Ž 89 4 3 4 4 9 4 3 5 4 10 3 5 4 7 9 7 3 1 - -

Novo Selo sv. 123 11 16 9 9 8 7 16 8 7 8 10 4 1 4 1 3 - 1 - -

M 61 8 5 6 3 5 2 9 4 4 6 5 2 1 1 - - - - - -

Ž 62 3 11 3 6 3 5 7 4 3 2 5 2 - 3 1 3 - 1 - -

Peskovec sv. 323 17 14 23 16 24 24 19 16 20 17 13 29 23 15 19 15 9 6 4 -

M 163 10 12 13 10 12 15 10 8 11 11 6 16 8 7 11 2 - 1 - -

Ž 160 7 2 10 6 12 9 9 8 9 6 7 13 15 8 8 13 9 5 4 -

Pirakovec sv. 170 9 14 11 7 12 10 14 13 11 11 9 11 12 4 7 7 4 4 - -

M 85 4 8 8 4 4 5 9 7 5 6 6 5 7 3 - 2 1 1 - -

Ž 85 5 6 3 3 8 5 5 6 6 5 3 6 5 1 7 5 3 3 - -

Podolec sv. 96 10 3 6 6 9 8 6 4 3 9 9 6 5 3 2 3 3 1 - -

M 50 8 - 3 5 4 6 2 3 2 3 4 3 3 2 - 2 - - - -

Ž 46 2 3 3 1 5 2 4 1 1 6 5 3 2 1 2 1 3 1 - -

Poljana sv. 423 34 18 26 21 30 27 26 17 28 37 28 22 15 26 23 25 13 6 1 -


18

M 214 22 9 11 10 19 12 16 9 15 15 18 11 9 12 9 11 5 1 - -

Ž 209 12 9 15 11 11 15 10 8 13 22 10 11 6 14 14 14 8 5 1 -

Poljanski Lug

sv. 425 23 19 38 43 36 22 18 23 32 46 20 23 9 17 25 16 7 5 2 1

M 211 13 10 20 21 23 14 9 9 11 25 14 13 5 6 8 7 2 1 - -

Ž 214 10 9 18 22 13 8 9 14 21 21 6 10 4 11 17 9 5 4 2 1

Prilesje sv. 181 11 10 8 8 12 12 13 11 13 10 11 14 15 9 11 5 5 2 - 1

M 89 5 5 5 6 8 6 5 6 6 6 4 6 6 6 6 - 3 - - -

Ž 92 6 5 3 2 4 6 8 5 7 4 7 8 9 3 5 5 2 2 - 1

Samoborec sv. 117 6 7 7 6 11 6 5 12 3 10 4 7 7 6 6 4 5 3 2 -

M 55 1 3 6 3 6 4 2 7 3 3 3 3 3 3 2 2 - 1 - -

Ž 62 5 4 1 3 5 2 3 5 - 7 1 4 4 3 4 2 5 2 2 -

Savska Cesta

sv. 162 11 11 13 11 10 11 15 16 10 14 7 11 8 3 5 4 1 1 - -

M 77 3 5 8 5 3 7 7 11 3 8 4 5 4 1 1 2 - - - -

Ž 85 8 6 5 6 7 4 8 5 7 6 3 6 4 2 4 2 1 1 - -

Topolovec sv. 133 15 9 8 6 5 7 11 14 5 4 7 13 13 5 2 2 5 2 - -

M 69 11 6 4 2 2 2 7 5 3 2 4 5 8 4 1 1 1 1 - -

Ž 64 4 3 4 4 3 5 4 9 2 2 3 8 5 1 1 1 4 1 - -

Vrbovec sv. 4.947 233 244 261 306 309 336 369 352 309 317 376 389 355 229 202 163 115 64 14 4

M 2.325 122 123 125 156 156 163 193 160 164 152 169 185 165 97 92 63 25 14 1 -

Ž 2.622 111 121 136 150 153 173 176 192 145 165 207 204 190 132 110 100 90 50 13 4

Vrbovečki Pavlovec

sv. 398 32 24 18 26 27 31 36 25 27 26 17 32 27 12 14 11 6 5 2 -

M 194 23 13 8 12 14 13 22 14 13 13 6 15 15 6 2 3 1 1 - -

Ž 204 9 11 10 14 13 18 14 11 14 13 11 17 12 6 12 8 5 4 2 -

Vrhovec sv. 140 5 5 4 9 5 11 9 10 3 10 13 10 4 6 9 13 13 1 - -

M 68 4 1 2 4 4 5 6 3 2 6 6 6 1 4 3 5 5 1 - -

Ž 72 1 4 2 5 1 6 3 7 1 4 7 4 3 2 6 8 8 - - -

Žunci sv. 167 9 8 7 17 18 12 5 7 17 12 10 7 5 6 13 5 5 2 2 -

M 80 5 3 4 9 8 7 3 3 9 5 6 4 2 2 6 1 2 1 - -

Ž 87 4 5 3 8 10 5 2 4 8 7 4 3 3 4 7 4 3 1 2 -


Najveći dio stanovništva, njih 33,43%, živi u naselju Vrbovec koje je ujedno i administrativno središte Grada. Ostala naselja su pretežno ruralnog karaktera s velikim površinama poljoprivrednog zemljišta i šuma te značajnim potencijalom za razvoj poljoprivrednih djelatnosti i raznovrsnih oblika ruralnog turizma.

Slika 3: Broj stanovnika po naseljima

11

35

46

97

74

8 21

71

67

97

15

53

2 38

11

85

13

90 8

79

67

11

15

89

92 1

.02

01

57

19

8 84

01

84

58 50

62

46

17

61

23

32

31

70

96 42

34

25

18

11

17

16

21

33

4.9

47

39

81

40

16

7

Ban

ovo

Brčevec

Cel

ine

Cer

ikC

erje

Dijane

šD

onji

Tkal

ecD

ulep

ska

Đivan Gaj

Gor

nji

Tkal

ecGostović

Gra

bera

nec

Graberšćak

Gre

daHruškovica

Kon

akKrkač

Kućari

Lon

jica

Lovrečka…

Lovrečka…

Luka

Luko

voMaren

ićM

arti

nsk

a V

esNaselje…

Neg

ove

cN

ovo

Se

loP

esko

vec

Pir

akov

ecP

odol

ecP

olja

na

Pol

jan

ski L

ug

Pri

lesj

eSa

mob

orec

Savs

ka C

esta

Topo

love

cV

rbo

vec

Vrbovečki…

Vrh

ove

cŽu

nci

Stanovništvo po naseljima


Popisom stanovništva 2011. godine po prvi put su se prikupljali podaci o postojanju smetnji u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Osobe koje imaju smetnje pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti su one koje imaju praktična ograničenja u izvođenju ili sudjelovanju u različitim aktivnostima. Ova grupa uključuje osobe koje doživljavaju ograničenja u osnovnim funkcionalnim aktivnostima, kao što su hod, sluh, vid itd., čak i ako je ograničenje bilo poboljšano upotrebom pomagala ili uz podršku okoline. Odgovor se prikupljao na bazi izjave osoba, bez obzira na postojanje medicinske dokumentacije kao dokaza o invalidnosti. Na ovo pitanje bilo je moguće dati više odgovora jer osoba može imati više od jedne vrste smetnji. Od ukupnog broja stanovnika, njih 3.093 ima poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, od čega je 1.357 muškaraca, te 1.736 žena. Unutar navedenog broja od 3.093 osoba, njih 931 treba pomoć druge osobe, dok 866 koristi pomoć druge osobe.

Jedna od zakonitosti društvenog razvoja je povećanje obrazovne razine stanovnika. Obrazovanje je pogon za društvene, gospodarske i druge promjene te napredak zemlje. U kontekstu ove zakonitosti, a povezano s obrazovanjem odraslih i cjeloživotnim obrazovanjem, leži i druga zakonitost: što se društvo brže razvija i što je razvijenije gospodarstvo, to je razvijenije cjeloživotno obrazovanje. Prema Popisu stanovništva 2011., DZS-a, u dijelu statističkih podataka o najvišem završenom stupnju obrazovanja, vidljivo je kako je od promatrane skupine stanovništva starijeg od 15 godina, njih 12.346, najveći udio onih sa završenom srednjom školom, njih 50,61%.

Grafikon 3: Stanovništvo prema najvišem završenom stupnju obrazovanja


20

Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS

Ukoliko promotrimo pismenost, 74 osobe (u skupini osoba starijih od 10 godina) su nepismene, te čine udio od 0,6% u ukupnom broju stanovnika Grada. Iako se većim dijelom radi o stanovništvu starijem od 60 godina, nepismenost je vidljiva i u ostalim dobnim skupinama, od čega je posebno zabrinjavajuća nepismenost mladih stanovnika u dobnim skupinama 10-14, 15-19, 20-24, 25-29 i 30-34 godine.

Podaci o stanovništvu starijem od 10 godina, koji su informatički pismeni, pokazuju da se veći udio stanovništva služi osnovnim informatičkim vještinama, dok se odnos u poznavanju tabličnih izračuna ipak mijenja.

Tabela 8: Stanovništvo starije od 10 godina, prema informatičkoj pismenosti

Spol Ukupno Obrada teksta Tablični izračuni Korištenje el. poštom

Korištenje internetom

da Ne nep. Da ne nep. da ne nep. da ne nep.

sv. 13.236 6.266 6.840 130 5.410 7.685 141 6.633 6.474 129 7.107 5.976 153

M 6.333 3.207 3.069 57 2.764 3.506 63 3.429 2.848 56 3.690 2.575 68

Ž 6.903 3.059 3.771 73 2.646 4.179 78 3.204 3.626 73 3.417 3.401 85


Korištenje računala i upravljanje datotekama odnosi se na korištenje osnovnih funkcija osobnog računala i operacijskog sustava, uglavnom rada s direktorijima (mapama, folderima) i datotekama, što uključuje osnovne postupke kao što su otvaranje datoteka, memoriranje, prijenos i kopiranje, brisanje datoteka, pretraživanje datoteka, komprimiranje, ispisivanje i obranu od virusa. Obrađuje i osnovno prilagođavanje postavki računala i pokretanje aplikacija te uporabu drugih jednostavnijih alata koje operacijski sustav sadrži. Obrada teksta odnosi se na znanja i vještine korištenja računala u aplikaciji (primjeni) nazvanoj obrada teksta. Usvajanjem gradiva ovog modula korisnik će naučiti kako otvoriti neki dokument na računalu ili kreirati novi, kako izvesti razne operacije s tekstom od unosa, oblikovanja, brisanja, do memoriranja, sortiranja, unošenja dodatnih informacija u obliku tablica, slika, crteža, grafikona, sortiranja teksta i dokumenata, memoriranja, i ispisivanja u raznim oblicima ili distribuiranja tekstualnih dokumenata upotrebom računala. Tablične kalkulacije sadrže gradivo koje se odnosi na tablične kalkulacije i rad s tablicama različitih vrsta, veličina i nivoa složenosti. Usvajanjem ovog gradiva korisnik će naučiti kako kreirati tablice, izvoditi razne računske operacije s podacima u tablici, od najjednostavnijih prosjeka ili izračunavanja totala za pojedine stupce do složenih statističkih računanja, kombinacije tekstualnih i brojčanih podataka u tablici, operacije s tablicama, memoriranje tablica, ispisivanje u obliku raznih dijagrama i grafikona i baratanje s listovima i knjigama tablica.

Nacionalne manjine, prema novom Ustavnom zakonu, čine „skupinu hrvatskih državljana čiji su pripadnici tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske i imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja“ (čl. 5). Nacionalne manjine na području Grada Vrbovca čine udio od 2,34% u ukupnom broju stanovnika.

Tabela 9: Nacionalne manjine

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

Albanci

Bošnjaci

Bugari

Crnogorci

Česi

Mađari

Makedonci

Poljaci

Romi

Rumunji

Rusi

Slovaci

Slovenci

Srbi

Talijani

Ukrajinci

Grad Vrbovec

38 42 2 3 9 9 5 7 39 3 4 11 3 104

5 1

% 0,26 0,28 0,01

0,02 0,06

0,06

0,03 0,05

0,26

0,02 0,03

0,07

0,02 0,70

0,03

0,01



21

3.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

3.2.1. Cestovni promet

Na području Grada Vrbovca te Grad Farkaševac, Rakovec, Gradec, Preseka i Dubrava redovno održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta provodi terenska operativna jedinica Županijskih cesta Zagrebačke županije d.o.o., Nadcestarija Vrbovec, koja je po teritorijalnom principu podijeljenja na dvije cestarije: Vrbovec i Dugo Selo.

Na području Grada Vrbovca, razvrstane su sljedeće javne ceste:

Državne ceste

DC 12 Čvorište Vrbovec 2 (D10) – Bjelovar – Virovitica – G.P. Terezino Polje (gr. R. Mađarske)

DC 41 G.P. Gola (gr. R. Mađarske) – Koprivnica – Križevci – čvorište Vrbovec 1 (D10)

Županijske ceste

ŽC 3034 A.G. Grada Zagreba – Dugo Selo – čvorište Vrbovec 1 (D10)

ŽC 3052 Vrbovec (D41) – čvorište Gradec (D10)

ŽC 3077 Želj. kolodvor Vrbovec – Ž 3078

ŽC 3288 Sv. Ivan Zelina (D3) – Rakovec – Vrbovec – čvorište Dubrava (D10)

Lokalne ceste

LC 31058 Luka (D41) – želj. kolodvor Vrbovec (Ž3077)

LC 31059 Vrbovec: D41 – želj. kolodvor – Ž3288

LC 31060 Lovrečka Varoš (L31054) – Cerje – Vrbovec (L31059)

Tabela 10: Prometna infrastruktura na području Grada

CESTE Dužina u km Asfaltirano/neasfaltirano (u km)

AUTOCESTA 0

Državne ceste 69,65 69,65

Županijske ceste 47,10 47,10

Lokalne ceste 45,30 43,30 (2km makadam)

Nerazvrstane ceste 120,70 60 km A/60,70 N

Izvor: JLS Upitnik, 2015.

Podaci o asfaltiranosti, prikazani u Tabeli 11., pokazuju kako je na području grada približno 62,70 km neasfaltiranih cesta, od čega 60,70 km nerazvrstanih cesta, a 2 km lokalnih.

Cjelovitiju sliku o cestovnom prometu na području Grada pružaju informacije o brojenju prometa na hrvatskim cestama. U 2013. godini, prema podacima Hrvatskih cesta, prosječni godišnji dnevni promet na vrbovečkoj obilaznici iznosio je 5.218 vozila, dok je prosječni ljetni iznosio 2.186 vozila. U 2014. godini dolazi do značajnog


22

povećanja u prosječnom ljetnom dnevnom prometu, koji iznosi 6.005 vozila, na temelju čega se može konstatirati primjetno povećanje prometne opterećenosti.

Tabela 11: Prosječni godišnji i ljetni dnevni promet na području Grada, u 2013. godini

Oznaka ceste

Brojačko mjesto Promet Način brojenja

Brojački odsječak

Oznaka Ime Prosječni godišnji dnevni promet (PGDP)

Prosječni ljetni dnevni

promet (PLDP)

Početak Kraj Duljina (km)

10 2030 Vrbovec obilaznica 5218 2186 NAB D41 Ž3079 4,8

Izvor: Hrvatske ceste, 2015.

Grafikon 4 Prosječni satni promet na području Grada Vrbovca, u 2013. godini

Izvor: Hrvatske ceste, 2015

Puštanjem u promet vrbovečke obilaznice uvelike je smanjen prometni pritisak na uže središte Grada te je poboljšana prometna dostupnost vrbovečkog područja. Povoljan geoprometni položaj i kvalitetna i lako dostupna cestovna infrastruktura jedan su od preduvjeta urbanog razvoja područja, ali i važan čimbenik privlačenja sve većeg broja posjetitelja i turista kojima je udobnost i sigurnost cestovnog prometa od iznimne važnosti prilikom odbabira lokacije boravka.

3.2.2. Željeznički promet

Odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga (N.N. br. 81/06 i 13/07) željezničke pruge razvrstavaju se na pruge

od značaja za međunarodni promet, pruge od značaja za regionalni promet i pruge od značaja za lokalni promet.

