Ravnatelj Hrvatski zavod za - InfoTrend · Raznolikost iskustava Evolucijsko doba medija i zabave - Masovno pristupanje proizvodu, kanalu i poslovnomu modelu Digitalno doba na digitalne

Informatička tehnologija u poslovanjuICT

Stranapraksa iiskustva

PRILOG

BPM: formula za oporavak RH

Broj 1896/2012CIJENA: 32 kn4,5 €5 KM

Siniša VargaRavnatelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

IT rekonstrukcija industrije zdravlja

Lean & Agile – evolucija učinkovitosti

ICT u braku iz interesa

Što nakon digitalnoga?

Zaštita kritične infrastrukture

www.ericsson.com/hr/ict_rjesenja/e-zdravstvo [email protected]

pametna_rjesenja_230x297.indd 1 14.5.2012 14:42:02

189/6/2012 infoTrend 3

UVODNIK<Informatička tehnologija u poslovanjuICT


PRILOG


Broj 1896/2012CIJENA: 32 kn4,5 €5 KM

Siniša VargaRavnatelj

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje






online: www.infotrend.hr

INFOTRENDPrvi hrvatski časopis zainformatiku u poslovanju

Nakladnik:TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski iinformatički konzaltingŽajina 61/1, 10 000 ZagrebOIB: 03544854623Raiffeisenbank Austria d.d.Žiroračun 2484008-1103024067Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593e-pošta: [email protected] online: www.infotrend.hr

Direktor:Slavko Vidović

Glavni i odgovorni urednik:Branko Kosece-pošta: [email protected]

Dopisnik iz BiH:Haris Hamidović

Dopisnik iz Srbije:Nikola Marković

Jezična obrada:Anđelko Kovačević

Oglašavanje i pretplata:Ana Mišiće-pošta: [email protected]

Grafičko oblikovanje:Pictoris d.o.o.

Izrada i održavanje web-portala:Novena d.o.o. Zagreb

Tisak:Zina d.o.o. Zagreb

Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno,no nakladnik ne može odgovarati za posljedicenjihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autorai ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije.Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahval-nošću i biti će im posvećena puna pozornost.Za možebitnu suradnju potreban je prethodnipismeni ili telefonski dogovor.Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nijeunaprijed izričito dogovoreno.Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopu-šteno uz obavezno navođenje izvora.

ODGOVORNI ZA FUNKCIONIRANJE ZDRAVSTVA u Hrvatskoj nalaze se pred „nemogućom misijom“. Prezaduženi bi zdravstveni sustav trebao namiriti nakupljene dugove, unaprijediti zdravstvene usluge i pritom potrošiti manje proračunskoga novca.

Ograničenje potrošnje lijekova i druge mjere štednje na račun bolesnih, poticanje na privatno zdravstveno osiguranje, pritisak na dobavljače – sve su to polovične mjere koje kratkoročno mogu usporiti urušavanje sustava javnoga zdravstva, ali nikako ga ne mogu izliječiti.

Kao i na svim ostalim poljima javne i državne uprave, pravo je rješenje u korjenitoj reorganizaciji sustava pomoću informatičkih i komunikacijskih tehnologija, nešto o čem danas političari vole pričati, ali istodobno zaziru od primjene.

Srećom, u zdravstvu je stanje ipak obećavajuće. Nakon bezbrojnih

inicijativa, stotina samostalnih rješenja, od smiješnih do izvrsnih, informatika je ipak prokrčila put do jedinstvenih rješenja za primarnu zdravstvenu zaštitu kojima se hrvatsko zdravstvo i informatička industrija mogu ponositi. Iz našega razgovora s ravnateljem Hrvatskoga zavoda za zdravstvenu zaštitu (potražite na 8. strranici) i njegovom pomoćnicom za informatičku tehnologiju, proizlazi da će se očuvati kontinuitet i tempo razvoja informatičke infrastrukture, što je zapravo jedino pravo dugoročno i suvremeno rješenje za ozdravljenje i razvoj našega zdravstvenog sustava.

IT i industrija zdravstva

4 infoTrend 189/6/2012

NAJAVA

Konferencija o poslovnim procesimaOkrugli stol na temu “BPM: Strategijska spremnost za poslovne promjene” na kojem su se okupili predstavnici Vlade RH, javne uprave, privatnog sektora i znanstvene zajednice planiran je kao radni uvod u predstojeću 10. jubilarnu BPC 2012 konferenciju o poslovnim procesima.

TEMA: e-ZDRAVSTVO

Rekonstrukcija industrije zdravstvaTrenutno u Ministarstvu zdravlja stručna tijela i povjerenstva pišu stra-tegiju razvoja zdravstvenoga sustava od 2012. do 2020. O informatizaciji zdravstva koje je ključna strategije razvoja zdravstvenog sustava Hr-vatske, razgovaramo sa ravnateljem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, primariusom doktorom Sinišom Vargom.O informatičkim aspektima provođe-nja strategije razvoja zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, razgovaramo s mag. ing. el. Tatjanom Prenđa Trupec, pomoćnicom ravnatelja HZZO-a za informatičku tehnologiju.

NAJAVA

SmartCard2013Ovogodišnja konferencija prikazat će najnoviji stupanj razvoja tehnologije kartica, bankomata i EFT POS terminala, samouslužnih kioska i uređaja, s posebnim naglaskom na trendove u području smart kartica (beskontaktno čitanje, mobilni pristup i sl.) te ključne elemente koje uvode izdavatelji kartica i tvrtke za personalizaciju da bi umanjili svaki rizik.

INTERVJU

Ekspertni integrirani sustaviNova obitelj informatičkih sustava omogućuje klijentima alternativu današnjemu modelu poslovnoga računalstva u kojem veći broj različitih sustava zahtijeva znatne resurse pri instalaciji, radu i upravljanju. Za InfoTrend govori Krešo Perica, glavni direktor IBM Hrvatska.

SOFTVER

Lean i AgilePotrebe za razvojem IT rješenja stalno rastu kako rastu naše potrebe za komunikacijom, učinkovitijim i bržim poslovanjem, te prikazivanjem stvarnoga svijeta kroz virtualni svijet medija. Usavršavanje alata, povećanje njihove složenosti i napredak tehnologije zahtijevaju i drukčiji pristup metodama razvoja koje se posljednje desetljeće intenzivno usredotočuju s pojedinca na timove.

ICT U ENERGETICI

Brak iz interesa S jedne strane novac i želja, a s druge strane privlačnost i pamet koja to zna iskoristiti. U najmanju ruku lukavo i nemoralno, a nerijetko i pokvareno, no tako to obično zamišljamo u svijetu međuljudskih odnosa. U poslovnome je svijetu stvar potpuno drukčija. Brak iz interesa u poslovnome svijetu zvuči vrlo poželjno – pogotovo ako je interes, a onda i korist, obostrana.

e-POSLOVANJE

Isto, ali boljeKorištenje je Interneta u poslovanju nužnost koja uvjetuje nove standarde ponašanja i globalnim korporacijama i najmanjim tvrtkama. Digitalna ekonomija, uz otvaranje novih

mogućnosti u poslovanju, nepovratno mijenja strukturu gospodarstva u svim segmentima.

OSVRT

Kuda ide Mipro?Ambicija je organizatora pokriti onaj front tehnologijâ koji se razvija, koji nosi društveni razvoj i da budemo regionalni centar okupljanja za jugoistočnu Europu.

INFORMATIČKO OBRAZOVANJE

40 godina mojih konferencijaDiplomirani inženjer elektrotehnike i diplomirani ekonomist Ante Polonijo, programer i predavač, organizator i voditelj IS-a u velikim sustavima kao što su HEP DP Elektroprimorje i DINA Omišalj, karijeru nastavlja s više od tri desetljeća rada na organizaciji informatičkih stručnih konferencija.

ISTRAŽIVANJE

Nakon digitalnogaDa bi zadovoljili korisnike kao i part-nere ekosustava, pružatelji usluga

>U OVOM BROJU

13

6

17

20

32

814

30

26

Raznolikost iskustava

Evolucijsko doba medija i zabave

- Masovno pristupanje proizvodu, kanalu i poslovnomu modelu

Digitalno dobana digitalne platforme u svrhu

korisnika, postupna promjena kod ponude proizvoda

Doba povezanih korisnika

iskustva, distribucija kanala i prihodovnih modela

Godina osmice

42Nakondigitalnog

32

28


U OVOM BROJU<

medijskoga i zabavnoga sadržaja (M&E, Media and Entertainment) moraju zakoračiti u dimenziju „iza digitalnoga“ da bi mogli, u svako doba, isporučiti individualna iskustva na zahtjev.

ICT i PRAVNA PRAKSA

CybersquattingDomaće tvrtke i poduzetnici za lokaciju svojih web-stranica najčešće biraju adrese u .hr domeni. Međutim, često se događa da su takve adrese već zauzete, odnosno da ih je zauzelo neko drugo poduzeće ili čak da su zlonamjerno registrirane kako bi se od istoimenoga poduzeća tražila naknada za ustupanje.

OSVRT

Godina osmiceIako je petodnevni događaj pod nazivom WinDays 12 u svojem tehnološkom dijelu (WinDays 12 Technology konferencija) prvenstveno bio namijenjen informatičarima te u svojem poslovnom dijelu (WinDays Business konferencija) menadžerima, na kraju je ispalo da će od njega najviše najviše koristi imati privrednici.

INTERVJU

Tko je zadužen za promjene?Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska: Mi u Hrvatskoj nemamo strategiju, nismo utvrdili kamo želimo stići, a to znači da je svaki put dobar i onda ne razvijamo one ključne vještine koje su potrebne da bismo uspjeli u upravljanju promjenama chain managementa. I kako vrijeme

prolazi, mi i dalje radimo na stari način.

STUDIJA SLUČAJA

Nema premalih poslovaU razgovoru sa Sašom Mitrovićem, dipl. ing. građevinarstva, predstavljamo vam uspješnu projektantsku kuću Stabilnost iz Rijeke koja, i u vrijeme recesije, zahvaljujući korištenju suvremenih informatičkih alata, ima uvijek dovoljno kvalitetnih i unosnih poslova.

ICT vijesti iz BiH

ICT vijesti iz SrbijePSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE

Stručnjaci za loše odlukeDonošenje je odluka dio naše privatne i poslovne rutine. Međutim, donošenje dugoročnih, rizičnih ili nepopularnih odluka nikada nije jednostavno jer za sobom povlači odgovornost za posljedice.

53

55

PRILOG

e-EuropeRecentnim su se promjenama na političkoj sceni iznova pokrenula raz-mišljanja i aktivnosti u prostoru pribli-žavanja Europskoj uniji, što bi trebalo otvoriti promjene u domeni izgradnje digitalne i povezane uprave, ali ne toliko zbog uprave same, nego zbog krajnjega cilja – usluga građanima. Ako malo bolje pogledamo što muči Europu, vidjet ćemo da zapravo rješavamo iste probleme: rascjepkana digitalna tržišta, nedostatak intero-perabilnosti, problemi s računalnom sigurnošću i općenito nesigurnošću mreža, manjak ulaganja u razvoj mre-ža, premalo poduzetništva u okviru istraživanja i inovacija, nedostatak digitalnih vještina i znanja te neiskori-štavanje mogućnosti koje tehnologija može pružiti zajednici i društvu.

Provjereno u praksi... savezna država New York uštedjela je 889 milijuna dolara korištenjem prediktivnoga analitičkog softvera u otkrivanju poreznih prijevara, a North Carolina 25 milijuna uporabom istoga softvera za zlouporabe vezane uz račune zdravstvenoga osiguranja starijih osoba (Medicare).Porezno rješenje jedne multinacional-ne softverske kompanije u Nizozem-skoj, prema studiji koju je izradila neovisna savjetnička kuća Ernst & Young, donosi godišnje u državni proračun 1,7 milijardi eura. Sve to zahvaljujući BI alatima i prediktivnoj analitici koja vješto pronalazi porezne manipulacije i utaje.Iako hrvatsko stanje nije istovjetno onomu u SAD-u ili Nizozemskoj, problemi su slični, s tim da su u nas zapravo još izraženiji pa je i prostor za unaprjeđenja vjerojatno i veći. Zid pred kojim se danas nalazi Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, jest javni sektor koji je pregazilo vrijeme. Stoga je reforma javnoga sektora postala prvorazredno pitanje preobrazbe cijele države u suvremen, svrhovit i učinkovit sustav pa samim time i pitanje daljnjega razvoja hrvatskoga društva uopće.

1

5

20Brak iz interesa

41

42

50

Godina osmice

46

56


OSVRT

POD POKROVITELJSTVOM VLADE REPU-BLIKE HRVATSKE te Business Process Ma-nagement Instituta, održan je okrugli stol na temu “BPM: Strategijska spremnost za poslovne promjene” na kojem su se oku-pili predstavnici Vlade RH, javne uprave, privatnoga sektora i znanstvene zajedni-ce. Taj je okrugli stol zamišljen kao rad-ni uvod u predstojeću 10. jubilarnu BPC 2012 konferenciju o poslovnim procesi-ma. U radu su okrugloga stola sudjelovali znanstvenici, gospodarstvenici, predstav-nici javne uprave i konzultantskih kuća te ITC ponuditelji.

Business Process Management je pri-stup uređenju poslovnih procesa u cilju postizanja rezultata usklađenih sa stra-teškim ciljevima organizacije, stvaranja vrijednosti i osposobljavanja organizacije za poduzetniju provedbu svojih poslovnih rezultata. BPM je ključan za optimizaciju troškova tekućega poslovanja koji danas predstavljaju više od 90% izdataka, pa se može tvrditi da je BPM tehnologija koja može uvelike unaprijediti poslovanje u RH.

Konferencija smješta upravljanje poslovnim procesima (BPM) u „ ...kon-tekst novih trendova i uvjeta poslova-nja, priprema za skorašnji ulazak u EU

BPM: TEHNOLOGIJA KOJA MOŽE UVELIKE UNAPRIJEDITI POSLOVANJE U RH

Pomaci su vidljivi

te brzih promjena u poslovnoj okolini koje zahtijevaju poduzetnost organi-zacije.

Najbitnija je promjena vezana uz pristupanje EU-u činjenica da smo iz monitoringa usklađivanja sa za-konodavstvom EU-a prešli u moni-toring provedbe tih istih zakona i s time povezanim praćenjem mjerilâ (benchmarking). U većini je slučajeva provedba zakona povezana s uprav-ljanjem poslovnim procesima u svim fazama, od pripreme i provedbe zako-na do nadzora i poduzimanja mjera za unaprjeđenje stanja u pojedinim upravnim područjima. Tamo gdje po-stoje regulatori koji uređuju pravila poslovanja, poslovni subjekti imaju stalno nove zahtjeve na regulatorno usklađivanje i izvješćivanje.

U Hrvatskoj, kao i u regiji, u većini slučajeva nisu iskorišteni potencijali BPM-a, stoga je osnovni cilj okruglo-ga stola utvrditi preporuke i recepture o tome kako iskoristiti potencijale i postići željene učinke. Uočljivo je da se BPM proširio u onim djelatnostima u kojima postoje snažne regulatorske agencije (bankarstvo, telekomunikaci-je, osiguravateljska djelatnost, energe-tika, javna nabava itd.).

Nakon deset godina rada Konfe-rencije, vidljivi su znatni pomaci u jednome dijelu poduzetnijih, većih organizacija, posebno u industrijama koje su više izložene međunarodnoj konkurenciji.

U ovome trenutku vidimo potre-bu za prihvaćanjem standardizirane metodologije mjerenja zrelosti or-ganizacije za upravljanje poslovnim procesima. Procjena zrelosti svakoj organizaciji u javnome i privatnome sektoru pokazuje na kojoj se razini zrelosti nalazi, koji su potencijali, ali i konkretne akcije nužne za prelazak na višu razinu zrelosti te koje se koristi i učinci time postižu.“

Na okruglome su stolu okupljeni vodeći hrvatski znanstvenici, gospodarstvenici, službenici javne uprave te predstavnici sa-vjetničkih kuća, ICT ponuditelja i regula-tornih tijela dali uvid u trenutačno stanje, detektirali otvorena pitanja u namjeri da potaknu promjene kroz jasne smjernice za iskorištavanje potencijala i postizanje željenih učinaka prije postizanja formal-noga članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Neki naglasci s okrugloga stola:

Slavko Vidović, direktor, InfoDom:

... prije 10 godina, u dobroj smo vjeri pokrenuli ovu konferenciju, ne znajući da će u međuvremenu tema poslovnih procesa postati jedna od vodećih u svijetu menadžmenta i u svijetu IT-a. Ali vjerova-li smo da je ICT struka nemoćna ako vla-sništvo nad procesima i naši kolege me-

U Hrvatskoj, kao i u regiji, u većini slučajeva nisu iskorišteni potencijali BPM-a, stoga je osnovni cilj okrugloga stola utvrditi preporuke i recepture o tome kako iskoristiti potencijale i postići željene učinke


nadžeri, koji upravljaju svojim poslovima svojim znanjem, ne predaju nam onaj dio znanja potreban da se digitaliziraju proce-si i da se iza toga može mjeriti uspješnost poslovnih procesa, odnosno uspješnost ukupnoga poslovanja.

Dijana Šimić, prodekanica, FOI:

... ideja ovoga okruglog stola da konač-no s mnogo razgovora o teorijama, mode-lima, pa donekle i dobrim praksama, poč-nemo razmišljati o tome gdje se mi točno nalazimo. Dakle pogledajmo se u zrcalo, recimo sami sebi gdje smo i što je to što mi možemo napraviti u nekom razumnom vremenu i s raspoloživim sredstvima, i što očekujemo da ćemo postići takvim jednim kretanjem u jednome ciklusu zre-losti... namjeravamo zaokružiti niz pitanja o tome kako da konačno teoriju, o kojoj dugo, dugo razgovaramo, stvarno prove-demo u praksu, pogotovo u današnjem trenutku kada nas manjak sredstava, pri-tisci ulaska u Europsku uniju i otvaranja zajedničkoga tržišta tjeraju optimizirati svoje poslovanje.

Ivan Maglić, direktor Gartner Adriatic:

... naši analitičari tvrde da je definitiv-no to jedan od segmenata IT-a koji, una-toč krizi od 2008. do 2009., ne bilježi pad u ukupnome IT budžetu. Naše ankete s CEO-ima, s IT direktorima, s članovima uprava pokazuju da je BPM jedno od rijet-kih područja u kojem i uprave i menadžeri i IT vide prostor za ostvarenje onih ciljeva koji su zbog krize sada došli u prvi plan, a to su daljnje uštede i optimizacije procesa

i troškova kroz način da se zadrži poslovna izvrsnost i učinkovitost, a istodobno da se vidi gdje postoji pro-stor za uštede.

Branimir Delić, član Uprave, Zagrebački holding:

... odlučili smo se za pri-mjenu novoga poslovnog modela na modelu SAS-a, znači Software za service. Tražili smo da dobavljač na vlastiti trošak oprema naša vozila terminalnom opremom... također do-bavljač na vlastiti trošak

koristi hardver, softver. Zaželjeli smo i onu situaciju koja je u svijetu informati-ke zapravo najpoželjnija, a to je da mi kao korisnici nemamo nikakvu obvezu održa-vanja softvera. Dakle business continuity je potpuno „outsourcan“ na isporučitelja opreme.

Boris Blumenschein, InfoDom:

... Danas se složeni sustavi više ne mogu rješavati klasičnim aplikacijskim sustavi-ma. Sve se više iskazuje potreba za softver-skim platformama. Osnovno je obilježje softverskih platforma da vi instalirate svu potrebnu infrastrukturu, ne morate ju uopće imati kod sebe nego može biti iznajmljena, može biti korištena kao uslu-ga ili po transakciji ili na neki drugi način, ali bitno je da postoji takvo jedno okru-ženje u kojem se nove usluge, novi servisi mogu generirati čak i ako danas ne znamo koji će to biti.

Nataša Berić, Ministarstvo poljoprivrede:

... Ministarstvo je poljoprivrede u fazi završetka posljednjega velikog projekta, a to je SVIS � središnji veterinarski infor-� središnji veterinarski infor-macijski sustav, i tu ćemo pokriti najveći dio svih naših poslovnih procesa. Stan-dardizirani su i inspekcijski nadzori, naše ministarstvo nas ima 1200 i uvijek je po-lovina inspektora na terenu, a oni imaju vrlo visoku razinu korištenja sustava. Tu bih htjela još napomenuti da ni jedna ustanova ne može dobro poslovati ako joj svake četiri godine pometete menadž-ment. Naša su ministarstva, na žalost, u takvome položaju.

Hrvoje Sagrak: ... problem izobrazbe vladajućih elita

treba ići do te mjere da ministri, državni tajnici i svi oni koji jesu u političkoj funk-ciji budu uključeni u procese, da znaju koja je od njih korist... mi ovdje zapravo govo-rimo o jednome od recepata za izlazak iz krize. Mi govorimo kako biti djelotvorniji u našem okruženju, kako za učinjeni rad dobiti dodanu vrijednost, što nije samo stvar realnoga sektora nego i javne uprave. U tome smislu danas, na žalost, nemamo ni jedan kvalificirani studij nečega što se naziva Masters of Public Administration, što je vani znanost kao takva, jednako kao i poslovna administracija.

Vesna Bosilj Vukšić, Ekonomski fakultet Zagreb:

... Mi danas govorimo o upravljanju poslovnim procesima, ali treba reći da organizacije često primjenjuju i druge koncepte, primjerice, koncepte poslovne inteligencije, skladištenje podataka, online analitičke obradbe. Upravljanje je poslov-nim procesima jedan aspekt, jedna per-spektiva, ono naravno nije jedino i nije sve i često u organizaciji postoji potreba kom-biniranja različitih pristupa da bi se doista mogla mjeriti uspješnost organizacije.

Josip Brumec, FOI:

... Postoje različite definicije poslov-nih procesa, ja preferiram ovu, i tu bih istaknuo samo posljednje četiri riječi - poslovni je proces nešto što daje usluge i proizvode od značaja za kupca ili korisni-ka. I to je sve što je bitno. I tu se odmah na početku počnemo lomiti, kada razmišlja-mo kako definirati neki poslovni proces. Imajte na umu da BPM nije informatički nego poslovni pothvat. Informatičari vam trebaju kao članovi tima koji će preuzeti odgovornost za izradbu softvera za pra-ćenje vlastitoga procesa, a ne za preustroj procesa.

Programski je odbor BPC 2012 nakon održanoga okruglog stola generirao pre-poruke za dionike: gospodarstvo, javnu upravu i akademsku zajednicu. Nastavak na ovaj okrugli stol bit će jesenska BPC 2012 konferencija, na kojoj će teme s okrugloga stola biti još podrobnije obra-đene i podijeljene sa širom javnosti.


>ICT INDUSTRIJA

INFOTREND: Ministar dr. Ostojić u gotovo svakom javnom nastupu navodi važnost informatizacije zdravstva. U intervjuu Liječničkom vjesniku naveo je da u zdravstvu ne

valjaju upravljanje i informatizacija. Može-te li navesti prva tri koraka koja će HZZO učiniti da se slika o e-zdravstvu popravi?

Rekonstrukcija industrije zdravlja

SINIŠA VARGA: Prva su tri koraka koja će HZZO učiniti integracija, osuvreme-njivanje i izgradnja sustava za upravlja-nje informacijama. Sadašnja je situacija takva da imamo mnogo informatičkih otoka i centralizirani e-sustav po pitanju upravljanja u primarnoj zdravstvenoj za-štiti, međutim mnogi drugi čimbenici u zdravstvenome sustavu nisu uključeni, a

to su prvenstveno bolnice, sustav javno-ga zdravstva, sustav zdravstvene njege u kući, pa i u samome Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje. Prema tomu, integracija ima svoju svrhu objediniti sve informacije na jednom središnjem mjestu kako bi se bolje upravljalo zdravstvenim sustavom.

Drugi je segment osuvremenjivanje soft-

Dr. Siniša Varga, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje


e-ZDRAVSTVO <

Trenutno u ministarstvu stručna tijela i povjerenstva

pišu strategiju razvoja zdravstvenoga sustava

od 2012. do 2020. O informatizaciji zdravstva koje je ključna strategija

razvoja zdravstvenog sustava Hrvatske,

razgovaramo s ravnateljem Hrvatskog zavoda za

zdravstveno osiguranje, primariusom doktorom

Sinišom Vargom.

vera i hardvera. Analizom postojećeg su-stava uvidjeli smo nedostatke i trenutno je u tijeku izrada strategije i detaljnih akcij-skih planova za osuvremenjivanje sustava. Iako je dosadašnja strategija gotovo isklju-čivo bila usmjerena na razvoj vlastitih rje-šenja, razmišljamo i o kupnji takozvanih „off the shelf“ rješenja koja su provjerena i već dokazana u praksi.

Pod osuvremenjivanjem također pod-razumijevamo i novi hardver, pa nam je prva inicijativa bila poboljšanje hardvera u samom Hrvatskome zavodu za zdrav-stveno osiguranje, gdje će se tijekom ljeta instalirati dosta nove opreme kako bi cije-li sustav postao robustniji, odnosno kako ne bi dolazilo do padanja sustava, osobito CEZIH-a, središnjega sustava za primarnu zdravstvenu zaštitu. Na terenu se vrlo do-bro zna da postoji problem s dosta čestim padanjem sustava, što će se tijekom ovo-

ga ljeta srediti. Konačno, s novom opremom, integracijom podataka i unapređenjem postojećih rješenja prikupljat će se mnogo informacija pa će nam biti potreban dobar bu-siness inteligence sustav kako bismo na svrhovit način dobro upravlja-li tim informacijama i mogli bolje upravljati sustavom na osnovi ras-položivih podataka.

INFOTREND: Ministar najavljuje niz e-projekata, s vrlo kratkim ro-kovima provedbe. Postoji li gene-ralni projektni plan što bi se treba-lo napraviti, do kada, kako i koliko bi to stajalo?

SINIŠA VARGA: Trenutno u mini-starstvu stručna tijela i povjerenstva pišu strategiju razvoja zdravstve-noga sustava od 2012. do 2020. In-formatizacija je velika sastavnica te strategije. Imamo puno posla i radi se praktično 24 sata na dan kako bi se pripremile što učinkovitije mjere koje bi dale nove rezultate po pi-tanju pristupačnosti i dostupnosti zdravstvene zaštite, a isto tako tran-

sparentnost upravljanja informacijama u zdravstvenome sustavu, čemu pridaje-mo visok stupanj važnosti. Uz to, želimo istodobno očuvati i privatnost podataka i samu njihovu sigurnost temeljem me-đunarodnih standarda po ISO 27000, te drugih mjera. Sama informatika kao takva mora zauzeti svoje mjesto i u financijsko-me ulaganju u zdravstveni sustav. Današ-nja je procjena da se ulaganja u informa-tiku u hrvatskom zdravstvu kreću između 0.5% i 0.9% ukupnog budžeta, a mi želimo postići da kroz decentralizirana sredstva i druge izvore financiranja, osobito kroz fondove Europske unije, u sljedećem če-tverogodišnjem razdoblju dođemo do ulaganja između 2% i 4%.

Ja sam već naveo prva tri koraka - naše

strateške ciljeve. Strateški projekti kao ta-kvi su e-liste čekanja, e-naručivanje, e-or-topedska pomagala, e-liste lijekova, e-pre-ventiva, e-smjernice propisivanja lijekova, e-kliničke smjernice, informacijski sustav za praćenje unaprjeđenja kvalitete života kroničnih bolesnika, elektronički zdrav-stveni zapis usklađen s EU standardima za interoperabilnost, integracija bolničkih informacijskih sustava i svih zdravstve-nih portala, zajedničke funkcije teleme-dicine, izgradnja informacijskoga sustava za upravljanje sustavom hitne medicine, objedinjavanje svih registara i osuvreme-njivanje trenutačnih aplikacija.

Kako bismo navedeno mogli ostvari-ti, ljudske i financijske resurse stavljamo u nove okvire, reorganiziramo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji tre-nutno objedinjuje sve aktivnosti osmi-šljavanja, pokretanja i vođenja informa-tičkih projekata u zdravstvu metodološki, bez zastoja i koordinirano. U Grožnjanu će se krajem lipnja prezentirati strategija zdravstva 2012.-2020., gdje ćemo s nešto više pojedinosti prezentirati naše planove, a očekujem da će do kraja godine, nakon javne rasprave, strategija biti i službeno objavljena.

INFOTREND: Koja su proračunska sred-stva predviđena za 2012. i za 2013.?

SINIŠA VARGA: U suradnji s Ministar-stvom zdravlja izrađuje se financijski okvir u proračunu za 2012. i projekcija za 2013. i 2014. i to svih ulaganja koja su potrebna da bismo mogli ostvariti zadane ciljeve. Na informatizaciju zdravstvenoga sustava ove godine namjeravamo potrošiti blizu 110 milijuna kuna. Za 2013. izrađu-jemo projekciju, nastojimo održati zamah koji imamo u 2012., ali napominjem da postoje decentralizirana sredstva koja se nisu do sada koristila za informatizaciju. Namjeravamo rezervirati dio tih sredstava kako bi se, primjerice, povezali postojeći sustavi i unaprijedile postojeće aplikacije, te izgradile nove.

INFOTREND: Jesu li stvoreni informatič-ki uvjeti za svođenje lista čekanja u me-dicinski prihvatljive granice, počevši od prvoga kolovoza ove godine?

SINIŠA VARGA: Da, radi se na tome, ali je tempo vrlo naporan. Pogotovo zato što sve to radimo uz redovito poslovanje. Za

Nastavljaju se sve inicijative koje su u e-zdravstvu bile započete u razdoblju od 2001. do 2004.

Ulaganja u informatiku kreću se između 0.5% i 0.9%, a mi želimo postići da kroz decentralizirana sredstva i druge izvore, osobito putem sredstava Europske unije, dođemo do ulaganja između 2% i 4%.

10 infoTrend 189/6/2012

>e-ZDRAVSTVO

sada se planira da će projekt u središnjoj Hrvatskoj krenuti 1. kolovoza, a do kra-ja će godine e-liste čekanja biti pokrivene na nacionalnoj razini. Dana 1. kolovoza Karlovačka županija i regija oko Karlovca i druge županije oko Karlovačke imat će uspostavljenu e-listu čekanja.

Prvo testiranje ide na 5 postupaka, 2 dijagnostička i tri terapijska. Počinje se od CT mozga, magneta kralježnice, ope-racije kuka, koljena i katarakte. Kada se navedenih 5 postupaka završi i pravilno uspostavi u Karlovačkoj županiji, tih se pet postupaka uspostavlja u sljedećoj gru-paciji županija, a u međuvremenu se u Karlovačkoj županiji povećava broj postu-paka i postupno se uključuju. Vjerujemo da ćemo kroz četverogodišnje razdoblje imati potpun zdravstveni sustav zasnovan na sustavu e-listi čekanja.

INFOTREND: e-naručivanje koje bi pro-vodili liječnici obiteljske medicine na-javljeno je za početak sljedeće godine. U sadašnjoj organizaciji, za liječnika obi-teljske medicine, to bi značilo nekoliko sati više dnevnoga administriranja. Hoće li se informatičkim alatima taj problem riješiti?

SINIŠA VARGA: Riječ je o tome da mi in-formatički model sada razvijamo kao alat, a ne kao svrhu. To je alat koji pomaže dok-toru i pacijentu da medicinska skrb bude dostupnija, brža i svrhovitija, a ne dodatni posao koji se nekomu nameće kao admi-nistracija.

Prema sadašnjemu modelu pacijent ide na pregled, vraća se po uputnicu za di-jagnostiku, ide na dijagnostiku, vraća se po uputnicu za terapiju, a poslije terapije vraća se po uputnicu za kontrolni pregled. Naša je namjera da liječnik obiteljske me-dicine nakon što iscrpi svoje mogućnosti liječenja i uputi pacijenta na pregled ili kontrolni pregled u sekundarnu zdrav-stvenu zaštitu, u polikliniku ili bolnicu, od toga trenutka ne piše nikakve uputni-ce. On je uputio svojega pacijenta na e-li-

stu čekanja za prvi pregled ili kontrolni pregled. Sva daljnja medicinska skrb na sekundarnoj razini kao takva više nije pod nadzorom liječnika obiteljske medi-cine, ali može je pratiti kroz elektronički zdravstveni zapis o pacijentu i vidjeti što se u svakome trenutku događa i obratno, specijalist može konzultirati svojega part-nera na primarnoj razini. Razvit ćemo te računalne komunikacijske kanale tako da komunikacija bude bolja nego što je da-nas. Stoga vjerujemo da će taj model sma-njiti administrativni pritisak na liječnike obiteljske medicine i dati im više vremena za liječenje pacijenata, a manje za opsluži-vanje HZZO-a.

INFOTREND: Hoćete li za navedene pro-jekte informatizacije zapošljavati novo osoblje?

SINIŠA VARGA: Ne, koristimo postoje-će osoblje, ali puno je ljudi sa svih strana uključeno u projekte. Svaki petak imamo radni sastanak sa svima koji rade softvere koji se nalaze u liječničkim ordinacijama, stalno imamo sastanke s Ericssonom koji nadzire i izgrađuje cijeli centralni sustav. Nećemo angažirati dodatne tvrtke koje se bave razvojem jer de facto sve elemente već imamo unutar sustava, samo ga treba-mo integrirati, osuvremeniti i povezati.

INFOTREND: Hoće li za tako složen su-stav biti potrebna izobrazba osoblja u zdravstvenome sustavu?

SINIŠA VARGA: Danas liječnik obiteljske medicine, odnosno njegova medicinska sestra za jednog te istoga pacijenta, po mojoj procjeni, piše pet puta više uputnica nego što je fizički potrebno u logičnome slijedu upravljanja poslovnim procesima. Kad napravimo logični poslovni proces, imat će samo jedno postavljanje imena i prezimena pacijenta na e-listu čekanja umjesto sadašnjih nekoliko uputnica. Pre-ma tome, ne treba čovjeka podučavati da bi mu se olakšao posao. Pokazalo se da u ambulantama gdje je uvedeno elektro-ničko poslovanje, medicinsko je osoblje bez obzira na dob bez problema zamije-nilo zastario način registracije pacijenta i prihvatilo takav način vođenja pacijenata koji se pokazao lakšim i jednostavnijim, odnosno svi su prihvatili sustav u kojem se bolje se upravlja informacijama. Svaka sestra ima svoje mjerilo rada po kojem vidi kako kotira u odnosu na druge sestre i to njima mnogo znači i za samopouzda-nje i za profesionalni razvoj.

INFOTREND: I konačno, na nedavno održanoj konferenciji o e-zdravstvu, u uvodnome predavanju, navedeno je da je po nekim istraživanjima čak 40% uput-nica neopravdano. Hoće li nova informa-tička rješenja HZZO-u omogućiti bolje upravljanje informacijama, a time i bolji nadzor nad procesima i troškovima?

SINIŠA VARGA: Transparentnost i uprav-ljanje informacijama na pametniji će nam način dati točniji podatak. Mi ćemo imati sustav gdje će se točno znati je li to 38,3% ili je riječ o 12,8%. Kada dobijemo egzaktne brojke, znat ćemo i upravljati jer intuicija nije uvijek najbolje mjerilo za upravljanje.

INFOTREND: Prije godinu dana struka je u Deklaraciji o e-zdravlju izričito savjetovala da treba uspostaviti središnje tijelo (struč-no, financirano i neovisno) koje će provoditi uvođenje e-zdravlja. Ako je mandat za infor-matizaciju zdravstva sada povjeren HZZO-u, nije li to u suprotnosti s ovom stručnom preporukom?

SINIŠA VARGA: S imenovanjem nove Vlade ja sam imenovan vršiteljem dužnosti glavnoga tajnika Ministarstva zdravlja i s time ponovno postavljen na čelno mjesto informatizacije zdravstva, na kojem sam već bio od 2001. do 2004. tako da se nastavljaju sve inicijative koje su tada bile započete. Više nisam glavni tajnik u Ministarstvu zdravlja, nego sam ravnatelj Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, međutim to samo po sebi ne dovodi HZZO u povlašten polo-žaj kao takav, nego je on samo jedan od ak-tera u zdravstvenome sustavu. Intencija je u sljedeće četiri godine mandata Vlade osno-vati jedno središnje neovisno tijelo koje će upravljati ne samo informatizacijom nego i upravljačkim materijalnim poslovanjem svih javnozdravstvenih ustanova tako da će cijeli sustav postati mnogo učinkovitiji i svrhovitiji i, u konačnici, jeftiniji.

Prvi je dio strateškog plana već je javnosti prezentiran – u njemu su i naši ak-tualni planovi za ovo mandatno razdoblje. U Grožnjanu gdje će se krajem lipnja pre-zentirati strategija zdravstva 2012.-2020., prezentirat ćemo s nešto više pojedinosti naše planove, a očekujem da će do kraja godine nakon javne rasprave, strategija biti javno objavljena.

189/6/2012 infoTrend 11

Veliki zahtjevi, veća očekivanja

Informacijski sustav ključan je za odvijanje poslovnih procesa u HZZO-u.

INFOTREND: Molimo Vas da ukratko opišete strukturu informatičkoga susta-va Zavoda.

TATJANA PRENĐA TRUPEC: HZZO čine če-tiri regionalna centra, 20 područnih ureda i direkcija, raspoređenih na 134 umrežene lokacije te dvije i pol tisuće korisnika. In-formacijski sustav HZZO-a održava 110 djelatnika – administratori, programeri, projektanti, funkcionalni arhitekti, vodi-telji projekata, sistem inženjeri i admini-stratori baza podataka, koji čine IT odjel.

Imamo tri zasebna informacijska susta-va - središnji sustav ZOROH, financijski sustav LAUS i sustav primarne zdravstve-

dicinske podatke o pacijentima, njihovim liječnicima, pregledima, izdanim recep-tima itd. To je osnovna struktura našeg sustava. Navedeni sustavi međusobno su povezani i razmjenjuju podatke.

INFOTREND: Kako biste ocijenili dopri-nos i važnost informatičkoga sustava u cjelokupnome poslovanju HZZO-a?

TATJANA PRENĐA TRUPEC: Informatički sustav pokriva 90% svih poslovnih pro-cesa, tako da je on zapravo ključan za rad HZZO-a i njegovu učinkovitost. Iako je naš sustav star, stabilan je i omogućuje pružanje usluga osiguranicima iz svih po-dručnih ureda širom Hrvatske. Podaci se u realnome vremenu upisuju u našu bazu i dostupni su ovlaštenim osobama. Ugo-vorne zdravstvene ustanove dostavljaju račune kao strukturirane podatke, a riječ je o 22 milijuna računa u sustavu. Oni se elektronički zaprimaju i u trenutku kada dođu k nama, prije likvidiranja, provjera-vamo ih kako bi bilo što manje pogrešaka. S Finom radimo na uvođenju e-računa, a sada sve informacije dolaze u naš knji-govodstveni sustav LAUS i na osnovi tih

ne zaštite CEZIH, koji je nama povjeren na upravljanje. U ZOROH-u se obrađuju podaci i računi, a u LAUS financijskome dijelu isplata prema našim ugovornim partnerima. CEZIH se odnosi na medi-cinski dio koji dolazi iz sustava primarne zdravstvene zaštite iz kojeg dobivamo me-

O informatičkim aspektima

provođenja strategije razvoja zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, razgovaramo s mag.

ing. el. Tatjanom Prenđa Trupec, pomoćnicom

ravnatelja HZZO-a za informatičku

tehnologiju

Svjetske statistike pokazuju da se svako ulaganje u informacijske sustave u zdravstvu vrati kroz tri godine, što znači da nam je informatizacija zapravo besplatna

12 infoTrend 189/6/2012

>e-ZDRAVSTVO

podataka obavljamo plaćanja. S obzirom na činjenicu da je budžet HZZO-a oko 20 milijardi kuna, plaćanje je bitan dio poslo-vanja.

Aktivno razmjenjujemo podatke s dru-gim državnim ustanovama poput Hrvat-skoga zavoda za javno zdravstvo, različi-tim ministarstvima, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, Zavodom za zapošljavanje, a trenutačno radimo na povezivanju s OIB sustavom Ministar-stva unutarnjih poslova. Informatizacija primarne zdravstvene zaštite već je dala vidljive rezultate, a cilj je ostvariti i inter-operabilnost sa zdravstvenim sustavima Europske unije.

INFOTREND: Imate li dovoljno kadrova osposobljenih za buduće zadatke?

TATJANA PRENĐA TRUPEC: Posljednjih četiri godine sam radila za Delegaciju Eu-ropske unije i Svjetsku banku kao ocjenji-vač projektnih prijedloga i specifikacija. Jedan od mojih zadataka ovdje jest pro-cijeniti i osposobiti ljude da počnu pisati projektne prijedloge i provoditi projekte po standardima koje propisuje Europska unija i Svjetska banka.

Imamo puno kvalitetnih ljudi, no, na žalost, oni se 80% vremena bave operati-vom jer su sustavi tako dizajnirani. Kad osuvremenimo naše aplikacije oslobodit ćemo resurse za provođenje velikog bro-ja strateških projekata koji su u planu. Za najavljenu transformaciju, odnosno una-pređenje postojećih sustava i pokretanje i provođenje novih projekata trebat će nam i novi stručnjaci pa smo se povezali s Hrvatskim društvom za medicinsku in-formatiku, a namjeravamo iskoristiti i sva znanja i iskustva ljudi u sustavu, poglavi-to bolničkom koji ima brojne stručnjake: informatičare s dubinskim poznavanjem procesa u medicini, i medicinare s dubin-skim poznavanjem informatike.

