r------------------------212.92.192.228/digitalizacija/novine/glas_1929_022.pdfzemlje i istinsk og...
of 4/4
Ill no l 1ne o; \ nomTapnaa nnallena y roToay. .r------------------------ Privredno· kulturne Matice 1jevernu Dalmaciju I z l a z i e t v r t k o m. npHBPeAHO·KynTypHe Ma TH Ue 3a Cjes. JlanMaUHiY Godišnja pretplata za državu 40 din., za l Ameriku 2 dolara. Clanovi Matice dobivaju list besplatno. - Primjerak l dln. llln6eHHI<, 8. ayrycTa 1929. Vlasnik za •Priv"7edno-kul!urnu Maticu< MARKO TRlVA. Urednik STEVAN PROSTRAN. Uredništvo i uprava - Obala trg, 82. l. Uspjeh v zena U junu o. g. bila je izložba naših narodnih ženskih radova u Ljubljani. Izložbu je priredila rodoljubiva l zaslužna Ljubica uz sudjelovanj svoje jetrve vrijedne Darinke Maleše- Iz Kistanja. Izložba je izazvala pravo oduševljenje za našu narodnu žensku umjet- nost. Zahvaljujemo Odi Ljubici i njenoj jetrvi Darinki na plemenitom pothvatu l od srca na znsluženom uspjehu- Casopis • Vez ", što izlazi u Ljubljani, donio je o toj izložbi opširan i prikaz, koji donosimo u cjelini radi njegove oso- bite važnosti. Uredništvo. Naš uvaženi književni Bran- ko jednom je zgodom rekao, da se Jugoslaveni mogu ponositi ·sa tri svoje velike vrijednosti u umjet- nosti: Njegoševim Vijen- cem e, djelima i Narod- nom Poezijom. - On je o tim trima prvoklasnim vrijednostima napisao jednu zanosnu, ali stvarnu studiju. - O genijalnom Njegošu i · historija naše kulture je rekla, ili svoju Isto tako i Narodna Poezija dobiva sve i stalnije priznanie, kao vrijednost, ne samo kod nas, nego i u velikom svi- jetu, gdje se sve posmatra kroz priz- mu sumnje i kritike, a se s kriticizmom gleda ono, što od naroda. Naša je Narodna Poezija priznata. Opaženo je njezino duhovno bogatstvo, njezina genijalna elementarnost, njezina slovenska snaga. U uskoj vezi, gotovo jedno s Na- rodnom Poezijom i sva je ostala naša narodna umjetnost. Narodna je umjet- nost povezana nekom veoma osjetnom vezom: pjesma, mu- zika, kolo, vez, rezbarija itd. Iza poezije, u novije vri- jeme, put do sunca i priznanja i druge grane narodne umjetnosti. Muzika zauzimlje položaj, ili u svojoj primitivnoj formi tek harmonizovana i. ukalupljtna na note, ili pak tako, v da daje svoj utjecaj i svoju snagu djelima, koja stvaraju moderni umjet- ci kompozicije. u zadnje vrijeme se jak uticaj narodne muzike u kompozicijama na- ših I u narodnim radovima isti onaj duh, istu onu snagu i slovenske ciuše, koja daje vrijednost poeziji i muzici. - Nije stoga ni da se u novi- je doba, narodni ženski ni rad sve više priznaje i cijeni. Za afirmaciju ženske narodne umjetnosti su u poratnim godinama ve- liki koraci, pa je danas, primi- jenjena ili pak industrijalizovana na- rodna ženska umjetnost ipak cijenjena, i to više nego u našoj zemlp, u ino- stranstvu. U svijetu danas ozbiljno, pa i rafinovanije gledaju jugoslo- venski ženski rad, ne kao neku pomodnu rijetkost bez vrijednosti, nego kao neku rijetku vrijednost. - O tome nas uvjeravaju sve posljednje izložbe, ko- je su u inozemstvu pa tako SPOJ 22. fOAMHA I. Telefon povjereništva broj. 63. • l djevojaka Sjeverne Dalmacije u Ljubljani l sadašnja barcelonska iz.ložba, na kojoj je naš narodni ženski rad predmet divljenja i prlvla- Ali popularizovanje i naše ženske narodne umjetnosti nije u domovini još dovedeno do one na kojoj bi moralo biti. Naš don svijet nije svjestan i ponosan nd originalno bogatstvo naše ženske umjetnosti. Tome je don ekle kriv i onaj naš bezglavi