SVEUČILIŠTE U RIJECI

UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

ANALIZA KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA DJECE

DJEČJEG VRTIĆA ZAMETRad iz kolegija Kineziologija

DANIJELA MATASIĆ

RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ

I OBRAZOVANJE/2. SEMESTAR

prof. dr.sc. BILJANA TRAJKOVSKI

Rijeka, lipanj, 2016.

SADRŽAJ

1. UVOD I PROBLEM RADA................................................................................1

2. CILJ RADA..........................................................................................................2

3. UZORAK VARIJABLI........................................................................................3

3.1. Opis testova......................................................................................................3

4. REZULTATI KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA.........................................7

5. ANALIZA KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA..............................................9

5.1. Usporedba morfoloških obilježja......................................................................9

5.2. Usporedba motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.........................................9

5.3. Analiza morfološkim, motoričkih i funkcionalnih obilježja...........................10

6. PRIJEDLOG KINEZIOLOŠKIH RJEŠENJA...................................................12

7. ZAKLJUČAK.....................................................................................................13

8. LITERATURA...................................................................................................14

1. UVOD I PROBLEM RADA

Jedna od prioritetnih zadaća u radu s djecom predškolske dobi odnosi se na brigu o

njihovom optimalnom rastu i razvoju. Kako bi se taj proces odvijao na odgovarajući

način, sudionici u odgojno-obrazovnom radu trebaju voditi računa o interakciji

različitih antropoloških dimenzija te njihovom integralnom razvoju. Za praćenje

tjelesnog razvoja i napredovanja pojedinog djeteta potrebno je imati podatke o

pojedinim antropološkim mjerama za pojedinu dob. Antropološka obilježja uključuju

motoričke i funkcionalne sposobnosti te morfološka obilježja. Motoričke

sposobnosti je važno razvijati od najranije dobi jer razvijene sposobnosti služe u

boljem rješavanju i izvođenju motoričkih zadataka te na taj način omogućuju

uspješno kretanje. Od funkcionalnih sposobnosti, potrebno je razvijati aerobni

kapacitet odnosno izdržljivost primjenom za to odabranih motoričkih sadržaja,

primjerice, poligona tri minute koji je u ovom radu i prikazan. Poznavanje osobina

dobi, tj. morfološkim karakteristika omogućava se bolje planiranje, praćenje i

vrednovanje različitih utjecaja koji utječu na razvoj djeteta. Postoje neki nužni

postupci koji čine fazu planiranja vježbanja i tjelesne aktivnosti, a to su utvrđivanje

stanja subjekta i utvrđivanje faktora ograničenja. Potrebno je pružiti subjektima koji

izvode motoričke zadatke adekvatne sadržaje, optimalno opterećenje, primjerenu

motivaciju te ugodno emotivno stanje. Kako bi to sve bilo omogućeno, cilj je

upoznati antropološka obilježja, sposobnosti, osobine i znanja subjekta. Potrebno je

još nadodati da je dugoročni cilj uspostaviti stil života u kojem je prisutno redovito

vježbanje.

Problem ovog rada je analiza odnosno utvrđivanje stanja kinantropoloških obilježja

djece predškolske dobi kao osnova za osiguravanje kvalitetnih programa u dječjim

vrtićima kojima će se poboljšati tjelesna aktivnost djece, a samim time i njihovo

zdravstveno stanje. U tu svrhu provođeni su brojni testovi s djecom koji će biti

opisani i detaljnije objašnjeni u ovom radu. Pored toga, moguće je uvidjeti i indeks

tjelesne mase djece u njihovim rezultatima te uočiti kako su među djevojčicama i

dječacima prisutne brojne razlike, kako u rezultatima testova tako i u morfološkim

karakteristikama usporedivši njihove rezultate s rezultatima Primorsko-goranske

županije.

