hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILISTgodina XIII. prosinac 2008. bbrroojj 4499

OODDBBAA»»EENNAAMMOOGGUU∆∆NNOOSSTT ZZAAMMRRZZAAVVAANNJJAAPPLLAA∆∆AA

viπe od 500

sindikalnih

podruænica,

donijelo je

odluku o

neprihvaÊanju

bilo kakve

moguÊnosti

zamrzavanja

plaÊa dræavnih

sluæbenika

i namjeπtenika,

te od Vlade

traæe dosljednu

primjenu

sporazuma od 21.

studenoga 2006.

aannkkeettaa ooppoollooææaajjuu

ææeennaa uu jjaavvnnoojjuupprraavvii

KKOOLLEEKKTTIIVVNNII UUGGOOVVOORRZZAA DDRRÆÆAAVVNNEE SSLLUUÆÆBBEENNIIKKEE II NNAAMMJJEE©©TTEENNIIKKEE

PPRRIILLOOZZII UU OOVVOOMM BBRROOJJUU::

Svim Ëitateljima æelimo Sretan BoæiÊ i uspjeπnu

novu 2009. godinuPO

KLON

kalend

ar 200

9.

Piπe Siniπa Kuhar

Kriza koja je veÊ pokucala na vrataHrvatske nije uzdrmala samo gospo-darstvo. Dræavna uprava, kao i svi dru-gi segmenti hrvatskog druπtva, s kri-zom je doæivjela i redefiniranje svojihciljeva i taktike kao ih postiÊi.

Prvom ærtvom krize trebao je postatisporazum o rastu osnovice za izraËunplaÊe od 21. studenoga 2006. godine,kojim je dræavnim sluæbenicima i na-mjeπtenicima zagarantiran trogodiπnjirast osnovice po stopi od πest postogodiπnje.

Vlada Republike Hrvatske podvrgnu-la je pri tome sindikate dræavnih sluæbisilnom pritisku, iskoristivπi sva modernasredstva pritiska - medije, ekonomskestruËnjake, dramatiËna i zloslutna ocr-tavanja bliske i tmurne sluæbeniËke bu-duÊnosti.

U javnosti je stvoreno ozraËje u ko-jem su sindikati glavna prepreka urav-noteæenome dræavnom proraËunu, ba-ziranom na nultom deficitu, a 1,4 mili-jarde kuna za poveÊanje osnovice pri-kazano je kao uteg oko nogu Hrvatskekoji si ona ne moæe priuπtiti.

Primjedbe Sindikata da nije rijeË orastu plaÊa, veÊ dogovorenom usklai-vanju i smanjivanju zaostajanja plaÊaproraËunskih korisnika s plaÊama ugospodarstvu, odnosno prosjeËnomplaÊom u Republici Hrvatskoj, ignorira-ne su.

Prijedlog SDLSN da se poπtuje spora-zum o rastu osnovice, ali da se odmah,od 1. sijeËnja 2009. godine, osnovicadovede u paritet s prosjeËnom plaÊomu RH tako da rast, stagnacija ili padprosjeËne plaÊe znaËi istovremeni rast,stagnaciju ili pad osnovice te da se na-kon turistiËke sezone pristupi pregovo-rima za viπegodiπnje usklaivanje osno-vice s prosjeËnom plaÊom u RH na na-Ëin da poËetnik s VSS ima ostvarujeprosjeËnu plaÊu, odbaËen je kao pres-

kup i nerealan, premda bi on za poslje-dicu najvjerojatnije imao pad osnovicenakon prvog tromjeseËja, ali i njen pro-porcionalni rast u sluËaju poboljπanjaprilika u gospodarstvu.

Tijekom pregovora sa sindikatimadræavnih i javnih sluæbi Vlada je drama-tiËnim ukljuËivanjem premijera IIvvee SSaa--nnaaddeerraa, koji je sindikatima poruËio „ubanani smo“ kao i da visimo o niti, nalea sindikata i njihovih Ëlanova htjelaprebaciti teret odluke o fiskalnim rezo-vima.

Meutim, kada je SDLSN na svojimweb stranicama prenio vijest o porucipremijera, koju moæete proËitati u cije-losti na stranicama Sindikalnog lista,SDLSN je optuæen za ismijavanje Vladei njenog predsjednika, a autoru vijestionemoguÊeno je daljnje sudjelovanjena sastancima predstavnika Vlade ipregovaraËkih odbora sindikata.

Tako je Vlada svojim postupkompriznala da u razgovorima i pregovori-ma o zamrzavanju plaÊa nema petljejavno reÊi kakvo stanje doista jest, od-nosno je li ono zaista takvo kakvim senastoji prikazati sindikatima. Na kraju,ispada da se radilo samo o pregovaraË-koj taktici i dodatnom psiholoπkom pri-

tisku u kojem je glavnu ulogu odigraosam premijer.

Druga ærtva krize mogao bi biti du-gooËekivani Zakon o plaÊama dræavnihsluæbenika. Rad na Zakonu je zamronakon samo dva sastanka povjerenstvaza njegovu izradu, tijekom kojih je doizraæaja doπla taktika politike svrπenogËina i manipulacije radom povjeren-stva.

Izradu Zakona je u svoje ruke preu-zeo njegov pravi predlagatelj - Ministar-stvo financija, Ëime je sindikalnoj stranidano do znanja tko ima prvu i zadnjurijeË kod njegova donoπenja, a sudjelo-vanje Srediπnjeg dræavnog ureda zaupravu u procesu izrade i donoπenjazakona svedeno je na najmanju mogu-Êu mjeru. To je razvidno i iz Ëinjeniceda predsjednik povjerenstva za izraduzakona viπe nije predstavnik Srediπnjegdræavnog ureda za upravu, veÊpredstojnik Ureda za socijalno partner-stvo VViittoommiirr BBeeggoovviiÊÊ.

Ovaj je zakon inaËe kljuËan za buduÊ-nost svih zaposlenih u dræavnoj upravijer o njemu ovisi hoÊe li njegovi zapos-lenici u njoj vidjeti svoju buduÊnost ilisamo odraivati svoj posao dok nenau bolji ili ne doËekaju mirovinu.

Naæalost, predlagatelj zakona krozpredloæeni zakonski tekst pokuπavauvesti arbitrarni platni sustav, u kojemÊe poslodavac odluËivati o tome komeÊe i kada plaÊe rasti i to na naËin kakavne poznaje europska i svjetska praksa,ali o tome moæete proËitati viπe na stra-nicama Sindikalnog lista.

Bilo kako bilo, pred nama je teπkagodina u kojoj Êemo se morati pohrva-ti sa svjetskom krizom i njezinim poslje-dicama po hrvatsko gospodarstvo, ali ipokuπajima da se dræavni sluæbenici inamjeπtenici podvrgnu discipliniranju ipotpunoj ovisnosti o ocjenama poslo-davca te da im buduÊnost i plaÊa oviseo volji politiËki postavljenih duænosnika.

Pred nama je teπka godina...

22

Uvodnik

SSLLUUÆÆBBEENNII»»KKII SSTTRRAAHHOOVVII II NNAADDEE::

Kako preæivjeti krizu?

PPrreedd nnaammaa jjee tteeππkkaa ggooddiinnaa uukkoojjoojj ÊÊeemmoo ssee mmoorraattii ppoohhrr--vvaattii ssaa ssvvjjeettsskkoomm kkrriizzoomm iinnjjeezziinniimm ppoosslljjeeddiiccaammaa ppoo hhrr--vvaattsskkoo ggoossppooddaarrssttvvoo,, aallii iippookkuuππaajjiimmaa ddaa ssee ddrrææaavvnniisslluuææbbeenniiccii ii nnaammjjeeππtteenniicciippooddvvrrggnnuu ddiisscciipplliinniirraannjjuu iippoottppuunnoojj oovviissnnoossttii oo ooccjjeennaa--mmaa ppoossllooddaavvccaa ttee ddaa iimm bbuu--dduuÊÊnnoosstt ii ppllaaÊÊaa oovviissee oo vvoolljjiippoolliittiiËËkkii ppoossttaavvlljjeenniihh dduuæænnooss--nniikkaa

““PPrreedd VVllaaddoomm ssuu ddvviijjee ooppcciijjee.. PPrroorraa--ËËuunnsskkii ddeeffiicciitt 00 iillii pprroorraaËËuunnsskkii ddeeffiicciitt 00,,55iillii 00,,77 ppoossttoo ss ppoovviiππiiccoomm oodd 66 ppoossttoo ooss--nnoovviiccee zzaa ppllaaÊÊee““,, rreekkaaoo jjee pprreemmiijjeerr „„aalliijjee uu sslluuËËaajjuu ddaa ssee ooddlluuËËiimmoo zzaa rraasstt ppllaaÊÊaauuppiittnnoo ppoodd kkoojjiimm bbii ssee uuvvjjeettiimmaa mmoorraalliizzaadduuææiittii ddaa ttoo oossttvvaarriimmoo.. NNee ssmmaattrraammssee ttrrggoovvcceemm.. NNee ttrraaææiimm nniiππttaa,, aallii ssee ppii--ttaamm ppoossttoojjii llii mmoogguuÊÊnnoosstt pprroovveessttii oovvuuooppcciijjuu””

(SDLSN, 20. studenoga 2008.) Tije-kom juËeraπnjeg sastanka predstavnikaVlade i sindikata dræavnih i javnih sluæbisudionicima se u kratkom i na trenutkedramatiËnom izlaganju obratio i pred-sjednik Vlade dr. IIvvoo SSaannaaddeerr..

Premijer je tom prigodom podsjetiona utjecaj svjetske ekonomske krize nasituaciju u Hrvatskoj, rekavπi: „Bez dra-matike, visimo o niti“, dodavπi kako jedogovor socijalnih partnera nuæan kakobi nam sutra svima bilo bolje.

Sanader je ponudio da nakon turis-tiËke sezone Vlada i sindikati ponovnosjednu za stol i dogovore se kako dalje,podsjetivπi da se nalazimo u vrzinomkolu nedostatnih kreditnih poticajagospodarstvu koje moæe imati posljedi-ce u obliku zatvaranja tvrtki i gubitkapostojeÊih radnih mjesta. “KolokvijalnoreËeno”, rekao je Sanader „u bananismo“!

Podsjetio je i da je u posljednje tri go-dine proraËun rastao prosjeËno za 10milijardi kuna godiπnje i dodao da pro-jekcije za iduÊu godinu i nakon kresanja15 milijardi kuna ne ostavljaju prostor za

1,5 milijardu koliko je potrebno za do-govoreni rast plaÊa od 6 posto.

„Pred Vladom su dvije opcije. Prora-Ëunski deficit 0 ili proraËunski deficit 0,5ili 0,7 posto s poviπicom od 6 posto os-novice za plaÊe“, rekao je premijer „alije u sluËaju da se odluËimo za rast plaÊaupitno pod kojim bi se uvjetima moralizaduæiti. Ne smatram se trgovcem. Netraæim niπta, ali se pitam postoji li mo-guÊnost moæemo li provesti ovu opciju“.

GovoreÊi o kapitalnim projektima pa ifamoznom Peljeπkom mostu, Sanaderje naglasio kako su takvi projekti motorkoji potiËe gospodarski rast, u ovim uv-jetima moæda i jedini Ëimbenik rasta.

Sanader se dotaknuo i nesporazumaoko boæiÊnica, rekavπi kako on nikomenije ukrao BoæiÊ, ali i dalje smatra kako

je besmisleno i nemoralno u ovim uvje-tima da se direktori javnih poduzeÊauzajamno darivaju u prigodi BoæiÊa.Dodao je i kako je Vlada spremna govo-riti i o plaÊama duænosnika, ali da je pro-tiv uravnilovke jer upravi nedostajestruËnih kadrova.

Sanader je na kraju zakljuËio kako jeova vlada socijalno partnerstvo podiglana najviπi stupanj i time odredila stan-darde ispod kojih viπe neÊe moÊi iÊi nijedna vlada, naglasivπi joπ jednom kakopitanje odgode poveÊanja plaÊa nije pr-va nego posljednja mjera koju Vladapredlaæe.

„Teret treba rasporediti jednako nasve i onda zajedno sjesti za stol u rujnui dogovoriti politiku plaÊa za iduÊe trigodine“, rekao je predsjednik Vlade.

(SDLSN, 18. studenoga 2008.) Glav-no povjereniπtvo Sindikata dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika Re-publike Hrvatske, nakon provedenerasprave u viπe od 500 sindikalnih po-druænica, donijelo je odluku o neprih-

vaÊanju bilo kakve moguÊnosti zam-rzavanja plaÊa dræavnih sluæbenika inamjeπtenika, te od Vlade traæe dos-ljednu primjenu sporazuma od 21. stu-denoga 2006. godine, kojim je dogo-voren rast osnovice u 2007., 2008. i

2009. godini od 6 posto godiπnje.SDLSN istiËe da se rastom osnovice u2009. godini uopÊe ne ostvaruje rea-lan rast plaÊa, veÊ se njime samo ubla-æava zaostajanje plaÊa zaposlenih zaprosjeËnom plaÊom u RH, inflacijski

33

Pregovori

SSAAnnAADDEERRPPOORRUU»»IIOOSSIINNDDIIKKAATTIIMMAA U banani smo!

SSDDLLSSNN ooddlluuËËnnoo ooddbbaaccuujjee mmoogguuÊÊnnoosstt zzaammrrzzaavvaannjjaa ppllaaÊÊaadræavnih sluæbenika i namjeπtenika

udar i rast troπkova æivota.Na dræavnim sluæbenicima i na-

mjeπtenicima Vlada RH kontinuira-no ostvaruje uπtede jer njihove pla-Êe izbjegava uskladiti s plaÊamazaposlenih u javnim sluæbama idræavnim poduzeÊima.

Relativan paritet prava iz temelj-nih kolektivnih ugovora na razinijavnih i dræavnih sluæbi svakoga sedana naruπava kroz nekonzis-tentna i vrlo Ëesto i nezakonita rje-πenja koja se na razini javnih sluæbiugovaraju kroz granske kolektivneugovore.