Nama je potreban svatko voljan inve-stirati makar i sat svojeg vremena tjedno, ako nam može dati konstruktivne prijed-loge i pomoći nam da u Hrvatsku prene-semo najbolju svjetsku praksu. Namjera-vamo i našim vendorima postavljati velike zahtjeve, i najavljujem kako imamo velika očekivanja.

INFOTREND: Koji su Vam sada ključni partneri u tekućim projektima?

TATJANA PRENĐA TRUPEC: Naša su dva najveća partnera Ericsson Nikola Te-sla i tvrtka IN2. Od 60-tak bolnica, veći

kao posljedica informatizacije. Uštede će se moći ostvariti transparentnim uprav-ljanjem sustavom, temeljem dokaza koje ćemo dobiti iz informacijskih sustava, te će se ta sredstva moći preusmjeriti za osjetljive skupine poput poboljšanja uvje-ta na onkološkim dječjim odjelima, za sta-rije ljude i tako dalje.

Svjetske statistike pokazuju da se sva-ko ulaganje u informatizaciju zdravstva vrati kroz tri godine, što znači da nam je informatizacija zapravo besplatna. Tre-nutno je u izradi strategija informatizacije zdravstvenog sustava koja će informatiza-ciju zdravstva ubaciti u prioritete razvoja na državnoj razini i operativne planove temeljem kojih ćemo povlačiti sredstva strukturnih fondova Europske unije. Dru-ge su zemlje Europe povukle i više od 30 milijuna eura za zdravstvo u posljednjih nekoliko godina iz specijalnih fondova Europske unije za e-zdravstvo. Važno je istaknuti kako naši decision makeri do-bro razumiju važnost informatizacije i spremni su podržati ulaganja koja su pred nama.

INFOTREND: Što programi kao što je

e-recept ili sustav naručivanja pacije-nata elektroničkim putem iz ordinacije obiteljske medicine znače za zdravstveni sustav?

TATJANA PRENĐA TRUPEC: Trenutno se u sustavu izdaje 50 milijuna recepata go-dišnje, što je velik administrativan po-sao koji smo uvođenjem e-recepta samo u ljekar-ni smanjili za 90% te poboljšali kvalitetu računa koje je HZZO zaprimao od ljekar-ni. E-recept je gotov, trenutno unapređujemo sustav s e-listama čeka-nja, e-naručivanjem, e-listama lijekova, e-smjernicama, elektroničkim zdravstve-nom zapisom, koji će dijelom biti gotovi do kraja godine, a dijelom će se prenijeti u 2013. do kada će se sigurno pojaviti i nove potrebe. Dinamika nam zapravo ovisi o integraciji bolničkih sustava.

Mi želimo sustav u kojem liječnik obi-teljske medicine upravlja liječenjem svog pacijenta od provođenja preventivnih programa, upravljanja kroničnim bolesti-ma, praćenja rezultata svih laboratorijskih pretraga, rezultata bolničke dijagnostike i liječenja, kako u Hrvatskoj, tako i bilo gdje u svijetu, savjetovanja s nadležnim specijalistima; sustav u kojem pacijen-ta u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti prate sve infromacije o terapijama, alergijama, dijagnozama;

dio ima različite informacijske sustave, a petnaestak ih nema gotovo ništa ili vode svoje podatke u excellu. Statistike ipak pokazuju da se samo 2% medicinske do-kumentacije vodi manualno, dok se 98% dokumentacije vodi elektronički. Ipak, oko 45 bolnica ima informacijske sustave koji mogu dati u sustav veliki broj podatka kojima se onda može upravljati. Od toga 34 bolnice imaju bolnički informacijski sustav BIS tvrtke IN2. Ericsson koji radi središnji zdravstveni sustav, odradio je jedan ugovor u 2003. i jedan u 2009. Po mom mišljenju, imamo vrlo dobru surad-nju s obje tvrtke.

INFOTREND: Hoće li se smanjenje sred-stava za zdravstveni sustav odraziti i na IS HZZO-a?

TATJANA PRENĐA TRUPEC: Sredstva za informatizaciju moraju se povećati kako bi se povećala učinkovitost i kvaliteta zdravstvenog sustava u cijelosti, no dio sredstava za informatizaciju svakako pla-niramo nabaviti iz bespovratnih sredstava Europske unije. Važno je istaknuti da se u Hrvatskoj sredstva za infromatizaciju zdravstva kreću u rasponu od 0.5 do 0.9% cjelokupnoga zdravstvenog budžeta, dok je u inozemstvu taj broj od 2 do 4%. S ob-zirom na to da je stanovništvo sve starije i starije, zdravstvo će biti sve skuplje, pa ne možemo govoriti o uštedama u zdravstvu već o preusmjeravanju sredstava direktno ili indirektno oslobođenih unutar sustava

Imamo puno kvalitetnih ljudi, no na žalost, oni se 80% vremena bave operativom jer su postojeći sustavi tako dizajnirani. Kad osuvremenimo naše sustave oslobodit ćemo resurse za provođenje velikog broja strateških projekata.

189/6/2012 infoTrend 13

NAJAVA<

sustav u kojem liječik i pacijent imaju priliku koristiti telemedicinske usluge s ciljem poboljšanja zdravlja i kvalitete ži-vota; sustav u kojem pacijent sam ima uvid i mogućnost upisivanja podataka u svoj elektronički zdravstveni zapis, te ima mogućnost naručivanja na upućenu pre-tragu u bilo koju zdravstvenu ustanovu iz ljekarne ili PZZ-a.

INFOTREND: Kakva je umreženost, od-nosno kompatibilnost IS-a HZZO-a s bolničkim sustavima i kako prevladavate razlike?

TATJANA PRENĐA TRUPEC: Trenutno ne postoji veza imeđu centralnog zdravstve-nog informacijskog sustava i bolničkih su-stava. Bolnice za sada šalju samo podatke potrebne za obračun troškova ZZ. Naš prvi korak u integraciji bolničkih poda-taka je e-lista čekanja. Komunikacije više nisu problem, no ujednačavanje kataloga zdravstvenih usluga, jedinstvene liste po-dataka koje ćemo pratiti i načina među-sobne razmjene predstavlja velik izazov. Centralizacija bolničkih sustava nije nuž-na, važna je razmjena podataka.

INFOTREND: Hoće li vam Ericsson i IN2 biti i dalje ključni partneri, imate li slo-bodu širiti krug partnerstava?

TATJANA PRENĐA TRUPEC: Osim njih ima-mo barem još 30 tvrtki koje su u sustavu, koje su razvile ili održavaju neki dio in-formacijskog sustava zdravstva, sofvera ili hardvera. Može ih, naravno, biti još više, naši su natječaji otvoreni i ja bih voljela da imamo još više ponuda na naše natječaje, još bolju konkurenciju i utrku što se tiče cijena i kvalitete, a pred nama je jako puno natječaja.

INFOTREND: Gdje se nalazimo u odno-su na druge europske zemlje?

TATJANA PRENĐA TRUPEC: Izdvajamo se po tome što imamo podatke o svim osigu-ranicima u jednoj bazi i što nam je cijela primarna zdravstvena zaštita pokrivena kvalitetnim centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom. Na koju god međunarodnu konferenciju dođemo i po-kažemo e-recept, svi su oduševljeni. Ima dakako puno prostora za unapređenje, nove funkcionalnosti i svakako integraci-ju čitavog sustava – povezivanje primarne, sekundarne i tercijarne zaštite. Vjerujem da imamo dobru strategiju i dobar temelj, te da u godinama koje su pred nama mo-žemo puno napraviti.

NA KONFERENCIJI ĆE BITI PRIKAZAN najnoviji razvoj tehnologije kartica, bankomata i EFT POS terminala, sa-mouslužnih kioska i uređaja, s poseb-nim naglaskom na trendove u područ-ju smart kartica (beskontaktno čitanje, mobilni pristup i sl.) te ključne elemen-te koje izdavatelji karti-ca i tvrtke za persona-lizaciju uvode kako bi smanjili svaki rizik.

Konferencija Smart-Card već trinaest godi-na uz pomoć proizvo-đača (kartica, programa i opreme za izdavanje i prihvaćanje kartica) prati razvoj aplikacija u bankama i kartič-nim kućama, ali i izvan bankarskoga sustava (promet, zdrav-stvo…).

Posebna će tema konferencije (kroz više predavanja i prezentacija) biti ra-zvoj i sigurnost mobilnoga bankarstva s prikazom postojećih, ali i budućih rješenja (rad u Oblaku), budućnost m-bankinga i sigurnost. Predstavit će se servisi kao mobilna nadoplata bonova, plaćanje računa, elektronička trgovi-na te mobilne MoneySend transakcije osoba-osoba. PCI DSS – pravila se si-gurnoga poslovanja karticama sve više primjenjuju zbog nametnute obveze certificiranja (i penalizacije) od strane Vise i MasterCarda. No koliko su do-maći trgovci uopće obaviješteni o toj tematici i koliko su spremni ući u pro-jekte certificiranja?

Beskontaktno blizinsko čitanje kar-tice NFC omogućuje kupcima izvo-đenje regularne bankovne kartične transakcije na jednostavniji i prilagod-ljiviji beskontaktni način, što dovodi do promjene navika kupaca (ne samo za transakcije male vrijednosti nego i za uobičajene kupnje). Zašto je tek ove godine u RH pokrenuta druga faza kartičarstva – prelazak na beskontakt-nu tehnologiju, a MasterCard/Visa/Amex ih imaju u uporabi već preko pet

godina? Na konferenciji će se svakako obraditi neka bitna pitanja platnoga prometa. Primjerice, hoće li provedena liberalizacija usluga platnoga prometa u Hrvatskoj stvoriti nove poslovne mo-dele i nove platne usluge? Hoće li dove-sti nove igrače iz EU-a ili šire (PayPal u kunama)? Hoće li postojećih 10 kartič-nih mreža/infrastruktura u RH i dalje

opstati?S obzirom na prodor

mobilnih telefona (iznad 100%) koji postaju i sve pametniji, osmišljavanje novih usluga koje bi se, osim standardnih go-vornih, mogle ponuditi krajnjim korisnicima, nameće se samo po sebi. Pojavom se pametnih telefona & tableta i QR kodova otvaraju nove

dimenzije skeniranja podataka o pro-izvodima, cijenama, računima i plaća-nju karticama internetskim putem.

Više će predavanja na konferenci-ji obraditi pitanje sigurnosti, stanje i trendove. Povjerljive informacije poput osjetljivih kartičnih podataka, bankar-skih informacija, osobnih podataka, poslovnih planova, internih baza zna-nja itd. pohranjuju se, obrađuju i pre-nose kroz različite IT sustave: virtual-nu infrastrukturu, cloud servise, preko prijenosnih medija i elektroničke po-šte, pa sve do socijalnih mreža. Rizici vezani uz curenje, krađu ili neovlašte-no otkrivanje informacija podjednako su prisutni u različitim sektorima i in-dustrijama: državnim/javnim ustano-vama, vojsci, a svakako i u financijskoj industriji, kako u kontekstu kartičnoga poslovanja tako i u drugim segmenti-ma poslovanja.

Na konferenciji očekujemo sudje-lovanje oko 200 sudionika iz banaka, najvećih gospodarskih sustava, infor-matičkih kuća. Pozivamo sve zaintere-sirane da prikažu svoja rješenja i pla-nove.

Više informacija i online prijava pre-zentacija, radionica, seminara na www.case.hr/smartcard2012 .

SmartCard2013

13. godina međunarodne konferencije,

SmartCard2013 – Opatija 24.-26.09.

14 infoTrend 189/6/2012

>INTERVJU

RAZGOVARAO BRANKO KOSEC

INfOTRENd: Na ovogodišnjim je „Da-nima pametnijih rješenja“ pojam „cjelo-vite integracije“ istaknut kao nov pristup oblikovanju IBM-ovih sustava. Možete li nam približiti osnovna polazišta takvoga pristupa kao i širinu njegova obuhvata?

KREšO PERICA: Tvrtka IBM je pred-stavljanjem nove tehnološke kategorije „ekspertni integrirani sustavi“ objavila kako će napraviti važan iskorak prema novomu, jednostavnijemu dobu računal-stva. Ta nova obitelj proizvodâ prva je koja ima ugrađenu ekspertizu – znanja koja je IBM prikupljao desetljećima kroz iskustva vođenja različitih IT operacija desetaka tisuća klijenata iz 170 zemalja. Obitelj IBM-ovih ekspertnih integriranih sustava - PureSystems – rezultat je ulaga-nja dvije milijarde dolara u istraživanje i razvoj te niza preuzimanja tvrtki prove-denih tijekom proteklih četiriju godina. Riječ je o potezu kojim je IBM integrirao sve elemente IT-a, kako fizikalne tako i virtualne, u jedinstveni sustav. Nova obi-telj informatičkih sustava omogućuje kli-jentima alternativu današnjemu modelu poslovnoga računalstva u kojem veći broj različitih sustava zahtijeva znatne resurse pri instalaciji, radu i upravljanju.

INfOTRENd: Iza IBM-a duga je povijest razvoja koji bilježi i nekoliko hrabrih i dramatičnih iskoraka. Upućuje li tema-tika ovogodišnje konferencije na jedan takav povijesni iskorak?

KREšO PERICA: Opstanak u visokim tehnologijama traži stalnu inovativnost i spremnost na promjene. Nekada ti iskora-ci moraju biti i drastični. Svjedoci smo i danas rušenja nekih tehnoloških imperi-

IBM-ov iskorak prema novomu, jednostavnijemu dobu računalstva

Ekspertni integrirani sustavi

ja koji su do prije samo godinu-dvije bili nedodirljivi. Za stvarnu razliku između uspjeha i neuspjeha nisu dovoljne samo tehnološke inovacije i novi proizvodi, nego je ključno znati predvidjeti „što nas čeka iza ugla“ – kakve će biti potrebe i očekivanja korisnika nekoliko godina od danas. Nakon toga treba imati odlučnosti prilagoditi vlastitu organizaciju i zauze-ti nov smjer. IBM-ova uspješna prošlost svjedoči o toj sposobnosti.

Ako se sada vratim na vaše pitanje, jasno je da je ono što prezentiramo danas, samo pojavni oblik novoga smjera koji je zacr-tan prije nekoliko godina. Pri tome nam godi pozornost medija i tržišni uspjeh, jer oboje svjedoče o interesu tržišta i dobrom preklapanju potreba naših korisnika te smjera koji je korporacija zacrtala.

„Dan pametnijih rješenja“ je tradicio-nalna konferencija IBM-a Hrvatska na ko-joj predstavljamo sve novosti softver gru-

pe. Posebnost je te konferencije rješenje Single View of Citizen koje je predstavio gospodin Paul Pateman, a koje bi zasigur-no donijelo velike promjene u mnogim zemljama regije.

INfOTRENd: IBM se od tvornice „po-slovnih strojeva“ posljednjih desetljeća razvio u prvorazrednoga isporučitelja softvera, globalnoga značaja. Kako Vas (korporaciju IBM) ti novi iskoraci po-zicioniraju u odnosu na ključne konku-rente na globalnome tržištu?

KREšO PERICA: Tijekom protekloga de-setljeća IBM je prošao kroz znatnu pre-obrazbu svojega poslovnog modela prela-ženjem u područja poslovanja koja donose više vrijednosti, povećanjem učinkovitosti poslovanja i ulaganjima u dugoročno naj-isplativije prilike. Stekli smo i razvili te sposobnosti kako bismo zaokružili port-felj naših proizvoda i tako ispunili sve po-trebe klijenata. Pri tome IBM i dalje ulaže u razvoj i proizvodi „poslovne strojeve“ i to, po mišljenju relevantnih savjetničkih tvrtki, najnaprednije „poslovne strojeve“. IBM je također i najveća globalna tvrtka u pružanju tehnoloških usluga i usluga poslovnoga savjetovanja. To nas dovodi u jedinstven položaj da širokim rasponom svojih proizvoda i usluga možemo ispu-niti očekivanja i zadovoljiti potrebe bilo

Nova obitelj informatičkih sustava omogućuje klijentima alternativu današnjemu modelu poslovnoga računalstva u kojem veći broj različitih sustava zahtijeva znatne resurse pri instalaciji, radu i upravljanju. Za InfoTrend govori Krešo Perica, direktor IBM Hrvatska.

Uvođenjem tehnologije PureSystem, IBM je napravio korak bez presedana u cilju integriranja svih sastavnica koje su potrebne za postavljanje sustava privatnoga clouda, u samo nekoliko minuta

189/6/2012 infoTrend 15

kojega poslovnog klijenta, bez obzira na to je li riječ o maloj obiteljskoj tvrtki ili o najvećoj globalnoj kompaniji.

Što se samoga softvera tiče, napredak je bio posebno značajan, o čemu govore ove činjenice:

IBM je danas drugi najveći proizvođač softvera u svijetu. Taj dio stvara 22 milijar-de dolara i čini više od 44 posto ukupne IBM-ove dobiti

Softverski odjel ima više 65.000 za-poslenika, 35.000 programera i 25.000 zaposlenika u odjelu prodaje i tehničkoga održavanja. Svi oni posvećeni su tomu da IBM nastavi biti inovativan i bolji od kon-kurencije

Analitičke kuće IDC i Gartner progla-sile su IBM vodećom tvrtkom po udjelu na tržištu middleware softvera. Taj se sta-

tus zasniva na ukupnome prihodu ostva-renome u cijelome svijetu. Tijekom 2010. IBM je povećao svoj tržišni udio na 32.6%, što je gotovo dvostruko više od najbližega konkurenta

IBM-ovo softversko poslovanje posta-lo je jedno od najbrže rastućih poslovanja. Raste i njegov doprinos tvrtkinoj ukupnoj dobiti. U posljednjem se desetljeću dobit odjela IBM Software utrostručio - generi-rajući više od devet milijardi dolara samo 2010.

Ti su dobri rezultati omogućili IBM-u ulaganja i diferenciranje prema novim po-dručjima rasta kao što su Smarter Planet, Cloud Computing, Business Analytics, Social Business i Smarter Commerce – sva ta područja su područja koja rastu brže od ukupnoga IT tržišta

Ključni su sastojci tekuće preobrazbe IBM-a njegov Odjel za istraživanje i razvoj te strategija preuzimanja novih tvrtki. Po-čevši od 2000. IBM je preuzeo više od 80 softverskih tvrtki. Strategija IBM-a je ula-zak u nove poslove i nadogradnja postoje-ćih poslova, kako bi se što više kapitalizi-rao razvoj postojećega poslovnog okružja

Šest milijardi dolara godišnjega ulaga-nja u istraživanje i razvoj u kombinaciji s ostalim djelatnostima omogućila je IBM-u gradnju sveobuhvatnoga portfelja koji pruža mogućnost ostvarenja najvažnijih strateških pothvata 21. stoljeća.

INfOTRENd: Na ovoj je konferenciji „PureSystems“ predstavljen kao svojevr-stan iskorak u primjeni računalstva.

KREšO PERICA: S proporcionalnim di-zajnom i ugrađenom stručnošću, tehno-logija PureSystems jest bitan napredak u razvoju računalstva. Čvršćim poveziva-njem hardvera i softvera te neusporedivim znanjem korištenja softvera, sustavi Pure-Systems omogućit će klijentima pronala-ženje dodatnoga novca i vremena kako bi se mogli usredotočiti na inovacije i hitne poslove - dakle na ono na što se mnoge tvrtke danas ne mogu usredotočiti zbog sve više rastućih troškova rada i broja ljudi

INfOTRENd: Rješenje Single View of Citizen trebalo bi biti posebno zani-mljivo za Ministarstvo uprave u čijoj je nadležnosti sada i cjelokupni projekt e-Hrvatska. Objedinjavanje je poda-taka ionako istaknuto kao jedan od ključnih zadataka nove ekipe ureda eHrvatska. Jeste li već istražili njihovo zanimanje u tome smislu?

KREšO PERICA: Kao odgovorna tvrtka i „dobar građanin“ svoje smo sposobnosti, ideje i prijedloge stavili na raspolaganje relevantnim tijelima državne uprave. Ta-kvi su događaji i predavanja naših vrhun-skih domaćih i međunarodnih stručnjaka samo jedan način prezentacije i komuni-kacije tih ideja.

U okviru udruga u kojima aktivno dje-lujemo (Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca) uključili smo se u rad povjerenstava koja su osno-vana pri Ministarstvu uprave, a koja ima-ju za cilj određivanje smjernica razvoja ICT-a u javnome sektoru. Vjerujem da će se tako čuti „glas struke“, jer u tim tijelima djeluju brojne druge ICT tvrtke i udruge te da će država za svoje potrebe moći iza-brati ono najbolje.

16 infoTrend 189/6/2012

u tradicionalnim podatkovnim centrima.Uvođenjem tehnologije PureSystem,

IBM je napravio korak bez presedana u cilju integriranja svih sastavnica koje su potrebne za postavljanje sustava privatno-ga clouda, u samo nekoliko minuta. Kom-binacijom virtualiziranih poslužitelja, po-hrane podataka i mrežne infrastrukture sa softverom za upravljanje cloud okružjima, IT organizacije s PureSystemsom dobiva-ju potpuno spreman „cloud sustav u kutiji“ čime dobivaju privatno cloud okružje koje mogu prema potrebi i proširivati. PureSy-stems Cloud dolazi s ugrađenim i potpuno neprobojnim sigurnosnim parametrima.

INfOTRENd: U zemlji kao što je naša, u kojoj o sudbini i mjestu tehnologije, na nacionalnoj razini odlučuju informatič-ki nepismene strukture, kakve su prili-ke sagledavanja i primjene novih ideja i pravaca razvoja? Postoji li i gdje dovolj-na elastičnost razmišljanja i sloboda od-lučivanja za najavljene iskorake ili ćemo i nadalje ostati oprezni promatrači i uvoditi inovacije tek kada zastare?

KREšO PERICA: Napredak je nuž-nost, a naša zemlja želi dijeliti svo-ju budućnost u zajednici napred-nih europskih naroda. Mislim da postoji razumijevanje i spremnost da se uvođenjem suvremenih teh-nologija unaprijedi rad svih susta-va u javnome sektoru, ali i u pri-vredi. Osim katkad odlučnosti u provedbi ideja i planova, stvarna je kočni-ca bržega tehnološkog razvoja nedostatak vještina. To je i kratkoročan i dugoročan problem, jer obrazovni sustav ne stvara dovoljan broj tehnički kompetentnih mla-dih ljudi koji bi popunjavali potrebe, ne samo ograničenoga broja ICT tvrtki nego bi svoju priliku i ispunjenje stvaralačkih ambicija pronalazili i u javnome sektoru i privredi.

INfOTRENd: Možete li nam, na kraju, ukratko obrazložiti IBM-ov pogled na pojavu i ulogu društvenoga softvera za poslovni sektor?

KREšO PERICA: Rastuća popularnost društvenoga umrežavanja sve više utječe na današnje poslovanje već samim time što današnji zaposlenici očekuju da i na radnome mjestu imaju pristup društve-nim aplikacijama. Prema istraživanju tvrt-ke Forrester Research vrijednost će tržišta društvenih poslovnih aplikacija rasti oče-

kivanom stopom od 61 posto do 2016. i dosegnuti brojku od 6,4 milijardâ američ-kih dolara, sa sadašnje vrijednosti tržišta od 600 milijuna dolara. Istodobno, tvrtke su zbog širenja društvenih mreža suočene i s preobrazbom praktično svakoga po-slovnog procesa, međutim do sada nisu imale prikladne alate kojima bi mogle izvući korisne i smislene uvide iz goleme plime informacija kojoj su izložene.

Uz IBM-ov softver za društveno po-slovanje organizacije mogu primjenjivati analitiku u svojim inicijativama koje pro-vode na društvenim mrežama te u sva-

kome trenutku stjecati djelotvorne i nove uvi-de što će im omogućiti da reagiraju na njih u stvarnome vremenu.

Također, uz korište-nje IBM-ovoga softvera tvrtke mogu oblikovati vlastite, korporativ-ne društvene mreže s ciljem unaprjeđenja komunikacije vlastitih zaposlenika i primjere-

nije suradnje i razmjene znanja na projek-tima na kojima zajedno rade te istodobno stvarati vlastite baze znanja. Uvođenjem tehnologije PureSystem, IBM je napravio korak bez presedana u cilju integriranja svih sastavnica koje su potrebne za po-stavljanje sustava privatnoga clouda, u samo nekoliko minuta iskoristive u svim budućim projektima.

IBM je najveća globalna tvrtka u pružanju tehnoloških usluga i usluga poslovnoga savjetovanja. To nas dovodi u jedinstven polo-žaj da širokim rasponom svojih proizvoda i usluga možemo ispu-niti očekivanja i zadovoljiti potre-be bilo kojega poslovnog klijenta, bez obzira na to je li riječ o maloj obiteljskoj tvrtki ili o najvećoj glo-balnoj kompaniji.

Ključno je znati predvidjeti „što nas čeka iza ugla“ – kakve će biti potrebe i očekivanja korisnika nekoliko godina od danas

>INTERVJU

HIBRIdNI SUSTAV BAZNIH STANICA VIPNETA I KONČARA nagrađen je za do-prinos u implementaciji zelenih tehno-logija. Sredinom mjeseca, na svečanoj dodjeli nagrada Global Telecom Busi-ness Awards 2012. održanoj u Londo-nu, Vipnet i KONČAR su u kategoriji Wireless Network Structure Innovation osvojili uglednu nagradu za projekt im-plementacije hibridnih baznih stanica.

Inicijativa za hibridni sustav komerci-jalnoga imena KONČAR Hybrid Power Supply bila je Vipnetova, a tehničko je rješenje razvijeno u KONČARU – In-stitutu za elektrotehniku. Nagrađeni je proizvod jedinstven jer se napaja ob-novljivim izvorima energije, a za proi-zvodnju električne energije, uz sunce i vjetar, po prvi put koristi i gorive članke. Vipnet je bazne stanice s takvim rješe-njem napajanja postavio u Slavoniji, a planira se postavljanje i u drugim hrvat-skim regijama.

Odlika je hibridnoga sustava bazne stanice raspoloživost energije od 99,9 posto koju je inače teško postići korište-njem obnovljivih izvora energije, poput sunca i vjetra. Sustav se sastoji od triju osnovnih sastavnica, a svaka je od njih zaseban proizvod koji se može modu-larno slagati prema zahtjevima potroš-nje, ali i prema klimatskim uvjetima po-jedine lokacije. Osnovne su sastavnice fotonaponsko postrojenje, vjetroagregat i energetski učinkovit kontejner za smje-štaj akumulatorskih baterija, gorivih članaka sa spremištem vodika i sustava upravljanja izvorima kao i za smještaj telekomunikacijske opreme. Taj je pro-izvod potpuno razvijen i proizveden u Hrvatskoj, a plod je dugogodišnjega istraživačko-razvojnoga rada vrhunskih stručnjaka i znanstvenika.

Global Telecoms Business vodeći je svjetski magazin za pružatelje komuni-kacijskih usluga širom svijeta, namije-njen višemu menadžmentu. Magazin je osnovan 1993. unutar Euromoney Institutional Investor Grupe. Global Telecoms Business Innovation Awards predstavlja najznačajnije projekte unu-tar telekomunikacijske industrije.

Global Telecom Business Innovation Awards 2012.

189/6/2012 infoTrend 17

softver<

(r)evolucija prema visokoj učinkovitosti

Potrebe za razvojem IT rješenja stalno rastu kako rastu naše potrebe za komunikacijom, učinkovitijem i bržem poslovanju, te prikazivanjem stvarnoga svijeta kroz virtualni svijet medija. Usavršavanje alata, povećanje njihove složenosti i napredak tehnologije zahtijevaju i drukčiji pristup metodama razvoja koje se posljednje desetljeće intenzivno usredotočuju s pojedinca na timove. Usudio bih se reći da se osnova poslovnoga modela IT tvrtki vrlo brzo mijenja.

Dnevni su sastanci kratki i stalno usredotočeni na generiranje najveće moguće vrijednosti

Lean i AgileAutor Damir Prusac

je voditelj Software Development Centra unutar razvojno-istra-živačkog centra u Erics-sonu Nikola Tesla d.d. koji broji oko 250 ljudi. Niz godina je proveo po raznim europskim zemljama poput Nje-

mačke, Švedske, Norveške i Španjolske skupljajući iskustvo u raznim segmen-tima razvoja SW za telekomunikacij-ske sustave od designa, testiranja do razvoja arhitekture. Od 2009. godine intenzivno radi na implementaciji Lean i Agilnih metoda razvoja unutar Ericssona u Hrvatskoj, te je član među-narodnoga management tima Ericsso-na zaduženog za razvoj 2G, 3G i 4G mobilnih mreža.

PIŠE DAMIR PRUSAC

osvrt na Lean i AgileRAzvoj SoftvERA zASnovAn nA LEAn

nAčELIMA (Lean Software Development) svoje korijene vuče iz sustava proizvodnje koji je prvotno razvila Toyota (Toyota Pro-duction System) kojim je znatno povećala kvalitetu svojih automobila postižući vi-soku brzinu i učinkovitost cjelokupnoga tijeka proizvodnje, od nabave do isporu-ke kupcima, zahvaljujući čemu je postala najveći proizvođač automobila na svijetu.

Mary i Tom Poppendieck u svojoj knji-zi “Implementing Lean Software Deve-lopment - from Concept to Cash”, među prvima su Lean načela primijenili na razvoj softvera. Osnova je svega stalno pobolj šanje - u svem, te “stvaranje” prvo ljudi, a onda proizvoda. Sva Lean načela

čine cjelinu i kao takve ih treba sagledava-ti i primjenjivati.

Razvoj softvera pomoću Agilnih metoda (Agile Software Development) često je ko-rišten pojam u IT industriji kada se govori o upravljanju projektima ili inženjerskim praksama. Agilni je razvoj više od toga - to je usredotočenost na načela kojima se određuju pojedine metode ili prakse.Ta su načela definirana općeprihvaćenim Agil-nim manifestom (www.agilemanifesto.org), objavljenim 2001.:

Pojedinci i međusobne interakcije povrh procesa i alata

Softver koji funkcionira povrh sveobu hvatne dokumentacije

Kolaboracija s kupcem povrh pregovaranja ugovorima

Reagiranje na promjenu povrh slijeđenja plana

Na osnovi manifesta razvio se ci-

18 infoTrend 189/6/2012

>softver

jeli niz inicijativa i metodologi-ja od kojih prednjače: Scrum, Kan-ban i XP (Extreme Programming). Zajednička je značajka Agilnim meto-dama iterativni razvoj gdje su kroz cijelo razdoblje razvoja iteracije kratke i jedna-koga trajanja. Drugom su bitnom značaj-kom agilnoga razvoja samoorganizirajući, višefunkcijski timovi, obično sastavljeni od 5 do 9 članova koji bi trebali biti stabil-ni i dugoročni.

Lean načela i Agilne metode razvoja razmjerno su jednostavne za razumjeti, međutim, sama je primjena, posebice u velikim tvrtkama i korporacijama, pro-ces koji zahtijeva obrazovanost na svim razinama, komunikaciju, ustrajnost i od-lučnost u provedbi. Vodeće softverske tvrtke kao Google, Microsoft, IBM, Erics-son svoj uspjeh zasnivaju upravo na tome. Ericsson Nikola Tesla d.d. u Hrvatskoj već niz godina sustavno radi u smjeru imple-mentacije tih industrijskih trendova, te je jedan od pionira unutar cijele Ericsson korporacije.

Primjenom lean i agilnih načela i prak-sa, unutar Istraživačko-razvojnog centra, osnovano je više od 40 timova koji una-zad nekoliko godina stalno povećavaju kvalitetu proizvoda, smanjuju vrijeme isporuke, te transparentnom vidljivošću progresa smanjuju neizvjesnost ishoda sa-mih projekata na minimum. Upravljanje rizicima nije samo odgovornost voditelja timova, ili projekt menadžera, već je po-sao svih, uključujući ponajprije timove. Stoga se na dnevnoj osnovi održavaju kratki (~15 min) sastanci koji se osvrću na dnevni napredak i moguće rizike ili probleme. Menadžment se brine za to da ne smeta, te da razmiče zaprjeke kako bi se timovi usredotočili na vrijednost koju treba kreirati.

Što to znači za inženjere, menadžere, tvrtke?

Glavni izazov prilikom tran-zicije k Lean i Agile načinima razmišljanja i rada jest odus-tajanje od ustaljenih praksi, kao primjerice: organizacija i proces odlučivanja na osnovi autoriteta umjesto na osnovi znanja, oslanjanje na mali broj “ključnih” individua/heroja umjesto uključivanja svih, sli-jeđenje uobičajenih pokazatelja i skupa mjerenja umjesto us-

redotočenosti na trendove i proizvedenu vrijednost itd.

Također, kako je opisano u jednome od najvećih istraživanja koju provodi tvrtka VersionOne (www.versionone.com) na godišnjoj osnovi, i dalje je menadžment jedna od najvećih zaprjeka prihvaćanju i promjenama unutar tvrtki. Tu postoji niz logičnih razloga. Možda bi pomoglo ra-zumijevanje da Lean i Agile nisu projekti promjene na nove metode razvoja, kako se obično percipiraju, nego cjelokupan pomak u razmišljanju organizacije oko promjene poslovnoga modela koji se sa-gledava od početka do kraja.

Tvrtke su obično organizirane hijerar-hijski, gdje su menadžeri odgovorni za pojedini segment proizvodnoga lanca, čime im se ostavlja sloboda i nameće od-

govornost da svoj dio (silos) naprave što je moguće boljim, te lokalno optimizi-raju segment rada. Lokalna se optimi-zacija često očituje kroz specijalizaciju unutar silosa, te je u suprotnosti s jednim od lean načela - op-timiziranje cjeline. Spomenuta “speci-jalizacija” dovodi do ograničavanja potre-be za učenjem i ra-zumijevanja ostalih

dijelova, a time i cjelokupnoga procesa rada/proizvodnje. To, nadalje, dovodi do potrebe podrobnoga i suvišnoga doku-mentiranja rada silosa kako bi sljedeći ak-teri u lancu mogli “preuzeti” (handover) i nastaviti s radom na proizvodu. Handover je inače jedan od 7 otpada (waste) u razvo-ju softvera (vidite: http://agile.dzone.com/articles/seven-wastes-software).

Ulaganje u obrazovanjeUlaganje u Lean i Agile jedan je od

segmenata zbog kojega je niz tvrtki odu-stao od primjene. Kupnja je novoga alata, licence ili računala nešto što ne stvara upitnost ulaganja te se odluke oko tih “os-novnih” oruđa za rad donose brzo i lako. Ali, ulaganje u podrobnu tranziciju orga-nizacije na drugoj strani je sve samo ne lagana odluka, a opet počinje od svjesnosti (vrha) menadžmenta o potrebi promjene i saznanju da je nužno pratiti dokazane prakse i svjetske trendove te ulagati u vlas-titu izobrazbu i izobrazbu ljudi koje vode. U Ericssonu NT, ulaganje se zbivalo u neko-liko faza - angažiranje savjetničkih i svjet-ski dokazanih stručnjaka, započinjanje pilot-projekata, održavanje niza tečajeva kroz utvrđeni program, kupnja literature te izgradnja vlastitih “učitelja” koji dalje šire znanje unutar tvrtke i djeluju interna-cionalno kroz mrežu svojih kolega širom svijeta. Upravo je ta otvorenost i suradnja bitna kako bi se vanjski trendovi što prije primijenili lokalno, ali kako bi i vlastita dostignuća podijelili s drugima te djelova-

Lean i Agile nisu projekt promjene na nove metode razvoja, kako se obično percipiraju, nego cjelokupan pomak u razmišljanju organizacije oko promjene poslovnoga modela koji se sagledava od početka do kraja

U svakome je trenutku bitan odabir literature i njezina dostupnost

189/6/2012 infoTrend 19

li na širu korporaciju. Svaki je tjedan or-ganiziran Agilni sat, gdje se prezentira i raspravlja o temama i načelima oko daljn-jih koraka implementacije Lean i Agi le načela, a menadžment također održava tjednu Lean/Agile training sesiju kako bi se daljnje podučio i omogućio stalno poboljšanje - svega!

Pojedinac i tim“Koja je moja korist u svemu tome?! - jed-

no je od najčešćih pitanja unutar tranzici-je koje se javlja i koje odražava zabrinutost ljudi kad se njihovi stolovi počnu iz indi-vidualnih boxova (samica) micati i orga-nizirati u timske prostore. “Gdje je nestala intima radnoga mjesta”, “Bit će previše bučno i neću se moći usredotočiti”, “Kada razgovaram telefonski, smetat ću drugima”... Scrum, Kanban, XP su metode koje su procesno skromne, nezahtjevne, ali podra-zumijevaju interakciju i komunikaciju te su fizički timski prostori sredstvo razmi-canja komunikacijskih zaprjeka i katali-zator za dijeljenje informacija i “timski” rad. Ključni je rezultat transparentnost, vidljivost posla i progresa kojim pojedinci zajedno doprinose uspjehu cijeloga tima. Uspjeh tima omogućuje i uspjeh tvrtke te je razvojni tim kao takav glavna okosnica organizacije. Samim time potrebno mu je osigurati autoritet i prostor za donošenje odluka te stalno širiti granice odgovor-nosti tima.

Gdje je tu društvo?

Načela Leana su empirijski skup doka-zanih praksi koji djeluje kao cjelina i primjenjiv je na skoro svaki proces i tijek stvaranja vrijednosti. Sa sobom nose usredotočenost na sagledavanje veće i cjelovite slike, kreiranje znanja, usredotočenost na kakvoću, učinkovit proces, identificiranje i izbacivanje nepo-trebnoga, pravodobno donošenje odluka i transparentnost te nadasve poštovanje prema ljudima. Sasvim je izvjesno da se primjenom u većini industrija mogu postići znatna poboljšanja, ali jednako tako u državnim ustanovama koje bi s povećanom transparentnošću postale učinkovitije i bliže građanima.

U Hrvatskoj od prošle godine djeluje Udruga Agile Hrvatska koja je članica međunarodne organizacije “Scrum Alli-ance”, te se bavi agilnim metodama razvoja softvera u Hrvatskoj i skrbi o stručnome usavršavanju svojih članova promičući agilni način razvoja softve-ra. Iskoristimo to!

U organizaciji tvrtke CROZ u Zadru je od 13. do 15. svibnja 2012. održana QED feat. Agile Croatia konferencija. Tema je konferencije bila Kvaliteta u softverskom razvoju (Quality in Enterprise Development), a u sklopu su konferencije predstavljena i načela poduzetnih meto-dologija u IT industriji.

Kvaliteta je u softverskom razvoju rezultat utjecaja brojnih tehnoloških i ljudskih čimbenika koji se isprepleću na mnogo razina. Arhitektura, analiza, razvoj, integracije i testiranje bitni su koncepti na koje trebamo obratiti pozornost, a o tome kako težnje ka kvaliteti proizvoda pomiriti s dinamičnim zahtjevima tržišta za sve br-žim isporukama novih proizvoda, govorio je Hrvoje Veselko iz VIPneta u pozdravno-me predavanju.

Na QED-u su govorili stručnjaci iz po-dručja kvalitete razvoja softvera i uprav-ljanja projektima iz tvrtki Ascendant Te-chnologies, CROZ i IBM, a o zanimljivim primjerima najboljih praksi govorili su predstavnici tvrtki Ericsson, Raiffeisen bank i ZPIZ (Zavod za pokojninsko in invalidsko zavarovanje Slovenije) koji se

održana konferencija posvećena kvaliteti softvera i poduzetnomu razvoju

QeD feat. Agile Croatia

mogu pohvaliti visokom razinom kvalite-te IT projekata. U sklopu su konferencije održane i tri radionice. Jedna na temu poduzetnoga razvoja, druga na temu prezentacijskih vještina i treća koja je kroz jednostavnu dječju igru pokazala koliko je dobra komunikacija u poduzet-nim projektima bitna za uspjeh projekta.

Na okruglome stolu na kojem se živo raspravljalo o najboljem načinu ugovara-nja poduzetnih projekata sudjelovali su predstavnici FINA-e, PBZ-a, Ericssona i D. Labsa iz Slovenije.

Ovogodišnja je konferencija okupila preko 160 sudionika iz vodećih hrvatskih, slovenskih i srpskih poduzeća iz javnoga, bankarskoga, telekomunikacijskoga, en-er getskoga i IT sektora koji su u velikome broju sudjelovali na predavanjima i radi-onicama.

Hrvoje Veselko, VIPnet

Za dobru atmosferu pobrinuo se Rakan Rushaidat koji je u nedjelju navečer za sudionike konferencije izveo uspješnu predstavu Teatra Exit „Ja,Tata!“ i nasmijao ih do suza.

20 infoTrend 189/6/2012

>ICT I ENERGETIKA

PRIPREMILI DRAGO CMUK I MLADEN PUŠKARIĆ

Što ICt donosI u mIraz energetskomu sektoru

Brak iz interesa. S jedne strane novac i želja, a s druge strane privlačnost i pamet koja to zna iskoristiti. U najmanju ruku lukavo i nemoralno, a nerijetko i pokvareno, no tako to obično zamišljamo u svijetu međuljudskih odnosa. U poslovnome je svijetu stvar potpuno drukčija. Brak iz interesa u poslovnome svijetu zvuči vrlo poželjno – pogotovo ako je interes, a onda i korist, obostrana.

I UPRAvO tA UsPOREDbA izgleda kao naj-kraći i najbolji opis onoga što se događa u vezi između ICT-a i energetskoga sekto-ra danas. Ona na prvu ruku može zvučiti pretjerano, no počnimo redom, i pokušaj-mo iskristalizirati nekoliko bitnih poruka koje ona nosi.

