Putevi istine : polemika o vrednosti jednog naunog rada * #
224
4
PREDGOVOR
#$
Na inicijativu uredništva dvotomne studije (1-+, , , -..+/ -..0" ,
osnovana je Etno- kulturološka radionic , ) , $ $ 1 " 2 1 1,
mitologije i religije, govora i jezika, arheologije i , 1 1
"1
%, -..3" 4, !" , *! 5%6 , % " 7 , 1 +8" +9" , 7 1 " Na njemu je $ !
Jugoslavije i Bugarske”2 ) , saopštio rad “ # $ Srbije" 6 , ) 1)
referata, dr : 4 je o gore navedenom referatu, uz to da je u ) , $
Zân, koje se pominje u
1 " , " , - – ,
5
, $ %& , u folkloru Vl) " % 1, , neznano kojih razloga3, nije
bio odštampan u Prvom Etno- kulturološkom zborniku koji je izašao
iz štampe krajem 1995. godine u Svrljigu.4
Nakon svega iznetog rad “ """ -..;" go % koji izlazi u izdanju
Etnografskog instituta i muzeja Bugarske akademije nauka u Sofiji.
Dobijen je pozitivan odgovor o njegovom štampanju, a potom i 1 $
$<
3 4 $ $ $
“Zborniku etno-kulturološke radionice” i to što je imao dvadesetak
strana, a odgovorni , # 5 , 1 , šta nije bilo vremena do izlaska
navedenog Zbornika iz štampe.
4 Kada smo, jednom prilikom, u razgovoru % , direktorom
Etnografskog instituta, upitali zašto naš referat nije našao svoje
mesto u Zborniku, # 5 , ali da ) ! odštampan.
6
‘ ' (-) * ' +,,- ”. Nju je potpisao glavni redaktor prof. dr Radost
Ivanova, , , simpozijuma i koja je predsedavala skupu prilikom
iznošenja navedenog rada.
)$ $ , ! 7 , glavnom i odgovornom u 4 , ) $ " 7 ga je poslao # ,
anpeka, od koga je 1 $ , $ 4"
% , , , , !" , prof. dr Aleksandru Lomi, !" $ , : , dr Mileni
Benovskoj – , !" '1 , prof. dr #$ , !" ( ( , prof. dr Borislavu , "
# 5 , prof. istorije Katji Ganevoj – Atanasovoj i dr Valentini
Ivanovoj – Vasevoj, zamolivši ih, 4, $ " # recenzije svih navedenih
kolega i profesora jesu pozitivne, osim # 5 , u kojoj pored ostalo
< ... ! $ ! !! bih morao da obavim opširnije konsultacije sa
autorom, o mnogim % ...”.
6$ 7 , glavnom i odgovornom uredniku 4, ) !, , , , odgovor.
Nakon navedenih, naknadno smo dobili pozitivne recenzije i od !" 5
= # ' , kao i pismo prof. dr Nice Fracilea >% ?/"
7
***
Pošto su mnoga pitanja koja su u radu “ ...” samo
, , " # , kritikovana, prethodno temeljito sagledana, unosimo i
odeljak 4$ # , jem 1 " 6 , $ # , odgovori na primedb ) " 6 8" , ,
na primedbe na metodološki pristup u , -9, +" , posebnom odeljku
“Napomene o ortografiji”, biti “odgonetnut” !, $ - " % ) ) ) () , ,
, " svrstali u 1. grupu ) "
Smatramo da bi valjalo, u interesu naše kulture i nauke, referat “
...”, kao i sve recenzije navedenih kolega i profesora, ), " 7 <
, “Napomene o ortografiji”, “ () Srbije”, “Recenzije”,
“Razmišljanja i dopune povodom recenzije # 4 " 2 , , ) ()
Srbije.
8
NAPOMENE O ORTOGRAFIJI
&'
% , -9 " # , o !) $ $ folklora” koji je objavljen u radu “ """
primenjenim ortografskim rešenjima”, i predloga, u pismu Nica
Fracilea (% ?/, da ne mešamo “rumunska i srpska slova” jer “tako
... ni Rumuni iz Rumunije, kao ni Srbi iz Jugoslavije, ne mogu ,
Rumuni srpska” te se “Jedino oni koji znaju oba jezika (i pisma)
mogu """, , 5, pristupili smo “odgonetanju” ortografije koja bi
zadovolji , , ) koji se profesionalno bave romanistikom.
