RAZVOJNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE U RAZDOBLJU …oliver.efri.hr/zavrsni/553.B.pdf · Naslov drugog dijela je OSNOVNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE . U tom dijelu rada daje

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANDREA KORVA

RAZVOJNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE

U RAZDOBLJU 2005.- 2012. GODINE

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RAZVOJNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE

U RAZDOBLJU 2005.- 2012. GODINE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika razvoja

Mentor: Dr.sc. Nada Karaman Aksentijević

Student: Ime i prezime: Andrea Korva

Studijski smjer: Gospodarstvo Europske unije (redovni)

JMBAG: 0081102768

Rijeka, lipanj, 2014.

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza ................................................................................................................ 1

1.3. Svrha i cilj istraživanja .................................................................................................... 1

1.4. Znanstvene metode .......................................................................................................... 2

1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 2

2. OSNOVNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE ........................................................ 3

2.1. Osnovna obilježja Hrvatske ............................................................................................. 3

2.1.1. Prirodni i geoprometni položaj ................................................................................. 3

2.1.2. Kratki pregled hrvatske povijesti .............................................................................. 7

2.1.3. Stanovništvo .............................................................................................................. 8

2.1.4. Ekonomska povijest Hrvatske ................................................................................. 10

2.1.5. Osnovne karakteristike hrvatskog gospodarstva ..................................................... 11

2.2. Osnovna obilježja Slovačke ........................................................................................... 13

2.2.1. Prirodni i geoprometni položaj ............................................................................... 13

2.2.2. Kratki pregled slovačke povijesti ............................................................................ 16

2.2.3. Stanovništvo ............................................................................................................ 17

2.2.4. Ekonomska povijest Slovačke ................................................................................ 18

2.2.5. Osnovne karakteristike slovačkog gospodarstva .................................................... 19

3. RAZVOJNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE U RAZDOBLJU 2005.-2012. .... 22

3.1. Razvojna obilježja Hrvatske u razdoblju 2005.-2012.................................................... 22

3.1.1. Osnovni makroekonomski pokazatelji Hrvatske .................................................... 23

3.1.2. HDI ......................................................................................................................... 29

3.1.3. Odabrani pokazatelji kvalitete života u Hrvatskoj .................................................. 32

3.2. Razvojna obilježja Slovačke u razdoblju 2005.-2012. .................................................. 36

3.2.1. Osnovni makroekonomski pokazatelji Slovačke .................................................... 36

3.2.2. HDI ........................................................................................................................ 40

3.2.3. Odabrani pokazatelji kvalitete života u Slovačkoj .................................................. 42

4. USPOREDNA ANALIZA I OCJENA RAZVIJENOSTI HRVATSKE I SLOVAČKE .... 45

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 52

LITERATURA ......................................................................................................................... 54

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 57

POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 58

POPIS ZEMLJOVIDA ............................................................................................................. 59

1

1. UVOD

Slovačka trenutno ima jedno od najzdravijih gospodarstva Europe, izuzetno dobro se snašla u

gospodarskoj krizi te je među uspješnijim novim članicama Europske unije. S druge strane,

Hrvatska ima problem zaduženosti, korupcije, dok su posljedice gospodarske krize još uvijek

vidljive. Slovačka svojom veličinom približno odgovara Hrvatskoj, sličnih je obilježja, stoga

je spomenute zemlje moguće usporediti i analizirati. Prema Porterovoj knjizi “Konkurentska

prednost nacija” (1990.) nacionalno blagostanje nije naslijeđeno već je stvoreno strateškim

izborom. To znači da se osnovom za ekonomski razvitak smatraju napredni faktorski uvjeti

zasnovani na znanju i razvijenoj infrastrukturi, na visokoj tehnologiji i na inovacijama.

Upravo na komparativnoj analizi ove dvije zemlje vidjeti će se koji su čimbenici uvjetovali ili

usporili rast i razvoj dviju zemalja u razdoblju od 2005. do 2012. godine.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja je analiza i usporedba razvojnih obilježja Hrvatske i Slovačke u

promatranom vremenskom periodu od 2005. do 2012. godine.

Predmet istraživanja je pronalazak odgovora na sljedeća pitanja: Koja su osnovna obilježja

Hrvatske i Slovačke? Kakva su razvojna obilježja Hrvatske i Slovačke prema osnovnim

makroekonomskim pokazateljima, indeksu društvenog razvoja te odabranim pokazateljima

kvalitete života u promatranom vremenskom razdoblju? Koja se zemlja pokazala

uspješnijom? Ostvaruju li obje zemlje rast i razvoj?

Objekt istraživanja su Hrvatska i Slovačka.

1.2. Radna hipoteza

S obzirom na predmet istraživanja i kompleksnost problema, temeljna radna hipoteza glasi: u

razdoblju 2005.- 2012. godine, Slovačka se pokazala uspješnijom od Hrvatske i za razliku od

nje ostvarila ekonomski rast i razvoj.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Svrha istraživanja je dati odgovore na postavljena pitanja i dokazivanje hipoteze.

2

Cilj istraživanjaje prikupiti i analizirati osnovna i razvojna obilježja Hrvatske i Slovačke u

vremenskom periodu od 2005. do 2012. godine, istražiti faktore koji su utjecali na rast i

razvoj, ukazati na jakosti i slabosti obiju zemalja, utvrditi koja se od dvije promatrane zemlje

pokazala uspješnijom i da li obje ostvaruju rast i razvoj.

1.4. Znanstvene metode

Pri istraživanju i formuliranju rezultata korištene su sljedeće metode: metoda analize, metoda

deskripcije, povijesna metoda, komparativna i statistička metoda.

1.5. Struktura rada

U UVODU su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i pomoćne

hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode, te je obrazložena struktura rada.

Naslov drugog dijela je OSNOVNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE. U tom dijelu

rada daje se uvid u osnovna obilježja, prirodni i geoprometni položaj, kratki pregled povijesti,

stanovništvo, ekonomska povijest, osnovne karakteristike gospodarstva Hrvatske i Slovačke.

RAZVOJNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE U RAZDOBLJU OD 2005-2012 je

naslov trećeg dijela rada. Da bi se utvrdila i istražila razvijenost Hrvatske i Slovačke,

potrebno je razmotriti osnovna makroekonomska obilježja poput BDP po stanovniku,

nezaposlenosti i stope rizika od siromaštva, utvrditi indeks humanog razvoja (HDI) i

pokazatelje kvalitete života. Uzeto promatrano razdoblje je od 2005. do 2012. godine.

U četvrtom dijelu rada s naslovom USPOREDNA ANALIZA I OCJENA RAZVIJENOSTI

HRVATSKE I SLOVAČKEU RAZDOBLJU OD 2005.-2012. uspoređuju se Hrvatska i

Slovačka da bi se utvrdio njihov rast i razvoj.

U ZAKLJUČKU je dana sinteza rezultata istraživanja kojim je dokazana postavljena radna

hipoteza.

3

2. OSNOVNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE

U nastavku se daje uvid o osnovnim obilježjima, prirodnom i geoprometnom položaju,

kratkom pregledu povijesti, stanovništvu, ekonomskoj povijesti, te osnovnim karakteristikama

gospodarstva Hrvatske i Slovačke, kao temelj za usporedbu dviju zemalja.

2.1. Osnovna obilježja Hrvatske

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog

osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po

svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja. Današnji hrvatski teritorij i

granice oblikovani su kroz dugotrajnu povijest, tijekom koje je hrvatski narod, bilo

samostalno, bilo u okviru različitih državnih zajednica, kontinuirano iskazivao nacionalni i

politički subjektivitet. Geopolitički položaj Hrvatske određen je, stoga, dodirom i utjecajima

različitih etničkih, vjerskih, gospodarskih i političkih čimbenika. Uvažavajući složen položaj

svoje zemlje, hrvatski je autori najčešće definiraju kao srednjoeuropsku i sredozemnu.

(http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=6)

2.1.1. Prirodni i geoprometni položaj

Hrvatska je smještena na jugoistoku Europe, na dodiru Sredozemlja, Srednje Europe i

Jugoistočne Europe (Balkana). Nalazi se između 42° 23′ i 46° 33′ sjeverne zemljopisne širine,

te 13° 30′ i 19° 27′ istočne zemljopisne dužine. Važnost geografskog položaja Republike

povećava Jadransko more kao dio Sredozemnog mora koji prodire najdublje i najsjevernije

prema srednjem dijelu europskog kontinenta. Hrvatska graniči sa Slovenijom na zapadu,

Mađarskom na sjeveru, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom na istoku te s Crnom Gorom na

jugu. (http://www.hr/hrvatska/geografija)

Hrvatska ima oblik potkove koja se proteže od Vukovara na sjeveroistoku preko Zagreba na

zapadu do Dubrovnika na krajnjem jugu. Te je obrise najvećim dijelom dobila još potkraj 17.

st. S kopnenom površinom od 56 594 km² 19. je po veličini zemlja Europske unije, između

4

Latvije i Slovačke. Reljefno i klimatski iznimno je raznolika zemlja. Njezino područje

istodobno obuhvaća prostrane nizine u kontinentalnom dijelu između rijeka Drave i Save

(Slavonija), prave planinske krajeve u središnjem (Lika i Gorski kotar), a u zapadnom i

južnom dijelu dugačku, razvedenu i osunčanu obalu s više od 1000 otoka (Istra i Dalmacija).

Kao podunavska i jadranska zemlja te mediteransko pročelje Srednje Europe, ima povoljan

geoprometni položaj na susretištu važnih europskih koridora, a njezine su luke izlaz na more

za sjevernije susjedne zemlje. Osim što je treća u Europi po vodnom bogatstvu, Hrvatska ima

osobito očuvanu prirodu sa stotinama endemskih biljnih i životinjskih vrsta, te je gotovo 10%

njezina teritorija zaštićeno u okviru 11 parkova prirode, 8 nacionalnih parkova i dva stroga

rezervata. (http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=6)

Tablica 1. prikazuje odabrane geografske podatke Hrvatske.

Tablica 1. Odabrani geografski podaci Hrvatske

POLOŽAJ Jugoistočna Europa, graniči s Jadranskim morem, između Bosne i Hercegovine i Slovenije

VELIČINA Kopno 56 594 km², obalno more (unutrašnje morske vode i teritorijalno more) 31 067 km²

KOPNENE GRANICE 1,982 km, Bosna i Hercegovina 932 km, Mađarska 329 km, Srbija 241 km, Crna Gora 25 km, Slovenija 455km

OBALA 5.835 km (1.777 km obale kopna, otoka 4058 km)

KLIMA Mediteranska i kontinentalna

TEREN Zemljopisno raznolika; ravnica uz mađarsku granicu, niske planine i visoravni u blizini jadranske obale i na otocima

VISINSKE RAZLIKE Najviša točka: Dinara 1,831 m, najniža točka: Jadransko more 0 m

PRIRODNI RESURSI Ulje, ugljen, boksit, željezna ruda, kalcij, gips, prirodni asfalt, silicij, tinjac, glina, sol, hidroenergija

Izvor: izrada studenta prema podacima s www.indexmundi.com, 05.04.2014

Hrvatska ima razmjerno povoljan geografsko- prometni položaj. Smještena između četiriju

velikih geografskih cjelina, koje čine alpski prostor, Panonska nizina, Sredozemlje i dinarsko

područje kao dio planinskog sustava Jugoistočne Europe, Hrvatska ima spojnu ulogu u

povezivanju spomenutih područja i važnu posredničku ulogu u razmjeni njihovih roba i

usluga. Preko njezina područja vode putovi iz Zapadne i Srednje Europe prema zemljama

Jugoistočne Europe i Bliskog Istoka i iz zemalja srednjeg Podunavlja i njihovog zaleđa do

5

morskih luka na Jadranu. To hrvatskom prostoru daje funkciju križišta važnih prometnih veza.

Stoga je Hrvatska jedina europska zemlja koja je istodobno srednjoeuropska, sredozemna,

podunavska i jugoistočno europska zemlja. Ona je ujedno i jedina srednjoeuropska,

sredozemna, podunavska i jugoistočno europska zemlja. Ona je ujedno i jedina

srednjoeuropska zemlja koja se oslanja na Jadransko more kao dio svjetskog pomorskog puta

i na Dunav kao jedan od najvažnijih i najduljih europskih riječnih plovnih putova. (J.Padjen,

2000, str. 237)

Cestovnu mrežu Hrvatske čini 29 333 km kategoriziranih cesta, od čega je 1563 km autocesta.

Ukupna duljina željezničkih pruga iznosi 2726 km (36,2% elektrificirano, a 9,3% s

dvostrukim kolosijekom). Najznačajnija su željeznička čvorišta Zagreb i Vinkovci. Duž

hrvatske obale postoji oko 350 luka i pristaništa, a u međunarodnom trgovačkom prometu

sudjeluju luke Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik. Po strateškom položaju i

lučkom prometu izdvaja se luka Rijeka. Od zračnih luka u međunarodni su promet uključene

one u Zagrebu, Puli, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Osijeku te one na otocima Braču i Krku

(Rijeka). (http://www.hr/hrvatska/gospodarstvo/promet)

Zbog povoljnog geografsko- prometnog položaja preko Hrvatske prolazi nekoliko

paneuropskih prometnih koridora i njihovih ogranaka, definiranih na ministarskoj konferenciji

1997. u Helsinkiju: X. koridor povezuje Srednju Europu i Bliski istok, a ogranci V. koridora

povezuju sjever i jug Europe s krajnjim točkama u hrvatskim lukama. Hrvatske morske luke

tradicionalno su izlazne luke za nekoliko srednjoeuropskih zemalja bez vlastite morske obale

(Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka) te za susjednu Bosnu i Hercegovinu.

Cestovni je promet najrazvijeniji i najvažniji oblik kopnenog prometa, kojim se prevozi

najviše putnika i robe. Postojeća mreža autocesta dobro je razvijena i omogućuje dobru

povezanost unutar zemlje. Hrvatska ima 7 međunarodnih zračnih luka i 3 zračna pristaništa za

manje zrakoplove komercijalne namjene. Morske luke imaju posebno značenje u prometnoj

mreži. Najvažnija je i najveća hrvatska luka Rijeka, a uz nju i Ploče, preko koje ide sav

promet Bosne i Hercegovine. Ostale jadranske luke ponajprije su važne u putničkom prometu

te za povezivanje kopna s otocima. Ukupna duljina plovnih putova iznosi 804 km, a

međunarodni promet odvija se ponajprije Dunavom (glavna je luka Vukovar), a u manjoj

mjeri Dravom i Savom. Dunavski plovni put u kojem Hrvatska participira jedan je od

paneuropskih prometnih koridora (VII. koridor). Za povezivanje plovnih putova postoji idejni

projekt kanala Dunav- Sava. (http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=8)

6

Zemljovid 1. prikazuje kartu paneuropskih prometnih koridora iz koje je vidljivo koji

paneuropski prometni koridori i njihovi ogranci prolaze kroz Republiku Hrvatsku i prikazuje

prometnu kartu Hrvatske iz koje su vidljive najvažnije autoceste i ceste, željezničke pruge,

zračne, morske i riječne luke.

Zemljovid 1. Paneuropski prometni koridori i prometna karta Hrvatske

Izvor: http://www.croatia.eu/images/01-03/promet.gif, http://www.croatia.eu/images/01-03/promet_sire.gif,

14.04.2014.