2. CILJ RADA

Cilj ovog rada bio je utvrditi razinu motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te

morfoloških obilježja djevojčica u dobi od 6 godina i dječaka u dobi od 5 godina koji

pohađaju dječji vrtić Zamet. Postignutim rezultatima pružit će se prilika za lakše i

kvalitetnije organiziranje kinezioloških sadržaja koji su potrebni djeci za bolje

razvijanje kinantropoloških obilježja. U tu svrhu, provodili su se testovi koji su

primjereni za djecu te dobi. Možemo sagledati razlike između djevojčica i dječaka u

provođenju tih testova i samim time razlike u kinantropološkim obilježjima, a

rezultate dobivene u dječjem vrtiću Zamet treba usporediti s vrijednostima i

rezultatima Primorsko-goranske županije te ustanoviti postignuća djece međusobno i

uvidjeti u kojim testovima se rezultati podudaraju, a u kojima su prisutna velika

odstupanja te jesu li djeca iz dječjeg vrtića Zamet iznadprosječna ili ispodprosječna u

obavljanju testova. Kinantropološka obilježja utvrdit će se pomoću orijentacijskih

vrijednosti u šest testova motoričkih sposobnosti, tri morfološke mjere i jednog testa

za funkcionalne sposobnosti dječaka i djevojčica starosne dobi 5 i 6 godina.

3. UZORAK VARIJABLI

Uzorak varijabli:

3 morfološke karakteristike

6 testova za procjenu motoričkih sposobnosti

1 test za provjeru funkcionalnih sposobnosti

Tablica 1: Testovi za procjenu kinantropoloških obilježja djece

Naziv testa Oznaka testa Obilježje

Prenošenje kockica PK Agilnost

Hodanje unatrag u uporu

za rukamaHOD Reorganizacija stereotipa gibanja

Skok udalj iz mjesta SKOK Eksplozivna snaga nogu

Podizanje trupa 15 sek TRBUH 15 Repetitivna snaga trupa

Izdržaj u visu zgibom ZGIB Statička snaga ruku

Pretklon u sjedu

raznožnomSJED Fleksibilnost donjih ekstremiteta

Poligon 3 minute POL3 Aerobna izdržljivost

Tjelesna visina VIS Longitudinalna dimenzionalnost kostura

Tjelesna težina TEZ Masa i voluminoznost tijela

Indeks tjelesna mase BMI Procjena stanja uhranjenosti

3.1. Opis testova

Prenošenje kockica (agilnost)

Poligon za provedbu ovog testa čine dvije linije te dvije spužvaste kockice položene

iza jedne od linija. Početni položaj ispitanika je položaj visokog starta iza jedne od

linija. Na znak „pripremi“ te uz istovremeni pljesak rukama i uzvikom „sad!“,

ispitanik trči do suprotne linije, uzima jednu kockicu, trči natrag do startne linije,

polaže kockicu iza nje, trči ponovno do suprotne linije, uzima drugu kockicu, te s

njom pretrčava preko startne linije. Kao rezultat testa registrira se vrijeme proteklo

od starta ispitanika do pretrčavanja preko startne linije s drugom kockicom. Zadatak

se ponavlja dva puta, ali ne za redom, već nakon što isti zadatak prođu svi ispitanici

u grupi od petero djece. Rezultat se izražava u sekundama.

Hodanje unatrag u uporu za rukama (reorganizacija stereotipa gibanja)

Zadatak se sastoji od dviju paralelnih linija na podu ucrtanih na udaljenosti od 5

metara. Dijete na startnoj liniji zauzima položaj upora za rukama, rukama dodirujući

označenu liniju. Na znak 'pripremi' te uz istovremeni pljesak rukama i uzvikom

„sad!“, dijete kreće u izvođenje zadatka. Zadatak je završen kada rukama prijeđe

ciljnu liniju. Zadatak se ponavlja dva puta, ali ne za redom, već kad cijela grupa od

petero djece završi zadatak. Zadatak se izražava u sekundama.

Skok udalj iz mjesta (eksplozivna snaga nogu)

Test se izvodi tako da ispitanik stane stopalima do ucrtane linije za start koja se

ucrtava na početku strunjače, licem okrenut prema strunjači. Ispitanikov je zadatak

sunožnim odrazom uz pomoć zamaha ruku skočiti prema naprijed što dalje može.