Područjem Grada Vrbovca u smjeru sjever-jug prolazi jednokolosječna željeznička pruga međudržavnog značaja

koja spada u V. paneuropski koridor MG1 Botovo – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka. Pruga je

namijenjena putničkom i teretnom prometu te danas ima status magistralne pruge s najvećom brzinom od 135

km/h.

Na području Zagrebačke županije samo je jedna pruga dvokolosječna što u velikoj mjeri ograničava propusnu i

prijevoznu moć pojedinih željezničkih pruga. Postojeća željeznička infrastruktura jedan je od najnerazvijenijih

elemenata prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji se očituje nedostacima u željezničkom sektoru;

lošom infrastrukturom, zastarjelim željezničkim voznim parkom, te zastarjelom opremom za signalizaciju i

komunikaciju. Navedeno upućuje kako su nužni kapitalni remonti na mnogim dionicama pruga, osobito na

prugama od značaja za međunarodni promet, kao i osiguranje i uređenje (pješačkih) prijelaza preko željezničke

pruge.


23

3.2.3. Zračni promet

Najbliža zračna luka nalazi se u Zagrebu, Zračna luka Pleso, koja je od Grada Vrbovca udaljena 44,0 km.

U bližoj okolici Grada Vrbovca postoje i četiri letjelišta smještena na području gradova Velika Gorica i Ivanić-Grad te Grad Brckovljani i Dubrava. Riječ je o letjelištima namijenjenim za potrebe poljoprivredne, sportsko-rekreacijske i turističke djelatnosti.

3.2.4. Javni promet

Od javnog prometa na području Grada Vrbovca valja istaknuti autobusni promet koji uključuje međugradski i

gradski autobusni prijevoz putnika. Međugradski autobusni promet povezuje Vrbovec s većim općinskim i

gradskim središtima (Zagreb, Bjelovar, Daruvar, Osijek, Virovitica, itd.). Autobusni kolodvor Vrbovec nalazi se u

sjevernom dijelu grada, oko 500 m od gradskog središta.

Gradski autobusni prijevoz putnika prometuje svakim radnim danom te obuhvaća šest autobusnih linija. Cijena

vozne karte u jednom smjeru je 4,00 kn, dok cijena mjesečne karte iznosi 134,40 kn. Umirovljenicima je, uz

predočenje zadnjeg odreska mirovine, omogućen besplatni prijevoz.

Parkiranje

Sami centar Vrbovca zatvoren je za promet automobilima, međutim Grad Vrbovec nema problema s parkirališnim

prostorom. U središtu grada, iza Gradske knjižnice nalazi se veliko parkiralište, a dovoljno parkirališnog prostora

ima u Ulici poginulih branitelja, u kojoj je se nalazi Gradska tržnica Vrbovec. Parkiranje se ne naplaćuje, a do

manjih problema s parkiranjem može doći jedino utorkom kada je u Vrbovcu sajmeni dan.

Slika Parkirališta u Vrbovcu

Izvor: web stranica Grada Vrbovca

Taksi prijevoz

Na području Grada Vrbovca građanima je dostupna usluga organiziranog taksi prijevoza koju obavljaju „Taksi

obrt Neven“ i „Halo taxi“.

3.2.4. Telekomunikacije

Naselja na području Grada Vrbovca kompletno su pokrivena mjesnom telefonskom mrežom. Unutar predmetnog područja nalazi se mjesna telefonska centrala LC Vrbovec čiji kapacitet iznosi 3.132 telefonskih priključaka.


24

Razmješteni dio pretplatničkog stupnja pristupne centrale (LC) je udaljeni pretplatnički stupanj (UPS), koji se s matičnom pristupnom centralom povezuje spojnim vezama. Pristupno područje Vrbovec obuhvaća 13 UPS-eva čiji kapacitet iznosi 7.476 telefonskih priključaka Osim mrežnog sustava javnih telekomunikacija sa digitalnim prijenosom sinkrone (SDH) i plesiokrone (PDH) te prevladavajućim tradicionalnim NF sustavom preko prijenosnih medija, kabela u prijenosu medija upotrebljavaju se u puno manjoj mjeri i radiorelejni sustav i to u koridoru Zagreb (toranj Sljeme) – Vrbovec. Prema Urbanističkom planu uređenja, program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unaprjeđivanju postojećeg relativno dobrog stupnja razvijenosti.

Mobilna telekomunikacijska mreža Na području Grada Vrbovca, kao i u cijeloj RH, područje mobilnih telekomunikacija pokrivaju dva sustava: HT mobilne komunikacije za GSM (sustav globalne pokretne mreže) i NMT (analogno) područje, te VIP Net za GSM područje. Cjelokupno područje Grada pokriveno je internetskim signalom 3G mreže, tj, do 7,2 MB/s u zatvorenom okruženju i 3,6 MB/s u vanjskom okruženju.

Slika 4: Pokrivenost širokopojasnom mrežom 1.

Izvor: Hrvatski telekom/karta pokrivenosti

Slika 5: Pokrivenost širokopojasnom mrežom 2.

Izvor: VipNet/karta pokrivenost

3.2.5. Vodoopskrba

Vodoopskrba Grada Vrbovca temelji se na regionalnom vodoopskrbnom sustavu „Zagreb – istok“ i lokalnom crpilištu „Blanje“ koje obuhvaća samo uže središte Vrbovca.

Crpilište „Blanje“ se sastoji od pet zdenaca, zgrade crpilišta s postrojenjem za dobavu, preradu i otpremu vode te vodospremnika pitke vode zapremnine V = 80 m3. Oprema i uređaji na crpilištu (aerator, taložnik, pješčani filter) dimenzionirani su na kapacitet od Qmax = 12 l/s. Voda se nakon kondicioniranja iz crpilišta „Blanje“ otprema tlačnim cjevovodom DN 140 mm do vodotornja „Vrbovec“ (V = 330 m3, Hp = 176,8 m.n.m.) i nastavno putem vodoopskrne mreže do krajnjih korisnika. Vodoopskrbna mreža izvedena je od različitog cijevnog materijala s dimenzijama od Ø 40 mm do Ø 200 mm. (Urbanistički plan uređenja Grada Vrbovca) Prema podacima Upitnika JLS 2015., 65% kućanstava priključeno je na vodovodni sustav. Gubitak vode u vodovodnom sustavu iznosi 20.000 m3 na mjesečnoj bazi, odnosno 146.800,00 kn mjesečno.

Tabela 12: Struktura vodoopskrbnog sustava


25

Naselja

Naselje priključeno na

sustav (da/ne)

Broj priključenih kućanstava

Banovo ne 0

Brčevec da 36

Celine da 36

Cerik ne 0

Cerje da 33

Dijaneš da 2

Donji Tkalec ne 0

Dulepska ne 0

Đivan ne 0

Gaj da 22

Gornji Tkalec ne 0

Gostović ne 0

Graberanec ne 0

Graberšćak ne 0

Greda da 47

Hruškovica ne 0

Konak da 7

Krkač da 5

Kućari ne 0

Lonjica da 134

Lovrečka Varoš ne 0

Lovrečka Velika ne 0

Luka da 121


26

Lukovo ne 0

Marenić ne 0

Martinska Ves da 42

Naselje Stjepana Radića da 8

Negovec da 8

Novo Selo da 23

Peskovec da 16

Pirakovec ne 0

Podolec ne 0

Poljana da 10

Poljanski Lug da 2

Prilesje da 6

Samoborec da 0

Savska Cesta da 23

Topolovec ne 0

Vrbovec da 1.630

Vrbovečki Pavlovec da 73

Vrhovec da 2

Žunci ne 0

Ukupno: 2.286

Izvor: Upitnik JLS, 2015.

Vodoopskrbni sustav „Blanje“ je ograničen kapacitetom te se pojavljuju i problemi osiguranja kakvoće vode (pojava nitrita) i zaštite crpilišta (lokacija crpilišta u neposrednoj blizini državne ceste Vrbovec – Bjelovar). Također, rezultati hidrogeoloških istražnih radova na području Vrbovca ukazuju da je podzemlje siromašno vodom, što isključuje mogućnost za proširenjem sustava „Blanje“ ili realizaciju novog lokalnog zahvata koji bi imao značjaniji kapacitet uz zadovoljavajuću kakvoću vode. Prostornim planom Zagrebačke županije predviđeno je kako će potrebe vode stanovništva u Gradu Vrbovcu u 2015. godini iznositi 3.570,0 m3 dnevno, a 2030. čak 4.711,3 m3. Navedeno stoga upućuje da bi se za podmirenje vodoopskrbnih zahtjeva trebalo usmjeriti na vodoopskrbni sustav „Zagreb – istok“, koji za sada osigurava potrošnju vode do 50 l/sec.


27

3.2.6. Odvodnja

Mreža odvodnje otpadnih voda na području Grada Vrbovca mješovitog je tipa, a izvedena je od betonskih cijevi Ø

40 do Ø 210 cm. Ukupna dužina izvedenih kanala iznosi oko L 34 km. Otpadne vode sa gradskog područja ispuštaju se u vodotoke Kolešnicu i Luku. Otpadne vode industrijskog kompleksa “PIK Vrbovec” djelomično se obrađuju na objektima predtretmana i ispuštaju u vodotok Luku putem industrijskog kolektora. Na kanalizacijsku mrežu je priključeno 42% kućanstava, što je nedostatna razina. Budući da područje Grada Vrbovca nema riješeno pitanje pročišćavanja otpadnih voda, može se konstatirati da razvoj sustava odvodnje otpadnih voda na području grada nije na zadovoljavajućoj razini te ne prati tempo izgradnje i razvoja vodoopskrbne mreže.

3.2.7. Otpad

Problematika gospodarenja otpadom na području Grada Vrbovca uklapa se u stanje koje je trenutno prisutno na području Zagrebačke županije. Županijska skupština Zagrebačke županije u prosincu 2008. godine prihvatila je studiju gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, br. 29/08) te je Zaključkom prihvatila županijski koncept gospodarenja otpadom koji podrazumijeva rješavanje problematike gospodarenja otpadom unutar prostora Županije.

Komunalni i interni otpad s područja Grada Vrbovca odlaže se na postojeće odlagalište Beljavine, koje je udaljeno od naselja Novo Selo približno 800 m. Na odlagalištu se ne može deponirati građevinski i opasni otpad. Površina odlagališta je oko 98.000 m2, a otpad se na lokaciji odlaže od 1976. godine, te je do 2012. godine odloženo 150.500 m3. Odlagalište je ograđeno i izvedena je sva potrebna infrastruktura (vodoopskrba, elektroenergetska mreža, odvodnje, prometnice, vaga itd.). Ploha nije uređena, a sanacija je u tijeku. U sklopu odlagališta nalazi se i reciklažno dvorište. (Izvješće o provedbi plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije 2011.-2019. godine – Pregled za 2012. i 2013. godinu) Organizirano skupljanje i odvoz otpada na širem području grada obavlja obavlja poduzeće „Komunalac Vrbovec d.o.o.“, čije su djelatnosti:

- sakupljanje i deponiranje otpada, - održavanje groblja, - čišćenje i održavanje javnih površina, - čišćenje i održavanje tržnice i sajmišta.

Tabela Prihodi i rashodi komunalnog poduzeća

2012. 2013.

Prihodi Rashodi Prihodi Rashodi

26.049.258,00 kn 27.612.454,00 kn 28.886.321,00 kn 28.841.214,00 kn


Uz Odlagalište Beljavine za odlaganje otpada, postoje i 24 tzv. zelena otoka, odnosno mjesta na kojima se besplatno odvaja i odlaže staklo, papir i PET ambalaža. Na tim se mjestima nalaze specijalne posude koje su označene bojama radi jednostavnije prepoznatljivosti. Plavi kontejneri namijenjeni su za odlaganje papira, žuti za PET ambalažu, dok su zeleni za odlaganje stakla. U samome Vrbovcu raspoređeno je 13 zelenih otoka, dok su ostali smješteni u Lonjici, Konaku, Gaju, Brčevcu, Celinama, Prilesju, Poljani, Luki, Poljanskome Lugu i Vrbovečkom Pavlovcu.

3.2.8. Energetika

3.2.8.1. Elektroenergetika Prostor Zagrebačke županije, a time i Grada Vrbovca opskrbljuje se električnom energijom iz dva proizvodna objekta: TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb i dviju transformatorskih stanica TS 400/110 kV na području Grada Zagreba i TS 220/100 kV u Mraclinu, kao i dijelom iz hidroelektrana na Dravi, TE Sisak i KTE Jertovec. Iz


28

trafostanice TS 110/30 kV – Dugo Selo s 16+20 MVA, Grad Vrbovec je dalekovodom priključen na elektroenergetski sustav županije.

Distributivnu mrežu nižih naponskih razina za prostor Grada Vrbovca napaja DP Elektra Zagreb – pogon Dugo Selo. Prostor Grada Vrbovca napaja se preko 30 kV dalekovoda i TS 30/10 kV.

3.2.8.2. Plinofikacija Plinska infrastrukturna mreža na području Grada Vrbovca danas je u potpunosti izvedena. Opskrba gradskog prostora plinom provodi se iz dva magistralna plinovoda visokog tlaka i to iz pravca Dugog Sela i iz pravca Bjelovara. U sjeveroistočnom dijelu Vrbovca u funkciji je mjerno redukcijska stanica ulaznog tlaka max. 50 bara gdje se tlak reducira na 3 bara. Na ovu stanicu nadovezuje se redukcijska stanica Vrbovec putem koje se vrši plinoopskrba područja.

Upotrebljeni plin ubraja se u II. grupu prirodnih plinova sa ogrijevnom moći od Hd=35000 k°/m3 i relativnom gustoćom s=0,6. Plinskom mrežom radnog tlaka od 3 bara opskrbljuju se potrošači široke potrošnje, stambene i poslovne građevine te djelomično i industrijski potrošači. Veći potrošači priključeni su preko vlastitih redukcijskih stanica.

3.3. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

3.3.1. Institucije vlasti

3.3.1.1. Utjecaj zakondavne regulative – nacionalna razina Zakonom o područjima županija, gradova i Grad u Republici Hrvatskoj (NN, 45/13) utvrđuje se područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija, gradova i Grad u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta, način utvrđivanja i promjene granica Grad i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave. Na ovim se polazištima temelje i ostali propisi i razvojni dokumenti od značaja za regionalni i lokalni razvoj. U svom samoupravnom djelokrugu Grad Vrbovec obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim ili županijskim tijelima, pri čemu se moraju slijediti propisi koji reguliraju područje lokalne samouprave i uprave i to prvenstveno:

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakon o područjima županija, Grad i gradova u Republici Hrvatskoj Zakon o proračunu Europska povelja o lokalnoj samoupravi.

Temeljem prethodno navedenih polazišta ustrojen je Ured državne uprave Zagrebačke županije, koji obavlja sve programske, ali i ostale poslove (opći, kadrovski, informatički, planski, materijalno-financijski, računovodstveni, administrativni i pomoćno tehnički), za potrebe ureda državne uprave na teritoriju Zagrebačke županije, a sadržajno pokriva:

gospodarstvo (industrija, brodogradnja, energetika, rudarstvo, trgovina, obrtništvo, vodno gospodarstvo, ribarstvo, pomorstvo, promet i veze, turizam, poljoprivreda i šumarstvo, lovstvo te poljoprivredna inspekcija, inspekcija zaštite bilja, inspekcija bilinogojstva i vodopravna inspekcija)

društvene djelatnosti (prosvjeta, kultura, informiranje, sport i tehnička kultura, briga o djeci i tjelesna kultura, civilno društvo, nacionalne manjine, vjerske zajednice, radni odnosi, tržište rada i odnosi sa sindikatima, zdravstvena zaštita, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, sanitarna inspekcija, zaštita civilnih žrtava iz Domovinskog rata, zaštita hrvatskih državljana sudionika II. svjetskog rata, zaštita vojnih i civilnih invalida II. svjetskog rata i zaštita osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. 5. 1945., te članova njihovih obitelji, zaštita prava i rješavanje o statusu člana obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te hrvatskih branitelja kao i suradnja u poslovima u svezi s ekshumacijom i sahranom posmrtnih ostataka žrtava rata)

imovinsko pravne poslove (poslovi u svezi izvlaštenja i drugih ograničenja vlasništva, uređivanje vlasničko-pravnih odnosa i denacionalizacija) opću upravu (osobna stanja građana i poslovi matičarstva, udruge, popisi birača, evidencije o hrvatskom državljanstvu

nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave te

statistiku. Temeljeno na navedenim odredbama, ovi se poslovi državne uprave obavljaju na teritoriju Zagrebačke županije, ali se njihovi troškovi podmiruju neposredno iz državnog proračuna, dok u obavljanju tih poslova mogu koristiti i usluge županijskih i gradskih tijela, sukladno zakonskim odredbama i odredbama regionalne i lokalne samouprave.