Postojeća mreža pomorskih luka, autocesta, primarnih cesta i zračne plovidbe u Republici

Hrvatskoj komparativno je dobro razvijena i pruža dobru pokrivenost područja, međutim,

izraziti zaostaci prisutni su u obnovi i modernizaciji infrastrukture u područjima željeznice i

unutarnjih plovnih putova. (Č. Dundović, V. Plazibat, 2011, str 209)

Mogućnosti luke Rijeka koja ima izvrstan zemljopisni položaj i odlične preduvjete za prekrcaj

svih vrsta tereta (generalnih, rasutih, kontejnerskih, ro-ro, tekućih, žive stoke i dr.), te drugih

hrvatskih luka, nedovoljno su iskorištene. Udio kombiniranog prijevoza u ukupnom prijevozu

robe je vrlo mali. Kako je ta grana prometa jedna od najsuvremenijih oblika, primjerenog i

zaštiti okoliša, potrebno ju je razviti čim prije radi uključivanja u europske pravce. Cestovna i

željeznička infrastruktura nisu podjednako razvijene u svim dijelovima Hrvatske. lako je

zadnjih nekoliko godina puno učinjeno na izgradnji novih cesta i nadalje su potrebna velika

ulaganja u postojeću i novu infrastrukturu s posebnim naglaskom na bolju povezanost

primorskog i kontinentalnog dijela zemlje. Republika Hrvatska treba iskoristiti svoj

7

geoprometni položaj i u zračnom prometu jer se nalazi, kao jedna od zemalja Mediterana na

križanju zračnih putova za južnu, istočnu i srednju Europu. U RH sedam je zračnih luka

(Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek), namijenjenih međunarodnom

prometu te tri zračna pristaništa (Brač, Lošinj i Vrsar) za prihvat i otpremu manjih zrakoplova

komercijalne namjene. (http://www.adria-nekretnine.info/info.asp?id=38)

Nastojanje primjene integriranog i koordiniranog pristupa luka i ostalih subjekata u

logističkom lancu utjecat će na stvaranje infrastrukturnih uvjeta za preusmjeravanje prometa s

cestovnog na željeznički promet i promet na unutarnjim plovnim putovima, kao energetski

učinkovitije i za okoliš povoljnije oblike prijevoza. (Č. Dundović, V. Plazibat, 2011, str 209)

Osim toga, uski bosanskohercegovački izlaz na more kraj Neuma dijeli hrvatski teritorij na

dva dijela. Za potpunu povezanost dubrovačkog primorja s ostatkom Hrvatske još se uvijek

traži prikladno rješenje, koje je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postalo i predmetom

međunarodnog interesa. (http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=8)

2.1.2. Kratki pregled hrvatske povijesti

Hrvati su jedan od starijih naroda u Europi. Među prvima su ustrojili državu, a od početka 9.

st. imaju i svoju kraljevinu, prvi među Slavenima. Prema jeziku pripadaju indoeuropskoj,

slavenskoj, točnije južnoslavenskoj skupini naroda, a prema kulturnoj i vjerskoj odrednici,

zapadnoeuropskom, rimokatoličkom civilizacijskom krugu. (www.hr/hrvatska/povijest)

Suvremena Hrvatska, neovisna od 1991, nasljednica je hrvatskih srednjovjekovnih kneževina

iz 9. st., uspostavljenih na markama Karolinškog Carstva, potom i Hrvatskoga Kraljevstva,

utemeljena 925. za kralja Tomislava. Nedugo nakon smrti posljednjega velikog hrvatskog

kralja Dmitra Zvonimira Hrvatska je 1102. sklopila personalnu uniju s Ugarskom, čije je

prijestolje u 14. st. pripalo francuskoj Anžuvinskoj dinastiji. Nakon prodora Osmanlija u 16.

st. i gubitka velikih dijelova zemlje, hrvatski velikaši izabiru 1527. Ferdinanda I.

Habsburgovca za vladara, čime Hrvatska sve do 1918. biva dijelom Austrijskog Carstva. Prva

polovica toga razdoblja obilježena je neprestanim ratovima s Osmanlijama i venecijanskim

prisvajanjem sve većega dijela obale (Istre i Dalmacije), osim na krajnjem jugu, gdje se

Dubrovnik 1358–1808. razvija kao neovisna republika i slobodno trguje po Sredozemlju.

Nakon poraza Venecije i kratkotrajnog uključivanja južnog dijela Hrvatske u Napoleonove

Ilirske pokrajine (1809–13) sve su se hrvatske zemlje našle u sklopu Habsburške Monarhije,

8

ali i dalje razdvojene. Nakratko su ujedinjene 1848, za hrvatskoga narodnoga preporoda.

Nakon Prvoga svjetskog rata Hrvatska postaje dio Kraljevine Jugoslavije, preoblikovane

nakon 1945. u komunističku federaciju, u kojoj je do 1991. jedna od šest republika. No iako je

kao samostalna država međunarodno priznata 15. siječnja 1992, Hrvatska je bila prisiljena

oružjem braniti svoju neovisnost sve do 1995. i oslobađanja okupiranih područja. Godine

1992. postala je članicom UN-a, 2009. NATO-a, a 1. srpnja 2013. Europske unije.


2.1.3. Stanovništvo

S 4,3 milijuna stanovnika Hrvatska je po brojnosti stanovništva 21. zemlja Europske unije,

između Irske i Litve. Oko 60% stanovništva živi u urbanim sredinama, koje čine manje od

15% površine zemlje, a od toga svaki četvrti stanovnik živi u glavnom gradu Zagrebu.

Produljenjem očekivane životne dobi stanovništvo gotovo četvrtina stanovnika Hrvatske

starije je od 60 godina, a oko 15% mlađe je od 15 godina. Prema narodnosnomu sastavu

Hrvati čine više od 90% stanovništva. S udjelom od 86% u kategoriji vjeroispovijesti

najzastupljeniji su rimokatolici, pravoslavaca je 4,4%, uglavnom Srba, koji su i najbrojnija

nacionalna manjina, muslimana 1,5%, a protestanata 0,3%.


S gustoćom naseljenosti od 76 st./km² Hrvatska je jedna od rjeđe naseljenih europskih

zemalja, poput Norveške, Finske, Švedske, Estonije, Latvije, Litve, Irske i Bugarske. U

posljednjih 150 godina na razvoj stanovništva djelovalo je više čimbenika, od kojih su

najvažniji kontinuirano, katkad i intenzivno iseljavanje stanovništva u europske i

prekomorske zemlje te svjetski ratovi i Domovinski rat. Dugotrajna depopulacija donijela je

mnoge negativne posljedice, poput smanjenja jezgre stanovništva koja stvara nove naraštaje,

smanjenja radno aktivnog stanovništva, povećane potrebe za skrbi ostarjeloga stanovništva,

odnosno povećanog ekonomskog i socijalnog opterećenja državnoga proračuna u području

mirovinskoga, socijalnog i zdravstvenog zbrinjavanja starijih osoba i sl. Osim po smanjenju

broja stanovnika, suvremena demografska slika Hrvatske u mnogočemu je slična onoj ostalih

članica Europske unije. Obilježavaju je još tri procesa: starenje, prirodna depopulacija te

prostorna polarizacija stanovništva. (http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=14)

9

U razdoblju od 150 godina stanovništvo Hrvatske se udvostručilo, ali to je malen porast u

usporedbi s drugim zemljama. Stanovništvo je uglavnom raslo, osobito visokom stopom

potkraj 19. st., kad je ušlo u prvu etapu demografske tranzicije, obilježene visokim stopama

prirodne promjene. Početkom 20. st. povećava se, međutim, iseljivanje, pa se stopa porasta

stanovništva smanjuje, a izbijanjem Prvoga svjetskog rata i epidemije španjolske gripe prvi je

put došlo do smanjenja broja stanovnika. Nakon blagog oporavka 1920-ih, ponovno su

slijedila ratna zbivanja i drugo smanjenje stanovništva. Brži porast stanovništva od 1960-ih do

1980-ih usporavalo je smanjenje prirodne promjene, izravno povezano sa smanjenom stopom

nataliteta, te izraženo iseljivanje na »privremeni rad«. U takvim je okolnostima stanovništvo

Hrvatske ubrzano prošlo kroz demografsku tranziciju. Već je kraj 1980-ih obilježen niskom

stopom prirodne promjene, što ni u kom slučaju nije bilo u skladu sa stupnjem gospodarskog

razvoja. S tako oslabljenom bazom stanovništva (osobito onoga reproduktivnoga) Hrvatska je

1990-ih prošla kroz još jedan rat i za život nesigurno poraće, a posljedica treće smanjenje

broja stanovnika u 20. stoljeću. (http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=14)

Produljenjem očekivane životne dobi na 80 godina za žene i 73 za muškarce stanovništvo sve

brže stari. Prosječna se starost s 30,7 godina prije šezdesetak godina povisila na 41,7 godina.

U dobi od 60 i više godina danas je gotovo četvrtina stanovnika Hrvatske (24%), a prije

pedesetak godina taj je udio iznosio 12%. Nadalje, stanovništvo u osnovnoškolskoj dobi

danas čini tek 15% ukupne populacije, a početkom 1960-ih taj je udio bio 27%. S procesom

starenja stanovništva usko je povezana prirodna depopulacija, odnosno smanjenje

stanovništva zbog više umrlih nego rođenih, te pad prosječnog broja djece po ženi u fertilnoj

dobi (1,5). Prirodna promjena od –2,0‰, poput ostalih demografskih procesa u Hrvatskoj,

ima višedesetljetnu povijest. Natalitet neprekidno pada od 1950-ih, mortalitet se od 1970-ih

povisuje, a od 1990-ih, kad je smrtnost povećana ratnim gubitcima, negativne su i vrijednosti

prirodne promjene. (http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=14)

Hrvati kao autohtono stanovništvo žive i u susjednim zemljama, ponajviše u Bosni i

Hercegovini. (http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=6)

Oko 600 000 Hrvata ima u Bosni i Hercegovini, te oko 100-200 tisuća u ostalim zemljama

bivše SFRJ, te u Gradišću u Austriji. Njihov broj u inozemstvu se može samo procijeniti, ali

pretpostavlja se da u iseljeništvu živi barem jednako mnogo Hrvata kao u domovini, no to

bitno zavisi o mjerilima po kojima možemo nekoga smatrati Hrvatom. Naime velikom

većinom potomci naših iseljenika ne govore hrvatski jezik. Najveće emigrantske skupine žive

10

u Zapadnoj Europi, ponajviše u Njemačkoj, a zatim u Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Velikoj

Britaniji itd. Od drugih kontinenata, Amerika ima najbrojniju hrvatsku populaciju, i to u

Sjedinjenim Državama (Ohio, Kalifornija; Pittsburgh je do pred raspad SFRJ bio drugi grad

na svijetu po broju Hrvata) i Kanadi (Mississauga), kao i u Argentini, Čileu (krajnji sjever,

zatim oko Santiaga i na jugu na Ognjenoj zemlji), Peruu, Brazilu i Boliviji. Postoje i važne

hrvatske manjine u Australiji (Perth, Sydney) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi.

(http://www.hr/hrvatska/drustvo)

2.1.4. Ekonomska povijest Hrvatske

Za Austro-Ugarske Monarhije gospodarstvo je na području Hrvatske uglavnom bilo agrarno,

iako je to doba početka industrije. Domaći kapital bio je ograničen, pa je prevladavao

austrijski i mađarski, a pretežno su se prerađivala prirodna bogatstva (šume) i poljoprivredni

proizvodi. Istodobni razvoj prometa, ponajprije željezničkoga, omogućio je nastanak prvih

značajnijih industrijskih središta (Rijeka, Zagreb, Osijek, Karlovac, Sisak). Uvjeti za razvoj

industrije postali su povoljniji nakon ulaska u jugoslavensku državu, u okviru koje je

Hrvatska, uz Sloveniju, bila najrazvijeniji dio, a i tržište je bilo šire i zaštićeno carinama.

Nakon II. svjetskog rata u okviru socijalističkoga gospodarstva došlo je do ubrzane

industrijalizacije i razvoja gospodarski zaostalih, dotad uglavnom agrarnih područja, a

Jugoslavenski samoupravni socijalizam bio je specifičan, različit i dinamičniji od

centralističkog i planskog u drugim istočnoeuropskim zemljama. Vlasništvo, koje je

nacionalizacijom postalo državnim, u tom je modelu bilo pretvoreno u društveno. Glavna

tijela upravljanja u poduzećima bili su radnički savjeti, preko kojih su radnici barem formalno

odlučivali o proizvodnji i raspodjeli. Najviše stope rasta zabilježene su 1953–63, kad je

jugoslavensko, tim i hrvatsko, gospodarstvo bilo među najdinamičnijima u Europi. No već

1970-ih bilježi se usporavanje rasta, a 1980-ih gospodarstvo pokazuje znakove krize, što se

očitovalo ponajprije visokom inflacijom. Hrvatska je ipak, i nadalje, uz Sloveniju, u

Jugoslaviji gospodarski najrazvijenija republika, osobito u području poljoprivrede,

industrijske proizvodnje, građevinarstva, naftne industrije, brodogradnje i turizma. Nakon

raspada Jugoslavije hrvatsko socijalističko i polutržišno gospodarstvo pretvara se u sustav

temeljen na privatnom vlasništvu i otvorenoj tržišnoj ekonomiji. Taj je prijelaz, međutim, bio

usporen i otežan zbog ratne agresije na Hrvatsku i prilagodbe ekonomske politike

obrambenim potrebama. (http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=31)

11

Hrvatska ekonomija je trpila tijekom rata 1991-95. Izvoz zemlje se u tom razdoblju smanjio, a

Hrvatska je propustila rane valove ulaganja u srednjoj i istočnoj Europi, koja su uslijedila

nakon pada Berlinskog zida. Međutim, između 2000 i 2007, ekonomsko bogatstvo Hrvatske

počelo se poboljšavati s umjerenim, ali stalnim rastom BDP-a od 4% do 6 %, oporavkom

turizma i kreditnom potrošnjom. Inflacija je u istom razdoblje ostala umjerena, a valuta

stabilna. Hrvatska je doživjela naglo usporavanje gospodarstva u 2008. i još se oporavlja;

gospodarski rast je stagnirao ili bio negativan svake godine od 2009. Teški problemi i dalje

ostaju, uključujući i tvrdoglavo visoke stope nezaposlenosti, neujednačen regionalni razvoj i

izazovnu investicijsku klimu. (https://www.cia.gov/library/publications/the-world-

factbook/geos/hr.html)

2.1.5. Osnovne karakteristike hrvatskog gospodarstva

Hrvatska se ubraja u skupinu država s malim i otvorenim gospodarstvom, koje je uvelike

povezano s drugim inozemnim tržištima. (http://mk.mvp.hr/?mh=553&mv=3434) Iako je, od

2009. teško pogođena svjetskom financijskom krizom, Hrvatska je ostala jedna od najjačih

ekonomija u jugoistočnoj Europi, a prema BDP-u bolja je i od nekih članica Europske unije.

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarstvo_Hrvatske)

Glavne gospodarske grane su: poljoprivreda, prehrambena industrija, tekstilna industrija,

drvoprerađivačka industrija, metaloprerađivačka industrija, kemijska industrija, naftna

industrija, elektroindustrija, graditeljstvo, trgovina, brodogradnja, pomorstvo i turizam.

