RAWLS 1. POGLAVLJETEORIJA PRAVDEGLAVA I. PRAVDA KAO PRAVINOST-u knjizi autor skicira osnovne ideje teorije pravde -autor najprije izlae ulogu pravde u drutvenoj suradnji, nakon toga izlae prvenstveni predmet pravde->osnovnu strukturu drutva -nakon navedenog, autor izlae glavnu ideju pravde kao pravinostiTEORIJA PRAVDE: uokviruje i die na vii nivo shvaanje drutvenog ugovoraDRUTVENI SPORAZUM: zamjenjuje se sa poetnim stanjem koje sadri proceduralna ogranienja s ciljem da dovede do prvobitnog dogovora o naelima pravdeUTILITARISTIKA I INTUICIONISTIKA SHVAANJA PRAVDE: smatra ih nepotpunima te radi na izgradnji teorije pravde koja bi predstavljala valjanu alternativu -predmet pravde je osnovna struktura drutva1. Uloga pravde-glavna odlika pravde je da je to prva vrijednost drutvenih ustanova-svaka teorija, prema tome, mora biti odbaena ukoliko nije istinita-takoer, zakoni i ustanove moraju se odbaciti ili reformirati ukoliko nisu pravini-svaka nepovrediva linost zasnovana je na pravdi i zbog toga se je ne smije naruiti ak ni u ime dobrobiti cjelokupnog drutva-stoga, pravda ne priznaje da se gubitak neije slobode moe opravdati veim dobrim drugih ljudi-odricanja nekolicine ne mogu biti opravdana veom ukupnom dobiti koju uivaju mnogi-slobode jednakih graana su utvrene -prava zasnovana na pravdi ne mogu biti predmet politikog pregovaranja ili rauna drutvenih interesa-istina i pravda su prve vrijednosti ljudskog djelovanja te se shodno tome:1.nepravda moe i smije trpjeti samo zato da se izbjegne jo vea nepravda2.jedini razlog zbog kojeg moemo prihvatiti pogrenu teoriju jest taj da ne znamo za boljuDrutvo prema Rawlsu na temelju kojeg razmatra znaenje pravde:-udruenje pojedinaca koje zadovoljava svoje potrebe i iji lanovi meusobno priznaju odreena pravila ponaanja prema kojima nastoje i djelovati kako bi ostvarili neko dobro za sebe-drutvo je odreeno jednakou i sukobima interesa makar je nj.cilj uzajamna dobit-jednakost interesa postoji zato to drutvena suradnja svima omoguuje bolji ivot -sukob interesa dolazi do izraaja kada pojedinci nisu ravnoduni prema tome kako je dobit nastala njihovom suradnjom raspodijeljena (svi smatraju da je vei udio bolji od manjeg i zbog toga ulaze u sukob)-kod sukoba interesa potreban je skup naela drutvene pravde: naela koja osiguravaju nain na koji se u osnovne ustanove unose prava i dunosti i koja odreuju ispravnu raspodjelu dobiti i tereta drutvene suradnjeKada je drutvo dobro ureeno?-onda kada njime vlada javno shvaanje pravde i kada omoguuje svim lanovima da ostvare ono to je za njih dobro-2 toke:1.svatko prihvaa i zna da drugi prihvaaju isto shvaanje pravde2.osnovne drutvene ustanove su suglasne sa tim naelima-zajedniko shvaanje pravde ustanovljuje veze graanskog prijateljstva meu ljudima sa razliitim ciljevima i namjerama-temeljna povelja dobro ureene zajednice jest javno shvaanje pravde-svi ljudi imaju razliito shvaanje pravde to znai da shvaaju da postoji potreba za prihvaanjem skupa naela koja propisuju osnovna prava i dunosti koja odreuju poeljnu raspodjelu dobiti i tereta drutvene suradnje to je pojam pravde?-pod pojmom pravde misli se na neto to je razliito od raznovrsnih shvaanja pravde i kao neem to je odreeno onim to je zajedniko svim tim razliitim nainima shvaanja pravdeKada su ustanove pravedne?-onda kada se ljudima samovoljno ne propisuju razliita osnovna prava i dunosti i onda kada pravila odreuju ispravnu ravnoteu u raspodjeli prednosti drutvenog ivota meu sukobljenim zahtjevimaTemeljni drutveni problemi!-problemi koordinacije, efikasnosti i stabilnosti1.pojedinani planovi se moraju usuglaavati2.drutveni ciljevi koji se postiu moraju biti pravedni i efikasni3.sistem drutvene suradnje mora biti stabilan-sve tri toke potrebno je usuglasiti i ispuniti kako bi se osiguralo uzajamno korisno ureenje-nepovjerenje i povrijeenost u suprotnom nagriza tkivo graanskoga ivotaIzriita uloga shvaanja pravde.-propisati osnovna prava i dunosti i odrediti odgovarajue udjele ljudi u raspodjeli-nain ka koji to ini utjee na probleme efikasnosti, koordinacije i stabilnosti2.PREDMET PRAVDE-predmet pravde je drutvena pravda, tj.osnovna struktura drutva ili nain na koji drutvene ustanove raspodjeljuju osnovna prava i dunosti i odreuju podjelu prednosti od drut.suradnjeKoje su to kljune ustanove?-politiki ustav, glavni dijelovi privrednog i drutvenog ureenjaPrimjeri kljunih ustanova:-zakonska zatita slobode miljenja i savjesti, konkurentska trita,privatna zatita nad sredstvima za proizvodnju i monogamna obiteljKoja je uloga tih ustanova?-odreuju prava i dunosti ljudi i utjeu na njihove ivotne izglede (to ele biti i to ele postii)-osnovnu strukturu ine razliiti drutveni poloaji-ta osnovna struktura predmet je pravde-dakle, drut.ustanove pristrane su prema nekim drut.poloajima to izaziva nejednakosti-one na taj nain odreuju ivotne anse pojedinaca i ne mogu se pozivati na pravo ili na zaslugu-na te se nejednakosti moraju upotrebljavati naela drutvene pravdeNa koji nain se upotrebljavaju naela drutvene pravde?-tako da odreuju izbor politikog ustava i glavne elemente privrednog i drutvenog sistemaO emu ovisi pravednost drutvenog sistema?-ovisi o tome koja su osnovna prava i dunosti propisana, od privrednih okolnosti i drutvenih uvjeta u razliitim drutvenim sektorimaRawlsovo istraivanje:-dvostruko je ogranieno-s jedne strane bavi se samo posebnim sluajem problema pravde, a s druge najveim djelom ispituje naela pravde koja vladaju u dobro organiziranom drutvu-on razmatra teoriju stroge, a ne djelomine suglasnostiTeorija djelomine suglasnosti-sadri teoriju kazne, uenje o pravednom ratu,opravdanje naina na koje se moe odupirati nepravednom reimu,pitanja kompenzatorske pravde,usporeivanje nepravednosti institucija-bavi se nezaobilaznim pitanjima svakodnevnog ivota Idealna teorija-Rawls s njome zapoinje jer smatra kako samo ona prua osnovu sistematskog razumijevanja neposrednih problema-koje osobe i ustanove treba ukljuiti?-nejasno i daljeShvaanje drutvene pravde-treba ga promatrati kao standard pomou kojeg se ocjenjuju distributivni aspekti osnovne strukture drutva-raznovrsna shvaanja pravde izrastaju iz razliitih ideja o drutvu koja potiu iz suprotstavljenih gledanja na prirodne nunosti i okolnosti ljudskog ivota

Iz ega izrasta shvaanje drutvene pravde?-iz shvaanja drutvene suradnje iz koje ona zapravo i izrastaPojam pravde-ispravna ravnotea izmeu sukobljenih zahtjeva-treba ga razdvojiti od shvaanja pravdeShvaanje pravde-skup odgovarajuih naela koja slue za utvrivanje onih znaajnih uticaja koji odreuju ovu ravnoteuTeorija pravde-prikaz distributivnih naela koja se primjenjuju na osnovnu strukturu drutvaime je odreen pojam pravde?-odreen je ulogom njegovih naela u propisivanju prava i dunosti i u odreivanju odgovarajue podjele prednosti drutvenog ivota-shvaanje pravde je tumaenje navedene ulogePravda prema Aristotelu-uzdravanje od stjecanja osobne koristi uzimanjem od onoga to pripada drugome,njegovog vlasnitva,nagrade,posla i sl. ili ne davanje neega nekome a da mu to pripadaRawlsovo shvaanje pravde-smatra da nema nikakvog sukoba sa tradicionalnom (Aristotel)-odnosi se na pravednost drutvene strukture3.GLAVNA IDEJA TEORIJE PRAVDE-Rawlsov cilj je da iznese shvaanje pravde koje uopava i podie na vii nivo apstraktnosti teoriju drutvenog ugovora kakva se moe nai kod Lockea,Rousseaua i Kanta-pritom su rukovodea naela pravde koja vae za osnovnu strukturu predmeta prvobitnog ugovora-to su naela koja ljudi prihvaaju kao osnovne uvjete udruivanja u poetnom stanju jednakostiPravda kao pravinost-definicija-naela koja bi slobodne i racionalne osobe koje vode rauna o ostvarivanju sopstvenih interesa prihvatile kao ona koja odreuju osnovne uvjete njihova udruivanja u poetnom stanju jednakosti-ona trebaju odreivati sve daljnje dogovore, dozvoljene vrste drut.suradnje i oblike vladavine koji se mogu uspostavitiKako se biraju naela kojima se propisuju pravila?-biraju se zajednikim inom-ta naela propisuju osnovna prava i dunosti i odreuju podjelu drutvenih dobara-ljudi moraju unaprijed znati kako e rjeavati sukobljene zahtjeve i kako treba izgledati temeljna povelja nj.drutva-moraju odluiti to e za njih podrazumijevati pravda i nepravda-ti svi postupci odredit e naela pravdePravda kao pravinost i prirodno stanje-u teoriji pravde kao pravinosti prvobitno stanje jednakosti odgovara prirodnom stanju u tradicionalnoj teoriji drutvenog ugovora-to je hipotetiko, a ne stvarno stanje koje vodi shvaanju pravdeOpis prirodnog stanja-stanje u kojem nitko ne zna za svoje mjesto u drutvu, klasni poloaj,drut.status,koliko je sree imao u raspodjeli svojih darova i sposobnosti-u tom stanju ne znaju to je za njih dobro-naela pravde su,prema tome,ishod pravinog pregovora ili dogovora-u tom stanju imamo simetrian odnos pravde prema svima: on nosi ideju da se do dogovora o naelima pravde dolazi u poetnom stanju koje je pravino-taj poetni status naziva se status quo te su temeljni dogovori koji se u njemu postiu pravini-pojmovi pravda i pravinost nisu isti!Kada poinje pravda kao pravinost?-poinje od izbora kojim pojedinci biraju prva naela o shvaanju prave kojih bi se trebalo pridravati u svim buduim kritikama i reformama ustanova-nakon toga se bira ustav i zakonodavno tijelo itd. u skladu sa prvobitno dogovorenim naelima pravdeKada je drutveno stanje pravedno?