2
Rakija od šljive- šljivovica- dobija se destilacijom fermentiranih plodova šljive sa sadrzajem alkohola najmanje 25% , dok se pod nazivom prepečenica podrazumjeva rakija dobijena redestilacijom destilata od šljive sa sadrzajem alkohola 40-60%. Berba šljive se treba obavit po toplom vremenu , nakon cega se vrsi njeno pranje , muljanje, odvajanje koštica. Kljuku se zatim dodaje kvasac i hranjive tvari i zapocinje vrenje koje traje 12-21 dan na temp 15-25°C. Destilacija se provodi tako sto se odvajaju tri frakcije. Prvenac ( prvih 1-2 %) srednja frakcija ili meka rakija sa sadrzajem alkohola od 25-38% alk. Nakon cega se vrsi redestilacija meke rakije pri cemu se odvaja prvenca 1-2 % i srednje frakcije sa sadrzajem alkohola od 50-65%. Zatim se vrsi odlezavanje 8-10 sedmica na 15°C u hrastovim buradima. Zatim se vrsi razblazivanje dest. vodom do 40-45% alk. Pivo- slabo alkoholno piće sa sadrzajem alkohola 2-6%, dobiveno alkoholnom fermentacijom hmelja, slada, vode i pivskog kvasca. Osnovna svojstva piva su: stabilnost pjene, mali sadrzaj alkohola, karakterističan okus po hmelju(gorcina), osvjezavajuci karakter. Proizvodnja piva se sastoji iz sledecih faza:.proizvodnja slada,.proizvodnja sladovine, fermentacija, zrenje piva, filtracija, punjenje pasterizacija piva. Proizvodnja sladovine se sastoji iz sledecih faza: čišćenje ječma, sortiranje ječma, skladistenje, močenje ječma, klijanje ječma, sušenje slada, čišćenje od klica, poliranje, skladistenje. Ciscenjem ječma se odstranjuju organske i neorganske nečistoće, dok se sortiranjem dobijaju zrna ujednačene kvalitet sto podpomaze boljem močenju i klijanju. Močenjem se zrna peru i uklanjaju se m.o, a dodatkom krečnog mlijeka poboljšava se klijanje zrna i uklanjanje uzročnika kvarenja ječma. Močenjem zrna nabubre pri čemu im se masa poveća i do 50 %, močenje se provodi pri 15- 20 °C /2-3 dana. Temperatura klijanja ječma za svijetla piva ne smije biti veca od 18°C a za tamna od 25°C, produkt klijanja je zeleni slad koji se suši. Sušenje se provodi pri 60-100°C do sadrzaja vlage 2-3% za svijetla i 1,5-2% za tamna piva. Nakon toga slijedi uklanjanje klica i poliranje slada kako bi se odstranila prašina sa površine slada. Slad se skladisti 2-3 sedmice jer mljevenjem tek osusenog slada dobiva se krupica koja se teško filtrira i od koje se dobiva mutnija sladovina. Proizvodnja sladovine se sastoji iz sledecih operacija: mljevenje slada, ukomljavanje ili ekstrakcija slada, filtriranje sladovine, kuhanje sa hmeljom, filtriranje, hladjenje i bistrenje. Prilikom mljevenja slada bitno je voditi racuna o pljevici da se puno ne osteti jer ona sluzi kao filter prilikom filtriranja i nakon filtriranja se dobije čvrsti dio koji pretezno sadrzi pljevicu i on se naziva pivski trop ili treper. Ukomljavanje se moze provoditi na dva načina tj kuhanjem i nalivanjem. Prilikom kuhanja sav usitnjen slad se ubacuje u komovnjak pri čemu se dodaje hladna voda radi razrijedjenja nakon cega se dodaje kljucala voda kako bi se temperatura podesila na 35-37 °C, nakon toga se 1/3 „prva gusta komina“ salje u posudu za zagrijavanje gdje se zagrijava do kljucanja sa pauzama na 50,60 i 70°C, u trajanju od 15-20 minuta za svijetla i 35-45 minuta za tamna piva. Nako toga „prva gusta komina“ se vraca u komovnjak gdje se temperatura uz pomoc mijesanja podesava na 50-53°C nakon cega se ponovno 1/3 „druga gusta komina“ salje u posudu za zagrijavanje gdje se zagrijava postepeno do 70 °C radi saharifikacije i nakon toga do temperature kljucanja u trajanju od 10-20 minuta. Nakon toga se „druga gusta komina“ vraca u komovnjak gdje se uz pomoc mijesanja temperatura u komovnjaku podesava na 60-65°C, nakon krace pauze ponovno se 1/3 sad vec „rijetka komina“ salje u posudu za zagrijavanje gdje se zagrijava do kljucanja u trajanju od oko 20 minuta i vraca se u komovnjak gdje se temperatura podesava na 75°C radi unistavanja enzima i potpune saharifikacije. Rakija od jabuke- jabukovaca- prestavlja rakiju proizvedenu destilacijom prevrelog kljuka od plodova jabuke koji treba da ima vise od 10% secera. Prvo se plodovi peru zatim muljanje i ukoliko je kljuk nedovoljno viskozan dodaje se voda. Zatim se kljuku dodaje 40 ml H2SO4 ili H3PO4 ili 25% rastovr NH3 na 100kg kljuka, zatim 10g aktivnog kvasca ili 100-150 g pekarskog. Vrenje se provodi na 15-20°C , 14-21 dan. Jabukovaca mora da ima 40-45% alk uz odlezavanje u hrastovim buradima 3-10 godina.