% , , poznavaoca rumunskog jezika, o potrebi da objasnimo “svoju
transkripciju vlaškog teksta u onoj meri u kojoj ona ne sledi
rumunski pravopis”6, osetili smo potrebu za dodatnim objašnjenjima,
te smo stupili u kontakt s prof. dr Petrom Nejeskuom (Petru
Neiescu), predsednikom 1 4 $ ( .& / $ '1 >Cluj – Napoca),
prof. dr Eugenom Beltekijem (Eugen Beltechi) i drugima, i
5 Citat je preuzet iz pisma Nice Fracilea, koje se uz ostale
recenzije objavljuje u
celini. 6 Citat je preuzet iz pisma Aleksandra Lome, koje se uz
ostale recenzije,
objavljuje u celini.
) $ ! 1 etnografskog i drugog materijala sa stanovišta
romanistike.
Sa stanovišta fonetskog sistema govor Vlaha na prostoru 1 " = , ,
Morave, 4, 1, , , Homolja, Crne Reke, Peka, opštine Bor i jednog
dela Negotinske Krajine (u zapadnim brdsko-planinskim predelima), a
druga je, , ) , % ' ', na jugu do Rtnja, koja se nastavlja u
severozapadnom delu Bugarske.7 Na prostoru Crne Reke, Peka, opštine
Bor i jednog dela Negotinske ' , , , 1 limitrofnom zonom. Rekli
bismo da “ungurjanska” varijanta pripada ) >b.), a “caranska”
varijanta ) ) >o.) muntenskog dijalekta rumunskog jezika.
% $ ,
7 ) , ) ( 4 1 1 # > !" " @ u svojoj knjizi “ ! A , -.B;, " +BA $
A 4 """ A/, za druge narode (" , " “#”! !; " " , !" "" #, $% “#”, $
%! , #" "! ! ", " "! "&' %( , " -.9.). Ovaj slovenski naziv
romanskog $ , ' dr., neadekvatno je prenet i na njegove govore,
koji po svim osobinama pripadaju rumunskim banatskim (rumb.) i
oltenskim govorima (rumo.).
10
Dunava do Rtnja, i od Morave do Timoka, imamo priliku da,
sagledavši ga u celosti, damo celovit sistem fonetske ortografije
kojim ) -a, sa preporukom za sve 1 "8
Grafema a > , " a = a; npr. a “haljina”), ( , a i e; npr.
“dobra”)9, b > , " b = b, npr. bun “dobar”), c ( , " k = k; npr.
cu“kuhinja”), ( ! iji je frikativni elemenat , " = ; npr. mar
“smrt”), > !, " = ; npr. (“šta radiš”), d > , " d = d; npr.
du “idi”), > !, ", ", - ; npr. îc “1”)10, > !
8 Standarne norme zapisivanja u ovom radu preuzeli smo 4
>Chestionarul Noului atlas lingvistic romîn), koji je *-a
Petrovici-a i prof. dr B. Cazacu-a u izdanju Akademije Narodne
Republike Rumunije (Academia Republicii Populare 4C/ ? # >0 1
Dialectologie, " (, , -.;8/, , 1 studije D. Jones- a, Association
phonétique internationale, Lautzeichen und ihre Anwendung in
verschiedenen Sprachgebieten davne 1928. godine.
9 Neakcentovani vokal a > a u latinskom jeziku, kao npr.
dakorum. adînc < lat. adancus) prešao je u , kao npr. dakorum. ,
arom. (rumb. kim, rumo. ) < lat. camisia
10 d i u hijatu, omekšan je i asibilovan još u rimsko vreme
(asibilovanost su dokazali latinski gramatici još u V veku).