3.3.1.2. Razina ovlasti lokalne samouprave Grada Vrbovca Razina ovlasti lokalne samouprave regulirana je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, 19/13.) Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao


30

jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. Grada i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave podmiruju se iz državnog proračuna.

3.3.2. Proračun Grada Vbovca

Sve potrebe Grada financiraju se iz proračuna, kojim su definirani svi prihodi i primici, rashodi i izdaci, njihova namjena i dinamika, a donosi ga Gradsko vijeće. Za izvršenje godišnjeg proračuna odgovoran je gradonačelnik i Upravna tijela. Svrha je proračuna odrediti jasan, logičan, ciljno usmjeren i na strateškim odrednicama usmjeravan program rada, koji je polazište za alokaciju resursa Grada. Proračun je svojevrsni vodič za upravljanje Gradom, jer predstavlja tekuću razradu strateških dokumenata i njihov financijski izraz. Opći dio proračuna sadrži Račun prihoda i rashoda u kome su iskazani porezni i neporezni prihodi, te prihodi i primici od gradske imovine. Posebni dio sastoji se od plana rashoda i izdataka proračuna raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću godinu.

3.3.2.1. Prihodi i primici u proračunu Grada Vrbovca Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu. Proračunski korisnici nisu dužni ostvarene vlastite prihode, kao ni namjenske prihode i primitke uplaćivati u proračun, već ih troše u skladu sa svojim potrebama i planovima. Radi potrebe izrade konsolidiranih financijskih izvješća proračunski korisnici polugodišnje izvještavaju o strukturi ostvarenih i utrošenih vlastitih prihoda, kao i namjenskih prihoda i primitaka. Račun prihoda sastoji se od prihoda prema ekonomskoj klasifikaciji kako slijedi:

- prihodi od poreza - pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna - prihodi od imovine - prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada - prihodi od prodaje nefinancijske imovine

Ukratko, dio prihoda ostvaruje se od udjela u zajedničkim porezima, od sredstva pomoći koja su predviđena državnim proračunom i proračunima drugih JLP(R)S kao i iz drugih izvora u skladu sa važećim propisima. Tabela 13: Proračun Grada Vrbovca – prihodi i primici

Prihodi poslovanja 36.013.524,28


31

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 645.000,00

Primici od financijske imovine i zaduživanja 60.000,00

Izvor: JLS, 2015.

3.3.2.2. Rashodi i izdaci u proračunu Grada Vrbovca U okviru "općeg dijela" uz prihode i primitke, također se iskazuju rashodi i izdaci (koji se odnose na proračun kao cjelinu), da bi se u okviru "posebnog dijela" ti isti rashodi detaljnije razradili prema njihovoj namjeni (namjenski rashodi i izdaci), koji moraju biti pokriveni namjenskim izvorima financiranja (međuzavisnost relevantnih prihoda rashoda, primitaka i izdataka). Sukladno okviru koje definira funkcionalna klasifikacija javnih izdataka Grad, gradova i županija, svi rashodi obuhvaćeni su u okviru općeg dijela proračuna. Sam proces izrade proračuna vrlo je složen, jer je podložan različitim utjecajima, izvori financiranja su u pravilu ograničeni, a svaki pokušaj pojednostavljivanja ili zanemarivanja bilo kojeg djela utjecaja, može otežati provedbu osnovnog cilja. Polazište sagledavanja je u uravnoteženju prihoda i primitaka, sa rashodima i izdacima, koje mora slijediti uravnotežena raščlamba prema ciljnim namjenama, koje se financiraju temeljem zakonskih propisa i stvarnih potreba lokalne samouprave. Tabela 14: Proračun Grada Vrbovca – rashodi i izdaci

Rashodi poslovanja 25.878.862,28

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 9.179.662,00

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.660.000,00

Izvor: JLS, 2015.

3.3.3. Društvene djelatnosti

Društveno-gospodarski razvoj temelji se na ulaganju u obrazovanje i stručnost stanovništva, a ulaganja u ljudski kapital postaju važnija od ulaganja u materijalna dobra. Društvene su one djelatnosti koje u osnovi nemaju za cilj ostvarenje zarade, već zadovoljavanje određene ljudske potrebe stoga ih treba učiniti dostupnim svim članovima zajednice, a na dobrobit svakog pojedinaca i društva u cjelini. Upravo je to područje koje pokazuje razvijenost društva i stupanj razvoja određene jedinice lokalne samouprave, koja u većem ili manjem stupnju osigurava ostvarivanje solidarnosti i uzajamnosti. Društvene djelatnosti djeluju po načelu komplementarnosti, gdje sinergijskim procesom utječu na ukupni ekonomski i društveni razvoj. Jedna od temeljnih funkcija jedinica lokalne i područne samouprave je zadovoljavanje javnih potreba u društvenim djelatnostima. Za izvršenje ove obveze u Proračunu Grada Vrbovca osiguravaju se potrebna financijska sredstva. Pored toga, određene obveze odnose se i na javne ustanove koje obavljaju javnu službu.

Javne potrebe na području Grada Vrbovca - poticat će se daljnji razvoj i ulaganje u:

- predškolski odgoj, - školstvo i naobrazbu - socijalni program - sport - kulturu,

ali i programe:


32

- sustav zaštite i spašavanja - poljoprivrede - razvoja gospodarstva - komunalne djelatnosti (održavanje, građenje, nabava opreme) - uređenje prostora - stambeno gospodarstvo.

Na području Grada Vrbovca, od društvene infrastrukture nalazimo dvije sportske dvorane, otvoreno učilište, knjižnicu i kulturno-informacijski centar. Također, na području Grada djeluje 17 dobrovoljnih vatrogasnih društava sa svojim domovima, koji se nalaze u naseljima Brčevec, Celine, Dulepska, Gaj, Greda, Lonjica, Lukovo, Luka, Lovrečka Varoš, Žunci, Peskovec, Pirakovec, Poljana, Poljnaski Lug, Prilesje, Tkalec i Vrbovec.

3.3.3.1. Odgoj i obrazovanje, sport i tehnička kultura u Gradu Vrbovcu U nastavku Strategije prikazuje se činjenično stanje u području odgoja i obrazovanja, sporta i tehničke kulture u Gradu Vrbovcu. Iako se mogu smatrati odvojenim područjima, oni su komplementarni, čemu u prilog ide i pridavanje velike važnosti svakom od segmenata i omogućavanje uvjeta za funkcioniranje i razvijanje.

3.3.3.1.1. Obrazovanje i znanost u Gradu Vrbovcu Prema statističkom izvješću DZS-a o osnovnim školama i predškolskom odgoju, na području Grada Vrbovca na početku školske godine 2013./2014., djelovalo je sedam četverogodišnjih (područnih) škola, te dvije osmogodišnje škole. U školskoj godini 2013./14., 63 razredna odjela upisalo je 1.260 učenika, od čega 636 dječaka i 624 djevojčice.

Tabela 15: Osnovnoškolska infrastruktura u šk.godini 2013./14.

Škole Razredni odjeli

Učitelji Učenici

Ukupno I.-IV. Razred V.-VIII. Razred

Svega Muški Ženski Svega Muški Ženski Svega Muški Ženski

9 63 96 1.260 636 624 614 304 310 646 332 314

Izvor: DZS Statističko izvješće

Tabela 16 Broj učenika u osnovnoškolskim ustanovama, po godinama

Grad 2004/05

2005/06

2006/07

2007/08

2008/09

2009/10

2010/11

2011/12

2012/13

2013/14

2014/15

Vrbovec 1882 1873 1869 1836 1827 1805 1796 1751 1670 1624 1618 Izvor: Upitnik JLS, 2015.

Na području Grada Vrbovca djeluje i odjel glazbene školaekoju je u školskoj godini 2012./13. pohađalo 323 učenika. Osnovna glazbena škola s radom je započela kao područna škola Glazbene škole Vatroslav Lisinski iz Bjelovara, školske godine 1965./66. Od 1980. djeluje u sastavu Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec, a u školskoj godini 2014./15. pripaja se II. OŠ Vrbovec kao Glazbeni odjel. Nastava se odvija na tri lokacije.

Cilj osnovnog glazbenog obrazovanja je da odgojem i obrazovanjem profesionalnih glazbenika različitih profila i zanimanja stalno proizvodi onaj dio društvene nadogradnje koji je obuhvaćen pojmom glazbene umjetnosti, a ostale učenike koji su stekli određeni stupanj glazbenog obrazovanja usmjeri prema njegovanju kulturno-umjetničke baštine i stvaralaštva. Učenici upisuju Glazbene odjele u 3. razredu osnovne škole te se prije upisa provode prijemni ispiti iz osjećaja za ritam i sluha za glazbu. Školovanje traje šest godina, a sastoji se od individualne i grupne nastave. Glazbeni odjel surađuje s Limenom glazbom Vrbovec i HKUD-om „Petar Zrinski“ Vrbovec, kao i brojnim drugim ustanovama i udrugama s područja Vrbovca, županije i ostalih dijelova Hrvatske. Učenici redovito sudjeluju na regionalnim natjecanjima učenika i studenata glazbe i plesa, a zapažene rezultate postižu i na međunarodnim natjecanjima.


33

Tabela 17 Osnovna glazbena škola u Gradu Vrbovcu u šk. godini 2012./13.

Škola Učenici Učenici koji su završili školu

Učitelji Učitelji u ekvivalentu pune

zaposlenosti svega Muški ženski svega žene s punim radnim

vremenom

svega Žene svega Žene

1 323 107 216 44 52 40 47 36 48,00 36,80


Srednjoškolska infrastruktura na području Grada Vrbovca, prema statističkom izvješću DZS-a o srednjim školama i učeničkim domovima, sastoji se od gimnazije te po jedne srednje škole u kategoriji tehničke i srodne i industrijske i obrtničke škole. U školskoj godini 2013./14., 25 razrednih odjela upisalo je 628 učenika, od čega 320 učenica i 308 učenika.

Sastavni dio školovanja u obrtničkim i industrijskim i strojnim zanimanjima čini praktična nastava koju učenici obavljaju u PIK Vrbovec mesnoj industriji te kod lokalnih ugostitelja i obrtnika. Srednja škola Vrbovec također u svom sastavu ima i strojarsku radionicu gdje se obavlja praktična nastava za učenike svih strojarskih zanimanja.

Tabela 18 Srednjoškolska infrastruktura u školskoj godini 2013./14.

Škole Razredni odjeli

Učenici Nastavnici u ekvivalentu pune zaposlenosti

Gimnazije tehničke i srodne

industrijske i obrtniče

ukupno učenice Ukupno Žene

1 1 1 25 628 320 38,72 23,72


Na području Grada Vrbovca nema visokoškolskih institucija, no blizina Grada Zagreba ključan je element dostupnosti visokoškolskog obrazovanja za stanovništvo Grada. Koliko je visoko obrazovanje važno za ukupni razvoj i napredak društva govori podatak kako je jedan od pet temeljnih ciljeva Europske komisije postavljen u Strategiji Europa 2020 upravo povećanje postotka mladih ljudi koji završavaju tercijarni stupanj obrazovanja. Udio visokoobrazovanog stanovništva u Gradu iznosi 10,25%, a kroz redovnu dodjelu stipendija studentima Grad Vrbovec kontinuirano potiče mlade ljude na nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama. Programom javnih potreba u predškolskom odgoju i školstvu Grada Vrbovca za 2015. godinu osiguran je iznos za dodjelu 40 stipendija studentima sa prebivalištem na području Grada, čime se mladim ljudima uvelike pomaže u njihovom daljnjem obrazovanju i usavršavanju i pripremi za tržište rada.

Pučko otvoreno učilište Vrbovec

Prema Zakonu o pučkim otvorenim učilištima („Narodne novine“ br.54/97, 5/98, 109/99, 139/10), radi obavljanja djelatnosti osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe odraslih, djelatnosti glazbenih i srodnih škola izvan redovitoga školskog sustava, djelatnosti javnog prikazivanja filmova, novinsko-nakladničke djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti te obavljanja djelatnosti u svezi s osposobljavanjem, usavršavanjem i prekvalifikacijom mladeži i odraslih izvan sustava redovite naobrazbe, jedinice lokalne samouprave i domaće fizičke i pravne osobe mogu osnivati javne ustanove za trajnu naobrazbu i kulturu pod nazivom pučka otvorena učilišta. Pučko otvoreno učilište na području Grada Vrbovca osnovano je 1961. godine kao Narodno sveučilište Vrbovec, a osnivač je Grad Vrbovec.

Učilište je od samih početaka, provodeći obrazovanje odraslih, prekvalifikacije, dokvalifikacije, osposobljavanja i raznovrsne tečajeve, postalo značajno mjesto edukacije i obrazovanja djece, mladeži i odraslih. Kao kulturno-obrazovna ustanova, danas se Učilište Vrbovec bavi kinoprikazivačkom, kulturnom i obrazovnom djelatnošću te je punopravni član Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta sa sjedištem u Zagrebu.

Slika Pučko otvoreno učilište Vrbovec


34

Izvor: web stranica Pučkog otvorenog učilišta

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” br.87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) utvrđeno je koji se troškovi financiraju iz proračuna gradova koji su preuzeli decentralizirane funkcije u osnovnom školstvu, a isto tako se jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da utvrde šire potrebe u školstvu koje ona može financirati iz proračuna. Grad Vrbovec, za 2015. godinu izdvojio je sredstva u visini od 670.000,00 kn za organiziranje i sufinanciranje škole plivanja učenika četvrtih razreda osnovne škole, stipendije i školarine te sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola i studenata.

3.3.3.1.2. Predškolski odgoj Prema statističkom izvješću DZS-a, predškolsko obrazovanje obuhvaća tri ustanove koje je na početku pedagoške godine 2013./14. pohađalo 400 djece. Od ukupnog broja polaznika vrtića, 46-ero djece je do 3 godine, 120 djece od 3 do 5 godina starosti, te 234-ero djece starije od 5 godina. Dječji vrtići zapošljavaju 42 djelatnika, od čega je 26 odgajatelja.

Tabela 19: Predškolski odgoj

Dječji vrtići i druge pravne osobe

Djeca Zaposleni

Ukupno prema godinama života Ukupno od toga

do 3 od 3 do 5 5 i više odgojitelji i učitelji

zdravstveno osoblje

3 400 46 120 234 42 26 1


Tabela 20: Predškolski odgoj po godinama

2004/05 2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 2010/11 2011/12 2012/13 2013/14 2014/15

220

281 290

287

291

287

290

338

342

340

341

Izvor: Grad Vrbovec, Upitnik 2015.

Predškolski odgoj se organizira i provodi za djecu od navršene jedne godine života do polaska u osnovnu školu, a ostvaruje se u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece te socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama djeteta. Program predškole obavezan je za svu djecu predškolske dobi koja nisu pohađala redovni predškolski program te je organiziran na širem području Grada u prostorijama i učionicama osnovnih škola.