-onda kada bi smo doli do sporazuma o opem sistemu pravila koji ga definiraju-pretpostavivi da prvobitno stanje zaista odreuje skup naela, shodno tome, tono je da kad god drutvene ustanove ispunjavaju ova naela,oni koji u njima ive mogu jedni drugima rei da surauju u uvjetima koje bi izabrali kada bi bili slobodne i jednake osobe iji su meusobni odnosi pravini-drutvo koje se zasniva na naelima pravde kao pravinosti najvie se pribliava drutvu kao kao dobrovoljnom sistemu jer slijedi naela koja bi slobodni i jednaki ljudi prihvatili pod pravinim uvjetima-lanovi drutva su samostalni i obaveze koje preuzimaju su dobrovoljneJedna osobina pravde kao pravinosti-uesnici su u poetnom stanju racionalni i uzajamno nepristrani-u tom stanju ne smiju se u njega unositi nikakva sporna etika shvaanja-to poetno stanje mora biti odreeno iroko prihvaenim uslovimaKoja naela pravde bi bila izabrana u poetnom stanju?-naelo korisnosti:jedni moraju prihvatiti da imaju manje ivotne anse zato to drugi imaju vee-naelo korisnosti je u nesuglasnosti sa shvaanjem drutvene suradnje meu jednakima koji tee zajednikoj koristiDva naela nasuprot naelu korisnosti u poetnom stanju-prvo zahtjeva jednakost u propisivanju osnovnih prava i dunosti-drugi zahtjeva da drutvene i privredne nejednakosti mogu biti pravedne samo ukoliko su nadoknaene veom dobrobiti svih , a posebno onih koji se nalaze u najgorem poloaju-ta dva naela onemoguuju da se ustanove opravdaju time to poveana odricanja jednih osiguravaju veu ukupnu dobrobit-korisno je kad jedni napreduju zahvaljujui drugima, no to nije pravedno-nije nepravedno to da nekolicina stee veu korist pod uvjetom da se pobolja poloaj i onih manje sretnihIntuitivna ideja dobrobiti-dobrobit svih zavisi o sistemu suradnje bez kojeg nitko ne bi mogao voditi zadovoljavajui ivot -raspodjela koristi treba biti takva da potie sve na suradnju (one koji su vie i oni koji su manje sretni)-ovakva naela nastaju kao prirodna posljedica neprihvaanja onih vidova drutvenog svijeta koji izgledaju moralno neutemeljeniProblem izbora naela-krajnje teak-pravda kao pravinost se sastoji od dva dijela:1.od tumaenja poetnog stanja i problema izbora koji se u njemu postavlja2.od skupa naela koja bi,dokazuje se,bila prihvaena-netko moe prihvatiti samo jedan dio ili moda ak i oba dijela teorije-Rawls tvrdi da najprikladnije tumaenje ugovornog stanja vodi prihvaanju naela pravde koja su suprotnu naelima utilitarizma i perfekcionizma-ugovorna teorija nudi alternativu utilitarizmu i perfekcionizmu-pravda kao pravinost je primjer ugovorne teorije-teorija pravde je dio teorije racionalnog izboraPrimjena naela pravde-primjenjuju se na sukobljene zahtjeve u pogledu prednosti steenih drutvenom suradnjom:izmeu pojedinaca i vie grupaUgovor-valjana podjela prednosti mora biti u skladu sa naelima koja su prihvatljiva svim uesnicima-pravda kao pravinost nije cjelovita ugovorna teorija-ugovorna teorija moe se proiriti na izbor manje-vie cjelokupnog etikog sistemaEtiki sistem-sistem koji sadri naela svih vrlina, a ne samo pravde-nakon dokazivanja pravde kao pravinosti, sljedei korak u Rawlsovom istraivanju bilo bi dokazivanje ispravnosti kao pravinosti4.PRVOBITNI POLOAJ I OPRAVDANJE-osigurava da je temeljni ugovor koji se postigne pravian-donosi ime pravde kao pravinosti-teorija pravde povezuje se sa teorijom racionalnog izbora-suoava se sa pitanjem:koja naela bi bilo razumljivo usvojiti u ugovornoj situaciji?Problem racionalnog odluivanja-ovaj problem rjeenje ima samo ako znamo vjerovanja i interes sudionika,nj.meuodnose,alternative,potupke itd.-sa stajalita teorije pravde pojam prvobitnog poloaja filozofski je najbolje tumaenje izbora u prvobitnom stanju-koje je najbolje tumaenje?->naela pravde izabrana pod odreenim uvjetima-prihvaene pretpostavke su vane za opravdanje opisa poetnog stanja-svaka pretpostavka mora biti prirodna i prihvaenaCilj ugovornog pristupa-navedene pretpostavke uzete zajedno suavaju broj prihvatljivih naela pravde-svatko mora znati za okvirna ogranienja u okviru ovog postupka-za sve ljude u okvirima drutva vano je da znaju da postoje ogranienja pravde-nikada se ne smije dopustiti da netko bude u povlatenom ili podreenom poloaju samo zato jer mu okolnosti(poloaj,priroda)to doputaju-pojedinana shvaanja o tome to je dobro ne smiju utjecati na ve usvojena naela-cilj ovakvih navedenih ogranienja jest da se uklone ona ogranienja za koje netko misli da se racionalna (npr.onaj tko je bogat mogao bi pomisliti da je pravedno da se ukinu porezi i socijalna davanja)Kada i na koji nain se dolazi do naela pravde?-do toga se dolazi putem ogranienja-cilj takvih uvjeta jest da se uspostavi jednakost meu ljudima kao moralnim biima, kao stvorenjima koja imaju svoja shvaanja o tome to je dobro i osjeaj za pravdu->osnova jednakostiPitanje oko ogranienja-rije je o tome da se vidi da li bi izabrana naela bila u skladu sa naim vrstim uvjerenjima o tome to je pravda i da li ih proiruju na prihvatljiv nain-kao primjer slue vjerska netrpeljivost i rasna diskriminacija koje nisu pravedne Opis poetnog stanja-sadri skup ope prihvaenih i ne toliko ograniavajuih uvjeta-zatim gledamo da li su ti uvjeti dovoljno strogi da uz pomou njih formiramo skup naela-ako nisu strogi, onda gledamo razumne premise-no, ako su to naela koja se usuglaavaju s naim uvjerenjima o pravdi, dotle je sve u redu-ako doe do odstupanja onda se nalazimo pred izborom->polako dolazimo do stanja refleksivne ravnotee-refleksivna ravnotea je stanje u kojima mijenjamo mogunosti, uvjete ugovornog odnosa, a u drugom koraku naputamo i vlastite sudove te ih usuglaavamo sa naelima koja su suglasna naim prilagoenim i proienim sudovima-jednostavno, to je stanje u kojem se naa naela poklapaju s naim sudovima, a refleksivan je zato jer znamo kojim naelima nai sudovi odgovaraju i iz kojih premisa slijede-takva ravnotea nije stabilna i moe se bilo kada naruiti-dakle, da zakljuimo, u stanju prvobitnog poloaja shvaanja drutvene pravde dosljednim i da ih opravdamo-rije je o pokuaju da se u istu shemu smjeste razumni filozofski uvjeti i vrsti sudovi o pravednosti-shvaanje pravde ne moe se izvesti iz premisa ili naelnih uvjeta koji su sami po sebi razumljiviZato se izvjesna naela pravde opravdavaju?-zato to bi se oko njih ljudi usuglasili u poetnom stanju jednakosti-naela kojima se opisuje poetno stanje su upravo ona koja prihvaamo, a ako ih ne prihvaamo, refleksija e nas natjerati da to uinimo5.KLASINI UTILITARIZAM-Rawls pravdu kao pravinost usporeuje s vrstama intuicionizma, perfekcionizma i utilitarizma-klasino utilitaristiko uenje najbolje je izveo Sidgwick-glavna je ideja da drutvo ima ispravan poredak i stoga je pravedno kada su mu ustanove tako ureene da zbir zadovoljstava svih pojedinaca koji mu pripadaju daje najvei mogui ist balans zadovoljstva-u tom shvaanju ovjek radi sve ro je u njegovoj moi da ostvari svoje najvee dobro usprkos drugima-drutvo sravnjuje zadovoljstva i nezadovoljstva razliitih pojedinaca te se na taj nain prirodnim putem dolazi do naela korisnosti-naelo izbora zajednice javlja se kao produetak izbora jednog ovjeka-drutvena pravda je naelo racionalne djelotvornosti-ispravno i dobro dva su etika pojma iz kojih slijedi pojam moralno, dakle, svaka etika teorija proizlazi iz naina na koji se ta dva pojma definiraju-ta dva pojma najbolje definiraju teleoloke teorije -Ispravno->ono to uveava dobro(institucije)-dobro->definirano nezavisno od pojma ispravnog i to na dva naina:1.teorija objanjava kako dolazimo do vrstih sudova o tome koje su stvari dobre kao do posebne klase sudova koja se moe intuitivno zdravorazumski razdvojiti od drugih, a zatim nudi hipotezu da je ispravno ono to uveava ovako odreeno dobro2.teorija nam omoguava da procjenimo koliko je neto dobro nezavisno od toga koliko je ispravnoDvije klase moralnih sudova1.nezavisno odreena2.ova je s njom povezana nekim naelima uveanjaTeleoloke teorije:-razlikuju se po tome kako odreuju shvaanje onoga to je dobro-perfekcionizam: ostvarenje ovjekove izvrsnosti u razliitim podrujima kulture(Aristotel,Nietzsche)-hedonizam:dobro kao uivanjeItd.Klasini oblik naela korisnosti-dobro kao zadovoljenje racionalnih elja-pravino uenjeDrutvena suradnja-zadovoljenje racionalnih elja pojedinaca u svim uvjetima i okolnostimaOsobine utilitaristikog shvaanja pravde:-nije vano kako je ukupno zadovoljstvo podijeljeno meu pojedincima ni kako pojedinac vremenski rasporeuje zadovoljstva-najracionalniji nain da se doe do utilitarizma jest taj da drutvo u cjelini usvoji naelo racionalnog izbora koje vai za pojedinca-ispravna odluka je stvar efikasnog upravljanja-odluka dobrog zakonodavca ne razlikuje se od donoenja odluke dobrog poduzetnika-ne uzima ozbiljno u obzir razlike meu ljudima-sve se osobe svode na jednu6.NEKA DODATNA USPOREENJA-mnogim se filozofima inilo da ljudi prave razliku izmeu zahtjeva za slobodom i pravima s jedne strane i elje za poveanjem ukupne drutvene dobrobiti s druge strane-misli se da je svaki ovjek nepovrediv i da se to temelji na pravdi-isto tako pravda odbacuje da se gubitak slobode nekih moe opravdati nekim drugim veim dobrom-ne uvaava se miljenje prema kojem se izjednauju gubici i dobici svih pojedinanih osoba-pravo i pravda nisu predmet politikog ili drutvenog pogaanja-pravda kao pravinost tei tome da objasni sva uvjerenja koja govore o prvenstvu pravde-svaki utilitarist shvaa da se njegova naela sukobljavaju s osjeajima za pravdu-pravda i ideja prirodnog prava za utilitarista predstavljaju drugostupanjska naela-naelo korisnosti i pravda su u ravnotei onda kada ne predstavljaju filozofsku tekou-sve dok ugovorna