Sindikat premijeru Ivi Sanaderuzamjera πto u isti koπ stavlja svedræavne i javne sluæbenike kada nanjihovim plaÊama treba uπtedjeti,ali ne i kad im plaÊe treba poveÊa-ti, kao πto su to uËinili njegovi mi-nistri kulture, zdravstva, obrazova-nja i socijalne skrbi, ugovorivπi do-datke na posebne uvjete rada narazini Ëitavih djelatnosti.

Zabrinuti smo i zbog rjeπenja ko-ja nam se jednostrano nameÊu uizradi Zakona o plaÊama dræavnihsluæbenika, koja nisu u duhu rjeπe-nja i pravne steËevine EU, a kojabi za posljedicu mogla imati do-datno zamrzavanje plaÊa dræavnihsluæbenika, jer bi s poËetkom nje-gove primjene izgubili dodatak zaminuli rad i prvo poveÊanje plaÊamogli oËekivati tek po isteku oc-jenskog razdoblja od pet godina,za koje bi vrijeme ostali zaposleniu javnim sluæbama i gospodarstvuprimali dodatak od 0,5 posto do-datka za minuli rad na godiπnjojosnovi.

Sindikat podsjeÊa da je VladaveÊ prekrπila sporazum o rastu os-novice jer se njime obvezala na do-noπenje i primjenu Zakona o plaÊa-ma dræavnih sluæbenika od 1. srp-nja 2007. godine uz materijalno iprofesionalno napredovanje svihdræavnih sluæbenika veÊ pri prvomrazvrstavanju u platne razrede.

S obzirom na raspoloæenje Ëlan-stva i obvezujuÊi mandat koji jeSDLSN dobio ovom odlukom Glav-nog povjereniπtva o bilo kakvomzamrzavanju plaÊa moæe se govo-riti samo kao o prirodnoj pojavi, aline i opciji u predstojeÊim pregovo-rima.

44

ZAGREB, 4. prosinca 2008. (Hi-na) - Premijeru Ivi Sanaderu i uæ-em kabinetu Vlade predloæeno jeda se u iduÊoj godini poπtuje spo-razum po kojem Êe plaÊe u dræav-nim i javnim sluæbama rasti za 6posto, a to znaËi i da deficit pro-raËuna neÊe moÊi biti nula postoveÊ se predvia da Êe iznositi iz-meu 1,3 do 1,7 posto BDP-a, is-taknuli su danas potpredsjednicaVlade Jadranka Kosor i ministar fi-nancija Ivan ©uker.

Predloæili smo premijeru i uæemkabinetu da se poπtuje sporazum oplaÊama u iduÊoj godini i rastu maseplaÊa za 6 posto. To u ovom trenutkujoπ nije konaËna odluka, Vlada o to-me joπ nije zauzela stav, kazala je Ko-sor na konferenciji za novinare u Ban-skim dvorima.

Objasnila je da Êe na sutraπnjojsjednici Ekonomsko vijeÊe biti izvijeπ-teno o tijeku razgovora sa sindikati-ma o Vladinu prijedlogu zamrzavanjaplaÊa, o tomu da sindikati nisu prihva-tili ni jedan Vladin prijedlog.

Ekonomskom vijeÊu sutra Êe biti

predoËen i prijedlog proraËuna, a na-kon toga bi se proraËun trebao naÊi ina Vladinoj sjednici. Sutra bi tu priËutrebali zatvoriti, kazala je Kosor.

Za poveÊanje mase plaÊa za 6 pos-to u 2009. bit Êe potrebno dodatnih1,4 milijarde kuna, πto znaËi da Êemomorati iÊi na deficit, kazao je ministar©uker.

“Deficit konsolidirane dræave u idu-Êoj godini bit Êe iznad jedan posto.Vidjet Êemo toËno koliko, deficit neÊebiti veÊi od 1,7 posto, kretat Êe se ugranicama 1,3 do 1,7 posto (BDP-a)”,izjavio je ©uker.

KKoossoorr ii ©©uukkeerr:: Rast plaÊa 6 posto, deficit proraËuna 1,3 do 1,7 posto BDP-a

Premijer Sanader bi izgubio vjerodostojnost da je raz-vrgnuo ugovor, kaæu sindikalci. Drago im je da Vladaipak viπe poπtuje sluæbenike nego mostove

(24 sata) Piπe: B. Raπeta, T. MaletiÊSporazum su potpisale dvije strane, a mi od njega

nismo odustali, kaæe KKrreeππiimmiirr SSeevveerr iz Nezavisnog hrvat-skog sindikata i dodaje kako je Vlada morala tako odlu-

Ëiti ako je htjela saËuvati obraz pred javnosti.- Sada se postavlja pitanje tko je kriv za izgublje-

no vrijeme - dodaje on, upiruÊi prst u ministra finan-cija IIvvaannaa ©©uukkeerraa. - NiËim nas nisu uvjerili da je kriza baπ takva

da se mora πtedjeti na naπim plaÊama - kaæe Sever. DDuubbrraavvkkooJJaaggiiÊÊ iz Sindikata policije tvrdi kako Vlada ne smije πtedjeti na sigurnosti, ali

ni na drugim stupovima druπtva. Sindikalist VViilliimm RRiibbiiËË kaæe da Vlada ipak vi-πe poπtuje ljude nego mostove. SSiinniiππaa KKuuhhaarr iz Sindikata dræavnih sluæbenikamisli kako je Vlada kupila socijalni mir. - Nije rijeË o poveÊanju plaÊa, nego ousklaivanju sluæbeniËkih s plaÊama u gospodarstvu - kaæe on. No novac ko-ji Êe iÊi javnim sluæbenicima negdje Êe se morati naÊi. Ekonomist DDaammiirr NNoo--vvoottnnyy vjeruje kako deficit nije loπ ako dræava nae kreditora. No ako ga nenae, naÊi Êemo se “u banani”. AAnnttee »»iiËËiinn ©©aaiinn tvrdi da je deficit zlo, koje Vla-da ne smije dopustiti.

Pregovori

SSiinnddiikkaattii::VVllaaddaa jjeettoo mmoorraallaaooddlluuËËiittiiddaa ssaaËËuuvvaaoobbrraazz!!

POÆEGA Glavno povjereniπtvo o Zakonu oplaÊama i Zakonu o radu

(27. rujna 2008.) U Hotelu Grgin dol uPoæegi odræana je 5. sjednica Glavnogpovjereniπtva Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika Republike Hr-vatske. Na sjednici su, izmeu ostaloga,Ëlanovi Povjereniπtva informirani o netomzakljuËenom Kolektivnom ugovoru zadræavne sluæbenike i namjeπtenike te tije-ku izrade Zakona o plaÊama dræavnihsluæbenika i izmjena Zakona o radu.

Radom na donoπenju Zakona o plaÊa-ma dræavnih sluæbenika ne moæemo bitizadovoljni, smatra predsjednik sindikataBBoorriiss PPlleeππaa, koji je najavio prosvjed Sindi-kata ukoliko se povjerenstvo za njegovuizradu ne sastane u iduÊih desetak dana iËlanovima povjerenstva iz redova sindika-ta dræavnih sluæbi konaËno omoguÊi aktiv-no sudjelovanje u njegovoj izradi.

Pleπa je ponovio stajaliπte Sindikata usvezi s dodatkom za minuli rad i visinompoËetnih koeficijenata, koje Êe SDLSNbraniti i zastupati pri donoπenju Zakona oplaÊama. Pleπa najavljuje odluËnu borbuza oËuvanje dodatka za minuli rad, na ko-je Sindikat obvezuje i prikupljenih 68.000potpisnika peticije protiv njegova ukida-nja, te πto bolju startnu poziciju kada su upitanju poËetni koeficijenti o kojima Êeovisiti visina plaÊe veÊine zaposlenika dræ-avnih sluæbi.

O predstojeÊim izmjenama Zakona oradu Ëlanove Glavnog povjereniπtva upoz-nao je predsjednik naπe sindikalne srediπ-njice, Nezavisnih hrvatskih sindikata, KKrree--ππiimmiirr SSeevveerr, koji je rekao kako je s Vladomdogovoreno da se u prvom koraku izmje-ne provode iskljuËivo zbog usklaenja sazakonodavstvom EU te da su s Vladomdogovorene samo minimalistiËke izmjenepostojeÊeg zakona, ali da, s druge strane,poslodavci pokuπavaju ove izmjene isko-ristiti kako bi znatno umanjili postojeÊu ra-zinu prava radnika, a njihovi prijedloziupereni su i u cilju slabljenja sindikata.

Sindikat: Povjerenstvoza izradu Zakona o plaÊama dræavnih sluæbenika odræalo sjednicu nakon godinu dana

ZAGREB, 1. listopada 2008. (Hina) -Povjerenstvo za izradu Zakona o plaÊa-

ma dræavnih sluæbenika odræalo je ju-Ëer prvu sjednicu nakon gotovo godi-nu dana, priopÊio je danas Sindikatdræavnih sluæbenika i namjeπtenika Hr-vatske. Ponovno je naglaπeno kako biZakon trebao dræavnim sluæbenicimaomoguÊiti plaÊu razmjernu kvalitetiradnog uËinka, a sindikalna strana jeiznova pokrenula pitanje poËetnih ko-eficijenata i oËuvanja instituta minulograda, odnosno dodatka od 0,5 postopo godini staæa.

U raspravi su pribliæena stajaliπta dase u Zakon treba ugraditi rjeπenje ko-jim bi se odgovarajuÊe valoriziralo rad-no iskustvo i ocjena uËinkovitosti rada,o Ëemu Êe se raspravljati na sjednicipovjerenstva iduÊeg tjedna.

U meuvremenu, povjerenstvo je do-æivjelo kadrovske promjene, pa je um-jesto dosadaπnjeg predsjednika, ZZoorraa--nnaa PPiiËËuulljjaannaa iz Srediπnjeg dræavnogureda, u povjerenstvu dræavni tajnikAAnnttuunn PPaallaarriiÊÊ, ali ne na mjestu pred-sjednika jer je ta zadaÊa povjerena VVii--ttoommiirruu BBeeggoovviiÊÊuu, predstojniku VladinaUreda za socijalno partnerstvo.

Radi se o pomalo neobiËnom kadrov-skom rjeπenju s obzirom na djelokrugrada Ureda za socijalno partnerstvo iSrediπnjeg dræavnog ureda za upravu,Ëija je pozicija nominalnog nositelja re-forme dræavne uprave time joπ jednomdovedena u pitanje, ocjenjuje sindikat.

Povjerenstvo za izraduZakona o plaÊama dræavnih sluæbenikanastavilo s “radom”

(SDLSN, 10. listopada 2008.) JuËerje na Markovom trgu odræana drugasjednica novog sastava Povjerenstvaza izradu Zakona o plaÊama dræavnihsluæbenika, na kojoj su predstavnicisindikata dræavnih sluæbi, po sistemutoplo-hladno, shvatili da je dojam ko-jem su podlegli nakon posljednjeg sas-tanka o pribliæavanju stajaliπta po pita-nju vrednovanja radnog iskustva kadse radi o promicanju u plaÊi dræavnihsluæbenika varljiv, a oni, po tko zna ko-ji put, ispali naivni.

U uvodnom sastavku koji je Povje-renstvu proËitao njegov nikad sluæbe-no imenovani predsjednik, VViittoommiirr BBee--ggoovviiÊÊ se okomio na sindikalnu stranukoja se javno drznula dovesti u pitanjesastav, legitimitet i integritet Povjeren-

stva i njegovih Ëlanova, nadugo i naπi-roko raspisao o svijetlim ciljevima Za-kona i boljem sutra koje donosi i u nas-tavku konstatirao da primjedbe sindi-kata koje su dostavili nakon posljed-njeg sastanka nisu konzistentne te daPovjerenstvu ne preostaje niπta drugonegoli da Vladu obavijesti gdje je Pov-jerenstvo zapelo s radom.

Kao iskusni majstor formuliranja zak-ljuËaka za koje ni oni koji su u njihovomnavodnom donoπenju sudjelovali nisubili svjesni da su ih donijeli, BegoviÊ ÊeVladu izvijestiti da je veÊina ËlanovaPovjerenstva za to da u sustav plaÊauu policijski sluæbenici, ali ne i da je ve-Êina Ëlanova Povjerenstva za to da sepromicanje u plaÊi u Zakonu rijeπi takoda se pored ocjene uËinkovitosti rada istjecanja viπeg stupnja obrazovanjasluæbenici promiËu u plaÊi i temeljemradnog iskustva, premda je iz zabiljeπkesa zadnjeg sastanka razvidno da su sesa sindikalnim prijedlogom kao prihvat-ljivim sloæili dræavni tajnik AAnnttuunn PPaallaarriiÊÊi predstojnica Ureda za zzaakkoonnooddaavvssttvvooZZddeennkkaa PPooggaarrËËiiÊÊ .

Tako se pokazalo da rad Povjerenstvaovisi o interpretaciji zakljuËaka njego-vog predsjednika, πto je moæda i razlognjegovog imenovanja na Ëelo Povjeren-stva, jer je prethodni predsjednik ZZoorraannPPiiËËuulljjaann naivno povjerovao u to da jezadaÊa Povjerenstva stvarna izrada Za-kona, barem u dijelu Zakona za koji jenadleæan Srediπnji dræavni ured za upra-vu kao srediπnje tijelo dræavne uprave.

Pri tome Vladina strana uporno po-navlja to kako je cilj Zakona kroz sus-tav ocjenjivanja nagraditi one koji do-bro rade, koji cilj sindikati valjda æelesruπiti svojim inzistiranjem na oËuvanjuinstituta minulog rada, ali im se povre-meno omakne i to da bi to trebali bitiiskljuËivo nositelji posla u dræavnojupravi, a to su po njihovom miπljenjuiskljuËivo sluæbenici s VSS.