Infrastruktura predškolskog odgoja na području Grada suočena je s problemima koji su zajednički većini gradova i Grad u Republici Hrvatskoj. Podaci o predškolskom odgoju ukazuju na kontinuirano povećanje broja djece koja se upisuju u vrtić, čime do izražaja dolaze nedostatni kapaciteti u predškolskom odgoju, kao i manjak stručnog osoblja za rad s djecom s poteškoćama u razvoju. Budući da je način na koji se dijete predškolske dobi obrazuje i odgaja od presudne važnosti za kasniji uspjeh u školi i životu uopće, potrebno je konstantno ulagati u kvalitetu predškolske i školske infrastrukture, kao i povećanje njihovih kapaciteta koji će zadovoljiti potrebe stanovništva Grada. Također, posebnu je pozornost potrebno posvetiti pravilnoj prehrani u dječjim vrtićima, budući da promicanje zdrave prehrane u dječjoj dobi znači smanjivanje kasnijeg rizika od bolesti. U vrtićima bi se trebale uvažavati specifične nutritivne potrebe različitih dobnih skupina, a broj obroka trebao bi biti usklađen s duljinom boravka. Usvajanje ispravnih prehrambenih navika i provođenje redovne tjelesne aktivnosti u ranoj dobi djeteta odlučujući su za njegov budući razvoj te je roditelje i odgajatelje nužno educirati i upoznati s osnovnim principima


35

zdrave prehrane, a predškolsku infrastruktura prilagoditi potrebama i zahtjevima sve većeg broja djece koja se svake godine upisuju u vrtiće na području Grada.

3.3.3.1.3. Sport i rekreacija Sport ima važnu ulogu u svim područjima življenja stanovnika Grada. Tjelesna aktivnost pozitivno utječe na usvajanje zdravog načina života te unaprjeđuje zdravlje i kvalitetu života. Nemoguće je nabrojati sve pozitivne aspekte tjelesne aktivnosti, no bez sumnje neke od njih su: unaprjeđenje zdravlja i kvalitete života, produžetak očekivanog trajanja života i smanjenje rizika za kronične bolesti kao što su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, maligne bolesti i sl. Pozitivni aspekti redovite tjelesne aktivnosti podjednako su važni za sve dobne skupine stanovnika, a velik broj sportskih udruga i klubova svjedoči o osvještenosti o važnosti zdravog načina života. Sportske udruge, klubovi i društva na području Grada Vrbovca članovi su „Gradske zajednice športskih udruga Vrbovec“, krovne sportske organizacije.

Tabela 21: Sportske udruge članice Gradske zajednice športskih udruga Vrbovec

Rd.br. Naziv 1. ATLETSKI KLUB «PETAR ZRINSKI» VRBOVEC 2. ATLETSKI KLUB «VRBOVEC» 3. AUTO MOTO KLUB «OFF ROAD TEAM VRBOVEC» 4. BADMINTON KLUB «FORTUNA» 5. BODYBUILDING KLUB «AERO FIT» 6. HRVAČKI KLUB «PIK VRBOVEC» 7. KOŠARKAŠKI KLUB PETAR ZRINSKI VRBOVEC 8. MOTO KLUB «LAKI JAHAČI» LONJICA 9. NOGOMETNA ŠKOLA VRBOVEC 10. NOGOMETNI KLUB BAN JELAČIĆ 11. NOGOMETNI KLUB GAJ 12. NOGOMETNI KLUB LONJA – LONJICA 13. NOGOMETNI KLUB VRBOVEC 14. NOGOMETNO SREDIŠTE VRBOVEC 15. OFF ROAD TEAM "VRBOVEC" 16. PLANINARSKO DRUŠTVO «VRBOVEC» 17. SPORTSKO REKEREACIJSKO DRUŠTVO «VITA OLIMPICA» 18. STRELJAČKI KLUB «TRAP»VRBOVEC 19. STRELJAČKO DRUŠTVO «PIK VRBOVEC» 20. ŠAHOVSKI KLUB PIK VRBOVEC 21. ŠRD «ŠTUKA» POLJANSKI LUG 22. ŠRD AMUR VRBOVEC 23. ŠRU ČRNEC 24. ŠŠK ISKRA, I. OŠ VRBOVEC 25. ŠŠK SOKOL, SŠ VRBOVEC 26. ŠŠK VALENTIN, II. OŠ VRBOVEC 27. TAEKWONDO KLUB VRBOVEC 28. TENIS KLUB VRBOVEC 29. UŠK IIOŠ "VALENTIN" 30. UŠK IOŠ "ISKRA" 31. UŠK SŠ VRBOVEC "SOKOL" 32. ŽENSKI NOGOMETNI KLUB «VRBOVEC» 33. ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB «VRBOVEC»

Izvor: www.sport-zagrebacke-zupanije.hr

Zakonom o športu (NN br.71/06, 86/12) utvrđen je postupak donošenja akta kojima se utvrđuju potrebe u sportu, a za njihovo ostvarenje financijska sredstva osiguravaju se u proračunu. Prema iskazanim potrebama i mogućnostima u proračunu Grada, financiraju se sportske manifestacije i udruge koje djeluju u podučju sporta. Za Program javnih potreba u sportu u 2015. godinu osigurana sredstva u proračunu Grada Vrbovca iznose 1.300.000,00 kn.


36

Od sportske infrastrukture na području Grada nalazimo dvije dvorane koje služe stanovništvu za sport i rekreaciju, igrališta nogometnih klubova te gradsku teretanu. Rekreativcima na raspolaganju stoji tenisko igralište, a sportske uspjehe profesionalnih nogometaša bilježi gradski stadion Vrbovec. Daljnim ulaganjima na ovom području pridonijet će se povećanju kapaciteta postojeće infrastrukture, čime će se omogućiti intenzivno bavljenje sportom domaćem stanovništvu, ali i sve brojnijim posjetiteljima i turistima koji preferiraju aktivnosti rekreativnog tipa.

3.3.3.1.4. Tehnička kultura

3.3.3.2. Socijalna skrb i zdravstvo Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, socijalna skrb je djelatnost kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koji uključuju prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. Kvalitetno uređen sustav socijalne skrbi i zdravstva pomaže stvaranje osnovnih preduvjeta za kvalitetan život kako bi se osiguralo ostvarenje osnovnih (osiguranje pomoći kako bi korisnici mogli ostvariti osnovne životne potrebe, pomoć slabima, nemoćnima i invalidima kako bi kroz udruge riješili zajednički, jedinstveni cilj, viša razina zdravstvenih usluga za domicilno stanovništvo), posebnih ciljeva (očuvanje zdravlja djece, skrb za djecu s teškoćama u razvoju, briga za bolesne sugrađane).

3.3.3.2.1. Socijalna skrb u Gradu Vrbovcu Sustav socijalne skrbi obilježen je ublažavanjem problema siromaštva i ekonomske nesigurnosti. To je inače od izuzetnog značenja za svako društvo, pa su neophodni programi, projekti ili akcijski planovi, koji jedinicu lokalne samouprave usmjeravaju na sustavno djelovanje u pravcu poboljšanja ekonomskog i socijalnog položaja svih, a posebno siromašnih građana i građana u riziku od siromaštva. Navedeno se prvenstveno odnosi na izbor i provođenje sustava mjera od nacionalne do lokalne razine, kojima se osigurava poboljšanje kvalitete života pojedinaca i određenih ciljnih skupina u društvu. Socijalnim programom se određuje što, kada, tko i kako može koristiti sredstva proračuna namijenjena određenim socijalnim programima. Program socijalne skrbi obuhvaća i obrađuje djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojim se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje samostalno ili uz pomoć drugih ne mogu zadovoljiti svoje životne potrebe. Sredstva za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi osiguravaju Republika Hrvatska, županije, gradovi i Grada. Prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (NN,br.157/13) socijalna skrb definirana je kao djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih osoba i osoba nemoćnih koje ne mogu same ili uz pomoć obitelji osigurati zadovoljenje istih. Socijalna skrb financira se iz državnog, županijskog i gradskog proračuna, u pretežitom dijelu je u nadležnosti države i ostvaruje se putem Centra za socijalnu skrb Vrbovec. Pravo na pomoć temeljit će se na odrednicama Zakona o socijalnoj skrbi i odluke o socijalnoj skrbi. Tabela 22: Korisnici socijalne skrbi, prema područnicama na području Zagrebačke županije

Red. br.

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB (CZSS), - PODRUŽNICA CZSS, ŽUPANIJA

BROJ STANOVNIKA

BROJ OSOBA KORISNIKA ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE

UDJEL (%) BROJA OSOBA KORISNIKA ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE U BROJU STANOVNIKA (4:3)

1. 2. 3. 4. 5.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

1. Dugo Selo 32.174 429 1,3

2. Ivanić Grad 27.602 400 1,4


37

3. Jastrebarsko 28.309 345 1,2

4. Samobor 59.427 363 0,6

5. Sv. Ivan Zelina 17.391 195 1,1

6. Velika Gorica 69.703 987 1,4

7. Vrbovec 28.360 415 1,5

8. Zaprešić 54.640 805 1,5

U k u p n o 317.606 3.939 1,2

Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih, Mjesečno izvješće za travanj 2015.

Programom socijalne skrbi utvrđuje se osnovni način pomaganja stanovništvu kojemu je potrebna socijalna skrb i to neposredno pojedinom građaninu ili posredstvom udruga određenih kategorija građana koje o njima skrbe, i to u svrhu osiguravanja građanima Grada Vrbovca viši standard socijalne zaštite. Cilj programa je pomoć pri ostvarivanju osnovnih preduvjeta za kvalitetan život, pomoć slabima, nemoćnima i osobama s invaliditetom. Programom javnih potreba u socijalnoj skrbi i zdravstvu Grada Vrbovca za 2015. godinu osiguravaju se sredstva za sljedeće potrebe:

Tabela 23: Program javnih potreba u socijalnoj skrbi i zdravstvu Grada Vrbovca za 2015. godinu

I. SOCIJALNA SKRB 1.524.000,00 kn

Pomoć socijalno ugroženom stanovništvu 1.200.000,00 kn

1.1. Pomoć za podmirenje komunalnih troškova stanovanja 150.000,00 kn

1.2. Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva 100.000,00 kn

1.3. Jednokratne novčane pomoći obiteljima za svako novorođeno dijete 200.000,00 kn

1.4. Jednokratne novčane pomoći za socijalne i zdravstvene potrebe 30.000,00 kn

1.5. Financiranje javnog prijevoza osoba s područja Grada Vrbovca starijih od 65. godina za zdravstvene potrebe

85.000,00 kn

1.6. Sufinanciranje prijevoza učenika i studenata 350.000,00 kn

1.7. Stipendije za učenike i studente slabijeg imovinskog statusa 250.000,00 kn

1.8. Pomoć za prehranu učenika osnovnih škola 35.000,00 kn

II. DONACIJE SOCIJALNO- HUMANITARNIM UDRUGAMA 324.000,00 kn

UDRUGE PROIZAŠLE IZ DOMOVINSKOG RATA 75.000,00 kn

2.1. HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR 25.000,00 kn

2.2. UDRUGA HRVATSKIH VOJNIH INVALIDA DOMOVINSKOG RATA 25.000,00 kn

2.3. UDRUGA BRANITELJA I VETERANA VOJNE POLICIJE-UBPVPDR 5.000,00 kn

2.4. POMOĆ HRVATSKIM BRANITELJIMA – priključci na komunalnu infrastrukturu 20.000,00 kn

OSTALE SOCIJALNO-HUMANITARNE UDRUGE I USTANOVE 144.000,00 kn

2.5. Gradsko društvo Crvenog križa Vrbovec 112.000,00 kn

2.6. Gradska udruga umirovljenika Grada Vrbovca 24.000,00 kn

2.7. Sindikat umirovljenika 8.000,00 kn

Subvencija troškova smještaja u ustanovu predškolskog odgoja

III. ZDRAVSTVO 105.000,00 kn

3.1. Udruga za terapijsko jahanje 15.000,00 kn

3.2. Udruga “Naši snovi” 30.000,00 kn

3.3. Pomoć socijalno i zdravstveno ugroženoj djeci i odraslima 60.000,00 kn

IV. OSTALI PROGRAMI SOCIJALNE SKRBI I ZDRAVSTVA GRADA VRBOVCA

Izvor: Glasnik Zagrebačke županije, br. 35-II/14

Grad Vrbovec u suradnji sa stručnom službom Doma zdravlja Vrbovec, Centrom za socijalnu skrb, Dnevnim centrom „Stančić“, Udruženjem obrtnika Vrbovec, Caritasom i udrugom „Leri“ vrši pomoć socijalno i zdravstveno


38

ugroženoj djeci i odraslima organizirajući dnevni boravak, prostor i stručnu pomoć za fizikalnu terapiju djece i odraslih. S obzirom na sve veći broj starijih i nemoćnih osoba koje često nemaju prikladnu pomoć u svakodnevnom životu, javlja se potreba za iznalaženjem rješenja tog problema u vidu povećanja smještajnih kapaciteta i ustanova za zbrinjavanje starijih osoba.

3.3.3.2.2. Zdravstvo Na području Grada Vrbovca, na dan 31. siječnja 2014., prema (zadnjim dostupnim) podacima HZZO-a, bilo je zdravstveno osigurano 15.279 osoba.

Nadalje, prema podacima HZZO-a, jedanaest općih ambulanti je ugovoreno u djelatnosti opće obiteljske medicine, sedam stomatoloških ambulanti, dvije ambulante zdravstvene zaštite predškolske djece te 3 ugovorene ljekarne.

Tabela 24 Zdravstvena zaštita na području Grada Vrbovca

Ugovoreni sadržaji zdravstvene zaštite u Gradu Vrbovcu

Opća obiteljska medicina Dentalna zdravstvena zaštita (polivalentna)

Zdravstvena zaštita predškolske djece

Ljekarna

11 7 2 3

Izvor: HZZO

Mjere obvezne preventivne deratizacije i dezinsekcije propisane su kao opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti utvrđene člankom 4. i 5. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN br.79/07, 113/08, 43/09) Zakona o veterinarstvu (NN br. 41/07 i 30/08). Obvezno je preventivno obavljanje deratizacije koja se provodi postupkom uništavanja miševa, štakora i drugih mišolikih glodavaca koji prenose uzročnike zaraznih bolesti, najmanje dva puta godišnje u dvije akcije, jedna u proljeće i jedna u jesen obavljanjem usluga u stambenim objektima i na javnim površinama, a dezinsekcijom se provodi postupak uništavanja insekata koji mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti ili izazvati alergijske reakcije. Veterinarske mjere propisane su Zakonom o veterinarstvu, jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati higijeničarsku službu, te snositi troškove za uklanjanje lešina, a usluge obavlja Veterinarska stanica u Vrbovcu.

3.3.3.3. Kultura Tradicija je usmena predaja običaja (s generacije na generaciju), znanja, vještina unutar jedne homogene ljudske zajednice. Pod tradicijom se podrazumijeva kontinuiran i dugotrajan način ponašanja (najmanje 50 godina) koji se držao obaveznim, a oblikovana je mjestom (geografsko klimatskim uvjetima), poviješću, vjerom i kontekstom. Tradicijska kultura se oduvijek nadograđivala i to je teklo prirodnim putem iz naraštaja u naraštaj, ali su pri tom zadržane sve bitne temeljne značajke duhovnosti ljudi određenog kraja. Tradicijska kultura predstavlja usmenu predaju kulturno vrijednog stvaralaštva koje se dijeli na materijalnu i nematerijalnu kulturu. U materijalnu spadaju sve što čovjek stvara i oblikuje svojim rukama od materijala iz njegovog životnog okruženja, dok u nematerijalnu kulturu ubrajamo: ples, glazbu, pjesmu, dječje igre te razne druge vještine, umijeća i znanja. Tu valja naglasiti, u cilju boljeg razlijevanja, da npr. narodna nošnja ili čipka spadaju u materijalnu baštinu dok umijeće izrade navedenog spada u nematerijalnu tradicijsku kulturu.

3.3.3.3.1. Kriteriji razvrstavanja kulturnih dobara Vrste kulturnih dobara pojedine jedinice lokalne samouprave i šire, definirane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, način, mjere i aktivnosti očuvanja i provođenja zaštite, te prava i obveze vlasnika kao i obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova su u nadležnosti Vijeća za kulturna dobra, pri Ministarstvu kulture RH te mogućnosti ostvarivanja suradnje u financiranju zaštite i očuvanja kulturnih dobara na više hijerarhijskih razina. Prema odredbama ovog Zakona kulturna se dobra mogu sagledati kao:

Pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja,

Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,


39

Nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština

Zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.