Konsonant dz je prešao u z još u XVI veku u Rumuniji i u aromunskim
govorima iz $ $ akcentovanim ili neakcentovanim samoglasnicima ia,
ili neakcentovanim samoglasnicima io, iu: dakorum. , rumb. a <
lat. assediare “(po)sesti, posaditi; metnuti”; dakorum. miez,
aromun. dz, rumb. < lat. medius “sredina (hleba)”; dakorum. orz,
aromun. ordzu, lat. prandium , D " , aromun. , rumb. ra < lat.
radia “zrak”. Konsonant dz 1e nastati i iz latinskog j + a:
dakorum. , aromun. , rumb. < lat. jacere “boluje”, ili iz
latinskog d + e, i koji je pretrpeo ist(ovetn)u promenu posle VI
veka: dakorum. zece, aromun. , rumb. < lat. decem “deset”,
dakorum. zeu, aromun. , rumb. < lat. deus “Bog”; dakorum. zic,
aromun. dzicu, rumb. îc < lat. dico , 1D " , aromun. , rumb.
< lat. diana “Dijana, boginja lova”. E prizrensko-
11
frikativni elemenat , " )= ); npr. ) ) “odakle”), e (srednje
otvoreni vokal iz prednje serije ko , " e = e; npr. du “idi”)11,
(zatvoreno e e i i, predstavlja konsonantni elemenat u diftongu a;
npr. va) “vidi”, fa “devojke”) f > !, " f = f; npr. (“devojka;
porodi se”), g > , " g = g; npr. “usta”), > !D " er “hladno”,
em “1, *“/prozorsko/ okno”), h > !, srp. h = h; npr.
ha“haljina”), i (vokal sa minimalnim otvorom iz , " i = i; npr.
vino /, (zatvoreni vokal , i i î, predstavlja konsonantni elemenat
u diftongu a; npr. “opet”, +“kobila”), > 1D " cor , “tarabe”), î
(najzatvoreniji vokal iz centralne serije: î, â,; npr. *, “sutra”,
în “u”), j (palatoalveolarni frikativ, " = ; npr. jo rtak” jumata
“polovina”), k > , " c i srp. k = k, upotrebljava se samo ispred
e i i; npr. kor “ , k* “/po/zove”, kilogram “kilogram”), l > , "
l = l; npr. + “mleko”), pala , " lj = lj; npr. emn “drvo”), m ( , "
m = m; npr. ** “majka”), n > , " n = n; npr. nue “nema”),
(palatalni , " nj = nj; npr. * “ništa”), o (srednje otvoreni zadnji
vokal , " o; npr. bolobre “punoglavac”), (predstavlja konsonantni
elemenat u
dijalektu srpskog jezika, kao i u bugarskom i makedonskom jeziku.
Taj glas se javlja i ) 1 > " < 2 , otac se izgovara ota). 6 1
! s, a ima vrednost grupe (npr. svoni “zvoni”, svezde “zvezde”,
sinsý “, $, Vidi: )" * , & ' , " FFF@(, " + $, #" " "'" , ,
-.BB, " ..-101).
11 Akcentovani vokal e (< lat. ) bio je diftongovan u ye u
srednjovekovnoj fazi > ie odakle dakorum. ieri, arom. a(i)eri
< lat. heri ili dakorum. fier, arom. h’er < lat. ferrum
1
12
diftongu a; npr. mae “mek/an/o”)12, p > bilabijalni okluziv, " p
= p; npr. ++“po putanji”), r (treperavi krajnji , " r = r; npr. *,
“molitva”), s > !, " s = s; npr. s “siromah”), > !, 1 !
vrednost ruskog dugog mekog š [šš]; npr. ( “šta radiš”), ( !, " š =
š; npr. -+ “sedam”), t > , " t = t; npr. tot “sve”), > !, " c
= c; npr. + “jak”), u > , " u = u; npr. *1), (predstavlja
konsonantni elemenat u diftongu a; npr. ae “ovca”, * “ljudi”, îa/a
“dan”) v ( !, " v = v; npr. “petak”), z ( !, " z = z; npr. zorz
“drangulija, /jevtin/ ukras”), ( !, korenspondira sa ; npr. er
“hladno”, *“/prozorsko/ okno”).
# 1 !, ! 1 , imaju modifikovanu za svoje potrebe i Rumuni u
jugoslovenskom delu Banata.