Rezultat se mjeri metarskom trakom od početne crte do mjesta doskoka ispitanikove

pete. Zadatak je završen nakon što ispitanik izvede tri ispravna skoka za redom.

Zadatak se izražava u centimetrima te se uzima najbolji rezultat.

Podizanje trupa (repetitivna snaga trupa)

Test se izvodi tako da ispitanik iz ležećeg položaja s rukama prekriženim na prsima,

podiže trup dok laktovima ne dosegne natkoljenice i zatim se spušta natrag do

ležećeg položaja. Pri tome su noge ispitanika zgrčene pod kutom od 90 stupnjeva, a

pridržava ih ispitivač. Za vrijeme izvođenja testa nije dopušteno odbijati se leđima od

podloge, odmicati laktove od trupa, pomicati dlanove s ramena te zamahivati

bokovima. Registrira se broj ispravnih podizanja izvedenih u 15 sekundi. Test se

ponavlja jedanput. Rezultat se izražava u broju ponavljanja.

Izdržaj u visu zgibom (statička snaga ruku)

Test se izvodi tako da se ispitanik podigne pothvatom dok bradom ne dosegne visinu

iznad preče i taj položaj zadržava što je duže moguće. Nakon što mjeritelj namjesti

ispitanika u taj položaj, započinje mjeriti vrijeme. Izvođenje testa se prekida kada se

brada ispitanika spusti ispod visine preče, tj. kada su se ruke ispitanika ispružile.

Zadatak se ponavlja jedanput i rezultat se izražava u sekundama.

Pretklon u raznožnom sjedu (fleksibilnost donjih ekstrimiteta)

Ispitanik zauzima položaj u raznožnom sjedu te treba dotaknuti prstima potpuno

ispruženih ruku najudaljeniju točku na metru između nogu, a zatim napravi pretklon

naprijed ne narušavajući položaj opruženih nogu, ponovo dodirujući najudaljeniju

točku na metru. Pri izvođenju, srednji prsti na rukama moraju biti jedan preko

drugoga. Rezultat maksimalnog dohvata izražava se u centimetrima i upisuje se samo

najbolji rezultat od tri puta mjerenja.

Poligon tri minute (aerobna izdržljivost)

Ovaj test odnosi se na trčanje do tri minute s različitim zadacima te se utječe na

poboljšanje aerobne izdržljivosti kod djece i poboljšanje eksplozivne snage nogu

Poligon 3 minute podrazumijeva kretanje preko zadanog poligona s preprekama koji

je postavljen na sljedeći način: djeca su na zadani znak (petoro djece istodobno) s

označene linije počela trčati oko četiri stalka radeći slalom, zatim su pretrčali preko

klupice visine 10 cm, nakon čega su pretrčali s jedne strunjače na drugu strunjaču,

preskočili preko četiri gredica visine 5 cm i pretrčali preko pet kolutova. Djeca su

imala zadatak unutar tri minute prelaziti poligon trčeći ili hodajući gdje je mjeritelj

bilježio koliko je krugova prijeđeno u tom razdoblju te ih preračunavao u metre.

Razlog za test Poligon 3 minute je taj što se veće vrijednosti pulsa postižu upravo u

ovom testu, za razliku od standardnog testa trčanje 3 minute, što se može pripisati

većoj motiviranosti djece predškolske dobi prigodom izvođenja ovog zadatka kojeg

su izvodili u boljem kontinuitetu.

Indeks tjelesne mase (BMI)

BMI se definira kao omjer vrijednosti tjelesne mase, izražene u kilogramima i

kvadrata vrijednosti tjelesne visine, izražene u metrima. Služi za brzu, ali okvirnu

procjenu stanja uhranjenosti. Primjerice, osoba težine 60 kg i visine 170 cm ima BMI

20,8 (60

1702). Ako BMI prelazi 25 smatra se da je osoba prekomjerne težine, a ako

prelazi 30 da je pretila. Kod djece 3,5-7 god prekomjernom težinom se smatra ako

dijete ima BMI viši od 17, a pretilim ako prelazi 19-20.