3.3.3.3.2. Nepokretna kulturna dobra Tabela 25: Nepokretna kulturna baština

Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)

Kategorija zaštite Naziv

Ruralno-urbana cjelina (grad, selo, naselje ili njegov

dio)

Uži centar koji uključuje i dvorac Patačić, kulu Zrinski te kapelicu

Gospe Lurdske

Spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te

građevina s okolišem)

Mauzolej markiza de Piennesa

Crkva Marije Lauretanske u Pogančecu

(Grad Preseka)

Spomenički kompleks (područje, mjesto, spomenik i

obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama)

Spomen obilježje iz 1915. god. o bitci pod Sinjem 1715.

Arheološki lokalitet (arheološko nalazište i arheološka

zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone)

Arheološko nalazište Buzadovec (Grad Gradec)


Kulturna dobra su kao dio životne sredine izložena trajnom utjecaju i pritiscima, a zbog svoje fizičke strukture (drvena građa, kamen slabe kvalitete) naročito su osjetljiva i sklona propadanju. Činitelji utjecaja na kulturno dobro jesu pritisak razvoja (adaptacije, prenamjene, industrija, promet, vođenje infrastrukturnih sustava), ekološki pritisci (onečišćenja), prirodne katastrofe, nebriga i neodržavanje, nedostatak financijskih sredstava, neriješeni imovinski i pravni odnosi. U cilju sprječavanja devastacije i ugrožavanja kulturnih dobara potrebno je minimizirati negativne učinke navedenih čimbenika, pri čemu se prvenstveno misli na pritiske razvoja. Budući da pojačana urbanizacija i razvitak privatnog sektora i poduzetništva donose nove izazove u očuvanju povijesnih naselja i gradova, recentnu izgradnju i urbanizam potrebno je prilagoditi postojećem krajoliku i cjelini naselja te na taj način očuvati povijesno središte grada i tradicijsko graditeljstvo kao izrazitu vrijednost ovog prostora.

Tabela 26: Vrste kulturnih dobara

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

P-4558 Gornji Tkalec Inventar crkve Uznesenja Marijina Pokretno kulturno dobro - zbirka

Z-3163 Gornji Tkalec Kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije i ostaci dvorca

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-2253 Kućari Dvorac Lovrečina Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3162 Lovrečka Varoš Crkva sv. Lovre Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-2064 Vrbovec Crkva sv. Vida Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3654 Vrbovec Grobnica obitelji d’Havlin i de Piennes Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-2890 Vrbovec Kapela sv. Tri kralja s grobljem Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3533 Vrbovec Kulturno - povijesna cjelina Vrbovec Nepokretno kulturno dobro – kul.-pov. cjelina

Z-2352 Vrbovec Kurija župnog dvora Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3161 Vrbovec Ostaci kaštela, Trg Petra Zrinskog Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Registar kulturnih dobara

3.3.3.3.3. Pokretna kulturna dobra Tabela 27: Pokretna kulturna dobra


40

Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)

Kategorija zaštite Naziv

crkveni inventar i predmeti Jonina riba, propovjedaonica u crkvi sv. Lovre u Lovrečkoj Varoši


3.3.3.3.4. Kultura u proračunu Grada Vrbovca Grad Vrbovec u svrhu realizacije javnih potreba u kulturi prati, podržava i financira aktivnosti i poslove od značaja za razvoj kulture u Gradu. Dio javnih potreba u kulturi provodi se putem ustanova kojima je Grad osnivač, ali i putem brojnih udruga.

Za provođenje Programa u kulturi Grada Vrbovca osigurana su sredstva u Proračunu Grada Vrbovca za 2015. godinu u ukupnom iznosu od 2.279.252,00 kn, na način kako je prikazano u tabeli:

I. USTANOVE U KULTURI 1.270.900,00 kn

1.1. Narodna knjižnica Vrbovec 578.870,00 kn

2.1. Pučko otvoreno učilište Vrbovec 692.030,00 kn

II. DJELATNOSTI UDRUGA I DRUŠTAVA

Kulturno-umjetnička društva, zborovi i kulturne udruge: 150.000,00 kn

– HKUD “Petar Zrinski Vrbovec” 100.000,00 kn

– Limena glazba i maŢoretkinje Vrbovec 50.000,00 kn

III. OSTALI PROGRAMI I DOGAĐANJA 858.352,00 kn

Manifestacije i događanja:

– Obilježavanje Dana Grada Vrbovca 50.000,00 kn

– Kulturna suradnja gradova Vrbovca, Kispesta razmjena ljetovanja djece, Krzeszowice, Smolyan i Périersa

150.000,00 kn

– Međugradska kulturna suradnja 30.000,00 kn

– Održavanje web stranica Grada 39.852,00 kn

– Sufinanciranje rada Radio Vrbovec informiranje

172.800,00 kn

– RVG Županijska kronika 38.700,00 kn

– Vrbovečke novine 72.000,00 kn

– Kaj su jeli naši stari 200.000,00 kn

– Vrbovečki fašnik 20.000,00 kn

– Božić i Nova godina 20.000,00 kn

– Obilježavanje Dana Europe 15.000,00 kn

– Nagrada Grada Vrbovca “Marija Jurić Zagorka” 50.000,00 kn

Izvor: JLS, 2015.

3.3.3.3.5. Kulturna suradnja – bratimljenje gradova

Suvremeni koncept bratimljenja gradova podrazumijeva povezivanje dviju ili više lokalnih zajednica putem

raznovrsnih aktivnosti. Napori takvog povezivanja usmjereni su prema stvaranju uzajamnog povjerenja i suradnje

koji tijekom godina u pravilu prerastaju u iskreno prijateljstvo lokalnih zajednica i njihovih građana.

Uobičajene aktivnosti bratimljenja uključuju susrete i razmjene građana (posjete delegacija gradova, razmjene i

putovanja učenika, studenata, umirovljenika i sl.) te zajedničke kulturne i sportske aktivnosti (nastupe umjetničkih

društava, sportske i kulturne priredbe, obilježavanje bratimljenja poput imenovanja ulica, otvaranja spomenika i

sl.). Grad Vrbovec uz podršku programa Europske unije „Europa za građane“ njeguje dugogodišnju prijateljsku


41

suradnju s mađarskim i slovačkim gradovima, u sklopu koje se ostvaruje razmjena iskustava i upoznavanje

lokalnih kulturnih običaja. Razmjena učenika Kispest – Vrbovec započela je 2005. godine te se od tada redovno

organizira u ljetnim mjesecima, kada učenici vrbovečkih osnovnih škola imaju priliku posjetiti susjednu Mađarsku i

sudjelovati u zajedničkim aktivnostima zbratimljenih gradova.

Suradnja pobratimljenih gradova proizvodi mnoge pozitivne učinka te je u velikom broju slučaja upravo

bratimljenje bilo polazna točka za poticanje i ostvarenje velikih razvojnih projekata u lokalnim zajednicama.

Snažno povezivanje i suradnja prijateljskih gradova obogaćuje lokalne stanovnike u vidu razmjene iskustava i

najbolje prakse u područjima od njihova interesa te pruža kvalitetnu osnovu za izgradnju osviještenog i proaktivno

orijentiranog društva.

3.3.3.4. Civilno društvo Stvaranje okruženja poticajnog za razvoj civilnog društva jedna je od pretpostavki i mjerila demokracije i stabilnosti političkoga sustava svake regije. Koncept zajedništva i suradnje gradske vlasti s civilnim društvom u stvaranju, provedbi i nadzoru politika koje su od neposredna interesa za opće dobro među temeljnim je obilježjima moderne vlasti koja služi svojim građanima. Djelovanje organizacija civilnog društva jedan je od najvažnijih indikatora razine demokratičnosti neke zajednice. Organizacije civilnog društva stoga imaju važnu ulogu u povezivanju zajednice i javnih institucija, te imaju snažan utjeaj na oblikovanje i artikuliranje Potreba i problema svoje zajednice. Civilno društvo podrazumijeva da građanke i građani, u različitim skupinama, inicijativama i organizacijama, ali i individualno, uključivanjem u javni politički proces zastupaju u javnom prostoru različite interese i vrijednosti. Premda svaka od tih grupacija ima uglavnom jasno artikuliranu vrijednosnu ili interesnu orijentaciju, njihova sloboda izražavanja, udruživanja, javnog okupljanja, građanskog neposluha i djelovanja ne smije ovisiti o tome o kakvim je vrednotama ili interesima riječ, a jedino dopustivo ograničenje može proizaći iz zahtjeva da se ne ugrozi sloboda svih drugih te da se ne narušavaju ustavne vrijednosti.

Udruživanje fizičkih i pravnih osoba radi ostvarivanja zajedničkih interesa i ciljeva u velikoj je mjeri prisutno na području grada te su sukladno tome formirane brojne udruge iz sljedećih područja:

Kultura i priroda, Zdravstvo i socijalna skrb, Djeca, mladi i obrazovanje, Strukovne udruge i Udruge proizašle iz domovinskog rata te ostale udruge.

Vrbovečke udruge otvorene su za sve oblike suradnje sa svim ustanovama, udrugama i pojedincima u Gradu, i to u cilju razvijanja urbanog i građanskog društva, podizanja ekološke svijesti, bolje kvalitete života, posebno života mladih, te općeg dobra u Gradu Vrbovcu. Aktivno civilno društvo broji čak 172 registrirane udruge, a kvalitetna mreža društvenih djelatnosti na području grada nadopunjena je s 19 dobrovoljnih vatrogasnih društava okupljenih u Vatrogasnu zajednicu Grada Vrbovca.

3.4. PRIRODNO I KUTURNO NASLJEĐE TE NJIHOVA ZAŠTITA

Jedan od temeljnih pristupa u korištenju prostora je očuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora, jer sva kulturna dobra zajedno sa okolinom čine prostornu baštinu. Obzirom da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji je element nedjeljiv, nameće se potreba integralnog pristupa analizi, vrjednovanju i zaštiti prostora koja se temelji na činjenici da kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, te ju je potrebno zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije temeljnih vrijednosti. Osim pojedinačnih građevina kulturnu baštinu čini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode. Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne pejzažne prostore znači osiromašenje i gubitak za cijelu zajednicu.

Bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština Grada Vrbovca rezultat je višestoljetnih aktivnosti stanovništva na ovom području te predstavlja središnji element kulturne ponude kako za domicilno stanovništvo tako i za posjetitelje koji u Vrbovcu vide prekrasnu kontinentalnu oazu mira i tradicije.

U svojoj burnoj povijesti Vrbovec je izmijenio mnoge feudalne gospodare te je poznat kao mjesto živopisne povijesti i znanih ličnosti hrvatske kulturno-umjetničke baštine. Prvi pisani trag o njegovu postojanju datira iz 1244. godine, a riječ je o povelji kralja Bele IV. kojom se potvrđuje da je kralj Koloman darovao Vrbovec županu Junku. Godine 1398. Vrbovec se pripaja gospoštiji Rakovec i ostaje s njom povezan sve do ukinuća kmetstva, 1848. godine.

U XV. stoljeću Vrbovec se spominje kao značajno trgovište s obrtnicima i organiziranim sajmovima, a XVI. I XVII. stoljeće obilježeno je feudalnim gospodarenjem obitelji Zrinski, koja brani grad od Turaka. 1621. godine tu je rođen hrvatski ban, Petar Zrinski. Svoj procvat Vrbovec doživljava u XVIII. stoljeću kada se uspostavlja kotarska sudska i upravna vlast i otvara osnovna škola. Oko 1800. godine Vrbovec dobiva poštu te je 1870. godine izgrađen i željeznički kolodvor. Početkom XX. stoljeća Vrbovec prerasta u gospodarsko i kulturno središte ovog područja, što ostaje sve do danas.

Značenje Vrbovca kao srednjovjekovnog naselja očituje se u očuvanoj povijesnoj građevnoj strukturi naselja. Na povišenoj poziciji u središtu Grada očuvana je povijesna jezgra naselja nastala oko nekadašnjeg vrbovečkog kaštela od kojeg je sačuvana samo jugozapadna cilindrična kula i župna crkva sv. Vida, najistaknutiji dio povijesne cjeline. Toranj crkve je dominantna vertikala ovog povišenog prostora i ima repernu ulogu za okolni nizinski prostor u svim prilaznim vizurama. U crkvi se nalazi barokni oltari, veliko drveno raspelo, kalež iz 1722. godine, pacifikal iz 1725. godine, pokaznica, relikvijar. Zvona su lijevali poznati majstori Schifrer iz Zagreba (1803. godine) i Papst iz Varaždina (1846. godina). Povijesni tok ulice vodi od željezničkog kolodvora na jugu pored crkve prema sjeveru naselja. Jugoistočno od crkve je zgrada starog suda, kasnobarokno-klasicistička građevina, a jugozapadno kapela M.B Lurdske. Ovaj najstariji i najuži središnji dio naselja ljevkastog oblika uokviren je ulicama, a dopunjavaju ga ostaci nekadašnjeg perivoja pretvoreni u gradski park. Kulturno-povijesna cjelina Vrbovec danas se nalazi na popisu nepokretnih kulturnih dobara Hrvatske te svojom ljepotom i uređenjem podsjeća stanovnike i posjetioce na svoju povijesnu važnost i značaj.

Slika 6 Crkva sv. Vida


43

Izvor: web stranica Grada Vrbovca Tabela 28: Znamenitosti u Gradu Vrbovcu

Znamenitosti u Gradu Vrbovcu Kaštel (ostaci) – kula, Vrbovec

Dvor s kapelom Sv. Marije, Gornji Tkalec Kurija župnog dvora, Vrbovec

Župna crkva Sv. Vida, Vrbovec Župna crkva Sv. Lovre, Lovrečka Varoš

Dvor Patačić, Vrbovec Kurija župnog dvora, Gaj

Kapela Sv. Tri Kralja, Vrbovec Mauzolej obitelji de Piennes, Vrbovec

Kapela Sv. Marije, Vrbovec Zrinski Trg 5, Vrbovec

Dvor, Lovrečina Groblje, grobljanska kapela, Vrbovec

Izvor: PUR Grada Vrbovca, 2015.

Među lijepim stilskim katnicama u Vrbovcu ističe se kurija župnog dvora, sagrađena 1819. godine donacijom grofice Eleonore Patačić. Jednokatnica pravokutnog tlocrta s podrumom ima svođene prostorije prizemlja raspoređene uz središnji hodnik, dok prostorije kata imaju strop. Riječ je o baroknoj tradiciji uz vidljiv utjecaj klasicističkog oblikovanja. Posebno je vrijedno spomenuti i baroknu grobljansku kapelu sv. Tri kralja, čija gradnja datira u 1713. godinu i rijedak je primjer trikonhalne građevine, kao i istaknuto djelo moderne arhitekture - mauzolej obitelji de Piennes. Mauzolej je konstruiran od betona te obložen crnim granitom, uz primjenu arhitektonskih elemenata klasicizma. Istaknuti detalji su kanelirani stupovi i krovna piramidalna forma unutar koje je kupola obložena 24-karatnim zlatnim mozaikom. Projekt je nastao unutar arhitektonskog poduzeća Kovačić i Ehrlich, a autorstvo se pripisuje arhitektu Viktoru Kovačiću.

Kulturno-povijesne cijeline na području grada nisu adekvatno istražene, dokumentirane, zaštićene i prezentirane. Župna crkva sv. Lovre, smještena u naselju Lovrečka Varoš, primjer je rariteta u svjetskoj povijesti umjetnosti te zauzima značajno mjesto u kulturnoj baštini Zagrebačke županije. Crkva je iz druge polovice 18. stoljeća i nosi obilježja kasno-baroknog stila, s naznakama klasicizma, a ono po čemu je značajna u povijesti umjetnosti jest njezina propovjedaonica u obliku Jonine ribe s bršljanom, iz 1780. godine. Radi se o iznimnoj rijetkosti u svjetskoj povijesti umjetnosti, budući da ih svega još nekoliko ima u u Češkoj i Njemačkoj, a istočnije od Češke, ovo je jedina takva propovjedaonica.