Kao da 70 posto zaposlenih sa SSS udræavnoj upravi ne radi konkretan, ko-ristan i neophodan posao? Badave sin-dikalni argumenti kako Ëinjenica da Êeneki sluæbenik koji svojim radom zas-luæuje zadovoljavajuÊe ocjene i teme-ljem radnog iskustva bude promaknutnakon pet godina rada, kako predlaæusindikati, imati plaÊu veÊu svega 3 pos-to, a nakon deset godina rada 6 posto,a njegov kolega ocijenjen ocjenom „iz-vanredan“ 15, odnosno 30 posto veÊuplaÊu. »ak i takav sindikalni prijedlog

55

Povjerenstvo

... jedno pitanje koje Êe Vam pos-taviti Siniπa Kuhar, tajnik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika Hrvatske.

SSIINNII©©AA KKUUHHAARR:: „Nas u Sindikatuzanima koji su razlozi zbog kojih Mi-nistarstvo financija u Povjerenstvuza izradu Zakona o plaÊama dræav-nih sluæbenika uporno æeli ukinutidodatak za minuli rad i uvjetovatirast plaÊa iskljuËivo ocjenom uËinko-vitosti rada, kada takvo rjeπenje ne-maju ni novoprimljene Ëlanice EU, nidruge zemlje u naπem okruæenju?Takoer, poznato je i da PredsjednikRepublike, Predsjednik Vlade, minis-tri i duænosnici, suci i saborski zas-tupnici imaju dodatak za minuli radte da im plaÊa ne ovisi o ocjeni njiho-vog rada.“

IIVVAANN ©©UUKKEERR:: „Pa vrlo kratko, mis-lim da gospodin Kuhar namjernopreskaËe neke stvari. Novim zako-nom o plaÊama je predvieni su plat-ni razredi i unutar svakog platnograzreda predvieno je 12 stupnjeva,s tim da Êe svi biti prevedeni na pos-tojeÊe stanje. NeÊe niko krenuti odnule. Dakle, imate moguÊnost popredloæenom zakonu da ako imateËetiri godine ocjenu zadovoljava i pe-tu godinu negativnu ocjenu, moæetenapredovati stupanj viπe i to vam do-nosi poveÊanje plaÊe od tri posto. Toje viπe nego πto je sad 0,5 posto go-diπnje, jer to je za pet godina 2,5, aovako je tri posto. S druge straneono πto ja, znaju vaπi kolege novina-ri, za πto se uvijek zalaæem, a to je dajednostavno treba one koji rade i ko-ji su kreativni, treba nagraditi. Zato jeu Zakonu predloæeno da oni koji ima-ju ocjenu izvanredan praktiËki u jed-noj godini mogu preskoËiti stupanj.Oni koji imaju u dvije godine jednuocjenu izvanredan takoer mogupreskoËiti, dakle nije istina da se za-nemaruje radni staæ, samo za to suneki uvjeti, a za one koji se posebnone istiËu, samo normalno dolaze naposao, odrauju svoj posao, oni na-kon pet godina svima se plaÊa pove-Êava tri posto. Mislim da se to uopÊe

ne moæe mjeriti s ovim πto gospodinKuhar govori o predsjedniku dræave inekom drugom ili Ëak zaposlenicimau nekim tvrtkama gdje ima na takavnaËin definirano. Dakle, mi smo seodluËili na takav model, zaπto, zatoπto u reformi dræavne uprave æelimopostiÊi to da izvrsnost moæemo na-graditi i buduÊnost hrvatske upravenije u ljudima koji Êe sjediti i odrai-vati dio svog posla nego koji Êe bitimalo kreativniji. Jer, gledajte, mi smodanas puno govorili o zakonima.Znam da smo na kraju emisije, aliovo stvarno æelim reÊi, ovoga, upra-vo ti ljudi kreiraju te zakone. Kolikosu oni educirani, koliko oni pratesvjetske trendove, toliko dobro proiz-vode hrvatske zakone. Koliko su tiljudi kvalitetni najbolje su pokazali sa-da, Ja sam, iskreno kaæem, ja sam nasvoje djelatnike u Poreznoj upravi po-nosan. A to koliko su prihvatili novihznanja..

Na Carini ista priËa. Mi zavrπavamopregovore o carini. Dakle, predpris-tupne fondove. Gledajte, puno mla-dih ljudi kojima je to praktiËki prvi po-sao, proπli su edukaciju i sjajno radesvoj posao. Vidite da puno onih ne-pravilnosti i nedostataka na koje nasje upozoravala Europska komisija mismo faktiËki za nekoliko mjeseci rije-πili. ZnaËi imamo sposobne, pametnemlade ljude, treba im dati moguÊ-nost da napreduju prije nego ostali,a isto tako onima koji rade svoj po-sao koji nisu toliko kreativni, jer svat-ko od nas je razliËit, da uredno na-kon pet godina moæe napredovati je-dan stupanj viπe i dobi plaÊu tri pos-to veÊu, a kaæem ovako bi dobio pla-Êu 2,5 posto veÊu, A isto tako, onajkoji se ne zalaæe, onaj koji radi neredna radnom mjestu, koji je nekorek-tan, da jednostavno ne samo da ne-Êe napredovati platni razred, zapra-vo za jedan stupanj nego da semoæe i spustiti. I takav je predloæenizakon. Ja mislim da svi dræavni sluæ-benici Êe sa zadovoljstvom pozdravi-ti takav prijedlog zakona. No, ako senjima kaæe ukida vam se minuli rad,

Vladini predstavnici kvalificiraju kao so-cijalistiËku uravnilovku.

Sindikalnu primjedbu kako je prote-kom vremena poËetni koeficijent kojipredlaæe Vlada sve manji i trenutno iz-nosi za veÊinu sluæbenika sa SSS veÊdostignutih 0,88 posto, premda je Sin-dikatima veÊ predloæen koeficijent od0,90 i 0,95 posto, Vladina strana takvostanje objaπnjava “realnim” fiskalnimpokazateljima i moguÊnostima.Na tvrdnje sindikata kako se izgleda uproraËunu uvijek iznova moæe pronaÊidovoljno novca za poveÊanje plaÊa za-poslenih u javnim sluæbama i kako seprema zakonu spojenih posuda takvostanje izravno reflektira na smanjenjepoËetnog koeficijenta dræavnih sluæbe-nika, predstavnici Vlade samo nemoÊ-no slijeæu ramenima, kao da poveÊanjeplaÊa u javnim sluæbama dogovarajuministri vlade Zimbabvea.

Na sindikatima dræavnih sluæbi je sa-da da razmotre ima li sudjelovanje u ra-du Povjerenstva za izradu Zakona o pla-Êama dræavnih sluæbenika smisla ili jeono samo paravan za jednostrano na-metanje rjeπenja i izigravanje stvarnogsmisla socijalnog partnerstva, a to jedogovaranje i postizanje minimumakonsenzusa o pitanjima vaænim za gos-podarski i socijalni poloæaj zaposlenih, uovom sluËaju dræavnih sluæbenika.

Stalno ponavljanje sindikata dræavnihsluæbi da ne mogu preuzeti odgovornostza nestanak instituta minulog rada prvo izdræavnih, a zatim i iz javnih sluæbi i gospo-darstva te podsjeÊanje na sliËan nestanaknaknade za topli obrok kao steËenog pra-va, koji je pretvorbom u stalni dodatak kas-nije u potpunosti nestao kao pravo sluæbe-nika i namjeπtenika, te kako u praksi dvoj-beni sustav ocjenjivanja ne moæe odgova-rajuÊe nadomjestiti akumulirano radno is-kustvo, Vlada uporno ignorira, kao πto ig-norira i Ëinjenicu da je 68.000 sluæbenika inamjeπtenika potpisalo peticiju za oËuva-nje instituta minulog rada u Zakonu o pla-Êama dræavnih sluæbenika. Kako prizvatipozornost nekoga tko vas uporno ignori-ra, a kad ga javno prozovete zbog toga nelibi se tvrditi kako su navodi sindikata pot-punoma neutemeljeni te da Vlada uopÊene razmiπlja o ukidanju instituta minulograda, kao πto je to uËinila potpredsjednicaVVllaaddee JJaaddrraannkkaa KKoossoorr?

Stoga sindikatima preostaje da raz-misle na koji naËin Êe kod Vlade probu-diti odgovarajuÊi senzibilitet kakav imakad su u pitanju javne sluæbe.

66

RRAADDIIOO 110011 MMiinniissttaarr ©©uukkeerr ooddggoovvaarraa nnaa ppiittaannjjaa oo mmiinnuulloomm rraadduu(18. listopada 2008.)

77

a ne kaæe im se πto dobivaju, normalnoje da su oni protiv toga. Dakle, treba imreÊi i drugi dio priËe.“

KKOOMMEENNTTAARR SSIINNDDIIKKAATTAA KKoojjii ddiioo pprriiËËee mmiinniissttaarr ©©uukkeerr nniijjee iisspprriiËËaaoo

(SDLSN, 18. listopada 2008.) Tijekomgostovanja na popularnom Radiju 101 uemisiji Intervju tjedna ministar financijaIvan ©uker odgovarao je na brojna pita-nja graana, politiËara i sindikalaca. Su-veren i odrjeπit, naroËito kad su drugi upitanju, ministar ©uker odgovorio je i napitanje glavnog tajnika SDLSN opredstojeÊem ukidanju minulog rada uZakonu o plaÊama dræavnih sluæbenika.

Ministar ©uker je u svom odgovorutajniku SDLSN Siniπi Kuharu predbaciokako neke stvari preskaËe te da sindika-ti u raspravi oko zakona preπuÊuju diopriËe i na taj naËin manipuliraju dræav-nim sluæbenicima, koji Êe, dræi ©uker, bi-ti zadovoljni predloæenim zakonom.

Kako smo ovime izravno prozvani, nanavode ministra ©ukera ovom prilikomodgovaramo na naËin da prvo citiramoministra ©ukera, a onda navodimo onajdio priËe koji ministar ©uker nije rekao,a mogao bi biti interesantan ne samodræavnim sluæbenicima o Ëijoj koæi se ra-di, nego i πiroj javnosti, koja istinoljubi-vost ministra ©ukera moæe ocijeniti na

izborima.Na kraju ovoga teksta moæete proËi-

tati i predloæeni tekst zakona koji je izra-en u Ministarstvu financija i prezenti-ran Povjerenstvu za izradu Zakona o pla-Êama dræavnih sluæbenika koje, meu-tim, zakon ne izrauje, veÊ sluæi samokao paravan za to da Vlada moæe reÊikako su u donoπenju zakona sudjelovalii socijalni partneri.

MMIINNIISSTTAARR ©©UUKKEERR:: ... imate moguÊ-nost po predloæenom zakonu da akoimate Ëetiri godine ocjenu zadovoljava ipetu godinu negativnu ocjenu, moæetenapredovati stupanj viπe i to vam dono-si poveÊanje plaÊe od tri posto. To je vi-πe nego πto je sad 0,5 posto godiπnje,jer to je za pet godina 2,5, a ovako je triposto.“

OODDGGOOVVOORR SSDDLLSSNN:: NetoËno, ministar©uker oËito nije proËitao Zakon koji je iz-raen njegovom ministarstvu. PrijedlogZakona predvia promicanje u viπi plat-ni stupanj temeljem ocjene uËinkovitos-ti rada nakon pet godina tek ukoliko steËetiri puta ocijenjeni najmanje ocjenom„dobar“ ili veÊom ocjenom. Ukoliko stepak u ocjenskom razdoblju od pet godi-na ocijenjeni s dvije ocjene „zadovolja-va“, suprotno njenom znaËenju, plaÊaVam neÊe rasti, a Ministarstvo financijaËak je predvidjelo i alternativu po kojojnakon jedne ocjene „zadovoljava“ sluæ-benik pada u plaÊi za jedan platni stu-panj. Dakle, ne samo da sluæbenicimaocijenjenim s ocjenom „zadovoljava“plaÊa neÊe rasti za tri posto, nego im,

ukoliko se usvoji alternativaMinistarstva financija,prijeti i smanjivanje pla-Êe za tri posto.

©to se tiËe navodaministra ©ukera o to-me kako je tri posto upet godina viπe od 2,5

posto rasta plaÊe postopi od 0,5 posto godiπ-nje i on je viπe negolidvojben. Naime, rastplaÊa po modelu ocje-na, za najveÊi broj sluæ-

benika znaËit Êe realnumoguÊnost napredovanja

tek nakon pet godina, Ëimeime se plaÊa praktiËno zamrzava za

to razdoblje. S druge strane, s obzi-rom na inflaciju i nepovoljna gospo-

darska kretanja i teπke materijalne pri-like graana Ëija su primanja optereÊe-

na osobnim zaduæenjima (krediti, minu-si po tekuÊim raËunima), sluæbenicimabi viπe vrijedilo 0,5 posto poveÊanja pla-Êe svake godine, nego tri posto poveÊa-nja nakon pet godina. Koliko bi samo in-flacija obezvrijedila tih tro posto poveÊa-nja.

Ministar ©uker ovdje je preπutio i onajdio priËe o kojem Ministarstvo financijanerado govori, a to je da je za promica-nje temeljem ocjena predviena ograni-Ëena masa sredstava u iznosu od „1%mase sredstava za plaÊe za redovan radu dræavnom tijelu“.

»ak i sluæbenik koji nije mlad i kreati-van, mogao bi se zapitati je li to dovolj-no sredstava za poveÊanje plaÊa svih zakoje se oËekuje da bi ga temeljem ocje-na uËinkovitosti rada mogli ostvariti.Naime, nakon pete godine, promicanjebi trebao ostvariti najveÊi broj dræavnihsluæbenika - onih ocijenjenih s Ëetiri ocje-ne „dobar“ (a ne zadovoljava kako kaæeministar ©uker), za Ëije promicanje pred-loæena masa sredstava od 1% naprostonije dovoljna.