Za početak je bitno primijetiti kako se oboje – i ICT i energetski sektor nalaze u samome vrhu najperspektivnijih, najbrže rastućih i financijski „najtežih“ tržišnih segmenata u Europi. Kraljevske obite-lji, plava krv - tu sumnje nema. S jedne strane neobuzdan rast, privlačnost i sve-prisutnost ICT-a, a s druge strane stariji, ali vrlo bogat energetski sektor. Gotovo da nema područja ljud-ske djelatnosti koje nije prihvatilo nedvojbene koristi koje ICT dono-si poslovanju, planiranju, razmjeni i obradbi informacija i drugoga, tako da rast koji ICT prolazi danas kao da poprima razmjere epide-mije. Energetski sektor, s druge strane, doživljava rast po sasvim drugoj osnovi. Naime, pričuve su se energije smanjile i dugoročna je održivost sustava ugrožena, ako se kratkoročno ne povećaju ulaganja.

Teško je danas pronaći čovjeka koji nije svjestan klimatskih pro-

Dr. sc. Drago Cmuk, mag. ing. el., voditelj je programa pametnih mjerenja i informacijskih sustava u Končar – Elek-tronika i Informatika d.d. Doktorirao je u Italiji na University of Sannio i na Fakultetu elektrotehnike i

računarstva u Zagrebu na međunarodnome projektu razvoja informa-cijskoga sustava za geografski distribuirane mjerne laboratorije. Autor je brojnih znan-stvenih i stručnih članaka na temu infor-macijskih i mjernih sustava primijenjenih u unaprjeđenju i povećanju djelotvornosti širokoga raspona djelatnosti. Predavao je na više domaćih i stranih fakulteta od čega sedam godina na FER-u gdje je radio kao viši asistent. Trenutačno vodi razvoj napred-noga sustava bežičnih mreža i programske podrške za pametne mreže (Smart Grids).

Mladen Puškarić, dipl. ing. el., MBA, rukovodi-telj je poslovne jedinice u Končar – Elektronika i Informatika d.d. Vodeći je stručnjak na području energetskih i obračunskih mjerenja, obradbe infor-macija i procesne informa-

tike kao i ICT tehnologija op-ćenito. Zavidno iskustvo i ekspertizu stekao je kao voditelj brojnih domaćih i međuna-rodnih projekata u navedenim područjima.

Brak iz interesa mjena i potrebe za ekološki održivim na-činom proizvodnje i trošenja energije. Od kućanskih aparata, preko štednih žarulja pa do hibridnih i električnih automobila, sve vrvi zelenim naljepnicama i energet-skim razredima. Potraga za zelenom ener-gijom i pametnijim načinima korištenja postojeće također je poprimila razmjere opće zaraze i to gotovo na svim razinama. Problem je ozbiljan kao i sredstva pri-premljena da se utroše na nova rješenja i povećanu djelotvornost. Ta sredstva treba iskoristiti pametno, a tko to zna bolje od onoga tko upravlja informacijama, pre-nosi ih i obrađuje strahovitom brzinom - ICT sektora.

Strategija EU-aEuropsko je vijeće u prosincu 2008.

prihvatilo paket za klimatske i energetske promjene u kojem se zahtijeva da se do 2020. u E27 zemljama:

smanji emisija stakleničkih plinova za 20%,

uvede 20% obnovljivih izvora energije, i

smanji potrošnja primarne energije u EU-u za 20%.

Ti zahtjevi obvezuju zemlje članice na korjenite promjene i započinjanje proje-kata koji će omogućiti ostvarenje zadanih ciljeva u tome kratkom vremenu. Eu-ropska komisija vjeruje kako ICT sektor

Slika 1. Stvarni i predvidivi udio potrošnje ICT-a u EU

189/6/2012 infoTrend 21

može pomoći u smanjivanju stakleničkih plinova kroz ova tri okvirna plana:

omogućiti energetske uštede u global-noj ekonomiji, posebno u najrastrošnijim sektorima, a to su zgradarstvo, transport i proizvodnja

okrenuti se nematerijalnoj ekonomi-ji u kojoj rad na daljinu, e-prodaja i Ra-čunalstvo u oblaku (Cloud Computing) mogu omogućiti znatne uštede energije

uvesti mjerenja potrošnje energije u kućanstvima, energetskim mrežama i in-dustriji. Veća će svjesnost dovesti do sma-njene potrošnje – osnovni je argument Europske komisije.

Na prvi pogled ne zvuči iznenađujuće što Europska komisija ima tako visoka očekivanja od ICT-a jer smo svjesni i sami kako je upravo ICT unaprijedio način po-slovanja i življenja u gotovo svim segmen-tima. Ipak, pogledajmo na trenutak činje-

nice i mogli bismo se iznenaditi. Je li u Cloudu maglovito i koliko ICT

može zaista uštedjeti?ICT sektor u EU-u zapošljava više od

6,6 milijuna ljudi i doprinosi s više od 40% ukupnoga ekonomskog rasta. Prisutan je u gotovo svakome ekonomskom sektoru, ali sada EU želi dodatno povećati upotre-bu ICT-a u svima njima kako bi se ostva-rile energetske uštede. Ugledna savjetnič-ka kuća McKinsky procjenjuje kako bi povećanje upotrebe inteligentnih uređaja i aplikacija moglo smanjiti globalnu emi-siju CO2 za oko 15% do 2020. Ipak, pove-ćana primjena takvih rješenja ima i svoja ograničenja.

ICT trenutačno koristi više od 7,8% europske potrošnje električne energije i očekuje se da prema procjenama dostigne 10,5% do 2020. Globalno bi se povećanje vlastite potrošnje moglo udvostručiti do

2020. zbog povećane potražnje ICT-a i ra-čunalnim sustavima zemalja u razvoju.

“Ubrzano rastući karbonski otisak pove-zan s ICT sektorom koji uključuje prijeno-sna i stolna računala, podatkovne centre i mreže, mobilne telefone i telekomunikacij-sku opremu, mogao bi postati jedan od naj-većih izvora stakleničkih plinova do 2020.“ tvrdi McKinsey.

Europska je komisija stoga tražila upravo od ICT kompanija da smanje svoju potrošnju koja, prema Gart-neru, trenutačno iznosi oko 2% emisije stakleničkih plinova na svjetskoj razini. (toliko CO2 generira cijela Kanada, Sli-ka 2). Kao protuuslugu, oni će promicati upotrebu ICT-a među važnim potrošači-ma energije kako bi se smanjila njihova potrošnja. Izbjegavajući ulaženje u više pojedinosti, jasna je obostrana korist, ali i proturječje i izazov koji ICT tehnologija

22 infoTrend 189/6/2012

unosi u energetski sektor. Ključno pitanje koje se postavlja jest: kako osigurati da taj utjecaj bude pozitivan?

Kad govorimo o vlastitoj potrošnji ICT sustava, možda je najbolje navesti najveće promotore. John Vassallo, zamjenik pred-sjednika Microsofta za europska pitanja, iznio je u prosincu 2011. nekoliko snaž-nih poruka u kojima ističe pogodnosti za okoliš u slučaju prelaska na Cloud. Ističe kako je u SAD-u oko 15% servera u pra-znome hodu, te da rješenja zasnovana na Cloudu mogu donijeti uštede od 30% za veće korisnike, do 90% za one male. Na-pominje kako ICT treba postati svijetli primjer primjenjujući napredna tehnološ-ka rješenja za energetski djelotvoran rast.

Primjer su takvih rješenja, napominje, napredni podatkovni centri koji koriste prirodno hlađenje, iskorištavanje generi-rane topline i sposobnost brzoga smanje-nja potrošnje u kritičnim trenutcima. No u tome je slučaju vidljivo kako je procjena gubitaka velika, ali da konkretna kvanti-fikacija te potrošnje kao i mogućih ušte-da zapravo nedostaje. Za pokretanje su nam projekata potrebni stvarni podatci o stvarnoj potrošnji u stvarnome vremenu. Osviještenost je o energetskoj učinkovito-sti divna, ali projekte pokreće onih neko-liko sitnih postotaka – razlika uloženoga i dobivenoga.

Kad stvari postanu guste, a odluke teške, onda se treba uhvatiti nedvosmisle-, onda se treba uhvatiti nedvosmisle-nih činjenica – procjene jednostavno nisu dovoljne. Kod igre velikih brojeva (a takve su svote ovdje u pitanju) i mali postotci mogu uspješne planove pretvoriti u fija-sko i obratno.

Može li se i smije li se Europa u takvo-me stanju osloniti na snagu ICT-a da iz-njedri tako drastične promjene? Može li to napraviti kad su stvari toliko protu-

rječne i smije li se osloniti punom težinom? I ako se već oslanja, kako raspore-diti i usmjeriti sredstva da se postigne najveći učinak (a jedino će takav izgleda biti dovoljno dobar)? Takve se odluke mogu donositi isključivo na osnovi činje-nica. A upravo su činjenice ono što trenutačno najviše nedostaje energetskomu sektoru. Objasnimo taj dio.

Podatci koji nedostaju

Kad se govori o energet-skoj djelotvornosti i mogućim uštedama u energetskome sektoru, onda stvari znaju izgledati mnogo jednostavnije nego što jesu u stvarnosti. Tu se zaista prečesto na-vodi pozamašna količina okruglih brojki. A vjerujte mi, okrugle brojke u ovome ču-pavom svijetu najčešće znače nedostatak činjenica. Naime, iako mi danas različite energente (struja, plin, voda, toplinska energija) distribuiramo do gotovo svako-ga stambenog ili poslovnog objekta, mi

zapravo znamo vrlo malo o njihovoj po-trošnji. Prisjetimo se: potrošnja se vode najčešće mjeri nekoliko puta godišnje, pa se u zgradama dijeli po broju stanara. To-plinska se energija raspodjeljuje po kva-dratima stana, a struju očitavamo svakih 6 mjeseci, otprilike kao i plin. To je kao da kupujete skupocjeni nakit na „škarnicle“ – pa koga kako dopadne.

Iako je stanje nešto bolje s poslovnim korisnicima, u stvarnosti zapravo nedosta-je jako mnogo informacija o potrošnji energije koja je jako skupa – i ima je sve manje. I to nisu samo informacije o izno-su potrošnje, nego o vremenima najveće potrošnje po svim relevantnim vremen-skim intervalima i mnoge druge. Koliko ozbiljno zvuči činjenica da su gubitci vode u njezinoj distribuciji veći od 40%? A gdje su tu gubitci toplinske energije, plina i struje?

Multidisciplinarno se područje koje se bavi prikupljanjem, obradbom i iskorišta-vanjem realnih podataka o potrošnji ener-genata i mogućim uštedama naziva pa-metna mjerenja (Smart metering) i to je područje već neko vrijeme izrazito „vruća“ tema u energetici, ekonomiji, znanosti i

>ICT I ENERGETIKA

Slika 2. Proizvodnja CO2 u svijetu i usporedba s potrošnjom Kanade.

Slika 3. Prikaz osnovnih sastavnica AMR sustava (Končar AMR)

189/6/2012 infoTrend 23

ICT INDUSTRIJA<

drugim granama ljudske djelatnosti. Up-ravo su pametna mjerenja rješenje za pro-pro-turječje o kojem govorimo i jedini način da prema ICT-u u energetskome sektoru počnemo stvarati realna očekivanja. Broj-ni su projekti širom EU-a i SAD-a samo dokaz dovoljne razine tehničke izvedivo-sti te nedvojbenih materijalnih i drugih koristi za sve subjekte uključene u imple-mentaciju takvih sustava.

Pametna mjerenjaPametna su mjerenja u svojoj srži za-

pravo golemi informacijsko-komunikacij-ski sustavi koji omogućuju prikupljanje, obradbu i pohranu podataka o potrošnji energenata od krajnjih korisnika. Osnovne komponente programske podrške takvim sustavima prikazane su na slici 2. No pa-metna mjerenja su i mnogo više od toga. Umrežavanjem svih informacijskih usluga jednog poduzeća u centralni sustav AMR rješenje prelazi u naprednu automatsku mjernu infrastrukturu (AMI) koja uklju-čuje realizaciju naprednih sustava naplate, korisničkih web-portala, asset manage-menta i mnoge druge (Slika 3). Upravo zbog tog razloga danas u pametna mjere-nja znatno ulažu tvrtke poput Oracla, Cis-ca, IBM-a i drugih. Na kraju lanca (ili na početku?) pametna mjerenja uključuju i instalaciju pametnih brojila na objekte ko-risnika i omogućuju redovito očitavanje, obradbu podataka i informiranje korisni-ka o trenutačnoj potrošnji električne ener-gije, ali i drugih energenata. U posebnim okolnostima takvi sustavi mogu nadzirati isporuku energije (daljinsko iskapčanje), a katkad i regulirati potrošnju, odnosno proizvodnju energije. Pametno brojilo je brojilo nekoga energenta koje se, ovisno o tipu, može umrežiti s ostalim brojilima u objektu korisnika i komunicirati preko telekomunikacijske mreže (žičano ili be- (žičano ili be-žično) s distribucijskim centrom. Takvo je brojilo logičan nasljednik starih meha-ničkih brojila, jednako kao što su analogni telefon i pisaća mašina zami-jenjeni digitalnim, inteligent-nijim alternativama.

Direktivama 2009/72/EC i 2009/73/EC od svih članica Europske unije se traži da do 2020. instaliraju inteligentne mjerne sustave za najmanje 80% korisnika električne energije za koje je takva in-stalacija utvrđena isplativom i da se pripremi raspored implementacije inteligentnih

mjernih sustava za razdoblje od 10 godi-na. Slični se propisi formiraju za područja drugih energenata (plin, voda, toplina), no fiksni rokovi za sad nisu utvrđeni. Ti su ambiciozni ciljevi dio i hrvatske su-trašnjice zbog skoroga ulaska u EU. Ta je direktiva na tragu osiguranja ostvarivosti planiranih ušteda, i osnovni je preduvjet za dugoročno planiranje na realnim osno-vama. Sukladno preporukama, prebaciva-nje sustava pametnih mjerenja na Cloud čini se najpogodnijim rješenjem, posebno kad se uzme u obzir izrazito velika koli-čina potrebnih resursa za učinkovit rad sustava. Na takav su način pametna mje-renja zaista ishodište nove ICT infrastruk-ture za poboljšanje energetske učinkovito-sti koju promiče Europska komisija. Ona

omogućuje potroša-ču preuzeti aktivniju ulogu u funkcionira-nju tržišta električne energije i distribucij-ske mreže, što potiče kretanje elektroener-getskih sustava pre-ma pametnim mre-žama (Smart grid). Pametna su mjerenja ulazna vrata za mre-že sljedeće generacije

i imat će kritičan utjecaj na energetske po-trebe društva sutrašnjice.

Zauzdani rast Potencijal pametnih mjerenja da učini

dostupnima informacije o potrošnji ener-gije, a time i donošenje odluka za usmje-ravanje ulaganja i pokretanje projekata trebao je dosad izazvati gotovo eksponen-cijalan rast toga segmenta na svjetskim burzama, no taj je rast (iako velik) ipak ostao u granicama normale. Postoji više skupina čimbenika koji su smirili poten-tnost toga segmenta (politički, socijalni, mikro i makroekonomski razlozi, recesija i dr.), no svakako su najjasniji, a trenutačno možda i najbitniji oni čimbenici tehničke prirode. Naime, povijest je pokazala da sva „tehnološki“ nova tržišta bilježe više ili manje sputan rast sve do pojave takozva- sputan rast sve do pojave takozva-noga „dominantnog dizajna“ – rješenja koje uspije odgovoriti ispravno na ključne zahtjeve tržišta, pomesti konkurenciju i konačno zavladati standardizacijskim tije-lima (npr. otvarač za limenke kao klasičan primjer ili grafičko sučelje i „prozori“ na računalima u nešto novije doba).

Pametna su brojila već odavno došla do standardnih rješenja u svojem mjernom dijelu, no pojavu prevladavajućega dizajna cijeloga sustava koči širok raspon komu-

Slika 4. Osnovne sastavnice programske podrške sustava pametnih mjerenja

ICt i energetski sektor nalaze se u samome vrhu najperspektivnijih, najbrže rastućih i financijski „najtežih“ tržišnih segmenata u Europi

24 infoTrend 189/6/2012

nikacijskih kanala i protokola koji stvara zbrku i znatno rasipanje snaga proizvođa-ča, ali i korisnika tih sustava. Proizvođači moraju razvijati više mogućih rješenja, a ulagači su oprezni – dok se stvari ne smire. Ono što se, dakle, treba smiriti kod sustava pametnih mjerenja jest upravo način prijenosa signala na lokalnoj razi-ni (last mile) i prikupljanje informacija u centralni sustav (first mile).

Postoji vrlo širok raspon tehnologija koje se tu koriste i iskustva iz različitih projekata (i različitih zemalja) u uvođe-nju pametnih mjerenja i vrlo su različita – zbog specifičnosti svake zemlje i uvje-čnosti svake zemlje i uvje-ta koji tamo postoje. Tako npr. u SAD-u prevladavaju rješenja s bežičnim komu-nikacijskim tehnologijama, dok u EU-u pretežno prevladavaju rješenja zasnova-na na PLC-u (Power Line Carrier – teh-– teh-nologija prijenosa signala energetskim kablovima), i drugim žičanim načinima povezivanja.

Valja napomenuti kako je dodatna kočnica za konzervativna komunalna poduzeća i sve češći imperativ za imple-mentacijom takvih rješenja u Cloudu. Taj zahtjev koji može zvučiti banalno za ne-koga iz ICT domene, ali velika su komu-nalna poduzeća naviknula imati potpun nadzor nad „svojim“ podatcima i teško pristaju na rješenja kod kojih se čini kako im taj nadzor nekako klizi iz ruku.

Put kojim se rjeđe ideU vrijeme recesije i povećane neizvje-

snosti ulaganja, samo ozbiljni proizvođa-či mogu povećati ulaganja u perspektivna područja, i samo rijetki se mogu nositi s multidisciplinarnim izazovima u kojima je ključno iskustvo. Končar - Elektronika i informatika d.d. (Končar – INEM) je već nekoliko de-setljeća jedan od najvećih proizvo-đača elektroničke opreme u RH sa zavidnim isku-stvom iz područja udaljenih mjere-nja i upravljanja, osobito u područ-ju elektroenerget-skih sustava.

Prepoznavši po-trebu za sustavom pametnih mjere-nja u RH, Končar – INEM je odlučio svoje znanje, isku-

stvo i istraživačke kapacitete usmjeriti u razvoj takvoga sustava prilagođenoga specifičnim uvjetima u državi. Ti specifič-ni uvjeti uključuju problem razdvojenih komunalnih poduzeća po energentima (u inozemstvu obično jedno komunalno poduzeće radi sa svim energentima, ili njihovim većim brojem), a zemljopisno raspršena mreža korisnika postavlja pred takav sustav dodatne zahtjeve koje treba uzeti u obzir želi li se postići maksimalna ušteda (nekad i isplativost!) pri izvedbi, održavanju i budućoj nadogradnji takvo-ga sustava.

Rješenje koje je razvijeno u Končar – INEM-u naziva se Končar AMR (Au-tomated Meter Reading) i zasniva se na dvama ključnim stupovima bitnima za

njegov uspjeh: RF komunika-ciji male snage i velikoga dometa koja omogućava naj ma nje troš-kove instalacije i održavanja, te implementacija sustava u Clou-du, što smanju-je vlastitu po-trošnju sustava i donosi mnoge druge predno-sti. Ona je izni-mno povoljna za ruralne i in-

dustrijske sredine u kojima je isplativost realizacije cijeloga žičanog sustava upitna s obzirom na malu gustoću korisnika, ali i za gusto naseljena urbana područja zbog velikoga kapaciteta komunikacije (velik broj korisnika na malome prostoru).

Navedeni sustav ima sve preduvjete kako bi maksimalno iskoristio specifično-sti ruralnih i urbanih sredina u cilju sni-žavanja troškova uspostave i održavanja sustava, nudeći pritom beskompromisne performanse i nadogradivost najvećega stupnja.

Vidjeli smo kako pametna mjerenja, kao poligon s kojega ICT ulazi u energetski sektor, mnogo ozbiljnije počivaju na jed-nome spletu poslovnih i procesnih pro-gramskih rješenja koja čine srce sustava. Končar – INEM je zbog više razloga od-– INEM je zbog više razloga od- INEM je zbog više razloga od-lučio omogućiti implementaciju tih rješe-nja u Cloudu. To znači da implementator takvo rješenje neće implementirati kod dobavljača pojedinoga energenta (voda, struja...) nego u vlastitome IT okruženju, a naplaćivat će operatoru korištenje uslu-ge. Dakle, operator će koristiti rješenje (aplikaciju) koja nije u njegovome vlasniš-tvu i na njegovoj ICT infrastrukturi nego u vlasništvu i na infrastrukturi pružatelja usluge. Taj je oblik pružanja usluge prije bio poznat pod nazivom ASP (Applicati-on Service Providing), a danas spada pod mnogo više prepoznatljiv pojam Clouda. Osim energetske djelotvornosti, postoje i druge prednosti koje operator ima kod takvoga rješenja:

>ICT I ENERGETIKA

Slika 5. Komponente naprednog i proširenog AMR sustava na prelasku u AMI.

sAvjEtNIčKA KUĆA McKINsKy PROCjE-NjUjE DA bI POvEĆANjE upotrebe inteli-gentnih uređaja i aplikacija moglo smanjiti globalnu emisiju CO2 za oko 15% do 2020., a Europska komisija traži od ICT kompanija da smanje svoju potrošnju koja, prema Gartneru, trenutačno odaje oko 2% emisije stakleničkih plinova na svjetskoj razini.

Direktiva o energetskim servisima 2006/32/EC čl.13 nalaže da sve države članice trebaju u okvirima isplativosti opskrbiti sve korisnike pa-metnim brojilima. Ti su ambiciozni ciljevi dio i hrvatske sutrašnjice zbog skoroga ulaska RH u EU… Pametna su mjerenja ulazna vrata za mre-že sljedeće generacije i imat će kritičan utjecaj na energetske potrebe društva sutrašnjice.

189/6/2012 infoTrend 25

ICT INDUSTRIJA<

nema početnih ulaganja u IT infra-strukturu i aplikativno rješenje, nego samo operativni mjesečni trošak

proširenje je - na nove energente, korisnike i slično - vrlo jednostavno (jer pružatelj usluge brine o infrastrukturi, a funkcionalnost u samome rješenju već postoji, samo nije korištena) i ogleda se u povećanju cijene mjesečnoga najma

manji trošak ljudi - operator ne mora povećavati broj ljudi s ICT područja te ra-zvijati vlastite ICT kompetencije koje su nužne za kvalitetan rad takvih sustava

povećana sigurnost - jer je rješenje implementirano na infrastrukturi nami-jenjenoj upravo za takve usluge, odnosno implementirano od strane IT tvrtki ko-jima je najam takvih i sličnih poslovnih (e-mail, erp, document management) rje-šenja osnovna (core) djelatnost

Iako komunalna poduzeća, kao izrazi-to konzervativna, nisu sklona takvomu rješenju jer vole svoje sustave „imati kod sebe“, bitno je primijetiti kako je u slučaju odvojenih komunalnih poduzeća (kao što je slučaj u RH) to i jedino moguće rješe-nje!

Izravne koristiRazličite strane mogu profitirati od

uvođenja pametnih mjerenja. Korisnici plaćaju ono što su potrošili, a ne procje-nu potrošnje, te prilagođavanjem svojega ponašanja mogu smanjiti svoju potroš-nju. Nadalje, pametno brojilo u njihovoj kući postaje gateway koji omogućuje pru-žanje brojnih novih usluga. Distributer kao izravnu korist dobiva uštedu od pe-riodičnih očitanja, unaprjeđuje se sustav i omogućavaju uštede u pozivnome centru,

obračunima i naplati te se lakše otkrivaju i iskapčaju neplatiše. Također, štedi se i od redovne zamjene brojila novim ure-đajima.

Navedene se uštede u godini dana po kućanstvu kreću u rasponu od 5-15% re-alne cijene pametnoga brojila i njegove ugradnje. Prednosti prelaska na Cloud donose dodatne prednosti manjih počet-nih ulaganja, lakšega održavanja, poveća-ne sigurnosti i, ono najvažnije, jedino se tako mogu riješiti problemi sa sustavima koji povezuju domene različitih poslov-čitih poslov-nih subjekata. Od uvođenja sustava pa-metnih mjerenja koristi ima i društvo u cjelini jer osim ekoloških dobiti kao što su osvješćivanje građana i smanjenje potroš-nje, dobiva se bolje upravljanje potroš-njom tijekom kritičnih razdoblja i pove-ćanje prometa na tržištu energije.

Uzevši u obzir razmjerno velike ne-tehničke gubitke u distribucijskoj mreži

u RH, te brojke mogu biti još i bolje. Iako je isplativost takvih projekata jasno vidljiva, ona uvelike ovisi o različitim čimbe-nicima i naprav-ljene su brojne studije koje, uz kvalitetno stra-teško planiranje, jamče manje ili više optimistične scenarije. Mogu-će koristi znatno rastu i s prošire-njem sustava na napredne funkci-

je – poput pametnih kuća (Smart Homes) u kojima pojedini uređaji prilagođavaju svoju potrošnju uvjetima na mreži i sl. No kod takvih je sustava potrebno prvo dovesti razinu osviještenosti stanovništva na potrebnu razinu, a zatim i uvesti sustav dinamičkoga oblikovanja cijene energije itd. koji opet ovisi o standardizaciji i teh-ničkoj spremnosti uređaja.

Za takve su stvari potrebne godine stra-teškoga rada na strukturalnim promjena-ma i spadaju u domenu sutrašnjice u koju moramo malim, ali odlučnim korakom zakoračiti danas.

Ulaganjem do uštedaU ovome okrutnom, poslovnom svije-

tu postoje vrlo jasni i vrlo grubi kriteriji uspješnosti, a najočitiji je od njih finan-cijski rast. Ne bude li brak ICT-a i ener-getskoga sektora postavljen tako da seg-menti mogućih ušteda budu financirani na osnovi objektivno najizglednije dobiti, takav je rast dugoročno zaista lakovjerno očekivati. Očito je da takav proces ima svoje zakonitosti i da počinje upravo u segmentu prikupljanja kvalitetnih infor-macija – pametnim mjerenjima. Potrebna su nam snažna infrastrukturna rješenja koja mogu prijeko potrebne informacije o potrošnji energenata staviti na raspo-laganje ulagačima na jedan kratkoročno isplativ način, i napredne RF mreže imaju potencijal postati baš to. Rad je u Cloudu dodatna prednost koja može osigurati da ICT stoji primjerom iza onoga za što se bori (energetska djelotvornost).

U pripremi:U idućem broju, u nastavku ovoga tek-

sta pozabavit ćemo se nekim konkretnim projektima i pokazati realne probleme, ali i prednosti koje nastaju kod implemen-tacije takvih sustava. To može pomoći svakomu zainteresiranom u izbjegavanju dobro poznatih stranputica te usmjera-vanju pozornosti na ključne pojedinosti pri budućim implementacijama sličnih sustava.

Zaista su nam potrebne činjenice o du-bini toga bazena energetskih ušteda, ali i realne informacije o povratu ulaganja u različite ICT projekte u energetskome sektoru, i to na nacionalnoj, ali i široj ra-zini. Uložimo zato u prikupljanje upravo takvih informacija kako bismo donijeli odluke zbog kojih se sutra nećemo morati ispričavati – vlastitoj djeci.

ICt tRENUtAčNO KORIstI vIŠE OD 7,8% EUROPsKE POtROŠNjE elek-trične energije i očekuje se da prema procjenama dostigne 10,5% do 2020. Globalno bi se povećanje vlastite po-trošnje moglo udvostručiti do 2020. zbog povećane potražnje ICT-a u raču-nalnim sustavima zemalja u razvoju.

“Ubrzano rastući karbonski otisak povezan s ICT sektorom koji uključuje prijenosna i stolna računala, podat-kovne centre i mreže, mobilne tele-fone i telekomunikacijsku opremu, mogao bi postati jedan od najvećih izvora stakleničkih plinova do 2020.“ tvrdi McKinsey.

free

pixe

ls.c

om

26 infoTrend 189/6/2012

>e-POSLOVANJE

ELEKTRONIČKA RAZMJENA RAČUNA I INTEROPERABILNOST

Korištenje je Interneta u poslovanju nužnost koja uvjetuje nove standarde ponašanja i globalnim korporacijama i najmanjim tvrtkama. Digitalna ekonomija, uz otvaranje novih mogućnosti u poslovanju, nepovratno mijenja strukturu gospodarstva u svim segmentima. Uz reorganizaciju poslovanja, elektroničko se poslovanje koristiti kao diferencijacija, ali i sredstvo kojim se ostvaruje konkurentska prednost.

Autorica Slavenka Došen započela je svoju profesionalnu karijeru u Udruženoj banci Hr-vatske, a od 1990. stalno je zaposlena u Zagrebačkoj banci dd. Radila je na razvoju i implemen-taciji novih proizvoda i usluga – kartičnoga poslovanja, telefonskoga i internetskoga bankar-stva, elektroničkih usluga državne i javne uprave, mobilnoga bankarstva za poslovne subjekte, usluge e-Račun i sigurnosnih rješenja (tokeni i smart kartice) kao i njihovoj integraciji u sustav Banke. Kao pozvani predavač sudjeluje na brojnim međunarodnim i domaćim konferencijama iz područja elektroničkoga poslovanja i e-sigurnosti.

Isto, ali boljePIŠE SLAVENKA DOŠEN

U REPUBLICI JE HRVATSKOJ USPOSTAV-LJEN ZAKONSKI OKVIR ZA KORIŠTENJE I RAZVOJ ELEKTRONIČKOGA POSLOVANJA donošenjem Zakona o elektroničkom potpisu (NN 10/02, 80/08), Zakona o elektroničkoj trgovini (NN 173/03, 67/08, 36/09), Zakona o elektroničkoj ispravi (NN150/05), Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08), Zakona o informacijskoj sigurnosti (NN 79/07), Zakona o elektroničkim medijima (NN 153/09), novoga, suvremenijega Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09) i Odluke o određivanju Hrvatske akredi�tacijske agencije kao nacionalnoga tijela ovlaštenoga za obavljanje funkcija akredi�tacijskoga tijela (NN 88/09).

Harmonizacija zakonodavstva �epu� zakonodavstva �epu�zakonodavstva �epu� �epu��epu�blike Hrvatske sa zakonodavstvom ze� Hrvatske sa zakonodavstvom ze�Hrvatske sa zakonodavstvom ze� sa zakonodavstvom ze�sa zakonodavstvom ze� zakonodavstvom ze�zakonodavstvom ze� ze�ze�malja članica Europske unije, nastavljena je donošenjem novoga Zakona o plat� donošenjem novoga Zakona o plat�donošenjem novoga Zakona o plat�šenjem novoga Zakona o plat�enjem novoga Zakona o plat� novoga Zakona o plat�novoga Zakona o plat� Zakona o plat�Zakona o plat� o plat�o plat� plat�plat�nom prometu (NN 133/09) i Zakona o elektroničkom novcu (NN 139/10) koji su stupili na snagu 1. siječnja 2011. �o pri� na snagu 1. siječnja 2011. �o pri�na snagu 1. siječnja 2011. �o pri� snagu 1. siječnja 2011. �o pri�snagu 1. siječnja 2011. �o pri� 1. siječnja 2011. �o pri�siječnja 2011. �o pri�čnja 2011. �o pri�nja 2011. �o pri� 2011. �o pri�stupanja Europskoj uniji Hrvatska treba uspostaviti visoku razinu elektroničkoga poslovanja što će joj omogućiti da ravno�pravno sudjeluje na unutarnjem tržištu EU�a.

A središnje mjesto u procesu daljnjega razvoja elektroničkoga poslovanja zauzi�ma elektronički račun. Elektronički je ra�čun najraširenija elektronička isprava na svijetu i time ima središnju ulogu u dalj�njem razvoju elektroničkoga poslovanja. Elektronička razmjena računa omogućuje horizontalno povezivanje gospodarskih subjekata, pridonosi stvaranju jednostav�nijega i konkurentnijega okruženja za poslovanje tvrtki i poduzetnika, poveća�va djelotvornost javnoga sektora pa stoga ne čudi činjenica da sve veći broj zemalja Europske unije donosi propise po kojima javni sektor prihvaća isključivo elektro�ničke račune.

Uslugu e��ačun za B2B segment kori�snika prve su na hrvatskome tržištu po�nudile Zagrebačka banka i Financijska agencija kao informacijski posrednik. �i�ječ je o internetskoj usluzi namijenjenoj tvrtkama i poduzetnicima, integriranoj s uslugom e�zaba poslovno bankarstvo koja omogućuje jednostavnu elektroničku raz�mjenu računa, a plaćanje se računa obav�lja e�zabom.

189/6/2012 infoTrend 27

e-POSLOVANJE<

Poslovni modelTehnološko se rješenje elektroničke

razmjene računa zasniva na korištenju XML�a, odnosno strukturiranoga P�F dokumenta koji u istoj datoteci objedinju�je P�F prezentaciju i XML podatke koje P�F sadržava. Tako uslugu e��ačun mogu koristiti velike tvrtke koje imaju integrira�ne poslovne sustave, ali i mali poduzetnici čiji se poslovni proces odobravanja i likvi�dacije računa provodi ručno. Primijenje�no je rješenje za elektroničku razmjenu računa u skladu s odredbama zakonske regulative jer je zajamčena autentikacija, zaštićen integriret sadržaja, zajamčena potvrda o isporuci, verifikacija potpisa te uporaba vremenskoga žiga. Uz navedeno osigurana je neovisnost o ostalim aplika�cijama i transparentnost za korisnike, uz zadovoljavanje uvjeta visoke dostupnosti i redundantnosti.

Korištenje elektroničke razmjene raču�na rezultira boljom raspodjelom resursa i većom proizvodnošću, omogućuje in�tegraciju poslovnih procesa te razmjenu poslovnih informacija i unutar tvrtke i s poslovnim partnerima unutar cjeloku�pnoga dobavnog lanca. Izravnim se pove�zivanjem dobavnoga i financijskoga lanca postižu još izraženiji financijski učinci jer se takvim povezivanjem omogućuju još veće uštede u izravnim i neizravnim troš�kovima poslovanja.

Unificiranje postupaka za izdavanje i primanje elektroničkoga računa na teh�ničko�tehnološkoj i procesnoj razini jest nužan preduvjet koji omogućuje integra�cija s elektroničkom javnom nabavom (e�Procurement), jer su e�narudžbenica i e�račun logički povezani dokumenti. O normama najčešće uopće ne razmišljamo dok nam njihovo nepostojanje ne stvori poteškoće. Tek tada postajemo svjesni da su norme veoma važan dio našega sva�kodnevnog života. Iako su na prvi pogled nevidljive, pomažu da naše poslovne ak�

tivnosti provodimo sigurnije, jednostav�nije i lakše i to čini norme “conditio sine qua non” suvremenoga poslovanja.

Kako bi se realizirali navedeni učinci elektroničke razmjene računa na proi�zvodnost, financijske rezultate, tržišni po�ložaj i konkurentnost tvrtki i poduzetni�ka, potrebno je osigurati zainteresiranost ključnih čimbenika kao i standardizaciju, interoperabilnost 1 i dostupnost. Jedan je od ključnih čimbenika, koji može pota�knuti elektroničku razmjenu računa, pri�marno javni sektor čije je snažnije uklju�čivanje nužno jer je primjena e�računa od iznimnoga značaja za nacionalnu fiskalnu politiku.

Prvi je korak u tome smjeru učinjen iz�mjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koje se primjenjuju od 1. kolovoza 2011., čijim su odredba�ma potpuno izjednačeni papirnati i elek�tronički račun jer je za isporučene robe i obavljene usluge koje podliježu oporeziva�nju dopuštena razmjena računa u elektro�ničkome obliku. Bitno je za napomenuti da se od primjene novoga, izmijenjenoga Pravilnika broj poslovnih subjekata koji koriste uslugu e��ačun povećao 10 puta, a to je podatak koji vrlo jasno pokazuje da su tvrtke i poduzetnici prepoznali koristi koje donosi takvo poslovanje.

Nužna je interoperabilnost�a se postigne što potpunija integracija

i automatizacija poslovnih procesa u po�stupku elektroničke razmjene računa, u ko�načnici straight-through processing, nužna je interoperabilnost koja se mora osigurati na svim razinama – tehničkoj (primjenom normi i standarda za povezivanje računal�nih sustava i servisa), semantičkoj (odnosi se na značenje podataka i zahtijeva točnu

i jasnu definiciju svakoga podatka koji se razmjenjuje, dakle pojednostavnjeno: po�datak tamo gdje je nastao i tamo gdje se šalje mora imati isto značenje) i procesnoj (definiranje poslovnih ciljeva, oblikovanje poslovnih procesa i ostvarivanje suradnje između različitih poslovnih subjekata/po�slovnih jedinica unutar istoga poslovnog subjekta).

U elektroničkoj je razmjeni računa za svaku tvrtku najveći izazov uspostavlja�nje procesne interoperabinosti: računi se razmjenjuju između poslovnih jedinica unutar poslovnoga subjekta ili između poslovnih subjekata čija se unutarnja or�ganizacija kao i način rada bitno razliku�ju, svaka zamjena manualnoga procesa elektroničkim dovodi do redefiniranja ovlasti i odgovornosti, operativnih od�nosa i procesa unutar tvrtke, promjena u internim aktima koji definiraju područje djelovanja, osobine i način funkcioniranja tvtke što dovodi i do redefiniranja proce�sa odlučivanja i raspolaganja resursima. Uspostavljanje je procesne operabilnosti jedan od najbitnijh čimbenika koji uspo�rava cjelokupan proces implementacije elektroničke razmjene računa, no isto�dobno je i nužan preduvjet za povećanje djelotvornosti i postizanje maksimalnih financijskih učinaka.

No ni primjena standardiziranih rješe�nja kao ni uspostava interoperabilnosti na svim razinama neće rezultirati očekivanim učincima ako se ne uspostavi jedinstve�na, središnja evidencija (registar/katalog) svih poslovnih subjekata koji elektronički razmjenjuju račune. Trenutačno u praksi svaki informacijski posrednik, osim Fine, ima svoju evidenciju, no samo je Finin registar korisnika javno dostupan. S obzi�rom na to da se na tržištu pojavljuje sve više informacijskih posrednika, što će svakako pridonijeti bržoj implementaciji, a time i stvaranju kritične mase korisnika, uspostavljanje je interkonekcije između informacijskih posrednika nužnost. No bez uspostave jedinstvene i javno dostu�pne evidencije svih poslovnih subjekata koji elektronički razmjenjuju račune nije moguće uspostaviti interkonekciju.

Elektroničko poslovanje, čiji je središ�nji dio bez svake sumnje elektronički ra�čun, obilježava početak 21. stoljeća. Ze�mlje koje nisu dovoljno pripremljene za uvođenje elektroničkoga poslovanja, bilo zbog nedostatka legislative, bilo zbog ne�primjerenoga tehnološkog razvoja, zemlje koje nemaju cjelovita rješenja ni standarde kao ni dovoljno znanja, ne mogu očekivati znatniji gospodarski rast.

1 Vrlo se često u praksi interoperabilnost poisto�vjećuje s otvorenim standardima, no potrebno ih je razlikovati – otvoreni standardi podrazu�mijevaju interoperabilnost ab initio, dok se inte�roperabilnost može razviti i post facto.

28 infoTrend 189/6/2012

OSVRT

INFOTREND: Kako se tijekom 35 godina razvijao koncept MIPRO-a?

PETAR BILJANOVIĆ: Osnovni je koncept MIPRO-a bila mikroelektronika. Toč-nije, mikroprocesori i njihove primjene. Primjene su diktirali KONČAR, Digi-tron, ISKRA, PTT, te se išlo k procesno-mu upravljanju i telekomunikacijama. Nije bilo lutanja jer smo u industriji ima-li zrcalnu sliku onoga što radimo. Radili smo zajedno. I to je bila golema prednost MIPRO-a u odnosu na ostale skupove u okruženju koji su bili po svim parame-trima debelo iza MIPRO-a. I nisu imali industriju u svojim osnovama. Svake smo godine, počevši od 1978., uvodili nešto novo u sadržaje MIPRO-a usporedno s razvojem tehnologije. Prihvaćali bi svaku ideju koja je bila dobra neovisno o njezinu izvoru. Imali smo vrlo jak Znanstveni sa-vjet u kojem je sjedjelo više ljudi iz indu-strije nego iz akademskih ustanova. Vodio ga je akademik Rajko Tomović, najcitira-niji jugoslavenski znanstvenik u području tehničkih znanosti. Bio je iskren u svojim pohvalama i još iskreniji u kritikama. Nje-gove su nam kritike više pomogle od nje-govih pohvala. Kvaliteta je MIPRO-a bila

PRIJE 35 GODINA POČELO JE SA MIKROELEKTRONIKOM…

Kuda ide MIPRO?

u tome što je on bio ničiji i svačiji. Nitko nije na njega mogao staviti šapu unatoč mnogim pokušajima i svatko je mogao doći na MIPRO i realizirati svoju ideju nakon što ju je testirao Znanstveni savjet. MIPRO – to su ljudi koji su ga stvarali. Navest ću samo neke: Mihajlo Filifero-vić, Mika Lorencin, Branko Souček, Max Predrag Vranić, Predrag Matijević, Mirko Grgas, Marko Pavković, Peter Šuhel, Uroš Stanič, Pavle Oblak, Jadranko Novak, An-tun Carić…….

INFOTREND: Kako je i kada došlo do od-

maka od mikroprocesorske tehnologije? Na koga se pritom možete najviše oslo-niti?