44

Područje Zagrebačke županije iznimno je zanimljivo i zbog izuzetnih primjera povijesnih građevina među kojima se posebno ističu dvorci. Kao nijemi svjedoci vremena kada su mnogi pripadnici visokih društvenih slojeva domaćeg i stranog plemstva zastali na ovom području pronašavši sebi mjesto novoga doma, dvorci i kurije još danas posjetiteljima pričaju mnoge zaboravljene priče. Težnja za reprezentativnošću, estetskim oblikovanjem i većom udobnošću stanovanja utjecala je na izgradnju dvoraca na pažljivo odabranim lokacijama, a kao jedan od ljepših primjera građevina toga vremena na području Grada Vrbovca izdvaja se dvorac pod nazivom Lovrečina - grad. Dvorac je smješten uz cestu Vrbovec – Križevci sjeveroistočno od Vrbovca, a sagradio ga je I. Gezthya u 16. stoljeću, nakon kojeg su se izmijenili brojni vlasnici. 1909. godine posjed je kupio grof de Piennes i poklonio Družbi sestara milosrdnica u čijem vlasništvu je i danas. Sredinom 19. stoljeća dvorac dobiva U-tlocrt te 1898. godine slijedi velika historicistička obnova u neorenesansnom stilu, kada su dograđene kule, središnji rizalit i altana na južnom pročelju, kao i konjušnica i ostale gospodarske zgrade oko dvorca.

Slika 7 Dvorac Lovrečina

Izvor: web stranica Turističke zajednice Zagrebačke županije

Kulturološki i povijesni pregled života na ovom području daju galerije, od kojih valja istaknuti Vrbovečku umjetničku galeriju i Angezina galeriju.

Zanimljivosti Grada Vrbovca

Da su kultura, gastronomija i turizam neraskidivo povezani, odnosno da je pravi potez naći atraktivan autohtoni recept i pretvoriti ga u suvenir s pričom, potvrđuje Grad Vrbovec i njegova jedinstvena turističko-kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši stari“, koja se održava svake godine u kolovozu. Sada već tradicionalna manifestacija po prvi puta je organizirana 1981. godine, a misao vodilja organizatora bila je pokazati starinsku kuhinju ovoga kraja na način da žene iz okolnih sela pripremaju jela po starim i što izvornijim receptima, kao što se to oduvijek radilo. Pravilo prve manifestacije bilo je da se jela pripremaju te zatim ocjenjuju, izlažu i degustiraju. Natjecanje se odvijalo u tri kategorije – juha, glavno jelo i desert, a većoj ocjeni doprinosilo je serviranje u što starijem posuđu, kao i odijevanje što starije (tradicionalne) nošnje koje su žene vadile iz starih, prašnjavih škrinja i s ponosom nosile. Na taj se način kroz godine održavanja manifestacije otkrilo više stotina recepata zaboravljenih jela te je otkrivena i „kraljica“ svih jela i kolača – pera. Vrbovečka pera danas se ubraja u autohtone slastice ove regije i poznati je specijalitet hrvatske kuhinje.

Nakon dvadeset pet godina održavanje manifestacije ukinuta je njezina natjecateljska komponenta pa se danas jela pripremaju i pokazuju te potom daju posjetiteljima na degustaciju. Štoviše, svojom kvalitetom i dugovječnošću manifestacija „Kaj su jeli naši stari“ prerasla je uski lokalni okvir, tako da se sada pokazuju i jela drugih krajeva pod nazivom „Jela naših susjeda i prijatelja“. Manifestaciju u tri dana odvijanja posjećuje oko 80.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, ali i šire, čineći je time nezaobilaznim elementom turističke ponude Grada Vrbovca. Degustacijsko-prodajna izložba upotpunjena je danas mnogim dodatnim sadržajima poput radionica, izložbi, kulturno-umjetničkog i raznolikog sportskog programa, a srce manifestacije – jela vrbovečkog kraja – omogućuje da se tradicija održi i da stara jela i recepti dobiju nove poklonike, kako domaće, tako i inozemne.


45

Osim manifestacije „Kaj su jeli naši stari“, u Vrbovcu se održavaju i druge tradicionalne priredbe, kao što su Vincekovo, Fašnik i Martinje, a dan Grada Vrbovca slavi se 15. lipnja na blagdan sv. Vida.

Kulturno-umjetnička društva

Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Petar Zrinski“ Vrbovec

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo (HKUD) „Petar Zrinski“ Vrbovec amatersko je društvo prijatelja pjesme, plesa i svirke iz Vrbovca, koje u četiri sekcije okuplja blizu 200 članova. Mješoviti pjevački zbor je najstarija sekcija Društva, dok je Tamburaški orkrestar, s mnogobrojnim nagradama i priznanjima, najtrofejniji. Folklorna sekcija je najbrojnija, a najmlađa sekcija Društva, klapa „Zrinski“, među najboljim je klapama na području cijele Hrvatske. HKUD „Petar Zrinski“ prepoznatljiv je dio kulturnog života Grada Vrbovca te svojim izvedbama oduševljava mnogobrojne poklonike tradicionalne glazbe i kulture.

Limena glazba Vrbovec

Muziciranje na limenim puhačkim instrumentima na području Grada Vrbovca datira još od 1920. godine, kada su se nekadašnji prvi glazbenici „Vičurinci“ udružili u puhački sastav i svirali u crkvenim procesijama, vatrogasnim svečanostima, seoskim zabavama i sprovodima. Ratna zbivanja 1940-ih prekinula su svaku kulturnu djelatnost na ovim prostorima te je rad orkestra limene glazbe ponovno obnovljen 1969. godine u okviru Narodnog sveučilišta. 1984. godine utemeljen je samostalni orkestar pod nazivom Limena glazba Vrbovec, a kako se povećavao broj nastupa i članova, sviranje je popratio i ples pa su 1989. osnovane mažoretkinje. Od 1989. do 1993. vrbovečke mažoretkinje bile su jedine u Hrvatskoj te su, nastupajući s orkestom, pridonijele njihovoj prepoznatljivosti diljem regije. U posljednjih deset godina društvo je postalo jedno od najvažnijih kulturnih čimbenika u Gradu i privlači sve veći broj mladih ljudi koji mu se žele pridružiti.

Povijesne ličnosti

U Vrbovcu i okolici Grada rodili su se ili djelovali mnogi znameniti ljudi hrvatske povijesti, kao što su grof Petar Zrinski, biolog Ljudevit Farkaš-Vukotinović, povjesničar Jospi Butorac te francuski plemić Eugene de Piennes, koji je Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu darovao 34 slike francuskih, nizozemskih, engleskih i njemačkih slikara.

U mjestu Negovec rođena je hvaljena spisateljica popularnih romana i prva žena novinar na jugu Europe, Marija Jurić Zagorka. Njezina se bista nalazi u vrbovečkom parku.

3.5. ZAŠTITA OKOLIŠA

Obilje prirodnih resursa, zemljopisni položaj i blaga klima predstavljaju okosnicu razvoja Grada Vrbovca te čine ovo područje ugodnim za život i obavljanje niza gospodarskih djelatnosti, koje u svojoj osnovi podrazumijevaju uporabu prirodnih resursa. Rastući pritisci na okoliš sve više naglašavaju potrebu njegove zaštite, budući da je kvaliteta života stanovništva na određenom području ovisna o samoj kvaliteti okoliša. Povećanje vrijednosti, vrsnoće i izgleda okoliša jedan je od ciljeva prostornog razvoja Zagrebačke županije. Sukladno tome, u najrelevantnija područja zaštite okoliša spadaju zaštita vode, šume, zraka, tla te kulturne baštine i krajolika, kao i zaštita od suvremenih oblika zagađenja, odnosno zagađenje bukom i svjetlosti. Zaštita okoliša od presudne je važnosti za budući napredak. Sve odluke i aktivnosti na razini Grada moraju biti usmjerene k optimalnom, racionalnom korištenju raspoloživih resursa, posebno prirodnih. Potrebno je poduzimati aktivnosti i mjere za minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš, odnosno pristupiti aktivnostima koje direktno pridonose očuvanju i unaprjeđenju okoliša. Pitanje zaštite okoliša je ujedno i vrlo važno etičko pitanje. Pri upravljanju Gradom pitanje zaštite okoliša posebno je složeno jer je potrebno pronaći ravnotežnu razinu istodobne zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, dakle ravnotežu ekologije i ekonomije, uz stvaranje preduvjeta za kvalitetnije uvjete života lokalnom stanovništvu.


46

Uzimajući u obzir da priroda ne poznaje državne granice, EU ima snažno zakonodavstvo za njezinu zaštitu. Počevši od mjera zaštite divljih ptica i njihovom primjenom na mnoge ugrožene biljke, životinje i njihova staništa, vrhunac je dostignut stvaranjem mreže Natura 2000, sveeuropske mreže područja namijenjenih zaštiti vrsta i staništa u njihovom prirodnom okruženju. Mreža se sastoji od više od 26 000 lokaliteta i najveća je u svijetu. Sad već gotovo potpunom mrežom obuhvaćeno je skoro 18% područja EU-a – prostor jednak površini Njemačke, Poljske i Češke Republike zajedno.

NATURA 2000 - Mreža morskih i kopnenih područja od međunarodne važnosti, izdvojenih za očuvanje rijetkih i ugroženih prirodnih staništa i biljnih i životinjskih vrsta, zaštićenih Direktivama Europske unije. Mreža NATURA 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite - SAC (područja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) i Područja posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o pticama). Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.

Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora, a sastoji se od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171 točkastih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP).

Iz karte Natura 2000, dostavljene od Državnog zavoda za zaštitu prirode u ožujku 2015., vidljiv je izostanak područja zaštićenih pod Područjem očuvanja značajnim za ptice SPA (Područje posebne zaštite - POP) te pod Područjem očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove – POVS (Predložena područja od značaja za Zajednicu – pSCI) .

Tabela 29: Popis NATURA 2000 područja (Ekološka mreža) u blizini području grada Vrbovca, Zagrebačka županija

POP - Područjem očuvanja značajnim za ptice SPA

POVS - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove pSCI

Izvor: DZZP, 2015.

Zaštita područja ekološke mreže osigurava se, osim provođenjem propisanih mjera zaštite, i provođenjem uvjeta zaštite prirode koji se izdaju sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. Svi planovi gospodarenja prirodnim dobrima i dokumenti prostornog uređenja sadrže mjere i uvjete zaštite prirode. Ako se cilj očuvanja područja ekološke mreže odnosi na prirodne vrijednosti kojima se upravlja temeljem plana gospodarenja prirodnim dobrima ili ako se propisane mjere zaštite odnose na gospodarenje prirodnim dobrima, predlaže se da tim područjima upravlja fizička ili pravna osoba koja provodi plan, ukoliko taj plan sadrži uvjete zaštite prirode. Nije dopušteno uvođenje genetski modificiranih organizama u okoliš u područjima ekološke mreže te u područjima koja predstavljaju zaštitne zone utjecaja. Područjima ekološke mreže upravljaju javne ustanove osnovane za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Slika 8 NATURA 2000 na području Grada Vrbovca

Izvor: DZZP, 2014., http://natura2000.dzzp.hr/natura/

http://natura2000.dzzp.hr/natura/

Održivo korištenje gore navedenih prirodnih dobara korištenje je prirodnih dobara na način i u obujmu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se održava njihov potencijal kako bi se udovoljilo potrebama i težnjama sadašnjih i budućih naraštaja. Općenito je u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno primjenjivati načela, mjere i uvjete zaštite prirode, a kada se radi o zaštićenim prirodnim vrijednostima provode se posebne mjere (Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu NN 118/09). Za područja ekološke mreže potrebno je propisati praćenje stanja. Monitoring se odnosi na one pokazatelje koji omogućuju:

- praćenje stanja divljih svojti i stanišnih tipova te - utvrđivanje učinkovitosti mjera zaštite s obzirom na ostvarivanje utvrđenih ciljeva očuvanja.

Postojanje zaštićenih područja Natura 2000 predstavlja veliku prednost jer pruža mogućnost očuvanja ugroženih vrsta flore i faune i zadržavanje biološke raznolikosti. Istodobno je i prijetnja jer se u zaštićenim područjima propisuju visoki standardi zaštite okoliša i istodobno se zakonski ograničavaju mogućnosti izgradnje kako bi se zadržala izvorna biološka baština. Monitoring je potrebno prioritetno provoditi za divlje svojte i stanišne tipove koji su utvrđeni kao ciljevi očuvanja za predmetno područje ekološke mreže, pri čemu je posebnu pažnju potrebno usmjeriti na vrste čije stanje najočitije odražava promjene u staništima drugih vrsta, odnosno u stanišnim tipovima. U slučaju investicija na području koje je pod zaštitom NATURA 2000, potrebno je provoditi ocjenu prihvatljivosti. Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu postupak je kojim se procjenjuje postoji li vjerojatnost da provedba plana, programa ili zahvata u područje ekološke mreže, samog ili s drugim planovima, programima ili zahvatima, može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže s obzirom na njenu strukturu i funkcionalnost.

Kompleksniji i utjecajniji oblici uključivanja stanovništva u provođenje sustava zaštite okoliša nadograđuju se na male aktivnosti u zajednici. Lokalni plan aktivnosti zaštite okoliša, stoga, treba najprije odrediti trenutačno stanje uključenosti stanovništva i aktivnosti zajednice. Iako se češće može pronaći manji broj stanovnika spremnih za individualno djelovanje, takvo djelovanje nema osobito snažan utjecaj na stanovništvo u cjelini. Tek široko uključivanje stanovništva u aktivnosti za dobrobit okoliša u zajednici jamči kvalitetnu brigu o okolišu. Bogatstvo šumama jedna je od prirodnih posebnosti šireg vrbovečkog kraja, a u bližoj okolici Grada nalazi se i nekoliko posebno zaštićenih objekata prirode i prirodnih fenomena. Kvalitetnim planiranjem i ulaganjem u njihovo očuvanje i promociju podiže se razina zaštite okoliša danas te se, što je najvažnije, prirodno bogatstvo ostavlja u naslijeđe budućim generacijama.

3.6. TURIZAM

Turizam kao društveno-ekonomska djelatnost predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, pri čemu se ne zasniva stalno prebivalište, a ima značajan utjecaj na ukupna društvena i gospodarska kretanja određenog područja.

3.6.1.Smještajna i prostorna resursna osnova turizma Grada Vrbovca

Prema Pravilniku o proglašavanju turističkih Grad i gradova i razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09), i pripadajućim izmjenam i dopunama Pravilnika, Gradu Vrbovcu dodijeljena je kategorija D, naselju Luka kategorija C, dok je naselje Vrbovec u kategoriji B.

Grad Vrbovec, radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti, ima velik potencijal za razvoj, prvenstveno selektivnih oblika turizma zasnovanih na održivom korištenju kulturne i prirodne osnove. Jedna od prioritetnih aktivnosti Grada bit će što kvalitetnije valoriziranje prirodne i kulturne baštine, ali i iznalaženje rješenja za postizanje sinergija najznačajnijih sektora, osiguranje diverzifikacije gospodarskih djelatnosti te u konačnici poticanje razvoja Grada Vrbovca.

3.6.1.1. Smještajna resursna osnova Na području Grada Vrbovca nalazimo relativo dostatne kapacitete za smještaj turista, no pretpostavka razvoja turizma povlači za sobom i potrebu opremanja i nadogradnje smještajnih kapaciteta.