S druge strane, i to je dio priËe koji mi-nistar ©uker preπuÊuje, realna je opas-nost da Êe najbolje ocjene „izvanre-dan“ „odliËan“ u najveÊem dijelu „pojes-ti“ bivπi duænosnici (pomoÊnici minista-ra, ravnatelji, tajnici i predstojnici) koji supostali rukovodeÊi dræavni sluæbenici ito po politiËkim kriterijima. A takvi „πe-fovi“ su istovremeno i oni koji ocjenjuju.Ako vam jedan takav u pet godina „uva-li“ dvije ocjene zadovoljava, nema vammajci napredovanja 10 i viπe godina.

A πto ako „odozgor“ stigne naputakda se ove godine „stegne remen“, jer jebila teπka predizborna godina pa se svi-ma svaπta obeÊalo, a mnogima i dalo?©to ako je ovo bila godina u kojoj se Hr-vatska ponosi joπ jednim uspjeπnoodræanim sportskim natjecanjem za ko-je je potroπeno mnogo proraËunskognovca i joπ Êe viπe biti potroπeno krozplaÊanje najma „javno-privatnim“ part-nerima? ©to ako je puno novca otiπlo naboæiÊnice umirovljenicima, na sudskesporove sluæbenika s poslodavcem, napoveÊanje plaÊa javnih sluæbenika usluæbama koje skrbe o naπem zdravlju iuËe naπu djecu kako ne bi πtrajkali?

©to ako se zbog svega toga poËneπtedjeti na ocjenama zaposlenih u dræ-avnim tijelima jer nitko ionako neÊe zna-ti koliko je sluæbenika napredovalo te-meljem ocjena?

88

(SDLSN, 12. studenoga 2008.) Sus-tavi plaÊa dræavnih sluæbenika u svakojdræavi kombinacija su pravne tradicije ireformskih stremljenja na podruËju po-veÊanja kvalitete i uËinkovitosti radaservisa koji pruæaju graanima.

Pri tome hijerarhijski poloæaj na sluæ-beniËkoj ljestvici i duæina sluæbe sve vi-πe postaju podloæni procjeni, odnosnoocjeni uËinka svakog pojedinog sluæbe-nika, Ëime se sustav plaÊa individualizi-ra i postaje sve sloæeniji.

„Performance related pay“ (PRP)model, odnosno model plaÊe ovisne ouËinku u proteklih je dvadesetak godi-na uveden u brojne sluæbeniËke susta-ve diljem svijeta i pri tome je izazvaorazliËite reakcije i proizveo razliËiteuËinke. Jedino πto se sa sigurnoπÊumoæe reÊi u pogledu njegove primjenejest da izaziva brojne neæeljene poslje-dice, kao i da ne postoje empirijski po-daci koji bi potvrdili vezu izmeu tak-vog modela plaÊanja i motivacije sluæ-benika da bolje i odgovornije rade svojposao.

Hrvatska, kao i druge istoËnoeurop-ske zemlje uskoro planira uvesti svojuinaËicu PRP modela, ali to namjeravauËiniti zanemarujuÊi sva recentna eu-ropska i svjetska iskustva, uvodeÊi ocje-nu uËinkovitosti rada kao iskljuËivi pa-rametar visine plaÊa u dræavnoj sluæbi.

Da se ne radi o proizvoljnoj ocjeniSindikata, potvruju i podaci Organi-zacije za ekonomsku suradnju i razvoj(OECD) iz kojih je razvidno kako niu jednoj od 25 promatranih Ëlanicaove organizacije plaÊa ne ovisi iskljuËi-vo o ocjeni uËinkovitosti rada.

U zemljama OECD-a povezanost iz-meu plaÊe i ocjene uËinkovitosti kre-Êe se od „nikakve povezanosti“, „ne-kakve povezanosti“, „slabe poveza-nosti“ do „velike povezanosti“.

Meutim, iako su ova svjetska i eu-

ropska iskustva dostupna svakome tkoza njih pokaæe interes pa tako ipredstavnicima Vlade u Povjerenstvu zaizradu Zakona o plaÊama dræavnih sluæ-benika, Vlada RH uporno ustraje na Ëis-tom ocjenskom modelu, koji se, s obzi-rom na manjkavu tradiciju i loπa iskust-va na podruËju nepristranog i struËnogocjenjivanja doprinosa svakog pojedi-nog sluæbenika, vrlo lako moæe izroditiu arbitrarni model u kojem Êe politiËki

ZZAAKKOONN OO PPLLAA∆∆AAMMAA DDRRÆÆAAVVNNIIHHSSLLUUÆÆBBEENNIIKKAA

Hrvatska uvodi arbitrarni sluæbeniËkiplatni sustav

* Viπi sluæbeniËki poloæaji u Hrvatskoj formalno su depolitizirani, ali provedba javnih nat-jeËaja i testiranja rukovodeÊih dræavnih sluæbenika omoguÊavaju izrazit utjecaj politike naimenovanje rukovodeÊih sluæbenika (imenovanje se moæe izvrπiti samo na temelju in-tervjua izmeu politiËki imenovanog ministra i buduÊeg rukovodeÊeg sluæbenika)** Prema prijedlogu Zakona o plaÊama dræavnih sluæbenika plaÊa bi ovisila iskljuËivo o oc-jeni uËinkovitosti rada sluæbenika

99

(SDLSN, 14. listopada 2008.) Sindikatdræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika RH zatraæio je danas od dræav-nog tajnika Srediπnjeg dræavnog uredaza upravu Antuna PalariÊa sluæbenu re-akciju na incident koji se juËer dogodiou Jastrebarskom, kada je nezadovoljnastranka noæem nasrnula i ozlijedila sluæ-benicu Ureda dræavne uprave.

Pismo prenosimo u cijelosti:Poπtovani gospodine Dræavni tajniËe,Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika

i namjeπtenika Republike Hrvatske, po-vodom juËeraπnjeg napada noæem i oz-ljeivanja sluæbenice Barice VinπËak uUredu dræavne uprave u ZagrebaËkojæupaniji, Ispostavi Jastrebarsko, traæi odSrediπnjeg dræavnog ureda i Vas osobnoodluËnu i brzu reakciju na ovaj incident.

Iako se reakcije graana kao strana-ka ne mogu predvidjeti, Sindikat sma-tra da dio krivice za ovaj napad snosi iVaπ ured koji se medijskim objedamana raËun dræavnih sluæbenika i optuæba-ma za nestruËnost, nerad, korupciju iudruæivanje u zloËinaËku organizacijunikad nije javno suprotstavio, pothra-njujuÊi time medijsku predodæbu o dræ-avnoj sluæbi kojoj, takva kakva jest, nakraj mogu stati jedino sami graani akostvar (noæ ili piπtolj) uzmu u svoje ruke.

Nismo Vas imali priliku Ëuti o tomekoliko, na kakav naËin i u kojim uvjeti-ma rade dræavni sluæbenici, posebice

oni u uredima dræavne uprave koji suËesto prvi na udaru nezadovoljnih gra-ana, ali i zadnji kad je u pitanju isplatanevelike sluæbeniËke plaÊe.

Stoga od Vas traæimo da konaËnopodignete svoj glas u zaπtitu ne samoæivota i fiziËkog integriteta dræavnihsluæbenika, nego i Ëasne sluæbeniËkeprofesije. Vaπ doprinos posebice oËeku-jemo kad je u pitanju aktivna uloga iodluËujuÊi utjecaj Srediπnjeg dræavnogureda za upravu pri donoπenju Zakonao plaÊama dræavnih sluæbenika i to upogledu osiguranja rasta plaÊa i oËuva-nju dodatka za minuli rad dræavnih sluæ-benika.

Upozoravamo Vas da ocjene politiËkipostavljenih duænosnika i rukovodeÊihsluæbenika ne mogu nadomjestiti radnoiskustvo i minuli rad dræavnih sluæbeni-ka koje, svjedoci smo, napadaju hlad-

nim i vatrenim oruæjem. Sluæbenike ko-je Republika Hrvatska poziva u podruËjaod posebne dræavne skrbi i obeÊaje imveÊe plaÊe koje im zatim pristaje datitek u sudskim postupcima, a Ëak i tadanalazi naËina da im ih ponovno oduz-me, makar bili u mirovini.

To je minuli rad koji dræavni sluæbeni-ci ne mogu i ne smiju izgubiti i neËasnaje svaka vlast koja im ga æeli oduzeti.

Stoga, gospodine Dræavni tajniËe,razmislite hoÊe li Vas u duænosniËkojmirovini dræavni sluæbenici pozdravljatiili od Vas okretati glavu i poduzmiteneπto kako biste zavrijedili njihovo poπ-tovanje.

S poπtovanjem,GGLLAAVVNNII TTAAJJNNIIKK

SSiinniiππaa KKuuhhaarr

Sindikat od dræavnog tajnika PalariÊatraæi zaπtitu sluæbenika

BBoorriiss PPlleeππaa uu NNaacciioonnaallnnoommvviijjeeÊÊuu zzaa vvrreeddnnoovvaannjjee mmooddeerrnniizzaacciijjee ddrrææaavvnnee uupprraavvee

ZAGREB,12. rujna 2008. (Hina/SDLSN) - Vlada je danas odluËila i o osnivanju 12-Ëlanog Nacionalnog vijeÊa za

vrednovanje modernizacije dræavne uprave na Ëijem Êe Ëelu biti potpredsjednik Hrvatskogsabora Vladimir ©eks. U VijeÊu su predstavnici Vlade (–ura AdleπiÊ, Marina MatuloviÊDropuliÊ, Ivan ©uker, Jagoda PremuæiÊ, Antun PalariÊ), civilnog druπtva (Zorislav AntunPetroviÊ) i sindikata (Boris Pleπa), te treba imati dva Ëlana iz Sabora, ali je, kaæe PalariÊ,ostavljeno mjesto za predstavnika oporbe, koja joπ nije predloæila svog predstavnika.

postavljeni rukovodeÊi sluæbenici i duæ-nosnici moÊi, ovisno o fiskalnim moguÊ-nostima i ograniËenjima odluËivati o to-me kome Êe i pod kojim uvjetima rastiplaÊe u dræavnoj sluæbi.

U prilog takvim zadnjim namjeramagovori i Ëinjenica da se sindikalni prijed-log da i radno iskustvo, odnosno sluæ-beniËki radni staæ, kao i u veÊini ostalihzemalja, ima odgovarajuÊi srazmjeranutjecaj na visinu plaÊe, uporno odbacu-je i u javnosti stvara klima kako sindika-ti zagovaraju socijalistiËku uravnilovku.

Ovakvo iskrivljeno prikazivanje sindi-kalnog prijedloga i odbacivanje rad-nog iskustva kao objektivnog kriterijaza rast plaÊa (zaπto se onda pri raspo-reivanju na radno mjesto traæi odgo-varajuÊe radno iskustvo u struci,op.a.), koji u kombinaciji s ocjenom

uËinkovitosti rada moæe osigurati dase eksperiment s uvoenjem PRP mo-dela ne pretvori u fijasko s pogubnimposljedicama, pokazuje u kojoj mjeri jedræavna uprava podloæna politiËkomvoluntarizmu.

Za Vladu su rezultati brojnih studijakoji ukazuju na dvojbe o tome moæe lise PRP model uopÊe primijeniti na niæesluæbeniËke strukture, do toga da seoni na koje se primjenjuje fokusirajuna mjerljive i kratkoroËne zadatke, za-nemarujuÊi pri tome strateπke i dalekovaænije zadaÊe, da sustav ocjenjivanjaizaziva ljubomoru i pogorπava meu-ljudske odnose te da ga poslodavcinajËeπÊe primjenjuju kako bi u dræavnusluæbu privukli ili u njoj zadræali toËnoodreene kadrove, potpuno nevaæni.

Tvrdoglavost i autizam o koje se po-

put zida odbijaju argumentirane kriti-ke Sindikata pri tome poprima zastra-πujuÊe razmjere, ukazujuÊi na izrazitovisok stupanj neodgovornosti duænos-nika i rukovodeÊih sluæbenika za moæ-ebitne posljedice reforme sluæbeniË-kog platnog sustava kakvu predlaæu.

Ministar financija IIvvaann ©©uukkeerr poruËioje Sindikatu da neÊe dozvoliti „hibridnizakon“, iako se kod primjene PRP mo-dela govori o utjecaju i povezanostiuËinka (izvedbe) na plaÊu, a ne o isklju-Ëivoj ovisnosti plaÊe o radnom uËinku.

O tome kako se svugdje u svijetu pri-mjenjuju upravo „hibridni zakoni“ oplatnim sustavima moæete vidjeti iz ta-blice koju objavljujemo pa onda i samiprosudite kakvim „argumentima“ sesluæi vladina, a kakvim sindikalna stra-na.

(SDLSN, 2. listopada 2008.) Sindikatdræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika RH, Sindikat Porezneuprave Hrvatske i Carinski sindikatHrvatske uputili su danas prosvjedglavnom ravnatelju Hrvatske radiotele-vizije, Programskom vijeÊu HRT-a i ured-niku emisije Latinica, zbog naËina nakoji je u ovoj emisiji “obraen” radPorezne i Carinske uprave te izreËenebrojne kvalifikacije na raËun rada ovihdræavnih tijela i sluæbenika koji u njimarade.

Sindikati smatraju da je u emisiji„Latinica“, emitiranoj 29. rujna 2008.godine na jednostran, tendenciozan ijavnoj televiziji neprimjeren naËinobraena tema postupanja Porezneuprave, PodruËnog ureda Pazin, upredmetu ovrhe poreznog duga tvrtkeHANN INVESTA d.o.o., te navodnakorupcija i nepotizam u Carinskojupravi, Ëime je javnosti rad ovih tijeladræavne uprave i u njima zaposlenihdræavnih sluæbenika prikazan kao neod-govoran i nezakonit.