Rakija od šljivee-djon

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Rakija od šljivee-djon

Rakija od šljive- šljivovica- dobija se destilacijom fermentiranih plodova šljive sa sadrzajem alkohola najmanje 25% , dok se pod nazivom prepečenica podrazumjeva rakija dobijena redestilacijom destilata od šljive sa sadrzajem alkohola 40-60%. Berba šljive se treba obavit po toplom vremenu , nakon cega se vrsi njeno pranje , muljanje, odvajanje koštica. Kljuku se zatim dodaje kvasac i hranjive tvari i zapocinje vrenje koje traje 12-21 dan na temp 15-25°C. Destilacija se provodi tako sto se odvajaju tri frakcije. Prvenac ( prvih 1-2 %) srednja frakcija ili meka rakija sa sadrzajem alkohola od 25-38% alk. Nakon cega se vrsi redestilacija meke rakije pri cemu se odvaja prvenca 1-2 % i srednje frakcije sa sadrzajem alkohola od 50-65%. Zatim se vrsi odlezavanje 8-10 sedmica na 15°C u hrastovim buradima. Zatim se vrsi razblazivanje dest. vodom do 40-45% alk.

Pivo- slabo alkoholno piće sa sadrzajem alkohola 2-6%, dobiveno alkoholnom fermentacijom hmelja, slada, vode i pivskog kvasca. Osnovna svojstva piva su: stabilnost pjene, mali sadrzaj alkohola, karakterističan okus po hmelju(gorcina), osvjezavajuci karakter. Proizvodnja piva se sastoji iz sledecih faza:.proizvodnja slada,.proizvodnja sladovine, fermentacija, zrenje piva, filtracija, punjenje pasterizacija piva.Proizvodnja sladovine se sastoji iz sledecih faza: čišćenje ječma, sortiranje ječma, skladistenje, močenje ječma, klijanje ječma, sušenje slada, čišćenje od klica, poliranje, skladistenje.Ciscenjem ječma se odstranjuju organske i neorganske nečistoće, dok se sortiranjem dobijaju zrna ujednačene kvalitet sto podpomaze boljem močenju i klijanju. Močenjem se zrna peru i uklanjaju se m.o, a dodatkom krečnog mlijeka poboljšava se klijanje zrna i uklanjanje uzročnika kvarenja ječma. Močenjem zrna nabubre pri čemu im se masa poveća i do 50 %, močenje se provodi pri 15-20 °C /2-3 dana. Temperatura klijanja ječma za svijetla piva ne smije biti veca od 18°C a za tamna od 25°C, produkt klijanja je zeleni slad koji se suši. Sušenje se provodi pri 60-100°C do sadrzaja vlage 2-3% za svijetla i 1,5-2% za tamna piva. Nakon toga slijedi uklanjanje klica i poliranje slada kako bi se odstranila prašina sa površine slada. Slad se skladisti 2-3 sedmice jer mljevenjem tek osusenog slada dobiva se krupica koja se teško filtrira i od koje se dobiva mutnija sladovina.Proizvodnja sladovine se sastoji iz sledecih operacija: mljevenje slada, ukomljavanje ili ekstrakcija slada, filtriranje sladovine, kuhanje sa hmeljom, filtriranje, hladjenje i bistrenje.Prilikom mljevenja slada bitno je voditi racuna o