let, koji smo u zadnj ih pe- deset godina proživjeli, u bijegu od zemlje i istinskog narodnog života prama , civilizaciji c. Taj naš let bio je potreban, ali je u bio pogrešan i prazan. Danas opažamo, da smo, u svojoj naivnosti, od civi- lizacije na sebe primili mnogo balas- ta, što su drugi sa sebe zbacili, a udaljili smo se od mn ogi h pravih vri- jednostl, koje u narodu postoje. Za 90 °' 0 svih naš ih žena u j ug o- slaviji, možemo da su im majke ili bake, u drugom ili koljenu, prele vunu i vezle poput vezilje iz narodne pjesme. Ali uza sve to, možemo ret\ da ih danas tek 10 % ljepotu narodne umjetnosti obrativši se narod- nom radu, narodnim formama vezenja. Danas ima 90 % že na u na- šem narodu, koje vole neku nakaznu i skupu parišku od original- ne i lijepe narodne radnje za male pare, a sa stotinu bogatstava u sebi. Snobizam i mondenost visokim da- mama, a pogrešeno i površno letenje za ,zadnjom modom c, manjim žena- ma, ne da, da se okrene od Pariza na dalmatinsku Zagoru, na selo, na Krajinu ili Šumadiju. Da se ova pojava izbriše ili barem smanji, treba još mnogo borbe i rada. Ali ozbiljne borbe i stvarnoga rada, s i na stvarnom temelju. Ne valja misliti, da narod- ni rad do punoga svog samo propagandom kroz štampu, kao što se t, do sada mis- lilo. - Isto tako ni muzeji, ni izložbe nisu dovoljni. To sve samo potpu- njuje ono glavno, - proizvodnju narodnih ženskih radova. Više nego o svemu ostalo me tre- ba vodili brigu o prJizvodnji, o bu - narodnih sposobnosti za laj rad, o organizovanju proizvodnje, na bilo kakvim temeljima, samo da su namjere i nacion Ine i da od proizvodnje glavnu koris\ izvu - duhovni i stvaralac i radnik - sam narocl. Proizvodnje narodnih ženskih ra- dova, ali one ozbiljne i rapr eze nt a- tivne pro:zvodnje, za -svi- jet, - nije do nedavna bilo. - Da se t.ome u no vije vrijeme se s rawmijevanjem i požr- tvovanjem, više naših žena, brinuti o proizvodnji narodnih ruko- tvarima. 7apažajll se razni lijepi po- kušaji, koji uspjevaju, vidi se neko m·ca nje u Hrvatskoj, Bosni, Srbiji i Slov enij i. že na m a, koje su u takve inicijatorke zašle , se osobito go Ljubica iz Kista- nja 11 Sjevernoj Dalma ciji . - Ona se na to polje rada dala s velikom dozom i energije. Ona je svakako naj akli vni,a že nama , koje same, bez orga nizacije, rade. je duboko shva- tila ne samo ljepotu, nego i nost velike proizvodnje, pa raširenja, popularizacije dalmatinske ženske u- mj etnosti, pa je sa srcem pjesnika, ali s geslom pronicavog, savjesnog i šu!ljivog radni ka pristupila - poslu, proizvodnji. ba vi se narod- nim radom dvadeset go. dina, ali njezini uspjesi i rad . zamaha datiraju od lcraja rata. U posljednjih desE' t godin,1 ona je Sve o no , što nam se spada u red pa prema tome ni ova naša upored- ba nije pretjerana za njezin rad, ako -e uzm e u obzir, da je ona sa ma ez organi7acije, bez cimera nacio nal- nih institucija i bez subvencija, pro- dukciju narod nog digla tako, da dan as znposluje 45 0 žena iz na· roda, seljanaka, i da svu proizvodnju Da idemo redo1>1, naglasit najprije veliku nacionalnu, propagan- dnu važnost ovog pothvata Ona je riješila pr blem propi'lgande. Njezine brojne izložbe po do mo vin i mnogo koriste prome tu i prodaji onoga što njezine seljanke proizvode. A to je jedina stvarna propaganda: promet. Taj unu- tarnji promet i poslovne veze s ino- zemstvom, koje dobro funkcioniraju . pokazuju nam na jednu važnu okol- nost, na gospodarsku korist. Tamoš- nji narod punim pravom