U emisiji su svoju stranu priËe o„korupcijom i nepotizmom“ proæetojdræavnoj upravi bile pozvane iznijetiosobe za koje je u postupku nadzorakoji provodi Porezna uprava utvrenporezni dug od viπe od 2,5 milijunakuna i podnijeta kaznena prijava zautvreni prekrπaj, predstavnik sindikatakoji u Carinskoj upravi okuplja manje od30 zaposlenika, ali ne i predstavnicidruga dva veÊinska sindikata, te bivπaministrica pravosua koja se politiËkipragmatiËno uklopila u huπkaËki prilogkoji je trebao potkrijepiti unaprijedpostavljenu tezu o sprezi politiËkog idræavnog gospodarskog reketa.

Navodnim æivim svjedocima i ærtvamatakvog dræavnog aparata u emisiji jesuprotstavljeno proËitano oËitovanjeMinistarstva financija, a da istovremenonije pozvan njihov predstavnik, koje je

trebalo dræavnu upravu i njene duænos-nike i sluæbenike pokazati kao beπÊutnui impersonalnu tvorevinu, koja se krijeiza sluæbenih priopÊenja, a Latinica jepri tome prikazana kao demokratskimedijski prostor Ëije uredniπtvo opetpokazuje graansku hrabrost i visokurazinu istraæivaËkog novinarstva imenu-juÊi krivce za takvo stanje imenom iprezimenom.

Zbog toga gore navedeni sindikatikoji takoer djeluju u Ministarstvufinancija, Poreznoj i Carinskoj upravi ipri tome okupljaju oko 4.500 sindikalnoorganiziranih zaposlenika u ovim tijeli-ma, prosvjeduju zbog takvog neprofe-sionalnog i tendencioznog prikazivanjarada tijela dræavne uprave i bacanjaljage na predani i profesionalni raddræavnih sluæbenika temeljem kojeg seu dræavni proraËun slijeva viπe od 90posto prihoda.

Takvu praksu pauπalnog, profesional-no i etiËki neodgovornog novinarstva,kojom se u druπtvu stvara predodæba odræavnoj upravi kao leglu korupcije ikriminala, a koja se gradi na neargu-mentiranim i nedovoljno provjerenimsluËajevima notornih poreznih i gospo-darskih prekrπaja, istupima pojedinacakoji u cijeloj priËi zastupaju iskljuËivovlastite ekonomske, politiËke isindikalne interese, te stvarnim ali poje-dinaËnim sluËajevima koruptivnih pos-tupaka samih sluæbenika, smatramonedopustivom i druπtveno πtetnom.

Posebno smo ogorËeni generalizaci-jom navodne krivnje koja iz takvihnapisa i izjava prπti, “svi su oni isti”, jerto zaista ne stoji. SkreÊemo pozornostna graanska, sluæbeniËka i moralnaprava dræavnih sluæbenika i duænosnikada za posljedice voenja postupaka posluæbenoj duænosti i u skladu s propisi-ma ne budu prozivani u medijimaimenom i prezimenom i izloæenijavnom linËu poput kriminalaca.

Sindikati koji u djeluju u Ministarstvufinancija nikada neÊe stati u obranustvarnih krπitelja propisa i korumpi-ranih sluæbenika, makar oni bili i izvlastitih redova, ali zbog golemeveÊine svojih kolega koji odgovorno ipredano obavljaju svoj posao za plaÊukoja je uglavnom manja od plaÊestranaka koje svakodnevno opsluæujune mogu ostati ravnoduπni na ovakveinsinuacije i harangu protiv svihdræavnih sluæbenika.

Sindikati ovime pozivaju sve graanekoji znaju za konkretan sluËaj korupci-je, nepotizma ili nezakonitog postu-panja duænosnika i sluæbenika da takvesluËajeve prijave radi njihovogsankcioniranja mjerodavnim dræavnimtijelima ili ih o takvim saznanjima doku-mentirano izvijeste, ali ih istovremenomolimo i od njih traæimo, a posebicekada je rijeË o novinarima, da zavrπeneili postupke tijeku ne komentiraju nazlurad i nepromiπljen naËin, dovodeÊitime u pitanje moral, struËnost izakonitost rada dræavnih sluæbenika, asamo radi senzacionalizma i veÊegledanosti.

Ovakvim postupcima i neodgovornimnovinarstvom stvara se klima zastra-πivanja i pritiska na zaposlene u dræavn-im inspekcijskim i carinskim sluæbama,kojima se πalje jasna poruka kako Êe usluËaju ishoda sluæbenih postupaka kojinisu po volji stranaka biti prozvani umedijima, neovisno o tome je li postu-pak voen struËno, zakonito i u intere-su izgradnje pravne dræave i opÊegdobra svih graana, te da im mediji pritome neÊe pruæiti πansu da progovore io drugoj strani problema.

Dræavne sluæbenike koji svoj Ëastan iodgovoran posao za dræavu i u njenoime obavljaju u atmosferi medijskoglinËa, ali vrlo Ëesto i teπkim materijalnimi socijalnim okolnostima, prilozi poputovog iz Latinice sigurno ne ohrabruju usvakodnevnom radu.

Nadamo se da to nije i stvarni cilj -obeshrabriti dræavne sluæbenike daobavljaju svoj posao, zakljuËuju na krajusindikati.

1100

Sindikati u Ministarstvu financijauputili prosvjed HRT-u zbog Latinice

(SDLSN, 12. prosinca 2008.) Medij-ska trakavica o ustrojavanju i oprema-nju Ureda za krizna stanja u gradu Za-grebu, posebice priËa o nabavi Bandi-Êevog oklopnjaka i vrtoleta potakla jepitanje uloge i angaæmana Dræavneuprave za zaπtitu i spaπavanje (DUZS),odnosno svrhe postojanja DUZS-a, akose ova, na papiru nezaobilazna i refe-rentna ustanova u cijelom sluËaju nespominje ni jednom rijeËi. I dok ne-poznavanje sustava intervencija u kriz-nim situacijama od strane novinara ni-je neoËekivano, πutnja DUZS-a i viπe jenego nelogiËna.

Naime, Zakon o zaπtiti i spaπavanjuiz 2004. godine (NN 174/04) ureujesustav zaπtite i spaπavanja graana,materijalnih i drugih dobara u katas-trofama i veÊim nesreÊama, naËinupravljanja, rukovoenja i koordinira-nja aktivnostima zaπtite i spaπavanja ukatastrofama i veÊim nesreÊama; pra-va, obveze,osposobljavanje i usavrπa-vanje sudionika zaπtite i spaπavanja;zadaÊe i ustroj tijela za rukovoenje ikoordiniranje aktivnostima zaπtite ispaπavanja u katastrofama i veÊim ne-sreÊama, naËin uzbunjivanja i obavjeπ-Êivanja, provoenje mobilizacije za po-trebe zaπtite i spaπavanja te nadzornad provedbom ovog Zakona.

KKRROOVVNNAA OORRGGAANNIIZZAACCIIJJAA ZZAA ZZAAππTTIITTUU II SSPPAA©©AAVVAANNJJEEPri tome se katastrofom, pored ele-

mentarnih nepogoda, smatraju i pos-ljedice nastale ratnim razaranjem i te-rorizmom, dakle upravo one situacije skojima bi se trebao uhvatiti u koπtac“KaliniÊev antiteroristiËki odjel”, kojipredstavlja dio operativnih snaga kojese aktiviraju u sluËaju nastupanja ka-tastrofa, a kojima bi trebao koordinira-ti upravo DUZS.

Stoga Ëudi da o svemu svoje miπlje-nje nije iznio i DUZS kao zapovjedno istruËno najviπe tijelo kad su u pitanjuterorizam i druge katastrofe. Uosta-lom, katastrofu prema Zakonu progla-πava Vlada RH i to upravo na prijedlog

ravnatelja DUZS.VodeÊi ljudi krovne organizacije za

zaπtitu i spaπavanje u dræavi nisu se ni-jednom rijeËju oglasili, kao i u mnogosluËajeva do sada, kako bi upoznaligraane Hrvatske i grada Zagreba danije potrebno osnivanje joπ jednogUreda za krizna stanja, jer on u Zagre-bu postoji te da ima mnogo boljih na-Ëina za troπenje novca poreznih obvez-nika, prvenstveno kadrovski i tehniËkiusklaenijim djelovanjem svih opera-tivnih snaga na terenu.

Naime, DUZS je organiziran na æupa-nijskom principu tako da svaka æupani-ja ima podruËni ured zaπtite i spaπava-nja u sklopu kojeg djeluje æupanijskicentar 112. Broj 112 je jedinstveni brojæurnih sluæbi u Europi (objedinjava po-zive za vatrogasce, hitnu medicinskupomoÊ, policiju i druge sluæbe iz djelo-kruga svog djelovanja), a Hrvatska gaje potpisom Europske konvencije prih-vatila kao buduÊa Ëlanica Europskeunije.

»»EELLNNII©©TTVVOO UU TTRRAAGGAANNJJUU ZZAA””VVIIZZIIJJOOMM””Meutim, u Ëetiri godine postojanja

Ëelni ljudi DUZS-a nisu niπta uËinili napromociji Centra 112 i edukaciji graa-na. U Ëetiri godine nisu uspjeli dogovo-riti s tiskanim medijima da se uz svu si-lu brojeva æurnih, komunalnih, servis-nih i drugih sluæbi istakne i broj 112.Centri 112 u medijima su se pojavljiva-li uglavnom u negativnom kontekstu(nesreÊa na Iæu, Kornatima, tuËnjavaravnatelja sa zaposlenicom, sudskatrakavica s glasnogovornicom, namjeπ-tanje natjeËaja za nabavu informatiËkeopreme, prozivanje za nenamjenskotroπenje sredstava, otpuπtanje djelatni-ka - branitelja, itd.).

»elniπtvo DUZS-a je svojom nespo-sobnoπÊu i πutnjom u kriznim situacija-ma izazvalo ne samo ogorËenje graa-na veÊ i zaposlenika centara 112, kojise æale na rad u uvjetima prijetnji otka-zima i mobinga od strane rukovode-Êeg kadra. Djelatnici koji su se obrati-

li Sindikatu za pomoÊ smatraju da jeæalosno da vodeÊi ljudi DUZS-a u Ëetirigodine nisu shvatili πto i kako bi treba-la raditi Uprava za zaπtitu i spaπavanje,tako da su nedavno traæili od zaposle-nika da im predloæe VIZIJU razvojasluæbe kako bi onda mogli napravitiStudiju i program razvoja i opremanja.Bilo bi æalosno da nije istinito, ali Ëelniljudi DUZS-a su inaËe i predavaËi naVeleuËiliπtu Velikoj Gorici, na studijimaUPRAVLJANJE U KRIZNIM SITUACIJA-MA.

Zanimljivo da ti isti “predavaËi” uUpravi kojoj su na Ëelu nisu organizira-li niti jedan teËaj ili obuku za osposob-ljavanje zaposlenika DUZS-a, iako usklopu DUZS-a postoji UËiliπte vatro-gastva i zaπtite i spaπavanja. Krajnji do-met su im prezentacije koje im napra-ve sami zaposlenici a koje i nisu od ne-ke koristi, tzv. PAVE POINT PREZENTA-CIJE (po Pavi BritviÊu - pomoÊniku rav-natelja za Sustav 112).

DDUUÆÆNNOOSSNNII»»KKII ““TTUURRIIZZAAMM KKAATTAASSTTRROOFFEE””No, osim od samih djelatnika, Ëel-

niπtvo DUZS-a viziju moguÊeg razvojasustava traæilo je i na brojnim sluæbe-nim putovanjima po Portugalu, äved-skoj, Finskoj, Francuskoj, Austriji, Slo-veniji, SAD-u, Maroku, Rusiji, NjemaË-koj, Makedoniji, Rumunjskoj, Belgiji....

U stvari, lakπe bi bilo nabrojiti zemljeu kojima nisu bili, a jedini rezultat tak-vog duænosniËkog turizma jesu kon-kretna i povelika potroπena sredstvadræavnog proraËuna.

Suradnju i meusobne obveze sadrugim subjektima zaπtite i spaπavanjanisu ni zapoËeli ili je u povojima, a po-troπili su Ëetiri godine. Sve πto je na-pravljeno napravili su sami zaposlenicimimo opisa svojih poslova i zadatakaradnog mjesta i uz veliki trud. Radniprostori u kojima rade djelatnici centa-ra 112 su katastrofalni i samo uz velikitrud djelatnika i ulaganje vlastitih fi-nancijskih sredstava nisu joπ i gori.

Zaposlenicima centara 112 promije-

1111

Nesposobnost Ëelnika inezadovoljstvo djelatnika

DUSZ

nili su radno vrijeme iz rada uturnusu u rad u smjenama, sa-mo iz njima znanih razloga, iakosve æurne sluæbe u dræavi radepo 12 sati. Time su ugrozilifunkcioniranje sustava i surad-nju sa drugim æurnim sluæbama.Zaposlenici su potpisali i peticijuza vraÊanje na rad u turnusu iunatoË s obzirom da veliki brojdjelatnika putuje na posao i sposla i do 100 km u jednomsmjeru.

NNEERRAACCIIOONNAALLNNOO TTRROO©©EENNJJEE PPRROORRAA»»UUNNSSKKIIHH SSRREEDDSSTTAAVVAAO financijskim sredstvima koja

su utroπena na ureenje sjediπtau Nehajskoj ulici u Zagrebu teπ-ko je i priËati, dok istovremenocentri 112 koji su srce DUZS-arade na neadekvatnim (kuÊnim)raËunalima i u katastrofalnimuvjetima (osim ÆC 112 Zagreb).

Gospoda su, primjeÊuju za-poslenici, sebi kupili nove auto-mobile WW Pasat koje koriste24 sata, prijenosna raËunala,plazma TV-e, skupe mobiteleitd. Vrlo skupa Cord Com opre-ma koja je kupljena za oprema-nje ÆC 112 Split i Zagreb viπe jevan funkcije nego u funkciji. USplitu je postavljena prije godi-nu dana i joπ ne radi, a u Zagre-bu radi povremeno. Oprema jekupljena od Ericssona-NikolaTesla nakon dva poniπtena nat-jeËaja zbog æalbi Siemensa, ta-ko da je proglaπena dræavnomtajnom i kupljena direktnom po-godbom od tvrtke u kojoj jekÊerka pomoÊnika ravnatelja Pa-ve BritviÊa menaer.