(http://www.hr/hrvatska/gospodarstvo) Prema podacima iz 2012. godine prema radnoj snazi -

po zanimanju je prevladavao uslužni sektor sa 69 %. Industrija je činila 29 %, a poljoprivreda

2 %. (www.indexmundi.com/croatia/labor_force_by_occupation.html)

Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni Republike Hrvatske, više od pola se odvija sa zemljama

članicama EU. Najvažniji hrvatski partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni su Italija,

Njemačka, Slovenija, Austrija i Bosna i Hercegovina. Izvoz iz Republike Hrvatske je u 2012.

godini iznosio 9,61 milijardi eura, a uvoz 16,16 milijardi eura, što znači da je Hrvatska

ostvarila vanjskotrgovinski deficit te godine u vrijednosti 6,55 milijardi eura. (http://www.aik-

invest.hr/o-hrvatskoj/). Grafikon 4. prikazuje najvažnije hrvatske izvozne i uvozne partnere u

2012. godini.

12

Grafikon 1. Najznačajniji izvozni i uvozni partneri Republike Hrvatske u 2012. godini

Izvor: izrada studenta prema podacima s http://www.aik-invest.hr/o-hrvatskoj/, 06.04.2014.

Tablica 2. daje prikaz najznačajniji izvoznih i uvoznih proizvoda u 2012. godini.

Tablica 2. Najznačajniji izvozni i uvozni proizvodi Hrvatske u 2012. godini

IZVOZNI PROIZVODI UVOZNI PROIZVODI

Strojevi i prijevozna sredstva Mineralna goriva i maziva

Proizvodi svrstani po materijalu Strojevi i prijevozna sredstva

Mineralna goriva i maziva Proizvodi svrstani po materijalu

Razni gotovi proizvodi Kemijski proizvodi

Kemijski proizvodi Razni gotovi proizvodi

Izvor: izrada studenta prema podacima s http://www.aik-invest.hr/o-hrvatskoj/, 06.04.2014.

Kada je riječ o izravnim stranim ulaganjima, od 1993. godine do 2012. godine u Hrvatsku je

investirano 26,75 milijardi € izravnih stranih ulaganja. Najviše se ulagalo u financijsko

posredovanje, trgovinu na veliko, poslovanje nekretninama i telekomunikacije a najveći

ulagači su bili Austrija, Nizozemska, Njemačka i Mađarska. (http://www.aik-invest.hr/o-

hrvatskoj/)

Prije globalne financijske krize 2008. – 2009. godine, hrvatska ekonomija je rasla po zdravoj

stopi od 4-5% na godišnjoj razini, prihodi su se udvostručili, a gospodarske i socijalne prilike

su se značajno poboljšale. Produžena kriza testira taj napredak, kao i hrvatske težnje, zbog

toga što zemlja sada ulazi u šestu godinu recesije, i zbog toga što je izgubila više od 12%

svoje proizvodnje. Procjenjuje se da će bruto domaći proizvod (BDP) pasti za 0,5% u 2014.

godini, dok u vezi izgleda za rast u 2015. godini postoji veći optimizam. Nezaposlenost je

porasla na 17% na kraju 2013. godine, a nezaposlenost mladih na preko 40%, te je i dalje

jedna od najviših u Europi. Privatni sektor nosi najveći teret krize s najviše izgubljenih radnih

13

mjesta u prerađivačkoj industriji, graditeljstvu i trgovini. Procjenjuje se da je javni dug

narastao iznad 64% BDP-a u 2013. godini, a vanjski dug će vjerojatno biti blizu 103% BDP-a.

Prije recesije siromaštvo je bilo ispod 10%, dok je sada stopa siromaštva na 18%.

(http://www.worldbank.org/en/country/croatia/overview)

2.2. Osnovna obilježja Slovačke

Republika Slovačka je kopnena zemlja u Srednjoj Europi, osnovana 1. siječnja 1993. godine

podjelom Čehoslovačke. Od 1. svibnja 2004. godine, Slovačka je članica Europske unije, od

21. prosinca 2007. godine članica schengenskog prostora, a od 1. siječnja 2009. članica

eurozone. (http://slovake.eu/en/intro/slovakia/general)

2.2.1. Prirodni i geoprometni položaj

Slovačka se nalazi u središnjoj Europi. Sjevernu granicu dijeli s Poljskom, a južnu granicu s

Mađarskom. S Češkom i Austrijom dijeli zapadnu granicu, a s Ukrajinom istočnu.

(Datamonitor, 2007, str.3)

Zemlja je smještena u srcu središnje Europe, a povezana je sa susjedima rijekom Dunav.

Karpati se protežu sjevernom polovicom zemlje te uključuju Visoke Tatre, popularno skijaško

odredište i predio s najvišim vrhom u zemlji - Gerlachovskýštít, visine 2 655 metara.

Dunavska nizina plodno je područje za poljoprivredu i proizvodnju pšenice, ječma, krumpira,

šećerne repe, voća, duhana i grožđa.

(http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/slovakia/index_hr.htm)

Tablica 3. prikazuje odabrane geografske podatke Slovačke.

14

Tablica 3. Odabrani geografski podaci Slovačke

POLOŽAJ Srednja Europa, južno od Poljske

VELIČINA 49,035 km²

KOPNENE GRANICE 1,474 km, Austrija 91 km, Češka 197 km, Mađarska 676 km, Poljska 420 km, Ukrajina 90 km

KLIMA Umjerena

TEREN Planine u središnjem i sjevernom dijelu, nizine na jugu

VISINSKE RAZLIKE Najviša točka: Gerlachovsky Štit 2,655 m, najniža točka: Bodrok rijeka 94 m

PRIRODNI RESURSI Mrki ugljen i lignit, male količine željezne rude, bakra i rudemangana, sol, oranice

Izvor: izrada studenta prema podacima s www.indexmundi.com, 05.04.2014.

Slovačka (regija Bratislave i Trnave) se nalazi na raskrižju glavnih europskih prometnih

koridora. Što pruža brojne mogućnosti za bolju međunarodnu suradnju. Najvažniji nositelji

prometa su vlakovi, pa zatim ceste, zračni promet te plovidba Dunavom.

(http://www.centrope.com/en/centrope-region/transport-and-infrastructure/slovakia-2)

Duljina željezničke mreže iznosi 3631 km (elektrificirano 1586 km, 2012). Glavne su

željezničke pruge koje Bratislavu povezuju s regionalnim gradskim središtima. Ukupna je

duljina cesta 18 017 km (autoceste 419 km, 2012). Cestovni promet ima najveću važnost u

putničkom i robnom prometu. Unutrašnji vodeni promet odvija se uglavnom Dunavom.

Glavna su pristaništa Bratislava i Komárno. Glavna je međunarodna zračna luka Bratislava;

znatan broj međunarodnih putnika u Bratislavu dolazi preko bečke zračne luke (udaljenost

oko 60 km). Ostale su veće zračne luke Košice, Poprad-Tatry, Sliač, Žilina.

(http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=56689#poglavlje4264)

Zemljovid 2. prikazuje mreže autocesta u Slovačkoj. Na slici su prikazane izgrađene

autoceste, autoceste u izgradnji te autoceste koje su tek u planu za izgradnju. Zemljovid 3.

prikazuje mreže željeznica u Slovačkoj.

15

Zemljovid 2. Mreže autocesta u Slovačkoj

Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/56/Highways_in_Slovakia.svg, 14.04.2014.

Zemljovid 3. Željezničke mreže u Slovačkoj

Izvor: http://www.zsr.sk/buxus/images/KCP/mapaSieteZSR2012-2013.jpg, 14.04.2014.

Kroz Slovačku prolaze 3 važna prometna koridora:

1. Baltičko - jadranski koridor koji se proteže od poljske luke Gdanjsk i Gdynia te od

Szczecin i Swinoujscie preko Češke ili Slovačke te preko istočne Austrije do slovenske luke

Kopar i talijanskih luka Trst, Venecije i Ravenne. Obuhvaća željeznice, ceste, zračne luke,

luke i željezničko-cestovne terminale.

2. Istočni/istočno-mediteranski koridor koji povezuje njemačke luke Bremen, Hamburg i

Rostock preko Češke i Slovačke, s ogrankom kroz Austriju, nadalje preko Mađarske do

16

rumunjske luke Constanta, bugarske luke Burgas, s vezom na Tursku, do grčkih luka

Thessaloniki i Piraeus te s vezom putem "pomorske autoceste" na Cipar. To obuhvaća

željeznice, ceste, zračne luke, luke, željezničko-cestovne terminale i unutarnju plovidbu

rijekom Elbom.

3. Rajna - Dunav koridor koji spaja Strasbourg i Mannheim preko dvije paralelne osi u južnoj

Njemačkoj, jedan uz Majnu i Dunav, drugu preko Stuttgarta i Münchena, s ogrankom do

Praga i Žiline do slovačko-ukrajinske granice, preko Austrije, Slovačka i Mađarske do

rumunjskih luka Constanta i Galati. Obuhvaća željeznice, ceste, zračne luke, luke,

željezničko- cestovne terminale i sustave unutarnjih plovnih putova Majne, kanala Majna -

Dunav, cijelog Dunava nizvodno od Kelheima te rijeke Save.

(http://ec.europa.eu/transport/themes/infrastructure/ten-t-guidelines/doc/ten-t-country-

fiches/sk_en.pdf)

Unatoč povoljnom prometnom položaju Slovačka pati od slabe prometne infrastrukture u

usporedbi sa europskom. Niska kvaliteta cesta i spora nadogradnja željeznice predstavljaju

prepreke za razvoj poslovanja. Prema podacima dobivenim od slovačke uprave cesta, udio

cesta koje su u lošem stanju porasla je 2,5 puta od 2000. godine. Na temelju podataka iz 2012.

godine 44% cesta A klase su u lošem stanju, s time da se oko 50% cijelog transporta u

Slovačkoj odvija upravo tim cestama. (http://www.finpro.fi/maaprofiilit/slovakia)

Slovačkoj je potrebna modernizacija željezničke i cestovne mreže, unapređenje infrastrukture

zračnog prometa i plovidbe kao i dodatna podrška za intermodalni prijevoz.

(http://www.centrope.com/en/centrope-region/transport-and-infrastructure/slovakia-2)

2.2.2. Kratki pregled slovačke povijesti

Slovački korijeni se mogu pratiti do 9. stoljeća kada je osnovano carstvo Velike Moravske.

Područje Velike Moravske obuhvaćalo je cijelu današnju zapadnu i središnju Slovačku,

Češku, te dijelove susjedne Poljske, Mađarske i Njemačke. Carstvo je propalo nakon samo

osamdeset godina kao rezultat političkih intriga i vanjskih pritisaka od strane okupatorskih

snaga. Nakon toga, Slovaci su postali dio Ugarskog kraljevstva, gdje su ostali idućih 1000

17

godina. Bratislava je bila mađarska prijestolnica gotovo dva i pol stoljeća. (Bureau of

European and EurasianAffairs, 2008, str.2-3)

Nakon stvaranja Austro - Ugarske monarhije 1867. godine, jezične i obrazovne politike

favoriziranja korištenje mađarskim jezikom (mađarizacije) rezultiralo je jačanjem slovačkog

nacionalizma i održavanje kulturnih veza s usko povezanim Česima, koji su bili pod

austrijskom vlašću. Nakon raspada Austro - Ugarske Monarhije na kraju Prvog svjetskog rata,

Slovacima su se pridružili Česi u obliku Čehoslovačke. U međuratnom razdoblju, slovačke

nacionalističke vođe zauzimali su se za autonomiju unutar Čehoslovačke, a 1939. godine

Slovačka je postala neovisna država u savezu s nacističkom Njemačkom. Nakon Drugog

svjetskog rata, Čehoslovačka je rekonstruirana i došla je pod komunističku vlast unutar

sovjetski dominirane Istočne Europe. 1968. godine, invazijom vojnika Varšavskog pakta

završeni su napori čelnika zemlje da liberalizira komunističku vladavinu i stvori " socijalizam

s ljudskim licem ", najavljujući razdoblje represije poznato kao "normalizacija". Mirna

„Baršunasta revolucija " pomela je komunističku partiju s vlasti krajem 1989. godine i

omogućila povratak demokratske vlasti i tržišnog gospodarstva. Dana 1. siječnja 1993. godine

zemlja je prošla nenasilnu " baršunastu rastavu " u svoje dvije nacionalne komponente,

Slovačku i Češku. Slovačka se pridružila u NATO i EU u proljeće 2004. godine, a eurozoni 1.

siječnja 2009. godine.

(https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lo.html)

2.2.3. Stanovništvo

U Slovačkoj živi 5 397 036 st. prema popisu 2011. god. ili 110,1 st/km², odnosno

5 410 836 st. prema procjeni za 2013. godinu gustoća naseljenosti smanjuje se od zapada

prema istoku; najveća je u rubnom nizinskom dijelu zemlje, osobito na jugozapadu (područje

Bratislave, oko 300 st./km²), te u kotlinama i dolinama rijeka (više od 100 st./km²). Najslabije

je naseljen središnji planinski kraj i pogranično područje prema Ukrajini (70 do 100 st./km²).

Stanovnici su uglavnom Slovaci (80,7%, 2013); Mađari su najbrojnija manjina (8,5%),

najviše ih je na jugu zemlje, osobito u jugozapadnom dijelu (u okrugu Dunajská Streda čine

75% stanovništva, a u okrugu Komárno 64%, 2011). Od ostalih naroda najviše je Roma

(2,0%), Čeha (0,6%), Rusina (0,6%), Ukrajinaca (0,1%), Nijemaca (0,1%) i dr. (od 1022

Hrvata najviše ih živi u Bratislavi). Službeni je slovački jezik, na jugu zemlje raširen je i

18

mađarski, a na sjeveroistoku i rusinski. Stanovnici su uglavnom rimokatolici (62,0%, 2011), a

ima i protestanata (8,7%), grkokatolika (3,8%), pravoslavaca (0,9%) i dr. Porast broja

stanovnika neprestano se smanjuje; u međupopisnom razdoblju 1970–80. iznosio je 0,1%

prosječno godišnje, a 2001–11. god. 0,03% godišnje, što je rezultat nižega prirodnog

priraštaja i smanjene, iako još uvijek pozitivne, migracijske bilance (odnosno većega broja

useljenih od iseljenih osoba). Najveće je iseljivanje bilo nakon II. svjetskog rata kada se oko

750 000 stanovnika preselilo u današnju Češku. Prirodni se priraštaj od početka 1980 ih

smanjuje; 1980. iznosio je oko 8,9‰, 1993. god. 3,9‰, a 2012. samo 0,6‰ (prosjek je za

Europsku uniju 0,4‰). Natalitet iznosi 10,3‰, mortalitet 9,7‰, a smrtnost dojenčadi 5,8‰

(2012). Najveći porast stanovništva imaju Bratislavska regija (10,1‰, 2012), zbog velikog

useljivanja, i Preševski kraj, zbog visokoga prirodnog priraštaja (3,2‰, 2012), a najveći pad

broja stanovnika ima Banskobistrički kraj zbog negativnoga prirodnog priraštaja i iseljivanja.

Višegodišnji niski ili čak negativni prirodni priraštaj (2001–03. iznosio je prosječno godišnje

–0,13‰) doveo je do starenja stanovništva; u dobi je do 14 godina 15,4% (prosjek Europske

unije 15,6%), od 15 do 64 godina 71,5%, a u dobi od 65 i više godina samo 13,1% populacije.

Očekivano trajanje života za žene rođene 2012. iznosi 79,5 godina, a za muškarce 72,5

godina. Udjel gradskog stanovništva u posljednjih se dvadesetak godina smanjio s 56,8%

(1991) na 54,4% (2011). U gradovima živi 54,2% stanovništva (2012; 56,8% za popisa 1991).

(http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=56689)

Slovačke manjine postoje u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Srbiji te poveća populacija

doseljenika i njihovih potomaka u Americi i Kanadi. (http://en.wikipedia.org/wiki/Slovaks)

U Hrvatskoj je u 2011. godini popisano 4.753 pripadnika slovačke nacionalne manjine.