4. REZULTATI KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA

Dobivene rezultate neophodno je transformirati u neki pogodan oblik, kako bi bilo

moguće analizirati relacije između varijabli. Najjednostavnija transformacija

originalnih rezultata mjerenja je pomoću procedure koja se naziva standardizacija. Z-

vrijednost pokazuje udaljenost nekog rezultata mjerenja od aritmetičke sredine

iskazane kao dio standardne devijacije skupa podataka te se koristi za određivanje

položaja pojedinog rezultata u grupi odnosno, z-vrijednost označava položaj

pojedinog rezultata u nekoj normalnoj raspodjeli i to tako da se ta vrijednost izrazi u

dijelovima standardne devijacije. Uz pomoć z-vrijednosti mogu se ispravno

uspoređivati rezultati što su ih ispitanici postigli u više testova, preko z-vrijednosti

mogu se uspoređivati ispitanici u različitim varijablama, s različitim mjernim

skalama i jedinicama. Standardne vrijednosti rezultata mjerenja imaju prosječne

vrijednosti 0 i varijantu. Može se zaključiti da će ispitanik koji ima prosječan rezultat

u nekoj varijabli, imati standardnu vrijednost jednaku nuli, ako mu je rezultat iznad

prosjeka, z-vrijednost će biti pozitivna, a ako je ispod prosjeka, z-vrijednost će biti

negativna. Standardizirane vrijednosti varijable pokazuju relativan položaj neke

vrijednosti u nizu, a u ovom slučaju u homogeniziranoj skupini djevojčica koje imaju

6 godina i homogeniziranoj skupini dječaka koji imaju 5 godina.

Rezultati dobiveni mjerenjem prikazani su u tablici 2 za djevojčice i tablici 3 za

dječake.

Dječji vrtić: Zamet

VARIJABLE

IME DOB VIS TEŽ BMI PK HO

D

SKOK ZGI

B

TRB

15

SJED POL3

Antonija 6 109,30 18 15,0

7

14,30 5,60 123,00 5,16 5 4,00 400

Ema V. 6 121,80 24 16,1

8

14,50 7,00 108,00 7,30 8 18,00 450

Magdalena 6 120,00 22 15,2 14,70 6,70 128,00 4,32 10 8,00 470

8

Tea F. 6 121,80 21 14,1

6

15,7 6,90 112,5 19,70 6 18,00 400

Uma D. 6 116,10 20 14,8

4

16,50 6,4 119,00 6,30 10 14,00 410

AS 117,80 21 15,1

1

15,14 6,52 118,10 8,56 7,80 12,40 426

SD 5,29 2,24 0,73 0,93 0,56 8,00 6,33 2,28 6,23 32,09

ASPGŽ 120,2 23,2 15,9

7

15,63 8,58 103,28 6,12 8,76 6,6 401

SDPGŽ 5,29 3,81 1,66 1,55 2,26 18,56 2,81 7,33 7,73 43,71

Z -0,45 -0,58 -0,52 0,32 0,91 0,80 0,87 -0,13 0,75 0,57

Prioriteti 2 7 5 6 1 4 3

Tablica 2. Rezultati inicijalnog mjerenja i Z-vrijednosti kinantropoloških obilježja djevojčica.

Dječji vrtić: Zamet

VARIJABLE

IME DOB

VIS TEŽ BMI PK HOD SKOK

ZGIB TRB 15

SJED POL3

Dean 5 112 22 17,54 14,1 7,7 103 2,12 3 0 420Dino 5 112 21 16,74 21,7 7,8 102 0 8 6 400Marko P.