PETAR BILJANOVIĆ: To je počelo sredi-nom osamdesetih godina prošloga sto-ljeća. Kuda je išla matica razvoja, tuda je išao i MIPRO. I tu su se vrlo brzo pojavile telekomunikacije, pokretne komunikacije i Internet, već ranije procesno upravljanje, tehnički i inteligentni sustavi te mikroe-lektronika kao podloga svega čime se bavi MIPRO. To je bilo ono za čim je krenula struka i mi smo išli tim putem. Kada po-gledate, vidjet ćete da su naši sponzori i suorganizatori u prvome redu T-HT, Vi-pNET, Odašiljači i veze, Ericsson Nikola

Tesla, Nokia Siemens Networks, a kao ko-risnici ICT-a tu su Končar, HEP, Siemens i ostali. To su najjači subjekti u MIPRO-u i to je odraz stanja u toj industriji. U toj su priči fakulteti prisutni kao oni koji obrazuju kadrove i obavljaju istraživanja, i uvijek su nam bili podrška u stručnoj realizaciji MIPRO-a. Tu je i Institut Ruđer Bošković kao vodeća ustanova u hrvatskoj znanosti i kao sve prepoznatljiviji centar razvoja računalstva.

PETAR BILJANOVIĆ: Koji je razlog da se

MIPRO posljednjih godina izravnije po-čeo baviti temama iz gospodarstva?

Petar Biljanović: Poznata MIPRO-va Strategija razvoja mikroelektronike iz 1986. već je bila gospodarski angažman MIPRO-a u jednoj užoj domeni. Imala je velik odjek u javnosti i preko godinu dana bila je tehnološka udarna tema u tisku, na radiju i na televiziji. To je dokaz da je MIPRO sebe doživljavao kao djelovanje zasnovano na gospodarstvu, tj. mi smo od početka gledali MIPRO i gospodarstvo kao jednu cjelinu.

Imam veliko iskustvo u organizaciji skupova, mnogo ih posjećujem i teško su mi prihvatljivi oni koji imaju neku “fah idiotsku” crtu, koji svoje teme odvajaju od okruženja i realnoga života. Gospodarstvo se zasniva na suradnji. Nedavno su Kon-čar i Vipnet surađivali na projektu dobi-vanja energije iz vjetra i sunca, napravljen je uređaj za napajanje na načelu obnovlji-vih izvora koji Vipnet koristi u pokretnoj komunikaciji. I sada vi možete reći da vas nije briga za obnovljive izvore, ali ti su ob-novljivi izvori na neki način upravljani. I stoga su naša tema uz ICT i obnovljivi izvori i ekologija. Na ovome su MIPRO-u organizirana i tri zelena događaja. Jedno-stavno, sve to ide skupa, ne vidim zašto ovdje ne bi došli zeleni ili oni koji se bave obnovljivim izvorima. Primjerice Končar,

Naša je ambicija pokriti onaj front tehnologijâ koji se razvija, koji nosi društveni razvoj i da budemo regionalni centar okupljanja za jugoistočnu Europu, dakle, zemlje bivše Jugoslavije, malo sjevernije, malo istočnije i malo zapadnije

Intervju prof. dr. sc. Petar Biljanović, predsjednik programskoga odbora MIPRO-a

189/6/2012 infoTrend 29

koji je naš skupni član i jedan od osnivača, vrlo je angažiran na području obnovljivih izvora energije i to je također neko tržište za ICT.

INFOTREND: Kakav će onda biti Mipro

za 5 ili 10 godina?PETAR BILJANOVIĆ: Ako me pitate koje će

teme za deset godina biti na MIPRO-u, ja to, naravno, ne znam, ali znam nešto drugo, znam da će to biti one teme koje će biti aktualne. Najveći tehnološki prodori nastaju na sinergiji, kada se nešto iz jedne tehnologije primijeni u drugoj tehnologi-ji. Recimo, MIPRO je lani otvorio vrata brodogradnji i sada, kada razgovarate s ljudima koji žele ulagati u brodogradnju, oni počnu govoriti o nano-tehnologiji jer nema broda bez nanotehnologije koja smanjuje troškove gradnje, održavanja i propulzije. Teh-nologije ne možemo razdva-jati, brodari koje ne zanima nanotehnologija sami su potpisali svoju propast. Mi se nećemo držati ICT-a na način kojim se pijanac drži plota. Bavit ćemo se svakom novom teh-nologijom koja ima tržišnu vrijednost i koja treba ICT kao svoju supstancu.

INFOTREND: S obzirom na smjer u ko-

jem se teme šire, ima li MIPRO preduvje-te postati nacionalnim događajem…

PETAR BILJANOVIĆ: Naša je ambicija po-kriti onaj front tehnologijâ koji se razvija, koji nosi društveni razvoj i da budemo re-gionalni centar okupljanja za jugoistočnu Europu, dakle, zemlje bivše Jugoslavije, malo sjevernije, malo istočnije i malo za-padnije. Nemamo iluziju da će to postati mjesto kamo će masovno dolaziti Nijemci,

Francuzi, Englezi, Amerikanci, Kanađani, Japanci – iako ima i njih na MIPRO-u – ali to je nekakva statistička fluktuacija. Me-đutim jugoistočna Europa da. Slovenci su shvatili mnogo prije nas da će znatno lak-še prodati mrkvu Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori nego Engleskoj i mi trebamo to tržište „osvojiti“. Nama do-laze ljudi iz zemalja koje su bile u sklopu Jugoslavije, premda je njima teško platiti troškove puta i kotizacije, ali nadamo se da će se to stanje kod njih popraviti. Ono što bih još rekao i što je bitno jest da Mi-nistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvo pomorstva, prometa i infra-

strukture doista podrža-vaju MIPRO i da su već niz godina njegovi suor-ganizatori, pokrovitelji i sponzori. Nemamo, me-đutim, nikakvu komuni-kaciju s Ministarstvom gospodarstva, rada i po-duzetništva, nismo ju ni-kada uspjeli uspostaviti, a bilo bi to jako važno. Čak je prije nekoliko godina, kada smo tražili da nas podrže, državni tajnik

toga ministarstva poslao poruku da mu nije jasna veza između ICT-a i gospodar-stva i da ne može podržati ono što radi-mo.

INFOTREND: Osvrnimo se sada na ne-

davno održan MIPRO 2012PETAR BILJANOVIĆ: Ovogodišnji je ju-

bilarni skup bio jako bogat sadržajima, trajao je pet dana, s deset savjetovanja, odnosno konferencija po užim područji-ma ICT-a, održano je više od 400 referata, autora iz trideset i pet zemalja. Tu je još bila sekcija studentskih radova s lijepim nagradama koje su podijelili Nokia Sie-mens Networks i Micro - Link.

Pokrenuta je i nova djelatnost nazvana MIPRO INOVA kao sekcija posvećena start-up poduzećima, ali i ostalima. Na desetak savjetovanja, koje sam prije spo-menuo, mogli su se prezentirati rezultati istraživačkoga i razvojnoga rada.

To je kratak opis savjetovanja i kon-ferencije na ovogodišnjem MIPRO-u. Što se tiče poučnoga seminarskog dije-la, istaknuo bih onaj o primjeni ICT-a u elektroenergetskim sustavima, odnosno u HEP-u. Taj se seminar održava posljed-njih 20-tak godina, namijenjen je struč-njacima iz HEP-a ali dođu i stručnjaci iz tvrtki koje su njihovi kooperanti. Seminar o zakonskoj regulativi u kontekstu ulaska u Europsku uniju, ove je godine bio usre-dotočen na obnovljive izvore energije, od-nosno na regulativu u tome području. Ne bismo baš tvrdili da Hrvatska ima neku svoju politiku o obnovljivim izvorima pa je to što radi Končar pionirski posao. Čak kada se hrvatskoj televiziji govori o vje-troelektranama, onda će pokazati negdje na obali vjetroturbinu, ali ne onu na kojoj piše Končar nego nešto drugo. Kao da se sramimo domaćega proizvoda.

Dio izložbe koja je ove godine bila jako bogata bio je posvećen infrastrukturi za istraživačke projekte u sklopu programa Europske unije. Gospodin Karolj Skala uložio je velik napor da u jednome raz-mjerno kratkom vremenu to realizira, pod kraticom RIDE, u dogovoru s Brusselom. RIDE je, uz MIPRO INOVU, još jedna novost u sadržaju ovogodišnjega MIPRO-a koju namjeravamo nastaviti i razvijati na idućim skupovima. Sve su to bitne druš-tvene teme. Naši okrugli stolovi nemaju namjeru da donose zaključke koji bi bili obvezujući za nekoga jer mi tu kompeten-ciju nemamo, nego da prezentiraju stajali-šta koja postoje, da ih učine javnima i da pomognu u prvome redu regulatornim tijelima u njihovu radu.

Kada smo prije nekoliko godina zamolili Ministarstvo gospodarstva da nas podrži, tadašnji državni tajnik toga ministarstva poslao poruku da mu nije jasna veza između ICT-a i gospodarstva

30 infoTrend 189/6/2012

Diplomirani inženjer elektrotehnike i diplomirani ekonomist Ante Polonijo, programer i predavač, organizator i voditelj IS-a u velikim sustavima kao što su HEP DP Elektroprimorje i DINA Omišalj, više od tri desetljeća radi na organizaciji informatičkih stručnih konferencija

>InformatIčko obrazovanje

tvrtka CaSe pojam je informatičkoga obrazovanja na ovim prostorima.

40 godina mojih konferencija

InfoTrend: Kada je i u ko-jim okolnostima započeo Vaš angažman na organiziranju stručnih skupova?

AnTe PolonIjo: Znatiže-lja, želja za novim znanjima i novim tehnologijama, upo-znavanje iskustva drugih jake su i vrlo poticajne motivacije. Jedan od raširenih načina za-dovoljavanja tih potreba su konferencije. Od 1972. i moje prve konferencije kao sudioni-ka (u organizaciji Komisije za EOP Privredne komore Rijeka - “Prvo regionalno savjetova-nje o EOP16) pratim već 30 godina i organiziram slične stručne konferencije.

InfoTrend: U kojim je uvje-

tima osnovana tvrtka CASE koju vodite zajedno sa sinom Mislavom?

AnTe PolonIjo: Od 1980. zaredalo se 8 regionalnih kon-ferencija s općim temama iz informatike, a 1988. pojavila se potreba za specijalizacijom i širenjem na republičku ra-zinu i cijelu bivšu Jugoslaviju. Počeli smo s IT konferencijom CASE i telekomunikacijskom

proširili program stručnih konferencija?

AnTe PolonIjo: Nakon 10 godina vrlo uspješnoga rada konferencijâ CASE i KOM, započete su nove konferencije jer su se pojavile nove teme pa sada svake godine orga-niziramo pet specijaliziranih konferencija – CASE, KOM, SmartCard, e-biz i Privatnost. Gledajući sadržajno teme tih konferencija, one pokrivaju probleme projektiranja i pro-gramiranja IS-a, informatič-kih komunikacija i Interneta, sigurnih plaćanja i transakcija do elektroničkoga poslovanja i zaštite osobnih podataka i identiteta. Taj porast broja spe-cijaliziranih konferencija prati brzi razvoj novih tehnologija, širinu područja ICT-a.

InfoTrend: Molim Vas da nam objasnite organizaciju i strukturu konferencija.

AnTe PolonIjo: Struktura je svih konferencija slična: struč-na predavanja, prezentacije ujutro, a radionice i seminari popodne. Za prijenos kon-kretnih specijaliziranih znanja zaduženi su seminari. Istodob-no se održava više specijalizi-ranih seminara, a okrugli stol i izložba prateće su djelatnosti. Brojne radionice uvijek imaju isti praktični cilj – interaktiv-no prikazati pojedina rješenja, opremu, mogućnosti ili način rada. Radionice zbog svoje ori-jentacije na praktičan rad po-kazuju da to polaznici iznimno vole i pohvaljuju u anketi. Sva

dvadeset i četiri zbornika

predstavljaju pravu malu biblioteku i

riznicu znanja o razvoju ICT-a,

koja se često koristi u radu

Više od 15 tisuća polaznika upozorava na velik potencijal i nemjerljive učinke tih konferencija u promidžbi i širenju ICT znanja i iskustava

konferencijom KOM. U počet-ku su organizatori konferenci-je bili Koordinacijski odbor za informatiku HGK Županijske komore Rijeka i HIZ. Kasnije je, odustajanjem HGK, posao organizacije nastavio Case d.o.o.

InfoTrend: Kada ste i zašto

eGOVERNMENT 1

GOVERNMENT

188 InfoTrend eGOVERNMENT 1

eHrvatska

Informatička tehnologija u poslovanjuICT


PRILOG


Broj 1896/2012CIJENA: 32 kn4,5 €5 KM

Siniša VargaRavnatelj

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje






Tražimo li referentne točke ve-zane uz strategiju Europe, pro-naći ćemo ju u okviru digitalne agende (Digital Agenda). Digi-talna je agenda dio šire Europe 2020 strategije i njezina je zada-ća razviti potencijale koji nam donose informacijske i komuni-kacijske tehnologije kako bi pro-movirali inovacije, ekonomski rast i napredak (ako ste do sada bili zbunjeni naslovima pojedi-nih strategija, recimo da se to ra-zvijalo ovako:

e-Europe -> e-Europe2002 -> e-Europe 2005 -> i2010 -> Digi-tal Agenda).

Ako malo bolje pogledamo što muči Europu, vidjet ćemo da zapravo rješavamo iste pro-

bleme: rascjepkana digitalna tržišta, nedostatak interoperabilnosti, pro-

Strana iskustva: Problemi jednaki, pristup različit

e-EuropeRecentnim su se promjenama na političkoj sceni iznova pokrenula razmišljanja i aktivnosti u prostoru približavanja Europskoj uniji, što bi trebalo otvoriti promjene u domeni izgradnje digitalne i povezane uprave, ali ne toliko zbog uprave same, nego zbog krajnjega cilja – usluga građanima.

PIŠE RATKO MUTAVDŽIĆ

proaktivne korake koji možda nisu strateški (jer je to zadatak države i dr-žavnih ustanova), nego prilično tak-tički i koji kratkoročno, bez velikoga kompliciranja, mogu ukazati bitnim sudionicima (nazovimo ih građani-ma i organizacijama) da se jedno-stavno mogu ostvariti prve, ali ipak poptune digitalne usluge koje očeku-jemo. Ali da bismo to mogli napraviti u razumnome okviru, odabrat ćemo nekoliko nama srodnih država i ne-koliko onih koje su tehnološki na-predne i koje su znakovito podignule svoju elektroničku uključenost.

Za te velike odabirem Veliku Bri-taniju, Austriju i Finsku (tradicija upravljanja uslugama, jedna od naj-boljih implementacija e-Uprave te tradicionalno jako upravljanje dr-žavnom upravom, respektivno) te naše male susjede i partnere Estoni-ju, Rumunjsku i Sloveniju jer se vo-limo uspoređivati s njima, respektiv-no također (dobra implementacija e-Government rješenja, izvrsno odi-grana uloga outsourcing partnera). Naravno, preskočit ću različite do-kumente, zakone, preporuke i ured-be jer je jasno da je to nužan, ali ne i dovoljan čimbenik za napredak – reći ćemo da to svi već imamo.

Razdoblje procjene:2007. - 2010.

Prosječni godišnji prirast:

+13,1 %Udio u 2007:

58,3 %Udio u 2010

84,3 %

Trend uporabe elektroničkih usluga stalno raste pa je u EU-15 početkom 2010. već prošao 84,3% ukupnih usluga države koje su dostupne elektronički

NB: u 2005. I 2008. podaci nisu prikupljani

blemi s računalnom sigurnošću i op-ćenito nesigurnošću mreža, manjak ulaganja u razvoj mreža, premalo po-duzetništva u okviru istraživanja i inovacija, nedostatak digitalnih vje-ština i znanja te neiskorištavanje mo-gućnosti koje tehnologija može pru-žiti zajednici i društvu.

Pokušajmo dati nekakav osvrt na naše poglede vezane uz digitalnu agen-du. Pri tome, možemo biti dovoljno hrabri da bismo predložili i pojedine

2 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

InfoTrend 189

Nedostatak interoperabilnosti – je li to stvarni problem?

Interoperabilnost je jedna od najčešće korištenih riječi u bilo kojoj raspravi o uspostavljanju elektronič-ke državne uprave u posljednjih de-setak godina. Svjesni smo da smo do-sta uložili u pojedine organizacije te, vrijedi priznati, pojedina tijela jav-ne uprave i pojedini procesi unutar njih danas su visoko informatizirani, do razine u kojoj građanin potpuno ostvaruje uslugu putem elektronič-kih usluga.

No kako ni jedan proces nije otok, predstoji nam glavna aktivnost i pre-duvjet za daljnji napredak – povezi-– povezi-vanje. Povezivanje vidim prilično drukčije od problema interoperabil-nosti i aktivnosti koje treba usmjeriti na dvije glavne i kritične točke: mje-sto dijeljenja (service bus) i mjesto ra-zumijevanja (service catalog). Tu je i nekoliko dodatnih servisa, ali... ništa što drugi već nisu napravili.

Iako je ovome dan veliki naglasak u digitalnoj agendi, i dalje smatram da se tomu pridaje prevelika pozor-nost, barem u načinu pristupa. Re-publika Hrvatska ima stvarno kva-litetan početni dokument, Hrvatski okvir za interoperabilnost, koji daje dobar pogled na to što interoperabil-nost jest, koji su problemi i kako bi rješavanju problema trebalo pristupi-ti. I to je dovoljno za početak: da ista-knem ponovno, problem interopera-bilnosti ne postoji i izgovori koji se koriste danas prestali su vrijediti kao tehnički ispravni prije nekoliko godi-na, kada su svi proizvođači shvatili da ih zatvoreni format podataka tjera u gubitak tržišne utakmice.

Dakle, ako imamo dokumente, sljedeći je korak implementacija ser-visa. Imamo li dovoljno uputa za to? Na žalost, ne. Iako pojedini primje-ri postoje, nedostaje nam više prak-tičnih vježbi i primjera koji su javno objavljeni i koje koriste i unutarnji i vanjski partneri. Kako pristupiti i upravljati servisima? Gdje je katalog servisa i mogućnosti servisa, progra-

ma i podataka? Primjeri su različiti.Austrija je to riješila na očekiva-

ni način, kroz direktorij (katalog) usluga, koji, naravno, definira tko što može napraviti i to putem kojega formata podataka. Ne samo to, nego postoji i javno objavljeni centralizi-ran LDAP servis djelatnika i orga-nizacija u državi (ldap.gv.at) koji je osnova za transparentnost državne uprave i kojega je lako nadograditi u budućnosti. Slično funkcionira i e-GIF u Velikoj Britaniji, koji je složeni set „uputa“ kako pristupiti izgradnji elektroničkih servisa.

No osim velikih i bitnih servisa, bitno je za očekivati i cijeli niz malih, bitnih i javnih servisa, poput sustava elektroničke potvrde dostave (elec-tronic delivery service) koji koristi di-gitalni certifikat (primjer Austrije) ili sustav za upravljanje elektronič-

kim dokumentom ili zapisom (vrlo popularni ELAK sustav u Austriji). Hrvatski ih okvir za interoperabil-nost definira kroz zajedničke resurse i potporne servise (kao što su portal Moja uprava, sustav za autentikaci-ju i autorizaciju, sustav objedinjava-nja servisa i usluga – government ser-vice bus, servis pregleda toga sustava – uddi, izvorne registre), dakle goto-vo sve što je potrebno napraviti, je-dino nam izvedba nije bila u skladu s dokumentom.

Pitanja sigurnosti i nesigurnosti

Prvo i osnovno, gotovo svi ovdje go-vore o sigurnoj mreži. Sigurnoj, po-vezanoj, optičkoj, redundantoj mreži koja je osnovni pogon svih aktivno-sti države. Postojanje je takve mreže bitno, jer je osnova za izgradnju svih pristupa sigurnosti prema aplikacija-ma, podatcima, pojedincima i slično. Iako smo mislili da smo ovdje otišli možda i najdalje, praksa je uporabe bila različita – sigurna mreža danas i kod nas teoretski postoji, ali se prak-sa njezine uporabe vrlo razlikuje, a katkad se i ne koristi.

UK već desetak godina koristi Go-ć desetak godina koristi Go-vernment Secure Intranet (GSi), pri-marnu mrežu za povezivanje cen-tralnih državnih odjela i agencija. Naravno, unutar usluga mreže na-lazi se i spajanje na Internet, sigur-na elektronička pošta i web-servisi, prijenos podataka, imenički servisi i tako dalje – sve što bi trebalo osigura-– sve što bi trebalo osigura-ti kroz servis takvoga tipa. Kao i kod većine zemalja, te se usluge pružaju putem outsourcinga, a koji opet ima ugovorne partnere. Podsjeća li vas to na nešto? Katkad su portali okre-nuti samo interno državi, kao što je finski Senaattori - government in-tranet portal koji upravo zbog toga ima i specifičnu namjenu upravlja-čnu namjenu upravlja-nja znanjem, procesima, inovacijom i izobrazbom zaposlenika državne uprave.

Estonci također imaju svoj EEB-one, komunikacijsku mrežu izme-

Pristup je pregledu stanja nacije i naših mogućnosti zapravo dvojak: jedno je pratiti što bi Europa željela napraviti i pri tome prilagoditi i našu strategiju, a drugo je pokraj toga adre-sirati i sve druge probleme koji, ili koče ono što bi htjeli napraviti u okviru rje-šavanja europskih inicijativa, ili smo jednostavno čak i u boljem položaju nego dobra stara Europa te možemo neke stvari napraviti brže (ili pametni-je, s obzirom na to da smo u prilici ne ponoviti određene pogreške).

Problem interoperabilnosti ne postoji i izgovori koji se koriste danas prestalisu vrijediti kao tehnički ispravni prije nekoliko godina, kada su svi proizvođači shvatili da ih zatvoreni format podataka tjera u gubitak tržišne utakmice

Strana iskustva

eGOVERNMENT 3

GOVERNMENT

189 InfoTrend

đu državne uprave, koju koordinira država, ali i ne samo što plaća cijelu mrežu nego i svim korisnicima nudi besplatan pristup, što je već znakovit odmak od nama slične prakse.

Dodatno, jedno od bitnijih pitanja sigurnosti, barem u interoperabil-nim sustavima, jest pitanje autoriza-cije i autentikacije. Morate znati što i tko čemu pristupa. Morate imati je-dinstveni identifikator koji određuje vaša prava i mogućnosti.

UK je otvorio servis Employee Au-thentication Service (EAS) koji je projekt između različitih državnih entiteta i koji omogućuje da se držav-ni službenik jednom autorizira u su-stav i potom sustavno pristupa razli-čitim informacijama s kontroliranim pravima pristupa. Svi entiteti vjeruju servisu i jednostavno određuju pra-va koje korisnik – službenik dobiva. No to je samo mali zalogaj u odnosu na Government Gateway – servis koji se koristi već desetak godina i koji je danas osnovni UK identifikacijski servis te ujedno centralni registar za omogućavanje sigurnih e-Gover-nment transakcija. Government Ga-teway je zapravo platforma – na nje-– na nje-ga se uključuju različiti servisi, a on pruža osnovne usluge autentikacije, autorizacije, podrške za transakcije, registraciju itd. Sam je Government Gateway uspješan izvozni proizvod, i implementiran je u dvadesetak ze-

malja – među kojima, na žalost, nije i Hrvatska. Finci koriste slične pristu-pe, koji se zovu Vetuma i Tunnistis.fi, gdje različite agencije koriste različi-te modele.

Pitanje je sigurnosti uvijek vezano i za pitanje nadzora nad svim aspek-tima sustava. Ako se već ne govori o interoperabilnosti, onda se danas go-vori o datacentrima – prostorima u kojima se pokreće tehnologija potreb-na za rad državne uprave. Danas je snaga koncentrirana na različitim mjestima i iako je u prošlosti bilo na-kana koje nisu ostvarene, danas je više nego očito da ćemo konsolidirati računalne snage. Zato je pitanje kada i kamo pitanje trenutka.

Na primjer, Austrija je otvorila Fe-

deral Computing and Data Processing Centre (BRZ) koji je jedan od glav-nih pružatelja usluga procesiranja i administracije, uključivo sve glavne servise, kao i uloge ASP (Applicati-on Service Provider) centra koji pruža usluge korisnicima (Cloud Store).

Poduzetništvo u istraživanjima i inovacijama

Katkad je neke stvari potrebno i regulirati kako bi potaknuli njiho-vu uporabu. Na primjer, UK je donio uredbu o uporabi podataka u državi, Re-Use of Public Sector Information (PSI) još 2005. kako bi potaknuo dr-žavu da ne kopira, čuva, izolira i skri-va podatke te da ih zapravo što više objavljuje, dijeli i time promiče po-novnu uporabu.

Slično tomu, ali na razini doku-menata, pokušava ostvariti i Estoni-ja, koja je podignula Document Exc-hange Center (DVK) koji je zapravo sustav za razmjenu dokumenata iz-među različitih sustava upravljanja sadržajem (kao kod, recimo, dvije pi-sarnice koje razmjenjuju dokumen-te). No DVK je samo jedan od ser-visa koji se zasnivaju na platformi X-Road, koji je distribuirani servis upravljanja podatcima unutar cije-le države te posve jednostavno može napraviti danas nama složene akci-je, poput distribuiranoga upisa u više

Ključne brojke u 2010Najviša: Danska: 72%Najniža: Rumunjska: 7%EU-27 prosjek: 32%

Pojedinačna se uporaba elektroničkih usluga razlikuje od zemlje do zemlje članice EU-a, premda možda na vrhu nisu zemlje koje bi očekivali

NB: Za BG, DK, ES, FR, DE i RO korišteni podaci za 2006. umjesto 2005.

UK Government Gateway je uspješni izvozni proizvod i implementiran je u dvadesetak zemalja – među kojima, na žalost, nije i Hrvatska. Na njega se uključuju različiti servisi, a on pruža osnovne usluge autentikacije, autorizacije, podrške za transakcije, registraciju itd.

4 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

InfoTrend 189

Nedostatak digitalnih vještina i znanjaZa početak recimo: sve navedene zemlje koje pratimo u ovome malom tekstu

imaju već uveden elektronički identitet građanina (naravno, nije to nužno elektro-nička osobna karta). U Austriji je to Citizen Card koji ima i svoju mobilnu inačicu, Finska ima svoj FINeID koji, kao usluge koje se zasnivaju na infrastrukturi javnih ključeva, nudi certifikate za građane i organizacije koji se mogu pohraniti na razli-čite uređaje i kartice.

Estonija je jedna od prvih država u svijetu koja je izdala svoju elektroničku osobnu kartu, još 2002. No ono što je mnogo bitnije jest ekosustav koji je kreiran oko toga: Estonija se iznimno brine za razvijanje aplikacija i usluga koje koriste takav sustav, pa je danas broj elektroničkih usluga u Estoniji gotovo nevjerojatan. Trenutačno je tamo aktivno 1,1 milijun kartica s preko 7,8 milijuna digitalnih pot-pisa i ostvarenih 130 milijuna elektroničkih autentikacija. A zemlja ima 1,34 mili-juna stanovnika i danas osobnu možete zatražiti preko Interneta te, poput Austrije, imaju i dodatak sustavu koji omogućuje identifikaciju putem mobilnih uređaja.

Rumunjska, kao ni Slovenija (koja na projektu radi od 2003.) nije daleko otišla, te se sve svodi na idejnu raspravu o tome kako i što napraviti.

Jednako tako, sve zemlje imaju implementiran centralni portal za građane i or-ganizacije (Austrija: help.gv.at za građane i recimo usp.gv.at za organizacije).

Možda je najdalje otišao UK s projektom Directgov, portalom koji građanima pruža standardni način uporabe servisa i informacija, bilo kroz područja interesa (zdravlje, izobrazba, zapošljavanje) bilo putem interesnih skupina (roditelji, mladi, osobe s posebnim potrebama), ali i s kanalima kroz televiziju i mobitele, te danas ima 26 milijuna pojedinačnih posjetitelja mjesečno.

Sličan je projekt zaživio i u Hrvatskoj s portalom www.mojauprava.hr, ali je nedostatak konkretnih servisa zapravo unazadio inače dobru ideju centralnoga portala. Nerazmjer između ideje i potrebnih servisa nije omogućio daljnji razvoj i prihvaćanje portala – danas je to tek skup kopiranih informacija kojemu će tre-– danas je to tek skup kopiranih informacija kojemu će tre-će tre-bati korjenit redizajn i uspostava novih servisa da bi ga građani prihvatili kao sre-dišnji portal.

Pojedine zemlje (poput UK) imaju portale koji su namijenjeni komunikaciji i razvoju politika i normi koje se koriste u e-Governmentu – gdje je glavna tema raz-– gdje je glavna tema raz-voj bitnih e-Government shema podataka (poput e-Government Interoperability Framework e-GIF norme, koju je Ured za internetizaciju 2001. čak pokušao presli-čak pokušao presli-kati kao hrvatski nacionalni standard za sheme podataka). Tu su i e-GMS (e-Go-vernment Metadata Standard) te GDSC (Government Data Standards Catalogue), ali to kao da je nekakav usporedni svemir, pa ga sad neću posebno objašnjavati.

Finska je ovdje pojednostavnila pristup također na jedan jedinstveni portal za građanina (suomi.fi), ali je to možda najbolje organizirani portal za građane koji danas možete pronaći u EU, dok Estonci imaju svoj eesti.ee (slična logika kao i kod Finaca). No s druge strane,

Rumunjska nije daleko odmakla od svojega portala (e-guvernare) koji je više skup informacija i formulara nego servisa za građane.

No, osim portala e-Uprava na kojem možete pronaći nekoliko integriranih servisa, Slovenija je napravila zanimljiv iskorak u kreiranju centralnoga kataloga informacija od javnoga značaja, koji, čini mi se, nije sučelje za pristup web-servisi-ma, te je više, kao što kaže, samo katalog. Evidentno je da manje zemlje i dalje ima-ju problem s otvaranjem k uporabi tehnologije te nema, iako EU na tome ustrajava, jačega uključivanja razmišljanja o elektroničkim uslugama.

baza u različitim registrima istodob-no ili pretraživati istodobno u više izvora komunicirajući putem servi-sa. Opet zanimljivo, projekt je zapo-čeo još 2001.

Razvidno je da su države koje su najviše napredovale ujedno i ima-le najviše hrabrosti da se, ne samo temeljito, nego i inovativno uhva-te u koštac s problemima. Primjena je tehnoloških ideja osigurala kvant-ni skok u razmišljanju i odrađivanju zadataka te, mada to možda nije bilo očito kratkoročno, dugoročno je po-stavila osnove za izgradnju vrlo na-prednih servisa.

Drugo je pitanje, ali i odgovor, kako u to involvirati privatni sektor. Dva su najbrža načina: dajte mu moguć-nost da samostalno sudjeluje (na pri-mjer, otvorimo podatke kroz Open-Data inicijative, definirajmo usluge kako im pristupiti, a privatni će se sektor sam pobrinuti za programska rješenja) ili mu dajte prostor u kojem može zajedno raditi sa stručnjacima iz države u inovaciji procesa ili inven-ciji rješenja (prostor izgradnje proto-tipova ili promatranja posebnih rje-šenja ili... uglavnom mjesto gdje se javni i privatni sektor dogovaraju i eksperimentiraju, prije no što stvari prijeđu u domenu javne nabave).

Iskorištavanje mogućnosti tehnologije

Koristeći tehnologije, moguće je ne samo pokrenuti i otvoriti servise pre-ma građanima nego i znakovito otvo-riti servise interno u državi – čak i one za koje bi smatrali da su nekako nez-godni za otvaranje. Na primjer, Veli-ka je Britanija klasificirala sve svoje podatke (novi IL0 do IL7 gdje je IL0 javni podatak koji je dostupan i samo ga treba elektronički objaviti do IL7 koji je... ne znam jer ne bih ni trebao znati). Takva je klasifikacija razjasni-la da oko 75% podataka države može biti javno dostupno (bilo anonimno bilo kroz autentikaciju i autorizaciju), što opet otvara cijeli niz mogućnosti rada na uslugama za građane. Projekt

Strana iskustva

eGOVERNMENT 5

GOVERNMENT

189 InfoTrend

Restrukturiranje informatičkoga servisa državne uprave na načelima PerformanceStata

Provjereno u praksiŠto je PerformanceStat i kako ga primijeniti u javnoj upravi?

PIŠE: ZORAN LÖW

U listopadu su 2010. vodeći lju-di nekoliko najvećih američ-kih informatičkih kompanija

(među ostalima IBM i Dell) admini-straciji predsjednika Obame izloži-li studiju u kojoj predviđaju ukupne uštede u federalnome proračunu u iznosu od 1 trilijun (tisuću milijar-di) dolara, kroz razdoblje od 10 godi-na, ako se prihvate njihovi prijedlozi i provedu određeni koraci. Uštede bi se postigle kroz 7 inicijativa, od kojih se najznačajnije odnose na:

- smanjenje nepotrebnih preklapanja,- konsolidaciju infrastrukture računskih centara, - eliminaciju redundantnih mreža i - standardizaciju aplikacija savezne administracije.

Kao primjere, navode kako je sa-vezna država New York uštedjela 889 milijuna dolara korištenjem predik-tivnoga analitičkog softvera u otkri-vanju poreznih prijevara, a North Carolina 25 milijuna uporabom isto-ga softvera za zlouporabe vezane uz račune zdravstvenoga osiguranja sta-rijih osoba (Medicare).

Porezno rješenje jedne multinaci-onalne softverske kompanije u Nizo-zemskoj, prema studiji koju je izra-

dila neovisna savjetnička kuća Ernst & Young, donosi godišnje u državni proračun 1,7 milijardi eura. Sve to zahvaljujući BI alatima i prediktivnoj analitici koja vješto pronalazi pore-zne manipulacije i utaje.

Iako hrvatsko stanje nije istovjet-no onomu u SAD-u ili Nizozemskoj, problemi su slični, s tim da su u nas zapravo još izraženiji pa je i prostor za unaprjeđenja vjerojatno i veći. Zid pred kojim se danas nalazi Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, jest javni sektor koji je pregazilo vrijeme. Sto-ga je reforma javnoga sektora posta-la prvorazredno pitanje preobrazbe cijele države u suvremen, svrhovit i učinkovit sustav pa samim time i pi-tanje daljnjega razvoja hrvatskoga društva uopće.

Međutim, reforma javnoga sektora nije izvediva bez nove informacijske tehnologije.

Iako je Internet omogućio javno-mu sektoru (tijelima državne upra-

koji zasigurno treba što prije primi-jeniti.

Na kraju, da se dotaknem još jed-ne ili dviju tema. Možda nema izrav-ne veze sa stanjem nacije ili razvojem Europske unije, ali prva je bitna, a to su razvojni ili istraživački centri.

Zanimljivo je da se u većini zema-lja država ne oslanja samo na privat-ni ili nazovidržavni istraživački sek-tor nego znatno ulaže u svoje državne istraživačke centre koji se bave samo problematikom kako unaprijediti dr-žavnu upravu pomoću tehnologije.

Prostor je to za istraživanje, igra-nje, provjeru koncepata, izgradnju prototipova, a sve u cilju kako bi se država bolje pripremila za sutrašnji-cu uporabom tehnologije. Na pri-mjer, Austrija ima svoj e-GovLabs za developere, E-Government Innovati-on Centre (EGIZ), UK već nakon ne-koliko godina istraživanja uvodi G-Cloud, infrastrukturni oblak i usluge za državu te CloudStore, aplikativ-ne usluge putem Cloud Computin-ga (što je fascinantan projekt pa vam preporučujem pogledati).

Druga tema nije toliko hitna koli-ko bi bila zanimljiva. Naime, sve se e-uprave trude biti maksimalno tran-sparentne prikazujući projekte i pri-padne resurse do posljednje pojedi-nosti. Austrija ima svoj IKT Projekte portal koji nam ne pokazuje samo trenutačne projekte nego je ujedno i mjesto za raspravu i dogovore oko različitih zamisli vezanih uz elektro-ničko društvo. A i same su države ne-vjerojatno otvorene oko ovih infor-macija: na primjer, Finska i Estonija imaju gotovo cijeli sadržaj preveden na engleski jezik te su vam informa-cije o njihovim strategijama i plano-vima i više nego dostupne.

Evo za kraj i podatak da svaka ze-mlja ima svojega državnog CIO „direktora“ – bez centralne odgovor-nosti ipak nema napretka. Tu se ne razlikujemo i dajmo podršku direk-toru da pripremimo sve izrečeno – na kraju krajeva, svi smo mi građani i zajednički nam je cilj - digitalno ure-đena država.

Autor Zoran Löw dugo-godišnji je promotor novih metoda učenja, osobito in-formatičkoga obrazovanja i e-learninga. Posljednih se godina bavi implementa-cijom paketnih aplikacija u javnome i privatnome sektoru, po-sebice ERP i BI sustava. Suosnivač je Cognite, vodeće hrvatske e-learning tvrtke te vlasnik Convenia, savjetnič-ke kuće za pripremu, uvođenje i nad-zor paketnih informacijskih sustava. Predavač je na veleučilištu VERN gdje drži kolegije Programska rješenja za potporu poslovanju tvrtke te Redizajn poslovnih procesa.

6 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

InfoTrend 189

ve i jedinicama lokalne i područne samouprave - TDU i JLiPS) pristup informacijama, a po-negdje i transakcijama, sustavi koji su u poza-dini tipično su izolira-ne aplikacije rađene po mjeri te jedinstvene za određeni poslovni pro-ces ili neki njegov dio. Kao rezultat, poveziva-nje je tih otoka muko-trpno, skupo i dugotraj-no te teško i rizično za održavanje. Posebno je teško ostvariti vezu čel-nih aplikacija (poput in-tranetskih/internetskih portala) s pozadinskim aplikacijama zaduženi-ma za procesiranje tran-sakcijskih podataka.

Takvi sustavi najče-šće nisu projektirani ni za postojeće, a kamoli buduće potrebe poslovnih procesa u javnome sektoru. Među-tim, kako su postojeći sustavi često rezultat višegodišnjih ulaganja, odlu-ka da se oni napuste i prihvate nova rješenja, pa makar ona bila i neuspo-redivo učinkovitija, teško se donosi te se u pravilu odgađa u nedogled. Kao rezultat toga, javna uprava doživljava sindrom “sudara sa zidom” – količi-na nakupljenih zahtjeva i potreba s jedne te rigidna unutarnja organiza-cijska i aplikacijska struktura s dru-ge strane, sve više izgledaju kao ne-probojni zid. I tako se uglavnom ne poduzima ništa što bi bitno izmijeni-lo stanje. Kronična potkapacitiranost javnoga sektora informatičkim osob-ljem sigurno ne olakšava stanje.

Kako bi se ublažio opći dojam u javnosti te pokazalo da se nešto ipak radi, kreira se mnoštvo internetskih stranica za javnost, koje najčešće nisu dublje povezane s pozadinskim po-slovnim procesima državne uprave. To je stanje nedavno analizirala savje-todavna kuća McKinsey and Compa-ny, na primjeru nekih agencija držav-ne uprave SAD-a. Navodimo:

“Neučinkoviti i složeni procesi dr-žavne uprave osnovna su prepreka uspjehu. Odgovornost je za web-aktivnosti najčešće duboko unutar IT-a ili komunikacijskih odjela. Pa budući da se Internet najčešće ne vidi kao osnovni poslovni kanal, ti su napori često rascjepkani kroz dr-žavna tijela. Jedna američka držav-na agencija ima više od 100 internih te desetke eksternih web-stranica te višestruke alate i platforme za nji-hovo održavanje. Osim povećanih troškova i neučinkovitosti, ta slože-nost otežava prihvaćanje od strane korisnika jer, primjerice, korisnici moraju prolaziti višestruki postu-pak prijave prelazeći s jedne na dru-gu stranicu.”Drugim riječima - kreiranje lije-

pih internetskih portala ministarsta-va i ostalih TDU i JLiPS nije rješenje, iako je i to potrebno, ali isključivo unutar širega koncepta reforme dr-žavne uprave. Naprotiv, kao što vidi-mo iz gornjega primjera, umjesto rje-šenja, može postati dio problema.

Godine 1994. za gradonačelnika je New Yorka bio izabran Rudy Giu-

liani, republikanski političar koji je frustriranim građanima svojega grada obećao uvođenje reda. Nai-me, te godine je u New Yorku za-bilježeno 2500 umorstava! Tešku zadaću ostvariti gradonačelniko-va obećanja dobio je načelnik po-licije William Bratton. Taj je čovjek uveo jednu do tada nepoznatu me-todu i operativnu strategiju koja je prvotno dobila naziv CompStat (od comparative statistics). Kako je funkcionirala ta metoda?

Svi su načelnici pojedinih odje-la i sektora (teritorijalnih jedinica) dobili zadatak smanjiti stopu kri-minala na svojem području. Reče-no im je da ih se više neće mjeriti po broju patrola i sati provedenih u dežurstvima i sličnim pokazate-ljima koji su prevladavali do tada, nego isključivo po stopi kriminala koja se mora smanjiti i to tempom koji je dogovoren između grado-načelnika i šefa policije. Uvedeni su pokazatelji kojima će se mjeriti stopa kriminala te obveza tjedno-ga izvješćivanja. Na tjednim su se sastancima pokazatelji analizirali, tražili načini poboljšanja te su se

eGOVERNMENT 7

GOVERNMENT

189 InfoTrend

Strana iskustva

dogovarale nove akcije. Sastanci su se održavali po teritorijalnim jedi-nicama policijske uprave, ali i zbir-ni, za cijeli grad, na kojima je su-djelovao i gradonačelnik. Rezultat?

Za četiri se godine stopa krimi-nala u gradu gotovo prepolovi-la! Načelnik je Bratton 1996. dos-pio na naslovnicu časopisa Time, a harvardska je Kennedy School of Government 1995. dodijelila pro-gramu uglednu nagradu Innovati-ons in American Government.