teorija polazi od toga da su naa uvjerenja o vrijednosti pravde ispravna, dotle utilitarizam tei da ih objasni kao drutveno korisnu zabludu-druga razlika je u tome da utilitarista pretpostavlja da su pravinost i naela pravde predmet prvobitnog dogovora(proiruje na drutvo naelo izbora)-naela drutvenog izbora su im utilitaristika-utilitarizam nije individualistiko shvaanje makar zagovara slobodu i slobodu izraavanja, a drutveno dobro se sastoji od pojedinanih koristi-posljednja razlika je da je utilitarizam teleoloka teorija, dok pravda kao pravinost nije-pravda kao pravinost je deontoloka teorija koja ili ne odreuje dobro nezavisno od ispravnog ili ne tumai ispravno kao ono to uveava dobro (deontoloke teorije su one koje nisu teleoloke)-pravda kao pravinost ne koristi naelo maksimuma-u utilitaristikoj teoriji svaka elja ima odreenu vrijednost koja se uzima u obzir kada se odluuje o onome to je ispravno-vano je samo zadovoljavanje drutvenih potreba u to veem obimu-drutvena dobrobit zavisi neposredno i iskljuivo samo od nivoa zadovoljstva ili nezadovoljstva pojedinaca-ako ljudi drugima ograniavaju slobodu i na taj nain ostvaruju samopotovanje, mora se priznati onaj znaaj koji imaju prema svojoj jaini ili neem slinom-ako ih drutvo suzbija to znai da su razorne i da se vea dobrobit moe osigurati na drugi nain; nasuprot tome pravda kao pravinost zahtjeva da ljudi unaprijed prihvate naelo jednakih sloboda-naelo ispravnosti i pravde ograniavaju vrijednost zadovoljstva;postavljaju granice onome to se moe smatrati razumnim shvaanjem dobra-u pravdi kao pravinosti elje i tenje su otpoetka ograniene naelima pravde-u pravdi kao pravinosti pojam ispravnog prethodi pojmu dobraPravedni drutveni sistem-odreuje polje u okviru kojeg ljudi mogu razvijati svoje ciljeve koji su ogranieni pravima, mogunostima i sredstvima-oni interesi ije zadovoljavanje zahtjeva krenje naela pravde nemaju nikakvu vrijednost*-prednost ispravnog nad dobrim u pravdi kao pravinosti pokazuje se kao sredinja karakteristika ovog shvaanja->ono utvruje odreene kriterije za izgradnju osnovne strukture u cjelini->ovo ureenje mora osigurati stabilnost pravednim drutvenim ustanovama-utilitarizam iskljuuje elje i sklonosti koje bi u odreenim datim okolnostima vodile manjem balansu zadovoljstva-svojstvo utilitaristikih uenja je da se oslanja na prirodne injenice i okolnosti ivota pri odreivanju oblika moralnih osobina koje drutvo mora potovatiMoralna ideja pravde ka pravinosti-duboko je ukorijenjena u prvim naelima etike teorije Razlike pravde kao pravinosti i utilitarizma-u vid su uzeta samo klasina uenja ; Bentham, Sidgwick i utilitaristiki ekonomisti Edgworth i PigouHumeova verzija utilitarizma-njegova teorija nije strogo utilitaristika-prigovara Lockeovoj teoriji-naela odanosti i privrenosti utemeljena su u korisnosti-nita se ne dobiva s time to se politika obaveza zasniva na prvobitnom ugovoru-bolje je neposredno se pozivati na korisnost nego posredno kao Locke*-pod korisnou Hume misli samo na ope interese i potrebe drutva-pretpostavlja da bi svaki ovjek bio na dobitku ukoliko bi se zakoni i vlasti pridravali naela zasnovanih na korisnosti-za njega je korisnost oblik zajednikog dobra-ako su ova tumaenja Humea ispravna, nema oiglednog sukoba nema oiglednog sukoba sa prvenstvom pravde i nema sukoba s Lockeom-uloga jednakih prava kod Lockea jesu ta da osiguraju da su odstupanja od prirodnog stanja ona koja potuju prava i slue opem interesuVrijednost klasinog shvaanja Beathama, Edgwortha, Sidgwicka-sasvim jasno shvaaju relativnu nadreenost naela pravde i prava koja iz tog naela proistiu-moe li dobro pobijediti zlo?Razlike izmeu klasinog utilitarizma i pravde kao pravinosti-u toj razlici lei neslaganje oko temeljnih shvaanja drutva-jedno uenje polazi od shvaanja dobro organiziranog drutva kao sistema suradnje koji za cilj ima zajedniku dobit ijim stjecanjem rukovode naela koja bi ljudi izabrali u poetnom poloaju koje je pravino-drugo uenje shvaa drutvo kao efikasno upravljanje drut.sredstvima koje ima za cilj uveavanje zadovoljstva jednog sistema elja koji je utvrdio nepristrani promatra polazei od mnotva pojedinanih sistema elja koji se uzimaju kao unaprijed dani->*usporedba sa klasinim utilitarizmom u njegovom prirodnijem izvoenju istie ovu razliku7. INTUICIONIZAM-uenje u kojem postoji nesvodiv skup prvih principa koji se moraju sravniti kada u razlonom sudu kaemo da je neko rjeenje najpravednije -kada se jednom postigne nivo oposti intuicionisti e tvrditi da vie nema nekih viih konstruktivnijih kriterija za odreenje pravog ranga za suparnike principe pravdeDvije vanosti intuicionistike teorije1.sastoje se od mnotva prvih principa koji se moraju sukobljavati i u pojedinim tipovima sluajeva davati suprotna uputstva2.ne ukljuuju nikakvu eksplicitnu metodu, nikakva pravila prioriteta,po kojima bi se ovi principi mjerili jedni s drugima-dakle, jednostavno smo ostavljeni sami sa sobom da vagamo po intuiciji, po onome to nam se ini najispravnijim-ako i ima nekih prioriteta pri odluivanju intuicijom, oni su sasvim trivijalni i nepotrebniSadraji intuicionizma-pojmovi ispravnog i dobrog se ne mogu analizirati-pogodno formulirani moralni principi ili naela mogu djelovati kao propozicije legitimnim moralnim zahtjevima-intuicionizam moe u sebi sadravati elemente pluralizmaVrste intuicionizma-jedan od naina koji slui za razlikovanje meu intuicionistikim uenjima jeste onaj koji ide preko oposti njihovih naelaZdravorazumski intuicionizam-oblikuje se u skupove specifinih propisa i to na nain da se svaki od tih skupova primjenjuje na neki poseban problem pravde-primjer tih skupina jesu npr.:skup koji je primjenjuje na pitanje o pravinim zaradama,kazne,oporezivanje, itd.-na te skupine primjenjuju se razliiti interesi prema kojima se radi na njihovu rjeavanju-tu se postavlja sljedee pitanje: Po kojim kriterijima sudimo pravednost samih obiaja i legitimnost oovih oekivanja?->odgovor je taj da je potrebno uvesti neku opu shemu odreenja ravnotee propisa i uputa ili ih barem ograniiti u jedan ui okvir->kao primjer posluilo je razmatranje problema pravde preko njegova odnosa sa nekim odreenim ciljevima socijalne politke(odmjeravanje ekonomskih i socijalnih svrha)Naela filozofskih zamisli intuicionizma-zadaa im je prikazati drutvenu politiku i odrediti ravnoteu ciljeva- koncepcija je intuicionistika onda kada nisu dana pravila prioriteta za odreivanje kako dva ili vie naela treba odmjeravati u odnosu jednog naspram drugog (primjer na dihotomiji agregativno-distributivno)-svatko na drukiji nain odmjerava odreena naela s namjerom ostvarenja jednakosti i ukupne dobrobiti-*grafovi u tekstu-za intuicioniste nije vano da njihovi sudovi budu opipljivi u obliku etikih naela ili drutvene pravdeKako se osporava intuicionizam?-jedini nain je taj da se pokae priznat etiki kriterij kojim se razjanjavaju vrednovanja za koja u naim razlonim sudovima mislimo da proizlaze iz mnotvenosti naela-pobijanje intuicionizma sastoji se u tome da se prezentiraju one vrste konstruktivnih teorija za koje se kae da ne postoje-intuicionistike teorije mogu biti i teleoloke(Moore) i deontoloke(Ross-distribucija dobrih stvari)-teleoloko gledite->maksimizacija dobra-etiko gledite se oslanja na intuicijuOdlike intuicionistikih gledita-izrazita panja i mjesto koje se daje pozivanju na nae intuitivne moi-nije voeno konstruktivnim ili priznatim etikim kriterijima-porie da postoji bilo kakvo korisno rjeenje problema prioriteta8.PROBLEM PRIORITETA-problem koji prethodno susreemo kod intuicionizma-prioriteti u tom sluaju predstavljaju niz razlonih sudova o pravednom i nepravednom-klasini utilitarizam se ne poziva na intuiciju, ve se poziva na naelo korisnosti-utilitaristi tvrde da je nae moralno suenje utilitaristiko i da nemamo drugog izbora no prihvatiti takvo razmiljanje-Mill i Sidgwick misle da mi u jednoj toki moramo imati jedan jedinstven pristup kako bi smo izravnali i sistematizirali nae sudove-intuicionisti smatraju da nema nita loeg u tome da se pitanja prioriteta rjeavaju pozivanjem na intuiciju-intuicionistika koncepcija pravde predstavlja samo pola koncepcije pravde-zavisnost o intuiciji se ne moe eliminirati-u pravdi kao pravinosti uloga intuicije je ograniena na vie nainaOgranienost uloge intuicije u pravi kao pravinosti-prva je vezana uz injenicu da su naela pravde ona naela koja bi bila izabrana u prvobitnom poloaju-s druge strane dio vrijednosti zamisli biranja naela pravde je u tome da se razlozi koji na prvom mjestu slue za njihovo prihvaanje mogu navesti kao razlozi koji slue za davanje teine njihovu znaaju-problem prioriteta se moe lake svladati na nain da se istakne uloga pravde i posebne karakteristike situacije poetnog izbora-druga mogunost je ta da se pronau naela koja e se staviti u leksiki ili serijalni redLeksiki red-to je red koji od nas zahtjeva zadovoljenje prvog principa u poretku prije nego to se prijee na drugi, drugi prije nego se prijee na trei, itd.-izbjegava bilo kakvo odmjeravanje naela-oni koji su u poretku ranije postavljeni imaju veu apsolutnu teinu od onih koji su postavljeni kasnije-takav poredak se moe smatrati analognim nizu principa ogranienog maksimuma-kao primjer slui redanje principa jednake slobode ispred principa koji ureuje ekonomske i drutvene nejednakosti-rjeenje prethodnog problema sastoji se u tome da se struktura drutva uredi tako da nejednakosti u bogatstvu i ovlastima budu suglasne sa jednakim slobodama koje se zahtijevaju u principu koji prethodi-raanje principa pravde prua jedno priblino rjeenje problema prioritetaKako se moe reducirati ovisnost o intuiciji?