5 109,3 16 13,39 14,5 7,8 96 2,3 3 9 380

Maro 5 113 19 14,88 16,9 10 87 0 7 1 400Niko 5 103 16 15,08 15,1 10,4 114 0 3 10 420AS 109,86 18,8 15,53 16,46 8,74 100,4 0,88 4,8 5,2 404SD 4,07 2,77 1,64 3,12 1,34 9,91 1,21 2,49 4,55 16,73ASPGŽ 114,2 21,3 16,3 16,48 9,23 96,14 5,32 4,74 4,07 397

SDPGŽ 4,86 2,98 1,72 2,39 2,73 18,62 2,78 4,73 6,18 53,44

Z -0,89 -0,84 -0,45 0,01 0,18 0,23 -1,60 0,01 0,18 0,13Prioriteti 2 3 5 1 2 3 4

Tablica 3. Rezultati inicijalnog mjerenja i Z-vrijednosti kinantropoloških obilježja

dječaka.

5. ANALIZA KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA

Dobiveni rezultati mogu poslužiti u procjeni da li je pojedino dijete ili skupina boljih

ili lošijih kinantropoloških obilježja u odnosu na prosjek djece predškolske dobi u

Primorsko-goranskoj županiji.

5.1. Usporedba morfoloških obilježja

Uvidom u dobivene rezultate, možemo usporediti prosječnu visinu i težinu djece DV

Zamet s prosječnom visinom i težinom Primorsko-goranske županije. Vidimo

prosječnu visinu djevojčica DV Zamet koja iznosi 117,80 cm i prosječnu težinu od

21 kg te u usporedbi s ASPGŽ vidimo lagano odstupanje. ASVISPGŽ iznosi 120, 2

cm te ASTEŽPGŽ iznosi 23 kg, što nam ukazuju da su djevojčice DV Zamet u

prosjeku nešto niže i lakše. Kod dječaka se javlja ista situacija, dječaci DV Zamet su

u prosjeku visoki 109,86 cm i teški 18,8 kg, dok ASVISPGŽ iznosi 114,2 cm, a

ASTEŽPGŽ iznosi 21,3 kg isto zaključujemo da puno niži i lakši od prosjeka PGŽ.

Prema indeksu tjelesne mase (BMI) koji ukazuje na stanje uhranjenosti, sve su

djevojčice pojedinačno normalno uhranjene, a ista je situacija i s prosječnim

indeksom tjelesne mase (BMI=15,11) te je odstupanje od prosjeka PGŽ, možemo

reći, nevidljivo jer ASBMIPGŽ iznosi 15,97. Dječaci su također u prosjeku

normalno uhranjeni (BMI=15,53), osim jednog dječaka koji se istječe po poprilično

niskoj uhranjenosti koja iznosi 13,39, iako je odstupanje u njihovom slučaju veće od

prosjeka PGŽ jer ASBMIPGŽ iznosi 16,3.

5.2. Usporedba motoričkih i funkcionalnih sposobnosti

Prema rezultatima, djevojčice su pokazale najlošiji rezultat u testu podizanje trupa 15

koji ukazuje na njihovu repetitivnu snagu trupa (TRB15=-0,13). U usporedbi s PGŽ,

djevojčice iz DV Zamet u prosjeku u 15 sekunda naprave 7,80 trbušnjaka, dok

prosjek PGŽ iznosi 8,76 trbušnjaka u 15 sekundi. To nam ukazuje da je potrebno

provoditi više vremena radeći aktivnosti kojima će djevojčice poboljšati repetitivnu

snagu trupa. U ostalim testovima djevojčice su pokazale puno bolje rezultate od

rezultata PGŽ. Kod dječaka najlošiji rezultat je vidljiv u testu izdržaj u visu zgibom

koji mjeri njihovu statičnu snagu ruku (ZGIB=-1,60) te tri dječaka imaju rezultat

jednak nuli, što znači da nisu mogla izdržati niti 1 sekundu u tom položaju, a samim

time vidimo da je potrebno uložiti truda u vježbe i aktivnosti koje će poboljšati

statičku snagu ruku dječaka.

Upadljivi rezultati djevojčica, odnosno testovi u kojima su ostvarile mnogo uspjeha i

bile mnogo bolje od prosjeka PGŽ, pogotovo u testu hod unatraške u uporu za

rukama što ukazuje na vrlo dobru reorganizaciju stereotipa gibanja (HOD=0,91),

izdržaj u visu zgibom (ZGIB=0,87) isto vrlo dobra statična snaga ruku kao što je

vidljivo i u slučaju kod dječaka, skok u dalj iz mjesta (SKOK=0,80), u ostalim

testovima djevojčice su također postigle bolje rezultate od prosjeka PGŽ, poligon tri

minute (POL3=0,57), prenošenje kockica (PK=0,32).