12 Akcentovani vokal o (< lat. ) bio je diftongovan u a odakle
dakorum. i arom. c < lat. coda “rep”, dakorum. coc < "
13
PETREKATURA (./ /0 1 )U POGREBNIM 2'3"456 /4/ 2 237/ '"/
“Snaga koju smrt poseduje da 2 !$ ! novo dala.” (3, Beograd 1981,
str. 125)
Edgar Moren
13 Ovde pre svega mislimo na radove Tih. R" orevi a, T. Vukanovi a,
S.
Zeevi a, P. Kosti a, Š. Kuliši a, A. Petrovi a i dr. 14 *. , ( , "-
70, ,
15 ibid#" , student Novosadskog univerziteta, u svom pismu od 5.
V
1995. godine, saopštio % $ , G, 1 ' $ , 1 $ $
14
' ( , $ ) ) 1, devojke s raspletenim kosama, pa ga devojke, uz
opštu kuknjavu ost), , , , konjima, pucnjavom do groba sprovode.16
Tako oni sve magijske obrede za redom vezane za kult mrtvih ne
izvode pred sveštenikom, ) " ? $“gatanje i praznovericekoje se sa
mrtvacemkad izdahne17
i pored toga što jekako sam izjavljuje imao nebrojeno prilika
“gledati Rumuna 18
nije uspeodublje upoznati dušu Rumuna kako se u to 1 "
' 1 ) >1 1 jadikovkama), ukazuje nam na samo jednu vrstu tzv.
profesionalnog pevanja (naricanja) slobodne forme 19 Kasnije su
istu formu pevanja (naricanja) 1 " , T. P. ( #" # 20i drugipored M.
Vlajina21M. Maluckov22 i D. pokojnika uz ritual ili Petrecuta. Neke
porodice ne dozvoljavaju da se njihov , H , $ , $ > G da,
ukoliko se otpeva, duša mrtvoga odlazi odmah u raj 1 zemlji sa sv 1
) 0I , ), , $ " %, ' $ $ $ , se, po verovanju Vlaha, duša umrlog
posle 60 godina ponovo > /" 2 1 $ selima Osanica, Laznica i
Selište.
16" , 5 , Glasnik SUD 73, Beograd, 1892, str. 17 Ibid, str. 151 18
Ibid, str. 149 19 " Ibid, str. 20 *" * , ) *
, , pod brojem 172 (str. 377-380), spominje pesmu , 1 +9" (@ -.BB"
# % >" -.8+/, J % >" -.+./ 4 % >" -.8I/, $ varijantom br.
2 i odredili joj mesto u pogrebnim ritualima Vlaha. Pod brojem 173
(str. 380-8B3/ # 1 "% 1. VII 1988. iz s. Podgorca od # >" -.89/,
= ' >" -.+./, @ >" -.0+/ >" -.09/, br. 3 itd.
15
23 koji su se fragmentarno dotakli 1) pevanja (naricanja) koja se
nalaze u veoma zamršenom spletu vlaškihpogrebnih rituala
koji smo imali na raspolaganju sa n u vezi sa tematikom koju smo
sebi zadali ! )) ! ) ()
1. Zapevanje (naricanje) slobodne improvizovane forme koje je bilo
od praiskona civilizacije do današnjih dana u svih naroda (od
kavkaskih plemenapreko razvijenih kultura Bliskog istokai Balkana
do Portugalije ) na severu Evropesve do predela ! na
jugu)24podelili smo u dve podskupine:
1.1.“Zapevanje (naricanje) za pokojnikom” (Scîntdupa-l mort) 1.2.
>/ ,
polugodišnjeg ili godišnjeg pomena” (56 ae,la patrui, 2 2 îe) i
obred koji se tom prilikom obavlja
2. 2 , ! , <
2.1. “ obaja >Povasta a 426 e pe m)25 ili “Veliko odbrojavanje”
(-mare)26, i obred koji se tom prilikom odvija kraj samrtnog odra,
ne spada u red posmrtnih pesama, ali smo je
21 " , + ) ,
1967, , 1969, str. 19-24 22 "(, &, , -.B3, str 236-239 23 *. ,
( , "- 70, ,
str. 18 24" , + , IV, 1. , +
! , " ", VIII, , -.9+" , str. 229- 306.
25 “ ‘ ‘govori’ ” “ 1 1995. # # - Kroab iz Slatine kod Bora, kome
se i ovom prilikom zahvaljujemo na saradnji.