Najviše Slovaka živi na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije te

Grada Zagreba.

(http://www.uljppnm.vlada.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=32&Itemid

=28)

2.2.4. Ekonomska povijest Slovačke

Od osnutka Slovačke Republike u siječnju 1993. godine, Slovačka je nastavila tešku

transformaciju iz centralno-planskog u moderno, tržišno orijentirano gospodarstvo. Ova

19

reforma usporila je u razdoblju od 1994 – 1998. godine zbog „prijateljskog“ kapitalizma1 i

neodgovorne fiskalne politike vlade premijera Vladimira Meciara. Iako su se gospodarski rast

i drugi temelji stalno poboljšavali tijekom Meciarovog mandata, javni i privatni dug i

trgovinski deficit su naglo rasli, a privatizacija okaljana korupcijom napredovala je samo na

mahove. Realni godišnji rast BDP-a nalazio se na 6,5% u 1995. godini, ali se smanjio na 1,3%

u 1999. godini. Velik dio rasta u Meciarovo doba se međutim može pripisati visokoj državnoj

potrošnji i pretjeranom zaduživanju, a ne produktivnim gospodarskim aktivnostima. Tempo

gospodarskih reformi se ubrzao tijekom mandata premijera Mikulaša Dzurinde koji je

nadgledao pojednostavljenje poreznog sustava, reformu rada i mirovinskog sustava, te velikog

broja privatizacija. (Bureau of European and Eurasian Affairs, 2008, str.5)

Reforme su pomogle Slovačkoj konsolidirati proračun, ući u EU 2004. godine, te uvesti euro

u siječnju 2009. godine. Glavne privatizacije su gotovo završene, bankarski sektor je gotovo u

cijelosti rukama stranaca, a vlada je olakšala bum stranih ulaganja s poslovno prijateljskom

politikom. Izravna strana ulaganja (FDI), posebno u automobilskom i elektroničkom sektoru,

potaknula su velik dio rasta do 2008. godine. Jeftina i kvalificirana radna snaga, niski porezi,

nepostojanje poreza na dividendu, relativno liberalan radni zakon i povoljan zemljopisni

položaj glavne su slovačke prednosti stranim investitorima. Nakon smanjenja u 2009. godini,

rast se vratio, ali je ostao spor velikim dijelom zbog stalne slabosti inozemne potražnje. U

2012. godini vlada premijera Roberta Fica povukla je neke od slovačkih reformi rasta kako bi

ojačala javne financije. Korupcija i sporo rješavanje sporova ostaju ključni čimbenici koji

ograničavaju gospodarski rast.

(https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lo.html)

2.2.5. Osnovne karakteristike slovačkog gospodarstva

Slovačko gospodarstvo je gospodarstvo visokih prihoda, koje je u 2007. godini ostvarilo

najveći gospodarski rast među članicama OECD-a i EU-a. Godišnji rast BDP-a bio je 10,4% u

stalnim cijenama, uz rekordnu razinu od 14,3% koja je postignuta u četvrtom kvartalu te

1 pojam koji označava gospodarstvo u kojem uspjeh u poslu ovisi o bliskim odnosima između poslovnih ljudi i državnih dužnosnika

20

godine. U 2010. godini rast je iznosio 4,0%, što je najveći rast među novim članicama EU-a.

Stoga ne čudi da Slovačku nazivaju europskim gospodarskim tigrom odnosno Tatra tigrom.

(http://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_Slovakia#Economic_growth)

U sastavu BDP-a udjel uslužnoga sektora je 64,8%, industrije 31,4%, a poljoprivrede 3,8%.

Od poljoprivrednih proizvoda najzastupljenije su žitarice, šećerna repa i voće, a od

industrijskih proizvoda metali, hrana i piće, automobili i strojevi.

(http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=56689#poglavlje4264)

Ulaskom u EU 2004. godine Slovačka je postala pravi magnet za strane investitore. U prilog

tome išla je njena jeftina radna snaga, jako razvijena infrastruktura i odličan geografski

položaj su je upravo te prednosti pretvorile u ''europskog ekonomskog tigra''.

(http://danas.net.hr/svijet/drzaveclanice-eu/slovacka-europski-ekonomski-tigar-i-najveci-

proizvodjac-auta-u-svijetu)

Mnoge globalno uspješne i velike tvrtke su odabrale Slovačku za svoje tvornice i servisne

centre. Najvažniji proizvodne industrije u Slovačkoj su automobilska (Volkswagen, KIA

Motors, PSA Peugeot Citroen) i elektronika (Sony, Samsung, AU Optronics). Na temelju

statističkih podataka iz Narodne banke Slovačke, ukupni iznos FDI iznosio je 41,75 milijarde

eura na dan 30. lipnja 2013. godine. (http://www.finpro.fi/maaprofiilit/slovakia#b)

Grafikon 2. prikazuje najvažnije slovačke izvozne i uvozne partnere u 2012. godini, dok

tablica 4. daje prikaz najznačajniji izvoznih i uvoznih proizvoda u 2012. godini.

Grafikon 2. Najznačajniji izvozni i uvozni partneri Slovačke u 2012. godini

Izvor: izrada studenta prema podacima s http://www.indexmundi.com/, 05.04.2014.

21

Tablica 4. Najznačajniji izvozni i uvozni proizvodi Slovačke u 2012. godini

IZVOZNI PROIZVODI UVOZNI PROIZVODI

Vozila Električna i elektronička oprema

Električna i elektronička oprema Mineralna goriva

Strojevi Ulja

Nuklearni reaktori Destilacijski proizvodi

Kotlovi Strojevi

Mineralna goriva Nuklearni reaktori

Ulja Kotlovi

Destilacijski proizvodi Medicinski aparati

Izvor: izrada studenta prema podacima s http://www.finpro.fi/maaprofiilit/slovakia, 29.04.2014.

22

3. RAZVOJNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE U RAZDOBLJU 2005.-2012.

Da bi se utvrdila i istražila razvijenost Hrvatske i Slovačke, potrebno je razmotriti osnovna

makroekonomska obilježja poput BDP po stanovniku, nezaposlenosti i stope rizika od

siromaštva, utvrditi indeks humanog razvoja (HDI) i pokazatelje kvalitete života. Promatrano

razdoblje je od 2005. do 2012. godine.

3.1. Razvojna obilježja Hrvatske u razdoblju 2005.-2012.

Hrvatska je iz samoupravnog modela privređivanja krenula u restauraciju kapitalizma putem

„scenarija“ koji su pratile i prate sve sljednice bivše Jugoslavije, osim Slovenije. Neke od

zemalja tzv. socijalističkog lagera u restauraciji kapitalizma pokazale su neusporedivo veću

učinkovitost od Hrvatske, pri čemu se posebno izdvajaju Poljska, Mađarska, Slovenija i

Slovačka. Kao objektivno ograničenje u razvoju Hrvatske svakako valja uključiti devastacije,

izravne i neizravne što ih je donio rat. Ipak, ratna zbivanja, ma koliko bila destruktivna, nisu

opravdanje za zaostajanje Hrvatkske u odnosu na ostale tzv. socijalističke zemlje. (G.Santini,

2007, str.39)

Nakon razdoblja ekspanzije do 2009., u kojemu je došlo do akumuliranja neravnoteža,

Hrvatska trenutačno prolazi kroz razdoblje duboke i dugotrajne recesije u kojoj do izražaja

dolazi niz vanjskih i unutarnjih rizika. Odgode u restrukturiranju proizvodnog sektora i

nesposobnost da se formira velika i konkurentna izvozna industrija, ne uključujući turizam,

pridonijeli su u razdoblju gospodarskog uzleta ograničenom sudjelovanju Hrvatske u

regionalnoj trgovinskoj integraciji, zbog čega je ostala jedna od najzatvorenijih manjih država

članica EU-a s niskim relativnim prihodima. Sve veći deficit na tekućim računima financiran

je uglavnom preko inozemnih matičnih društava hrvatskih banaka i izravnim stranim

ulaganjima u sektore hrvatskoga gospodarstva usmjerene na unutarnji razvoj. Zbog sve jače

globalne financijske krize priljev kapitala naglo je zaustavljen 2009. Utjecaj na Hrvatsku bio

je vrlo nepovoljan: domaća se potražnja naglo smanjila, a recesija koja je uslijedila dovela je

do velike nezaposlenosti. Zemlja je upala u dugotrajnu recesiju od koje se još nije oporavila.

Unatoč preokretu na tekućem računu i dalje su prisutne određene ranjivosti, primjerice visoka

razina vanjskih obveza, nekonkurentan izvoz, korporativni dug i sve veća zaduženost javnog

sektora. Strukturne slabosti pridonijele su tim neravnotežama, uključujući lošu poslovnu

klimu i nefunkcionirajuće tržište rada. Državna poduzeća još uvijek imaju dominantnu ulogu,

23

ali često su visoko zadužena i slabo profitabilna. Ti čimbenici pridonose slabijem potencijalu

rasta, čime se otežava čišćenje bilance u privatnom sektoru i povećavaju nužni napori u

području fiskalne konsolidacije.

(http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2014/pdf/swd_179.pdf)

3.1.1. Osnovni makroekonomski pokazatelji Hrvatske

Ekonomski razvoj najjednostavnije je pratiti veličinom bruto domaćega proizvoda po

stanovniku. Nezaposlenost i siromaštvo su druga dva neizostavna makroekonomska

pokazatelja.

2013. godine Hrvatska je ušla u Europsku uniju (EU), tj. u članstvo zajednice većinom

ekonomski visokorazvijenih zemalja, iako je dio tih zemalja na nižem stupnju ekonomskoga

razvoja od Hrvatske. Problem je, međutim, u tome da većina zemalja članica EU-a ostvaruje

daleko veći dohodak po stanovniku, odnosno bruto domaći proizvod po stanovniku godišnje

od Hrvatske. (S.Odobašić i suradnici, 2013, str 508)

Očito je da su sama fizička veličina zemlje, broj stanovnika te nivo nacionalnog prihoda po

stanovniku važne determinante njenog ekonomskog potencijala i glavni faktori koji razlikuju

jednu zemlju u razvoju od druge. (M.P. Todaro, C.Smith, 2006, str.39)

Realizacija adekvatnog gospodarskog rasta i poboljšanje životnog standarda treba biti zadaća

svake odgovorne vlade. Postizanje tog cilja je praćeno, najčešće kroz bruto domaći proizvod

ili BDP po stanovniku. (L.Škufulić i suradnici, 2013, str. 110)

Slijedi tablica 5. koja prikazuje BDP po stanovniku Hrvatske izražen u dolarima u razdoblju

od 2005. do 2012. godine.

24

Tablica 5. BDP po stanovniku Hrvatske, u US dolarima (2005.-2012.)

Godina BDP po stanovniku Verižni indeks

2005. 10,090 -

2006. 11,229 111.29

2007. 13,376 119.12

2008. 15,696 117.34

2009. 14,054 89.54

2010. 13,327 94,83

2011. 14,435 108.31

2012. 13,879 96.15

Izvor: izrada studenta prema podatcima s http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD, dostupno

11.4.2014.

Iz tablice 5. je vidljivo da hrvatski BDP po stanovniku ima tendenciju rasta do 2009. godine

kada se očituje lagani pad, kao i u 2010, rast u 2011. i novi pad 2012. godine. Najveći BDP po

stanovniku zabilježen je 2008. godine kada je iznosio 15,696 dolara. Najmanji BDP po

stanovniku je ostvaren 2005. godine kada je iznosio 10,090 dolara. Najveći rast BDP po

stanovniku je bio 2007. u odnosu na 2006. godinu za 19,12%, dok je najveći pad ostvaren

2009. u odnosu na 2008. godinu za -10,46%. Iz svega navedenog da se zaključiti da je

hrvatski BDP po stanovniku rastao u periodu od 2005. do 2008. godine kada je dosegnuta

najviša razina u promatranom razdoblju. Nakon 2008. uslijedio je pad, a BDP po stanovniku

više se nije približio vrijednosti iz rekordne 2008. godine.

Nezaposlenost ima velike i značajne utjecaje na cjelokupno gospodarstvo od pojedinca do

države, pa i u međunarodnim razmjerima. Zbog kompleksnosti pojma nezaposlenosti,

promatranje s različitih gledišta i za različite svrhe davalo bi uvijek drugačije definicije

nezaposlenosti, pa je Međunarodna organizacija rada (ILO) dala preporuke za standardno

definiranje nezaposlenosti.

Prema međunarodnoj standardnoj definiciji, nezaposlenost obuhvaća sve osobe starije od

dobne granice određene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovništva (u Republici Hrvatskoj

to je 15 godina) koje su tijekom promatranog razdoblja bile:

- bez posla

25

- trenutno na raspolaganju za posao i

- u procesu traženja posla (poduzimale određene korake u cilju pronalaženja zaposlenja)

(V.Čavrak i suradnici, 2011, str.136)

Nezaposlenost je fenomen koji ne pogađa samo nezaposlenog pojedinca. Ona pogađa i obitelj

nezaposlenog, ali i širu društvenu zajednicu. Nezaposlenost predstavlja jedan od najvećih

problema za gospodarstvo jer znači izostanak proizvodnje i prihoda, izaziva visoke fiskalne

troškove (povećavaju se socijalni transferi, potpore nezaposlenima i za zapošljavanje, a

smanjeni su porezi i doprinosi koje bi zaposleni plaćali), pridonosi značajnijoj „razgradnji“

ljudskog kapitala gospodarstva, povećava nejednakost i neravnopravnost u društvu.

Najizravnije je povezana s ostvarenjem bruto domaćeg proizvoda po stanovniku. O tom

odnosu ovisi investicijski potencijal gospodarstva, a time i zaposlenost i ukupni razvitak.

(V.Čavrak i suradnici, 2011, str.137)

Zaposlenost je nedvojbeno poželjno stanje te glavni izvor blagostanja i samostalnosti većini

građana. (T.Matković, 2006, str.2.)

Slijedi Tablica 6. koja prikazuje ukupnu nezaposlenost Hrvatske izraženu kao % radne snage

u razdoblju od 2005. do 2012. godine.

Tablica 6. Ukupna nezaposlenost Hrvatske, u % radne snage (2005.-2012.)

Godina Stopa nezaposlenosti Verižni indeks

2005. 12.6 -

2006. 11.1 88.10

2007. 9.6 86.49

2008. 8.4 87.5

2009. 9.1 108.33

2010. 11.8 129.68

2011. 13.4 113.56

2012. 15.8 117.91

Izvor: izrada studenta prema podatcima s

http://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.TOTL.ZS?page=1&order=wbapi_data_value_2009%20wbapi_data

_value%20wbapi_data_value-first&sort=asc, dostupno 11.4.2014.

26

Iz tablice 6. je vidljivo da Hrvatska stopa nezaposlenost ima oscilirajući trend. Najveća stopa

nezaposlenosti zabilježena je 2012. godine kada je iznosila 15,8%. Najmanja stopa

nezaposlenosti je ostvarena 2008. godine kada je iznosila 8,4%. Najveći rast stope

nezaposlenosti je bio 2010. u odnosu na 2009. godinu za 29,68 %, dok je najveći pad ostvaren

2007. u odnosu na 2006. godinu za -13,51%. Iz svega navedenog da se zaključiti da se stopa

nezaposlenosti u Hrvatskoj smanjuje od 2005. do 2008, a od 2008. do 2012. konstantno raste.