Program se vremenom proširio i na druge američke gradove i sa-vezne države te neka tijela savezne uprave, a posljednjih se godina po-čeo širiti i po svijetu.

Taj tekst polazi od nespornoga na-čela da restrukturiranje informatič-koga servisa državne uprave (ISDU) mora biti u funkciji šire reforme dr-žavne uprave. Ona se, pak, ne može provesti bez jasno definiranih ciljeva kao i pokazatelja učinkovitosti poje-dinih segmenata pa tako i cijelih ti-jela državne uprave (TDU). Suklad-no tomu, pokazatelji se učinkovitosti moraju spustiti na razinu poslov-nih procesa i pojedinih organizacij-skih dijelova TDU-a (sektora, službi, odjela itd.). Samo tako se može izgra-diti upravljiva i učinkovita državna uprava, što je, uostalom, već postala praksa u nekim naprednijim sustavi-ma javne uprave u svijetu.

Za to postoje odgovarajuća organi-zacijska i tehnološka rješenja. Među-tim, potrebno je donijeti odluke na najvišoj političkoj razini. Nulti je ko-rak koji bi svemu prethodio prihva-ćanje sljedećih strateških ciljeva re-strukturiranja ISDU-a:

Povećati djelotvornost i tran-sparentnost standardizacijom po-slovnih procesa u javnoj upravi.

Omogućiti uspostavu susta-va državne uprave zasnovanoga na mjerljivosti učinka.

Uspostaviti jedinstven poslov-no-tehnološki model informatičke podrške učinkovitoj državnoj upra-

vi, koji će omogućiti provedbu na-vedenih dvaju ciljeva.

Slijedi niz koraka koje bi trebalo poduzeti kako bi se provelo restruk-turiranje informatičkoga servisa dr-žavne uprave, u skladu s navedenim trima ciljevima.

Koraci bi bili sljedeći:

1. Prihvaćanje akcijskoga plana kao projekta Vlade RH: Per-

formanceStat u TDU-u Republike Hrvatske

Potrebna je odluka Vlade o ulaže-nju u program mjerenja učinka TDU-a, s jasno definiranim ciljevima, od-nosno osnovnim pokazateljima po kojima će se pratiti sva TDU, kao i ro-kovima i nositeljima programa.

2.Uspostava organizacijsko-te-hnološkoga rješenja ISDU-a

Davanje ovlasti Upravi za e-Hrvatsku za definiranje i nadzor pro-vedbe planova i projekata restrukturi-ranja informatičkoga servisa državne uprave, unutar Vladinoga akcijskog plana PerformanceStat u TDU-u Re-publike Hrvatske.

Formirati središnji ISDU (iz posto-jećih: APIS, dijelovi FINE, pojedin-ci iz postojećih informatičkih službi TDU-a ili potpuno nove tvrtke?) po modelu javno-privatnoga partner-stva ili podržati tržišni koncept, što bi bilo optimalno rješenje: utvrditi pa-rametre organizacijsko-tehnološko-tehnološko-ga modela podrške te potom postup-kom javne nabave birati partnere za pojedine segmente rješenja na tržištu i to između ponuditelja koji zadovo-đu ponuditelja koji zadovo-ljavaju tražene parametre.

Uspostaviti organizacijsko-tehno-tehno-loški model podrške na načelima Clo-čelima Clo-ud Computinga („Računalstva u obla-„Računalstva u obla- u obla-cima“).

Formirati katalog javnih i državnih registara.

Utvrditi prioritetne poslovne pro-cese iz Kataloga poslovnih procesa.

Utvrditi mjerljive pokazatelje učin-kovitosti na razini TDU-a i nižoj (sektori, službe, odjeli itd.)

3. Implementacija ključnoga di-jela modela kroz razdoblje

od prve četiri godineKonsolidirati i povezati sve javne i

državne registre iz kataloga te ih uči-niti dostupnima javnosti, u skladu s najboljom europskom praksom.

Pripremiti standardna aplikacijska rješenja po poslovnim procesima dr-žavne uprave, u skladu s Katalogom poslovnih procesa i utvrđenim prio-ritetima.

Implementirati standardna aplika-cijska rješenja s najvišim prioritetom (najvjerojatniji su kandidati: planira-nje proračuna, transparentno uprav-ljanje predmetima, automatizaci-ja regulative, praćenje učinka putem sustava bodovnih kartica za mjerenje performansi – Performance Score-carding).

Uvesti tehnologiju poslovne in-teligencije i prediktivne analitike, kao sastavnoga dijela implementa-cije standardnih aplikacijskih rješe-nja jer ta tehnologija premošćuje iz-vještajno-analitički jaz između šume podataka javnoga sektora i korisnika (zaposlenika i dužnosnika TDU-a te javnosti).

Strateški ciljevi restrukturiranja informatičkoga servisa državne uprave – povećanje djelotvornosti i transparentnosti standardizacijom poslovnih procesa.

Za TDU se često misli da su ustro-jena prema nekomu jedinstvenom modelu, kao unikatno rješenje. Istina je, međutim, da TDU i JLiPS u naj-većoj mjeri obavljaju poslove iz po-dručja za koja postoje svjetski stan-dardi, pa se takva rješenja mogu i standardno podržati kroz suvremene aplikacije. U SAD-u te EU-u takva se rješenja već dulje vrijeme rabe za po-reznu upravu, nabavu, zapošljavanje i upravljanje proračunom, automati-zaciju regulative, a u posljednje vri-jeme i pozivnim centrima te CRM sustavima za praćenje odnosa s gra-đanima i pravnim osobama te uprav-ljanje predmetima (tzv. Case mana-gement).

Standardizacija pruža priliku za

8 eGOVERNMENT

GOVERNMENT

InfoTrend 1888 eGOVERNMENT

GOVERNMENT Strana iskustva

unaprjeđenje poslovnih procesa, a pritom se troškovi (kao i koristi) mogu raspodijeliti na više TDU-a. Tako se mogu postići sljedeće kori-sti:

Unaprjeđenje procesa planira-nja i budžetiranja

Jedan je od većih problema javne uprave težak, mukotrpan i nedjelo-tvoran postupak planiranja prora-čuna. Suvremene aplikacije za pro-računsko planiranje omogućuju jedinstveno rješenje za proračunsko formuliranje, provedbu i distribuciju, što omogućuje da se korisnici u ve-ćoj mjeri usredotoče na proračunsku analizu i programske ciljeve. Omo-gućuje se smanjenje ciklusa izradbe proračuna ili rebalansa kao i izvješći-vanje, olakšava se postizanje zakon-ske sukladnosti te nadzor trošenja proračunskih sredstava i to u real-nome vremenu. Nadalje, moguće je unaprijediti planski proces stalnim mjerenjem učinkovitosti TDU-a pre-ma zadanim ciljevima kao i mjere-njem odgovornosti za rezultate.

Zadovoljenje zahtjeva suvreme-ne porezne uprave

Suvremeni, sveobuhvatni sustavi za upravljanje porezima i poreznim prihodima omogućuju jedinstve-ćuju jedinstve-ni pogled na poreznoga obveznika te konsolidiraju informacije iz svih poreznih i prihodovnih izvora, sma-njujući poreznu evaziju i osjetno po-većavajući naplatu poreza i to bez po-većanja poreznih stopa.

Unaprjeđenje upravljanja pro-računskim financijama

Putem jedinstvenoga, prilagodlji-voga sustava računovodstvenih po-stavki poreznoga modela kao i mo-dela provedbe proračuna, odnosno plaćanja u sustavu države, moguće je pratiti upravljanja proračunskim fi-nancijama u realnome vremenu. Pu-tem EPM-a (Enterprise Performance Management) sustava moguće je us-postaviti stratešku metriku sustava te ga prema njoj mjeriti.

Zapošljavanje, praćenje i mjere-nje učinkovitosti rada zaposlenika

Sustavi za upravljanje ljudskim po-tencijalima omogućuju optimiziranje

procesa kao što je prikupljanje poda-taka o radnome vremenu, praćenje odsutnosti, nagrađivanje te obračun plaća. Nadalje, omogućuju praćenje i analizu podataka o stanju kompe-tencija, olakšavaju proces zapošlja-vanja kao i nadzor zakonske usklađe-nosti. Samouslužni portali ubrzavaju interakciju sa zaposlenicima te sma-njuju nepotrebne i zastarjele papir-nate procedure i gubitak vremena koje one iziskuju. Tu su posebno za-nimljivi portali za zapošljavanje koji omogućuju kreiranje i oglašavanje upražnjenih mjesta, pretraživanje, procjenjivanje, intervjuiranje i ocje-njivanje natjecatelja, online komu-nikaciju te slanje ponuda. Oni mogu biti korišteni i interno, unutar TDU-a ili JliPS-a te tako olakšati pronala-ženje potrebnoga zaposlenika unutar državne uprave.

Bolji uvid u troškove nabaveAplikacije za nabavu namijenjene

javnomu sektoru raspolažu rješenji-ma kao što su samouslužni portali za generiranje nabavnih zahtjeva, pro-računska kontrola nabave, automa-tizirani procesi od narudžbe do pla-ćanja i sl. Potpuna vidljivost i nadzor procesa nabave omogućuju analizu modela trošenja proračunskih sred-stava po organizacijskome ustrojstvu, programu, projektu ili troškovnome centru. Nadalje, omogućuje se praće-nje performansi i ocjena kvalitete do-bavljača, mjerenje iskorištenosti ugo-vora i slično.

Upravljanje projektima, pro-gramima i dodjelama

Rješenja za upravljanje projektima podržavaju puni životni vijek proje-kata te omogućuju jedinstven i pouz-dan pogled na sve projektne aktivno-sti. Osim toga omogućuju i vođenje projekata koristeći napredne me-todologije olakšavajući dodjelu od-govarajućih resursa projektnim ak-tivnostima te pospješujući uspješno upravljanje dosegom projekta kao i njegovim troškovima i rokovima. Jednako tako pružaju mogućnost praćenja financijskoga statusa rabe-ći informacije o proračunu projekta te predviđanja kroz što-ako (What if) analize.

Rješenja za upravljanje imovi-nom omogućuju cjelovit pogled na državnu imovinu uvidom u njezinu povijest, lokaciju, upravljanje, teh-nička svojstva, „vlasništvo“ odnosno odgovornost, preventivno, prediktiv-no i korektivno održavanje i sl.Sustav državne uprave zasnovan na mjerljivosti učinka

Učinkovitost se sustava u javno-me sektoru može mjeriti na više na-čina, kroz operativne i financijske vrijednosti provedbe proračuna te kroz cijeli niz pokazatelja operativ-noga funkcioniranja. Primjerice, to mogu biti pokazatelji koji upućuju na broj neriješenih predmeta u odnosu na broj ukupnih predmeta, broj pri-tužbi i reklamacija građana u odno-su na utrošena sredstva, na broj an-gažiranih referenata ili jednostavno u odnosu na prethodno razdoblje. Nadalje, mogu to biti pokazatelji koji upozoravaju na devijacije u provedbi državnoga proračuna, vremenska ili neka druga odstupanja koja su vidlji-va tek ako se podatci postave u odnos s nekim zadanim čimbenikom ili cilj-nom veličinom (tzv. benchmark).

Dobiveni se pokazatelji zovu ključ-ni pokazatelji učinkovitosti (KPU) ili engleski Key Performance Indica-tors (KPI) i oni su osnovom mjerenja učinkovitosti tijela, organizacijskih jedinica i pojedinaca. Njihov je oda-bir i postavljanje u domeni korisnika, odnosno TDU-a i parametara po ko-jima će ga mjeriti vlada.

Najraširenija je strategija za tu svr-hu CompStat ili PerformanceStat, kako se metoda najčešće naziva. Za pojedinosti o toj metodi u ovome članku nemamo prostora pa čitate-lje upućujem na web-stranice Rober-ta D. Behna, profesora s harvardske John F. Kennedy School of Govern-ment, najisturenijega promotora Per-formanceStata: http://www.hks.har-vard.edu/thebehnreport/.

Za konkretnu implementaciju Per-formanceStata, odnosno mjerenja učinkovitosti sustava, služe proizvodi iz kategorije Enterprise Performan-ce Management (EPM) i Data Ware-housing te BI (Business Intelligence) aplikacija i alata.

189/6/2012 infoTrend 31

konferencija CaseKonferencija je Case

najstarija s 24-godišnjom tradicijom. Posvećena je metodama i alatima za projektiranje informacijskih sustava. Namijenjena je pro-jektantima IS-a, programerima, danas bismo rekli deve-loperima. No s obzirom na to da mlađim generacijama pojam CASE (Computer Aided Software Engineering) ne znači mnogo, morali smo promijeniti naziv konferen-cije u CASEdev (Developerska konferencija).

Razdoblje je velikih vlastitih računalnih centara iza nas. Dulje je vrijeme prisutan trend korištenja vanjskih usluga, kupnje gotovih rješenja za pojedina područja primjene informatičkih sustava, a u posljednje vrije-me informatičkih usluga (SaaS) na Internetu (ili sada u “Oblaku”). Kada već spominjemo komercijalne sudioni-ke, treba spomenuti da je dio pokrovitelja (npr. Oracle, Microsoft i SAP) prešao na organizaciju vlastitih skupova te se manje uključuju na Case konferencije.

Teme su konferencije tradicionalne: Metodologije pro-jektiranja, Alati i rješenja i Internet/Sigurnost. Prvi dan upoznavanje novih metoda, tehnika i postupaka, uprav-ljanje procesima, kvaliteta itd. Na samoj je konferenciji prvi dan bio najposjećeniji i najbolje ocijenjen u anketi.. Drugi je dan konferencije tradicionalno posvećen tema-ma “Alati i rješenja”, tj. konkretnim alatima i rješenjima prototipskom i RAD razvoju iz iskustava, preporuke i upozorenja na probleme i teškoće. Posljednjih se godina okrećemo temama o mobilnim platformama, alatima i rješenjima.

Savjetovanje komU Opatiji se krajem go-

dine održava tradicionalna konferencija “Komunikacij-ske tehnologije i norme u informatici KOM” s trima osnovnim “tehničkim” temama: mreže, servisi (usluge) i Internet/sigurnost.

Tema mreža obuhvaća najnovije mrežne tehnologije LAN, WAN (fiksne i bežične), različiti protokoli (kod Et-herneta od 10 Mbs, preko100 Mbs do Gigabitnog, pa 10 Gbs ili već 40 gbs), ATM, DTM... U početku su pozornost privlačili hubovi i ruteri, zatim su se pojavili switchevi, a danas se govori o ultrabrzim mrežama zasnovanima na optičkim aktivnim elementima (a ne samo o pasivnoj optici). Već se više godina obrađuje tema bežičnih mre-ža, a završava predavanjem o tehnologijama i načinu za upravljanje i nadzoru mreža. Posebno su polaznicima zanimljive teme o projektiranju mreža i primjeri izvede-nih mreža, tako da su u dvadesetak godina predstavljene gotovo sve bitnije mreže u Hrvatskoj.

Već je više godina zanimljiva tema o mobilnoj telefo-niji i mogućoj primjeni mobilnoga poslovanja. Danas je sve na IP tehnologiji i integrirano (tehnologiji VoIP, IP TV itd.).

Konferencija završava temama Interneta i sigurnosti. Pozornost sada privlače predavanja o mobilnim proto-kolima i jezicima za mobilne internetske korisnike koji omogućuju m-commerce. Analiziraju se računalno-si-gurnosni incidenti i u svijetu i u Hrvatskoj te prikazi pro-blema sa svim oblicima ugroza (od virusa na dalje), koji su godinama nezaobilaznom temom.

SmartCardMeđunarodnu konferen-

ciju SmartCard HGK i Case d.o.o. organiziraju već trina-est godina (krajem rujna) za područje tehnologije, normi, razvoja platnoga prometa i primjene smartkartica (čip kartica) na područjima finan-cija , sigurnosti transakcija i plaćanja, identifikacije i sl. Sudionici su konferencije zaposlenici svih naših banaka, financijskih i drugih ustanova, gospodarstva i državne uprave .

To međunarodno savjetovanje okuplja najbitnije svjetske proizvođače opreme i rješenja (npr. Mastercard, Giesecke&Devrient, Vasco, Visa itd.), ali i one domaće (AKD, Logos/ Asseco, ECS, IPR, ZMS, itd.). Na savjetovanju se prezentiranju najnovija rješenja i projekti u svezi s pro-izvodnjom kartica, primjenom, problemima sigurnosti… Od domaćih su rješenja na savjetovanju banke redovito objavljivale i prezentirale svoje projekte elektroničkoga plaćanja preko Interneta , elektroničkoga novčanika, lo-jalnosti, sustava iden-tifikacije, a vidjeli smo i druge bitne projekte (npr. e-račun). Prvih je godina naglasak bio na tehnologiji i tehno-loškim aspektima, na digitalnome potpisu i PKI, uvođenje više-funkcijske čip kartice EMV (Europay, Mastercard, Visa), a kasnije je naglasak dan na rješenja i primjenu (beskontaktno čitanje, aplika-cije lojalnosti, upravljanje sustavima i rizicima...).

e-bizU cilju unaprjeđenja elek-

troničkoga poslovanja HGK i HIZ i tvrtka Case d.o.o. organiziraju već 11 godina savjetovanje s temama: Norme (tehničke, pravne...), za-koni, pravilnici i uvjeti primjene, potrebna infrastruktura, sigurnost rada, sigurnost podataka, poslovnih transakci-ja i plaćanja (e-invoice, e-payment), automatsko pove-zivanje dobavljača, trgovaca, mogućnosti primjene kao što su e-business ili e-procurement u gospodarstvu, dr-žavnoj upravi, zdravstvu itd. Savjetovanje pobuđuje sve veću pozornost i ono je postalo tradicionalno i međuna-rodno. Savjetovanje traje 3 dana i daje se presjek stanja i mogućnosti u svijetu i u Hrvatskoj, osobito vezano za sigurnost, za B2C, B2B, B2G poslovanje. Više pojedinosti na www.case.hr/e-biz2002.

PrivatnostTo je najmlađa konferen-

cija, ali ipak ove godine slavi već desetogodišnjicu. Zaštita osobnih podataka i identiteta te pravo na pristup informacijama zakonski su regulirani (u EU-u i Hrvatskoj). Vjerojatno je to razlog što se time dosta bave pravnici, administrativno osoblje i glasnogo-vornici pa je i struktura polaznika ove konferencije tomu prilagođena. Konferencija tek dobiva na značenju, što će osobito doći do izražaja prelaskom na Računalstvo u oblaku.

su predavanja i prezentacije redovito na konferencijskome CD-u i otiskani su u zborniku koji u anketi redovito dobiva najbolju ocjenu. Dvadeset i četiri zbornika (npr. konfer-encije CASE ili KOM) pred-stavljaju pravu malu bibliote-ku i riznicu znanja o razvoju ICT-a, koja se često koristi u radu.

InfoTrend: Kakav je od-ziv predavača i sudionika na konferencijama tvrtke CASE?

AnTe PolonIjo: Na nave-denim je konferencijama do sada pribivalo preko 15 tisuća polaznika u rasponu od 120 do 350 nazočnih po konfe-renciji. To upozorava na velik potencijal i nemjerljive učinke tih konferencija u promidžbi i širenju ICT znanja i iskustava. U početku su aktivno sudje-lovali i poneki stručnjaci iz tada informatički naprednijih centara (Ljubljana, Maribor, Zagreb, Varaždin, Rijeka, Be-ograd, Sarajevo…), no nakon osamostaljenja Hrvatske, go-tovo su prestali dolaziti sudio-nici iz okolnih zemalja (nekoć 40%) jer su osnovali vlastite konferencije.

Svakoga je dana na trži štu sve više konferencija pa je zaista vrlo teško okupiti kva-litetne predavače, a i dovo ljan broj sudionika koji bi svojim kotizacijama po krili troško ve i trud uložen u svaku od kon-ferencija.

Hoće li netko nazočiti konferenciji, osim same želje, če sto ovisi o financijskome stanju (osobito danas), zauze-tosti poslom, učestalim reor-ganizacijama tvrtki ili infor-macijskih sustava, privatnim problemima i sl. No susresti se s kolegama iz struke, proširiti vidike i znanje o najnovijim tehnologijama, metodama rada, tuđim iskustvima i malo se odvojiti od svakodnevnih problema, znači više od utro-šenih sredstava iako toga če-sto nismo svjesni.

>IstražIvanje

nakon digitalnoga

Autori SAul BermAn i lynn KeSterSon-towneS

32 infoTrend 189/6/2012

toliKo nAjAvljivAno “DoBA povezAnih KoriSniKA” više nije u DolASKu, ono je Stiglo. Današnji su se povezani korisni-ci osnažili tražeći trenutačni pristup personaliziranomu sadržaju i to pod njihovom uvjetima. Kako bi zadovoljili povezane ko-risnike kao i partnere ekosustava, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja (M&E, Media and Entertainment) mora-ju zakoračiti u dimenziju „iza digitalnoga“ da bi mogli, u svako doba, isporučiti individualna iskustva na zahtjev. Digitalizirani sadržaj i digitalna distribucija više nije dovoljna za one u M&E industriji. Za uspjeh će u povezanome okruženju biti potrebno: razvijena B2C (business-to-consumer) svijest, uvid u digitalne odlike potrošača, svijest o odnosima poslovnih subjekata prema krajnjim korisnicima (business-to-consumer B2C); razumije-vanje digitalne osobnosti korisnika, isporuka odgovarajućih i poboljšanih iskustava, i sposobnost pronalaženja novih načina uspješnoga unovčenja sadržaja.

Povezanost ispunjava svakodnevicu korisnika i oni stoga žude za još više. Nedavno je objavljeno u novinama da ljudi u prosjeku provjeravaju svoj pametni telefon 34 puta na dan. Na YouTubeu je ažurirano više videouradaka nego što su ih stvorile tri glavne američke mreže u 60 godina. Uz to je 61% Amerikanaca izjavilo da bi bilo lakše živjeti bez zračnoga prijevoza nego bez Interne-ta.

Novo ponašanje povezanih korisnika koje uključuje korište-nje društvenih mreža, usporedno praćenje različitih sadržaja i korištenje sadržaja „na zahtjev“ korisnika ima znatan utjecaj na pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja. Kanibalizaci-ja sadržaja smanjuje potrebu za klasičnim vrstama sadržaja te se mnoštvo publike raspršuje. Štoviše, kako se očekivanja korisnika kreću od obrasca vlasništva nad sadržajem prema obrascu do-stupnosti sadržaju, tijek se prihoda za digitalni sadržaj pokazao nižim od klasičnoga prihoda. Tako bismo bolje razumjeli proces

IBM-ov odjel za globalne poslovne servise, putem IBM-ovoga instituta za poslovnu vrijednost, razvija činjenično temeljene strateške uvide namijenjene višim rukovoditeljima, o kritičnim temama javnog i privatnog sektora. Ovo se završno izvješće zasniva na dubinskoj studiji istraži-vačkoga tima Instituta. Dio je to stalnoga opredjeljenja IBM-ova globalnoga poslovnog servisa pružiti analizu i gledišta da bi se kompanijama pomoglo u ostvarivanju poslovne vrijednosti. Za više informacija možete se obratiti autorima ili poslati elektroničku poruku na [email protected]. Dodatne se studije IBM-ovoga instituta za poslovnu vrijednost mogu pronaći na ibm.com/iibv

“Rastuća popu-larnost društvenoga umrežavanja sve više utječe na današnje poslovanje već samim time što današ-nji zaposlenici očekuju da i na radnome mjestu imaju pristup društvenim aplika-cijama. Istodobno, tvrtke su zbog širenja društvenih mreža suočene i s preobraz-bom praktično svakoga poslovnog proce-sa, međutim do sada nisu imale priklad-ne alate kojima bi mogle izvući korisne i smislene uvide iz goleme plime informa-cija kojoj su izložene. Pojava društveno-ga softvera za poslovni sektor i državne ustanove omogućuje tim organizacijama iskorištavanje nove, društvene paradigme timskoga rada (kolaboracije) i ostvarenje kvantnoga skoka u načinima angažiranja ljudi i u samoj tvrtki i izvan nje. IBM-ov softver za društveno poslovanje znatno će poboljšati načine njihove suradnje i me-đusobne komunikacije.”

Krešo Perica, glavni direktor IBM Hrvatska

nakon digitalnogaPovezivanje medija i zabave s budućnošću

nakon digitalnoga

189/6/2012 infoTrend 33

promjene korištenja sadržaja i ponašanja u svezi s digitalnom prilagodbom, IBM-ov je institut za poslovnu vrijednost proveo svoje četvrto godišnje istraživanje korisnika digitalnoga sadržaja za 2011. Istraživanje uključuje više od 3800 ispitanika u šest ze-malja i to u Kini, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu, Ujedinjenome Kraljevstvu i SAD-u.

Istraživanje ukazuje na to da na svim tim tržištima više nije riječ samo o manjini digitalno povezanih naprednih korisnika mlađe dobne skupine. Današnji su glavni korisnici skupina koja prelazi uobičajene dobne granice i čini one koji su karakteristični po tome da kupuju elektroničke uređaje istodobno kad i svi ostali korisnici.

Kako pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja u da-našnjem okruženju povezanih korisnika mogu pružiti korisni-cima primjerenija zabavna iskustva koja se doživljavaju kao vr-jednija? Ukratko, oni moraju otići korak dalje od jednostavnoga distribuiranja digitalnoga sadržaja.

Danas, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja mo-raju razmišljati i ponašati se kao kompanije koje posluju na na-čelu odnosa poslovnih subjekata prema krajnjim korisinicima (B2C) bez obzira na to gdje se nalazili u industrijskome nizu vrijednosti.

Nadalje, trebali bi se usredotočiti na određene digitalne osob-nosti korisnika. Također bi trebali naučiti kako pružiti potpu-na, odgovarajuća sadržajna iskustva, a ne jednostavno prenositi sadržaj. I, na posljetku, moraju kreirati nove prilagodljivo inte-grirane modele prihoda za digitalni prijenos koji može ostvariti vrijednosti usporedive s tradicionalnim modelima.

Globalni trendovi digitalnoga ponašanja korisnika

povećana će se digitalna povezanost zadržati

Svako javno i privatno nastupanje na izgled pokazuje agresiv-nu primjenu digitalnih uređaja popraćenih intenzivnom željom za nastavljanjem održavajući uređaje uključenima. Korisnici ši-rom svijeta sve više očekuju sadržaj na zahtjev gdje god da se nalazili i u svako vrijeme.

Digitalna prilagodba čini svijet pristupačnijim i naša je studija utvrdila da se korisnici širom svijeta ponašaju slično. Prema na-šemu globalnom uzorku, 78% ispitanika identificiralo je sebe kao digitalno prilagođene osobe od kojih je više od pola ispitanika izjavilo da čitaju novine putem Interneta.

„Povezanost u svakidašnjem životu“ utječe na gotovo sve as-pekte našega života uključujući zdravlje, putovanje, kuću i posao. Na primjer, trendovi su Googleove tražilice dobri pokazatelji za

predviđanje širenja „zarazne bolesti“. U srpnju je 2011. istraži-vačka tvrtka Intersperience izvijestila na temu „Emotivna ovi-snost ljudi o tehnologiji“ gdje navodi da se 53% ispitanika Uje-dinjenoga kraljevstva osjeća „uzrujano“ kada su onemogućeni u spajanju na Internet, a 40% ih se osjeća „osamljeno“.

S takvom potrebom korisnika da ostanu povezani na nove na-čine, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja postup-no počinju shvaćati da digitalizirani sadržaj nije više dovoljan. Industrija se mora razvijati iza digitalnoga doba i ući u doba povezanih korisnika (vidi sliku 1). Jedan od načina kojim doba povezanih korisnika dovodi industriju „onkraj digitalnoga“ jest poticanje industrije na pružanje širokoga raspona posebno kro-jenih, povezanih iskustava koja odgovaraju individualnim potre-bama korisnika.

Da bismo bolje razumjeli fenomen povezanih korisnika, pitali smo ispitanike koji od sljedećih pojmova najbolje odgovara nji-hovu pristupu digitalnoj prilagodbi:

Korisnici (12% od globalnoga uzorka) – Ja nabavljam nove komponente čim su raspoložive na tržištu,

Većinski korisnici (35% od globalnoga uzorka) – Ja kupujem otprilike istodobno kad se čini da i svi ostali kupuju,

Kasni korisnici (32% od globalnoga uzorka) – Ja sam od onih koji posljednji nabavljaju novu tehnologiju,

Nezainteresirani (21% od globalnoga uzorka) – Ja ne običa-vam nabavljati nove komponente, zadovoljan sam s tehnologi-jom koju imam.

Poslovni korisnici sve više prenose naučeno korisničko po-našanje u radnu sredinu i ponašaju se slično korisnicima koje smo anketirali. Prema tomu, ti se naputci mogu primijeniti i na poslovni model B2B (odnose poslovnih subjekata prema poslov-nim subjektima) i na poslovni model B2C (odnosi poslovnih su-bjekata prema krajnjim korisnicima).

Naša je studija otkrila da sada kritična masa “većinskih korisni-ka“ koristi digitalni sadržaj za razliku od napredne skupine koja prati tehnološke inovacije. Znači, dok su se pružatelji usluga me-

raznolikost iskustava

Izvor: IBM-ov institut za poslovnu vrijednost.

Slika 1: Nastupilo je doba povezanih korisnika.

evolucijsko doba medija i zabave

Fizičko doba - Masovno pristupanje proizvodu, kanalu i poslovnomu modelu

Digitalno doba – usredotočivanje na digitalne platforme u svrhu dosezanja fragmentirajuće baze korisnika, postupna promjena kod ponude proizvoda

Doba povezanih korisnika – Različita korisnička iskustva, distribucija kanala i prihodovnih modela

Slož

enos

tnakon digitalnoga

34 infoTrend 189/6/2012

dijskoga i zabavnoga sadržaja u prošlosti mogli usredotočiti na očekivanja korisnika mlađe dobne skupine, takva strategija više ne funkcionira. Iako je dobna skupina još uvijek važan čimbenik, danas to nije dovoljno za utvrđivanje očekivanja korisnika.

Zaista, preko 50% globalnih „većinskih korisnika“ prihvatilo je širok raspon ponašanja u smislu digitalne potrošnje sadržaja: od praćenja novosti i videoprodukcija putem Interneta do pristupa mobilnim uslugama, korištenja društvenih mreža i posjećivanja web-stranica s korisnički generiranim sadržajem (vidi sliku 2).

Kako povezani korisnici žele koristiti sadržaj Sve je šira prilagodba digitalne opreme intenzivirala povećanu

globalnu potrošnju digitalnoga sadržaja. Naša je studija istražila da skupina koja se prilagođava digitalnim inovacijama najčešće upozorava na četiri vrste ponašanja u smislu potrošnje sadržaja: praćenje sadržaja na zahtjev korisnika, nelinearno praćenje sadr-žaja, mobilno praćenje sadržaja i društveno korištenje sadržaja.

Praćenje sadržaja na zahtjev: “Uhvatit ću te kasnije.” Tako-

đer poznato kao izreka „time-shifting“, digitalno je praćenje sadr-žaja na zahtjev korisnika postalo mjerilo današnjice.

Naša je studija za 2011. otkrila da u Kini, Velikoj Britaniji i SAD-u više od pola „ranih“ i „većinskih korisnika“ koriste vi-deosadržaj kao što su Hulu i Netflix putem Interneta na svojim računalima, a na televizorima prate videosadržaj „na zahtjev“.

U smislu rasprostranjenosti takva vrsta opcije praćenja sadr-žaja putem Interneta već je od 2010. zasjenila sve druge oblike korištenja Interneta. Istraživački je centar Pew otkrio da od svib-nja 2011., 71% punoljetnih osoba u Americi koriste videosadržaj na zahtjev. Roditelji pripadaju najvećoj korisničkoj skupini (ne samo mlađe punoljetne osobe) od kojih je 81% tijekom 2011. izjavilo da koriste stranice kao što je YouTube.

Nelinearno praćenje sadržaja: „OVO moram odmah provje-riti“. U potpunome prelasku s tradicionalnoga korištenja sadrža-ja, globalni su korisnici zbunjeni te je njihovo praćenje televizije u opadanju. Prema našemu je globalnomu uzorku tri četvrtine punoljetnih osoba izjavilo da pretražuju web za vrijeme gledanja

U našem smo četvrtom godišnjem istraživanju digitalne potrošnje ispitali preko 3800 ispitanika u šest zemalja – Kini, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Država-ma da bismo procijenili sadašnje i bu-duće ponašanje u svezi s potrošnjom digitalnoga sadržaja. IBM-ov je institut za poslovnu vrijednost proveo anketu putem Interneta (online) tijekom dru-

goga tromjesečja 2011. Uz provedenu su anketu također bili

provedeni intervjui s globalnim sudio-nicima u industriji medija i zabave. Ti sudionici predstavljaju sljedeće vrste organizacija:

Vlasnici sadržaja, uključivši radij-ske postaje i kabelske televizije, izda-vače i online medijske kompanije.

Medijske distributere koji uklju-

čuju kabelske/satelitske operatore, pružatelje telekomunikacijskih usluga i nove medijske subjekte.

Agencije koje pružaju kreativne usluge, medija servise i izravni marke-ting.

Organizacije koje se bave istraži-vanjem i analizom uključivši analitiča-re industrijskoga istraživanja i pred-stavnike industrijskih udruga.

Korisnički generirani sadržaj

Stranice društvenih mreža

mobilne informatičke usluge

glazba na telefonu

online novine

mobilni plan podataka

prenosiva/online glazba

online video na pC-u

>IstražIvanje

Prilagodba usluga pružanja digitalnoga sadržaja

Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011., SAD, Velika Britanija, Njemačka, Japan i Francuska, Pitanje 6: Koliko često koristite sljedeće usluge digitalnoga sadržaja? Većina korisnika sadržaja – Ja nabavljam nove komponente čim su raspoložive na tržištu, većinski korisnici – Ja kupujem otprilike istodobno kad se čini da i svi ostali kupuju.

Slika 2.: Globalno, sada je većina većinskih korisnika povezana.

rani korisnicivećinski korisnici

Metodologija izvješća

189/6/2012 infoTrend 35

televizije. U SAD-u ta se brojka povećava do 90% kod“ većinskih korisnika“ koji koriste In-ternet i gledaju televiziju istodobno.

Korisnici su danas skloni korištenju bar još jednoga načina praćenja sadržaja koji je neve-zan za sadržaj koji se odašilje preko televizije poput korištenja društvenih mreža više nego da se „opuste u naslonjaču“ te se pasivno usre-dotočuju isključivo na televizijski program. U pet od šest zemalja koje smo anketirali, najma-nje 46% punoljetnih osoba – uključujući i one koji zaostaju pri praćenju tehnologije – katkad pretražuju web istodobno kad gledaju televi-zijski program (vidi sliku 3).

Mobilni pristup: “Želite li biti mobilni?” Dostupnost je, bez obzira na promjene lokacije korisnika, zahvaljujući mobilnim uređajima usko povezana s korištenjem sadržaja na više načina istodobno (praćenje tv programa i online pretraživanje). Više od 50% anketiranih „ranih korisnika“ sadržaja i „većinski korisnici“ u Japanu, Velikoj Britaniji i SAD-u, redovito pristupaju sadrža-ju putem pametnih telefona ili drugih prijenosnih uređaja. Po-pularne aktivnosti, koje su naveli, odnose se na slušanje glazbe, pretraživanje Interneta, primanje i slanje elektroničkih poruka te korištenje lokalnih gradskih mapa ili navigacijskih usluga.

Takav će se trend nastaviti i to ubrzanim tempom. Očekuje se da će u 2013. mobilni uređaji koji omogućuju spajanje na Inter-net, uključujući tablete, sustave videoigrica, televizije i Blu-ray čitače, nadmašiti isporuke osobnih računala. Tvrtka iSuppli pro-

vela je istraživanje tržišta i procijenila da će u 2013. takvi uređaji zabilježiti 503,6 milijuna jedinica, čime će nadmašiti ukup-nu PC opremu u iznosu od 433,7 milijun jedinica. Za 2015. se predviđa daleko veća razlika te se za mobilne uređaje procjenju-je 780,8 milijuna isporuka naspram 479,1 milijun PC-a.

Korištenje društvenih sadržaja: “Čime se baviš?” Taj se aspekt ponašanja povezanih korisnika ne odnosi isključivo na povezivanje sa sadržajem nego je riječ i o povezivanju ljudi bez obzira na to gdje

se nalazili. Prema globalnomu je uzorku 46% svih anketiranih korisnika izjavilo da se povezuje s prijateljima preko društvenih mreža. U SAD-u 58% „ranih korisnika“ i 59% „većinskih korisni-ka“ to prakticira već neko vrijeme.

Prema našemu su globalnomu uzorku ostali načini korištenja društvenoga sadržaja također dosegnuli kritičnu masu. Širom je svijeta 41% ispitanika izjavilo da šalje fotografije, 44% šalje poru-ke, 52% je aktivno na društvenim mrežama za vrijeme praćenja TV programa i 64% se dopisuje s prijateljima dok gleda televiziju.

Izazovi koje postavljaju promjene medijskoga okruženja

Raspoloživost povezanoga sadržaja daje korisnicima za pra-vo očekivati trenutačni pristup željenomu sadržaju uključujući i oglašavanje. Time se mijenja način plaćanja i korištenja klasič-

SAD

ujedinjeno Kraljevstvo

njemačka

Francuska

japan

Kina

Pretraživanje weba za vrijeme praćenja tv programa

Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011., Pitanje 7: Koliko često radite sljedeće aktivnosti za vrijeme praćenja televizijskoga programa?

Slika 3.: Gledanje se kreće nelinearno – globalni korisnici više ne pridaju svoju potpunu pozornost TV programu.

rani korisnicivećinski korisnici

Kasni korisnicinezainteresirano

jedan od načina kojim doba povezanih korisnika dovodi industriju „onkraj digitalnoga“ jest poticanje industrije na pružanje širokoga raspona posebno krojenih, povezanih iskustava koja odgovaraju individualnim potrebama korisnika

36 infoTrend 189/6/2012

noga medija. Ispunjenje je očekivanja za povezanim sadržajem ključ za rast, a i isplativost svakoga medijskog i zabavnoga seg-menta. Da bi se to ostvarilo, bitno je razumjeti tri ključna izazova pri promjeni medijskoga okruženja: problem kanibalizacije defi-niranoga sadržaja, opsluživanje rascjepkane publike i nalaženje novih modela ostvarenja digitalnoga prihoda.

Kanibalizacija sadržaja se doista događa

Klasični su mediji i uređaji u opadanju uključujući i tiskane novine, DVD-e i prijenosne čitače za igrice. Jasno je da tiskane novine osjećaju taj utjecaj: „vruće“ su vijesti naširoko dostupne na njihovim vlastitim novinskim portalima, na stranicama druš-tvenih mreža i ostalim medijskim kanalima. Naše je istraživanje, koje je provedeno 2011., otkrilo da u Kini, Francuskoj i SAD-u dva puta više ispitanika koristi Internet za informiranje od tiska-nih novina.

Unatoč očekivanjima plaćene televizije, korisnici već pokazuju znakove smanjenja učestalosti korištenja usluga plaćene televi-zije ili čak potpuno otkazuju korištenje usluga. Ispitanici u Kini, Japanu i SAD-u gledaju televiziju znatno manje u usporedbi s korištenjem mobilnih videosadržaja koje je u porastu. Očekuje se da će takav trend ubrzano porasti također i u ostalim trima anketiranim zemljama (vidi sliku 4).

masovna se publika raspršuje

U razdoblju od 2000. do 2009. postupno se smanjila televi-zijska publika u udarnome vremenu mrežne, neovisne, javne i plaćene kabelske televizije. Smanjenje gledanosti upozorava na to da je masovna publika raspršena u mikrosegmente na osnovi ponašanja. U nekim slučajevima mogu poslužiti mikrosegmenti zasnovani na dobnoj skupini, međutim korisnici se ne mogu ka-

Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011.; Pitanje 6: Koliko često koristite sljedeće usluge? Pitanje 13: Objasnite kako je praćenje televizijsko-ga programa putem Interneta ili mobilnih/prijenosnih uređaja utjecalo na vaše „redovno“praćenje sadržaja putem televizije (praćenje programa na Vašem TV-u prema redovnomu rasporedu).

Slika 4.: Dok raste korištenje videosadržaja putem mobilnih uređaja, smanjuje se redovno gledanje televizije.

tegorizirati u svrhu pružanja odgovarajuće usluge samo na osno-vi te podjele.

Naše izvješće za 2011. otkriva da je dobna skupina korisnika znatno manje bitna nego prije u diferenciranim mikrosegmen-tima. Suprotno popularnomu mišljenju, ne pripadaju svi „rani“ digitalni korisnici u kategoriju gimnazijske dobne skupine. Kori-štenje sadržaja na dva načina istodobno s korištenjem društvenih mreža prakticiraju naširoko sve dobne skupine pa je 65% ispi-tanika u dobi od 55 do 64 godine izjavilo da pretražuju web i dopisuju se s prijateljima istodobno dok gledaju televiziju. Od ispitanika dobne skupine iznad 65 godina, 49% njih pretražuje web, a 30% ih se dopisuje s prijateljima dok gledaju televiziju. Dakle, dobna skupina nije jedina razlikovna značajka digitalno-ga ponašanja današnjih povezanih korisnika.