26 “Veliko odbrojavanje e1io je Dragomir Dragi iz Krivelja kod Bora
(26. III 1995) od Jelice Jonovi (ea a-lu Vasa) iz Krivelja (ro.
1923), kome se takoe ovom prilikom zahvaljujemo na saradnji i
mnogostrukoj pomo i.
16
! s D
2.2. “Zore” (Zorii) ili “Pesma zora” (56 ! ) ili “Pesma u zoru za
pokojnikom” (56 -n zor dup-al mort) i obred koji se tom prilikom
odvija;
2.3. “Svedokinja” (Marturia)27 (Marturisîre)28, i obred k , , ) !
D
2.4. @ ()29 ili (56 2 6)30 ili “Rajska pesma” (56 ulu31 i obred
koji se tom prilikom odvija.
4 ) ) nih - ,
27 Marturiu 1 +I" F -.B0" # u Rudnoj Glavi, okolina
Majdanpeka od Marice Todorovi >" -.IB/, # 4 >" -.-./ ( >"
-.+B/"
28 6 ', $, 1 # # 20-27. F@ -.B." 4 >" -.+I/, 1 +8" F@@ -.B." # $
>" -.I./" 6 2 voda” Darko Ribnikar u listu “Politika” od 12. II
1991. citira E. Masson (Masson), < @ , " !! ), ), $ shvatam da
su isti takvi zapisani klinastim pismom u stenu petnaest vekova pre
Hrista! @ J $ , , 1 $" ( () reke štap u zemlju, pokrila ga platnom,
platno zalila vodom i priziva dušu umrlog. Doslovce prepisano od
Hetita.”
29 1 # # i Emilia Masson 19. F@ -.B." ' 4 >" -.20); drugu
varijantu smo preuzeli od *" * , ) * ..., , 1990. , str. 377- 8BID
, " 8BI-8B;D , , 1 # # +3" F@ -..-" e kraj Bora, a šestu G 1 3" ("
-..3" # Bejînar. Svima se ovde, još jednom, najtoplije zahvaljujem
na ustupljenom materijalu, a ) "
30 N. Bot, Strigarea zorilor în Banatul iugoslav, : FF@@, , -.;B /
1-3, str. 46-54
31 Naziv Rajska pesma je zabele1en u Rudnoj Glavi kod Majdanpeka po
kazivanju Pauna Durli a i u Duboanu po kazivanju Slavice Nikoli
.
17
sedmogodišnjeg pomena, kada se rodbina od njega zanavek oprašta, "
%$ 1 $ 1 ) i , ine motive () "
% , , , $ , sanduk “na sofri” ( )32, , 1 familije, a zatim i susedi
$ , $ "33
32 Eesto je pokojnik polo1en u mrtvaki sanduk koji se nalazi nasred
sobe
postavljen na dve stolice ili je polo1en direktno na krevet. 33
Aristofan, 8abe, izdanj Matice srpske, Beograd, -.9B , str. 127
Dionis nudi
izvesnom pokojniku da mu ponese nešto u Had: “Eno baš sad pokojnika
nose nekog. Ej ti! Tebe zovem, tebe ej mrtvae, uj ovee, ‘o eš da mi
to sitnica poneseš do Hada dole?’ ”.
34 N. Bot, Strigarea zorilor în Banatul iugoslav, : FF@@, , -.;B A
1-3, str. 50
18
Plicat mi-o plecat,35
Plicat mi-o plecat, Lerbul moorît. În corne ce or avea (Între come
Me avea), Liganel d-o lega, ............................
Motiv mrkog jelena u varijanti 1 () "36 Na njega je obratio 1 %" u
varijantama iz Rakove Bare i N$, $ $ keltskoj mitologiji.37 ' , , $
, 1, $ 1 7 38 koja glasi: “Šta se sija kraj gore zelene / 4 ' ' 9/
/# dva zlatna roga od jelena, / 2 / U jednom : / U drugom je Mara
sitnoprelja”. Rekli , , 1 ! $ ) ), $ motivom jelena sa zlatnim
“rogovima”39 mitologijama indoevropskih naroda.40
35 Preuzeto od M. Maluckov, Rumuni u Banatu, Novi Sad, 1985, str.
238 36 1 %, Kladovu, Ranovcu i dr. 37 " , ' , - ,
" @, , -..3, " ;8-66, prilog 1, 67; prilog 2, 70. 38( - .# /–
, ", " XX, " 99-9B, , -..0, str. 5-6 39 ." / , " 0" , " , ,
, -.9I, str. 160 i dalje 40 E. Masson, Le combat pour l’immortalit,
Paris, 1991, str. 202 - 213; J.