-postavljanjem ogranienijih pitanja i zamjenom prudencijalnog suenja onim moralnimKako je u pravdi kao pravinosti pozivanje na intuiciju regulirano na dva naina?-prvo u drutvenom sistemu izdvajamo odreenu poziciju iz koje emo prosuivati taj sistem i zatim pitamo da li je sa stanovita reprezentativnog ovjeka u toj poziciji racionalno da se jedno ureenje osnovne strukture pretpostavi nekom drugome-uz pretpostavke ekonomske i drutvene nejednakosti treba procjenjivati prema dugoronim oekivanjima najgore stojee drutvene grupe-jedan etiki sud zamjenjujemo sudom racionalne razboritosti-u pristupu problema prioriteta zadatak je da se reducionira, a ne da se eliminira oslanjanje na intuicionistike sudove-praktini cilj je da se postigne razmjerno pouzdan sporazum u suenju da bi se odredila zajednika koncepcija pravde-znai, na cilj treba biti to da formuliranje jedne koncepcije pravde koja bude konvergirala meu naim sudovima pravdeDva naina konstruktivnog bavljenja problemom prioriteta1.preko jedinstvenog sveobuhvatnog naela2.prema mnotvu naela u leksikom nizu-tradicionalne teorije su jedno-naelne ili intuicionistikeZakljuak o leksikom nizu-on ne moe biti striktno ispravan-on moe biti jedna korisna aproksimacija pod specijalnim uvjetima-on moe ukazati na iru strukturu koncepcija pravde i ukazati na pravce na kojima se mogu nai podesnija rjeenja9. NEKE PRIMJEDBE O MORALNOJ TEORIJI-prirodu moralne teorije Rawls razmatra na nain da detaljnije objanjava pojam razlonog suda u ravnotei razmiljanja i razloge za uvoenje tog pojma-moralna sposobnost razluivanja pravednog i nepravednog veoma je sloena-da bi se vidjela ta sloenost potrebno je ukazati na beskonaan broj i raznolikost sudova koje smo spremni napraviti-ovjek ne moe razumjeti osjeaj pravde dok ne sazna to su ta naela na jedan sistematian nain koji pokriva irok krug sluajeva-cilj je ostvariti gramatiko znanje o pojmovima-korektan prikaz moralnih moi mora ukljuivati naela i teorijske konstrukcije koji idu daleko iza normi i standarda koje nalazimo u svakodnevnom ivotu-teorija pravde je dio je teorije racionalnog izbora sa gledita ugovorne teorijeto su i kako nastaju razloni sudovi?-oni nastaju kao sudovi u kojima nae moralne moi mogu ispoljavati u najveoj mjeri bez iskrivljavanja-u odluivanju koje sudove izabrati, moemo slobodno ukljuivati ili iskljuivati i jedne i druge-razloni sudovi su jednostavno oni koji se donose pod uvjetima povoljnijima za iskazivanje osjeaja pravde -kriteriji kojima se odreuju ti sudovi jesu uvjeti koji su povoljni za promiljanje i suenje uopePojam ravnotee razmiljanja-potreba za tim pojmom nastaje na slijedei nain-prema provizornoj svrsi moralne teorije, moe se rei da pravda kao pravinost predstavlja hipotezu da su naela koja su bila izabrana u prvobitnom poloaju identina onima koja odgovaraju naim razlonim sudovima, dakle, opisuju na osjeaj pravde-sa stajalita moralne filozofije najbolji prikaz osjeaja pravde neke osobe nije onaj koji odgovara njenim sudovima ve onaj koji odgovara njenim sudovima u ravnotei razmiljanjaKomplikacije oko pojma ravnotee razmiljanja-s jedne strane, to je pojam koji je karakteristian za izuavanje onih naela koja vode one djelatnosti koje su oblikovane i stvorene samoodreenjemNaini tumaenja ravnotee razmiljanja-pojam se razlikuje u zavisnosti od toga da li je prikazan samo sa onim deskripcijama koje vie ili manje odgovaraju neijim postojeim sudovima ILI je prikazan sa svim moguim deskripcijama koje se mogu slagati s naim sudovima zajedno sa svim relevantnim filozofskim razlozima za njih-neizvjesno je da li se moe postii stanje ravnotee razmiljanja-najvie to moemo uiniti jest to da izuavamo koncepcije pravde koje su nam poznate u tradiciji moralne filozofije i svaku novu koja se pojavi te ih onda ispitamo-Rawls je u prikazivanju pravde kao pravinosti njena naela i argumente usporedio sa nekim drugim uobiajenim gleditima-pravda kao pravinost se u okviru navedenih razmatranja moe razumjeti tako da se dva ranije spomenuta naela odabiru jer bolje odgovaraju naim promiljenim razlonim sudovima nego te poznate alternative(utilitarizam i perfekcionizam)-na taj nain se pravda kao pravinost pribliava svom idealu, ali ga ne postiePitanja koja nam namee objanjenje ravnotee razmiljanja1.da li ravnotea razmiljanja postoji2.da li je jedinstvena3.moe li se postiiZakljuak prvog poglavlja-teorija pravde je upravo to->TEORIJA-to je teorija moralnih osjeanja koja postavljaju naela koja upravljaju naim moralnim moima ili naim osjeajem pravde-postoji odreena injenica kojima se pretpostavljena naela mogu kontrolirati ->nai razloni sudovi u ravnotei razmiljanja-teorija pravde je podlona istim metodskim pravilima kao i druge teorije-definicija je samo jedno sredstvo koje se koristi u postavljanju ope strukture teorije-nae sadanje teorije su primitivne i imaju velike nedostatke-da bi smo dobili odgovor na pitanje koje gledite predstavlja najbolju aproksimaciju potrebno je izvjesno razumijevanje rivalskih teorijaRAWLS 2. POGLAVLJENaela pravde-teorija pravde moe se podijeliti na dva glavna dijela:1.na tumaenje poetnog stanja i izlaganje naela koja se u njemu mogu birati2.na dokaz kojim se utvruju pravila koja bi stvarno bila prihvaena-u ovom se poglavlju raspravlja o dva institucionalna naela pravde i o vie individualnih te se razjanjava njihov smisaoO emu se raspravlja?1.o ustanovama kao o predmetu pravde2.o pojmu formalne pravde3.o tri vrste proceduralne pravde4.o mjestu teorije dobra5.u kom su smislu teorije pravde egalitaristikeCilj ovog poglavlja i rasprave-objanjenje znaenja i primjene samih naela10.USTANOVE I FORMALNA PRAVDA-naela drutvene pravde najprije se odnose na osnovnu strukturu drutvato je ustanova?-ustanova je javni sistem pravila kojim se odreuju poslovi i poloaji s odgovarajuim pravima i dunostima,moima i zatitom-ovakva pravila razvrstavaju oblike djelovanja na ona koja su dozvoljena/nedozvoljena, osiguravaju kanjavanje,obranu i sl.kada se prekrePrimjeri ustanova i ustaljenih drutvenih djelovanja-igre,obredi,suenja,skuptine,triteKoje dvije stvari se podrazumijevaju pod ustanovom?1.apstraktni predmet, tj.mogui oblik ponaanja izraen sistemom pravila2.ostvarenje pravilom odreenih djelovanja u mislima i ponaanjima pojedinaca u izvjesnom vremenu i mjestuPravedna i nepravedna ustanova-pravedna je ustanova ona koja je ostvarena,efikasna i nepristrano voenaStvarne i apstraktne ustanove-ustanove kao apstraktni predmet su pravedne ili nepravedne samo ukoliko bi svako njihovo ostvarivanje bilo pravedno ili nepravednoKada ustanova postoji?-onda kada stvarna djelovanja odgovaraju onima koja ona propisuje, u skladu sa javnim uvjerenjem da je neophodno pridravati se sistema pravila koja ustanova odreujePravila u okviru ustanova-sastanak,izglasavanje,nain postavljanja proceduralnih pitanja-pravila ponaanja su pravila kojih se zaposlenici ustanova moraju pridravati-naela pravde se biraju pod pretpostavkom znanja da e biti javna->u ugovornoj teoriji to je prirodna pretpostavkaKonstitutivna pravila ustanova-postoje razlike izmeu konstitutivnih pravila institucije koja ustanovljuju razliita prava i dunosti te strategija i uputstva o tome kako se ustanova moe najbolje iskoristiti za postizanje posebnih ciljevaVrste strategija i uputstava-racionalne strategije i uputstva zasnivaju se na analizi odluivanja pojedinaca i grupa o tome koja djelovanja treba dopustiti-strategije i uputstva nisu dio ustanove ve pripadaju njezinoj teoriji Teorija odreene institucije-npr.teorija parlamentarne politike-polazi od konstitutivnih naela, analizira naine na koje je mo raspodijeljena, analizira kako e oni koji u njoj sudjeluju koristiti mogunosti koja su im ona pruaIzgradnja i reforma drutvenih ureenja-pri tome se moraju razraditi sheme i taktike koje one dozvoljavaju i ponaanja koja podravaju-u idealnom sluaju ljudi bi se trebali rukovoditi individualnim ciljevima i eljama, a postizati drutveno poeljne ciljevePojedinano pravilo i ustanova-ta dva pojma se mogu meusobno razlikovati, ali se i oba mogu razlikovati od osnovne strukture drutvenog sistema u cjelini-slino tome, ustanova moe biti nepravedna a da drutveni sistem u cjelini nije-unutar drutvenog sistema jedna prividna nepravda moe ispravljati drugu-cjelina je uvijek manje nepravedna nego to bi to bila kada bi zadrala samo jednu nepravednu stranu-znai, sistem moe biti nepravedan iako nijedna njegova institucija nije nepravedna-postoje institucije na koje se pojam pravde ne primjenjujeIstraivanje pretpostavke da izvjesna osnovna struktura postoji-njena pravila u skladu su sa shvaanjem pravde-naela pravde->osiguravaju dodjeljivanje temeljnih prava i dunosti i odreuju podjelu dobiti od drutvene suradnjeFormalna pravda-nepristrano i dosljedno provoenje zakona i ustanova-zahtjeva da se pri njenom provoenju zakoni i ustanove jednako primjenjuju na sve klase-Sindgwlok je istaknuo kako ova vrsta jednakosti sadri sam pojam zakona ili ustanove-formalna pravda je poslunost sistemu ili privrenost naelu-prema Sidgwicku se zakoni i ustanove mogu primjenjivati ravnopravno i biti nepravedni-formalna pravda je pravda u obliku reda koji iskljuuje oblike nepravde-formalna pravda je u vidu pravnih ustanova vid vladavine prava koja osigurava legitimna oekivanjaJedna vrsta nepravde-nespremnost sudaca i ljudi na vlasti da se pridravaju odgovarajuih pravila