Zapravo, 82% anketiranih globalnih korisnika u dobnoj sku-pini od 18 do 64 godine koristi povezane digitalne uređaje. Od jedne do druge dobne skupine, između 52% i 75% te skupine izjavilo je da koristi sve sljedeće usluge digitalnoga sadržaja: In-ternet i glazbu na svojim mobilnim telefonima, informiraju se o novostima putem svojih mobilnih uređaja, prate videosadržaj na svojim računalima, prate video „na zahtjev“ preko svojih kućnih televizora, koriste igrice online, posjećuju stranice s korisnički generiranim sadržajem, koriste društvene mreže, čitaju elektro-ničke novine i časopise putem Interneta.

To što je rečeno, dobna granica još uvijek može biti pokazatelj kako korisnici doživljavaju određeno digitalno iskustvo. Na pri-mjer, ako dublje proanaliziramo ponašanje korisnika društvenih mreža, možemo vidjeti da mnoge maloljetne osobe koriste takve stranice umjesto slanja elektroničkih poruka, telefonskih pozi-va i umjesto obične (papirnate) pošte dok većina odraslih osoba

time proširuje klasične komu-nikacijske metode. Međutim sve je češći slučaj da se neće svi ponašati u skladu sa svojim go-dinama. Prema tomu pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja moraju otići korak da-lje od klasične podjele korisnika prema dobnoj granici kako bi razumjeli digitalno ponašanje svojih korisnika te ih tako lakše privukli i zadržali kao dugoroč-ne korisnike.

modeli digitalnoga prihoda ostvaruju niže prihode

Za pružatelje je usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja pre-lazak na digitalnu interakciju s korisnicima problematičan zbog razloga što digitalni tijekovi prihoda moraju pružiti veću vri-jednost u usporedbi s klasičnim modelima. Prije su se osnovni načini ostvarivanja internetskih prihoda odnosili na oglašavanje koje je ostvarivalo znatno niže naknade kao, primjerice, od tele-vizijskoga emitiranja.

Postoje četiri glavna koraka koja mogu pomoći pružateljima usluga da pri ponudi medijskoga i zabavnoga sadržaja nastupe prema korisnicima drukčije za razliku od klasičnih masovnih medija: djelovanje u skladu s poslovnim modelom (B2C) koji se usredotočuje na odnos poslovnih subjekata prema krajnjim korisnicima; usredotočivanje na korisnike na osnovi njihove di-gitalne osobnosti; pružanje individualnih iskustava, a ne samo

>IstražIvanje

Korištenje mobilnoga videosadržaja

Korištenje mobilnoga videosadržaja

Smanjenje gledanja televizije

Sjedinjene Američke Države

japan

Kina

pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja moraju otići korak dalje od klasične podjele korisnika prema dobnoj granici da bi razumjeli digitalno ponašanje svojih korisnika

189/6/2012 infoTrend 37

sadržaja; i uspješna monetizacija sadržaja.Naše istraživanje za 2011. pokazuje da je više od dvije trećine

naprednih korisnika voljno platiti sadržaj. Prema tomu pruža-telji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja moraju naći nove modele za određivanje cijena i plaćanja kako bi maksimizirali prihode.

Na žalost, distribucija digitalnoga sadržaja za sada donosi niže prihode od tradicionalne distribucije sadržaja. U članku iz 2010. CNN Money (online portal) osvrće se na prvih 10 godina u ovome stoljeću kao “music’s lost decade” – za glazbu izgublje-no desetljeće, a globalna je istraživačka i savjetnička kompanija „Forrester Research“ navela razliku prihoda u rasponu od deset godina – od gotovo 14,6 milijardi američkih dolara u ukupnoj glazbenoj prodaji za 1999., na 6,6 milijardi američkih dolara u 2009. Usprkos svemu, broj je ljudi koji slušaju glazbu veći nego ikada, a ukupna je vrijednost glazbe zapravo porasla. Bitno je da je vrijednost izašla iz klasičnih glazbenih okvira.

Za isporuku prilagođenih iskustava treba ići onkraj digitalnoga

Kako se glazbena i zabavna industrija razvija i prelazi iz di-gitalnoga doba u doba povezanih korisnika, pružatelji usluga trebaju djelovati drukčije. IBM-ova je studija globalnih, glavnih i izvršnih rukovoditelja i u 2010. otkrila da je glavni prioritet iz-vršnih rukovoditelja povezivanje sa svojim korisnicima kako bi se bolje predvidjela njihova očekivanja, a time im pružio stvarno traženi sadržaj. Mnogi dobavljači usluga medija i zabave još uvi-jek ne pružaju korisnicima primjerena, tražena iskustva digital-noga sadržaja.

Četiri su glavna koraka kojima se M&E ponuda može una-prijediti ispred tradicionalnoga masovnog pristupa: djelovati kao B2C tvrtka, ciljati korisnike na osnovi njihovih digitalnih osobnosti, isporučiti individualizirana iskustva, a ne sadržaj, te isporučeno uspješno unovčiti.

Djelovati kao B2C kompanija

Pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju izrav-no komunicirati s korisnicima kako bi im pružili tražena iskustva koja odgovaraju njihovoj digitalnoj osobnosti. Bez obzira na to gdje se pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja nalazili u nizu vrijednosti – u procesu stvaranja/upravljanja, distribuira-nja, izlaganja/korištenja ili pružanja usluge/podrške – kompanije trebaju prihvatiti korisničku filozofiju da bi bile uspješne.

Da bi sa svojim korisnicima izravnije i smislenije komunicirali, pružatelji usluga medija i zabave trebaju:

Izgraditi izravnu interakciju s korisnicima, gdje je to izvedivo. Primjerice, može se postaviti i koristiti web-stranica tvrtke za po-vratne informacije korisnika o njihovu iskustvu sa sadržajem (od testiranja preko nabavljanja pa sve do vlasništva/“iznajmljivanja“ pristupa).

Imati pristup svakoj izravnoj informaciji korisnika i priku-pljati sve takve informacije do kojih se može doći, surađivati sa svima da bi se došlo do potrebnih podataka. Dobro razumije-vanje korisnika pomaže kod definiranja potrebnih razina inte-rakcije i sa sadržajem i s publikom u svrhu zadovoljenja ključne korisničke klijentele.

Svesti čvrsta stajališta i mišljenja korisnika na odgovarajuće razine mikropodjele po ponašanju. U budućnosti će takva staja-

lišta korisnika uzrokovati, na primjer, priču s traženim završetci-ma koji će se pružiti korisnicima preko različitih uređaja.

Dobro razumjeti korisnike i koristiti to znanje za okupljanje svih industrijskih sudionika u nizu vrijednosti – producenta, dis-tributera, oglašivača i vašu tvrtku – kako bi svi zajedno poradili na tome da se ostvari učinkovito unovčenje svakoga korisnika, u skladu s pruženim sadržajem.

usredotočenje na korisnike na osnovi njihove „digitalne osobnosti“

Otkad model podjele na osnovi dobne granice više ne zadovoljava u eri povezanih korisnika, pruža-telji su usluga medijskoga i zabav-noga sadržaja otkrili da je od sada potreban bihevioralni pristup pri podjeli korisnika. Naša je studija za 2011. otkrila četiri glavna tipa digitalnih osobnosti koja nisu zasnovana prema dobnoj granici nego se zasnivaju na kombinaciji stupnja pristupa sadržaju i inten-zitetu sadržajne interakcije (vidi sliku 5).

Stručnjaci učinkovitosti. Najveća je skupina našega glo-balnog uzorka od 41% gdje u malim mjerama prevladava ženska populacija (52%). Ta skupina vidi prihvaćanje novih digitalnih uređaja i usluga kao mogućnost da život bude znatno lakši.

U tu skupinu spadaju čak i tradicionalisti starije dobne skupi-ne koji su prihvatili korisnička ponašanja poput: slanja e-pošte umjesto pisama; pristupanja videosadržaju „na zahtjev“ preko svojih kućnih televizora; pristupanja vijestima i videosadržaju te čitanje časopisa putem Interneta pretežno preko svojih kućnih računala; stvaranja profila na društvenim mrežama poput Face-booka; pristupanja Internetu putem mobilnih telefona kako bi

Izvor: IBM-ova studija o digitalnoj potrošnji za 2011.; IBM-ov institut za analize po-slovne vrijednosti. Napomena: Različite su veličine krugova na grafikonu zapravo različit postotak ispitanika.

Slika 5: Danas je bitna podjela po značajkama korisnika kako bi im se pružila odgovarajuća iskustva sadržaja.

analiza podjele digitalnih korisnika

pris

tup

sadr

žaju

intenzitet interakcije

niz

akvi

sok

nizak visok

Stručnjaci učinkovitosti

Kraljevi sadržaja

povezani maestri

Društveni leptiri

„naša je studija za 2011. otkrila četiri glavna tipa digitalnih osobnosti koji nisu zasnovani prema dobnoj granici nego se zasnivaju na kombinaciji stupnja pristupa sadržaju i intenzitetu sadržajne interakcije“

38 infoTrend 189/6/2012

koristili web-tražilicu ili mobilne navigacijske usluge; i kupnje putem Interneta.

Kraljevi sadržaja. Ovu skupinu digitalne osobnosti čini 9% od našega globalnog uzorka, gdje prevladava u manjoj mjeri muška populacija (55%). Uključuje osobe koje često igraju on-line igrice, preuzimaju filmove i glazbu putem Interneta te vole gledati online TV.

Oni često prate TV emisije i filmove online, skidaju glazbu ili je slušaju online i redovito igraju online igre sami i/ili s drugima. Kraljevi sadržaja žele imati neograničen pristup sadržaju.

Socijalni leptiri. Ovu skupinu čini 15% od našega globalnog uzorka gdje u vrlo maloj mjeri prevladava ženska populacija (51%). Ta skupina ne može ni zamisliti da ne može u svakome trenutku pristupiti bilo kojemu od svojih prijatelja.

Predstavnici ove skupine koriste mobilne telefone, redovito ažuriraju profil na društvenim mrežama poput Facebooka, pod obvezno posjećuju društvene mreže, često tagiraju (označavaju) fotografije i web-stranice online te često pregledavaju videosadr-žaje drugih korisnika (na primjer preko YouTubea).

Povezani maestri. Ovu skupinu čini 35% od našega global-nog uzorka gdje u vrlo maloj mjeri prevladava muška populacija (55%). Ta skupina kombinira ponašanje skupine Content Kings i Social Butterflies uz još istančanije ponašanje. Takav napredniji pristup uključuje: konzumiranje medija putem mobilnih uređa-ja (telefona i tableta) i smartphone aplikacija kako bi pristupali igrama, glazbi i videozapisima ili kako bi provjeravali vijesti, vri-jeme, sport te se informirali putem mobilnih uređaja.

Connected maestros su prozor u budućnost. Zapravo, 32% te skupine je izjavilo za sebe da su napredni korisnici u usporedbi s manje od 5% ostalih korisnika drugih digitalnih osobnosti koje smo proučavali.

Dok je potrebna podrobna podjela za određene pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja u sklopu njihovih jedin-stvenih industrijskih ekosustava, podjela zasnovana na digital-nim osobnostima služi kao polazna točka za daljnje analize. S obzirom na to da dvije vrlo različite skupine korisnika različitih digitalnih osobnosti - Efficiency Experts (učinkoviti stručnjaci)

i Connected Maestros (povezani maestri) predstavljaju više od tri četvrtine globalnih digitalnih korisnika, svaki pružatelj usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja treba dobro razumjeti bihevio-ralnu podjelu svojih korisnika i što ona znači za posao.

Pružanje traženih iskustva svojim korisnicima iziskuje od pru-žatelja usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja da izgrade iscrp-ne korisničke profile uključujući digitalne bihevioralne ličnosti. Nadalje će morati redovito ažurirati korisničke profile usporedno kako korisnici obogaćuju svoje ponašanje u svezi s korištenjem sadržaja, kao na primjer:

Profiliranje korisnika ne samo na osnovi životne dobi nego i na osnovi njihove želje i sposobnosti da pristupe sadržaju i nji-hovu ponašanju pri interakciji sa sadržajem,

Dopuštanje korisnicima da izlože različite bihevioralne pro-file poput različitih aspekata njihovih digitalnih osobnosti na osnovi njihovih sadržajnih iskustava,

Korištenje prošlih „strukturiranih“ bihevioralnih podjela kao i sadašnjih „nestrukturiranih“ podataka kako bi upotpunili cijelu sliku.

pružanje odgovarajućih, poboljšanih iskustava

Današnje doba povezanih korisnika označava kraj digitalnoga doba za koje je bilo dovoljno pružiti samo sadržaj putem digital-nih kanala. Kako bi se ciljalo korisnike na osnovi njihove digital-ne osobnosti to zahtijeva sasvim nove mogućnosti pružanja uslu-ga uz promjene načina interakcije i dostave sadržaja korisnicima od strane pružatelja usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja.

Kako bi iskustva odgovarala korisnicima, razlikovna su kori-snička iskustva obogaćena sljedećim značajkama: neprekidnom integracijom uređaja; „pametna iskustva“ koja su osobna, dubo-ka, primjerena i kontekstualna iskustva; “uronjena” iskustva koja omogućuju korisnicima biti i publikom i sudionicima; iskustva društveno ugrađena u sadržaj.

Kritična je masa globalnih korisnika izjavila da se raduje osob-nijoj interakciji s digitalnim sadržajem (vidi sliku 6). Primjerice, mnogi bi korisnici kao gledatelji htjeli imati nadzor nad sport-skim reprizama ili nadzor nad kutom filmske scene. Drugi žele

Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011. Pitanje 18: S obzirom na to da sadržaj postaje sve više digitalni, mi kao korisnici imamo mogućnost doživjeti različite oblike sadržaja na više načina. Označite na ljestvici od 1-5 (5 – vrlo zanimljivo) koliko su vam zanimljivi sljedeći načini doživljavanja iskustava.

Slika 6.: Anketirani su korisnici zainteresirani za mogućnost osobnijega doživljaja digitalnoga sadržaja u budućnosti.

>IstražIvanje

Zanimanje za osobnijom interakcijom sa sadržajemnadzor nad ponavljanjem, pristupom sceniistodobno praćenje sportskoga programa

SAD

ujedinjeno Kraljevstvo

njemačka

Francuska

japan

Kina

189/6/2012 infoTrend 39

imati mogućnost virtualnih obilazaka između profesionalnih igrača na bejzbolskoj utakmici ili da mogu isprobati sreću igraju-ći golf na Pebble Beachu.

Kako bi se pružila željena iskustva, sadržaj ne može biti sam za sebe. Zanimljiv sadržaj treba doći do pravih korisnika (pomo-ću analiza), gdje god i kada god oni to željeli (pomoću pametne integrirane infrastrukture) s primjerenim značajkama (poput društvenih sadržaja).

Analiza

Uz bogatstvo podataka dobavljivih u realnome vremenu, nove bi pametnije analize trebale pomoći zadovoljstvu korisnika i za-držati isplativost. Analize su korisnika od velike vrijednosti za prodaju veće količine sadržaja i bolju isplativost svakoga proda-nog sadržaja.

Analize mogu pomoći pružateljima usluga medijskoga i zabav-noga sadržaja pri njihovim najvećim izazovima poput predviđa-nja i osmišljavanja korisničkih odnosa i interakcija kao i defini-ranja novih tržišta te razvoj novih usluga i proizvoda. Analize također omogućuju sigurnu procjenu i utvrđivanje rizika dok se zadržava pri-lagodljivost i brzina reakcije.

Nadalje, analize mogu pomoći pri provedbi alokacije i implementacije re-sursa i kapitala kako bi se optimiziralo poslovanje te pri upravljanju troškovi-ma i povezanim prihodima. Analitičke metode također mogu pomoći pružateljima usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja da djelotvornije koriste informacije kako bi bolje procijenili i odre-dili prioritete pri donošenju odluka te utvrdili strategiju i razvili sadržaj.

Konkretnije, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju koristiti korisničke analize kako bi si omogućili sljedeće:

Dobiti cjelokupnu sliku o digitalnoj osobnosti korisnika, nji-hovim navikama i prioritetima u svezi s distribuiranjem različi-toga sadržaja i platformama kod partnera i nepartnera u indu-strijskome ekosustavu,

Integrirati prošle i sadašnje podatke u svrhu optimizacije ko-rištenja analiza o korisnicima,

Povezati i uzeti u obzir korisničke podatke te postati struč-njacima za alate koji to mogu provesti,

Povezivanje s oglašavanjem na osnovi korisničkih analiza u stvarnome vremenu,

Započeti personalizirane marketinške kampanje izrađene prema različitim kanalima, uređajima i platformama.

integrirana infrastruktura

Danas pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja mo-raju biti sposobni pružiti korisnicima personalizirana iskustva, putem višestrukih uređaja i platformi, koja ih povezuju – danas je od iznimne vrijednosti pametnija medijska infrastruktura.

Izazovi distribucije uključuju stavljanje korisnika u središte

inovacije proizvoda, prodaje i procesa usluge. Kako bi osigurali učinkovit tijek, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadrža-ja trebaju dinamično stvarati, upravljati i distribuirati integrirani digitalni sadržaj, a to zahtijeva povezivanje rascjepkanih funkcija tvrtke i partnera ekosustava.

Poboljšana distribucija može pomoći pružateljima usluga me-dijskoga i zabavnoga sadržaja pri brzoj reakciji kod mijenjanja poslovnih uvjeta i potreba korisnika, dijeljenju podataka, infor-macija i znanja s partnerima i poslovnim subjektima; omogu-ćavanju poboljšane zaštite i utvrđivanja procesa upravljanja; te većega razumijevanja različitih aspekata medijskih poslova.

Kako bi uspješno prevladali te izazove, pružatelji usluga medij-skoga i zabavnoga sadržaja trebaju izgraditi integrirane digitalne tijekove kako bi mogli sljedeće:

Ući u novo nastajuće tržište brže od konkurencije i pružiti brzu podršku novim poslovnim modelima,

Smanjiti razdoblje stvaranja sadržaja i distribucijskoga ciklu-sa i smanjiti troškove nabave sadržaja,

Povećati profitabilno smanjenjem troškova pripreme i slanja sadržaja putem višestrukih distribucijskih platformi; optimizi-ranju sredstava za uporabu/ponovnu uporabu poput smanjenja vremena uređivanja i pregleda te povećanjem programske pro-izvodnje,

Pružiti korisnicima neprekinuta, integrirana iskustva putem distribucijskih platformi i korisničkih uređaja,

Osigurati dinamičnu vidljivost u realnome vremenu, end-to-end sadržaja na vrijednosnome lancu.

Društveni medij

Društveniji sadržaj podrazumijeva društveni medij, ali tako-đer uključuje nalaženje pametnijih načina povezivanja s korisni-cima, povezivanje ekosustava i stvaranje sadržaja.

Društveni mediji omogućavaju jedinstveno, emotivno doživ-ljavanje sadržajnih iskustava.

Znatni se izazovi s kojima se suočavaju pružatelji usluga odno-se na dodavanje društvenih obilježja digitalnomu sadržaju. Jed-no je od obilježja definiranje sadržaja koje je zanimljivo ciljnoj skupini te koje korisnike uključuje u realnome vremenu. Drugi je izazov pružanje trenutačnoga pristupa iskustvu dijeljenomu s drugim korisnicima u središtu samoga sadržaja/iskustva. Što-više, razvoj digitalnoga sadržaja i digitalnoga iskustva zahtijeva promjene vezano uz integraciju s društvenim medijima. Jedno je od ključnih obilježja utvrđivanje i označavanje društvenih mreža koje mogu preusmjeriti društveni sadržaj u prodaju.

Da bi uspješno odgovorili tim izazovima, pružatelji usluga me-dijskoga i zabavnoga sadržaja mogu koristiti društveni medij u svrhu:

Stvaranja društvenih mreža na osnovi zajedničkih interesa i stvaranja marketinških poruka za „virusno“ širenje prema druš-tvenim mrežama koje će tek nastati,

Zamjene linearnih stvaranja proteklih sadržaja u sadržaj koji se prati u realnome vremenu.

Stvaranja i kultiviranja ambasadora brenda za poboljšanje gledanosti,

Razvoja posebnoga/ekskluzivnoga sadržaja za korisnike društvenih medija kao strategije zadržavanja korisnika.

Izradbe reklamnih poruka i marketinških kampanja na osno-vi povratnih informacija društvenih medija.

„Kako bi osigurali učinkovit radni proces, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju dinamično stvarati, upravljati i distribuirati integrirani digitalni sadržaj. Društveni mediji omogućavaju jedinstveno, emotivno uranjanje u sadržajna iskustva.“

40 infoTrend 189/6/2012

povezivanje korisnika, sadržaja i unovčenje

Čak i s usklađenim, privlačnim sadržajem za svoje korisnike, pružatelji se usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju po-zabaviti problemom unovčenja proširenjem modela prihoda za veću korist od digitalnih ponuda. Naše je istraživanje pokazalo da korisnici danas žele primjeren prijenos poruka, modele utvr-đivanja cijena koji pružaju izbor i prilagodljivost te trajno isku-stvo putem svojih uređaja.

Prema tomu novi se modeli prihoda trebaju razviti u više od tzv. kalupa “jedna veličina za sve” te ponuditi primjerenost, izbor, opcije integracije i ambalažu koju korisnici zahtijevaju. Kako se količina digitalnoga sadržaja brzo širi i povećava, tako se mogući tijekovi prihoda trebaju umnažati više nego što je to bilo moguće u prošlosti (vidi sliku 7). Nova analitika može pomoći kompani-jama pri inovaciji modela prihoda putem pružanja uvida u pre-ferencije, ponašanje i nabavne obrasce korisnika.

Ohrabrujuća je činjenica to da su neki pružatelji usluga me-dijskoga i zabavnoga sadržaja uspješni pri dosezanju digitalnih prihoda. U 2010. po prvi je put u povijesti prihod novina od oglašavanja putem Interneta nadmašio prihod od tiskovnoga oglašavanja. U 2011. izdavač je časopisa Future po prvi put ogla-sio svoj digitalni profit zahvaljujući tomu što su korisnici prihva-tili tablete. Ipak, bez obzira na razvoj novih tijekova prihoda, di-gitalni izvori do sada nisu ni blizu klasičnim izvorima prihoda.

Globalno, platna infrastruktura treba biti prilagodljiva i skala-bilna kako bi omogućila niz inovativnih pristupa pri određivanju cijena u svrhu privlačenja korisnika s različitim sklonostima u pogledu sadržaja. Potreba za prilagodljivošću u opcijama plaća-nja čak i za istu skupinu korisnika je očita zahvaljujući naprednim korisnicima u SAD-u. Oblik plaćanja koji preferira takva skupina gledajući film preko web-stranice jest gledanje oglasnoga sadrža-ja (39% ih se odlučuje za takvu opciju plaćanja), dok drugi radije gledaju film preko svojih tableta tako da se pretplate (36%). Ako

gledaju filmove putem svojih pametnih telefona, preferiraju pla-ćanje po korištenju usluge (36%).

Unatoč svemu pred pružateljima je usluga medijskoga i zabav-noga sadržaja još dug put za poboljšanje prihodovnih tijekova vezanih uz iskustva digitalnoga sadržaja. Dok digitalni prihodi postaju privlačni korisnicima, veliki je izazov za pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja dobiti ispravni poslovni model. Više nije riječ samo o promjenama u vrijednosnome lancu nego i o promjenama u cjelokupnome poslovnom modelu koji se širi na različite industrije, proizvode i usluge. Prema tomu sadržaj stvara novu vrijednost za svoje programere te također i za mnoge partnere u cijelome ekosustavu.

Pogled u budućnost Odlaženje korak dalje od pukoga pružanja analognoga sadrža-

ja prema digitalnim kanalima, za pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja nudi mogućnost razvoja strateškoga i uskla-đenoga odnosa s korisnicima. Povezani korisnici žele da im sa-držaj pruži iskustva u skladu s njihovim određenim kontekstom (geografsko i društveno) te u skladu s njihovim preferencijama poput sporta, hrane, filmova i slično, više nego što žele samu po-vezanost s medijem.

U proteklih su se nekoliko godina pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja usredotočili na digitalnu distribuciju kako bi dosegnuli fragmentirane skupine korisnika. Malo je učinjeno po pitanju diferencijacije samoga “proizvoda” kako bi ga prilago-dili novim mikrosegmentima koji su zamijenili ostatke masovne publike. Modeli digitalnoga prihoda moraju pružiti vrijednost usporedno s klasičnim modelima unatoč slabijim tijekovima prihoda.

Sada je vrijeme za razvoj strateških i usklađenih odnosa s kori-snicima i to tako da se usredotočuje na cjelokupno iskustvo ko-risnika obuhvaćajući nove distribucijske platforme i šireći priho-dovne modele. Ta pitanja mogu pomoći pri utvrđivanju korisnih sljedećih koraka kako bi se ostvarili ti ciljevi:

Koje korake poduzimate da bi izgradili korisničke interakcije i korisnički stil čak i ako spadate u kategoriju B2B poslovnoga modela?

Kako ćete definirati digitalne osobnosti vaših najbitnijih i najvrjednijih korisnika?

Na koje načine vaš sadržaj može biti preoblikovan u isku-stva koja utječu na analize, integriranu infrastrukturu i društveni medij?

Koji su načini prihodovnih tijekova mogući i koje platne mo-dele trebate nuditi?

Ultimativni će izazov biti izradba potrebnih i odgovarajućih višestrukih poslovnih modela s obzirom na to da proširena mo-gućnost stvaranja primjerenih, poboljšanih iskustava korisnika gura pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja iz digi-talne sfere i stvara novu vrijednost u cijelome ekosustavu pruža-telja usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja.

Ovaj je materijal zaštićen copyrightom. Pripremljen je i objavljen u časopisu InfoTrend, u suradnji i s dozvolom IBM Hrvatska.Ako želite saznati više o studiji IBM-ovoga instituta za poslov-nu vrijednost, slobodno mu se obratite putem e-pošte na [email protected]. Cijeli katalog istraživanja možete vidjeti na stranici: ibm.com/iibv

mikrotransakcije (plaćanje po igrici)

pristup putem pretplate

pristup pretplatom na određeno vrijeme

niža cijena za igrice putem online kanala

Statičko oglašavanje za vrijeme igrice

Dinamičko oglašavanje za vrijeme igrice

Sponzorstva

podjela prihoda s partnerima platforme

oem prodaja proizvođačima uređaja oem

preuzimanje dodatnoga sadržaja

licenciranje ip-a (na primjer, hardveri softver)

>IstražIvanje

Ilustrativni developer igricâ: Inovacija modela prihoda

inovacija određivanja cijena

inovacija za uplatitelja

inovacija paketa

Izvor: Analiza IBM-ovoga instituta za poslovnu vrijednost; Berman, Dr. Saul J. Not for Free: Revenue Strategies for a New World. Harvard Business Review Press. 2011.

Slika 7.: Ekspanzija modela prihoda za igrice može dodati više prihodov-nih tijekova nego što je to bilo moguće u prošlosti

189/6/2012 infoTrend 41

U suvremenome po-slovanju prisutnost poslovnih subjekata

na Internetu nije opcionalna, nego nužna. Čak i poduzeća koja se bave poslovnim aktiv-nostima koje nemaju nikakve veze s informacijskom tehno-logijom ulažu mnogo novca i truda da se predstave mo-gućim klijentima i ulagačima kroz online prisutnost. Neke tvrtke ulažu u marketinške aktivnosti poput promidžbe-nih spotova na streaming ser-visima i društvenim mrežama, druge koriste društvene mreže za komunikaciju s klijentima i na različite druge načine ko-municiraju u online prostoru, ali gotovo sva poduzeća kao fokalnu točku svoje online prisutnosti još uvijek imaju vlastite web-stranice.

U dizajn web-stranica i nji-hovu funkcionalnost također se ulažu velika sredstva – no ključna sastavnica koja može imati presudan utjecaj na per-cepciju web-stranica tvrtke nije nužno skupa. Riječ je, na-ravno, o domenskome imenu. Registracija je domenskoga imena ključan trenutak u stra-tegiji prisutnosti na webu.

U današnjem ćemo se tekstu osvrnuti na problem registra-cije domenskih imena u naci-onalnoj .hr domeni, uz .com domenu vjero-jatno najzani-mljivijoj vršnoj domeni za do-maće tvrtke i poduzetnike.

Domaće tvrt-ke i poduzetnici za lokaciju svo-jih web-stranica najčešće biraju adrese u .hr do-meni. Logičan je korak da web-stranice lociraju na adresi koja glasi isto kao i tvrtka (naziv tr-govačkoga druš-tva). Međutim,

Cybersquatting

ICT I SUDSKA PRAKSA

često se događa da su takve adrese već zauzete, odnosno da ih je zauzelo neko drugo poduzeće ili čak da su zlona-mjerno registrirane kako bi se od istoimenoga poduzeća tra-žila naknada za ustupanje. Ta-kvo se zlonamjerno zauzima-nje domenskoga imena koje na osnovi registriranoga robnog znaka (žiga) ili imena tvrtke pripada nekomu drugom po-duzeću ili drugom poslovnom subjektu naziva cybersquat-ting. U nekim su slučajevima počinitelji za prepuštanje do-mene tražili milijunske iznose (poput slučaja Madonna vs.

Parisi ili Lufthansa vs. Future Media Architects).

Krajem je devedesetih i po-četkom prošloga desetljeća broj domenskih sporova naglo porastao. U tu je svrhu pri do-maćoj ustanovi ovlaštenoj za vršnu nacionalnu .hr domenu (a to je Hrvatska akademska istraživačka mreža, CARNet), odnosno nacionalnoj DNS službi ustrojeno arbitražno ti-jelo sastavljeno od dvadesetak domaćih stručnjaka koji rješa-vaju sporove u pogledu regi-stracije domenskoga imena.

U vođenju .hr nacionalne domene te u rješavanju spo-rova vezanih uz domensko ime CARNet i arbitraža vode se odredbama Pravilnika o ustrojstvu i upravljanju vrš-nom nacionalnom internet-skom domenom (NN 38/10).

Prema odredbama Pravilni-ka na sporove o domenskome imenu primjenjuje se kriterij iz čl. 32 Pravilnika. Riječ je o ši-roko prihvaćenim kriterijima zasnovanima na iskustvima Svjetske organizacije za inte-lektualno vlasništvo te inter-netske korporacije za dodjelu imena i brojeva (ICANN) i sporovima pred njihovim arbi-tražnim tijelima. Ukratko, kri-teriji iz čl. 32 glase: Treća oso-ba može pokrenuti postupak

PRIPREMIO: TIHOMIR KATULIĆ

Što učiniti ako je netko zauzeo vašu domenu?

Kod pokretanja vlastitih web-stranica, tvrtke katkad otkriju da su postale žrtvom cybersquattinga

arbitraže prema odredbama ovih arbitražnih pravila ako smatra da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da je ime domene isto ili u velikoj mjeri slično nekomu imenu na koje treća osoba ima pravo (npr. pravo na zaštićeno ime ili znak);

2. zbog zbunjujućega učin-ka istovjetnosti ili velikoga stupnja sličnosti imena postoji opravdana opasnost da će zna-tan broj osoba biti doveden u zabludu;

3. da korisnik domene nema pravo ni legitiman interes za korištenje domene takvoga naziva;

4. da je korisnik domene re-gistrirao domenu i/ili je koristi suprotno načelu savjesnosti i poštenja.

U slučaju da trgovačko društvo ili drugi poduzetnik primijete kako se domenom na koje oni polažu pravo (na osnovi zaštićenoga robnog znaka, imena tvrtke ili kakve druge pravne osnove) netko drugi koristi bez ovlasti, mogu pred CARNetom pokrenuti arbitražni postupak s ciljem povratka domenskoga imena. Prema vrijedećemu pravilniku, naknada je za pokretanje arbi-tražnoga postupka 2600 kn, a troškove provedbe arbitražno-ga postupka snose stranke.

O pokretanju će postupka biti obaviještena i druga stra-na, postupak će se provesti na osnovi isprava i druge pisane građe, te će se na činjenice slučaja primijeniti prije nave-deni kriteriji. Arbitar je dužan okončati postupak i donijeti odluku koja je konačna u roku od 60 dana od predaje predme-ta arbitru. U sljedećim ćemo se brojevima osvrnuti na najzani-mljivije slučajeve iz dosadašnje arbitražne prakse.

Zlonamjerno se zauzimanje domenskoga imena koje na osnovi registriranoga robnog znaka (žiga) ili imena tvrtke pripada nekomu drugom poduzeću ili drugom poslovnom subjektu naziva cybersquatting

>Osvrt

Godina osmice

42 infoTrend 189/6/2012

U RovinjU odRžana tRadicionalna MicRosoftova Windays konfeRencija

Iako je petodnevni događaj pod nazivom WinDays 12 u svojem tehnološkom dijelu (WinDays 12 Technology konferencija) prvenstveno bio namijenjen informatičarima te u svojem poslovnom dijelu (WinDays Business konferencija) menadžerima, na kraju je ispalo da će od njega najviše koristi imati – ekonomisti

WinDays12 technologyDrukčije „paraDigme“ iTC okruženja

koje nam ve� neko v��jeme �ok��ava na�� neko v��jeme �ok��ava na�metn�t� �nfo�mat�čka �nd�st��ja, �ovezane s nov�m �oslovn�m model�ma koje nam takve tehnolog�je otva�aj�, dob�ano �e za��osl�t� ekonom�ste � tv�tkama, a nek�ma � omog��t� da svoje �sl�ge �on�de na t�ž��t�. Sve � c�lj� �z�ač�navanja o�t�malnoga odnosa �loženoga s obz��om na oček�van� �ov�at (�o��la�n� ROI � TCO �okazatelj�). Ho�ete l� �mat� vlast�ta �ač�nala �l� ko��st��t� �sl�ge � ��vatnome, h�b��dnome �l� jav�nome Oblak� ov�s�t �e o nj�hovoj ��ocje�n�, a sve manje o „dogovo�noj“ ekonom�j� �l� ��e�o��c� �nfo�mat�ča�a zalj�bljenoga � nek� ��o�zvod �l� ��o�zvođača.

B�lo kako b�lo � dolaz� v��jeme so� ve�� dolaz� v��jeme so�ve��sk�h �aketa koj� �e se sve v��e n�d�t� �o �zo�� na telekom�n�kac�jske �akete, �a �sko�o na TV ��jemn�c�ma � ostal�m ��e�đaj�ma koj� oda��lj� ��om�džben� ��og�am možemo oček�vat� da nam �o��la�n� l�ko�v� �z sa��n�ca �l� nek� nov� neh�mano�dn� obl�c� n�de se�ve�e � Oblak� za vod�telje t�ma te osobna �ač�nala � Oblak� za osta�le djelatn�ke.

No �očn�mo �edom � to od � sklo�ovlja (ha�dwa�e)! Us��kos č�njen�c� da je o��gan�zato� konfe�enc�je, tv�tka M�c�oso�,

najve�a svjetska so�ve�ska kom�an�ja, možda smo najzan�mlj�v�j� �nfo�mac�j� č�l� o tome kakva b� �osl�ž�vačka �ač�na�la (se�ve�e) � b�d��nost� t�ebal� k��ovat� � ko��st�t� � �z�adb� na�ega konvenc�onal�nog �nfo�mat�čkog s�stava, ��vatnog �l� h�b��dnog Oblaka. Žel�mo l� da taj �nfo��mat�čk� s�stav b�de �to je mog��e �o�z�dan�j� � dost��n�j� (tzv. „�et devetk�“ �l� dost��nost 99,999% v�emena, �to znač� da je s�stav nedost��an manje od �est m��n�ta god��nje), vje�ojatno �emo se odl�č��t� na �z�adb� s�stava v�soke dost��nost�.

D�agan Jelč��, �z tv�t�ke Me��d�jana IT, ve� nekol�ko god�na �onav�lja da „g�ađevn� ma�„g�ađevn� ma�đevn� ma�te��jal“ za na�e s�stave v�soke dost��nost� ne t�ebaj� b�t� sk�� vel�k� �osl�ž�vač�, �ogotovo ne blade �osl�ž�vač�, a svakako t�eba �zbjega�vat� d�jeljene d�skove (disk storage). Razlog za zanema��vanje takv�h s�stava je jednostavan, a zove se jed�nstvena točka otkaz�vanja (sin�gle point of failure), gdje kva�om klj�čne sastav�n�ce s�stava �z ��o�d�kc�je �s�adaj� sve d�jeljene sastavn�ce.

Umjesto toga on ��e�o��č�je nabav� �g�adben�h (rack mounted) �osl�ž�vača s �n�ta�nj�m d�skov�ma � �to je v��e mo�g��e m�ežn�h ka�t�ca. Radne memo��je t�eba b�t� mnogo, al� ne ��ev��e je� tek �osl�ž�vač� najnov�j�h gene�ac�ja �ot��no mog� �sko��st� �ad RAM memo��je na ��noj b�z�n�. S njegov�m se �azm��ljanjem slaž� � � M�c�oso��. „Za naše podatkovne centre kojih širom svijeta ima oko 50 ne nabavljamo ra�unala po�natih proi�vo�a��unala po�natih proi�vo�a��a“, �stakn�o je Oz�en Ko�ajt��, za�oslen � M�c�oso�� kao član globalnoga Data�

U Rovinju je sve bilo u znaku “osmice”. Najnoviji klijentski te nadoilazeći posluživački operativni sustav tvrtke iz Redmonda nosit će marketinško ime Windows 8.

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska (stoji), Draško Ivanišević, direktor konferencije (sasvim lijevo) te Tomislav Tipurić, urednik sadržaja, otvaraju tehnološki dio konferencije. Stilisti se ovaj puta - nisu iskazali.

piŠe: TomiSLaV žganeC

189/6/2012 infoTrend 43

cente�/P��vate Clo�d Cente� of Excellence t�ma, gdje �ad� kao IT a�h�tekt zad�žen za �lan��anje, ��em�, �eal�zac�j� � nad�zo� klj�čn�h �nf�ast��kt��n�h ��ojekata na �od��čj� M�c�oso�ove EMEA �eg�je. „Nabavljamo ih i�ravno na Tajvanu po cijeni oko 20% u odnosu na ra�unala iste u�inkovitosti, ali po�natih tržišnih marki. Ne hladimo ih i nakon tri godine – odbacujemo“.

Pa � čem je onda tajna � kako s tako do�čem je onda tajna � kako s tako do�nedavno „ne�o�zdan�m“ sklo�ovljem ost�„ne�o�zdan�m“ sklo�ovljem ost�va��t� s�stave v�soke dost��nost�? Rje�enje je, na�avno, ��onađeno � ��og�amskoj �od��c� (so�wa�e).Unazad nekol�ko go�d�na do�lo je do ko�jen�toga zaok�eta � �je�avanj� ��oblema v�soke dost��nost�. Red�ndanc�ja je ��ebačena na a�l�kac�j�sk� �az�n� � v��e nas ne zan�ma sklo�ovlje koje b� to os�g��avalo. M�c�oso� je ��avo W�nDays konfe�enc�j� �sko��st�o kako b� ��edstav�o c�jel� �alet� nov�h ��og�am�sk�h ��o�zvoda, od o�e�at�vn�h s�stava do a�l�kac�jsk�h �latfo�m� te s�stava za nadzo� � ��avljanje koj� � osnov� �maj� �g�ađen� jednostavnost stva�anja s�stava v�soke dost��nost� b�lo da se on� nalaze na stva�n�m �l� v��t�aln�m �ač�nal�ma, na vlast�t�m s�stav�ma �l� � Oblak�.

P�ema najnov�j�m �st�až�vanj�ma anal��t�čke tv�tke IDC, javne � ��vatne IT �sl��

ge � Oblak� �e � �azdoblj� od 2012. do 2015. otvo��t� gotovo 14 m�l�j�na �adn�h mjesta � sv�jet�, a samo � EMEA �eg�j� gotovo dva m�l�j�na. Globalno �e svjetsko t�ž��te �sl�ga � Oblak� (IaaS, SaaS, PaaS) s ovogod��nj�h 40,7 m�l�ja�d� dola�a � 2020. dosegn�t� �znos od 241 m�l�ja�d� dola�a, tv�d� se � ��edv�đanj� tv�tke Fo��este� Re�sea�ch. Zan�mlj�vo je da Fo��este� Resea��ch ��ocjenj�je da �e �� tome v��jednost IaaS �sl�ga (Infrastructure as a Service, odnosno �znajmlj�vanje v��t�alne �nf�a�st��kt��e) lagano �ast� do 2015. � �znosa od 5,82 m�l�ja�de, a zat�m �adat�.

M�c�oso�, na�avno, n�je jed�n� t�ž��n� natjecatelj koj� ��odaje s�stave za obl�ko�vanje, ko��tenje � ��avljanje ��vatn�m Oblac�ma. Možda v��e nego �kada do sada na ��edavanj�ma s� djelatn�c� �z M�c�osof�ta, al� � �z �a�tne�sk�h tv�tk�, �s�o�eđ�val� ��o�zvode koj� se takođe� n�de na t�ž��t�. Tako je, ��mje��ce, Robe�t Pet��n�� z Al�geb�e � ��edavanj� �od naz�vom Hy�e��V 3.0 vs VMWa�e �s�o�ed�o v��t�al�zac�jske tehnolog�je t�h dvaj� natjecatelja s boks�mečom (ne)�avno��avn�h ��ot�vn�ka. Šte�ta �to je � svojem ��edavanj� v��e �st�ajao na obl�k� �zlaganja � zabavljačkome ton� koj�m je �od�laz�o b�ojnoj ��bl�c� tako da s� � �ez�ltat� �s�o�edbe �al� � sjen� „stva��„stva��noga“ boksačkog meča sn�mljenog za �o�čkog meča sn�mljenog za �o�

t�ebe ��edavanja. Us��kos č�njen�c� da je �s�o�eđ�vao ne�s�o�ed�vo, ba�em � sm��sl� da �e se M�c�oso�ova v��t�al�zac�jska tehnolog�ja najnov�je gene�ac�je Hy�e��V 3.0 tek k�ajem god�ne �ojav�t� na t�ž��t�, Robe�t Pet��n�� je na k�aj� ��edavanja za�klj�č�o da M�c�oso� dost�že, ako ne � ��e�st�že VMWa�e � tehnolo�k�m mog��no�st�ma, dok je � c�jen� gotovo 50% je��n�j�. Tako je, ��mje��ce, �z�ač�nao da za �eal��zac�j� 20 v��t�aln�h W�ndows �osl�ž�vača na fiz�čkome se�ve�� s 4 CPU ��oceso�a � 128 GB RAM memo��je za M�c�oso�ove l�cence t�eba �lat�t� 126 t�s��a k�na, dok za VMWa�e �je�enje t�eba �lat�t� 141 t�s�� k�na �l�s jo� 72 t�s��e k�na za l�cenc� W�ndows o�e�at�vn�h s�stava (�k��no 213 t�s��a k�na).