1 , $ , , -.;;, str. 178 1: 2" " " ( 3% , " " %" , ”, - 1< '" "
4+ ' - )( >" , 5" " 6" , "" -, str" +9", / $" 7 O P / , % - ",
%, + 3%" 8" ) , () , II, str. 363 i 8BI/ % O P , " %
19
Nakon ove male digresije, u vezi s motivom jelena, a radi boljeg ,
$ , )$ , $ ama smeste kod nogu a dve kod glave pokojnika i u ranu
zoru, licem okrenutim prema otvorenim prozorima, >Cîntecul de
petrecut mortul).
M ,41 Jest- P-nflorit, Cu vorvuoril’e pra c’er’, N " # P-m segea,
#P, N !CC C " Numa unu om falea, !C C , LC #P CP, P #P, MC P, = , Q
MC , L )P P "
( ($, $
/% " 7, " % O P" , 0 1 I, " , " CCCXXVI, 2 ' , " I, , $,, -.3.,
"str. 86 u nap" 0; -< " " " % " + "- " " """ % / / , - " , " ' (
" " O ’ ( ). . . " O P ( % ( "
41 M. Maluckov, Rumuni u Banatu, Novi Sad, 1985, str. 238 42 ibid.
, str. 238
20
Kako bismo dalje sagledavali varijante , prikupljene u () , $ ) $,
$ , ) uporedne analize.43
A rasarit, ma rasarito, Un Brad mare-n crengurato, 4, 4-5 Cu cr -
o, N - o. 2, 4-5; 7-8 Da la M, N, ,
...................................... : C !, N a Ca, 3, 1; l1-15;
17-18 , o, ......................................
e un brad mare încrengurato, e încr, o, # el car M, L C Co, LC , ,
...................................... a, e scri MC !"
Nikao mi, ponikao, Bor veliki i razgranat,
Sa granama sve do mora, S vrhovima sve do neba.
A pod njime sedela je, Kurva, kurva Samodiva,
....................................... : , Sa pisaljkom ona piše,
Nikao je, ponikao, ....................................... Bor
veliki i razgranat, Razgranat i prav k'o strela, 5 $, $ , I smrt sa
njim Samodiva. ....................................... On mi crne
knjige piše, Piše ih i prelistava.
43 , ,
21
6 ) ) '
45 2"+ > !& ), kada se
”(Marturia ili Marturisîr) do tri puta, zasadi se pored potoka ili
reke, gde se obred 1, " U uglovima , >flara sar-lu), zasadi se
devet redova bosiljka Kapija takve $ , $ $ suncokretom naziva se
aj, koji se namenjuje pokojniku.
46 V. Haas, Die Unterwelts und Jenseitsvorstellungen im
hethitischen Kleinasien, Orientalia 45, 1976, 200.
47 N. Nodilo, Stara vera Srba i Hrvata, drugo izdanje, Split, 1981,
str. 197. 48 , , 1991, str. 11 49 E. Masson, ibid. , str. 207 50 U
Vedama Svetsko drvo naziva se ;$<- “indijska smokva, Ficus
Indica” 51 " /" , ! , 5, " 88, ,
1970, str. 24, nap. 19; Brad 1 @ jela”, poput hetit. termina
giš"=.7)/, 1 "
52 " 9 , & ! , , 1994, str. 35
53 ibid., str. 35
22
, , $ , ( >emnu mare), detalje: ono mora bitivan sela, na
livadama ili susednim pašnjacima, na mestu ) " % $ eraciju kao
“Veliko drvo” (emnu Mare), $ " 2 >axis mundi) je u središtu
sveta i 1 " obredne, kulturne ili bilo koje druge , “Velikog
drveta”. Kada se dete rodi, “babica” (1) ga nosi do ( , Vasilija54
za svu novoroenad iz prošle godine. Ukratko, ni jedan va1niji
dogaaj zajednice se ne dešava bez “Velikog drveta” 55Takvi obredi
javljaju se u skladu sa opšteindoevropskim mitsko-obrednim
54 6 > /, $ >M/ > $ / 1 < 1 7 î) “Da poras$ , blagoslov
u prevodu: “(ime deteta), da porasteš do tavanskih greda, . . .