OgorËeni zaposlenici se pitajutreba li ovakvoj rukovodeÊojstrukturi Vlada RH produæitimandat za joπ Ëetiri godine, do-dajuÊi pri tome kako ovi “dra-gocjeni” kadrovi iz strukturaMORH-a imaju rezervnu varijan-tu u sluËaju katastrofe - moguse vratiti u MORH gdje su sizamrznuli status ili otiÊi u miro-vinu.

No, rasulo koje Êe ostaviti izasebe teπko Êe biti popraviti.

SSDDLLSSNN ttrraaææii pprroodduulljjeennjjee ssppoorraazzuummaa oo ppoosslloovvnnoojj ssuurraaddnnjjii PPlleetteerraa ii MMOORRHH--aa

(SDLSN, 2. rujna 2008.) Sindikatdræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH traæi od Ministarstvaobrane produljenje sporazuma o pos-lovnoj suradnji izmeu MORH-a i trgo-vaËkog druπtva „Pleter - usluge“ d.o.o.

Sporazum kojim je Pleter preuzeoobavljanje trgovaËkih, ugostiteljskih,hotelijerskih i drugih usluænih djelat-nosti od bivπe Sluæbe za gospodarenjenekretninama MORH-a, kao i obvezupreuzimanja njenih 800 djelatnika, su-kladno posebnom i sa sindikatima do-govorenim sporazumom, zakljuËen 8.prosinca 2006. godine, zakljuËen jena dvije godine.

Produljenjem i izmjenama postoje-Êeg sporazuma i to na rok od najma-nje pet godina, Vlada RH kao osnivaËi vlasnik Pletera, MORH kao naruËiteljusluga i poslodavac koji trenutno za-poπljava 426 radnika, uputili bi snaænuporuku zaposlenima, kao i djelatnici-ma koji tek trebaju odluËiti izmeuPletera ili otpremnina, da pred Plete-rom postoji buduÊnost te da se ne ra-di o kratkoroËnom projektu koji je sa-mo paravan za amortiziranje socijalnihuËinaka izdvajanja Sluæbe za gospoda-renje nekretninama i tranzicija ka pot-punom privatiziranju netemeljnih dje-latnosti u sustavu obrane.

Produljenjem sporazuma o poslov-noj suradnji na pet godina preuzetimdjelatnicima bilo bi moguÊe zagaranti-rati zaπtitu od poslovno uvjetovanogotkaza za razdoblje na koje se zaklju-Ëuje sporazum i dokazati da se out-sourcing u dræavnoj sluæbi moæe pro-vesti istovremeno i na socijalno i eko-nomski prihvatljiv naËin.

Pored toga, doregistracijom za oba-vljanje novih usluænih djelatnosti, po-put mjenjaËkih poslova u objektimahotelijersko-turistiËke namjene i horti-kulture, odnosno ËiπÊenja i odræavanjabetonskih i zelenih povrπina u objekti-ma MORH i OSRH, Pleter je stvoriopretpostavke za zapoπljavanje dodat-nih 60-80 djelatnika i moguÊnost zbri-njavanja djelatnika kojima prestaje

sluæba zbog preustroja OSRH.SDLSN poziva i sindikate koji djeluju

u Pleteru da konaËno ostvare uËinko-vitu suradnju u procesu kolektivnogpregovaranja i zajedno s poslodavcemzakljuËe kolektivni ugovor na razinidruπtva, buduÊi da istekom vaæenjasporazuma o poslovnoj suradnji pres-taje vaæiti i obveza primjene Kolektiv-nog ugovora za dræavne sluæbenike inamjeπtenike na zaposlene u Pleteru.

Naime, do zakljuËivanja kolektivnogugovora za Pleter joπ nije doπlo, prijesvega, zbog nesposobnosti tri sindika-ta u Pleteru da izrade zajedniËki pri-jedlog ugovora, premoste rivalstvo ipokaæu da su im od njih samih vaænijioni Ëije interese zastupaju - radnici.

PPrreeddssttaavvnniicciiSSDDLLSSNN ssaa zzaassttuuppnniikkoomm KKrreeππiimmiirroomm »»oossiiÊÊeemm oo ddrrææaavvnniimm sslluuææbbeenniicciimmaa iinnaammjjeeππtteenniicciimmaa uu MMOORRHH ii OOSSRRHH

(SDLSN, 16. listopada 2008.) JuËerje u Hrvatskom saboru, u Klubu zas-tupnika HDZ-a, predstavnike Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i na-

1122

MORHDUSZ

1133

mjeπtenika RH primio saborski zastup-nik Kreπimir »osiÊ.

»osiÊ je kao general pukovnik u mi-rovini pokazao naroËiti interes za te-mu sastanka - poloæaj dræavnih sluæbe-nika i namjeπtenika u MORH i OSRH uprocesu preustroja Oruæanih snaga Re-publike Hrvatske.

Inicijator sastanka i sindikalni povje-renik SDLSN u OSRH Vjekoslav Majna-riÊ zastupniku »osiÊu je skrenuo po-zornost na izuzetan doprinos civilnesastavnice u razvoju Oruæanih snagate ukazao na potrebu sustavne skrbi osluæbenicima i namjeπtenicima te po-trebu ugraivanja zaπtitnih odredbi uZakon o sluæbi u OSRH kojima bi se uprocesu smanjivanja broja pripadnikaOruæanih snaga vodilo raËuna o njiho-vom statusu, buduÊi da se, u najveÊemdijelu, radi o dragovoljcima i branitelji-ma Domovinskog rata.

»osiÊ je istaknuo osobna pozitivnaiskustva s civilnim sektorom u vojsci ipodræao napore SDLSN na podruËjuzaπtite prava dræavnih sluæbenika i na-mjeπtenika te predloæio da se moguÊazakonska rjeπenja rasprave na sabor-skim odborima za zakonodavstvo iobranu, kao i da se u njihovu izraduukljuËe i predstavnici Sindikata.

OOttpprreemmnniinnee iippaakkkkaassnnee

(SDLSN, 9. prosinca 2008.) Iako jeMinistarstvo obrane putem svog glas-nogovornika 12. studenoga priopÊilokako Êe sve otpremnine sluæbenicima inamjeπtenicima kojima je sluæba pres-tala zbog preustroja ili smanjenjaOruæanih snaga RH biti isplaÊene u ro-ku od 30 dana od primitka rjeπenja teda je u tu svrhu u vojnom proraËunuosigurano dovoljno novca, stvarnost jeipak drugaËija.

Tako su se Sindikatu ovih dana obra-tile djelatnice kojima je rad prestao 30.rujna ove godine, a otpremninu nisudobile, premda je od tada proπlo 70dana.

U meuvremenu je nekima od njihbanka veÊ blokirala tekuÊi raËun jer vi-πe nemaju stalni prihod, a kako na-mjeπtenice o kojima je rijeË, kao uosta-lom i drugi graani, imaju brojne kre-ditne obveze Ëije je podmirenje doπlou pitanje, boje se da bi uskoro mogleuslijediti i ovrhe imovine, do kojih ne bidoπlo da je MORH ispunio svoju obve-zu i isplatio im otpremnine.

Sindikat stoga od ministra obranetraæi da se, kada su u pitanju otprem-nine, samo dræi vlastitog priopÊenja iOdluke o otpremninama te ih isplati upropisanom roku.

PodsjeÊamo, u MORH-u i OSRH kon-tinuirano se provodi program „izdvaja-nja osoblja“ s ciljem dostizanja zada-nog broja od 16.000 vojnika i 2.000 ci-vila, sukladno DugoroËnom planu raz-voja OSRH, a samo ove godine „izdvo-jeno“ je 1024 djelatnih vojnih osoba idræavnih sluæbenika i namjeπtenika.

SSDDLLSSNN ttrraaææii rreevviizziijjuu ddooddaattaakkaa zzaa uuvvjjeettee rraaddaa uu MMOORRHH--uu

ZAGREB, 8. prosinca 2008. (Hina) -Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenikai namjeπtenika (SDLSN) zatraæio je udanaπnjem priopÊenju reviziju dodata-ka za uvjete rada u Ministarstvu obra-ne (MORH).

Zbog rada na poslovima s posebnimuvjetima, na kojima prijeti opasnost od

ugroæavanja æivota, profesionalne bo-lesti ili naruπavanja zdravlja, a πto sene moæe izbjeÊi primjenom mjera zaπ-tite na radu, sluæbenicima i namjeπte-nicima u pravilu se priznaju dodaci naposebne uvjete rada, podsjeÊaju uSDLSN-u.

Napominju, meutim, da se isto neprimjenjuje u MORH-u i Oruæanim sna-gama RH, barem kada se radi o civili-ma, odnosno dræavnim sluæbenicima inamjeπtenicima.

Tamo se takve opasnosti kompenzi-raju dodatkom za posebne uvjete ra-da selektivno, ovisno o πtrajkaËkompotencijalu i moguÊoj razini πtete ko-ju u javnosti mogu nanijeti odreenidijelovi sustava, kao i Ëinjenici je li ri-jeË o djelatnim vojnim osobama(DVO) ili o dræavnim sluæbenicima inamjeπtenicima.

IstiËuÊi kako je za djelatne vojne oso-be razraeno Ëak 13 vrsta dodatakana plaÊu, sindikalci napominju da svicivili u Zrakoplovno-tehniËkom zavodu(ZTZ) imaju dodatke na uvjete rada,kako ne bi stvarali probleme u protu-poæarnoj sezoni. U Remontnom zavo-du dodatke nemaju pomoÊni radnici,dok se kotlovniËarima dodaci priznajusamo ako su djelatne vojne osobe.ZnaËi li to da kotao neÊe eksplodiratiako ga opsluæuje civil, pitaju se uSDLSN.

Iako je ministar obrane Branko Vu-keliÊ sam predloæio da se svakih trimjeseca nae s Ëelnicima sindikatakoji djeluju u MORH-u, od posljed-njeg susreta proπlo je viπe od petmjeseci, iako je SDLSN zahtjev za raz-govor s ministrom obrane uputio joπu listopadu, predlaæuÊi kao toËkudnevnog reda i dodatke za posebneuvjete rada.

(SDLSN, 27. rujna 2008.) POÆEGA -Predstavnici Sindikata dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika Republi-ke Hrvatske, predsjednik BBoorriiss PPlleeππaa,glavni tajnik SSiinniiππaa KKuuhhaarr i predsjedni-ca Odbora pravosua SDLSN JasnaStilinoviÊ, sastali su se juËer u Kaznio-nici u Poæegi s Ëlanovima Sindikata izainteresiranim zaposlenicima kakobi ih upoznali s aktivnostima SDLSNna zakljuËivanju i provedbi Kolektiv-nog ugovora i Zakona o plaÊama dræ-avnih sluæbenika.

Sastanku je, na poziv Sindikata, na-zoËio i ravnatelj Uprave za zatvorskisustav IIvvaann DDaammjjaannoovviiÊÊ te upraviteljkaznionice SSllaavvkkoo OOrreeππkkoovviiÊÊ. Svomgostu, ravnatelju DamjanoviÊu, sindi-kalci su prepustili uvodno izlaganje ukojem je Ëlanove Sindikata izvijestio oaktualnostima u zatvorskom sustavu.

DamjanoviÊ je istaknuo kako je u ti-jeku izrada redovitog izvjeπÊa Vladi ostanju u zatvorskom sustavu koji Êeuskoro biti upuÊen i na raspravu u Hr-vatski sabor. Kao poseban uspjeh ipohvalu djelatnicima sustava Damja-noviÊ je istaknuo Ëinjenicu da u 2007.

godini nije zabiljeæen ni jedan sluËajbijega iz zatvora, u uvjetima u kojimaje zatvorski sustav s 2.600 zatvoreni-ka u 2002. godini dosegao danaπnjubrojku od 4.600 „korisnika“.

Naæalost, rast broja zatvorenika ni-je pratio i rast kapaciteta koji su sepoveÊali za 300 mjesta. DamjanoviÊje dodao kako je uredbom o unutar-njem ustrojstvu okvirni broj sluæbeni-ka poveÊan za 412 novih radnih mjes-ta, a od toga Êe u 2009. godini bitizaposleno 200 sluæbenika.

Predsjednik Sindikata Boris Pleπa isuradnici upoznali su Ëlanove Sindika-ta s netom zakljuËenim Kolektivnimugovorom za dræavne sluæbenike i na-mjeπtenike i stavovima Sindikata usvezi s izradom i donoπenjem Zakonao plaÊama dræavnih sluæbenika.

Pleπa je, kad je kolektivni ugovor upitanju, posebno istaknuo Ëinjenicuda je Sindikat uspio dogovoriti rjeπe-nje prema kojem se za odraeni pre-kovremeni rad satnica uveÊava za do-datak na posebne uvjete rada, ËimeÊe zaposlenima u zatvorskom sustavukonaËno biti priznata Ëinjenica da i

nakon odraenih osam sati redovnogradnog vremena prekovremeni radobavljaju u takoer oteæanim uvjeti-ma. Konkretnu vrijednost ovog pos-tignuÊa socijalnog dijaloga sluæbenicizatvorskog sustava trebali bi osjetitiveÊ na iduÊoj platnoj listi, rekao je Ple-πa, dodavπi kako je ovaj zahtjev Sindi-kata tijekom kolektivnih pregovoraimao podrπku ravnatelja Damjanovi-Êa, koji se tom prigodom pokazaokao socijalno odgovoran poslodavackoji vodi raËuna o ljudima na kojimapoËiva sustav.