Slijedi tablica 7. koja prikazuje ukupnu stopu zaposlenost Hrvatske izraženu prema dobnoj

skupini 15-64 u % u razdoblju od 2005. do 2012. godine.

Tablica 7. Stopa zaposlenosti Hrvatske, prema dobnoj skupini u % (2005.-2012.)

Godina Stopa zaposlenosti Verižni indeks

2005. 55.0 -

2006. 55.6 101.09

2007. 57.1 102.70

2008. 57.8 101.23

2009. 56.6 97.92

2010. 54.0 95.41

2011. 52.4 97.04

2012. 50.7 96.76

Izvor: : izrada studenta prema podatcima s

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/File:Employment_rate,_age_group_15%E2%80%

9364,_2002%E2%80%9312_%28%25%29_YB14.png, dostupno 1.6.2014.

Iz tablice 7. je vidljivo da Hrvatska stopa zaposlenosti ima oscilirajući trend. Najveća stopa

zaposlenosti zabilježena je 2008. godine kada je iznosila 57,8%. Najmanja stopa zaposlenosti

je ostvarena 2012. godine kada je iznosila 50,7%. Najveći rast stope zaposlenosti je bio 2007.

u odnosu na 2006. godinu za 2,7 %, dok je najveći pad ostvaren 2010. u odnosu na 2009.

godinu za -4,59%. Iz svega navedenog da se zaključiti da se stopa zaposlenosti u Hrvatskoj

smanjuje od 2005. do 2008, a od 2008. do 2012. konstantno pada.

27

Siromaštvo je trajni problem s kojim se ljudsko društvo suočava. Za razliku od nerazvijenih

zemalja, gdje u siromaštvu često živi većina stanovništva, udio siromašnog u ukupnom

stanovništvu u razvijenim zemljama uglavnom ne prelazi 15 posto, mjereno relativnom

linijom siromaštva. Kada se, pak, kao standard za liniju siromaštva uzmu 2 USD dnevnih

prihoda po osobi, onda, skoro svaki drugi stanovnik zemlje, ili točnije 2,6 milijardi ljudi, živi

s manje od 2 USD prihoda dnevno odnosno u ekstremnom siromaštvu. Siromaštvo je u

Europi najvećim dijelom prisutno u obliku stopa relativnog siromaštva koje mjere siromaštvo

u relativnom odnosu prema prosječnom standardu pojedinog društva. Tako izračunate mjere

siromaštva služe za formuliranje programa i instrumenata kojima se ne osiguravaju samo

sredstva za zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba, kao što su stan, hrana i odjeća,

nego i određenih kulturnih i društvenih potreba, koje sprečavaju socijalnu marginalizaciju i

socijalnu isključenost siromašnih članova društva. (Z. Babić, 2008, str. 55)

Postoje dobri razlozi da siromaštvo možemo smatrati kao depriviranost temeljnih mogućnosti,

a ne samo kao nizak dohodak. Depriviranost osobnih sposobnosti može se odraziti kroz

preranu smrtnost, značajnu pothranjenost (posebno djece), stalan morbiditet, rasprostranjenu

nepismenost i druge nedaće. (A. Sen, 2012, str.32)

Siromaštvo je, kao pojava, u socijalizmu bilo negirano. Jedna od posljedica tog negiranja je

velika praznina u pogledu primjerenog statističkog praćenja i ozbiljnih istraživanja tog

fenomena u bivšim socijalističkim zemljama, što vrijedi i za Hrvatsku. Tranzicija s planskog

na tržišni način privređivanja uzrokovala je snažan pad BDP-a u tranzicijskim zemljama, koji

je po intenzitetu bio sličan padu BDP-a u razdoblju velike ekonomske krize tridesetih godina

dvadesetog stoljeća. To je bio jedan od najsnažnijih čimbenika koji je uzrokovao povećanje

siromaštva u svim tranzicijskim zemljama u početnom razdoblju tranzicije, uz dodatni faktor

ratne agresije uslučaju Hrvatske. Intenzitet porasta siromaštva u tranzicijskim zemljama bio je

poprilično različit i u skladu s početnim uvjetima i razvijenošću pojedinih zemalja. Tako je u

razvijenijim zemljama (Slovenija, Češka) porast stopa siromaštva u prvim godinama tranzicije

bio neznatan, dok je u zemljama kao što su Rumunjska, Rusija, Poljska, Bugarska, te u

Baltičkim zemljama, porast siromaštva u prvom razdoblju tranzicije bio izuzetno snažan. U

kasnijem su razdoblju tranzicijskog procesa naprednije zemlje (Češka, Mađarska, Poljska i

Slovenija) uglavnom dostigle i prestigle razinu BDP-a iz predtranzicijskog razdoblja, pa

siromaštvo danas u većini tih zemalja ima slične uzroke kao i u ostalim razvijenim zemljama.

28

U Hrvatskoj je Državni zavod za statistiku (DZS) 2001. godine počeo pratiti i objavljivati

pokazatelje siromaštva. Pritom se DZS, zbog međunarodne usporedivosti, počeo koristiti

dohotkom kao pokazateljem materijalnog blagostanja, te je preuzeo Eurostatovu metodologiju

za mjerenje siromaštva. U svojim izračunima stopa siromaštva DZS koristi relativne linije

siromaštva izračunate iz podataka prikupljenih Anketom o potrošnji kućanstava. Anketa se

provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu

posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj

godini), a takav uzorak ograničava praćenje duljine trajanja i ostajanja u siromaštvu obitelji i

pojedinaca u Hrvatskoj. U skladu s opisanom metodologijom, siromašnima se smatraju one

osobe koje imaju dohodak manji od 60 posto medijana nacionalnog dohotka. Istraživanja

upućuju na snažnu povezanost između položaja pojedinaca natržištu rada i siromaštva. Pritom

su nezaposleni skupina s visokim rizikom siromaštva. S obzirom na snažnu obiteljsku

tradiciju u Hrvatskoj, obitelj pomaže svoje nezaposlene te oni ne moraju nužno biti siromašni

i socijalno isključeni, ali dugotrajna nezaposlenost najčešće ipak vodi u siromaštvo. (Z. Babić,

2008, str. 55-56)

Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi

dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka

unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje

imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od

siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak

ispod praga rizika od siromaštva. (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/14-01-

03_01_2012.htm)

Slijedi tablica 8. koja prikazuje stopu rizika od siromaštva Hrvatske u razdoblju 2005. do

2012. godine.

29

Tablica 8. Stopa rizika od siromaštva Hrvatske, prema dobnoj skupini u % (2005.-2012.)

Godina Stopa rizika od siromaštva Verižni indeks

2005. 18 -

2006. 17 94.44

2007. 18 105.88

2008. 17.3 96.11

2009. 17.9 103.47

2010. 20.5 114.53

2011. 21.3 103.90

2012. 20.5 96.24

Izvor: izrada studenta prema podatcima s,

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tsdsc230,

11.04.2014.

Iz tablice 8. je vidljivo da hrvatska stopa rizika od siromaštva ima rastući trend. Najveća stopa

rizika od siromaštva zabilježena je 2011. godine kada je iznosila 17%. Najmanja stopa rizika

od siromaštva je ostvarena 2006. godine kada je iznosila 8,4%. Najveći rast stope rizika od

siromaštva je bio 2010. u odnosu na 2009. godinu za 14,53 %, dok je najveći pad ostvaren

2006. u odnosu na 2005. godinu za -5,56%. Iz svega navedenog da se zaključiti da stopa

siromaštva od 2005. do 2012 ima trend rasta, uz male oscilacije.

U posljednja dva desetljeća zaposlenost i zapošljavanje došli su u središte borbe protiv

siromaštva i društvene isključenosti, a i socijalne politike općenito. U skladu s time, fokus se

javnog djelovanja pomaknuo s redistribucije i održavanja dohotka na politike aktivacije i

zapošljavanja. (T.Matković,2006, str.2.)

3.1.2. HDI

Od početka 1990-tih, pored bruto domaćeg proizvoda (po stanovniku), kao do tada jedinog

pokazatelja razvoja pojedinih ekonomija, uvode se novi, kompleksniji pokazatelji kojima se

želi utvrditi ne samo fizički porast BDP-a nego i porast kvalitete života. Jedan od takvih

30

pokazatelja je indeks društvenog razvoja - Human Development Index, HDI. (V.Čavraki

suradnici, 2011, str.136)

Najambiciozniji pokušaj pokušaj analize komparativnog statusa socioekonomskog razvoja i u

zemljama u razvoju i u razvijenim zemljama, preuzima sistematski i sveobuhvatno Razvojni

program Ujedinjenih naroda (UNDP) u svojoj godišnjoj seriji Izvještaja o humanom razvoju.

(M.P. Todaro, C.Smith, 2006, str.55)

HDI mjeri razvoj kombinirajući pokazatelje očekivane životne dobi, razine obrazovanja i

prihoda. Komponenta obrazovanje sadrži dva pokazatelja: očekivani broj godina školovanja i

prosječni godina školovanja. Komponenta dohodak mjeri se BND po stanovniku (PPP $). U

2013, 187 zemlje su uključene u indeks. (http://hdr.undp.org/en/countries)

Human Development Report (HDR) svrstava zemlje u četiri razine razvoja na temelju

njihovih HDI-a:

1. zemlje s vrlo visokim indeksom ljudskog razvoja

2. zemlje s visokim indeksom ljudskog razvoja

3. zemlje sa srednjim indeksom ljudskog razvoja

4. zemlje s niskim indeksom ljudskog razvoja

Svaki stupanj razvoja u pravilu prati i veći dohodak, duži životni vijek i više godina

školovanja, koje kombinirano zajedno pružaju osobama veće mogućnosti, slobodu i izbor.

HDR ravnomjerno dodjeljuje četvrtinu (odnosno 25 %) svih zemalja u indeksu svakoj od

četiri razine razvoja.

(http://www.globalsherpa.org/development-developing-countries-developed)

Slovačka i Hrvatska spadaju u zemlje s vrlo visokim indeksom ljudskog razvoja. Slovačka se

nalazi na 35. mjestu a Hrvatska na 47. mjestu.

(http://hdr.undp.org/sites/default/files/reports/14/hdr2013_en_complete.pdf)

Slijedi tablica 9. koja prikazuje HDI Hrvatske u razdoblju od 2005. do 2012. godine.

31

Tablica 9. HDI Hrvatska (2005.-2012.)

Godina HDI HDI- zdravlje HDI- obrazovanje HDI- dohodak

2005. 0.787 0.874 0.757 0.739

2006. 0.792 0.878 0.763 0.746

2007. 0.798 0.881 0.769 0.754

2008. 0.801 0.884 0.773 0.756

2009. 0.800 0.888 0.775 0.746

2010. 0.804 0.891 0.784 0.745

2011. 0.804 0.893 0.784 0.745

2012. 0.805 0.896 0.784 0.744

Izvor: izrada studenta prema podatcima s http://countryeconomy.com/hdi/croatia, 11.04.2014.

Iz tablice 9. je vidljivo da HDI Hrvatske ima rastući trend u razdoblju od 2005. do 2012.

godine. Od 2005. do 2008. godine, Hrvatska je imala srednji indeks humanog razvoja, a 2008.

godine je dosegla visoki indeks humanog razvoja. Najveći hrvatski HDI, gledajući 2012.

godinu je u pogledu zdravlja (0.896), slijedi obrazovanje (0.784), a najmanji je dohodak,

odnosno kupovna moć građana (0.744). HDI-obrazovanje stagnira od 2010. do 2012. godine

(0.784).

Slijedi grafikon 3. koji prikazuje HDI Hrvatske za 2012. godinu.

Grafikon 3. HDI Hrvatske (2012.)


-

0,10

0,20

0,30

0,40

0,50

0,60

0,70

0,80

0,90

1,00

HDI HDI- zdravlje HDI-

obrazovanje

HDI- dohodak

HDI 2012. godina

HDI

HDI- zdravlje

HDI- obrazovanje

HDI- dohodak

32

HDI vrijednost Hrvatske za 2012. je iznosila 0,805, što spada u kategoriju vrlo visokog

ljudskog razvoja i pozicionira zemlju na 47 mjesto od 187 zemalja i teritorija.

(http://hdr.undp.org/sites/default/files/Country-Profiles/HRV.pdf)

Hrvatska je u promatranom razdoblju ostvarila značajan rast indeksa humanog razvoja i

popravila svoju poziciju u svijetu.

3.1.3. Odabrani pokazatelji kvalitete života u Hrvatskoj

Kvaliteta života je važna dopuna tradicionalnim mjerama kvalitete života, kao što je BDP po

stanovniku.

Kvaliteta života iznimno je složen koncept kojim se bave različite znanstvene discipline. S

obzirom na slojevitost i brojnost perspektiva kroz koje se o pojmu promišlja, gotovo ga je

nemoguće jednoznačno definirati. Jedno od ključnih pitanja jest na koje je načine moguće

istraživati ovaj višedimenzionalan konstrukt. Geografi se, uz stručnjake drugih disciplina koji

se bave ovom problematikom, susreću s pitanjem odabira primjerenih načina proučavanja

koncepta. (L.Slavuj, 2012, str.73)

Koncept kvalitete života odnosi se na sveukupnu dobrobit unutar društva, a usmjeren je na to

da omogući svakom članu društva da ostvari svoje ciljeve. To znači da se kvaliteta života

mjeri preko različitih ekonomskih, ali i neekonomskih pokazatelja. Pristup kvalitete života

oslanja se ne samo na indikatore materijalnog životnog standarda (pokazatelji dohodovne

nejednakosti, realnog dohotka, stope siromaštva), već i na različite subjektivne čimbenike koji

utječu na ljudski život (npr. društveni odnosi, sigurnost, mentalno zdravlje, kvaliteta prirodne

sredine, dokolica, kulturni resursi i sl.). (http://www.undp.hr/show.jsp?page=86767)

Bruto domaći proizvod i slične ekonomske mjere dugo su vremena smatrane glavnim

pokazateljima blagostanja neke države. No mjere temeljene na novcu i nacionalnim

prihodima pružaju informacije o materijalnom blagostanju, ali ne govore mnogo o drugim

ključnim dimenzijama društva (poput obrazovanja, zdravlja, prirodnog okoliša, ljudskih

prava). Porast materijalnog blagostanja neke države ne mora dovesti i do boljeg standarda

života za sve njezine građane. Drugim riječima, ekonomski pokazatelji mogu poslužiti za

33

donošenje pretpostavki o blagostanju, ali nikako ne mogu biti jedini pokazatelji. Dobar život

podrazumijeva i ovisi o većem broju varijabli osim dohotka i raspoloživih financija. Brojna

istraživanja provedena na temu od 1970-ih pokazala su da povećanje standarda života u

materijalnom smislu ne dovodi nužno do povećanja subjektivnog blagostanja. Osobna

primanja manje koreliraju sa zadovoljstvom života u bogatim zemljama, a više u siromašnijim

zemljama. Stoga su znanstvenici zaključili da su, nakon dostizanja određene razine, dohodak i

drugi objektivni pokazatelji slabo povezani sa subjektivnim blagostanjem. Kada su

zadovoljene osnovne materijalne potrebe, druge životne domene postaju mnogo važnije za

subjektivno iskustvo kvalitete života. (L.Slavuj, 2012, str.74-75)

Zemlje se mogu rangirati prema BND po stanovniku (2012. godina), i to u 4 skupine:

1. zemlje niskog dohotka (1035 $ ili manje)

2. zemlje niskog srednjeg dohotka (1036 $ - 4085 $)

3. zemlje višeg srednjeg dohotka (4086 $ - 12.615 $)

4. zemlje visokog dohotka (12.616 $ ili više)

(http://data.worldbank.org/about/country-classifications)

I Slovačka i Hrvatska spadaju u zemlje visokog dohotka. Slovačka se nalazi na 61. mjestu

(17200$), a Hrvatska na 71. mjestu (13490 $).