kako smo ti videli krštenje i šišanje, a sada 2, , $, ostariš i
osediš u blagostanju. . . ”. 2 , # # , razlog " 6 ' 1 1. I (13. I
po gregorijanskom kalendaru), ili sutradan 2. I (14. I po
gregorijanskom kalendaru) kada se slavi Sveti Vasilije >%"
Sânvsâ), odakle potie i izreka: “Grin2ij se odr1ava na dan Svetoga
Vasilija >%" 2> 6 6). 2 1 $ tuala 1 ( , rada. Glavnu ulogu u
ovom obredu, rekli smo, ima m1 " M1 1) $ 1 , , aM bude $ , 1 M, $
1, što je naziv za supruga. Kada dete dobije temperaturu, valja
popiti vodu u koju se prethodno utapala bez kuvanja “moašina trava”
(arba m1 - Calamintha officinalis - gorska metvica), a ako detetu i
tada ne bude bolje, bajalica obaje takvu " 7 $ >26 21 ili 26 a
m1& ). Ova, nesumnjivo, lekovita trava koristi se protiv
bolesti za koju se veruje da je donose loše “( >m16i, tj. više
m1). Termin, za malaksalost ili visoku temperaturu deteta sve do
frasa “uzele ga ( ” (la luvat m16i) ukazuje na izvesnu dobru ( i
izvesne loše ( , kojih ima više.
55 E. Masson, ibid. , str. 208
23
scenama ije opise nalazimo u hetitskim himnama koje uvaju uspomenu
na “Veliko drvo”, drvo gišEYA(N)- (sumerski alograf GIŠ GAL kao i
akadosumerski GIŠšu RABU su termini za “Veliko drvo)56, koje
obezbeuje dobroinstvo i dug 1ivot kraljevskog para, u tekstu koji
izgovaraju sveštenici, a koji se odnosi na ustolienje kralja: “Kao
što je ovo drvo gišEYA(N)- uvek zeleno i ne gubi svoje li$ e, da
kralj i kraljica isto tako budu zeleni i da njihov polo1aj bude
vean”. Pridev “zelen” je upotrebljen u molitvi za mladost, odnosno
dug 1ivot, kralja i kraljice, u prenosnom smislu, dok bi se izraz
“vean” mogao razumeti kao molba za mo kraljevu i kraqiinu koja bi
se mogla uporediti sa mo ima “Drveta sveta”. Pridev “zelen”, koji
upu uje na to da “Veliko drvo” - s obzirom na njegovu neizmernu
1ivotnu snagu i veitost - treba poimati kao izvor celokupnog
1ivota, pripada, kao i njemu slini atributi, nasleenom motivu, o
emu svedoe i slede i stihovi iz Eda: “Ja znam da se uzdi1e jedan
jasen, koji se zove Yggdrasil, Uzvišeno drvo, poškropljeno, veno
zeleno, ono se uzdi1e iznad kladenca Urd”.57 To, i tako pojmljeno,
“Veliko drvo 1ivota” nazire se u narednim stihovima obreda
Petrectura:
3, 95-109 -ai, Mara, o s pei, M Brad rotato, L- îC< , , M ! , a
ap enguri, - îi, M îloro, î M îloro, e da îto, - , -la cîntatu
cuculuo, La mînatu pluguluo, În mirosu fluoriloro, : ! o, LC
o,
2 $, , , Do okruglog Bora idi, I $< , , Bore dragi, brat mi
budi, Deder savij grane svoje, Da ti vrhove uberem, Da prostrem ih
poda se, $ , Da im ne daš da istrunu, , Sve do poja kukavice, I dok
plugovi ne krenu, # iriše, Sve do jagnjenja ovaca I do bleke
jaganjaca,
56 E. Masson, ibid. , str. 201 57 E. Masson, ibid. , str. 205-206 i
nap. 61
24
Kako smo videli u gore navedenim stihovima obreda Petrectura
(3,95-109), pokajnice zapevanjem nala1u pokojniku da ode do
“Velikog Bora”, “Bora okruglog”58, s kojim se valja bratimiti i
koji valja prizivati molbom, poput samog Bo1anstva, za pomo protiv