Pleπa je govorio i o donoπenju Zako-na o plaÊama dræavnih sluæbenika inezadovoljstvu Sindikata Ëinjenicomda se Povjerenstvo za njegovi izradunije sastalo godinu dana, premda Za-kon treba donijeti, sukladno planu us-klaivanja zakonodavstva s pravnomsteËevinom EU, u treÊem kvartalu ovegodine. Sindikat Êe ustrajati u svomzahtjevu da se u Zakonu oËuva insti-tut dodatka za minuli rad, kao i tomeda se poËetnim koeficijentom srednjestruËne spreme omoguÊi realan rastplaÊa dræavnih sluæbenika.

1144

ZAGREB, 28. studenog 2008. (Hi-na) - Sindikat dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika Republike Hr-vatske (SDLSN) priopÊio je danas daje od ministra pravosua IIvvaannaa ©©iimmoo--nnoovviiÊÊaa zatraæio zaπtitu zaposlenikazatvorskog sustava.

Sindikat od ©imonoviÊa traæi da se,osim rotacije zatvorskih upravitelja,

izbori i za stroæe kaænjavanje osobakoje prijete sluæbenim osobama i os-talim zaposlenicima zatvorskog sus-tava. Pokuπaji i sluËajevi provedbeprijetnji upuÊenih zatvorskim sluæbe-nicima trebaju se kaænjavati po hit-nom postupku i najviπim zakonompropisanim kaznama.

Osim toga, SDLSN od ©imonoviÊa inovog ravnatelja zatvorskog sustavaMMiirroossllaavvaa MMiihhoocciijjaa, traæi hitnu popu-nu sustava neophodnim kadrovimate ukidanja ograniËenja prijama udræavnu sluæbu kad je u pitanju zat-vorski sustav.

Sindikalci smatraju da u sustavu,zbog prevelikog broja zatvorenika,trpe prava svih, i “korisnika” i zapos-

lenika, posebice stoga πto sigurnostpoËiva u najveÊoj mjeri na preko-mjernom naprezanju svih zaposleni-ka zatvorskog sustava. Pitanje je da-na kada Êe ljudski faktor popustitipred nedostatnim prostornim, teh-niËkim i kadrovskim uvjetima.

Zaposlenici zatvorskog sustava svesu viπe izloæeni prijetnjama “graa-na” koje opsluæuju na izdræavanjukazne zatvora. Prijetnje se kreÊu urasponu od batina, silovanja Ëlanovaobitelji, do egzekucije.

Kad se svemu pribroji najavljenozamrzavanje ili odgoda poveÊanjaplaÊa, stanje u zatvorskom sustavu uskoroj buduÊnosti moæe biti samogore, istiËe se u priopÊenju SDLSN.

KKAAZZNNIIOONNIICCAA PPOOÆÆEEGGAA PPrreeddssttaavvnniiccii SSiinnddiikkaattaa iirraavvnnaatteelljj zzaattvvoorrsskkooggssuussttaavvaa DDaammjjaannoovviiÊÊ ssaassiinnddiikkaallnniimm ËËllaannssttvvoomm

SSDDLLSSNN ttrraaææiioodd mmiinniissttrraa©©iimmoonnoovviiÊÊaazzaaππttiittuu zzaappoosslleenniikkaazzaattvvoorrsskkooggssuussttaavvaa

ZAGREB, 31. srpnja 2008. (Hina) -Potpredsjednica Vlade JJaaddrraannkkaa KKoossoorri predstavnici sedam sindikata dræavnihsluæbenika i namjeπtenika potpisali sudanas granski kolektivni ugovor za na-redno Ëetverogodiπnje razdoblje.

“Mislimo da Êemo ovim kolektivnimugovorom i novim zakonom o plaÊamau javnoj sluæbi te nizom reformi kojeprovodi Srediπnji dræavni ured za upra-vu dobiti dobro plaÊenog, za rad moti-viranog dræavnog sluæbenika”, rekla jeKosor nakon potpisivanja.

Naglasila je da novi kolektivni ugovornije ukinuo ni umanjio ni jedno pravo izugovora potpisanog prije Ëetiri godine,a da su neka prava i poveÊana. Podsje-tila je da je pred socijalnim partnerimajoπ jedan veliki posao - dovrπavanje pri-jedloga zakona o plaÊama u javnoj sluæ-bi, koji bi trebao biti gotov do kraja ove,a na snagu stupiti poËetkom srpnja idu-Êe godine.

Kosor je kazala da su u projekcijamadræavnog proraËuna za iduÊu godinu utu svrhu predviene gotovo 2,2 milijar-de kuna.

U ime sindikata, Vladi je na konstruk-tivnom pregovaranju zahvalio predstav-nik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbe-nika i namjeπtenika BBoorriiss PPlleeππaa, koji je is-taknuo da je potpisivanje novog kolek-tivnog ugovora dokazalo dobru surad-nju i odgovornost socijalnih partnera.

“Imali smo dobar kolektivni ugovor,a nastojali smo ga i poboljπati, u seg-

mentima u kojima je to bilo realno”,rekao je Pleπa. Naglasio je da je novikolektivni ugovor podigao razinu pra-va dræavnih sluæbenika i namjeπtenika,da je ugovorena pravna zaπtita tuæe-nim inspektorima, ujednaËeni kriterijiza prekovremeni rad i uvedena obvezasistematskog pregleda za sluæbenikejednom u dvije godine.

PPrreegglleedd ttuummaaËËeennjjaa ppoo ËËllaanncciimmaa ssaa ssjjeeddnnii--ccaa ooddrrææaanniihh 2277.. ssttuuddeennooggaa ii 44.. pprroossiinnccaa22000088.. ggooddiinnee

ËËll.. 55.. sstt.. 22.. KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa -- sskkllaappaa--nnjjee uuggoovvoorraa oo rraadduu ss nnaammjjeeππtteenniikkoomm

Prema Ël. 5. st. 2. s namjeπtenikom se skla-pa ugovor o radu temeljem provedenog in-ternog oglasa ili javnog natjeËaja.

Obzirom da izravno zakljuËivanje ugovorao radu s namjeπtenikom, bez oglaπavanjaslobodnog radnog mjesta, ne bi bilo u skla-du sa ustavnim pravom o dostupnosti svimgraanima, pod jednakim uvjetima, radnihmjesta u dræavnim i javnim sluæbama, nave-

denom odredbom propisuje se obveza ogla-πavanja slobodnih radnih mjesta putem in-ternog oglasa ili javnog natjeËaja za sklapa-nje ugovora o radu sa namjeπtenikom, ali nei obveza provoenja postupka javnog natje-Ëaja ili internog oglasa na naËin propisanUredbom o raspisivanju i provedbi javnognatjeËaja i internog oglasa u dræavnoj sluæbi(„Narodne novine“, broj: 92/05., 107/07. i13/08.) - uz obvezno testiranje i intervju.

ËËll.. 3333.. sstt.. 11.. KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa -- pprraavvoonnaa ppllaaÊÊeennii ddooppuusstt zzaa ppoollaaggaannjjee iissppiittaa ppoopprreeddmmeettuu

U Ël. 33. Kolektivnog ugovora propisano

je pravo sluæbenika i namjeπtenika na plaÊe-ni dopust u sljedeÊim sluËajevima:

• za svaki ispit po predmetu • za zavrπni rad. Polaganje ispita za Europsku raËunalnu di-

plomu - ECDL module 1 i 2 - ne smatra se is-pitom u smislu Ël. 33. st. 1. Kolektivnog ugo-vora. Stoga sluæbenici koji polaæu taj ispit ne-maju pravo na plaÊeni dopust iz Ël. 33. st.Kolektivnog ugovora.

Podnositelju upita treba skrenuti pozor-nost da su u konkretnom sluËaju sluæbeniciUreda za vrijeme radnog vremena prisustvo-vali organiziranoj pripremi dræavnih sluæbeni-ka za polaganje ispita Europske raËunalne di-

1155

Potpisan novi kolektivni ugovor zadræavne sluæbenike i namjeπtenike

ZZaajjeeddnniiËËkkaa kkoommiissiijjaa zzaa ttuummaaËËeennjjee ooddrreeddaabbaa ii pprraaÊÊeennjjeepprriimmjjeennee KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa zzaa ddrrææaavvnnee sslluuææbbeenniikkee iinnaammjjeeππtteenniikkee ((NNNN 9933//0088))

�� ZAJEDNI»KA KOMISIJA

plome, te da ispit polaæu takoer za vrijemeradnog vremena, pa nije jasno zbog Ëegatraæe plaÊeni dopust za polaganje ispita.

ËËll.. 4444.. sstt.. 33.. KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa -- ppoosslloovviiss ppoosseebbnniimm uuvvjjeettiimmaa rraaddaa

Sukladno Ël. 44. st. 3. Kolektivnog ugovo-ra dræavnim sluæbenicima i namjeπtenicimakoji rade na poslovima s posebnim uvjetimarada uveÊanje plaÊe za prekovremeni rad idruga uveÊanja plaÊe iz toga Ëlanka obraËu-navaju se za svaki sat rada na osnovnu pla-Êu uveÊanu za dodatak za posebne uvjeterada i za zvanje.

Stoga se pod poslovima s posebnim uvje-tima rada, u smislu Ël. 44. st. 3. Kolektivnogugovora, smatraju poslovi radnih mjesta ut-vreni Uredbom o poslovima i posebnim uv-jetima rada u dræavnoj sluæbi.

Takoer se u smislu Ël. 44. st. 3. Kolektiv-nog ugovora pod poslovima s posebnim uv-jetima rada smatraju i poslovi koji su poseb-nim propisima (lex specialis) utvreni kaoposlovi s posebnim uvjetima rada (npr. pos-lovi policijskih sluæbenika, sluæbenika Finan-cijske policije, sluæbenika Porezne uprave, ca-rinskih sluæbenika).

ËËll.. 4466.. KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa -- nnaalloogg zzaaoobbaavvlljjaannjjee ppoosslloovvaa vviiππee ssllooææeennoossttii

Prema Ël. 46. Kolektivnog ugovora akosluæbenik i namjeπtenik po nalogu obavljaposlove viπe sloæenosti od poslova na koje jerasporeen, u trajanju od 7 do 30 dana, pla-Êa mu se isplaÊuje sukladno plaÊi radnogmjesta poslova kojeg je obavljao po nalogu.Za obavljanje poslova viπe sloæenosti od pos-lova na koje je sluæbenik rasporeen Ëelnik ti-jela donosi rjeπenje o plaÊi.

Navedena odredba odnosi se samo na za-mjenu odsutnog sluæbenika u iznimnim i hit-nim sluËajevima najduæe 30 dana, kada po pi-sanom nalogu Ëelnika tijela ili nadreenogsluæbenika sluæbenik obavlja poslove viπe sloæe-nosti od poslova radnog mjesta na koje je ras-poreen. Nalog se izdaje za obavljanje poslo-va u kontinuitetu u razdoblju od najmanje 7dana, a najviπe 30 kalendarskih dana.

Sluæbenik koji po nalogu obavlja posloveviπe sloæenosti poslova od poslova radnogmjesta na koje je rasporeen, sukladno Ël.46. Kolektivnog ugovora, ima pravo na pla-Êu radnog mjesta viπe sloæenosti poslova ko-je po nalogu obavlja, ali ne i druga prava ko-ja temeljem rjeπenja o rasporedu ima sluæbe-nik rasporeen na isto radno mjesto - npr.pravo na staæ osiguranja u poveÊanom traja-nju, zvanje i sl.

Rjeπenje o plaÊi iz Ël. 46. Kolektivnog ugo-

vora donosi Ëelnik tijela.MoguÊnost obavljanja poslova viπe sloæe-

nosti poslova ne ovisi o struËnoj spremi kojuima sluæbenik i namjeπtenik, veÊ o struËnimvjeπtinama i sposobnostima.

ËËll.. 4499.. sstt.. 11.. KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa -- nnaakknnaa--ddaa ppllaaÊÊee zzaa vvrriijjeemmee bboolloovvaannjjaa

Odredbom Ël. 49. st. 1. Kolektivnog ugovo-ra propisano je da sluæbeniku ili namjeπtenikuza vrijeme odsutnosti iz sluæbe zbog bolova-nja do 42 dana pripada naknada plaÊe najma-nje u visini 85% od njegove osnovne plaÊe.

Pod osnovnom plaÊom podrazumijeva seosnovna plaÊa koju bi sluæbenik ili namjeπte-nik ostvario da je radio taj mjesec u kojem jena bolovanju, pa se sluæbeniku i namjeπteni-ku isplaÊuje plaÊa za mjesec u kojem je biona bolovanju.

ËËll.. 5544.. sstt.. 11.. aall.. 33.. KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa --pprraavvoo nnaa ppoommooÊÊ zzaa rrooeennjjee ddjjeetteettaa

Sukladno Ël. 54. st 1. al. 3. Kolektivnogugovora sluæbenik i namjeπtenik ima pravona pomoÊ u sluËaju roenja djeteta u visini50% jedne proraËunske osnovice.

Pravo na pomoÊ iz Ëlanka 54. st.1. al. 3.Kolektivnog ugovora ostvaruje svaki dræavnisluæbenik u sluËaju roenja djeteta, neovisnoo tome gdje je zaposlen drugi roditelj.

Pravo na pomoÊ u visini 50% jedne prora-Ëunske osnovice ostvaruje sluæbenik i namjeπ-tenik za svako roeno dijete nakon stupanjana snagu Kolektivnog ugovora, odnosno oddana primjene 31. srpnja 2008. godine.

ËËll.. 5566.. KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa --tteerreennsskkii rraadd iipprreekkoovvrreemmeennii ssaattii

Terenski dodatak nije naknada za rad, nitizamjena za plaÊu, nego sluæi za pokriÊe po-veÊanih troπkova zbog rada na terenu. S ob-zirom da sluæbenik dobiva plaÊu za svoj rad- neovisno o tome da li je taj rad ostvaren umjestu rada ili na terenu - onaj sluæbenik ko-ji je zbog specifiËnosti poslova radnog mjes-ta radio na terenu noÊu, prekovremeno, su-botom, nedjeljom, odnosno na blagdane,neradne dane utvrene zakonom i na Uskrsima pravo na uveÊanje osnovne plaÊe su-kladno Ël. 44. Kolektivnog ugovora za satekada je radio noÊu, prekovremeno, subo-tom, nedjeljom i sl.