(http://databank.worldbank.org/data/download/GNIPC.pdf)

BND po stanovniku pokazuje koliki bi dio zemljinog BND svaka osoba imala, ako bi BND

bio ravnomjerno podijeljen. Znajući BND po stanovniku neke zemlje je dobar prvi korak

prema razumijevanju ekonomskih snaga i potreba zemlje, kao i kakav je opći životni standard

kojeg uživa prosječni građanin. BND po stanovniku neke zemlje ima tendenciju da se usko

veže s drugim pokazateljima koji mjere socijalnu, ekonomsku i ekološku dobrobit zemlje i

njenih ljudi. Na primjer, u pravilu ljudi koji žive u zemljama s višim BND po stanovniku

imaju tendenciju da imaju duže očekivano trajanje života, više stope pismenosti, bolji pristup

pitkoj vodi, a niže stope smrtnosti djece.

(http://www.worldbank.org/depweb/english/modules/economic/gnp/print.html)

34

Slijedi tablica 10. koja prikazuje BND po stanovniku (PPP) Hrvatske u razdoblju od 2005. do

2012. godine.

Tablica 10. BND po stanovniku (PPP) Hrvatske, u US dolarima (2005.-2012.)

Godina GNI po stanovniku (PPP) Verižni indeks

2005. 14, 930 -

2006. 16, 440 110.11

2007. 18, 290 111.25

2008. 19, 660 107.50

2009. 18, 710 95.17

2010. 18, 070 96.58

2011. 19,550 108.19

2012. 20,200 103.32

Izvor: izrada studenta prema podatcima s http://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.PP.CD,

18.04.2014.

Iz tablice 10. je vidljivo da hrvatski BND po stanovniku (PPP) ima tendenciju rasta do 2009.

godine kada se očituje lagani pad, kao i u 2010. Hrvatski BND po stanovniku (PPP) raste u

2011. i nastavlja rasti i u 2012. godini. Najveći BND po stanovniku (PPP) zabilježen je 2012.

godine kada je iznosio 20,200 dolara. Najmanji BND po stanovniku (PPP) je ostvaren 2005.

godine kada je iznosio 14, 930 dolara. Najveći rast BND po stanovniku (PPP) je bio 2007. u

odnosu na 2006. godinu za 11,25 %, dok je najveći pad ostvaren 2009. u odnosu na 2008.

godinu za -4,83%. Iz svega navedenog da se zaključiti da hrvatski BND po stanovniku (PPP)

ima rastući trend u razdoblju do 2005. do 2012. godine.

Kvaliteta života subjektivno doživljavanje vlastitog života određeno objektivnim okolnostima

u kojima osoba živi, karakteristikama ličnosti koje utječu na doživljavanje realnosti i njenog

specifičnog životnog iskustva. (G.Vuletić, A.Mujkić, 2006, str.4.)

Istraživanja općenito potvrđuju da pojedinci koji se osjećaju sretno i zadovoljni su svojim

životom ostvaruju bolje socijalne odnose, imaju kvalitetnije brakove, učinkovitiji su na poslu i

35

otporniji na stres. Neka istraživanja upućuju i na to da je životno zadovoljstvo povezano s

dugovječnošću jer pozitivno utječe na zdrav stil života. (LJ.K. Lipovčanin, Z. Prizmić-Larsen,

2006, str. 183.)

Danas je usuglašeno da je zadovoljstvo životom važna dopuna tradicionalnim mjerama

kvalitete života, kao što je BDP po stanovniku. Da bi se u potpunosti shvatila kvaliteta života,

ekonomska bogatstvo treba uzeti u obzir istodobno sa socijalne dobrobiti i okoliša.

(http://nigeria.opendataforafrica.org/xcjqvvg/quality-of-life-in-the-eu)

Slijedi tablica 11. koja prikazuje još neke od odabranih pokazatelja kvalitete života Hrvatske i

prosjeka EU28 za 2012. godinu.

Tablica 11. Odabrani indikatori kvalitete života za 2012. godinu za Hrvatsku i prosjek EU28

ODABRANI INDIKATORI KVALITETE ŽIVOTA HRVATSKA EU28

Dugoročna nezaposlenost 10.3 4.7

Očekivani životni vijek 77.3 80.3

Oni koji rano napuštaju školu 4.2 12.7

Oni koji ne mogu priuštiti neočekivane troškove 67.3 40.2

Stopa samoubojstava (2010-2012) 1.4 1.1

Razlika u plaćama po spolu 18.0 16.4

Zadovoljstvo životom 6.8 7.1

Izvor: izrada studenta prema podatcima s http://nigeria.opendataforafrica.org/xcjqvvg/quality-of-life-in-the-eu,

30.04.2014.

Iz tablice 11. je vidljivo da je hrvatska bolja od prosjeka EU28 samo u pogledu onih koji rano

napuštaju školu, dok je po pitanju drugih indikatora lošija od prosjeka EU28. Najveći problem

u Hrvatskoj po pitanju indikatora kvalitete života je dugoročna nezaposlenost (10.3%) i oni

koji ne mogu priuštiti neočekivane troškove (67.3%).

Hrvatska spada u zemlje visokog dohotka, stoga su i osobna primanja građana

zadovoljavajuća. Svakako treba uzeti u obzir i druge, nematerijalne aspekte koje sačinjavaju

kvalitetu života. Gledajući odabrane indikatore kvalitete života prikazane u tablici 11., da se

zaključiti da je kvaliteta života u Hrvatskoj po nematerijalnim pokazateljima ispod prosjeka

EU28.

36

3.2. Razvojna obilježja Slovačke u razdoblju 2005.-2012.

U poglavlju 3.1.1. definirano je što su to BDP po stanovniku, nezaposlenost i siromaštvo te je

objašnjena njihova važnost kao osnovnih makroekonomskih pokazatelja u praćenju razvoja

neke zemlje. Navedeni su i analizirani upravo ti podatci za Hrvatsku, a nadalje slijede podatci

za Slovačku.

3.2.1. Osnovni makroekonomski pokazatelji Slovačke

Ulaskom u "euro zonu" Slovačka ima ulaz prema izdašnom jeftinom kapitalu i vrlo živom

tržitu, te vrlo niskim rizikom za svoju vlastitu ekonomsku stabilnost. Sa niskim porezima i

jeftinom radnom snagom, Slovačka je uspjela privući inozemne proizvođače da preuzmu

izazov sa svojom izvrsno obučenom radnom snagom, jako razvijenom infrastrukturom i

središnjom zemljopisnom lokacijom (Bratislava se nalazi u suburbanom području Beča, tj.

udaljena je od Beča oko 60 km). Slovačka je pri kraju tranzicije iz planske ekonomije u

modernu tržišnu ekonomiju. Glavne privatizacije su obavljene, sektor bankarstva je u

vlasništvu stranaca. Ekonomski razvoj i stabilnost je puno veća nego u Mađarskoj i Poljskoj

ili bilo kojoj Baltičkoj državi. Slovačka ekonomija je izvozno usmjerena (izvoz čini više od

80% GDP), posebno izvoz automobila.

(http://ceppei.ba/bos/index.php?option=com_content&view=article&id=1238)

Slijedi tablica 12. koja prikazuje BDP po stanovniku Slovačke u razdoblju od 2005. do 2012.

godine.

37

Tablica 12. BDP po stanovniku Slovačke, u US dolarima (2005.-2012.)

Godina GDP percapita Postotna promjena

2005. 11,415 -

2006. 12,842 112.50

2007. 15,649 121.86

2008. 18,201 116.31

2009. 16,196 88.98

2010. 16,151 99.72

2011. 17,760 109.96

2012. 16,856 109.96

Izvor: izrada studenta prema podatcima s http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD, 11.04.2014.

Iz tablice 12. je vidljivo da slovački BDP po stanovniku ima tendenciju rasta do 2009. godine

kada se očituje lagani pad, kao i u 2010, rast u 2011. i novi pad 2012. godine. Najveći BDP po

stanovniku zabilježen je 2011. godine kada je iznosio 17,760 dolara. Najmanji BDP po

stanovniku je ostvaren 2005. godine kada je iznosio 11,415 dolara. Najveći rast BDP po

stanovniku je bio 2007. u odnosu na 2006. godinu za 21,86%, dok je najveći pad ostvaren

2009. u odnosu na 2008. godinu za -11,02%. %. Iz svega navedenog da se zaključiti da je

slovački BDP po stanovniku rastao u periodu od 2005. do 2008. godine kada je dosegnuta

najviša razina u promatranom razdoblju. Nakon 2008. uslijedio je pad, a BDP po stanovniku

više se nije dosegao vrijednosti iz rekordne 2008. godine.

Slijedi tablica 13. koja prikazuje ukupnu nezaposlenost slovačke (u % radne snage) u

razdoblju od 2005. do 2012. godine.

38

Tablica 13. Ukupna nezaposlenost Slovačke, u % radne snage (2005-2012)

Godina Nezaposlenost Postotna promjena

2005. 16.2 -

2006. 13.3 82.10

2007. 11.0 82.71

2008. 9.6 87.27

2009. 12.1 126.04

2010. 14.4 119.01

2011. 13.5 93.75

2012. 13.9 102.96

Izvor: Izrada studenta prema podatcima s


_value%20wbapi_data_value-first&sort=asc , 11.04.2014.

Iz tablice 13. je vidljivo da Slovačka stopa nezaposlenosti ima oscilirajući trend. Najveća

nezaposlenost zabilježena je 2005. godine kada je iznosila 16,2%. Najmanja nezaposlenost je

ostvarena 2008. godine kada je iznosila 9,6%. Najveći rast nezaposlenosti je bio 2009. u

odnosu na 2008. godinu za 26,04 %, dok je najveći pad ostvaren 2006. u odnosu na 2005.

godinu za -17,9%. Iz svega navedenog da se zaključiti da se slovačka nezaposlenost razdoblju

od 2005. do 2008. značajno smanjila, da bi se od 2009. do 2012. opet povećala, ali se nije

vratila na rekordnu razinu iz 2005. godine.

Slijedi tablica 14. koja prikazuje stopu zaposlenosti, po dobnoj skupini 15-64 u razdoblju od

2005. do 2012. godine.

39

Tablica 14. Stopa zaposlenosti Slovačke, po dobnoj skupini 15-64 (2005.-2012.)

Godina Stopa zaposlenosti Verižni indeks

2005. 57.7 -

2006. 59.4 102.95

2007. 60.7 102.19

2008. 62.3 102.64

2009. 60.2 96.63

2010. 58.8 97.67

2011. 59.3 100.85

2012. 59.7 100.67

Izvor: : Izrada studenta prema podatcima s


9364,_2002%E2%80%9312_%28%25%29_YB14.png, dostupno 1.6.2014.

Iz tablice 14. je vidljivo da Slovačka stopa zaposlenost ima oscilirajući trend. Najveća stopa

nezaposlenosti zabilježena je 2008. godine kada je iznosila 62.3%. Najmanja stopa

nezaposlenosti je ostvarena 2009. godine kada je iznosila 57.7%. Najveći rast stope

nezaposlenosti je bio 2006. u odnosu na 2005. godinu za 2,95 %, dok je najveći pad ostvaren

2009. u odnosu na 2008. godinu za -3,37%. Iz svega navedenog da se zaključiti da stopa

zaposlenosti u Slovačkoj raste od 2005. do 2008, 2009. i 2010. pada te nastavlja rasti u 2011. i

2012. godini.

Slijedi tablica 15. koja prikazuje stopu rizika od siromaštva Slovačke u razdoblju 2005. do

2012. godine.

40

Tablica 15. Stopa rizika od siromaštva Slovačke, prema dobnoj skupini u % (2005.-2012.)

Godina Siromaštvo Postotna promjena

2005. 13.3 -

2006. 11.6 87.22

2007. 10.6 91.38

2008. 10.9 102.83

2009. 11.0 100.92

2010. 12.0 109.09

2011. 13.0 108.33

2012. 13.2 101.54

Izvor:Izrada studenta prema podatcima s


11.04.2014.

Iz tablice 15. je vidljivo da slovačka stopa rizika od siromaštva ima oscilirajući trend. Najveća

stopa rizika od siromaštva zabilježena je 2005. godine kada je iznosila 13.3%. Najmanja stopa

rizika od siromaštva je ostvarena 2007. godine kada je iznosila 10,6%. Najveći rast stope

rizika od siromaštva je bio 2010. u odnosu na 2009. godinu za 9,09 %, dok je najveće

smanjenje siromaštva ostvareno 2006. u odnosu na 2005. godinu za -12,78%. Iz svega

navedenog da se zaključiti da stopa rizika od siromaštva smanjuje u razdoblju od 2005. do

2008. godine. Od 2008. godine stopa rizika od siromaštva konstantno raste i gotovo doseže

razinu iz 2005. godine.

3.2.2. HDI

U poglavlju 3.1.2. objašnjen je sam pojam indeksa humanog razvoja, kako se on rangira te su

navedeni i interpretirani podatci za Hrvatsku. Nadalje se navode i interpretiraju podatci za

Slovačku.

Slijedi tablica 16. koja prikazuje HDI Slovačke u razdoblju od 2005. do 2012. godine.

41

Tablica 16. HDI Slovačka (2005-2012)

Godina HDI HDI- zdravlje HDI- obrazovanje HDI- dohodak

2005. 0.814 0.856 0.858 0.747

2006. 0.821 0.859 0.864 0.758

2007. 0.830 0.862 0.871 0.772

2008. 0.833 0.865 0.874 0.775

2009. 0.833 0.868 0.876 0.769

2010. 0.836 0.871 0.875 0.774

2011. 0.838 0.875 0.875 0.776

2012. 0.840 0.878 0.870 0.780

Izvor: izrada studenta prema podatcima s http://countryeconomy.com/hdi/slovakia, 11.04.2014.

Iz tablice 16. je vidljivo da HDI Slovačke ima rastući trend u razdoblju od 2005. do 2012.

godine. Od 2005. do 2012. godine, Slovačka ima visoki indeks humanog razvoja. Najveći

slovački HDI, gledajući 2012. godinu je u pogledu zdravlja (0.878), slijedi obrazovanje

(0.870) , a najmanji je dohodak, odnosno kupovna moć građana (0.780). HDI-obrazovanje se

u 2012. godini smanjilo u odnosu na 2011. godinu.

Slijedi grafikon 4. koji prikazuje HDI Slovačke za 2012. godinu.

Grafikon 4. HDI Slovačke (2012.)

Izvor: izrada studenta prema podatcima s http://countryeconomy.com/hdi/slovakia, 16.04.2014.

0,72

0,74

0,76

0,78

0,80

0,82

0,84

0,86

0,88

0,90

HDI HDI- zdravlje HDI- obrazovanje HDI- dohodak

HDI 2012. godina

HDI

HDI- zdravlje

HDI- obrazovanje

HDI- dohodak

42

HDI vrijednost Slovačke za 2012 je iznosila 0.840, što spada u kategoriju vrlo visokog

ljudskog razvoja i pozicionira zemlju na 35 mjesto od 187 zemalja i teritorija.

(http://hdr.undp.org/sites/default/files/Country-Profiles/SVK.pdf)

Da bi Slovački HDI dosegao najrazvijenije zemlje po HDI indeksu, poput Norveške i Islanda,

potrebno je povećati dohodak tj. kupovnu moć stanovništva.