„Microsoft ne strahuje od tvrtki kao što je VMWare . Najviše nas �abrinjava BMC i donekle HP“ kazao je Oz�en Ko�ajt��, �st�č�� da je ��avo ono �o čem je BMC t�ž��n� ��edvodn�k, a to s� ��og�amsk� s��stav� za nadzo� �klj�č�j�� avljanje IT �sl�gama, a�tomat�zac�j� �odatkovn�h centa�a, ��avljanje �e�fo�mansama, ž��votn�m c�kl�s�ma v��t�al�z��an�h s�stava te ��avljanje �ač�nal�ma � Oblac�ma, sve v��e � fok�s� M�c�oso�a. „Microsoftov koncept optimi�acije infrastrukture (IO � Infrastructure Optimi�ation) omogućava

Dok se vodeći ljudi najpoznatijih tehnoloških tvrtki te vlade Hrvatske još uvijek služe papirima,

predsjednik Republike informatički je suvremeniji.

44 infoTrend 189/6/2012

planirano i ciljano povećanje �relosti cjelo�kupne IT funkcije u� optimi�aciju troškova i povećanje kvalitete i vrijednosti isporu�e�ne IT usluge. Primjenom paradigme privat�noga Oblaka i automati�acije IT sustava, reali�acija IO programa postaje �na�ajno jednostavnija i brža,“ smat�a Ko�ajt�� st�č�� da jed�no M�c�oso� �ok��va c�jel� �o�tofol�o ��o�zvoda za �eal�zac�j� ��vat�n�h, h�b��dn�h � javn�h Oblaka. „Microsoft ra�vija ni� rješenja koja poti�u ra�voj i budućnost Ra�unalstva u oblaku. Tvrtka nudi cjelovita rješenja javnoga i privatnoga Oblaka �a korisnike i organi�acije svih ve�li�ina, koje omogućavaju korištenje punoga potencijala tih tehnologija – od pove�ivanja i dijeljenja sadržaja privatnim korisnicima, do smanjenja troškova i ostvarivanja novih tehnoloških i strateških prilika tvrtkama.“

M�c�oso� ��avo svoj najnov�j� System Cente� 2012 ��o�zvod, koj� je globaln� ��omoc�j� �mao ne�os�edno ��je �očet�ka konfe�enc�je, �oz�c�on��a kao s�stav za ��avljanje Oblakom (cloud management tool) kako za ��vatn� Oblak tako � za jav�n� Oblak. Za �azl�k� od ostal�h �je�enja na t�ž��t�, objed�njava ��avljanje fiz�čk�h � a�l�kac�jsk�h �es��sa na jednome mjest�. System Cente� 2012 omog��ava �nteg�a�c�j� �aznov�sn�h tehnolog�ja � jed�nstven ��vatn� Oblak, s mog��no�� s�ed��njega ��avljanja �azl�č�t�m �latfo�mama kao �to s� W�ndows Se�ve� Hy�e��V, VMWa��e vS�he�e � C�t��x XenSe�ve�, nadzo� W�ndows Se�ve�a, S�n Sola��s te �azl�č�t�h L�n�x � Un�x d�st��b�c�ja, kao � �nteg�ac�j� alata za ��avljanje HP, CA, BMC, EMC � Vmwa�e �je�enj�ma � n�zove a�tomat�z��an�h �adn�h sljedova.

Nadzo� je javnoga Oblaka, za sada ��ak �smje�en na M�c�oso�ov� Az��e tehno�log�j�, a ne � na Oblake t�ž��n�h natjecate�lja. System Cente� ostaje � dalje s�stav za nadzo� �ealn�h � v��t�aln�h deskto� ok��ženja, al� � mob�ln�h ��eđaja kao �to s� And�o�d, �OS, Symb�an � W�ndows Phone o�e�at�vn� s�stav�. Sam se s�stav sastoj� od čak 8 �ods�stava od koj�h s� nek� od ��je �oznat�, a nek� s� sasv�m nov�. Tako je � svojoj 2012 �nač�c� ��o��en dodatc��ma kao �to je A�� Cont�ole�, mal� dodatak

System Cent�a od svega oko 12 megabajta vel�č�ne koj� ko��sn�c�ma omog��ava sa�mostalno �nstal��anje a�l�kac�ja � se�v�sa �n�ta� Oblaka, a sve ��eko �nt��t�vnoga S�lve�l�ght s�čelja.

Data P�otect�on Manage� donos� bolj� �nteg�ac�j� sa Sha�ePo�nt �latfo�mom, �od��k� ded��l�kac�j� �odataka te cent�a�l�z��ano sklad��tenje �odataka (backup). O�e�at�ons Manage� �klj�č�je tehnolo�g�j� AVIcode, koj� je M�c�oso� ��e�zeo � 2010., kojom se jednostavno nadz��e �č�nkov�tost .Net a�l�kac�ja.

C�jela je jedna sk��na ��edavanja b�la �osve�ena najnov�joj �nač�c� �odatkovne �latfo�me M�c�oso� SQL Se�ve� 2012 č�ja je t�ž��na d�st��b�c�ja takođe� za�očela �o�četkom t�avnja. Ona b�, ��ema M�c�osof�t�, t�ebala odgovo��t� na �zazove �ove�anja ��otoka �odataka b�zom �nte��etac�jom � ��kazom � obl��k� �sc��n�h �o�slovn�h anal�za, al� � ko��sn�c�ma olak�at� ��av�ljanje �odatc��ma, neov�sno o vel�č�n� � o tome jes� l� on� smje��ten� lokalno �l� � �ač�naln� Oblak. Anal�t�čka tv�tka Ga�tne� ��edv�đa da o�seg �odataka � sv�jet� �aste b�z�nom od 59 �osto god��nje, od čega 70 do 85 �osto � nest��kt��anome obl�k�. Tzv. „B�g Data“ ��oblem smjest�l� s� � sam v�h svoj�h klj�čn�h IT t�endova za 2012. „Podatci se generiraju brže nego ikad, a tvrtke moraju pronaći na�in da ih kvalitetno obrade i anali�ira�ju“ � �stakn�o je Vlad�m�� Hl�chy �z M�� z M��c�oso�a na ��edavanj� Hadoo�, B�g Data & M�c�oso�. „Neovisno o tipu ili koli�ini podataka, SQL Server 2012 nudi platformu te set dobro po�natih alata kako bi kori�snicima olakšao upravljanje podatcima i stvaranje detaljnih i�vještaja koji pomažu u svakodnevnom poslovanju. “

M�c�oso� �e n�d�t� dodatne �sl�ge za��e n�d�t� dodatne �sl�ge za�snovane na A�ache Hadoo� za W�ndows Az��e � c�lj� �ovez�vanja SQL Se�ve�a �

na��edn�h alata za �oslovn� �ntel�genc�j� kao �to s� M�c�oso� Excel, Powe�P�vot fo� Excel 2010 � Powe� V�ew s nest��kt��a�n�m �odatc�ma. SQL Se�ve� 2012 na��a�v�o je ko�ak dalje � os�g��anj� ostva��va�nja s�stava v�soke dost��nost� �klj�č�v�� f�nkc�onalnost �od naz�vom “Always On“. Kao značajke te f�nkc�onalnost� t�eba �stakn�t� ��ebac�vanje � sl�čaj� �og�e�ke (failover) na v��e baza � jednoj sk��n�, v��e sek�nda�n�h se�ve�a, s�nk�ono � as�n�k�ono ��eno�enje �odataka, �g�ađeno saž�manje � k��t��anje, mog��nost a�to�matskoga � ��čnoga ��ebac�vanja te odvo�jen� s�stav za �oh�an� (storage).

Na konfe�enc�j� s� ��edstavljene � mo�g��nost� novoga �osl�ž�vačkog o�e�at�v�nog s�stava W�ndows Se�ve� 8, koj� �e � t�en�tk� kada �ostane dost��an na glo�balnome � h�vatskome t�ž��t� (k�ajem ove

�l� �očetkom �d��e god��ne) nos�t� naz�v W�ndows Se�ve� 2012. Ta nova �osl�ž�teljska �latfo�ma omog��ava o�t�m�za�c�j� IT�a ��mjenj�j�� M�c�oso�ovo �sk�stvo � �zg�adnj� � ��kovanj� jav�n�m Oblac�ma za stva�a�nje d�nam�čne, dost��ne � �s�lat�ve �osl�ž�teljske �latfo�me za ��vatn�

Oblak. U ��o�lost� je �o�od�ca W�ndows �osl�ž�vačk�h s�stava b�la o�t�m�z��ana za �ojed�na �ač�nala. Nova �nač�ca, na��ot�v, nam�jenjena je �od��c� vel�koga b�oja �o�sl�ž�vača međ�sobno �m�ežen�h, b�lo da je ��ječ o fiz�čk�m �l� v��t�aln�m, ��s�tn�m (on�premise) �l� �daljen�m (off�premise) �nstancama. B�ojne s� novost� koje taj s�stav donos�, a � M�c�oso�� s� nab�o�j�l� nj�h v��e od 300. Iako zbog k�atko�e �ojed�n�h ��edavanja (og�an�čena na 45 m�n�ta) n�tko n�je ��edstav�o sv�h t�� sto�t�ne, najznatn�ja s� �obolj�anja svakako � �od��čj� v��t�al�zac�je, ��avlj�vost�, s��g��nost� � �ad� s �odatkovn�m s�stav�ma (storage management). Tako je � �od��čj� v��t�al�zac�je ��edstavljena ve� s�omen��ta Hy�e��V 3.0 tehnolog�ja koja, os�m �o�d��ke ve�em� b�oj� log�čk�h � v��t�aln�h

Zbogom ikone - dobar dan pločice. Korisničko sučelje novih operativnih sustava umje-sto ikona koristit će pločice (engl. tiles).

Sudionicima konferencije prikazano je kako se tijekom 8 radnih sati može izraditi poslovna aplikacija koristeći kao platformu Dynamics CRM 2011. Za vrijeme razvoja posjetitelji kon-ferencije mogli su se aktivno uključiti u komunikaciju s timom komentarima, prijedlozima i testiranjem korisničkih scenarija.

Dolazi vrijeme softverskih paketa koji će se sve više nuditi po uzoru na telekomunikacijske pakete pa uskoro možemo očekivati da nam popularni likovi iz sapunica ili neki novi nehu-manoidni oblici nude servere u Obla-ku za voditelje tima te osobna računa-la u Oblaku za ostale djelatnike.

189/6/2012 infoTrend 45

��oceso�a, ve�oj kol�č�n� �adne memo��je � novoga fo�mata v��t�alnoga d�ska, do�nos� � mog��nost as�nk�one �e�l�kac�je v��t�aln�h st�ojeva (Hy�e��V Re�l�ca). V��t�aln� �e se d�skov� mo�� oh�anj�vat� � na m�ežno d�jeljen�m d�skov�ma zahva�lj�j�� novom� ��otokol� SMB 2.2, a b�t� �e �od�žan � nov� s�stav �nte�noga za��sa �odataka Res�l�ent F�le System (ReFS) koj� je nasljedn�k dosada�njega NTFS�a. Za�n�mlj�vo je da taj o�e�at�vn� s�stav dosta toga d�jel� s kl�jentsk�m o�e�at�vn�m s��stavom, ve� d�lje �oznat�j�m �od �menom W�ndows 8. Na ��v� je �ogled to odmah v�dlj�vo � g�afičkome s�čelj� koj� je � tzv. Met�o st�l�. Njegova se �m�lementac�ja � �osl�ž�vačkome s�stav� t�mač� č�njen��com da Met�o s�čelje, koje je ��s�tno � na W�ndows Phone o�e�at�vnome s�stav� za mob�lne ��eđaje, daje jasan ��egled sv�h događaja koje je mog��e katego��z��at� � filt��at�.

Neka s� od naj�osje�en�j�h ��edavanja konfe�enc�je b�la vezana �z nov� kl�jentsk� o�e�at�vn� s�stav W�ndows 8 koj� b� se na �ač�nal�ma ko��sn�ka mogao na�� do k�aja ove god�ne. Kako je ve� sada dost��an � �azvojnoj �nač�c�, oček�val� smo da o�ga�n�zato� �ostav� ve�� b�oj �ač�nala � konfe��enc�jskome cent�� s t�m s�stavom, no � to se n�je dogod�lo. K��st�jan K�ama�� edavanj� „W�ndows 8 Ove�v�ew“ ��ed�„W�ndows 8 Ove�v�ew“ ��ed��ed�stav�o je klj�čne značajke toga s�stava �smje�enoga ��ema novoj gene�ac�j� �ač��nala koj�ma se ��avlja dod��om. T�ž��na �st�až�vanja �okaz�j� da s� M�c�oso�ov� �a�tne�� zadovoljn� odmakom od t�ad��c�onalnoga o�e�at�vnog s�stava, te da b� �n�fikac�ja s W�ndows Phone s�stavom na nekol�ko klj�čn�h s�stemsk�h �az�na mo�gla �ojednostavn�t� �azvoj jed�nstven�h a�l�kac�ja kako za ��oko��ot�o�ačko tako � za �od�zetn�čko t�ž��te.

Anal�t�čke s� k��e, međ�t�m, s�mnj��čave.

Iako Ga�tne� ��edv�đa da �e segment tabletn�h �ač�nala naglo �ast� do 2015., smat�aj� da �e ona s W�ndows o�e�at�v�n�m s�stavom osvoj�t� tek 11 �osto t�ž��ta. Sl�čno m�sle � � tv�tk� Fo��este� Resea�ch, dok IDC ��ocjenj�je da s� b�d�� „��o�„��o�

zo��“ ko��sn�c�ma t�ad�c�onaln�h stoln�h �ač�nala � global� � nezan�mlj�v�.

M�c�oso� je na konfe�enc�j� ��edstav�o Usl�g� � oblak� koja se od k�aja ��o�le god�ne n�d� � h�vatskome t�ž��t�. R�ječ je, na�avno, o �sl�z� Office 365 � s�stav� za �oslovn� ��od�kt�vnost � Oblak�, koj� objed�nj�je M�c�oso� Office, M�c�oso� Sha�ePo�nt Onl�ne, M�c�oso� Exchange Onl�ne � M�c�oso� Lync Onl�ne. Ko��sn�čka s� �sk�stva � �m�lementac�j� � sva�kodnevnome �ad� sa s�stavom ��edstav�l� djelatn�c� tv�tk� Effect�s � BIOS � ��mje�� ko��tenja za male tv�tke. Isk�stvo je �z vel�k�h o�gan�zac�ja ��edstav�la Jasm�nka D�aženov��, načeln�ca Odjela za �nfo�ma�t�zac�j� M�n�sta�stva k�lt��e. Konk�etan odgovo� na ��tanje „je li se to meni ispla�ti?“ dal� s� Mate St�gač�� Tom�slav Po�č�� Tom�slav Po�ljak. On� s� � svojem ��edavanj�, koje je � b�t� govo��lo o za�t�t� elekt�on�čke �o�te � Oblak� s�stavom Fo�ef�ont Onl�ne P�o�tect�on fo� Exchange (FOPE), �okazal� da za tv�tk� od 200 ko��sn�ka �z�adba vlast��toga s�stava �oslovne ��od�kt�vnost� stoj� �n�c�jalno 1.158.000 k�na, a zat�m sl�jede t�o�kov� od�žavanja. Najam �ste Usl�ge � oblak� za jednak� b�oj ko��sn�ka t�en�tač�no �znos� 440 t�s��a k�na god��nje.

D��ga v�sta M�c�oso�ov�h Usl�ga � oblak�, ona �ovezana s Az��e �latfo��mom koja omog��ava �m�lementac�j� web�a�l�kac�ja � Oblak jo� �v�jek n�je dost��na � H��vatskoj, al� se o njoj dosta �azgova�alo na ��edavanj�ma kao � t�jekom jed��noga ok��glog sto�la � tehnolo�kome d�jel� konfe�enc�je. Ras��avljalo se o nač�n� �z�adbe a�l��kac�ja na Az��e�, a ve��na je ko��sn�ka � dvojb� kako m��g��at� �ostoje�e �je��enje na Az��e. Ista�kn�to je � da je SaaS ��st�� o��l�čno

�azl�č�t od l�cencnoga modela na�late, �to znač� da �lazak � sv�jet Oblaka zaht�jeva � ��omjene � �oslovnome �lan� tv�tke. Jedna je od tema �as��ave b�la � �s�lat�vost Oblaka, s naglaskom na �s�o�edb� t�o��kova ��je � �osl�je ��jelaza � Oblak. Na k�aj� se �as��avljalo � o b�d��nost� Obla�ka kao �latfo�me, a s�d�on�c� s� jednogla�sno zaklj�č�l� da smje� �azvoja �klj�č�je sve ve�� nteg�ac�j� s �ostoje��m �je�enj��ma kao � b��sanje g�an�ce �zmeđ� deskto� � mob�lnoga �sk�stva.

WinDays12 BusinessM�c�oso� W�nDays12 Technology kon�

fe�enc�ja nakon čet�� dana �st��la je mjesto W�nDays 12 B�s�ness konfe�enc�j�. Za �azl�k� od ��otekl�h �oslovn�h konfe��enc�ja, ovogod��nja je b�la o�gan�z��ana �glavnom k�oz �anelne �as��ave koje s� se bav�le �elevantn�m gos�oda�sk�m tema�ma. Us�edotočenost je b�la na sko�a�njem h�vatskom ��st�� E��o�skoj �n�j� � �to boljoj ��em� za nast�� h�vatsk�h tv�tk� na e��o�skome t�ž��t�. B�lo je ��ječ� o o�e��at�vnoj �zv�snost�, konk��entnost� � v��jednost� ob�azovanja kao č�mben�ka �o�slovne �s�je�nost�. Novost ovogod��njega ��og�ama b�le s� čet�� oslovne �ad�on�ce na tem� l�kv�dnost�, ��avljanja ��ojekt��ma, �eg��t��anja najbolj�h talenata � �sko��tavanja s�edstava �z e��o�sk�h fondova. No ne možemo se otet� dojm� da �s��kos obe�anj� o�gan�zato�a n�je b�lo ��ev��e za�jedn�čk�h točaka n� ��vlačn�h tema koje b� jače �ovezale ta dva događanja.

„I�aberite svoj put“ b�o je moto ovogod��nj�h W�nDaysa. Jes� l� s�d��on�c� konfe�enc�je koj� s� nekol�ko dana t�avnja ��ovel� � Rov�nj� dob�o �zab�al�, najbolje �e zaklj�č�t� o�gan�zato�� o ocje��e zaklj�č�t� o�gan�zato�� o ocje�nama konfe�enc�je, al� � �o odaz�v� �d��e

god�ne. Što zbog l��je�oga v�emena, �to zbog (ne)��vlačno�st� sad�žaja, �to zbog n e � � � m j e � e n o g a konfe�enc�jskog ��o�sto�a, doba� je d�o s�d�on�ka v�đen � �etnj� �sta�skom oba�lom. „Plat� kol�ko ko��st��“ konce�t je koj� ve� neko v��jeme M�c�oso� ��om�če n�de�� svoje Usl�ge � oblak�. Možda b� taj konce�t mogl� ��m�jen�t� � na o�ga�n�zac�j� neke b�d��e konfe�enc�je?

Microsoft je na konferenciji promo-virao Uslugu u oblaku koja se od kraja prošle godine nudi i na hrvatskome tržištu. Riječ je, naravno, o usluzi Of-fice 365 - sustavu za poslovnu pro-duktivnost u Oblaku koji objedinjuje Microsoft Office, Microsoft SharePoint Online, Microsoft Exchange Online i Microsoft Lync Online.

Druga vrsta Microsoftovih Usluga u oblaku, ona povezana s Azure platfor-mom koja omogućava implementa-ciju web-aplikacija u Oblak još uvijek nije dostupna u Hrvatskoj, ali se o njoj dosta razgovaralo na predavanjima, ali i tijekom jedinoga okruglog stola u tehnološkome dijelu konferencije.

Kako bi se snašli u džungli programskih rješenja trebate biti i dobro opremljeni. Za InfoTREND iz Rovinja - Tomislav Žganec

Kotizacija od 5.486,00 kn (+PDV) i kemijski WC-i nekako ne idu ruku pod ruku.

46 infoTrend 189/6/2012

InFoTrenD: Hrvatska je danas, vjerojatno, u najlošijem eko-nomskom i moralnom stanju od svoga osnivanja, za što više ne možemo okrivljavati posljedice

rata. Jesmo li propustili neke vrijednosti koje je napredni svijet u međuvremenu prihvatio? Je li možda ta činjenica bila osnovni poticaj za organiziranje kon-ferencije „Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske“ i zašto se upravo Microsoft Hrvatska našao pozvanim i organizirati ju?

iVan ViDakoViĆ: V��e je �azloga b�lo za konfe�enc�j�, a osnovn� je taj da smo m� �nfo�mat�ča�� v�jek o�t�m�st�. M� znamo �log� � mjesto tehnolog�je, važnost znanja � �novac�ja, �o ��tanj� konk��entnost�, a znamo � � kojem smje�� de �azvoj lj�d�skog d��tva. Konačno, � ž�v�mo � 21. sto�lje��, koje je stolje�e tehnolog�je. Ve� sada gotovo svako �adno mjesto t�až� nek� st��anj �nfo�mat�čke ��smenost�. Stoga smo svjesn� da H�vatska ne�e �mat� �s�je�n� b�d��nost ako ne �s��je s�oj�t� dva fak�to�a � kval�tet� � masovnost ob�azovanja. T� �ma dob��h �omaka, nakon ��e�o��ka Nac�onalnoga v�je�a za konk��entnost, �ostotak stanovn�ka H�vatske s v�sokom st��čnom s��emom je �ove�an s 7.82% (�o��s stanovn��tva �z 2001.) na dana�nj�h 14.3%. C�lj EU je 40% v�sokoob�azovan�h � �adnoj snaz� do 2020. F�nska ve� danas �ma 40%, a I�ska čak 50% za�oslen�h oso�ba s v�sokom st��čnom s��emom. H�vat�ska �ma �az�mn� težnj� da do 2020. b�de

>INtErvJU

tko je zadužen za promjene?

Ivan vidaković, direktor Microsofta Hrvatska: Očekivao sam daleko više od akademske zajednice po pitanjima gospodarske krize, strategije razvoja ili hrvatske budućnosti. Živimo u vrlo izazovnom vremenu, a spremnost na rizik pa čak i na izricanje vlastitoga mišljenja, vrlo je mala.

Mi u Hrvatskoj nemamo strategiju razvoja, nismo utvrdili kamo želimo stići, a to znači da nam je svaki put dobar. Zato i ne razvijamo one ključne vještine koje su potrebne da bismo uspjeli u upravljanju potrebnim promjenama. I tako vrijeme prolazi, a mi i dalje radimo po starome.

u organiZaCiji miCroSoFTa HrVaTSka čest� s� sk��ov� na koj�ma se ��ema d��tv� � gos�oda�stv� �smje��j� v��jednost� M�c�oso�ove d��tvene � �oslovne k�lt��e. U ��voj s� se �olov�n� ove god�ne, dv�je od nj�h �osebno �stakn�le �o temat�c� � važnost� tema koje otva�aj�.

Nedavno s� nas WinDaysi �onovno ��e�lav�l� snagom tehnolo�k�h �novac�ja koje, �v�jek �znova, �zaz�vaj� tala�sanje �nfo�mat�čk�h k��gova c�jeloga glob�sa. No ��ed�n��tvo je InfoT�enda ne�os�edn�je za�nt��g��ala � jedna ��ja�nja �nc�jat�va kada je �osljednjega dana veljače d��ekto� M�c�oso�a Ivan V�dakov�� otvo��o konfe�enc�j� �od naz�vom „Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske“.

Odaz�v je b�o vel�k, ��no za�nte�es��an�h, a na konfe�h, a na konfe��enc�j� s� b�le nazočne � v�soko�oz�c�on��ane osobe �z akademsk�h � �ol�t�čk�h k��gova. T�� smo mjeseca kasn��čk�h k��gova. T�� smo mjeseca kasn��je ��tal� d��ekto�a V�dakov��a �to je namje�avao �ost�� o�gan�zac�jom konfe�enc�je � kakve je �č�nke ostva��la � tome �azdoblj�.

189/6/2012 infoTrend 47

na 30%, s dana�nje ��oc�jenjene b�ojke od oko 18%. Često, međ�t�m, �onavljam, da H�vatskoj nedostaje st�ateg�ja �azvoja. I dok danas mnog� k��t�z��aj� h�vatsk� ob�a�zovn� s�stav da � dalje ��o�zvod� „kad�ove za b��z�“, on� koj� s� odgovo�n� za ob�a� s� odgovo�n� za ob�a�zovanje s ��avom mog� tv�d�t� da se tek na osnov� st�ateg�je �azvoja može na��av��t� doba� �lan st�ateg�je ob�azovanja.

inFoTrenD: Tema konferencije implici-ra manjak znanja. Nema li Hrvatska raz-mjerno velik postotak magistara i dok-tora znanosti u odnosu na broj radnoga stanovništva? Razgovaramo li o pomanj-kanju znanja općenito ili je možda riječ o višku nepotrebnoga znanja?

iVan ViDakoViĆ: H�vatska, na žalost, �ma jako mal� b�oj mag�sta�a � dokto�a znanost� (samo 0,67%), � odnos� na b�oj �adnoga stanovn��tva. Dodatn� ��oblem je �to ve��na t�h dokto�a znanost� danas ne k�e��a nov� v��jednost � ne �ade � gos�o�da�stv�. Na ��mje�, � SAD�� 80% dokto��a znanost� �ad� � gos�oda�stv�, � E��o�� 50%, a � H�vatskoj je ta b�ojka samo 15%. Vje��jem da m� ��ev��e nagla�avamo h��vatske a ��emalo globalne �ot�ebe. Po b�oj� stanovn�ka, � odnos� na globalno stanovn��tvo, m� smo zanema��v�. Stoga ne sm�jemo �čen�ke, st�dente � g�ađane ob�azovat� za h�vatske �ot�ebe, nego �h mo�amo ob�azovat� za globalne �ot�ebe � važna je stalna �s�edotočenost na konk��entnost H�vatske � globaln�m okv��ma. Ne b�de l� konk��entna, H�vatska n�kad ne�e b�t� �s�je�na. Zato je M�c�oso� H��vatska tol�ko za�nte�es��an za �ad lokaln�h �

Ivan vidaković, direktor Microsofta Hrvatska

dok danas mnogi kritiziraju obrazovni sustav

da i dalje proizvodi „kadrove za burzu“,

oni koji provode obrazovanje s pravom mogu

tvrditi da se tek na osnovi strategije

razvoja može napraviti dobar

plan obrazovanja kadrova

48 infoTrend 189/6/2012

�eg�onaln�h zajedn�ca, s��adnj� sa st�den�t�ma � nastavn�c�ma, konk��entno h�vat�sko gos�oda�stvo � d�žav�... Dakle, nama je � te kako stalo da H�vatska kao d��tvo b�de konk��entna. A on�ma s koj�ma s��ađ�jemo, koje os�osobljavamo � �č�mo �ot�ebn�m vje�t�nama, omog��avamo da b�d� �s�je�n� � �eg�onalno � globalno. M��c�oso� �ma n�z ��og�ama koj� �od�� te na�o�e. Izv�stan ��mje� je svjetsko natje�canje st�denata Imag�ne C��, � kojem� s� h�vatsk� st�dent� zadnj�h nekol�ko god�ne �zv�sn�. Tako je, ��mje��ce, h�vatsk� t�m lan� b�o međ� čet�� najbolja � sv�jet�. O tome m� govo��mo � zato o�gan�z��amo konfe�enc�je, ��enos�mo �deje � znanja, al� � najbolj� svjetsk� ��aks�.

inFoTrenD: Ako su za ostvarenje naci-onalne konkurentnosti nužne promjene, tko ih treba pokrenuti i gdje su glavne kočnice?

iVan ViDakoViĆ: P�omjene ne�e �� bez �ol�t�čke volje, vel�k�h ��omjena � ob�a�zovanj� � bez �ove�anja a�so��c�jskog ka�ac�teta �smje�enog ��ema nov�m teh�nolog�jama. Za�sta n�je b�tno �ad� l� se o �nd�st��j�, �oljo��v�ed�, �sl�žnoj djelat�nost�, javnoj sl�žb� �l� nečem� d��gom. Po zadnjem �zvje�taj� Svjetskog ekonomskog fo��ma, H�vatska je na 76. mjest� global�ne konk��entnost�, od 142 zemlje. Međ��t�m, � �sto v��jeme H�vatska je tek na 87. mjest� �o �oslovnoj sofist�c��anost�.

T�eba l� jo� �to dodat�? Zato �ok��avamo dob�t� �to v��e savezn�ka � �a�tne�a � bo��b� za �ove�anje h�vatske konk��entnost�. I n�je lako sada ��ovod�t� ��omjene. Dosta smo se � �osljednj�h �etnaest god�na kao d��tvo �m�tv�l� k�oz �azne soc�jalne t�an�sfe�e � sad je jako te�ko �eset��at� s�stav. Uz to se je ��o � s�stav v��jednost�. B�lo b� l�je�o kad b� sv� mogl� ž�vjet� od �ente, �o�vla�ten�h benefic�ja, soc�jaln�h t�ansfe�a, s�bvenc�ja.... Na žalost v��e ne možemo je� H�vatska v��e t�o�� nego �to ��v�e�đ�je. Svatko može v�lo lako �z�ač�nat� da ovakav s�stav n�je d�go�očno od�ž�v.

Do sada je v��jed�lo �azm��ljanje � čem� te�k� �ad � znoj ako �ostoje jednostavn�j� model� ��ež�vljavanja. Na žalost, k��zno � �z�zetno ne�zvjesno v��jeme � kojem� da�nas ž�v�mo, natje�at� �e nas da se v�at�mo v��jednost�ma �ada, ��v�eđ�vanja, k�e��anj� dodatne v��jednost�, �novac�jama, �zvoz�... Dakle, mo�amo �onovno �zg�a�d�t� s�stav v��jednost� koj� �e ��omov��at� znanje, kont�ol� kval�tete, �ad... A to znač� � cjelož�votno �čenje, Ako nam je do sada “stat�s q�o” b�o najvažn�j� stat�s � d��tv�, od sada to v��e ne b� t�ebao b�t�.

U o�gan�z��an�m, al� � dob�o �nfo�ma�t�z��an�m � �eg�l��an�m d�žavama, točno se zna kol�ko ��donos� svak� �ojed�nac. Dob�a � soc�jalno osv�je�tena demok�at�ska d��tva �v�jek �e ��e�oznat� �ot�ebe �g�ožen�h sk��na � �ojed�naca � os�g��at� da b�d� za�t��en�. Al� �sto tako takva d��tva mo�a�j� znat� tko takv� �omo� zlo�ab�. Kada ve� govo��mo o �g�ožen�m sk��na�ma, jako m� je te�ko gledat� kol�ko je kod nas neza�o�slen�h mlad�h od 18 do 25 god�na. Donedavno smo b�l� na d��gome mjest� � E��o��, Š�anjolska je b�la ��va s 50.5%, a H�vatska je b�la d��ga s 45%. Sada s� nas „��etekl�“ G�c� � to nam s�g��no ne može sl�ž�t� kao �tjeha. Dolaz� t��st�čka sezona � H�vatskoj � �ada b�oj neza�oslen�h, al� ��avo je ��tanje kol�ko t�ajn�h �adn�h mjesta možemo otvo��t�, da b�smo stva�no smanj�l� b�oj neza�oslen�h.

inFoTrenD: Gdje vidite izlaz iz takva stanja?

iVan ViDakoViĆ: Izlaz je v�lo jednosta�van, al� t�až� jak� �ol�t�čk� volj�, fok��s��anost na ��ovođenje ��omjena � nac��onaln� konsenz�s oko st�ateg�je �azvoja H�vatske. Fo�m�la je v�lo jednostavna, a glas�: konkurentnost plus investicije = nova radna mjesta.

A ��omjene �e se sastojat� od n�za ma�l�h, �l� vel�k�h, zav�s� kako tko gleda, akt�v�nost�. Od ��omjena � ob�azovanj� do ��o�mjena � �lagačkoj kl�m�, koje se odnose na

s�o�� adm�n�st�ac�j�, ne��ec�zne zakone � nj�hovo ��o�zvoljno � nejasno t�mačenje, vel�k� t�o�ak �ada, � tako dalje.

Iz�az konk��entnost �od�az�m�jeva v��sok� dost��nost kval�fic��ane �adne sna�

ge. Kval�fic��ane ne zna�č� je��ne. Nedavno je �ostavljeno ��tanje jes� l� h�vatsk� �nfo�mat�ča�� sk��? Kada b� samo c��jena �g�ala �log�, onda danas ne b�smo �mal� jak� �nfo�mat�k� n� � Iz�ael�, n� � Danskoj, n� Vel�koj B��tan�j�, n� Njemačkoj je� s� sv� on� sk��. N�t� b�, ��mje��ce, �nd�st��ja b�la tako jaka � Njemačkoj. Klj�č

�s�jeha je � �novat�vnoj � �č�nkov�toj �ad�noj snaz�.Uv�jek �� dat� ��ednost dob�oj �on�d� je� �e ona gene��at� �ot�ažnj�. Ne ob�n�to. Danas �ete te�ko na�� lagača koj� �e nam �on�d�t� �nvest�c�j� od m�l��j�n �l� m�l�ja�d� dola�a � b�t� s��eman če�kat� čet�� l� v��e god�na da m� os�g��ate kval�fic��an� �adn� snag�.

Toga nema � v��e n�kada ne�e b�t�. Mo��ate �mat� odmah dost��n� kval�fic��an� �adn� snag�, žel�te l� na�� lagača. Jedan je to od �azloga za�to �nvest�c�je danas od�laze � zemlje � �azvoj�, koje �maj� b�oj�n� �o��lac�j� �o��t K�ne, Ind�je, R�s�je � B�az�la. P�emda s� �n�c�jaln� mot�vac�jsk� fakto�� b�l� n�ska c�jena �ada � vel�ka lokal�na t�ž��ta, K�na je danas sve manje je��na, a sve v��e �novat�vna. Sljede�� val �e ��ed�stavljat�, �l� ve� ��edstavljaj�, Indonez��

Hrvatska više troši nego što privređuje. Svatko može vrlo lako izračunati da ovakav sustav nije dugoročno održiv.

nedavno je postavljeno pitanje jesu li hrvatski informatičari skupi? kad bi samo cijena igrala ulogu, onda mi danas ne bismo imali jaku informatiku ni u izraelu, ni u Danskoj, ni u Velikoj Britaniji, jer su svi oni skupi.

ako obrazovni sustav proizvodi inovativnu radnu snagu, doći će vam i ulagači. a Hrvatska je jako dobra u iT-u, naši mladi, kamo god odu, osvajaju nagrade, donose zlatne i srebrne medalje, stižu pohvale.

>INtErvJU

Ivan Vidaković govori na WinDays 11

189/6/2012 infoTrend 49

ja, T��ska, Pak�stan, Banglade�, F�l��n�, Meks�ko, N�ge��ja...

Dakle, ja se �znova v�a�am, na na� ob�a�zovn� s�stav � ako ob�azovn� s�stav ��o��zvod� �novat�vn� �adn� snag�, do�� e vam � �lagač�. H�vatska je jako dob�a � IT��, na�� mlad�, kamo god od�, osvajaj� nag�ade, donose zlatne � s�eb�ne medalje, st�ž� �ohvale. Na s�omen�tom M�c�osof�tov� Imag�ne C��, jed�no je h�vatsk� t�m �z E��o�e dob�o ne�ov�atn� st��end�j� od 75.000 dola�a.

Za�to zagova�am jako �nfo�mat�čko �ko�lovanje? Zato �to vam je danas �ot�ebna jako mala �nvest�c�ja da b� �ok�en�l� �o�sao � IT��. Inte�net je globalno ��s�tan � ��st�� je �elat�vno je��n. Sve �to vam t�e�ba za �očetak �oslovanja na Inte�net� je jedna b�oadband l�n�ja, je��no �ač�nalo � �last�čna ka�t�ca... � v� ste � sv�jet� global�nog b�zn�sa. A sada �s�o�ed�mo �ok�eta�nje �nd�st��jske ��o�zvodnje. Za �očetak, t�ebate �ogon, st�ojeve, kval�tetn� st�ate�g�j� � o�e�at�vn� �lan, jako financ��anje � dost�� ka��tal�, dob�o �oznavanje t�ž��ta, ma�ket�n�k�h alata, kval�fic��ane �adn�ke, a jo� n�ste n�t� k�en�l�.

Pogledajte samo b�z�n� �azvoja mob�lne tehnolog�je � mob�lnog �oslovanja. Rač��nalstvo � oblak� otva�a nesl��ene mog��nost�. Sva �ot�ebna �nf�ast��kt��a vam je ve� � oblak�. Zam�sl�te samo ��l�k� koj� je don�jela odl�ka M�c�oso�a od ��je god�n� dana da �e W�ndows� �ok�etat� � ARM ��oceso�e. Odjednom se mog��nost �zv��avanja ��og�ama koje �azv�jaj� W�ndows �azvojn� �nženje��, s 1.3 m�l�ja��de PC�a � m�l�j�na se�ve�a �om�če na t��l�j�ne ��eđaja. Sve �to može b�t� Inte�net ad�esab�lno b�t �e Inte�net ad�esab�lno. I sve �e se mo�� v�tjet� na W�ndows�ma.

B�kvalno možemo zam�jen�t� sta�� z�e�k� ‘samo nebo je g�an�ca’ � ‘samo oblak je g�an�ca’.

Zato, men�, �oz�vanje na �e�nd�st��jal��zac�j� �zgleda kao č�st� ��oma�aj, �kol�ko se ne govo�� o ��o�zvodnj� �oba � �sl�ga v�soke dodane v��jednost�, baz��an�ma na tehnolog�j� � �novac�j�. Ona �nd�st��jal�za�c�ja �z �edeset�h se ve� ��esel�la � zemlje s je��nom �adnom snagom.

M� � H�vatskoj nemamo st�ateg�j� �a�zvoja � n�smo �tv�d�l� kamo žel�mo st�� a to znač� da nam je svak� ��t doba�. Zato � ne �azv�jamo one klj�čne vje�t�ne koje s� �ot�ebne da b�smo �s�jel� � ��avljanj� �ot�ebn�m ��omjenama. I tako v��jeme ��olaz�, a m� � dalje �ad�mo �o sta�ome.

inFoTrenD: Na koji bi način naše viso-ko školstvo moglo privući više mladih na studije suvremenih tehnologija?

iVan ViDakoViĆ: U H�vatskoj se ve� go�d�nama, možda � desetlje��ma s�stavno zanema��j� matemat�ka, fiz�ka, ��odo�slovn� ��edmet� � tehnolog�ja. Posljed�ce s� v�dlj�ve. Ako smanj�te b�oj sat� mate�mat�ke � osnovnoj �kol�, �mate smanjen�

Prijavite se već sada i uštedite 30%, www.mobilityday.com

Mobilna rješenja i pametni uređaji povezani kroz računalni oblak!

Tableti ipametni uređajiu primjeni

Implementacijai upravljanjeinfrastrukturom

Razvojprogramskihrješenja

Poslovnaprimjena

Hotel Antunović, Zagreb27.09.2012.

meni, pozivanje na reindustrijalizaciju izgleda kao čisti promašaj, ukoliko se ne govori o proizvodnji roba i usluga visoke dodane vrijednosti, baziranima na tehnologiji i inovaciji. ona industrijalizacija iz pedesetih se već preselila u zemlje s jeftinom radnom snagom.

50 infoTrend 189/6/2012

NEMA PREMALIH NI PREVELIKIH POSLOVA

Solidnost se isplatiU razgovoru sa Sašom Mitrovićem, dipl. ing. građevinarstva, predstavljamo vam uspješnu projektantsku kuću Stabilnost iz Rijeke koja, i u vrijeme recesije, zahvaljujući korištenju suvremenih informatičkih alata, ima uvijek dovoljno kvalitetnih i unosnih poslovaRAZGOVARAO BORIS PLETIKOSA

INFOTREND: Možete li ukratko predsta-viti Stabilnost i njezinu djelatnost?