11. DVA NAELA PRAVDE1.svaka osoba bi trebala imati jednaka prava na najire osnovne slobode koje su suglasne sa istim slobodama drugih (jednakost poziva u skladu sa sposobnostima)2.drutvene i privredne nejednakosti bi trebale biti ureene na taj nain da bi istovremeno bilo(jednakost kao pravina jednakost mogunosti):a)da e svakome biti od koristi b)da pripadaju poloajima i poslovima koji su otvoreni svima-ova dva naela se odnose na osnovnu strukturu drutva i sadre dva nejasna izraza ''svakome od koristi'' i ''otvoreni svima''-ona bi trebala odreivati dodjelu prava i dunosti te rapodjelu drutvenih i privrednih prednosti-ova naela pretpostavljaju da se drutvena struktura moe podijeliti na dva ili vie dijela s tim da se jedno naelo odnosi na jedan vid drutva, a drugi na drugi vid-ta dva naela razdvajaju vidove drutvenog sistema koji definiraju i osiguravaju jednake slobode graana od onih koji odreuju i ustanovljuju drutvene i privredne nejednakostiOsnovne slobode graana-politika sloboda(pravo glasa i pravo da se bude biran za javnu slubu)-sloboda govora i okupljanja-sloboda savjesti i miljenja-sloboda linosti uz pravo vlasnitva(posjedovanja) line svojine-sloboda od samovoljnog uhienja i zatvaranja-najvaniji su prvo i drugo naelo slobode jer se iz njih zapravo izvode svih ostali-prvo naelo zahtjeva od svih ovih sloboda da budu jednake budui da bi graani pravednog drutva trebali imati ista osnovna prava-drugo naelo se odnosi na raspodjelu dohotka i bogatstva i na ustrojstvo organizacija koje koriste razlike u stupnju vlasti i odgovornosti-dok raspodjela bogatstva i dohotka ne mora biti jednaka,ona mora svakome donositi koristi dok poloaji vlasti i poslovi nareivanja moraju biti pristupani svima-drugo naelo se primjenjuje tako to se osigurava da su poloaji otvoreni svima i da svima donose dobit-ova naela je potrebno urediti u niz tako da prvo ima prednost nad drugim-ovakav poredak znai da se odstupanja od ustanova jednake slobode koje se zahtijevaju prvim naelom, ne mogu opravdati ili nadoknaditi poveanim drutvenim ili privrednim prednostima-raspodjela dohotka,bogatstva i hijerarhije vlasti moraju biti suglasne sa slobodama jednakih graana i sa jednakim mogunostima-teorija pravde zavisi od teorije drutva na vie naina to e biti objanjeno u nastavku-osnovna dobra->prvotna dobra-prva dva naela su poseban sluaj opijeg shvaanja pravde koje se moe izraziti na slijedei nain:->sve drutvene vrijednosti (sloboda i mogunost, dohodak i bogatstvo te osnove uvaavanja linosti moraju se podijeliti jednako; osim ako je nejednaka raspodjela bilo koje vrijednosti ili svih ovih vrijednosti svakome od koristi->dakle, nepravda je jednostavno nejednakost koja nije svakome korisna (ovo shvaanje je neodreeno i zahtjeva dodatna tumaenja)->kao prvo, pretpostavimo da osnovna struktura drutva raspodjeljuje odreena osnovna dobra->ta drutvena osnovna dobra su npr. prava,slobode,moi,mogunosti,dohodak,bogatstvo i koristi ih svaki ovjek->druga osnovna dobra su npr.zdravlje,snaga,inteligencija i matovitost i to su prirodna dobra->ako pretpostavimo da stojimo u poetnom hipotetikom ureenju gdje su sva osnovna dobra podijeljena jednako, svi imamo ista prava i dunosti i svatko ima jednak udio u dohotku i bogatstvu->>takvo stanje stvari nam prua kriterij za ocjenjivanje daljnjih poboljanja->ukoliko bi izvjesne nejednakosti u bogatstvu i moi u organizacijama uinile da svima bude bolje nego u hipotetikom poetnom stanju, one su u skladu sa opim shvaanjem pravdeTeorijska mogunost-teorijska mogunost nam govori da je teorijski mogue da ljudi steknu dovoljnu drutvenu i privrednu dobit kao naknadu za odricanje od izvjesnih osnovnih slobodaOpe shvaanje pravde-ne ograniava dozvoljene vrste nejednakosti-jedino zahtjeva da se pobolja poloaj svih-ovdje ne moramo pretpostaviti nikakvu dramatinu nejednakost kao to je pristajanje na ropski poloaj->umjesto toga moemo pretpostaviti da se ljudi odriu svojih politikih prava na nekom znaajnom stupnju privrednih dobiti, pogotovo u sluajevima kada bi njihova sposobnost koritenja politikih prava utjecala na smjer politika ionako bila beznaajna (ovaj oblik razmjene iskljuuje navedena dva naela)->zato?-> zato jer jer su ureena kao niz i ne dozvoljavaju da se osnovne slobode razmjene za privredne i drutvene dobitiVrednovanje osnovnih drutvenih dobara-izraava se ureenjem naela u niz-kada su vrednovanja racionalna onda je takav i izbor reda u nizu ovih naelaRazvijanje pravde kao pravinosti-razvijajui taj koncept poeljno je (kao to ini sam Rawls) ope shvaanje pravde ostaviti po strani i umjesto njega razmatrati samo poseban sluaj ovih dvaju naela ureenih kao niz-prednost ovog postupka jest u tome to se od samog poetka shvaa postojanje problema izbora i ulae se napor da se pronau naela na kojem se on zasnivaRazlika izmeu prava i dobiti-razlika izmeu osnovnih prava i sloboda i privrednih i drutvenih dobiti oznaava razliku izmeu osnovnih dobara koju bi smo mogli iskoristiti-ta razlika ukazuje na duboku podijeljenost u drutvenom sistemuPosljedice primjene dvaju naela na ustanove-to se moe prikazati na nekoliko primjera1.prava i slobode na koje se ova naela odnose jesu ona koje odreuju javna pravila osnovne strukture->da li su ljudi slobodni odreeno je pravima i dunostima koje ustanovljuju glavne ustanove drutva->sloboda je izvjesna povezanost drutvenih oblika->prvo naelo zahtjeva da se izvjesna vrsta pravila(ona koja se odnose na slobodu)na sve jednako primjene i da se omogui postizanje najire mogue slobode koja je suglasna sa istom takvom slobodom svih->jedini razlog za ograniavanje prava koja def.slobode i suavanje ljudskih sloboda jest u tome da bi se ovako definirana jednaka prava meusobno sukobljavala2.kada se u naelima spominju osobe ili se od svakog zahtjeva da ima koristi od nejednakosti, time oznaavaju reprezentativne osobe koje se nalaze na razliitim drutvenim poloajima->oekivanja reprezentativne osobe ovise o raspodjeli prava i dunosti u osnovnoj strukturi->poveavanjem izgleda reprezentativnog ovjeka u jednom poloaju poveavamo ili smanjujemo izglede reprezentativnih ljudi u drugim poloajima->budui da se drugo naelo odnosi na oblik ustanova, ono se odnosi i na oekivanja reprezentativnih pojedinaca-ni jedno naelo se ne odnosi na tono odreenu raspodjelu dobara na tono odreene pojedince-dakle, drugo naelo zahtjeva da svaka osoba ima koristi od nejednakosti koje osnovna struktura dozvoljava-nedozvoljivo je opravdavati razlike u dohotku ili u moi u organizaciji time da enedostaci jednog poloaja biti nadoknaeni veim prednostima drugogaPrimjena naela korisnosti na osnovnu strukturu-kada bi se to uinilo to bi zahtijevalo da uveamo oekivanja reprezentativnog ovjeka to bi nam pak dozvolilo da gubitke jednih nadoknadimo dobicima drugih-nasuprot tome, ova dva naela zahtijevaju da svi steknu dobit od privrednih i drutvenih nejednakosti-naela se moraju tako precizirati da ona daju sasvim odreena rjeenja->u nastavku Rawls prelazi na rjeenje tog problema12.TUMAENJA DRUGOG NAELA-poto su naela ''svakome od koristi'' i ''svima jednako otvoreni'' dvosmisleni, oba dijela drugog naela imaju dva prirodna znaenja -poto su ta dva prirodna znaenja meusobno nezavisna, naelo ima etiri mogua znaenja -ako pretpostavimo da prvo naelo jednake slobode ima uvijek isto znaenje, tada imamo etiri mogua tumaenja ovih dvaju naela, a to su sljedea:1.sistem prirodne slobode2.liberalna jednakost3.demokratska jednakost4.prirodna aristokracija-prvo tumaenje oznauje se kao sistem prirodne slobode->u ovom razumijevanju prvi dio drugog naela trebao bi se shvatiti kao naelo efikasnosti koje je prilagoeno na nain da se moe primjenjivati na ustanove ili osnovnu strukturu drutva->drugi dio drugog naela shvaa se kao otvoreni drutveni sistem u kojem su pozivi otvoreni svima prema njihovim sposobnostima-u svim tumaenjima prvog naela pretpostavlja se da je zadovoljeno prvo naelo jednake slobode i da je rije o privredi slobodne trgovine u kojoj sredstva proizvodnje mogu ali i ne moraju biti u privatnom vlasnitvu->tada sistem prirodne slobode sadri tvrdnju da e osnovna struktura koja zadovoljava naelo efikasnosti i u kojoj su svi poloaji otvoreni onima koji su sposobni i voljni da se trude da ih steknu->to e dovesti do pravedne raspodjele->ovo uenje sadri znaajni in iste proceduralne pravde ->ako se prava i dunosti raspodjeljuju na ovaj nain smatra se da e nastati shema koja pravino rasporeuje bogatstvo i dohodak te vlast i odgovornost bez obzira na to do kakvog e rasporeda uistinu doiDigresija na naelo efikasnosti-ono je formulirano tako da se moe primijeniti na osnovnu strukturu-izvorna namjena ovog naela nije bila da se primjenjuje na ustanove ve na odreene karakteristike privrednog sistema-naelo dri da je neka raspodjela efikasna onda kada nije mogue promijeniti je tako da neke osobe poboljaju svoj poloaj, a da istovremeno druge osobe ne pogoraju svoj poloaj-organizacija proizvodnje je efikasna ukoliko ne postoji nain da se promjene utroci inilici proizvodnje tako da se povea proizvodnja neke robe, a da se proizvodnje ni jedne druge ne smanji-raspodjela dobara ili shema proizvodnje su neefikasni ukoliko postoji nain da se pobolja poloaj nekih pojedinaca, bez pogoravanja drugih-Rawls pretpostavlja kako u izvornom stanju uesnici prihvaaju ovo naelo prosuivanja efikasnosti privrednih i drutvenih ureenjaDODATAK: NAELO EFIKASNOSTI-pretpostavljamo da postoji nepromjenjiva koliina robe koju je potrebno raspodijeliti na