3.2.3. Odabrani pokazatelji kvalitete života u Slovačkoj

U poglavlju 3.1.3. rečeno je što su i što spada pod pokazatelje života te su navedeni i

interpretirani podatci za Hrvatsku. Nadalje se navode i interpretiraju podatci za Slovačku.

Slijedi tablica 17. koja prikazuje BNP po stanovniku prema paritetu kupovne moći Slovačke u

razdoblju od 2005. do 2012. godine.

Tablica 17. BND po stanovniku (PPP) Slovačke u US dolarima (2005-2012)

Godina BND po stanovniku (PPP) Postotna promjena

2005. 15, 720 111, 81

2006. 17, 790 113, 17

2007. 20, 210 113, 60

2008. 21, 680 107, 27

2009. 21, 310 98, 29

2010. 21, 770 102, 16

2011. 23, 580 108, 31

2012. 24, 770 105, 05

Izvor: : izrada studenta prema podatcima s

http://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.PP.CD, 18.04.2014.

Iz tablice 17. je vidljivo da slovački BNP po stanovniku (PPP) ima tendenciju rasta do 2009.

godine kada se očituje lagani pad. Hrvatski BNP po stanovniku (PPP) nastavlja rasti od 2010.

do 2012. godine. Najveći BNP po stanovniku (PPP) zabilježen je u 2012. godine kada je

43

iznosio 24, 770 dolara. Najmanji BNP po stanovniku je ostvaren 2005. godine kada je iznosio

15, 720 dolara. Najveći rast BNP po stanovniku je bio 2007. u odnosu na 2006. godinu za

13,6%, dok je najveći pad ostvaren 2009. u odnosu na 2008. godinu za -1,71%. Iz svega

navedenog da se zaključiti da slovački BNP po stanovniku (PPP) ima rastući trend u razdoblju

do 2005. do 2012. godine.

Slijedi tablica 18. koja prikazuje još neke od pokazatelja kvalitete života Slovačke i prosjeka

EU28 za 2012. godinu.

Tablica 18. Odabrani indikatori kvalitete života za 2012. godinu za Slovačku i prosjek EU28

ODABRANI INDIKATORI KVALITETE ŽIVOTA SLOVAČKA EU28

Dugoročna nezaposlenost2 9.4 4.7

Očekivani životni vijek3 76.3 80.3

Oni koji rano napuštaju školu4 5.3 12.7

Oni koji ne mogu priuštiti neočekivane troškove5 36.1 40.2

Stopa samoubojstava (2010-2012)6 1.6 1.1

Razlika u plaćama po spolu7 21.5 16.4

Zadovoljstvo životom8 6.4 7.1


30.04.2014.

2 Dugotrajna nezaposlenost je udio onih koji su nezaposleni 12 mjeseci i više u ukupnom aktivnom stanovništvu

(zaposleni i nezaposleni).

3 Očekivani životni vijek je prosječan broj godina koje novorođeno dijete može očekivati da će živjeti ako je

tokom života podvrgnuto trenutnim uvjetima smrtnosti.

4 Oni koji rano napuštaju školu odnosi se na osobe u dobi od 18 do 24 godine, koji nisu završili ništa više od

nižeg srednjeg obrazovanja i nisu uključeni u daljnje obrazovanje ili obuku.

5 Oni koji ne mogu priuštiti neočekivane troškove su osobe nesposobne da se suoče sa neočekivanim

financijskim rashodima kao udio u ukupnom broju stanovnika.

6 Stopa samoubojstava odnosi se na broj ubojstava u prosjeku od 2010. do 2012. na 100 000 stanovnika.

7 Razlika u plaćama po spolu predstavlja razliku između prosječnih bruto zarada po satu muških plaćenih

zaposlenika i ženskih plaćenih zaposlenika kao postotak od prosjeka dobi bruto zarada po satu muških plaćenih

zaposlenika.

8 Zadovoljstvo životom je samostalno ocjenjivanje zadovoljstva životom općenito na ljestvici od 1 (vrlo

nezadovoljan) do 10 (vrlo zadovoljan) .

44

Iz tablice 18. je vidljivo da je slovačka u 2012. godini bolja od prosjeka EU28 po, onima koji

rano napuštaju školu, onima koji ne mogu priuštiti neočekivane troškove, razlici u plaćama po

spolu, dok je po pitanju drugih indikatora (dugoročnoj nezaposlenosti, očekivani životni vijek,

stopa samoubojstava, zadovoljstvo životom) lošija od prosjeka EU28. Najveći problem u

Slovačkoj po pitanju indikatora kvalitete života je dugoročna nezaposlenost (9.4%).

Slovačka, kao i Hrvatska spada u zemlje visokog dohotka, ali su osobna primanja građana

veća nego primanja hrvatskih građana. Gledajući odabrane indikatore kvalitete života

prikazane u tablici 18., da se zaključiti da je kvaliteta života u Slovačkoj po nematerijalnim

pokazateljima u nekim segmentima čak i bolja od EU28.

45

4. USPOREDNA ANALIZA I OCJENA RAZVIJENOSTI HRVATSKE I SLOVAČKE

U poglavlju 2. pod nazivom OSNOVNA OBILJEŽJA SLOVAČKE I HRVATSKE se govori

o osnovnim obilježjima, prirodnom i geoprometnom položaju, kratkom pregledu povijesti,

stanovništvu, ekonomskoj povijesti, te osnovnim karakteristikama gospodarstva obje zemlje.

Poglavlje 3. koje glasi RAZVOJNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE U

RAZDOBLJU OD 2005- 2012. su navedeni i analizirani osnovni makroekonomski

pokazatelji, HDI te pokazatelji kvalitete života u zadanom razdoblju.

Grafikoni koji slijede su tablično prikazani u poglavlju 3.

Grafikon 5. prikazuje BDP po stanovniku Hrvatske i Slovačke u periodu od 2005. do 2012.

godine.

Grafikon 5. BDP po stanovniku Hrvatske i Slovačke (2005.-2012.)

Izvor: izrada studenta prema podatcima s http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD, dostupno

11.4.2014.

Iz grafikona 5. vidljivo je odnos Hrvatskog i Slovačkog BDP po stanovnuku. Slovački BDP

po stanovniku je veći od hrvatskog.

Slijedi grafikon 6. koji prikazuje BDP per capita (PPP) u razdoblju od 2005. do 2012. godine.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U t

isu

ćam

a U

S d

ola

ra

BDP po stanovniku

HR

SK

46

Grafikon 6. BND po stanovniku (PPP) Hrvatske i Slovačke (2005.-2012.)

Izvor: izrada studenta prema podatcima s http://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.PP.CD

Iz grafikona 6. je vidljiv rast BND po stanovniku (PPP) kod Hrvatske i Slovačke. Doduše,

Slovački BND po stanovniku (PPP) je ipak nešto viši od Hrvatskog.

Slijedi grafikon 7. prikazuje ukupnu nezaposlenost Hrvatske i Slovačke u periodu od 2005. do

2012. godine.

Grafikon 7. Ukupna nezaposlenost Hrvatske i Slovačke (2005.-2012.)



_value%20wbapi_data_value-first&sort=asc, dostupno 11.4.2014.

0

5

10

15

20

25

30

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U t

isu

ćam

a U

S d

ola

ra

BND po stanovniku (PPP)

HR

SK

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U p

ost

otk

u (

%)

Ukupna nezaposlenost

HR

SK

47

Iz grafikona 7. vidljiv je odnos ukupne nezaposlenosti Hrvatske i Slovačke. Nezaposlenost

Hrvatske je bila niža nego u Slovačkoj do 2011. godine. U 2012. godini je nezaposlenost bila

veća u Hrvatskoj nego u Slovačkoj. Razlog tome je što nezaposlenost u Hrvatskoj posljednjih

nekoliko godina konstantno raste, dok se Slovačka nezaposlenost zadržava na otprilike

približnoj razini.

Slijedi grafikon 8. prikazuje ukupnu zaposlenost Hrvatske i Slovačke u periodu od 2005. do

2012. godine.

Grafikon 8. Ukupna zaposlenost Hrvatske i Slovačke (2005.-2012.)



9364,_2002%E2%80%9312_%28%25%29_YB14.png, dostupno 1.6.2014.

Iz grafikona 8. vidljiv je odnos ukupne zaposlenosti Hrvatske i Slovačke. Ukupna zaposlenost

Hrvatske raste od 2005. do 2008. godine, a od 2010. do 2012. se smanjuje. Slovačka ukupna

zaposlenost raste od 2005. do 2008., od 2008. do 2010. lagano pada, ali od 2010. do 2012.

nastavlja svoj rast. Hrvatska zaposlenost je niža od Slovačke u cijelom razdoblju od 2005. do

2012. godine.

Slijedi grafikon 9. koji prikazuje stopu rizika od siromaštva Hrvatske i Slovačke od 2005. do

2012. godine.

0

10

20

30

40

50

60

70

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U p

ost

otk

u (

%)

Ukupna zaposlenost

HR

SK

48

Grafikon 9. Stopa rizika od siromaštva Hrvatske i Slovačke (2005.-2012.)



11.04.2014.

Iz grafikona 9. vidljiva je ukupna stopa siromaštva Hrvatske i Slovačke. Hrvatska stopa rizika

od siromaštva je veća od Slovačke.

Slijedi grafikon 10. koji prikazuje HDI Hrvatske i Slovačke u 2012. godini

Grafikon 10. HDI Hrvatske i Slovačke (2012.)


0

5

10

15

20

25

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U p

ost

otk

u (

%)

Stopa rizika od siromaštva prema dobnoj skupini

HR

SK

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1

HDI HDI- zdravlje HDI- obrazovanje HDI- dohodak

HDI 2012.godina

HR SK

49

Iz grafikona 10. je vidljivo da Hrvatska i Slovačka imaju približno jednak HDI. Hrvatska ima

jedino HDI-zdravlje veći od Slovačke, dok Slovačka ima viši HDI-obrazovanja i HDI-

dohotka nego što ima Hrvatska u 2012. godini.

Slijedi grafikon 11. koji prikazuje indikatore kvalitete života za Hrvatsku, Slovačku i prosijek

EU28.

Grafikon 11. Indikatori kvalitete života (2012.)


30.04.2014.

Iz grafikona 11. je vidljivo da je Hrvatska bolja od Slovačke kada je riječ zadovoljstvu

životom, razlici u plaćama po spolu, po stopi samoubojstva, očekivanom životnom vijeku i po

pitanju onih koji rano napuštaju školu. Hrvatska zaostaje za Slovačkom po pitanju onih koji

ne mogu priuštiti neočekivane troškove i po dugoročnoj nezaposlenosti. Hrvatska i Slovačka

su bolje od prosjeka EU po pitanju onih koji rano napuštaju školu.

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

HR

SK

EU28

Indikatori kvalitete života 2012.

zadovoljstvo životom

razlika u plaćama po spolu

stopa samoubojstava

oni koji ne mogu priuštiti neočekivane troškove

oni koji rano napuštaju školu

očekivani životni vijek

Dugoročna nezaposlenost

50

Slijedi tablica 19. koja prikazuje još neke ekonomske pokazateljeHrvatske i Slovačke u 2012.

godini bitne za usporedbu dviju zemalja.

Tablica 19. Ostali ekonomski pokazatelji Hrvatske i Slovačke za 2012. godinu

POKAZATELJI HRVATSKA 2012. SLOVAČKA 2012.

GDP po sektoru Poljoprivreda: 5%

Industrija: 25.8%

Usluge: 69.2%

Poljoprivreda: 3,8%

Industrija: 37%

Usluge: 59.2%

Inflacija 3,4% 3,6%

Radna snaga 1.702 milijuna 2.724 milijuna

Stopa rasta industrijske proizvodnje -6.5% 6.2%

Izvoz 12.42 milijarde 80.67 milijarde

Uvoz 20.24 milijarde 75.99 milijarde

Javni dug 68.2 % BDP 52.1 % BDP

FDI - domaći 35.63 milijarde 61.49 milijarde

FDI - vanjski 5.575 milijarde 11.54 milijarde

Porezi i ostali prihodi 37.8 % BDP 33.1 % BDP


http://www.indexmundi.com/factbook/compare/croatia.slovakia/economy, 21.04.2014.

Iz tablice 19. je vidljivo da u 2012. godini Hrvatska ima slabije razvijen sektor industrije,

svega 25.8% za razliku od Slovačke koja ima 37% zastupljene industrije u BDP-u. Sektor

usluga je visoko zastupljen u obje zemlje, iako tu prednjači Hrvatska sa 69.2%, a Slovačka sa

59.2%. Poljoprivredni sektor je u Hrvatskoj zastupljen sa5%, a u Slovačkoj sa 3,8%.

Inflacija je umjerena u obje zemlje, svega 3,4% (Hrvatska) i 3,6%. (Slovačka).

Hrvatska stopa rasta industrije ima negativan predznak (-6.5%), a Slovačka bilježi porast od

6,2% u 2012. godini. Hrvatski izvoz (12.42 milijarde) je zanemariv u odnosu na slovački

(80.67 milijarde), dok je Hrvatska uvozi (20.24 milijarde) puno manje nego Slovačka (75.99

milijarde). Hrvatska ima velik vanjskotrgovinski deficit u robnoj razmjeni, dok Slovačka

ostvaruje vanjskotrgovinski suficit.

Hrvatski javni dug u 2012. godini prelazi 60% BDP-a, točnije, iznosi 68.2 % BDP-a, u

Slovačkoj je taj iznos nešto manji sa 52.1 % BDP-a.

51

Direktne strane investicije koje dolaze u Hrvatsku iznose 35.63 milijarde, ali stranci duplo

više ulažu u Slovačku, 61.49 milijarde. Hrvatska ulaže u strane zemlje svega 5.575 milijardi, a

Slovačka ulaže 11.54 milijardi. Porezi i ostali prihodi su visoki i u Hrvatskoj (37.8 % BDP) i

u Slovačkoj (33.1 % BDP).

Hrvatska je mala, slabo razvijena i otvorena zemlja. Otvorenost hrvatskoga gospodarstva nije

temeljena na komparativnim i/ili konkurentnim prednostima koje ima, već na rasprodaji

nacionalnog bogatstva, s jedne strane i, s druge strane, na zaduživanju. Hrvatska otvorenost

nije otvorenost kao izraz koncepcije i strategije razvoja. (G.Santini, 2007, str V)

Slovačka je primjer prosperiteta koji donosi proširenje: najbrže je rasla od srednjeeuropskih

država. Unatoč krizi, i dalje je zemlja koja najbrže raste u Europi. Oko 85 posto slovačkog

izvoza je u EU, a skoro 90 posto FDI-a u Slovačkoj je iz drugih zemalja EU-a. Kvaliteta je

također bitna. U Slovačku je ušla visokorazvijena tehnologija, povećala se produktivnost i

modernizirala ekonomija. Slovačka je dobro iskoristila fondove EU-a. Od 2007. do 2013.

ukupno je 11,6 milijarde eura iz kohezijskih fondova alocirano Slovačkoj. Fondovi EU-a

predstavljaju skoro 80 posto svih javnih ulaganja u Slovačkoj. S tom pomoći kreirano je 130

tisuća novih radnih mjesta, obnovljeno više od 1000 škola, 56 bolnica i više od 200 centara za

socijalnu pomoć. Rast i radna mjesta promovirani su kroz 26 industrijskih parkova, 116

istraživačkih centara i izravnom pomoći za 570 SME-a9. U narednih sedam godina Slovačka

može dobiti još 20,3 milijarde eura, što je više nego jednogodišnji nacionalni proračun.