SAŠA MITROVIĆ: Zapravo, riječ je o dvje-ma sestrinskim tvrtkama: I.T.T. , koja je osnovana 1992., i Stabilnost, koja je osno-vana 2005. Prva se tvrtka danas bavi re-vizijom projekata, a druga projektiranjem i konstrukcijama. U žargonu često se to naziva statikom, premda ne volimo takav naziv jer radimo potpune projekte u viso-kogradnji i niskogradnji. Danas je u našoj struci potrebna prilagodljivost pa tako projektiramo sve vrste konstrukcija: ar-miranobetonske, čelične i zidane. Jednako tako imamo iskustva sa svim vrstama gra-đevina pa smo tako projektirali trgovačke centre, hotele, poslovne i stambene zgra-de, sportske, industrijske pa i pomorske objekte. Pristupamo svim poslovima na jednak način i za nas nema premalih ni prevelikih poslova. Osim projektiranja, u manjoj mjeri provodimo stručne nad-zore nad gradnjom. Revizidiranje pro-jekta konstrukcija, koja je prema zakonu obvezna za značajnije građevine, bitna je

interes đaka za tehnologijom u srednjoj školi, a kad dođete do fakulteta, zainte-resiranih je još i manje. Dodatni problem je i manjak interesa ženske populacije za tehničke i tehnološke studije pa imamo problem i sa strukturom tehnološke radne snage. Morali bismo još od osnovne škole pojačati količinu i zanimljivost predava-nja prirodoslovnih predmeta, s posebnom usredotočenošću na žensku populaciju, kako bismo postigli i ravnopravnost spo-lova u modernim zanimanjima, ali i po-jačali inovacijski faktor. Dakle, pojačajmo usredotočenost, pojačajmo motivaciju i imat ćemo rezultate.

Očekivao sam daleko više od akademske zajednice po pitanjima gospodarske krize, strategije razvoja ili hrvatske budućnosti..Imamo puno kritičara, ali jeste li možda čuli neki dobar prijedlog? Očekivao sam od akademske zajednice da bez straha istupi pred društvo jer oni su intelektual-na elita. Imamo mnogobrojne ekonomske fakultete, sveučilišta, institute, akademiju znanosti... Živimo u vrlo izazovnome vre-menu, a spremnost na rizik, pa čak i na izricanje vlastitoga mišljenja, je vrlo mala.

INFOTREND: Prošla su dva mjeseca od ovogodišnjih WinDaysa, kako s takvim odmakom kao čelni čovjek Microsofta gledate na učinke konferencije?

IVAN VIDAKOVIĆ: Takav je tempo doga-đanja da mi se WinDaysi doimaju odveć dalekima. Osobno sam vrlo zadovoljan ovogodišnjim WinDaysima zato što smo imali dosta uravnotežen pristup i prema tehnološkom i prema poslovnomu dijelu. Jedan je od razloga uspjeha i najava veli-koga broja objava novih Microsoftovih proizvoda u Hrvatskoj, a to je nešto što u IT sektoru uvijek donosi nova uzbu-đenja. Tko je god bio na ovogodišnjim WinDaysima mogao je osjetiti jednu izu-zetno pozitivnu atmosferu. Kad bismo mogli dio tog entuzijazma pretočiti na gospodarstvo,vjerujem da bi nam gos-podarstvo živnulo. Također, kad vam na takvu konferenciju dođe i predsjednik Re-

publike i prvi potpredsjednik Vlade i mi-nistar gospodarstva, onda znate da postoji interes, želja i spremnost za suradnjom.

To je pokazala i četvrta godina WinDays Business konferencije. U Microsoftu smo prepoznali nužnost povezivanja poslov-noga i tehnološkoga sektora. Naime, zna se da danas poslovanje bez tehnologije ne ide, vezani su pupčanom vrpcom. Teško ćete naći konkurentnu tvrtku koja ne kori-sti tehnologiju, nije prisutna na Internetu ili ne komunicira elektronički i globalno. Uvijek tražim područja za unapređenje, međutim ove godine WinDaysi su zaista bili jedna dobra, kvalitetna i uravnotežena konferencija. Samo za informaciju, pro-sječna ocjena predavanja na tehnološkom dijelu Windaysa je ove godine 4.61 (od 5), najbolja ikad dobivena.

INFOTREND: Kriza je uporna i hrvatski IT dijeli sudbinu hrvatskoga gospodar-stva.

IVAN VIDAKOVIĆ: Hrvatski IT osjeća po-sljedice aktualnih izazova hrvatskoga gos-podarstva, međutim mi sigurno možemo biti ona poluga koja će ubrzati izlaz iz krize. Tehnologija se strahovito brzo ra-zvija. Koji put pomislim i prebrzo, čak i za informatičare. To uočavam kod pojedinih partnera koji još uvijek teško prihvaćaju poslovanje u oblaku i otvaranje potpuno novih poslovnih modela. Pojavila se nova infrastruktura i nove mogućnosti. Za sada premalo ljudi i tvrtki prepoznaje priliku. Većini je, ipak, lakše raditi po starome.

Zato se uvijek vraćam na strategiju po-slovanja i obrazovanja. Jedno bez drugoga ne ide. Trebaju nam mladi, visokoobrazo-vani stručnjaci, da s njima pokrenemo promjene i zadržimo ih u našoj zemlji. Mi smo odgovorni da im omogućimo po-sao, uvjete rada i najbolje školovanje uz rad, kako bi oni sami bili konkurentni, a potom i učinili našu zemlju takvom. Mi-crosoft Hrvatska čini sve da pokrene i ra-zvija što više takvih programa, a na kon-ferencijama koje organiziramo potičemo i druge da se uključe. Jedino tako možemo naprijed.

Hrvatski IT osjeća posljedice aktualnih izazova hrvatskoga gospodarstva, međutim mi sigurno možemo biti ona poluga koja će ubrzati izlaz iz krize

Tko je god bio na ovogodišnjim WinDaysima mogao je osjetiti jednu izuzetno pozitivnu atmosferu. Kad bismo mogli dio tog entuzijazma pretočiti na gospodarstvo,vjerujem da bi nam I gospo-darstvo živnulo.

>INTERVJU

189/6/2012 infoTrend 51

STUDIJA SLUČAJA<

NEMA PREMALIH NI PREVELIKIH POSLOVA

Solidnost se isplati

ke potrebe i odabrali dobavljača?SAŠA MITROVIĆ: Uvijek uzima-

mo što je optimalno na tržištu za naš posao. Pratimo trendove u IT-u, ali smo uvijek spremni poslušati napomenu svojega do-bavljača. Bitno je da se oprema ne kvari, da se brzo servisira ako i dođe do kvara. Od dobavljača tražimo potpunu uslugu i brzinu.

Ne volimo mijenjati dobav-ljače, uglavnom kupujemo na istome mjestu. Posljed-njih godina uzimamo samo brand HP računala. Radi-mo s dvama monitorima, što nam je mnogo lakše i brže.

INFOTREND: Softver?SAŠA MITROVIĆ: Radimo s

AUTOCAD-om i njegovim nadogradnja-ma ARMCAD i Metal studio, te TOWER za proračun konstrukcija. Koristimo i COP za projektiranje priključaka i Allplan od Nemetscheka. Još tu ima i drugih ma-njih programa.

INFOTREND: Je li se postupak implemen-tacije zbivao prema Vašemu očekivanju?

SAŠA MITROVIĆ: Oduvijek radimo s ra-čunalima i oko primjene nikada nije bilo problema. Dakako, nije sve došlo iz vedra neba. Mnogo se toga naučilo na fakultetu pa i prije. Sve instaliramo sami. Netko tko

Slijeva: Esad Hadžiomerspahić, Jelena Tatalović, Saša Mitrović, Lidija Miletić, Ivan Hrvatin, Luka Eškinja i direktor Daniel Repac.

Sve veća automatizacija i nove mogućnosti softvera omogućavaju da se usredotočite na bit problema

djelatnost i izdvojena je u posebnu tvrtku. Kolega Esad je tako ovlašteni revident za armiranobetonske i zidane konstrukcije. Ukupno je zaposleno petero ovlaštenih inženjera građevine i dvoje tehničara. Po-slujemo na osnovi partnerstva i to nam daje posebnu motivaciju.

INFOTREND: Navedite nam bitnije pro-jekte?

SAŠA MITROVIĆ: Najveći je poslovni cen-tar Tower Center Rijeka, zatim Islamski centar u Rijeci, Hoteli 4 opa-tijska cvijeta, Novi Re-sort, sportske dvorane, hala za obradbu profila 3. maj, sportske dvora-ne i bazeni, obalna in-frastruktura luka i još mnoge poslovne i stam-bene zgrade po cijeloj Hrvatskoj.

INFOTREND: Kako ste locirali svoje informatič-

52 infoTrend 189/6/2012

>STUDIJA SLUČAJA

mo značajne povijesne i nove građevine i to uglavnom po Europi. Evo sada se spre-mamo u London posjetiti nova olimpijska borilišta i nešto naučiti na tome.

INFOTREND: Kako je sa stručnim usavr-šavanjem?

SAŠA MITROVIĆ: Mi smo obvezni obno-viti licence svakih pet godina. Ali i bez toga stalno kupujemo njemačke knjige o građevini, arhitekturi, premda bolje go-vorimo engleski i talijanski. Prema našem mišljenju, Nijemci su daleko najviše od-makli u stručnoj literaturi.

INFOTREND: Hoće li uskoro biti novih ulaganja i posla za Vas?

SAŠA MITROVIĆ: Hoće. Uvijek ima nešto novo. Nisu baš prava vremena, ali se ne brinemo. Mi ne tražimo posao jer nama drugi donose posao. Surađujemo s mnogo poznatih arhitekata koji su u pravilu nosi-telji posla.

Surađujemo i sa stranim ulagačima, ali to su projekti u Hrvatskoj pa nekada i ne znate tko stoji iza neke tvrtke.

INFOTREND: Kakva su njihova i Vaša za-jednička iskustva po pitanju birokracije?

SAŠA MITROVIĆ: Strašna. Znamo neka-da čekati po nekoliko tjedana do nekoli-ko mjeseci za potpis i dozvole za projekt koji smo odradili za dva dana. Čudno je da smo mi projektanti daleko brži u radu od administracije, koja bi nas samo treba-la pratiti i servisirati. Često projekti stoje i zbog hira referenta na šalteru.

Inače, mi nemamo gotovo nikakvih poslova za grad ili državu. Mnogo papirologije i muke, a ne uklapamo se ni u filozofiju najniže cijene i projekata toga tipa. To je kozmetičko građe-vinarstvo, a poražavajuće je da dobar dio struke živi od legalizacije. Država mora zau-staviti nelegalnu gradnju, a ne stalno donositi nove zakone i svaki dan nešto mijenjati.

INFOTREND: Biste li željeli projektirati najveću zgradu na svijetu?

SAŠA MITROVIĆ: Ne baš. Ima i malih iznimno zahtjevnih projekata. Arhitektu-ra i građevinarstvo nisu sportske discipli-ne i trka za rezultatom. Zadovoljan sam našim radom i ne bih ništa mijenjao - da-kako treba stalno širiti vidike i stalno se usavršavati.

se naziva inženjerom morao bi znati svoj alat koristiti, pa i instalirati i održavati ga sam. Nisam kao klinac bio haker. Ljubav se rodila na fakultetu. Danas nema branše bez informatike.

INFOTREND: Koje su pozitiv-ne posljedice korištenja raču-nala?

SAŠA MITROVIĆ: Više nije ri-ječ o uštedi vremena jer se to podrazumijeva. No danas uop-će nije moguće raditi projekte bez pomoći informatike, nije profesionalno. Projekti moraju zadovoljiti određene standarde kvalitete koji su nezamislivi bez korištenja informatike.

Sve veća automatizacija i nove moguć-nosti softvera omogućavaju da se usre-dotočite na bit problema. Izbjegavaju se nepotrebni manuelni poslovi kao precr-tavanja, zbrajanja, izradba specifikacija i slično. Zapravo nestali su tehničarski po-slovi.

INFOTREND: Smatrate li da je kupnja le-galnoga softvera promašaj ili dobro ulo-žen novac?

SAŠA MITROVIĆ: Nema izbora. U normal-noj zemlji softver mora biti legalan. Nije u redu da netko koristi ilegalan softver u odnosu na nas koji smo ga kupili. Mi ima-mo sve licence legalno kupljene, čak smo pretplaćeni na nove inačice. Koliko god netko smatrao da je skupo, isplati se. Čak i kada još ne radimo u novoj inačici, pra-timo novosti, učimo i pripremamo se na nju bezbolno prijeći. Tako se predstavljate kao ozbiljna tvrtka.

INFOTREND: Zar to ne zahtijeva stalno učenje?

SAŠA MITROVIĆ: Jasno. I naša struka za-htijeva stalno učenje. Novi materijali, novi

izazovi te nova vrsta arhi-tekture stalno vas tjeraju na učenje. Informatika je tek mali dio izobrazbe, to je samo naš alat za rad i nema posebnoga obra-zovanja. Svi moraju sami učiti. Razmjenjujemo iskustva, dobro vladamo programima i ne pohađa-mo seminare. Masa je toga na Internetu, a najbolja je

izobrazba praktična primjena. Seminari su uglavnom za početnike.

INFOTREND: Kakva je radna kultura – timska ili svatko radi na svojem projektu?

SAŠA MITROVIĆ: Postoje me-đusobna savjetovanja. Ima-mo radne kolegije uz kavu i opuštenu atmosferu dva puta dnevno. Tu se razmjenjuju ideje, traže savjeti ili drugo mi-šljenje, što je zapravo unutar-nja revizija. Ne želimo predstaviti projekt koji nije pogledalo više naših ljudi. Trudi-mo se ne biti rob posla, ali ako treba, radit ćemo i u subotu i nedjelju. Ipak smo svi suvlasnici.

Družimo se i izvan posla. Često svi sku-pa idemo na putovanja u inozemstvo u vlastitoj organizaciji. Spajamo ugodno s korisnim, kroz turističke posjete obilazi-

Od dobavljača tražimo potpunu uslugu i brzinu. Ne volimo mijenjati dobavljače, uglavnom kupujemo na istome mjestu.

Sve instaliramo sami. Netko tko se naziva inženjerom morao bi znati svoj alat koristiti, pa i instalirati i održavati sam.

189/6/2012 infoTrend 53

>ICT vijestiBiH

PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ

Preventivne mjere

Objavljeni rezultati pojača-noga inspekcijskog nadzora nad zaštitom autorskih prava korištenja i prometa računalnih programa. U Federalnoj je upra-vi za inspekcijske poslove održa-na konferencija za novinare po-vodom objavljivanja ostvarenih rezultata pojačanoga inspek-cijskog nadzora nad zaštitom autorskih prava korištenja i pro-meta računalnih programa.

Direktor je Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak ustvrdio da su tijekom 15 dana obavljanja inspekcijskih pregleda obavljene 304 inspek-cijske kontrole. 78 inspektora je sudjelovalo u navedenim aktiv-

nostima, a kod 137 subjekata utvrđeno je da nemaju licenci-rane programe. Također je ista-knuo da su tijekom obavljanja

inspekcijskoga nadzora inspek-tori izricali manje represivne mjere preventivnoga karaktera, odnosno donosili su rješenja o

otklanjanju nedostataka kojima je omogućen rok za otklanjanje neregularnosti bez izricanja ka-zni.

Samo su u dvama slučajima inspektori izrekli kaznene mjere u vidu prekršajnoga naloga u ukupnome iznosu od 7.000 KM. Također je naveo da je korište-nje USB-stika od strane inspek-tora bilo u nekoliko slučajeva te da nije izazvalo bilo kakve nepovoljne učinke. Što se tiče izravnih učinaka Tirak je ustvr-dio da je preko 1000 tvrtki licen-ciralo softvere koje koriste, te da su provedene nabave novih softvera od strane proizvođača. Istaknuo je da je budžetski uči-nak zahvaljujući tim aktivno-stima po pitanju uplaćenoga PDV-a u BiH cca 700.000 KM, a po pitanju novih radnih mje-sta evidentiran je broj od 140 novozaposlenih IT suradnika i drugoga osoblja od strane par-tnerskih kuća koje distribuiraju softverske programe i drugih pravnih lica.

Direktor je Kantonalne uprave za inspekcijske poslove istaknuo da su inspekcije tijekom tih ak-tivnosti u najvećoj mjeri nadzi-rale razvijene subjekte nadzora koji ostvaruju izniman profit, te da su ispunjeni svi ciljevi koji su bili zacrtani prilikom planiranja provedbe toga inspekcijskog nadzora u HBiH-u.

Predstavnica je BSA (Business Software Alliance) pozdravila nastojanja inspekcija u HBiH-u na zaštiti autorskih prava te je istaknula da se, zahvaljući ta-kvim aktivnostima ovlaštenih ustanova, BiH može prepoznati

U Sarajevu je održan Drupal Balkan Sum-mit 2012. Kao i prošlogodišnji, Drupal Balkan Sumit 2012 rezultat je suradnje bosanske, srbi-janske i hrvatske Drupal zajednice i ponovno je uspio okupiti brojne mrežne entuzijaste i

korisnike ovoga open-source CMS-a iz cijele regije, a posjetitelji su tijekom prijave za su-djelovanje na konferenciji mogli prijaviti i vla-stite prezentacije i predavanja, prenosi portal hardwarebase.net.

Drupal Balkan Sumit 2012

Android liga 2

Konferencija za novinare povodom objavljivanja ostvarenih rezultata pojačanoga inspekcijskog nadzora

Najava Mtel Android lige

Posljednji je tjedan mje-seca svibnja 2012. Mtel isko-ristio da svim zainteresiranim studentima Elektrotehničkoga fakulteta u Sarajevu predstavi nedavno najavljenu (i drugu po redu) Mtel Android ligu, preno-si hardwarebase.net.

Ove će godine nagrade biti dodijeljene za dvije kategorije aplikacija po pet novčanih na-grada – najbolje pojedinačne aplikacije i najbolje student-ske aplikacije. Ukupna vrijed-nost nagradnoga fonda iznosi 30.000 KM.

54 infoTrend 189/6/2012

>TELEKOMUNIKACIJE>ICT vijestiBiH

kao ozbiljan partner za ulaganja od strane inozemnih korporaci-ja, te da se BiH tako promiče kao ozbiljan kandidat za ulazak u euroatlantske integracije.

U 2011. bez smanjenja stope piratstva

INTSIKT 2012.U organizaciji Fakulteta elektrotehnike

Univerziteta u Tuzli i BIT Centra Tuzla, a u suradnji s Fakultetom za elektrotehniku u Lju-bljani, te uz podršku Regulatorne agencije za komunikacije BiH, održan je 8. međunarodni simpozij o informacijsko-komunikacijskim teh-nologijama InTsikt 2012.

Predviđeno je 16 predavanja eminentnih profesora s univerzitetâ iz Ljubljane, Zagreba i Trabzona, te stručnjaka i istraživača s institutâ i kompanijâ iz Njemačke, Španjolske, Slovenije, Italije, Turske, Hrvatske i BiH. Tema je ovogodiš-njega simpozija ˝Telekomunikacije za pametne sisteme˝ i predstavlja nastavak prošlogodišnje teme ˝Pametni grad˝.

Taj simpozij već osmu godinu zaredom pred-

stavlja mjesto na kojem se susreću akademija i industrija te razmjenjuju iskustva iz informacij-sko-komunikacijskih tehnologija.

Dekan na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli, prof. dr. Amir Tokić, smatra da pomoću toga simpozija spomenuti fakultet, Univerzitet u Tu-zli, ali i svi univerziteti u našoj zemlji ˝hvataju˝ jedan priključak s najnovijim europskim i svjet-skim tijekovima i to u vrlo propulzivnome po-dručju kao što su komunikacijsko-informacijske tehonologije.

˝Danas su ‘pametni’ sustavi hit tehnologija i mi nastojimo da preko Hrvatske, Slovenije, Au-strije, a ove godine i Španjolske, Italije i Turske budemo dio europske zajednice u najširem smislu te riječi˝, ističe dekan Tokić.

Međunarodni simpozij INTSIKT 2012

SIT 2012Treći Sajam infor-

macijskih tehnolo-gija (SIT) održan je u Širokome Brijegu. Uz sveprisutne teme kao što su informatičko obrazovanje, online oglašavanje, pristup Internetu te poslovne aplikacije, na ovogo-dišnjem je sajmu po-sebna pozornost bila usmjerena na razvoj mobilnih aplikacija i oglašavanje preko mobilnih uređaja.

Komercijalna je vrijednost instaliranoga piratskog soft-vera na osobnim računalima (PC) u Bosni i Hercegovini u 2011. iznosila 15 milijuna američkih dolara, a stopa pi-ratstva i dalje iznosi 66%. To su, između ostaloga, rezultati Glo-balne studije o softverskome piratstvu za 2011., istraživanja asocijacije Business Software Alliance (BSA). Istraživanje se radi svake godine, u cilju dobiva-nja aktualnih informacija o sof-tverskome piratstvu u svijetu.

S obzirom na to da je stopa pi-ratstva u BiH nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 66%, BiH i dalje ima znat-ne gubitke. Međutim, treba ima-ti u vidu da se znatan broj aktiv-nosti na suzbijanju softverskoga piratstva dogodio tijekom teku-će godine tako da je realno oče-kivati bolje rezultate u sljedećoj studiji. BSA smatra da je nužno nastaviti s naporima usmjereni-ma na smanjenje stope softver-skoga piratstva jer se time štite prava proizvođača koji ulažu u razvoj tehnologije, a osim toga izravno se doprinosi razvoju bo-sansko-hercegovačke privrede”, izjavila je Mirna Milanović-Lalić, glasnogovornica BSA u BiH, pre-nosi portal ekapija.ba.

189/6/2012 infoTrend 55

Matematika i primene

U Beogradu je na Mate-matičkome fakultetu odr-žan treći simpozij “Matematika i primene”. Na početku je skupa otvoren digitalni legat Miluti-na Milankovića i predstavljena je knjiga “Mika Alas, beleške o životu velikog matematičara”. Rad se skupa zbivao u okviru sekcija: matematika i primena danas, matematika i informa-tika u obrazovanju, naučno-istraživački i stručni rad. Na skupu je podneseno 40 znan-stvenih radova.

Informatizacija primarne zdravstvene zaštite

Pomoćnik ministra zdrav-lja u Vladi Republike Srbije Petar Bulat najavio je 29. svibnja 2012. da resorno ministarstvo namjerava da do 2015. informa-tizira cjelokupan zdravstveni su-

stav Srbije, što će imati i znatne ekonomske učinke.

Bulat je naveo da će to omo-gućiti da se mnogo bolje prati zdravstveni sustav. Informatiza-cija će cijeloga zdravstvenoga sustava u Srbiji donijeti brojne olakšice i zdravstvenim radnici-ma i pacijentima, a ekonomski će učinak biti veliki, imajući u vidu znatno smanjenje troškova u zdravstvu. Koordinatorica je za razvoj informacijsko-komu-nikacijskih tehnologija projekta DILS Nada Teodosijević priopći-la da će do kraja iduće godine biti završena informatizacija svih službi primarne zdravstve-ne zaštite u Srbiji te da je Mini-

starstvo zdravlja nabavilo 5000 računala.

ComTrade zastupnik BMC-a za jadransku regiju

Potpisivanjem ugovora o strateškome partnerstvu ComTrade postao je ekskluziv-ni zastupnik kompanije BMC za jadransku regiju i u budućnosti će svojim klijentima nuditi po-slovni softver te ugledne kom-panije koja je prisutna u preko 120 država na svijetu. BMC je jedan od pionira na polju BSM (Business Service Management) rješenja, a proizvodi te kompa-nije imaju potencijal smanjiti ukupne IT troškove i unaprijedi-ti kvalitetu usluga za krajnje ko-risnike. Ta rješenja omogućuju automatizaciju ključnih poslov-nih procesa. ComTrade ima pre-ko 1000 iskusnih i provjerenih softverskih inženjera sposobnih da svako rješenje prilagode kon-kretnim potrebama klijenata.

Novi trendovi Društvo za informatiku Sr-

bije i Udruženje informatičke delatnosti Srbije organizirali su 6. lipnja 2012. predavanje “Novi trendovi u informacionim teh-nologijama - IT postmoderna”. Predavanje je održao dr. Petar Kočović, direktor Gartnera za Srbiju. Dr. Kočović je na osnovi istraživanja kompanije Gartner i vlastitih proučavanja predsta-vio sadašnje trendove i progno-ze razvoja u području IT-a. Sada u svijetu ima oko 800 milijuna pametnih (smart) telefona, 1,5 milijarda osobnih računala, 2,3 milijarde internetskih korisnika, 3,5 milijarde mobilnih telefona i dr. Uveden je videonadzor na javnim mjestima, ali i u velikome broju radnih sredina. Masovno se koristi elektronička identifikaci-ja pred državnim ti-jelima, ali u poslovanju. Time je privatnost građana veoma ugrožena.

IT postmoderna

HP „Beogradski pobednik”Privredna je komora Beograda nagradu “Beogradski po-

bednik” 23. svibnja 2012. dodijelila i IT kompaniji Hewlett-Packard (HP) Srbija. Nagradu je primio Miloš Đurković, generalni direktor kompanije Hewlett-Packard Srbija. Kompanija HP nagradu je do-bila zato što je u proteklih 10 godina ustrajno radila na plasmanu vrhunske IT opreme u Srbiji, transferu najnovijih informacijskih tehnologija i pomaganju domaćim korisnicima da što potpunije iskoriste kupljenu opremu. Miloš je Đurković, zahvaljujući na do-bivenome priznanju, istaknuo da je HP u 2011. uprkos krizi ost-vario promet u iznosu od oko 100 milijuna dolara.

Računalstvo se u oblaku širi u poslovnim primje-nama računala jer donosi uštede i djelotvornost. Gartner predviđa da će 2012. IT tržište u svijetu porasti za pet posto. Ko-čović je kao najnovije trendove u razvoju IT-a naveo i sljedeće: verbalnu komunikaciju s raču-nalom, holografske projekcije, čipirane implantate, prototipo-ve kvantnih i molekularnih ra-čunala i dr.

VIP-ov 5. rođendan

Ulaskom na tržište Sr-bije u lipnju 2007. Vip je korisnicima donio pravu alternativu u mobilnoj ko-munikaciji jer su prvi put mo-gli birati povoljnije tarife i cijene telefonskih poziva za 1 dinar i pakete koji uključuju megabajte za prijenos podataka. Najmlađi je operator i predvodnik u ino-vacijama pošto je prvi ponudio, između ostaloga, i BlackBerry uređaje i Android telefone, do-maće mobilne aplikacije na svim platformama, prilagodljive Smart postpaid tarife, tablet-ne uređaje i usluge na HSPA+ mrežnoj tehnologiji. Vip ima više od 1,6 milijuna korisnika i u suradnji je s kompanijom ZTE započeo tromjesečno testiranje LTE (Long Term Evolution) teh-nologije.

PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ>ICT vijestiSrbija

56 infoTrend 189/6/2012

>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE

KOLIKO ZNATE O PREDNOSTIMA I NEDOSTATCIMA GRUPNIH ODLUKA?

Stručnjaci za loše odluke

Donošenje je odluka dio naše privatne i poslovne rutine. Međutim, donošenje dugoročnih, rizičnih ili nepopularnih odluka nikada nije jednostavno jer za sobom povlači odgovornost za posljedice.

PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER

Kako bismo odabrali najbolje rješenje, potrebno nam je dobro poznavanje prili-ka na koje se odluka odnosi, znanje i isku-stvo, ali i dovoljno vremena za podrobnu raščlambu svih mogućnosti i njihovih po-sljedica (osobito dugoročnih).

Nije rijetkost da pri donošenju odluka tražimo pomoć drugih – suradnika, pri-jatelja ili članova obitelji, bilo da tražimo njihovu podršku ili savjet ili pak odluku donosimo zajedno s njima. U politici, upravljanju različitim ustanovama ili tvrt-kama donošenjem se odluka bave različita tijela čiji članovi imaju određene kvalifi-kacije ili su delegirani za taj posao. Ipak, postavlja se pitanje jesu li zajedničke od-luke uvijek bolje od pojedinačnih?

1. Više osoba nije nužno mudrije nego jedna. TOČNO NETOČNO

2. Odluke koje donese većina ne moraju biti najbolje. TOČNO NETOČNO

3. Trebalo bi poticati sve članove da izraze svoje ideje i mišljenje. TOČNO NETOČNO

4. Veća povezanost među članovima grupe ne jamči da će odluke biti kvalitetnije. TOČNO NETOČNO

5. Manje grupe u pravilu donose kvalitetnije odluke. TOČNO NETOČNO

6. Vođa ima važnu ulogu u donošenju grupnih odluka. TOČNO NETOČNO

7. Pri donošenju odluka vođa ne bi trebao isticati svoje želje. TOČNO NETOČNO

8. Grupe čiji članovi imaju isti interes sklonije su grupnoj zaslijepljenosti. TOČNO NETOČNO

9. Heterogene grupe donose kvalitetnije odluke. TOČNO NETOČNO

10. Grupne su odluke obično ekstremnije od onih koje donesu pojedinci. TOČNO NETOČNO

11. Grupe mogu donijeti izrazito loše odluke unatoč stručnosti svojih članova. TOČNO NETOČNO

12. Pri donošenju je odluka poželjno imati rezervni plan. TOČNO NETOČNO

Odlučivanje u grupiZdrav nam razum govori da donošenje

odluka u grupi ima brojne prednosti: više očiju bolje vide, više ušiju bolje čuju, a više je mozgova pametnije. Može se pret-postaviti da će grupa imati više ideja nego pojedinac, kao i da će lakše uočiti predno-sti i nedostatke mogućih rješenja te bolje razraditi ono za koje se odluči. U pravilu su grupne odluke u prosjeku bolje od po-jedinačnih, ali lošije od najboljega poje-dinačnog rješenja. Međutim, pokazalo se da grupno odlučivanje nije uvijek najsret-nije, o čem svjedoče i primjeri iz prakse. Problemi s donošenjem odluka mogu biti povezani s odlikama pojedinih članova grupe, kao što su stidljivost ili sklonost dominaciji, ali i sljedećim fenomenima:

Socijalno besposličarenje:

Socijalno je besposličarenje (zabušava-nje) pojava da se pojedinac manje trudi kad radi u grupi nego pri samostalnome radu. Ono se javlja u svim oblicima rada (fizičkom ili intelektualnom), a osobito je prisutno kada je doprinos svakoga člana (Sve su navedene tvrdnje točne! Prema tomu – što ste više puta odgovorili s „točno“, bolje

ste obaviješteni o grupnome odlučivanju. Podrobnija se objašnjenja nalaze u tekstu.)

Kako biste provjerili svoje znanje o grupnome odlučivanju, pročitajte pozorno sljedeće tvrdnje

i procijenite jesu li one točne ili netočne:

189/6/2012 infoTrend 57

ILU

STR

AC

IJE

JEN

IO V

UK

ELIĆ

grupe zajedničkomu rezultatu nemjerljiv. Zato je dobro definirati očekivanja od sva-koga člana (npr. prijedlog rješenja proble-ma).

Grupna polarizacijaGrupne su odluke često ekstremnije u

smjeru u kojem su članovi početno na-ginjali. Dakle, one mogu biti rizičnije ili su pak opreznije od pojedinačnih odluka, ovisno o tome koje je stajalište više cijenje-no u grupi. U praksi češće dolazi do po-maka prema povećanoj sklonosti riziku. Razlog je donošenja rizičnijih odluka u grupi difuzija (raspodjela odgovornosti), odnosno osjećaj manje osobne odgovor-nosti u prisutnosti drugih članova grupe jer se odgovornost dijeli na sve prisutne (klasičan je primjer difuzije odgovornosti nespremnost pružanja pomoći unesreće-noj osobi kada je nazočno više ljudi).

Drugi je razlog konformizam – prikla-njanje uvjerenjima, stajalištima ili reakci-jama većine, prilagođavanje društvenim i grupnim normama, što je posljedica podlijeganja stvarnomu ili zamišljenomu socijalnom pritisku, očekivanjima i za-htjevima drugih osoba. Postoje dvije vrste

konformizma: normativni i informacijski. Normativni se konformizam javlja kada osoba želi da je grupa prihvati, a infor-macijski kada je stanje nejasno pa osoba druge vidi kao one koji znaju bolje.

Grupna zaslijepljenost

Krajnji je oblik grupne polarizacije grup-na zaslijepljenost. U literaturi se u tome kontekstu vjerojatno najčešće spominje odluka američkoga predsjednika Kenne-dyja i male grupe njegovih političkih i vojnih savjetnika o invaziji na Kubu u Za-ljevu svinja. Invazija je brzo propala, a taj je neuspjeh doveo čovječanstvo na prag nuklearnoga rata.

Na žalost, to nije jedini primjer loše odluke zbog grupne zaslijepljenosti. Tu su i eskalacija rata u Vijetnamu, afera Wa-tergate, nesreća letjelice Challenger koja se srušila neposredno nakon polijetanja 1986. (…)

Grupna zaslijepljenost dovodi i do loših poslovnih odluka. Smatra se da su propa-sti nekih velikih poduzeća u jeku posljed-nje krize doprinijele loše odluke njihovih

čelnika koje su bile posljedica grupne zaslijepljenosti (kao što je to bio slučaj s Enronom, Royal Bank of Scotland ili Nor-thern Rock).

Analize su načina na koji su navedene odluke donesene pokazale da je u grupa-ma vladala visoka kohezija (povezanost među članovima), a visoko kohezivne gru-pe više pokušavaju doći do jednoglasnoga mišljenja (upravo radi očuvanja kohezije i solidarnosti) nego do realistične procjene stanja. Te grupe karakterizira i veća izo-lacija, izravno rukovođenje, nepostojanje sustavnih postupaka traženja i procjene rješenja te visok stres i nizak stupanj uvje-renja da je moguće pronaći bolje rješenje od onoga koje preferira vođa ili neki drugi utjecajni član grupe.

Članovi grupe često imaju i osjećaj viso-ke moralnosti i neranjivosti, što vodi u pre-tjerani optimizam. U grupama je prisutna autocenzura i kolektivno racionaliziranje, stereotipi o drugim grupama, privid jed-noglasnosti, a ako neki pojedinac iskaže drukčije mišljenje, grupa odgovara izrav-nim pritiskom na njega. Prilikom donoše-nja odluka takve grupe u pravilu nemaju potpun pregled ciljeva i mogućih rješenja problema, ne pokazuju spremnost na tra-ženje informacija, ne preispituju rizike mogućih odluka, pristrane su u obradbi dostupnih informacija i najčešće nemaju planove za slučaj da nešto pođe po zlu.

Kako donijeti kvalitetniju odluku u grupi?

Univerzalnoga recepta koji jamči do-nošenje dobrih odluka u grupi nema, ali pokazalo se da su grupne odluke općenito kvalitetnije u sljedećim slučajevima:

1. Manja grupa omogućava aktivnije su-djelovanje svakoga člana, stoga su i odluke koje takva grupa donese u pravilu bolje.

2. Ako je moguće, zadatak je dobro po-dijeliti u manje dijelove i osnovati pod-grupe koje će se podrobno baviti sastav-nicama zadatka – tako osiguravamo veću aktivnost članova i omogućavamo im da se bave onim za što su najsposobniji.

3. Status pojedinaca ne bi smio sprje-čavati otvorenu raspravu, stoga je važno poticati sve članove na iznošenje ideja i aktivno sudjelovanje i njegovati jasnu i kulturnu komunikaciju.

4. Heterogena po sastavu članova, pri-mjerice, po odlikama ličnosti, struci, spo-

58 infoTrend 189/6/2012

>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE

lu, interesima i slično omogućava da se problem razmotri s različitih stajališta. Zanimljivo je da istraživanja pokazuju da su muškarci skloniji grupnoj zaslijeplje-nosti, pa je to još jedan razlog zbog kojega bi u različita tijela koja donose odluke tre-balo više uključivati žene.

Izbjegavanje grupne zaslijepljenosti

S obzirom na to da je grupna zaslijeplje-nost ozbiljna prepreka u donošenju kvali-tetnih grupnih odluka, trebalo bi poduzeti sve da se ona svede na minimum. Neki od načina da se to postigne su:

1. Poticanje otvorenoga iskazivanja mišljenja u grupi, bez obezvrjeđivanja ili podupiranja pojedinih članova, osnovni je preduvjet donošenja dobrih odluka u grupi. Izvrsne se ideje mogu dobiti brain-stormingom, prilikom čega treba poticati iznošenje što većega broja ideja, a da se pri tome ne kritiziraju ni same ideje ni osobe koje su ih iznijele.

2. Vođa bi trebao ohrabrivati razlike u mišljenju. Sloboda se u iznošenju ideja može postići i tako što se članove grupe unaprijed obavješćuje o problemu čije se rješenje traži i zadaje im se da svatko pro-nađe rješenje, tako da članovi ne znaju što drugi misle. Nakon toga svi članovi pred-stavljaju svoje ideje grupi, a onda grupa raspravlja o idejama radi pojašnjenja i procjene. Na kraju svaki član samostalno procjenjuje sve ideje, a ideja, koja dobije najbolju procjenu, prihvaća se.

3. S obzirom na to da vođe imaju bitnu ulogu u donošenju grupnih odluka, oni bi

trebali biti nepristrani i ne izricati svoje želje na početku rasprave kako bi se izbje-gla težnja članova da se s njima slože. U slučajevima u kojima vođa samom svojom nazočnošću utječe na članove, bolje je da uopće ne nazočuje raspravi (predsjednik Kennedy nakon odluke o iskrcavanju na Kubu više nije pribivao raspravama svojih savjetnika).

4. Bez dobre obaviještenosti nema do-brih odluka. Treba tražiti što više infor-macija o problemu, a dobro je tražiti in-formacije izvan grupe, iz neovisnih izvora, kako bi se izbjegla selektivnost.

5. Za kvalitetniju je odluku dobro anga-žirati neovisnu grupu (ili više njih, ako je riječ o ozbiljnim odlukama) da traži rje-šenje istoga problema, nakon čega se bira najbolje.

6. Dobro je da neki član preuzme ulogu „đavoljega odvjetnika“, odnosno da traži argumente koji podupiru mišljenje su-protno onomu koje zastupa većina.

7. Najprihvatljivije rješenje treba po-drobno razraditi i predvidjeti sve prepreke i posljedice koje ono donosi.

8. Uvijek treba imati barem jedan rezerv-ni plan, za slučaj da provedba donesene odluke zbog bilo kojega razloga ne uspije.

S obzirom na to da se grupna zaslije-pljenost može pojaviti u bilo kojoj grupi, bitno je da vođe grupâ budu upoznati sa zamkama grupnoga odlučivanja kako bi na vrijeme prepoznali znakove zaslije-pljenosti i reagirali. U svakome slučaju njegovanje dobrih međuljudskih odnosa i poticanje izražavanja vlastitoga stajališta dugoročno se i te kako isplate.

ŽIVOTOPIS JE GLAVNI ‘ALAT’ kod prijave na natječaj za posao, a većina (48%) ga ažurira samo kada se javlja na oglas. Po-kazala je to anketa* portala MojPosao koja je provedena među 300 ispitanika.

Oni uglavnom ističu kako životopis prilagođavaju opisu posla za koji se pri-javljuju pa ga zato i ne ažuriraju redovito. “S obzirom na to da imam radno isku-stvo u različitim segmentima poslovanja, potrebno je životopis prilagoditi kon-kretnoj traženoj poziciji”, komentar je jednoga od ispitanika.

Četvrtina je ispitanika (25%) izjavila kako redovito ažuriraju svoj životopis. “Svako svježe postignuće unosim krono-loški u životopis, a k tomu još i preinake za koje se odlučim proučavanjem životo-pisa sličnoga profila iz inozemstva”.

Da životopis ažurira tu i tamo, kada se sjete, izjavilo je 19% ispitanika. Oni smatraju da podatke u životopisu ne tre-ba stalno mijenjati i da životopis ne treba stalno estetski uređivati, nego prema po-trebi. “CV mijenjam prema potrebi, da-kle nakon stečenoga određenog radnog iskustva ili završenoga obrazovanja.

Preostalih 8% ispitanika kažu da ži-votopis nikada ne ažuriraju jer nemaju s čime. Oni smatraju da nema potrebe ažurirati životopis jer se poslovi ionako “dobivaju preko veze”.

Martina Lovrić, voditeljica promocije i eksternih komunikacija preporučuje:

Redovito je ažuriranje životopisa ak-tivnost koja se podrazumijeva i to oso-bito za aktivne tražitelje posla te pasivne tražitelje koji imaju životopis u onli-ne obliku. Dodavanjem novih vještina i stečenoga znanja dajete do znanja mogu-ćim poslodavcima da radite na sebi. Bez obzira na to jeste li trenutačno zaposleni ili ne, svaki dan naučite nešto novo. Može se dogoditi da je upravo najnovija vješti-na koju ste stekli ona koja će vam dati prednost pred ostalim kandidatima ili je osobito bitna poslodavcu koji, primjeri-ce, traži zaposlenika pretraživanjem baza specijaliziranih portala.

Prilikom ažuriranja svojega životopi-sa osobito obratite pozornost na ključ-ne riječi u svezi s vašim zanimanjem i područjem stručnosti jer upravo njih poslodavci koriste kada traže zanimljive kandidate.

Zanemareni životopisi

Međunarodne poslovne konferencije u Zagrebu

Organizator

YOur business intelligence and netwOrk partner

www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]

Hr arena 201218. i 19. 9. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb 2. i 3. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd

3rd fMcG and retail arena 201217. i 18. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd

2nd aviation Business arena 201230. i 31. 10. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb

Od sada možete upravljati cjelokupnim procesom izdavanja, zaprimanja te arhiviranja računa na jeftiniji, brži i sigurniji način.

Jedna manja tvrtka godišnje samo na administraciju potroši oko 60.000 listova papira. Jeste li znali da je za proizvodnju te količine papira potrebno uništiti čak 5 stabala? Korištenjem e-poslovanja doprinesite zaštiti šuma i očuvanju okoliša.

Nacional- 210 x 270.indd 1 18.7.2011 11:28:20

Documents

Ravnatelj Hrvatski zavod za - InfoTrend · Raznolikost iskustava Evolucijsko doba medija i zabave - Masovno pristupanje proizvodu, kanalu i poslovnomu modelu Digitalno doba na digitalne