pljevici da se puno ne osteti jer ona sluzi kao filter prilikom filtriranja i nakon filtriranja se dobije čvrsti dio koji pretezno sadrzi pljevicu i on se naziva pivski trop ili treper. Ukomljavanje se moze provoditi na dva načina tj kuhanjem i nalivanjem. Prilikom kuhanja sav usitnjen slad se ubacuje u komovnjak pri čemu se dodaje hladna voda radi razrijedjenja nakon cega se dodaje kljucala voda kako bi se temperatura podesila na 35-37 °C, nakon toga se 1/3 „prva gusta komina“ salje u posudu za zagrijavanje gdje se zagrijava do kljucanja sa pauzama na 50,60 i 70°C, u trajanju od 15-20 minuta za svijetla i 35-45 minuta za tamna piva. Nako toga „prva gusta komina“ se vraca u komovnjak gdje se temperatura uz pomoc mijesanja podesava na 50-53°C nakon cega se ponovno 1/3 „druga gusta komina“ salje u posudu za zagrijavanje gdje se zagrijava postepeno do 70 °C radi saharifikacije i nakon toga do temperature kljucanja u trajanju od 10-20 minuta. Nakon toga se „druga gusta komina“ vraca u komovnjak gdje se uz pomoc mijesanja temperatura u komovnjaku podesava na 60-65°C, nakon krace pauze ponovno se 1/3 sad vec „rijetka komina“ salje u posudu za zagrijavanje gdje se zagrijava do kljucanja u trajanju od oko 20 minuta i vraca se u komovnjak gdje se temperatura podesava na 75°C radi unistavanja enzima i potpune saharifikacije. Ukomljavanje nalivanjem ili infuzijom se provodi tako da se cijela smjesa sladne kaše zagrijava postepeno do 75°C stim da se treba obratit paznja na alkalitet vode (pH 5.5 -5.8). Filtriranje se provodi u 2 faze tj prvo se provodi filtriranje prvenca pri cemu se izdvoji 60-70% sladovine, zatim ispiranje tropa pri cemu se izdvoji sledecih 30-40% sladovine dok dobiveni cvrsti dio se dalje susi u sluzi kao hrana za stoku. Kuhanje sa hmeljom sluzi kako bi se izvrsila sterilizacija i stabilizacija sladovine te unistavanje m.o i enzima. Hmelj se dodaje u kolicini od 200-500 g/hl piva. Nakon toga se vrsi filtracija tj uklanjanje hmelja iz sladovine zatim hladjenje koje se provodi u 2 faze tj postepeno hladjenje do 50-60°C zatim naglo hladjenje na 20°C kako bi se sprijecilo djelovanje m.o. nakon hladjenja slijedi bistrenje i skladistenje sladovine.

Rakija od jabuke- jabukovaca- prestavlja rakiju proizvedenu destilacijom prevrelog kljuka od plodova jabuke koji treba da ima vise od 10% secera. Prvo se plodovi peru zatim muljanje i ukoliko je kljuk nedovoljno viskozan dodaje se voda. Zatim se kljuku dodaje 40 ml H2SO4 ili H3PO4 ili 25% rastovr NH3 na 100kg kljuka, zatim 10g aktivnog kvasca ili 100-150 g pekarskog. Vrenje se provodi na 15-20°C , 14-21 dan. Jabukovaca mora da ima 40-45% alk uz odlezavanje u hrastovim buradima 3-10 godina.