nazivlje , majko naša c. - · Ona taj na zi v doista zaslužuje, jer je svojim organizatorski m radom i neu · marnim nas toj a nj em uspjela zaposliti s zaradom oko 450 žena iz tri sreza oko Kistanja i Benko vca . Treba naglasili, da je taj kraj s·romašan. rad vodi tak o, da ga broj že na obav:ja kod svoje Ona im daje s ve važne naputke i pouku. se sve po narod nim, ali po njoj izgla- i primjenjenim uzorcima. Gos- se mnogo dok je uspj ela na rad glavne radnice, a je bilo teš ko za finije radove prema narodnom uzoru, kakve zahtijeva grad. Seljanke, naro- starije, doduše poznavale su staru tehniku, ali ruk su im bile pretvrde za finiji rad. A mnoge je ona sve, pa i najglavnije pojmove tada. Možemo i misliti, kak o je to bilo u teško, ako zn a- mo, da jt: onaj kraj kulturno dosta zaostao, pa ima nje1.inim se- veziljama i takvih, koje ne- znaju brojiti do deset. No, danas im posao upravo leti. Male§e- s vojskom svojih prostih seljanka svladava sve. pa i najfinije radove i tehnike. - Da nije hilo Ma- u onom bi kraju bila zaboravila rad u starim tehnika- ma . Ona je uzbudila stare sposob- nosti i u krvi zadrijemali narodni duh. Po glasu toga duha grube ruke dalm atin skih st:ljanaka i su da vezu staru pjesmu. zaposluje ve- vezilje , ali i mnogo kalja, koje tkaju na svojim primitiv- nim tara ma: zastore, torbe, torbi ce, bisage, pojase, itd, I sve to ide u promet, sve se prodaje. Ljubica uz sudjelovanje svoje jetrve Dari nke priredila je u mjesecu (od 9.-16. juna) u Ljubljani jednu izloibu narodnih nih radova, s·Je samu produkciju nje- zinih seljan a ka i iz Kistanja i daleke okoline. Izložba je bila za Ljubljanu jedan lijep a za svakako, uspjeh. Bila je izložena jedna divna masa, dobro radova, koji- ma su se isticali ve1.0vi na svili, koncu, tankoj predenoj vuni, lanenom platnu, sirovoj svili, etaminu i markizetu . O t.ogatstvu i finesama ženske umjetnosti u Dalma- ciji ne treb a mo ni govoriti. Dalmatin- ski narodni vezovi sami se po sebi naglašavaju i imponuju oku na svima izložbama i po muzejima, svojom osebujnom snagom !•poseb- nim stilom, koji se ne da zamijeniti sa stilovima drugih naših krajeva. Na o voj su izložbi svi radovi tvorili živu umjetnost s dušom izraženom u hiljadu oblika. Svaki vez je - posebna pjesma, svaki konac - stih, svaki ubod ritam, koji tako na ritam pjesme ili narodnog kola. Po tehnikama se u glavnom isti- cao st arinski vez, potlolak i vez. Osobito je zapažen kr- vez, koji ljubljanska štampa i kaže, da izgleda .kakor go- belins/ea deta•. su svi narodni motivi fino i savršeno da s misli na grub e ruke, na navik- le na tešk e pl aninske vid i ke, koje su se nekim adaptirale za crteže što izgledaju ., kao sitnoslikarije starih mi ala, što se u bibliotekama naših dalmall nslci h samostana". O samoj izložbi je suvišno nizati to sve treba vidjeti, treba os- j di ti blizinu jednoga ozbil.nog stva- ranja i jedue velike istinske umjetnos- ti , a da se shvati. Sve su - sa mo Isto tako ni ovaj naš nije napisan, da polaskamo Ma-
r------------------------212.92.192.228/digitalizacija/novine/glas_1929_022.pdfzemlje i istinsk og narodnog života prama , civilizaciji c. Taj naš let bio je potreban, ali je u
Text of r------------------------212.92.192.228/digitalizacija/novine/glas_1929_022.pdfzemlje i istinsk og...
~iecTy Ill no ~e~lhl!
k~e~a l1ne o;
\
nomTapnaa nnallena y roToay.
.r------------------------
Privredno· kulturne
Matice
1jevernu Dalmaciju
-~-----------------------
I z l a z i č e t v r t k o m.