dvije osobe-mora se zadovoljiti tzk.Paretov kriterij:ne postoji preraspodjela koja poboljava poloaj svake osobe, ne pogoravajui bilo iji poloaj-naravno, ovdje postoje mnoge efikasne kombinacije:1.raspodjela u kojoj jedna osoba stie cjelokupnu koliinu robe je efikasna budui da ne postoji preureenje koje bi poboljalo neiji poloaj, a ne bi pogoralo niiji-osoba koja dri sve morala bi gubiti, ali naravno da nije svaka raspodjela efikasna-sve dok neka raspodjela ostavlja neke ljude spremne na razmjenjivanje dobra s drugima,ona ne moe biti efikasna jer spremnost na trgovinu pokazuje da postoji preureenje kojim se poloaj jednih poboljava, a drugih ne pogorava-dakle, efikasna je ona raspodjela kod koje nije mogue ostvariti daljnje korisne razmjene-naelo efikasnosti dozvoljava postojanje mnogih efikasnih rasporeda-svako efikasno ureenje bolje je od nekog drukijeg ureenja, ali ni jedno efikasno ureenje nije bolje od nekog drugog efikasnog ureenja2.naelo efikasnosti moe se primijeniti na osnovnu strukturu tako to e se poi od oekivanja reprezentativnih ljudi -tada moemo rei da je ureenje prava i dunosti u osnovnoj strukturi efikasno tako ako i samo ako je nemogue izmijeniti pravila, nanovo definirati shemu prava i dunosti i time poveati oekivanja bilo kog reprezentativnog ovjeka,a da se istovremeno ne umanje oekivanja nekog drugog reprezentativnog ovjeka (takve izmjene moraju biti suglasne s drugim naelima)-dakle, pri mijenjanju osnovne strukture nije nam dozvoljeno da prekrimo naelo jednake slobode i zahtjeva za otvorenou svih poloaja-ono to se moe mijenjati jest raspodjela dohotka i bogatstva i nain na koji mo u organizacijama i razliiti drugi oblici vlasti upravljaju razliitim aktivnostima-raspored osnovnih dobara moe se prilagoavati kako bi se izmijenila oekivanja reprezentativnog pojedinca-ureenje osnovne strukture je efikasno onda kada ne postoji ni jedan nain da se promjeni raspodjela tako da se poveaju izgledi jednih, a istovremeno ne smanje izgledi drugih3.postoje mnoga efikasna ureenja efikasne strukture-svako takvo ureenje potvruje podjelu koristi od drutvene suradnje-u tom sluaju sva efikasna ureenja smatraju se jednako pravednim-postoje maksimumi(zapoljavanje,ropstvo) koji daju isti broj efikasnih stanja jer nijedan se ne moe napustiti u pravcu podizanja oekivanja bilo kog reprezentativnog ovjeka bez da umanji oekivanje drugog reprezentativnog ovjeka u odnosu na kojeg se maksimum i definira-dakle, ovi ekstremi jesu efikasni ali je sigurno da ne mogu biti jednako pravedni-ovakve primjedbe na socijalne sisteme prenose primjere raspodjele odreenih dobara datim pojedincima kada je efikasna raspodjela u kojoj jedna osoba posjeduje sve-ova razmiljanja pokazuju da naelo efikasnosti samo po sebi ne moe sluiti kao shvaanje pravde te se ono mora na neki nain dopuniti:1. U sistemu prirodne slobode naelo efikasnosti ogranieno je odreenim temeljnim ustanovama;kada su ova ogranienja zadovoljena svaka raspodjela do koje doe prihvaa se kao pravedna-tako se pokazuje da ukoliko elimo prihvatiti konano stanje kao pravedno, a ne samo kao efikasno, moramo prihvatiti osnovu kojom se u danom trenutku odreuje poetna raspodjela-u sistemu prirodne slobode poetna raspodjela se utvruje ureenjima sadranim u shvaanju o otvorenosti svih poziva u skladu sa sposobnostima -ova ureenja pretpostavljaju da su zadovoljena naela jednake slobode i slobodne trine privrede-ona zahtijevaju formalnu jednakost mogunosti u tom smislu da svi imaju ista zakonska prava pristupa svim istaknutijim drutvenim poloajima-poetna podjela sredstava pod snanim je utjecajem prirodnih i drutvenih sluajnosti-najoiglednija nepravednost sistema prirodne slobode jest u tome to doputa da udio u raspodjeli bude odreen injenicama koje su sa moralnog stajalita proizvoljne2. Liberalno tumaenje pokuava ispraviti prethodno tumaenje dajui zahtjevu otvorenost svih poziva u skladu sa sposobnostima i dodatni uvjet potovanja pravine jednakosti mogunosti -svi trebaju imati pravine mogunosti da se domognu poloaja-pod pretpostavkom da postoji prirodna raspodjela sposobnosti oni koji se nalaze na istom nivou sklonosti i sposobnosti i raspolau istom spremnou da ih iskoriste, trebali bi imati iste izglede za uspjeh bez obzira na njihov poetni poloaj u drutvenom sistemu ili kasti u kojoj su se rodili-dakle, liberalno tumaenje ovih dvaju naela tei k tome da ublai utjecaj drutvenih uvjeta i prirodne sree na odreivanje udjela u raspodjeli->da bi se taj cilj ostvario potrebno je drutveni sistem odrediti dodatnim osnovnim strukturalnim uvjetom->slobodna trina ureenja moraju se uklopiti u okvir politikih i zakonskih ustanova koji usmjerava ukupne trendove privrednih kretanja i odrava drutvene uvjete koji su neophodni za postojanje pravine jednakosti mogunosti-mada liberalno shvaanje izgleda neosporno bolje od sistema prirodne slobode jo uvijek pokazuje nedostatke iz ega proizlazi tree tumaenje3. Iako liberalno shvaanje jo uvijek dozvoljava da prirodna raspodjela sklonosti i sposobnosti odreuje raspodjelu bogatstva i dohotka-takav ishod je proizvoljan s moralnog stajalita jer rezultati prirodne lutrije odluuju o udjelu u raspodjeli-ne smatra se opravdanim dozvoliti da raspodjela prirodnih svojstava odreuje raspodjelu dohotka i bogatstva ve da to ini povijesni ili drutveni sluaj-opseg do koje se prirodne sposobnosti mogu razvijati i koristiti ovisi o drutvenim uvjetima i klasnim shvaanjima-u stvarnosti je nemogue osigurati jednake izglede za uspjeh i obrazovanje ->budui da liberalno shvaanje u tome ne uspijeva to nas ohrabruje da potraimo drukije tumaenje dvaju naela pravde4.Prirodna aristokracija -prema ovom shvaanju ne tei se za utjecaju na drutvene okolnosti mimo onoga to zahtjeva formalna jednakost mogunosti -prednost onih koji su od prirode obdareniji moraju se ograniiti na one koji poboljavaju poloaj siromanijih slojeva drutva-aristokratski ideal se primjenjuje na otvoreni sistem, a bolji poloaj onih kojima on pogoduje smatra se pravednim samo ukoliko bi oni dolje imali manje,kada bi oni gore dobivali manje-i liberalno i aristokratsko shvaanje su nestabilni, no sa moralnog stajalita oni su jednako proizvoljni-ne moemo biti zadovoljni ni sa kojim drugim shvaanjem osim onim demokratskim13.DEMOKRATSKA JEDNAKOST I NAELO RAZLIKOVANJA-do demokratskog se shvaanja dolazi kombiniranjem naela pravine jednakosti mogunosti sa naelom razlikovanja-ovo naelo uklanja neodreenost naela efikasnosti izdvajajui poseban poloaj s kojeg bi trebalo prosuivati drutvene i privredne nejednakosti osnovne strukture-ako pretpostavimo institucionalni okvir koji odreuje jednaka sloboda i pravina jednakost mogunosti, vea oekivanja bolje stojeih pravedna su ako i samo ako su dio sheme kojom se poboljavaju oekivanja najniih lanova drutva-intuitivna ideja je ta da drutveni poredak ne bi trebao priznavati i tititi privlanije izglede imunijih lanova osim ukoliko od toga siromaniji lanovi imaju koristiDODATAK: Naelo razlikovanja-ako imamo raspodjele koje se smatraju jednako pravednim tada naelo razlikovanja jest strogo egalitaristiko shvaanje i to u tom smislu da ukoliko ne postoji raspodjela koja poboljava poloaj obiju osoba, jednaka se raspodjela mora smatrati boljom-bez obzira na to koliko se poboljava stanje bilo koje osobe, sa stanovita naela razlikovanja ni jedna osoba ne moe stei dobit ako je ne stekne i druga-takoer, nita se ne gubi ukoliko nije mogue precizno usporeivanje korisnosti raznih osoba-dovoljno je da moemo odrediti osobu u najgorem poloaju i da utvrdimo njena racionalna vrednovanja-manje egalitaristiko i moda ak uvjerljivije gledite os naela razlikovanja jest sluaj u kojem se izraava injenica da kad god bilo koja od dvije osobe stekne relativni dobitak, svaki njegov daljnji dobitak postaje manje vrijedan sa drutvene toke gledita-nasuprot tomu, klasinom utilitaristu svejedno je kako je raspodjeljen konstantni zbir dobitaka ->on se poziva na jednakost jedino onda kada se ne moe donijeti odluka-kako bi se na kvalitetan nain ilustriralo naelo razlikovanja, mora se razmotriti raspodjela dohotka na drutvene klase:->u ovom sluaju moemo pretpostaviti da grupe sa razliitim primanjima odgovaraju odreenim reprezentativnim pojedincima u odnosu na ija oekivanja moemo ocjenjivati tu raspodjelu->npr.oni koji poinju svoj ivot kao lanovi poduzetnike klase u demokraciji sa privatnom svojinom imaju vee izglede od onih koji se raaju u klasi nekvalificiranih radnika->u skladu s naelom razlikovanja, ovakve poetne nejednakosti su opravdane jedino ukoliko su razlike u oekivanjima od koristi reprezentativnom ovjeku koji je u najgorem poloaju to u ovom sluaju odgovara nekvalificiranom radniku->nejednaka oekivanja su dozvoljena ukoliko bi njihovo ujednaavanje jo vie pogoralo poloaj radnike klase->Kako se i na koji nain moe nejednakost opravdati naelom razlikovanja? ->to se moe tumaiti i opravdati tako da se stvorena materijalna poboljanja od strane roenih u vioj klasi ire kroz itav sistem sve do najsiromanijih->nakon svega navedenog, Rawls donekle razmatra ovo naelo na slijedei nain:-najprije je kod primjene potrebno razlikovati dva sluaja:1.onda kada su oekivanja onih u najgorem poloaju dostigla maksimum-nikakve daljnje promjene u oekivanjima onih u boljem poloaju ne mogu pomoi onima u gorem poloaju-tada nastaje najbolje mogue ureenje koje Rawls naziva savreno pravednom shemom2.kada oekivanja onih u boljem poloaju doprinose dobrobiti onih s manje sree-dakle, ako bi se njihova oekivanja