ËËll.. 5566.. KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa -- pprraavvoo nnaa ddoo--ddaattaakk zzaa tteerreennsskkii rraadd ffiittoossaanniittaarrnniihh iinnssppeekkttoo--rraa

Kod utvrivanja prava na dodatak za te-renski rad, pod stalnim mjestom rada podra-zumijeva se mjesto odnosno podruËje u ko-

jem sluæbenik ili namjeπtenik obavlja posloveradnog mjesta na koje je rasporeen, obzi-rom na opis poslova radnog mjesta iz pravil-nika o unutarnjem redu i nadleænost ustroj-stvene jedinice u koju je rasporeen, utvre-nu u aktu o unutarnjem ustrojstvu dræavnogtijela (Ël. 56. st. 2. Kolektivnog ugovora).

Stoga se u konkretnom sluËaju rad fitosa-nitarnih inspektora izvan mjesta u kojem sunjihove uredske prostorije, ali na podruËjuna kojem trebaju obavljati poslove svogaradnog mjesta, obzirom na opis poslova rad-nog mjesta iz pravilnika o unutarnjem redu ipropisanu nadleænost ustrojstvene jedinice izuredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva(u kojim aktima je utvreno mjesto odnosnopodruËje na kojem su duæni obavljati poslo-ve radnog mjesta na koje su rasporeeni, t.j.utvrena njihova stvarna i mjesna nadleæ-nost za postupanje, odnosno koje podruËje„pokrivaju“) ne smatra radom na terenu.

ËËll.. 5555.. KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa -- uummaannjjeennjjaaddnneevvnniiccee zzaa sslluuææbbeennaa ppuuttoovvaannjjaa uu iinnoozzeemmssttvvuu

Sukladno Ël. 55. st. 2. Kolektivnog ugovo-ra za sluæbena putovanja u inozemstvudnevnica se isplaÊuje u visini propisanoj Od-lukom o visini dnevnice za sluæbeno putova-nje u inozemstvo za korisnike koji se financi-raju iz sredstava Dræavnog proraËuna.

Obzirom da se za sluæbena putovanja uinozemstvu dnevnica utvruje prema nave-denoj odluci, a ne prema Kolektivnom ugo-voru, odredba Ël. 55. stavka 3. Kolektivnogugovora - kojom je propisano da ukoliko jesluæbeniku i namjeπteniku osigurana odgo-varajuÊa dnevna prehrana, isplatit Êe mu se50% iznosa dnevnice- primjenjuje se samona sluæbena putovanja u Republici Hrvatskoj.

ËËll.. 5599.. KKoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa -- nnaakknnaaddaa ttrroo--ππkkoovvaa pprriijjeevvoozzaa

A: odsutnost s posla cijeli kalendarski mje-sec i pravo na naknadu troπkova prijevoza

»l. 59. st. 12. Kolektivnog ugovora propisa-no je da sluæbenici i namjeπtenici nemaju pravona naknadu troπkova prijevoza samo u sluËajuako u tijeku mjeseca nisu radili niti jedan dan.

To znaËi da nema pravo na naknadu troπ-kova prijevoza samo onaj sluæbenik ili namjeπ-tenik koji u kalendarskom mjesecu nije radioniti jedan rasporedom utvreni radni dan.

Prema tome sluæbenik ili namjeπtenik ko-jem su razlozi nedolaska na posao zavrπili uneradne dane prije isteka kalendarskog mje-seca i koji u tijeku mjeseca nije radio niti jedanrasporedom utvreni radni dan - nema pravona naknadu troπkova prijevoza za taj mjesec.

B: prijevozne zone i pravo na naknadu tro-

1166

�� ZAJEDNI»KA KOMISIJA

1177

πkova mjesnog prijevozaSukladno Ël. 59. st. 1. Kolektivnog ugovora

pravo na naknadu troπkova mjesnog javnogprijevoza u mjestu rada imaju svi sluæbenici i na-mjeπtenici, neovisno o udaljenosti mjesta sta-novanja (adrese stanovanja) do mjesta rada.

Prema Ël. 59. st. 2. Kolektivnog ugovorapod mjesnim prijevozom podrazumijeva sejavni prijevoz organiziran u mjestu rada sluæ-benika i namjeπtenika.

U Ël. 59. st. 9. Kolektivnog ugovora izriËi-to je propisano da u sluËaju da je mjesni jav-ni prijevoz organiziran na naËin da se mje-seËnom ili godiπnjom kartom pokrivaju mjes-ni i meumjesni javni prijevoz (tzv. prijevoz-ne zone), sluæbenik i namjeπtenik koji koristitakvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo namjesni prijevoz.

S obzirom na navedeno, u sluËaju da jemjesni javni prijevoz organiziran na naËin dase mjeseËnom ili godiπnjom kartom pokriva-ju mjesni i meumjesni javni prijevoz (tzv. pri-jevozne zone), sluæbenik i namjeπtenik kojikoristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pra-vo na mjesni prijevoz u mjestu rada.

Meutim, sukladno Ël. 59. st. 10. Kolektiv-nog ugovora, ako sluæbenik koji koristi me-umjesni javni prijevoz ima od kuÊe ili stana(adrese stanovanja) do najbliæe stanice me-umjesnog prijevoza viπe od 500 metara, imapravo i na naknadu troπkova mjesnog prije-voza u mjestu stanovanja prema kriterijimaiz Ël. 59. st. 4.-7. Kolektivnog ugovora.

C: koriπtenje meumjesnog javnog prije-voza kada sluæbenik stanuje u mjestu rada ipravo na troπkove prijevoza

Sukladno Ël. 59. st. 1. i 2. Kolektivnog ugo-vora pravo na naknadu troπkova mjesnogjavnog prijevoza u mjestu rada imaju svi sluæ-benici i namjeπtenici, neovisno o udaljenostimjesta stanovanja (adrese stanovanja) domjesta rada, s tim da se pod mjesnim prijevo-zom podrazumijeva javni prijevoz organiziranu mjestu rada sluæbenika i namjeπtenika.

Naknada troπkova mjesnog prijevoza ut-vruje se na naËin utvren u Ël. 59. st. 4.-7.Kolektivnog ugovora.

S obzirom da iz upita nije jasno zbog Ëegasluæbenik koji stanuje u mjestu rada morakoristiti meumjesni javni prijevoz za dola-zak na posao i odlazak s posla, radi preciz-nog odgovora u konkretnom sluËaju potreb-no je od podnositelja upita zatraæiti dodatnopojaπnjenje - da li sluæbenik koristi meu-mjesni prijevoz ili liniju meumjesnog prije-voznika koja pokriva i mjesto stanovanja od-nosno mjesto rada (u kojem sluËaju bi se ra-dilo iskljuËivo o mjesnom prijevozu) ili paksluæbenik ima razliËito mjesto stanovanja od

mjesta rada, ali na podruËju iste opÊine iligrada (u kojem sluËaju bi se moglo raditi i omeumjesnom prijevozu).

D: pojam najbliæe stanice meumjesnogprijevoza

»l. 59. st. 10. Kolektivnog ugovora propi-sano je da ako sluæbenik i namjeπtenik kojikoristi meumjesni javni prijevoz, ima do naj-bliæe stanice meumjesnog prijevoza viπe od500 metara, ima pravo i na naknadu troπko-va mjesnog prijevoza prema kriteriju zamjesni javni prijevoz, sukladno stavcima 4.,5., 6. i 7. toga Ëlanka. Navedenom odred-bom utvruje se pravo na naknadu troπkovamjesnog prijevoza u mjestu stanovanja sluæ-benika i namjeπtenika koji koristi meumjes-ni prijevoz (dakle, pravo na naknadu troπko-va mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja,koje je razliËito od mjesta rada).

Stoga se kriterij udaljenosti do najbliæe sta-nice meumjesnog prijevoza (viπe od 500metara) iz Ël. 59. st. 10. Kolektivnog ugovo-ra odnosi iskljuËivo na mjesni prijevoz u mjes-tu stanovanja sluæbenika i namjeπtenika kojikoristi meumjesni prijevoz za dolazak na po-sao i odlazak s posla (ne odnosi se na mjesniprijevoz u mjestu rada, jer kod njega nije od-luËna udaljenost mjesta rada - adrese rada -do najbliæe stanice meumjesnog prijevoza).

Dakle, udaljenost do najbliæe stanice me-umjesnog prijevoza viπe od 500 metara, usmislu Ël. 59. st. 10. Kolektivnog ugovora,jeste udaljenost kuÊe ili stana (adrese stano-vanja) sluæbenika i namjeπtenika, koji koristimeumjesni prijevoz za dolazak na posao iodlazak s posla, do najbliæe stanice meu-mjesnog prijevoza.

E: vremenski najprihvatljiviji javni meu-mjesni prijevoznik

Sukladno Ël. 59. st. 15. Kolektivnog ugo-vora ako postoji viπe moguÊnosti prijevoza, opovoljnosti odluËuje poslodavac uzimajuÊi uobzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz zasluæbenika i namjeπtenika te uvaæavajuÊi ra-cionalnost troπkova.

Ako postoji viπe razliËitih meumjesnih prije-voznika, s razliËitom cijenom mjeseËne odnos-no pojedinaËne karte za istu udaljenost, poslo-davac Êe utvrditi na koju mjeseËnu (ili pojedi-naËnu) kartu sluæbenik ili namjeπtenik ima pra-vo, vodeÊi pri tome raËuna ne samo o vremen-ski najprihvatljivijem prijevozu za sluæbenika inamjeπtenika za uredan dolazak na posao ipovratak s posla (bez predugog Ëekanja naprijevoz bilo u dolasku na posao bilo u povrat-ku s posla), nego i o racionalnosti troπkova.

F: pravo na troπkove prijevoza za vrijemeodsutnosti s posla

Sukladno Ël. 59. st. 7. Kolektivnog ugovo-

ra sluæbenici i namjeπtenici koji su se izjasnilida im se isplaÊuje naknada troπkova u visinicijene karte javnog prijevoza, imaju pravo nanaknadu troπkova javnog prijevoza razmjer-no broju dana koji su radili tijekom mjesecau visini cijene pojedinaËne (dnevne) karte zasvaki dolazak i odlazak s posla. Ukoliko je vis-ina ovih izdataka viπa od iznosa cijene mje-seËne karte, sluæbenik i namjeπtenik ostvaru-je pravo na naknadu u visini mjeseËne karte.

Stoga u sluËaju odsutnosti sluæbenika ilinamjeπtenika s posla od najmanje jednogradnog dana, obraËun naknade troπkova pri-jevoza vrπi se na naËin da se broj dana u mje-secu koje je sluæbenik i namjeπtenik radiopomnoæi sa visinom cijene pojedinaËne(dnevne) karte za dolazak i odlazak s posla.Ako je na taj naËin obraËunata visina nakna-de troπkova prijevoza viπa od iznosa mjeseË-ne karte, sluæbeniku i namjeπteniku isplaÊujese naknada u visini cijene mjeseËne karte.

U sluËaju kada sluæbenik ili namjeπtenik su-kladno Ël. 59. st. 11. Kolektivnog ugovora imapravo na mjeseËnu naknadu troπkova prijevo-za koja se utvruje u visini cijene mjeseËne kar-te meumjesnog javnog prijevoza za istu uda-ljenost na tom podruËju, smatra se da se izjas-nio da mu se isplaÊuje naknada troπkova prije-voza, pa stoga u sluËaju odsutnosti s posla ost-varuje pravo na naknadu troπkova prijevozasukladno Ël. 59. st. 7. Kolektivnog ugovora.

Sukladno Ël. 59. st. 12. Kolektivnog ugovo-ra sluæbenici i namjeπtenici nemaju pravo nanaknadu troπkova prijevoza ako u tijeku mje-seca nisu radili niti jedan dan. Navedenomodredbom iskljuËuje se pravo sluæbenika ili na-mjeπtenika na bilo kakvu naknadu troπkovaprijevoza za mjesec u kojem nije radio niti je-dan dan. Pri tome valja naglasiti da se istomodredbom ne utvruje da sluæbenik ili namjeπ-tenik, koji je u odreenom mjesecu radio ba-rem jedan dan, ima pravo na naknadu troπko-va prijevoza u punom iznosu cijene mjeseËnekarte, jer se u tom sluËaju primjenjuje odredbaËl. 59. st. 7. Kolektivnog ugovora, o pravu nanaknadu troπkova javnog prijevoza razmjernobroju dana koje je sluæbenik ili namjeπtenik ra-dio tijekom mjeseca u visini cijene pojedinaËne(dnevne) karte za svaki dolazak i odlazak sposla, a najviπe u visini cijene mjeseËne karte.

G: pravo na mjesni prijevoz u mjestu gdjenije organiziran mjesni prijevoz

a) U mjestu rada: Prema Ël. 59. st. 1. Kolektivnog ugovora, pra-

vo na naknadu troπkova mjesnog javnog prije-voza u mjestu rada imaju svi sluæbenici i namjeπ-tenici, neovisno o udaljenosti mjesta stanova-nja, odnosno adrese stanovanja, do mjesta ra-da (uz izuzetak iz st. 9. istoga Ëlanka - u sluËaju

�� ZAJEDNI»KA KOMISIJA

tzv. prijevoznih zona). Ako u mjestu rada nijeorganiziran mjesni javni prijevoz, sukladno Ël.59. st. 6. Kolektivnog ugovora, sluæbenici i na-mjeπtenici imaju pravo na mjeseËnu naknadu uvisini cijene mjeseËne karte najbliæeg mjestagdje je mjesni javni prijevoz organiziran i gdjepostoji moguÊnost kupnje mjeseËne karte.

b) U mjestu stanovanja koje je razliËito odmjesta rada:

Prema Ël. 59. st. 10. Kolektivnog ugovora,ako sluæbenik i namjeπtenik koji koristi meu-mjesni javni prijevoz, ima do najbliæe stan