(http://www.business.hr/ekonomija/s-novcem-iz-europskih-fondova-slovacka-je-otvorila-130-

tisuca-radnih-mjesta)

Na temelju svih podataka koji su navedeni i analizirani u poglavlju 3. i 4., može se zaključiti

da su Hrvatska i Slovačka po mnogočemu kulturološki i geografski slične zemlje, ali se bitno

razlikuju gledajući ekonomske pokazatelje. HDI je vrlo visok u obje zemlje, a indeks kvalitete

života se bitno razlikuje u obje zemlje. Hrvatska u periodu od 2005. do 2012. godine ne

ostvaruje ekonomski rast, ni razvoj. Potrebno je poraditi na oporavku hrvatskog gospodarstva.

Za razliku od Hrvatske, Slovačka ostvaruje ekonomski rast i razvoj. Tome je svakako

pridonjela razvijena industrija, posebice automobilska, koja pokreće slovačko gospodarstvo.

9 SME- mala i srednja poduzeća

52

5. ZAKLJUČAK

Od stjecanja neovisnosti Hrvatska radi na transformaciji svoje države. Stanje hrvatskog

gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Hrvatska ima veliki, ali

nedovoljno iskorišten potencijal, počevši od idealnog geoprometnog položaja, prirodnih

bogatstava itd. Osnovni zadaci ekonomske politike trebali bi biti visoke stope rasta, puna

zaposlenost, monetarna stabilnost, te uravnotežena fiskalna politika i međunarodna razmjena.

Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika

nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. Upravo kretanje zaposlenosti/nezaposlenosti u

Hrvatskoj usložnjava problem izlaska iz krize, stoga treba težiti smanjenu nezaposlenosti. Da

bi stope rasta dinamizirale gospodarsku aktivnost, koja je potrebna da hrvatska izađe iz

gospodarske krize, treba promijeniti sadašnju ekonomsku politiku i iskoristiti članstvo te

mogućnosti koje nudi EU. Tako sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva

ostaju premala proizvodnja, nedovoljan izvoz, prezaduženost, nezaposlenost, pravosuđe i

uprava te sveprisutna korupcija. Od 2009. godine Hrvatsko gospodarstvo je u recesiji, što se

očituje na obrađenim makroekonomskim pokazateljima.

Prema osnovnim makreokonomskim pokazateljima koji su navedeni i analizirani u radu može

se zaključiti da Hrvatski BDP po stanovniku raste, nezaposlenost raste, zaposlenost se

smanjuje, a stopa rizika od siromaštva raste. Indeks humanog razvoja pripada kategoriji vrlo

viskokog indeksa humanog razvoja, ali ima još mjesta za napredak. Kvaliteta života u pogledu

BND po stanovniku (PPP) raste, dok su ostali pokazatelji kvalitete života dosta lošiji u

odnosu na prosjek EU28.

Slovačka je ostvarila znatan napredak i među uspješnijim je novijim članicama Europske

unije. Slovaci, unatoč recesiji, imaju jedno od najbrže rastućih ekonomija u Uniji. Slovačko

gospodarstvo karakterizira nekolicina pozitivnih institucionalnih obilježja koja su utjecala na

privlačenje stranog kapitala, kao što su članstvo u Europskoj uniji, razvijen obrazovni sustav,

reforme i privatizacija poduzeća u javnom sektoru, zaštita tržišnog natjecanja, jeftina radna

snaga i odličan geografski položaj.

Ekonomski razvoj i stabilnost su među najboljima u Europi. Njeno se gospodarstvo temelji na

izvozu, posebno automobila. Slovačka slovi kao najveći proizvođač automobila po glavi

stanovnika u svijetu. Razvijena industrija je svakako glavni pokretač slovačkog gospodarstva.

53

Prema osnovnim makreokonomskim pokazateljima koji su navedeni i analizirani u radu,

može se zaključiti da Slovački BDP po stanovniku raste, nezaposlenost pada, zaposlenost

raste, a stopa rizika od siromaštva se smanjuje. Slovački indeks humanog razvoja spada u

kategoriju vrlo viskokog indeksa humanog razvoja. Kvaliteta života u pogledu BND po

stanovniku (PPP) raste, dok je polovica pokazatelja kvalitete života bolja u odnosu na prosjek

EU28.

Na temelju svih podataka koji su analizirani u ovom radu, može se zaključiti da su Hrvatska i

Slovačka vrlo slične zemlje, ali se bitno razlikuju gledajući ekonomske i druge pokazatelje.

Hrvatska u periodu od 2005. do 2012. godine ne ostvaruje ekonomski rast, a bez rasta nema

niti ekonomskog razvoja. Slovačka je u razdoblju od 2005. do 2012. godine ostvarila

ekonomski rast i razvoj.

54

LITERATURA

KNJIGE:

1. V.Čavrak, I.Družić, V.Barić, 2011, Gospodarstvo Hrvatske, Zagreb

2. G. Santini, 2007, Iluzija i stvarnost hrvatskog gospodarstva, Zagreb

3. A. Sen, 2012, Razvoj kao sloboda, Zagreb

4. P. Todaro, C. Smith, 2006, Ekonomski razvoj, Zagreb/Sarajevo

ČLANCI:

5. Babić, Z. (2008), Uloga socijalne pomoći u politici prema siromaštvu u Hrvatskoj,

privredna i ekonomska kretanja, br. 116, dostupno na http://hrcak.srce.hr/

6. Bureau of European and Eurasian Affairs, (2008), Background Notes on Countriesofthe

World: The Slovak Republic, dostupno nahttp://www.ebscohost.com/

7. Datamonitor, (2007), Slovakia Country Profile, dostupno na http://www.ebscohost.com/

8. Dundović, Č, Plazibat, V. (2011), Pomorstvo: Scientific Journal of Maritime Research,

Vol. 25, br.1 , dostupno na http://hrcak.srce.hr/

9. Lipovčanin-Kaliterna, Lj, Prizmić-Larsen, Z, (2006.), Kvaliteta življenja, životno

zadovoljstvo i osjećaj sreće u Hrvatskoj i europskim zemljama, Pridruživanje Hrvatske EU:

Izazovi sudjelovanja, dostupno na: http://www.pilar.hr/o-institutu/funkcionalni-centri/centar-

za-istraivanje-kvalitete-ivljenja

10. Matković, T. (2006), Koliko isključeni? Sociodemogafski profil, zapošljivost i socijalni

kapital siromašnih radnika i kućanstava bez zaposlenih u Hrvatskoj, Rev. soc. polit., br. 3-4,

dostupno na http://www.ebscohost.com/

11. Odobašić, S, Tolušić M, Burilović, L. (2013), Upravljanje rastom vrijednosti imovine kao

funkcija ekonomskoga rasta, Ekonomski vijesnik, br. 2., dostupno na http://hrcak.srce.hr/

55

12. Padjen, J. (2000), Determinante prometne politike Hrvatske, ekonomski pregled, br.51,

dostupno na http://hrcak.srce.hr/

13. Slavuj, L. (2012), Subjektivni pokazatelji u istraživanju koncepta kvalitete života,

Geoadria, vol. 17, br.1, dostupno na http://hrcak.srce.hr/

14. Škufulić, L, Rabar, D, Škrinjarić, B. (2013), Assessmentoftheefficiencyof Croatia

compared to other European countries using data envelopment analysis with application of

window analysis, Int. J. Sustainable Economy, vol. 5, br. 1, dostupno na http://hrcak.srce.hr/

15. Vuletić, G, Mujkić, A. (2006.), Što čini osobnu kvalitetu života:Studija na uzorku

Hrvatske gradske populacije, Croatian Medical Journal, vol 47, br. 4, dostupno na:

http://www.snz.unizg.hr

OSTALI IZVORI:

16. http://www.adria-nekretnine.info/info.asp?id=38, 11.04.2014.

17. http://www.aik-invest.hr/o-hrvatskoj/, 06.04.2014.

18. http://www.business.hr/ekonomija/s-novcem-iz-europskih-fondova-slovacka-je-otvorila-

130-tisuca-radnih-mjesta, 02.05.2014.

19. http://www.centrope.com/en/centrope-region/transport-and-infrastructure/slovakia-2,

07.04.2014.

20. http://ceppei.ba/bos/index.php?option=com_content&view=article&id=1238, 07.05.2014.

21. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hr.html, 18.04.2014.

22. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lo.html, 18.04.2014.

23.http://countryeconomy.com/hdi/croatia, 19.14. 2014.

24. http://countryeconomy.com/hdi/slovakia, 19.14. 2014.

25. http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=6, 05.04.2014.




29. http://www.croatia.eu/images/01-03/promet_sire.gif, 14.04.2014.

56

30. http://www.croatia.eu/images/01-03/promet.gif, 14.4.2014.

31. http://danas.net.hr/svijet/drzaveclanice-eu/slovacka-europski-ekonomski-tigar-i-najveci-

proizvodjac-auta-u-svijetu, 22.4.2014.

32. http://data.worldbank.org/about/country-classifications, 02.06.2014.

33. http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD, 18.04.2014.

34.http://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.TOTL.ZS?page=1&order=wbapi_data_value

_2009%20wbapi_data_value%20wbapi_data_value-first&sort=asc, 18.04.2014.

35. http://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.PP.CD, 18. 4.2014.

36. http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD, 18.4.2014.

37.http://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.TOTL.ZS?page=1&order=wbapi_data_value

_2009%20wbapi_data_value%20wbapi_data_value-first&sort=asc,18.4.2014.

38. http://data.worldbank.org/indicator/NY.GNP.PCAP.PP.CD, 18.4.2014.

39. http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/slovakia/index_hr.htm, 22.04.2014.

40.http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2014/pdf/swd_179.pd

f, 22.04.2014.

41.http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&

pcode=tsdsc230, 19.04.2014.

42.http://ec.europa.eu/transport/themes/infrastructure/ten-t-guidelines/doc/ten-t-country-

fiches/sk_en.pdf, 22.04.2014.

43.http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/File:Employment_rate,_age

_group_15%E2%80%9364,_2002%E2%80%9312_%28%25%29_YB14.png, 01.06.2014.

44. http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=56689, 05.04.2014.

45. http://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_Slovakia#Economic_growth, 05.04.2014.

46. http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=56689#poglavlje4264, 07.04.2014.

47. http://www.finpro.fi/maaprofiilit/slovakia, 29.04.2014.

48. http://www.finpro.fi/maaprofiilit/slovakia#b, 29.04.2014.

49. http://www.globalsherpa.org/development-developing-countries-developed, 02.06.2014.

50. http://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarstvo_Hrvatske, 06.04.2014.

51. http://www.hr/hrvatska/geografija, 05.04.2014.

52. http://www.hr/hrvatska/gospodarstvo/promet, 11.04.2014.

53. http://www.hr/hrvatska/drustvo, 10.04.2014.

54. http://www.hr/hrvatska/gospodarstvo),11.04.2014.

55. http://hdr.undp.org/en/countries, 20.04.2014.

56. http://hdr.undp.org/sites/default/files/Country-Profiles/HRV.pdf, 03.05.2014.

57

57. http://hdr.undp.org/sites/default/files/Country-Profiles/SVK.pdf, 03.05.2014.

58. http://www.indexmundi.com/factbook/compare/croatia.slovakia/economy, 21.04.2014.

59. http://indexmundi.com/croatia/labor_force_by_occupation.html, 21.04.2014.

60. http://www.indexmundi.com, 05.04.2014.

61. http://mk.mvp.hr/?mh=553&mv=3434, 10.04.2014.

62. http://nigeria.opendataforafrica.org/xcjqvvg/quality-of-life-in-the-eu, 30.04.2014.

63.

http://www.uljppnm.vlada.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=32&Itemid=

28, 07.04.2014.

64. http://slovake.eu/en/intro/slovakia/general, 16.04.2014.

65.http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/56/Highways_in_Slovakia.svg,

14.04.2014.

66.http://www.worldbank.org/depweb/english/modules/economic/gnp/print.html),

05.06.2014.

67. www.zsr.sk/buxus/images/KCP/mapaSieteZSR2012-2013.jpg, 14.04.2014.

68. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/14-01-03_01_2012.htm, 22.04.2014.

69. http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=56689#poglavlje4264, 06.04.2014.

70. http://www.worldbank.org/en/country/croatia/overview, 05.04.2014.

POPIS TABLICA

Redni

broj

Naziv tablice

Stranica

1. Odabrani geografski podatci Hrvatske 4.

2. Najznačajniji izvozni i uvozni proizvodi Hrvatske u 2012. godini 12.

3. Odabrani geografski podatci Slovačke 14.

4. Najznačajniji izvozni i uvozni proizvodi Slovačke u 2012. godini 21.

5. BDP po stanovniku hrvatske, u US dolarima (2005.-2012.) 24.

6. Ukupna nezaposlenost Hrvatske, u % radne snage (2005.-2012.) 25.

7. Ukupna zaposlenost Hrvatske, u % radne snage (2005.-2012.) 26.

8. Stopa rizika od siromaštva Hrvatske, prema dobnoj skupini u %

(2005.-2012.)

29.

9. HDI Hrvatska (2005.-2012.) 31.

10. BND po stanovniku (PPP) Hrvatske, u US dolarima (2005.-2012.) 34.

58

11. Indikatori kvalitete života za 2012. godinu za Hrvatsku i prosjek

EU28

35.

12. BDP po stanovniku Slovačke, u US dolarima (2005.-2012.) 37.

13. Ukupna nezaposlenost Slovačke, u % radne snage (2005.-2012.) 38.

14. Ukupna stopa zaposlenost Slovačke, u % radne snage (2005.-2012.) 39.

15. Stopa rizika od siromaštva Slovačke, prema dobnoj skupini u %

(2005.-2012.)

40.

16. HDI Slovačka (2005.-2012.) 41.

17. BND po stanovniku (PPP) Slovačke, u US dolarima (2005.-2012.) 42.

18. Indikatori kvalitete života za 2012. godinu za Slovačku i prosjek

EU28

43.

19. Ostali ekonomski pokazatelji Hrvatske i Slovačke za 2012. godinu 50.

POPIS GRAFIKONA

Redni

broj

Naziv grafikona Stranica

1. Najznačajniji izozni i uvozni partneri Republike Hrvatske u 2012.

godini

12.

2. Najznačajniji izozni i uvozni partneri Republike Slovačke u 2012.

godini

20.

3. HDI Hrvatske (2012.) 31.

4. HDI Slovačke (2012.) 41.

5. BDP po stanovniku Hrvatske i Slovačke (2005.-2012.) 45.

6. BND po stanovniku (PPP) Hrvatske i Slovačke (2005-2012) 46.

7. Ukupna nezaposlenost Hrvatske i Slovačke (2005.-2012.) 46.

8. Ukupna zaposlenost Hrvatske i Slovačke (2005.-2012.) 47.

9 Stopa rizika od siromaštva Hrvatske i Slovačke (2005.-2012.) 48.

10. HDI Hrvatske i Slovačke (2012.) 48.

11. Indikatori kvalitete života (2012.) 49.

59

POPIS ZEMLJOVIDA

Redni

broj

Naziv slike Stranica

1. Paneuropski prometni koridori i prometna karta Hrvatske 6.

2. Mreže autocesta u Slovačkoj 15.

3. Željezničke mreže u Slovačkoj 15.

Documents

RAZVOJNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE U RAZDOBLJU …oliver.efri.hr/zavrsni/553.B.pdf · Naslov drugog dijela je OSNOVNA OBILJEŽJA HRVATSKE I SLOVAČKE . U tom dijelu rada daje