umanjila, izgledi onih u najgorem poloaju takoer bi se pogorali, no jo nije ostvaren maksimum-via oekivanja onih u boljem poloaju mogla bi podignuti oekivanja onih na najniem poloaju-> takva shema je u cjelini pravedna, ali nije najpravednije ureenje-shema je nepravedna onda kada su oekivanja jedne osobe ili vie njih pretjerana ->kada bi se dogodilo da se ova oekivanja umanje, poloaj najnesretnijih bi se popravio-koliko je neko ureenje nepravedno zavisi o tome koliko su pretjerana pojedina oekivanja i od toga u kojoj mjeri ona zavise od nepotivanja drugih naela pravde kao to je recimo pravina jednakost mogunosti->ovdje je potrebno uoiti da iako je naelo razlikovanja jedno naelo maksimizacije, postoje znaajne razlike izmeu razliitih vrsta ureenja koja odstupaju od najboljeg ureenja->drutvo bi trebalo izbjegavati ono ureenje u kojem su doprinosi onih u boljem poloaju negativni-ovdje smo vidjeli da sistem prirodne slobode i liberalno shvaanje pokuavaju ii dalje od naela efikasnosti tako to e ublaiti njegov domet i djelovanje na nain da e ih ograniavati temeljnim ustanovama i preputajui sve ostalo proceduralnoj pravdiDemokratsko shvaanje-ono dri da iako proceduralna pravda moe biti bar donekle zadovoljena, nain na koji se to u prethodnim tumaenjima postie ostavlja suvie prostora drutvenim i politikim sluajnostima-ovdje je naelo razlikovanja suglasno sa naelom efikasnosti-kada je naelo razlikovanja zadovoljeno, nemogue je poboljati poloaj bilo kojeg reprezentativnog ovjeka u najgorem poloaju ija bi oekivanja trebalo uveati-dakle, pravdu definiramo tako da bude suglasna s efikasnou, posebice onda kada su oba naela zadovoljena-naravno, ukoliko je osnovna struktura nepravedna ova dva naela e odobriti promjene kojima e se umanjiti oekivanja onih u boljem poloaju i zbog toga demokratska jednakost nije suglasna sa naelom efikasnosti ukoliko smatramo da ono podrazumijeva da su dozvoljene samo promjene koje poboljavaju svaije izglede-pravda prethodi efikasnosti i zahtjeva promjene koje nisu efikasne u navedenom smislu-suglasnost postoji samo u tom smislu da je savreno pravedna shema istovremeno i efikasnaTekoe u vezi sa znaenjem naela razlikovanja-pretpostavlja se da je ovo naelo svakome od koristi kada je zadovoljeno-to je oigledno jer se poloaj svakog ovjeka poboljava u odnosu na poetno ureenje jednakosti-pritom mora biti jasno da nita ne zavisi od toga da li smo sposobni utvrditi poetno ureenje, odnosno, nivo dobrobiti ljudi u poetnom stanju ne utjee bitno na primjenu naela razlikovanja-oekivanja su lanano povezana te ukoliko neko poboljanje ima za posljedicu poveanje oekivanja onih na najniem poloaju, njime se poveavaju oekivanja svih drugih-takoer, sva oekivanja su neprekinuta to znai da je nemogue poveati ili smanjiti oekivanja bilo kog reprezentativnog ovjeka, a da ne poveamo ili smanjimo oekivanja svakog drugog reprezentativnog ovjeka -dakle, naelo razlikovanja je korisno svima i duni smo uveavati oekivanja onih koji su u najgorem poloajuDODATAK: LANANE VEZE-pretpostavimo da postoje tri reprezentativna ovjeka -jedan je u najboljem, jedan u najgorem i jedan u srednjem poloaju-naelo razlikovanja ne zavisi o tome da li su ovi odnosi zadovoljeni-onaj i najgorem penje se prema srednjem prema jo boljem poloaju-ovdje moemo primijetiti da je vjerojatno da kada dobivaju oni u najgorem poloaju od toga imaju koristi i oni u srednjem budui da se doprinosi onih u boljim poloajima ire kroz itavo drutvo i ne ograniavaju se samo na pojedine sektore-irenje ovakve dobiti potiu dvije karakteristike ustanova od kojih su obje prisutne u osnovnoj strukturi:1.one nastaju kako bi se ostvarili izvjesni temeljni interesi koji su zajedniki svima 2.poloaji i poslovi su otvoreni svima-lanana povezanost esto moe postojati pod uvjetom da su zadovoljena ostala naela pravde-svako kretanje u pravcu savreno pravednog ureenja poveava prosjenu dobrobit i poboljava oekivanja svih-pod ovakvim posebnim uvjetima naelo razlikovanja ima iste praktine posljedice kao kao i naela prosjene korisnosti i efikasnosti-postoji jo jedna tekoa koja se tie neprekidnosti-neprekidnost se pretpostavlja kako bi se pojednostavilo izlaganje naela razlikovanja-dokazano je da promjene u oekivanjima onih u najboljem poloaju ne utjeu ni na koji nain na one u najgorem poloaju->u ovakvim sluajevima neprekinutost nije zadovoljena pa da bi smo to mogli uiniti radimo slijedee:1.u osnovnoj strukturi sa n odgovarajuih reprezentativnih ljudi najprije vodi do maksimuma dobrobit reprezentativnog ovjeka u najgorem poloaju2.uz nepromjenjivu dobrobiti reprezentativnog ovjeka u najgorem poloaju dovodi do maksimuma dobrobiti reprezentativnog ovjeka u sljedeem najgorem poloaju i tako sve do posljednjeg koraka da se nemijenjanje dobrobiti svih prethodnih reprezentativnih ljudi dovede do maksimuma dobrobiti reprezentativnog ovjeka u najboljem poloaju ->NAELO LEKSIKOG RAZLIKOVANJA-u skladu sa posljednjih nekoliko iznesenih odjeljaka, drugo naelo bi trebalo glasiti ovako:->drutvene i privredne nejednakosti moraju biti tako ureene da su istovremeno:a)od najvee koristi onima u najgorem poloajub)posljedica poslova i poloaja otvorenih svima pod uvjetima pravine jednakosti mogunosti-konano, trebalo bi se zapaziti da se naelo razlikovanja mogu jednostavno prilagoditi opem shvaanju pravde->ope shvaanje je jednostavno isto to i naelo razlikovanja primjenjeno na sva osnovna dobra ukljuujui slobodu i mogunosti ->ope shvaanje dobra poboljava se usporedno s poboljanjem drutvenih uvjeta ivota->zakljuno, naelo razlikovanja je osnovno u itavom ovom radu14.Pravina jednakost mogunosti i ista proceduralna pravda-u ovom djelu Rawls razmatra drugi dio drugog naela kojeg bi trebalo shvatiti kao liberalno naelo pravine jednakosti mogunosti -ovdje se posebno eli razmotriti odnos ovog naela naspram ideje iste proceduralne pravde-razlozi za postavljanjem zahtjeva da svi poloaji budu otvoreni nisu iskljuivo prilog efikasnosti-naelo otvorenosti poloaja izraava uvjerenje da ako neka mjesta nisu na pravian nain otvorena svakome, oni koji su iskljueni imaju pravo osjeati da im se nanosi nepravda ak i ako imaju koristi od poveanog zalaganja onih kojima je dozvoljeno da ih zauzmu-osnovna struktura je prvenstveni predmet pravde to znai da je prvi distributivni problem raspored osnovnih prava i dunosti i ureenje drutvenih i privrednih nejednakosti i legitimnih oekivanja koja se na njima zasnivaju-u teoriji pravde kao pravinosti drutvo se shvaa kao kooperativni poduhvat iji je cilj zajednika dobit-osnovnu strukturu sainjava javni sistem pravila koji odreuje shemu djelatnosti koja potie ljude da rade zajedno sa ciljem proizvodnje to vee koliine dobara i dodjeljuje svakome odreene priznate zahtjeve za udjelom u prinosima-ono to ovjek ini zavisi od toga to javna pravila kau da e time stei, a ono to ovjek stie zavisi od onoga to ini->do nastale raspodjele dolazi potovanjem prava koje su ljudi stekli svojim radom u svjetlu ovih legitimnih oekivanja -ova razmatranja upuuju na ideju da se pitanje raspodjele promatra kao stvar iste proceduralne pravde-intuitivna ideja jest da se drutveni sistem izgradi na nain da vodi do pravednih posljedica-pojam iste proceduralne pravde najlake je razumjeti usporeivanjem sa savrenom i nesavrenom proceduralnom pravdom->kako bi smo ilustrirali prvu moemo za primjer uzeti sluaj pravine raspodjele:-*to je priao na seminaru-dakle,odreeni broj ljudi eli podijeliti kola pod pretpostavkom da je jednaka podjela pravina-koji postupak moe dovesti do tog rjeenja?-oigledno rjeenje je da jedan ovjek podjeli kola i dobije posljednji komad, dok drugi prije njega mogu birati komad koji ele-naravno da e taj ovjek podijeliti kola na najpravednije mogue dijelove jer na taj nain e sam sebi osigurati najvei mogui udio-ovaj primjer ilustrira dva karakteristina svojstva savrene proceduralne prave:1.postoji nezavisan kriterij koji odreuje to je pravina podjela2.mogue je izumiti postupak koji uvijek daje poeljno rjeenje-dakle, bitno je da postoji nezavisan kriterij za odluivanje o tome koja podjela je pravina i postupak koji osigurava da se do njega doe-ovdje je sasvim jasno da je proceduralna pravda rijetka, ako ne i nemogua, u sluajevima koji su od veeg praktinog znaaja-nesavrena proceduralna pravda moe se prikazati na primjeru krivinog postupka:->poeljno rjeenje jest da se optueni proglasi krivim ako i samo ako je poinio djelo za koje mu se sudi->krivini postupak osmiljen je tako da se njime trai i utvruje istina u toj stvari->nemogue je izmisliti zakonska pravila koja e uvijek dovesti do tone presude->teorija sudskog postupka istrauje postupke i pravila iznoenja dokaza i sl.kako bi se utvrdilo koji imaju najvee izglede da ostvare taj cilj i da budu u skladu s ostalim ciljevima zakona->razumno je oekivati da e razliiti naini suenja u razliitim okolnostima dovesti do pravih presuda, ako ne uvijek onda barem najee->suenje je primjer nesavrene proceduralne pravde->iako se paljivo slijedi zakon i postupak se pravino i ispravno vodi, moe se doi do pogrene presude->nevin ovjek moe biti osuen, a krivac moe biti osloboen->pravna greka: ->do nepravde ne dolazi uslijed bilo kakve ljudske greke ve uslijed sluajne kombinacije okolnosti koja onemoguava postizanje svrhe zakonskih pravila->karakteristino obiljeje nesavrene proceduralne pravde ne postoji ostvarljiv postupak koji neizostavno vodi do njega-nasuprot tome, ista proceduralna pravda se sprovodi kada ne postoji nezavisan kriterij ispravnog rjeenja: umjesto njega postoji prikladna ili pravina procedura koja dovodi do rjeenja koje je takoer odgovarajue ili pravino bez obzira na to kakvo je, pod uvjetom da je procedura dosljedno provedena-opet bilo na seminaru*:->ako se neka osoba upusti u klaenje koje je pravino provedeno , raspodjela do koje dolazi poslije posljednjeg klaenja je pravina ili bar nije nepravina bez obzira na to o kakvoj je stvarnoj podjeli rije->pritom Rawls pretpostavlja da su pravina ona klaenja koja nose nulto oekivanje dobitka koja su dobrovoljna,da nitko ne vara itd.