Kod dječaka najbolji rezultat je vidljiv u testu skok u dalj iz mjesta što znači da

imaju vrlo razvijenu eksplozivu snagu nogu (SKOK=0,23), a što se ostalih testova

tiče, njihovi rezultati su isto bolji od prosjeka PGŽ, hod unatraške u uporu za rukama

i pretklon u sjedu raznožnom (HOD i SJED=0,18), poligon 3 minute (POL3=0,13) te

prenošenje kockica i podizanje trupa 15 (PK i TRB15=0,01).

5.3. Analiza morfološkim, motoričkih i funkcionalnih obilježja

Što se rezultata BMI tiče, u prosjeku su sva djeca bila normalno uhranjena. To nam

ukazuje na to da nije vidljiv problem nepravilne ishrane u djetinjstvu te da su

roditelji osviješteni o važnosti zdrave prehrane i utjecaja redovite tjelesne aktivnosti

te do kojih problema može dovesti povećana tjelesna težina i pretilost.

Prema rezultatima, od sveukupno 7 testova motoričkih i funkcionalnih sposobnosti

primjećujemo da su samo u 1 testu od njih 7, kako kod dječaka tako i kod djevojčica,

ostvareni lošiji rezultati od prosjeka PGŽ. Kod djevojčica je to test podizanje trupa

15 sekundi, a kod dječaka test izdržaj u visu zgibom. Možemo reći da se odgajatelji i

kineziolozi DV Zamet koristili kvalitetne sadržaje za djecu kojima su i postigli

ovako uspješne rezultate.

Možemo izdvojiti nekoliko djevojčica i dječaka koji su postigli mnogo bolje rezultate

od svojih vršnjaka. Među djevojčicama ističe se Tea, koja je iznimno dobra u testu

izdržaj u visu zgibom (19,70) dok je najmanji rezultat 4,90 stoga ona ima izričito

razvijenu statičnu snagu ruku, no ostvaruje najslabiji rezultatu u testu poligon tri

minute, te je potrebno uvesti neke zabavne i izazovne igre koje će je potaknuti na

trčanje i tako razviti aerobnu izdržljivost. Kod dječaka izdvaja se dječak Niko koji je

iznimno dobar u većini testova, tako je najbolji u testu pretklon u sjedu raznožnom

(10), skok u dalj iz mjesta (114), poligon tri minute (420), nije loš niti u testu

prenošenje kockica (15,1). Njegova slabost je izdržaj u visu zgibom (0) i podizanje

trupa 15 sekundi (3), a u hodu unatraške u uporu za rukama je najsporiji od svojih

vršnjaka (10,4). Poželjno bi bilo motivirati ga da ostvari bolje rezultate i u tim

testovima, budući da ostvaruje dobre rezultate u poligonu, može tako i u hodu te je

potrebno više vremena posvetiti aktivnostima kojima će poboljšati svoju statičnu

snagu.

Možemo vidjeti da, kako među dječacima tako i među djevojčicama, najmanje

odstupanje prevladava u testu prenošenje kockica, te su ti rezultati vrlo dobri i u

prosjeku PGŽ, što dovodi do zaključka da je taj test najlakši među navedenim. Isto

tako, vrlo dobri rezultati kod svih djece i djevojčica i dječaka ostvareni su u testu

poligon tri minute i u odnosu s prosjekom PGŽ možemo zaključiti da je djeci

zabavno tračati kada imaju brojne prepreke koje moraju zaobilaziti, preskakati i

slično.