~ npHBPeAHO·KynTypHe
Ma TH Ue 3a Cjes. JlanMaUHiY
Godišnja pretplata za na~u državu 40 din., za l Ameriku 2
dolara. Clanovi Matice dobivaju list
besplatno. - Primjerak l dln.
llln6eHHI
Strana 2. " O L A S • Broj 22.
--------------------·-----------------------------
------------------------------------------------------~~~~-lešević.
Onima, !JW>i
22. BroJ 22.
drjelom tih dobara podmiriće najnuž-
nije potrebe života u sadašnja ti, a drugi dio ostaviće
(zaštedjeće) za
po.trebe blldućnos/1, jer će im to u svakoj budućoj prilici u
životu posiLt-
žiti za obranu od oslwdice, bolesti,
starosti i svake druge patnje. Sve to znači, dil i ta trojica i
svi drugi ljudi
moraju neprekidno mzmišfjati o sv(•jim poslovima, ;:>ametno
pri uređivati i mu-
dro s pribavljenim dobrima elionomisall
(gazdovati štedljivo). i to neprekidno i uvijek Inoz cio sv j
život.
Na taj nlila priložiše: po lO Din. g. M. Ležaić i Jovo Med/d iz
Š1benika. Za nabavku aparata za otvaranje pod-
zemnih voda priložiše Din 100 gg. N. N., iz Knina; Đ11ro Dobrić,
učitelj
iz Strmice Din. 20
Vidovdanski prilozi "Matici". - Nastavak-
Pu 20 Din. daH su gg. Nedeljko Praljak (Split), Mihajlo Omčikus,
S. Vojvodić, N. N., A. Škarica, Mlle Ožegović, T. Ras/ović, D.
Medić, Du-šan Čoko, M. Čenčikovski, Ing. K. Sa-mac, T. Škarić, N.
N., Dnšan Marić, M. Grgić, A. Vrsalović, N. Vučenlć, N. N., P.
Vidovicr, Milan Asanović, Đorđe Jovičić, N. Žiu!;ouić, Jovo
Raš-ković, Jako" Dnbokovtć, Ante Slaulć, - svi il I< nina;
Benedikt l_(ukolj,
Miloš Dobrota, V. Dobrota, iz Skradina; Egidij Benković, Uroš
Fontana, Dr. Šeat, N. N., J. Vučinić, Petrinović Niko. Vitnlijani,
Petrić, Jovanović, Dr. č. Novaković, N. N., Rodić Stanko, Cefer, N.
Vujnović , iz Šibenika; Niko Duba-jić, N. N., Kistanje; M.
Anznlović, N. N., Milan Vu/inović, P. S. Miljuš, !vtacura Maksim,
iz Obrovca; Stevo Vrcel}, N. N., [Ju/ić, Spase Dobrić, Dražić,
Mladen Vojvod ić, Milan Berić,
Ljubo Rosić, K. Jurković, N. N.. iz Benko,·ca; Pane
Stojsavljević, N. N., N. N.. Mile Maras, N. N., iz V rl ike. Din.
50 Q.,tojić D. Ste vo iz Nina.
- Nastavićc se -
NA ZNANJE! Molimo gg. dopisnike da
nam šalju kratke članke, jer
za duge nemamo dovoljno
prostora. JZ UREDNIŠTVA.
'
Strana 4. e O L A S ,
Jadi kljaste Stane iz Marčinkove Glavice.
O svojoj n es reći u gradu, krnj mom, jadnica klja ln lana ama
prlčn ovako:
«U mog je ćaće bilo, a 'i sada je, osmero djece, a j:t sam
najstarij .l, osim Marte, što se udala davno. Imamo u svemu dva
dana oranja i nešto ovčicn, pa siromaštvo veliko - i da ćaća štogod
na nadn icu ne izbije, od gladi bismo umrli. A meni je u
djetinJstvu odgrizla prasica ruke, pa nijesam mo-gla ništa. Svi se
muče i trude, a ja samo jedem i sjedim, i srce mi pucalo. Dokle ću
ja to sa!;.o ovako sjed jel i? Znala sam, da se nikad udati ne ću,
- ta šta će kome čeljade bez ijedne ruke l Ml. j ćaća bio čO\·jek
zdrav i jak, - i radio bez oduška i štedio, što se moglo više, -
ali kruha u kući nikad do> ....