->postupak klaenja je pravian i u njemu se dobrovoljno sudjeluje pod uvjetima koji su pravini->prema tome, temeljni uvjeti odreuju pravian postupak->izrazita osobina iste proceduralne pravde je u tome da se postupak za odreivanje pravednog rjeenja uvijek mora provesti->naravno da ne moemo rei da je neko stanje stvari pravino pravino zato to se do njega moglo doi primjenom nekog pravinog postupka->pravina procedura prenosi svoju pravinost na rjeenje jedino ukoliko je stvarno provedena-prema tome, da bi smo primijenili ideju iste proceduralne pravde na raspodjelu, nuno je izgraditi pravedan sistem ustanova i njime nepristrano upravljati->jedino na temelju pravedne osnovne strukture koja ukljuuje pravedno politiko ustrojstvo i pravedno ureenje privrednih i drutvenih ustanova moemo rei da postoji potrebna pravedna proceduraOsobine osnovne strukture:-sve njene ustanove zasnivaju se na tumaenju dvaju naela pravde i povezane su njima-intuitivna ideja je jasna-ako pretpostavimo da zakon i vlasti rade tako da uspijevaju ouvati konkurentnost trita to dovodi do potpune zaposlenosti svih inilaca proizvodnje, da su svojina i bogatstvo odgovarajuim oblikom oporezivanja ili na neki drugi nain raspodijeljena i na itavo drutvo i da je svima osiguran socijalni minimum-takoer, moemo pretpostaviti da ope obrazovanje svakome osigurava pravinu jednakost mogunosti s time da su osigurane i sve druge jednake slobode-tada izgleda da nastala raspodjela i shema oekivanja tee tome da budu u skladu s naelom razlikovanja-u ovom skupu ustanova za koje smatramo da osiguravaju drutvenu pravdu u modernoj dravi, prednost koju imaju imuniji poboljavaju uvjete ivota onih u najgorem poloaju-postojee ustanove su optereene nepravdama, ali moe se pretpostaviti da postoji nain da se njima upravlja u skladu s njihovom osnovnom zamisli ili namjerom, a da se istovremeno zadovolji i naelo razlikovanja i zahtjevi slobode i pravina jednakost mogunostiUloga naela pravinih mogunosti-nesumnjivo je da je uloga naela pravinih mogunosti u tome da osigura da sistem suradnje bude u skladu s istom proceduralnom pravdom -ako to nije zadovoljeno proceduralna pravda se ne smije prepustiti sama sebi-velika praktina prednost iste proceduralne pravde sastoji se u tome to za funkcioniranje pravde nije potrebno voditi rauna o promjenjivim okolnostima meuljudskih odnosa-dakle, prihvaanjem ovih dvaju naela pravde zahtjeva i suglasnost da se kao nevana za stvar socijalne pravde odbace mnoga saznanja i mnoge pojedinosti iz svakodnevnog ivota-u istoj proceduralnoj pravdi raspodjela dobara ne ocjenjuje se prvenstveno usporeivanjem raspoloive koliine sa datim eljama i potrebama odreenih ljudi-podjela proizvedenih stvari odvija se u skladu s javnim sistemom pravila, a taj sistem odreuje to e se proizvoditi, koliko i kojim sredstvima-on odreuje i legitimne zahtjeve ije uvaavanje dovodi do konane raspodjele -dakle, u ovoj vrsti proceduralne pravde ispravna raspodjela zasniva se pravednosti sheme suradnje i na potovanju zahtjeva pojedinaca koji u njoj sudjeluju-raspodjelu ne moemo cijeniti nezavisno od sistema iji je ona proizvod ili od toga to su pojedinci dobrovoljno inili u svijetlu ustanovljenih oekivanja-shvaanje zasnovano na dvama naelima pravde ne tumai prvobitni problem distributivne pravde kao da je rije o alokativnoj pravdiAlokativno shvaanje pravde-izgleda prirodno kada je potrebno raspodijeliti skup dobara na odreene pojedince sa poznatim eljama i potrebama-dobra koja se dijele nisu proizvod ovih pojedinaca niti se oni nalaze u bilo kakvim odnosima suradnje -budui da nema prava prvenstva na stvarima koje je potrebno raspodijeliti, prirodno je razdijeliti ih u skladu sa eljama i potrebama ili u skladu sa maksimalnim nivoom istog zadovoljstva-pravda postaje vrsta efikasnosti osim ukoliko se jednakost ne smatra vrjednijom-alokativno shvaanje vodi klasinom utilitaristikom gleditu:-zato?->zato to ovo uenje izjednaava pravdu sa dobronamjernou nepristranog promatraa, a njega samog sa najefikasnije zamiljenim ustanovama iji je cilj ostvarenje najveeg nivoa zadovoljstva-po ovom shvaanju(alokativnom) drutvo se vidi kao mnotvo odvojenih pojedinaca od kojih se svaki definira pomou zasebne krive raspodjele prava i dunosti i rasporeivanja oskudnih sredstava potronje pod uvjetom da se potuje pravilo o najpotpunijem zadovoljavanju elja-ovdje je vano uoiti da utilitarizam ne tumai osnovnu strukturu kao shemu iste proceduralne pravde jer utilitarist ima nezavisan kriterij za ocjenjivanje svih raspodjela, a to je da li se njima postie najvii nivo istog zadovoljstva-u njegovoj teoriji ustanove su nesavrena ureenja za ostvarivanje tog cilja-zadatak dravnika prema tome jest uspostavljanje drutvenih shema koje e se najvie pribliiti unaprijed odreenom cilju-osnovna struktura ovdje postaje primjer nesavrene proceduralne pravde-ovo je zamiljeno tako da na jasan nain opie osnovnu strukturu koja se koristi idejom iste proceduralne pravde-pojmovi osnovne strukture, vela neznanja, leksikog ureenja, najgoreg poloaja i iste proceduralne pravde primjeri su pojmova pomou kojih moemo sastaviti razumno shvaanje pravde-drutvena mudrost se sastoji u stvaranju takvih ustanova u kojima ne izrastaju nerjeive tekoe i u shvaanju potrebe za jasnim i jednostavnim naelima15. OSNOVNA DRUTVENA DOBRA I OSNOVE OEKIVANJA-Rawls ovdje poinje s razmatranjem oekivanja i naina na koji se mogu ocjenjivati-znaaj ovog pitanja moe se usporediti sa utilitarizmom-primjenjeno na osnovnu strukturu, naelo korisnosti zahtjeva od nas da teimo maksimumu algebarskog zbira oekivanja koja se odnose na sve odgovarajue poloaje-utilitarizam poprilino jasno pretpostavlja postojanje tonih mjera ovih oekivanja-ne samo da je neophodno postojanje kardinalne mjere oekivanja svakog pojedinca ve ove mjere moraju omoguiti smisleno usporeivanje pojedinanih oekivanja-samo zato to usporeujemo dobrobiti razliitih ljudi ne znai i da razumijemo osnove na kojima to inimo ili da moramo ove usporedbe prihvatiti kao tone-da bi smo razrijeili ove stvari moramo objasniti ove sudove i iznijeti kriterije na kojima se zasnivaju -za raspravljanje o pitanjima drutvene pravde moramo pokuati pronai objektivne temelje ovim usporedbama -za sada izgleda da naelo korisnosti stavlja nae sposobnosti za ocjenjivanje ravnotee prednosti pred takve zahtjeve da u najboljem sluaju predstavlja neodreeni apelacijski sud u stvarima pravde-mada su ove tekoe stvarne, a naelo razlikovanja oblikovano da ih nadiemo i rijeimo, Rawls ne eli njegovu prevlast u odnosu na utilitaristiko naelo->prvo,skeptinost o mogunosti meuljudskih usporeivanja veoma je esto zasnovana na spornim gleditima kao npr.da je jaina zadovoljstva ili uivanja koja govori o neijoj dobrobiti zapravo jaina iste ulnosti i da samo onaj u ije iskustvo ulaze ti ulni osjeaji moe znati za njihovu jainu, dok je nemogue da ih bilo tko drugi sa razumnom izvjesnou upozna ili sazna->obje ove tvrdnje su pogrene-stvarne tekoe utilitarizma nalaze se na drugoj strani:-glavna primjedba je ta da ak ukoliko moemo usporeivati zadovoljstva razliitih osoba, ova usporeivanja moraju odraavati vrijednosti za koje smatramo da im teimo-spor o mogunosti meuljudskog usporeivanja vrijednosti tei tome da zamagli stvarno pitanje, a to je:da li je uope potrebno teiti maksimumu ukupne sree?-naelo razlikovanja rjeava neke tekoe pri meuljudskim usporedbama i to na dva naina:-najprije, sve dok smo sposobni odrediti reprezentativnog ovjeka u najgorem poloaju, za sve ostalo su potrebni samo redni sudovi o dobrobiti-nije vano koliko je gori poloaj ovog reprezentativnog pojedinca-ukoliko moemo poloaje razvrstati kao bolje ili gore, najgori se moe nai-ostale tekoe kardinalnog mjerenja se ne javljaju-pri uveavanju dobrobiti reprezentativnog ovjeka u najgorem poloaju ne moramo ii dalje od rednih sudova-ukoliko moemo odrediti da li neka promjena u osnovnoj strukturi poveava ili smanjuje njegovu dobrobit moemo odrediti stanje koje je za njega najbolje-dakle, naelo razlikovanja zahtjeva manje od naih sudova o dobrobiti-osnovna dobra su stvari za koje pretpostavljamo da ih racionalan ovjek eli-moe se pretpostaviti da e ljudi s veom uspjenou ostvarivati svoje namjere i postizati ciljeve bez obzira na to o kojim je ciljevima rije-osnovna drutvena dobra razvrstana u irim kategorijama jesu: prava i slobode, mogunosti i moi, dohodak i bogatstvo->ona su drutvena dobra sa stanovita njihove povezanosti sa osnovnom strukturom; slobode i moi odreene su pravilima glavnih ustanova, a raspodjela dohotka i bogatstva odreena je njimaTeorija dobra:-poznata jo od Aristotela-prihvatili je Kant i Sidgwick-ona ne predstavlja predmet spora izmeu teorija ugovora i utilitarizma-osnovna ideja jest da je osobno dobro odreeno onim to za njega najracionalniji dugoroni ivotni plan ukoliko su mu ivotne okolnosti razumno naklonjene-ovjek je sretan ukoliko je manje-vie uspjean u ostvarivanju toga plana