6. PRIJEDLOG KINEZIOLOŠKIH RJEŠENJA

Elementarne igre i klasične tjelesne vježbe za predškolce (koje su dio edukacijskog

programa koji se realizira u sklopu redovitog programa dječjih vrtića), djeci su isprva

zanimljive, ali im brzo dosade te je zato potrebno stalno uvoditi nove izazove i nove

zadatke, primjerice, u testu poligon tri minute. Djeca obožavaju zaobilaziti prepreke

na različite načine, preskakivanjem, provlačenjem i slično te je takav način mnogo

izazovniji za njih nego obično trčanje koje za njih predstavlja dosadu.

Prilikom programiranja sadržaja za djevojčice uz primjenu svih kinezioloških

sadržaja potrebno je pojačati sadržaje koji će podignuti rezultate testa podizanje trupa

15 sekundi koji je ispod prosjeka PGŽ (TRB15=-0,13). To znači da se prvenstveno

treba utjecati na motoričku sposobnost snagu, odnosno repetitivnu snagu trupa kako

bi rezultati i tog testa dostigli ostale rezultate koji su prema rezultatima PGŽ vrlo

zadovoljavajući te se trebaju nastaviti primjenjivati kineziološki sadržaje iste

kvalitete, te kao što je već spomenuto, s nekim dodatnim izazovima i poticajima jer

djeci brzo dosade isti principi i pravila igre.

Prilikom programiranja sadržaja za dječake uz primjenu svih kinezioloških sadržaja

potrebno je pojačati sadržaje koji će podignuti rezultate testa izdržaj u visu zgibom

koji je daleko ispod prosjeka PGŽ (POL3=-1,60) To znači da se prvenstveno treba

utjecati na motoričku sposobnost snagu, odnosno statičnu snagu ruku. Mogu se

provoditi brojne igre u kojima djeca prenose lopte, kocke i slične predmete, zatim

bacaju lopte, dodaju ih drugima dok se igraju lovice, sve u svrhu jačanja ruku.

Kod održavanja kvalitete kinezioloških sadržaja kako bi rezultati ostali ovako dobri u

ostalim testovima i kako bi djeca i dalje napredovala potrebno je na to utjecati tako

da djeca trebaju trčati s različitim zadacima, primjerice, razne štafetne igre koje svaki

puta mogu imati drugačiji oblik, zadatak, poligon i slično, kako djeca ne bi prebrzo

izgubila motivaciju i kako im zadatak ne bi bio nezanimljiv.

7. ZAKLJUČAK

One motoričke i funkcionalne sposobnosti koje su lošije u tijeku godine trebaju se

nastojati poboljšati, a one koje su dobre i izvrsne treba zadržati na toj razini i još ih

više unaprijediti. Budući da se radi o maloj djeci, najveći dio motoričkog učenja

pripada različitim elementarnim i štafetnim igrama. Također, zbog koncentracije i

pozornosti djece, najviše im odgovara rad u poligonu prepreka, jer brzo mijenjaju

zadatke i ne gube interes za zadano. Kroz godinu treba provjeravati napredak djece, a

sva sredstava koja se koriste u vježbama trebaju biti prilagođena dobi djece. U

pravilu to su: strunjače, različite penjalice, lopte, stalci, vrećice s pijeskom, palice,

švedske klupe, posebni sanduci za puzanje i provlačenje, obruči, mini trampolin itd.

Iz toga slijedi da nekretanja kod male djece narušava njihov skladan rast i razvoj te je

iz toga razloga djeci potrebno omogućiti svakodnevno kretanje (spontano i

organizirano) u vrtićima i u obitelji te je potrebno njihovo antropološko stanje pratiti,

njihove funkcionalne sposobnosti koje su u direktnoj vezi s pojavom pretilosti.

Dobivene informacije trebale bi pomoći stručnjacima da, usporedbom djetetovog

aktualnog stanja na početku izrade plan i program rada s naglaskom na unaprjeđenje

individualnih karakteristika svakog pojedinog djeteta u cilju podizanja razine

zdravlja.

8. LITERATURA

1. Pejčić, A., Trajkovski Višić, B., Lončarić, I. (2009). Objektivni pokazatelji antropološkog statusa djece preduvjet kvalitetnog programiranja. Rijeka: Učiteljski fakultet u Rijeci.