49

Tabela 30: Smještajna resursna osnova na području Grada Vrbovca

Ukupno 2 zvjezdice 3 zvjezdice 4 zvjezdice 5 zvjezdica Broj ležajeva

Hoteli 1 / 1 / / 132

Pansion 1 / 1 / / 20


3.6.1.2. Prostorna resursna osnova Aktualnu turističku ponudu treba promijeniti, uskladiti s novim izazovima i obogatiti te osvježiti s različitim autentičnim, tradicijskim, kulturnim i ambijentalnim elementima koji su tipični za Grad Vrbovec i njegovu okolicu. Grad Vrbovec i/ili zainteresirano stanovništvo trebalo bi ulagati u (raznovrsne) smještajne kapacitete te sudjelovati u organizaciji i kreiranju turističke ponude različitih oblika provođenja slobodnog vremena, dokolice i ostalih oblika rekreacije. Do različitih oblika turizma može se doći nizom planskih mjera međusektorskog povezivanja različitih oblika gospodarskih aktivnosti.

Dobra prometna povezanost i blizina većih gradova, prvenstveno Zagreba, njegovanje tradicije i folklora, bogata kulturna baština i mogućnost ponude autohtonih proizvoda važne su pretpostavke na kojima je moguće osmišljavati i graditi jedinstvenu turističku ponudu Grada Vrbovca. Uvažavajući recentne trendove u turizmu koji upućuju na rast potražnje za odmorom u ruralnim prostorima uz visok stupanj razvijenosti ekološke svijesti, Grad Vrbovec povezivanjem turizma i poljoprivrede može aktivirati ruralni prostor i privući značajan broj posjetitelja različitih profila. Ovo povezivanje za cilj ima stvaranje specifične ponude kroz koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska graditeljska i etnološka baština.

Uz ruralni turizam, veliki potencijal na vrbovečkom području nalazi se u sportskom, sportsko-rekreacijskom, lovnom i ribolovnom turizmu. Postojeće biciklističke staze dio su prepoznatljivih biciklističkih tura Zagrebačke županije te se, u svrhu razvoja sportsko-rekreacijskih sadržaja, potiče daljnje uređenje postojećih staza, kao i trasiranje i obilježavanje novih.

Tabela Biciklističke rute Zagrebačke županije - Vrbovec

Plava ruta Vrbovec - Lovrečka Varoš - Preseka - Gornji Tkalec - Gradec – Vrbovec

Zelena ruta Dubrava – Koritna – Cugovec – Habjanovac – G. Vukšinac – Dubrava – Zvekovac – Prnjarovac – Zetkan

Svjetlo-crvena ruta Dubrava – Nova i Stara Kapela – Brezine – Farkaševac – Dubrava

Smeđa ruta Gradec – Cugovec – Nova Kapela – Sv. Ivan Žabno – Buzadovac – Gradec

Izvor: web stranica TZ Zagrebačke županije

Očuvana priroda i bogatstvo šumama od presudne su važnosti za lovni i ribolovni turizam. Pored brojnih lovačkih društava na ovom području, okolica Grada Vrbovca primamljiva je i zaljubljenicima u ribolov, koji tijekom cijele godine mogu uživati u ulovu raznih vrsta riba, kao što su štuka, smuđ, šaran, som, deverika, sunčanica, grgeč, itd.

Turistička atrakcija je privlačan element u nekoj destinaciji u obliku kulturno-povijesne baštine, prirodne cjeline, pojavne prirode ili događaja koji motivira turista za dolazak, a i okosnica je razvoja turizma u destinaciji. Budući da u prirodne atrakcije spadaju klima, flora i fauna, pejzaž itd., a atrakcije koje je stvorio čovjek obuhvaćaju kulturno-povijesnu baštinu (zbirke, spomenici), etnosocijalne i umjetničke atrakcije, Grad Vrbovec ima sve predispozicije za navedeno.

3.6.2. Turistička potražnja

Opredijeljenost Zagrebačke županije za razvoj kontinentalnog turizma važna je poluga potpore za razvoj turizma u Gradu Vrbovcu te poticaj da se osmisli i provede organizirana i strukturirana turistička ponuda (prema sadržaju i/ili dobi), koja trenutno nedostaje.

Kultura života i rada objedinjuje: folklor, rukotvorstvo, tradicijsku gradnju i uređenje vrtova, tradicijske obrte, vinarstvo i gastroenologiju, gastronomiju, ugostiteljsku tradiciju i suvremenu proizvodnju. Ovi elementi


50

potencijalno mogu postati i turistička atrakcija; npr. kušaonice autohtonih jela i proizvoda od domaće uzgojenih povrtnih ili voćarskih kultura kao turistička atrakcija u sferi privatnog poduzetništva, osnova za kreiranje turizma događanja i manifestacija (narodne pjesme i plesovi, narodne nošnje, običaji i legende), kao i osnova za kreiranje autentičnih suvenira destinacije. Oni su uglavnom lokalne ili regionalne turističke atrakcije iako nevidljivi u prostoru dok ih se ne prezentira i intepretira posjetiteljima na odgovarajući način. Međutim, njihov značaj kako za kulturni identitet zajednice, tako i kao potku turističkoj atrakciji potrebno je prepoznati te poticati inicijative i projekte u domeni njihovog istraživanja, prezentiranja i njegovanja. Mirnoća i specifično uređenje šireg područja Grada Vrbovca uz vrlo visok stupanj ekološke kvalitete osiguravaju značajan turistički potencijal.

Prihodi od boravišne pristojbe u 2102. godini iznosili su 37.539,22 kn, 2013. godine 28.047,59 kn, dok u 2014. taj iznos raste na 49.623,76 kn.

Na području Grada Vrbovca u 2012. godini je ostvareno 9.796 noćenja, i to isključivo u hotelu na području Grada. U narednim godinama taj se broj smanjio, tako da u 2013. iznosi 9.093 noćenja, a u 2014. godini 8.418 noćenja.

Tabela Broj ostvarenih noćenja u 2012., 2013. i 2014. godini na području Grada Vrbovca

U hotelima

Broj ostvarenih turističkih noćenja u 2012. 9.796




Kada je riječ o broju turističkih dolazaka, u 2012. je zabilježeno 5.280 dolazaka, a 2013. godine 5.436. U 2014. godini pak dolazi do primjetnog povećanja te je ukupno zabilježeno 6.356 turističkih dolazaka, što upućuje na sve veću prepoznatljivost i posjećenost Grada Vrbovca.

3.7. GOSPODARSTVO

Razvoj gospodarstva Grada određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture. Indeks razvijenosti Grada Vrbovca iznosi 85,83%, te ulazi u III. skupinu.

3.7.1. Ostvareni bruto domaći proizvod Grada Vrbovca

Tabela 31: Bruto domaći proizvod

Vrijednosti osnovnih pokazatelja Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni

prosjek

Prosječni

dohodak per capita

Prosječni izvorni prihodi

per capita

Prosječna stopa

nezaposlenosti

Kretanje stanovni

štva

Udio obrazovanog stan.

u stan. 16-65 god.

Prosječni

dohodak per

capita

Prosječni izvorni prihodi

per capita

Prosječna stopa

nezaposlenosti

Kretanje stanovni

štva

Udio obrazovanog stan.

u stan. 16-65 god.

2010.-2012.

2010.-2012.

2010.-2012.

2010.-2001.

2011. 2010.-2012.

2010.-2012.

2010.-2012.

2010.-2001.

2011.

24.119 1.383 14,3% 102,5 70,73% 78,6% 42,3% 104,5% 105,3% 84,8%

Izvor: MRRFEU, 2015.

3.7.2. Ostvarena zaposlenost na području Grada Vrbovca

Na području Grada Vrbovca, prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, od ukupno 14.797 stanovnika, 4.960 živi bez ikakvih prihoda, dok 4.824 živi od prihoda od stalnog rada. Prihode od poljoprivrede ima 571 osoba, a prihode dobivene na bazi starosne mirovine prima njih 1.716.

Tabela 32: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, i spolu

Spol Ukupno1) Prihodi od st. Rada

Prihodi od povrem.

Rada

Prihodi od

poljop.

Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od

imovine

Soc. naknade

Ostali prihodi

Povremena

potpora

Bez prihoda

sv. 14.797 4.824 209 571 1.716 1.818 22 611 417 122 4.960

M 7.121 2.721 110 347 748 679 17 225 207 52 2.287

Ž 7.676 2.103 99 224 968 1.139 5 386 210 70 2.673

1) Zbroj podataka po stupcima veći je od podatka „Ukupno“ (ukupan broj stanovnika) jer su osobe mogle dati i dva odgovora (dva različita prihoda) i stoga su te osobe iskazane u dva stupca.


Prema podacima HGK-a, 2.700 stanovnika je zaposleno u pravnim osobama, od čega prednjači djelatnost prerađivačke industrije sa 71,19%, tj. proizvodnja prehrambenih proizvoda sa 63,37% zaposlenih.

Grafikon 5 Broj zaposlenih u pravnim osobama u 2015.


52

Izvor: HGK, 2015.

Prema statističkom izvješću DZS-a Zaposlenost i plaće, za 2013. godinu, u Gradu Vrbovcu u pravnim osobama bilo je zaposleno 3.346 osoba, prema strukturi kako je prikazano u tabeli u nastavku. Ukoliko usporedimo sa podacima iz 2015.godine, vidljivo je opadanje u broju zaposlenika, rezultirano zatvaranjem tvrtki, odlaskom u mirovinu i sl.

Tabela 33 Zaposleni u pravnim osobama u 2013.godini

Uku

pno

A C D E F G H I J K M N O P Q R S

Pol

jop.

, šum

ar. i

rib

ar.

Pre

rađ.

ind.

Ops

krba

el.e

n., p

linom

,

paro

m i

klim

atiz

acija

Ops

krba

vod

om;u

klan

janj

e

otp.

voda

, gos

p.ot

p. te

djel

.san

acije

oko

liša

Gra

đevi

nars

tvo

Trg

.na

velik

o i n

a m

alo;

popr

avak

mot

. voz

. i

mot

ocik

ala

Prij

evoz

i sk

ladi

šten

je

Dje

l.pru

žanj

a sm

ješt

aja

te

prip

rem

e i u

služ

ivan

ja h

rane

Info

rmac

ije i

kom

unik

acije

Fin

an.d

jel.

i dje

l.osi

gura

nja

Str

učne

, zna

n. i

tehn

.dje

l.

Adm

inis

tr. i

pom

oćne

usl

. dje

l.

Javn

a up

rava

i

obra

na;o

bv.s

oc.o

sigu

ranj

e

Obr

azov

anje

Dje

l.zdr

av.z

ašt.

i soc

.skr

bi

Um

jest

nost

, zab

ava

i

rekr

eaci

ja

Ost

ale

uslu

žne

djel

. 3.34

6 117

1.692

18 65 83 455 98 13 6 55 79 7 213 272

138 16 19

Izvor: DZS, Statističko izvješće Zaposlenost i plaće u 2013.

Prema podacima DZS-a o trenutačnoj aktivnosti na području Grada Vrbovca (prema Popisu stanovništva 2011.), od ukupno 12.346 osoba starijih od 15 godina, zaposlenih je bilo 5.212, a ekonomski neaktivnih 6.257, što je omjer 1:1,20. Upravo se u potonjoj skupini nalaze potencijalni dionici u sferi socijalnog poduzetništva, koje bi im omogućilo ponovno uključenje u aktivnost zajednice i osiguralo mogućnost za rad.

Tabela 34: Stanovništvo staro 15 i više godina, prema trenutačnoj aktivnosti

Starost Spol Ukupno Zaposleni Nezaposleni Ekonomski neaktivni Nepoznato

svega nezaposleni, traže prvo zaposlenje

nezaposleni, traže

ponovno zaposlenje

svega umirovljenici osobe koje se bave

obavezama u

kućanstvu

učenici ili

studenti

ostale neaktivne

Grad Vrbovec

Ukupno sv. 12.346 5.212 870 138 732 6.257 3.454 701 1.099 1.003 7

M 5.899 2.907 466 65 401 2.523 1.394 56 518 555 3

Ž 6.447 2.305 404 73 331 3.734 2.060 645 581 448 4

15-19 sv. 944 73 54 44 10 817 - 5 772 40 -

M 477 49 26 22 4 402 - - 378 24 -

Ž 467 24 28 22 6 415 - 5 394 16 -

20-24 sv. 991 494 141 39 102 355 1 21 267 66 1

M 513 286 74 19 55 152 - 1 115 36 1

Ž 478 208 67 20 47 203 1 20 152 30 -

25-29 sv. 989 698 119 25 94 171 2 38 52 79 1

M 515 375 67 13 54 72 2 2 21 47 1

Ž 474 323 52 12 40 99 - 36 31 32 -

30-34 sv. 1.066 831 108 9 99 127 3 57 8 59 -

M 552 457 49 3 46 46 3 2 4 37 -

Ž 514 374 59 6 53 81 - 55 4 22 -

35-39 sv. 963 733 82 6 76 148 27 61 - 60 -

M 490 386 46 3 43 58 17 3 - 38 -

Ž 473 347 36 3 33 90 10 58 - 22 -

40-44 sv. 901 637 89 11 78 175 46 71 - 58 -

M 451 335 43 3 40 73 33 4 - 36 -

Ž 450 302 46 8 38 102 13 67 - 22 -

45-49 sv. 1.063 691 98 2 96 274 93 109 - 72 -


54

M 530 373 48 1 47 109 48 10 - 51 -

Ž 533 318 50 1 49 165 45 99 - 21 -

50-54 sv. 1.060 563 98 - 98 397 175 111 - 111 2

M 520 310 51 - 51 158 95 6 - 57 1

Ž 540 253 47 - 47 239 80 105 - 54 1

55-59 sv. 1.091 331 65 1 64 695 422 113 - 160 -

M 541 229 46 - 46 266 137 16 - 113 -

Ž 550 102 19 1 18 429 285 97 - 47 -

60-64 sv. 907 141 16 1 15 750 626 40 - 84 -

M 450 95 16 1 15 339 266 7 - 66 -

Ž 457 46 - - - 411 360 33 - 18 -

65-69 sv. 630 15 - - - 615 566 20 - 29 -

M 278 8 - - - 270 251 - - 19 -

Ž 352 7 - - - 345 315 20 - 10 -

70-74 sv. 649 2 - - - 647 598 20 - 29 -

M 248 1 - - - 247 240 1 - 6 -

Ž 401 1 - - - 400 358 19 - 23 -

75 i više sv. 1.092 3 - - - 1.086 895 35 - 156 3

M 334 3 - - - 331 302 4 - 25 -

Ž 758 - - - - 755 593 31 - 131 3


Nadalje, prema podacima HZZ-a, za ožujak 2015., nezaposlenih na području Grada je 694, od čega se primjećuje veći broj u starosnim skupinama 20-24 godine, 25-29 te 55-59 godina.

Slika 9: Nezaposleni na području Grada Vrbovca


55

0

100

200

300

400

500

600

700

800

Spol Muškarci Žene Ukupno

Izvor: HZZ, ožujak 2015.

3.7.3. Trgovačka društva i obrtnici Grada Vrbovca i njihovi rezultati poslovanja

Na području Grada Vrbovca djeluje 271 trgovačko društvo, a prema oznaci veličine, radi se o malim poduzećima. U djelatnostima prednjače: trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrusija i građevinarstvo.

Slika 10: Struktura trgovačkih društava

14

53

1 1

25

100

10 12 7 2 2

27

2 1 2 3 9

0

20

40

60

80

100

120

UKUPNO TVRTKI

Izvor: HGK, 2015.

Obrti

Na području Grada Vrbovca, prema podacima Obrtnog registra, djeluje 334 obrta.

Tabela 35: Obrti na području Grada Vrbovca

UDRUŽENJE OBRTNIKA VRBOVEC 31.12.2010 31.12.2011. 31.12.2012 31.12.2013. 31.12.2014.

GRAD VRBOVEC 228 223 223 211 201

GRADEC 34 32 31 33 31

FRAKAŠEVAC 18 17 17 17 16

PRESEKA 14 13 13 14 14

RAKOVEC 15 15 14 12 13

DUBRAVA 62 59

UKUPNO 309 300 298 349 334

Izvor: Udruženje obrtnika Vrbovec, 2015

Tabela 36 Sekcije – broj članova

UDRUŽENJE OBRTNIKA VRBOVEC 31.12.2010.

Broj članova Broj članova Samo Vrbovec


57

31.12.2013 31.12.2014.

PROIZVODNJA

Proizvodna poljoprivreda

74

28

71

28

40

8

USLUGE 88 80 62

UGOSTITELJI 30 27 17

TRGOVINA 39 36 24

PRIJEVOZ 29 28 8

GRAĐEVINA 38 33 26

FRIZERI i njega tijela 23 24 16

UKUPNO 349 334 201

Izvor: Udruženje obrtnika Vrbovec, 2015

3.7.4. Vanjskotrgovinska razmjena

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do prosinca 2012., prema privremenim podacima, iznosio je 72,2 milijarde kuna. Istodobno je uvoz iznosio 121,5 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 49,3 milijarde kuna. U razdoblju od siječnja do prosinca 2012. godine 12 županija ostvarilo je suficit. Izvoz Grada Vrbovca se u promatranom razdoblju 2012. godine povećao na 223 milijuna, čiji porast prati i uvoz sa 405 milijuna u 2011. na 438 milijuna u 2012.godini. Tabela 37 Vanjsko trgovinska razmjena

Izvoz (u tis. kuna)

Uvoz (u tis. kuna)

I. – XII. 2011. I. – XII. 2012. Indeks I. – XII. 2011. I. – XII. 2012. Indeks I. – XII. 2012. I. – XII. 2012. I. – XII. 2011. I. – XII. 2011.

149 217 223 043 149,5 405 858 438 347 108,0

Izvor: DZS

3.7.5. Pregled ključnih gospodarskih sektora

Okosnica gospodarstva su sektori prerađivačke industrije i trgovine na malo i veliko, te u manjem dijelu sektor građevinarstva i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Ovisnost o jednoj grani stvara nužnost za djelovanje i pronalazak specifične, prepoznatljive niše, koja će svojim razvojem pozitivno utjecati na turizam.

Poljoprivreda

Na području Grada Vrbovca obrađuje se 6.177,80 ha poljoprivrednog zemljišta. Prema podacima APPRRR-a, broj poljoprivrednih gospodarstava koje zemljište koriste na određeni način iznosi 1.249, no potrebno je uzeti u obzir da jedno PG može imati više vrsta uporabe zemljišta. Ukoliko pregledavamo podatke iz 2015. godine o broju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, istih je na području Grada bilo 1.276 , od čega je 1.244 OPG-a s posjedom zemljišta. U Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji na području Grada Vrbovca upisano je 10 subjekata.

Grad Vrbovec suočava se s problemom usitnjenosti parcela, obzirom da se na navedenoj površini nalazi 11.661 parcela, iz čega proizlazi da je prosječna veličina parcela 0,52 ha. Zemljište se koristi u nekoliko svrha, ponajviše kao oranice (83,19%) i livada (15,85%).

Tabela 38: Površina u hektarima prema vrsti uporabe evidentiranoj u ARKOD sustavu na dan 03.06.2015

Grad Vrsta uporabe zemljišta Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Oranica 5.089,59 8.216 1.123

Staklenici na oranici 2,88 41 29

Livada 969,45 2.588 785

Pašnjak 21,1 37 30

Vinograd 46,14 599 412

Voćne vrste 43,49 164 134

Mješoviti trajni nasadi 0,75 6 6

Ostale vrste uporabe zemljišta 4,41 10 10

UKUPNO 6.117,80 11.661 1.249

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 03.06.2015.


59

Tabela 39: Poljoprivredne površine za koje se tražila neki od oblika potpore, prema registru APPRRR-a

Vrsta uporabe1

Oranica Staklenici na oranici Livada Pašnjak

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

5.089,59 8.216 1.123

2,88 41 29 969,45 2.588 785 21,10 37 30

5.089,59 8.216 1.123

2,88 41 29 969,45 2.588 785 21,10 37 30

Vinograd Voćne vrste Mješoviti trajni nasadi Ostale vrste uporabe zemljišta

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

46,14 599 412 43,49 164 134 0,75 6 6 4,41 10 10

46,14 599 412 43,49 164 134 0,75 6 6 4,41 10 10

UKUPNO

Površina (ha) Broj parcela Broj PG

6.177,80 11.661 1.249

6.177,80 11.661 1.249

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 14.05.2015

Tabela 40 Kulture na području Grada

Grad broj korisnika Kultura/obilježje krajobraza VrtaUporabe

traženo ha *

Vrb

ove

c

3 Aronija Voćne vrste 2,35

1 Breskve Voćne vrste 1,46

1 Češnjak Oranica 0,15

17 Djetelina Oranica 6,64

181 djetelinsko travne smjese Oranica 256,66

2 Facelija Oranica 1,78

7 Grah Oranica 2,16

4 Jabuke Voćne vrste 4,92

1 Jagode Oranica 1,03

1 Jagode Voćne vrste 0,79

242 Ječam Oranica 318,25

5 jezerce/lokva Livada 0,29

4 jezerce/lokva Oranica 0,39

1 Konoplja Oranica 1,56

1 krastavci i kornišoni Oranica 0,14

14 Krumpir Oranica 1,73

558 Kukuruz Oranica 1986,12

2 kukuruz šećerac Oranica 1,07

3 kukuruz za silažu Oranica 230,83

1 Kupina Voćne vrste 0,07

2 Kupus Oranica 0,52

1 Lavanda Oranica 1,18

1 Napomena: jedno poljoprivredno gospodarstvo može imati više vrsta korištenja i kao takvo se prikazuje kod svake vrste uporabe


60

1 Lijeska Orašaste drvenaste kulture 1,05

432 Livade Livada 594,9

7 Lucerna Oranica 16,72

1 Lupine Oranica 0,4

1 Malina Voćne vrste 0,82

1 Marelica Voćne vrste 0,07

2 Maslina Maslinik 1,07

1 matičnjak loznih podloga Vinograd 0,05

95 miješani nasad povrća Oranica 26,5

3 miješani nasad povrća Staklenik / Plastenik 0,71

2 miješani nasad voćnih vrsta Mješani trajni nasadi 0,14

39 miješani nasad voćnih vrsta Voćne vrste 6,07

3 neproizvodna poljoprivredna površina u skladu sa GAEC-ima Livada 0,98

45 neproizvodna poljoprivredna površina u skladu sa GAEC-ima Oranica 48,25

1 neproizvodna poljoprivredna površina u skladu sa GAEC-ima OSTALO ZEMLJIŠTE 0,15

2 Orah Orašaste drvenaste kulture 144,33

1 ostale voćne vrste Mješani trajni nasadi 0,08

7 ostale voćne vrste Voćne vrste 0,84

5 ostale žitarice Oranica 3,42

43 ostalo krmno bilje Oranica 77,67

12 ostalo povrće Oranica 1,54

1 Paprika Oranica 0,62

14 Pašnjaci Pašnjak 12,31

38 plemenita vinova loza Vinograd 8,07

287 Pšenica Oranica 341,92

1 Sirak Oranica 1,45

4 Šljive Voćne vrste 0,34

7 Soja Oranica 23,2

3 stočni grašak Oranica 5,5

1 stočni kelj Oranica 1,26

4 stočni sirak Oranica 71,75

18 Šumarak Livada 0,93

34 Šumarak Oranica 2,29

1 Šumarak Orašaste drvenaste kulture 0,1

4 Suncokret Oranica 6,08

3 Tikva Oranica 0,79

2 tikva uljanica Oranica 0,53

1 Tikvice Oranica 0,14

59 Trave Oranica 101,94

63 travna smjesa Oranica 89,85

62 travno djetelinske smjese Oranica 77,45

3 Trešnja Voćne vrste 83,95

137 Tritikale Oranica 257,4

257 Zob Oranica 216,81


61

* podaci se odnose na korisnike koji su u sklopu Jedinstvenog zahtjeva za 2014. g. zatražili potporu sukladno Pravilniku (NN 27/14) Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 14.05.2015

Tabela 41 Ekološka poljoprivreda na području Grada Vrbovca

Grad broj korisnika

Kultura/obilježje krajobraza Vrsta Uporabe traženo ha *

Vrbovec 1 aronija Voćne vrste 0,91

Vrbovec 1 maslina Maslinik 0,99

Vrbovec 1 aronija Voćne vrste 1,32

Vrbovec 1 djetelinsko travne smjese Oranica 2,71

Vrbovec 1 livade Livada 9,54

Vrbovec 1 lucerna Oranica 11,43

Vrbovec 1 trešnja Voćne vrste 38,3

Vrbovec 1 trešnja Voćne vrste 45,31

Vrbovec 1 orah Orašaste drvenaste kulture 48,95

Vrbovec 1 orah Orašaste drvenaste kulture 120,74

* podaci se odnose na korisnike koji su u sklopu Jedinstvenog zahtjeva za 2014. g. zatražili potporu sukladno Pravilniku (NN 27/14)

Stočarstvo

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije na području Grada Vrbovca nalazi se 9.051 komada stoke, pri čemu prednjače goveda sa udjelom od 72,22%.

Tabela 42: Stočni fond na području Grada Vrbovca

GOVEDA KONJI KOZE MAGARCI OVCE SVINJE Ukupno VRBOVEC 6537 102 244 7 811 1350 9051

BANOVO 15 6 20 41 BRČEVEC 552 4 2 7 59 624 CELINE 16 4 4 29 30 83 CERIK 11 31 3 45 CERJE 139 11 2 13 47 212 DIJANEŠ 74 23 37 134 DONJI TKALEC 89 1 8 1 3 17 119 DULEPSKA 22 4 36 62 ĐIVAN 8 8 16 GAJ 901 1 7 23 68 1000 GORNJI

TKALEC 96 2 5 1 19 59 182

GOSTOVIĆ 161 3 11 32 207 GRABERŠĆAK 3 49 6 58 GREDA 8 8 HRUŠKOVICA 38 5 2 25 9 79 KONAK 115 6 4 1 72 34 232 KRKAČ 97 5 28 130 KUĆARI 18 1 4 3 9 35 LONJICA 29 4 118 45 43 239 LOVREČKA 80 9 11 100


62

VAROŠ LOVREČKA

VELIKA 39 35 74

LUKA 16 1 15 45 77 LUKOVO 64 1 19 46 130 MARENIĆ 29 3 63 3 98 NASELJE

STJEPANA RADIĆA

5 5

NEGOVEC 61 6 6 61 134 NOVO SELO 4 14 18 PESKOVEC 15 6 48 24 93 PIRAKOVEC 9 1 5 8 23 PODOLEC 2 6 28 36 POLJANA 280 11 5 75 53 424 POLJANSKI

LUG 2675 7 6 44 99 2831

PRILESJE 132 18 44 194 SAMOBOREC 75 5 5 48 133 TOPOLOVEC 3 20 23 VRBOVEC 164 24 24 97 112 421 VRBOVEČKI

PAVLOVEC 75 3 40 17 48 183

VRHOVEC 249 7 64 320 ŽUNCI 184 10 34 228

Ukupno 6537 102 244 7 811 1350 9051 Izvor: HPA, 2015.

Lovstvo

Na prostoru Zagrebačke županije nalazi se 69 zajedničkih otvorenih lovišta i 14 državnih lovišta te približno 3.500 lovaca. Ukupne lovne površine iznose 266.886 ha, dok vanlovne površine unutar njih čine 63.465 ha.

Područje Grada Vrbovca, zbog svojih očuvanih šuma, ima mogućnosti za razvoj lovstva. Lovni ured Vrbovec obuhvaća 13 lovačkih društava, među kojima je 5 udruga koje su ovlaštenici prava lova na području Grada. Ukupna površina lovišta na području Grada Vrbovca iznosi 15.335 ha.

Tabela 43: Lovišta na području Grada Vrbovca

PODACI O LOVIŠTU

Broj lovišta: I/152

Naziv: Lonjica

Županija: Zagrebačka

Tip lovišta: Otvoreno

Broj ugovora: 1052

Ovlaštenik prava lova: LD Fazan Lonjica Lonjica bb 10341 Lonjica

Glavne vrste divljači: - srna obična

- zec obični

- fazan - gnjetlovi

Površina lovišta: 3266,00 ha

PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Berek - Gusaki



63


Broj ugovora: 1053

Ovlaštenik prava lova: LD Vepar Poljana Poljana bb 10340 Vrbovec


- zec obični

- fazan – gnjetlovi


PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Berek – Poljanski Lug



Broj ugovora: 1054

Ovlaštenik prava lova: LU Srndać Poljanski Lug Poljanski Lug 39 10340 Vrbovec


- svinja divlja

- zec obični

- fazan - gnjetlovi


PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Orao



Broj ugovora: 1055

Ovlaštenik prava lova: HLD Orao Vrbovec Celine b.b. 10340 Vrbovec


- zec obični

- fazan - gnjetlovi


PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Čret



Broj ugovora: 1057

Ovlaštenik prava lova: LD Zec Banovo Banovo b.b. 10340 Vrbovec



64

- zec obični

- fazan - gnjetlovi


Izvor: Uprava za šumarstvo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva

Lovačke udruge imaju vlastite lovačke domove, a na području Grada Vrbovca nalazi se i streljana za gađanje glinenih golubova u olimpijskoj kategoriji.

Upravo se u lovstvu može iskoristiti potencijal za selektivne oblike turizma – lovni turizam. Lovni turizam važna je sastavnica kontinentalnog turizma i potiče razvoj destinacija u unutrašnjosti zemlje, produljujući tako turističku sezonu s ljetnih mjeseci na ostala godišnja doba. Tradicija lovstva u Vrbovcu i dobra geoprometna povezanost pritom su od velike važnosti, a prelijepa priroda, odlična gastronomija i bogata kulturna baština nadopunjuju ukupnu ponudu u kojoj mogu uživati lovci iz cijele Europe.

Pčelarstvo

Na području Grada Vrbovca postoji tradicija pčelarstva i proizvodnja proizvoda u ovom području. Pored koristi koju donose pčele u medu i vosku, još je neuporedivo veća ona koja se dobija time što pčele oprašivanjem voćaka i drugih kultura povećavaju prinos i kvalitetu plodova.

Hrvatski pčelarski savez (HPS) vodi Registar pčelinjaka i pčelara (Katastar pčelinjih paša) u prostornom prikazu koji predstavlja bazu podataka i potencijale hrvatskog pčelarstva, odnosno evidenciju pčelara i pčelinjih zajednica. HPS je kao krovna institucija svih pčelara, koja ima 120 udruga, jedina poljoprivredna skupina u Hrvatskoj koja je sama izradila Registar pčelinjaka i pčelara (Katastar pčelinjih paša) u prostornom prikazu.

Prema katastru, na prostoru Grada Vrbovca djeluje sedamdeset pčelara.

Slika 11: Katastar pčelinjaka i pčelinjih paša

Izvor: Katastar HPS, svibanj 2015.


65

3.7.6. Uloga Grada Vrbovca u poticanju poduzetništva

Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtijeva usklađenu državnu politiku kojom se obuhvaćaju aktivnosti različitih područja – od obrazovanja i znanosti, do jačanja potpornih institucija poduzetništva i poslovne infrastrukture te regionalnog razvoja.

Poduzetničku infrastrukturu u Hrvatskoj tvore regionalne razvojne agencije, centri za poduzetništvo, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi. Preko ovih institucija realiziraju se programi Ministarstva poduzetništva i Ministarstva gospodarstva usmjereni na poticanje malog i srednjeg poduzetništva. U razvijenijim jedinicama lokalne samouprave iz proračunskih sredstava se potiče razvoj poduzetničke infrastrukture u različitim sektorima; poljoprivredi, turizmu, zaštiti okoliša i sl.

Poduzetnička zona Poduzetnik

Veličina Poduzetničke zone Poduzetnik je 90,0 ha te se nalazi na samom ulazu u Vrbovec, neposredno uz izlaz

na brzu cestu u smjeru paneuropskog prometnog koridora 5C.

Slika Poduzetnička zona Poduzetnik

Izvor: web stranica Zagrebačke županije

Poduzetnička zona opremljena je potrebnom komunalnom infrastrukturom, izuzev javne rasvjete i prometnice u

zoni.

Documents

Razvojna strategija Grada Vrbovca za razdoblje 2015.-2020 ... · geografsko obilježje Zagrebačke županije je to što je ona najbliža prostorna periferija metropole, Grada Zagreba,