greha ovekovog “koji je oslobodio smrt, trule1nost, propadivost,
umiranje i nestajanje"59. Bor (Brad), koji je sámo olienje Boga,
nudi svoje vrhove grana, sa kojih valja ubrati etine za sveopšte
spasenje ovekovo, budu i da vrhovi grana s etinama dose1u sferu
duhovnosti i bo1anske visine, to je nešto što pripada gornjem
svetu, nešto što pripada venosti. U pomalo pastoralnim stihovima
narodni pesnik nam s uspehom doarava, u tre oj varijanti pesme
Petrectura, vreme u kojem nam Brad kao Drvo 1ivota treba da pomogne
da nam se telo ne preda trule1nosti i opštoj propadljivosti; to je
vreme “sve dok prole e ne stigne, sve do poja kukavice, i dok
plugovi ne krenu, miris cve a kad procveta, sve do jagnjenja ovaca,
i do bleke jaganjaca”(3, 104- 109), to je vreme ponovnog ciklinog
buenja i raanja bo1anske prirode.
Na takvo razmišljanje nas obavezuje i obred koji se, rekli smo,
odr1ava ispod “Velikog drveta” kao jedan sveopšti skup sela, kada
su se, pretpostavljamo, prinosile 1rtve paljenice i levanice za
sveopšte dobro i blagostanje jedne mikro zajednice. Ovakvi obiaji
javljaju se u skladu sa mitskim se anjima u stihovima jedne veoma
stare srpske pesme koja je pevana na velikom skupu sela o Sv.
Jovanu (20. januar), iji nam stihovi pokazuju sâm postupak
adaptacije paganskih obiaja hri$ anskoj veri i kojima se
uspostavlja osnovna podudarnost izmeu “Velikog drveta >1ivota)”
i manastira: “Beri se, golem sabore, / Svetski gorski manastir, /
Manastir – drvo visoko./ / Na sovru sveti Nikola, / Kod njega
sestra Marija”.60 Daleko razvijeniji opis “gozbe bogova” u podno1ju
“Velikog drveta 1ivota” nalazimo u
58" 9 , & ! , ,
1994, str. 34-36 59 . , 7 "%", , 1994, str. 128. 60# ":" 2 "
1886, 88preuzeto od E. Masson, ibid., nap. 74
25
stihovima jedne vlaške pesme61 sa istom pojavom stapanja paganskih
obiaja i hri$ anskih verovanja:
C o, : - , 6 C , T !â , # era, N î , L - , # -Ma, # !întu, LC
în-Petru scriitoru, Sfîntu u, M -n sîno, N îno,
U visine sve nebeske, U tisovoj hladovini, Gde je sofra
postavljena, Svecima je opkoljena, A toliko mala beše, Devet aršina
je duga, Sedam šaka je debela, A za sovrom ko mi sedi, Gospod Bog
veliki svetac, A i pisar Sveti Petar, Sveti Jo(va)n Krstitelj, Deda
Nikola sa bradom, Jer je praznik najstariji,
U ovoj “gozbi bogova” koja se odr1ava istog dana kada se sunce
ponovo raa i kada poinje jedan novi kosmiki krug koji nas vodi do
krajnjeg prizora mita vezanog za obnovu prole a62 E. Mason (Masson)
vidi veliku slinost s drevnim hetitskim sveanim obredom kod drveta
Eya koji se “odr1avao u zaista p r v i m d a n i m a p r o l e a”
(kurziv autora) u ast duha vegetacije, Telebina63. Stihovi obreda
Petrectura u svih pet varijanti koje smo izneli, mo1emo zakljuiti,
istiu da se bor (Brad, emnu mare “Veliko drvo”) poštovao umesto
samog Bo1anstva. Mesto poštovanja Boga postaje isto toliko predmet
kulta kao i drvo, a vrhovi njegovih grana i etine nude spas
svekolikog ljudskog roda. Nebeski, bo1anski polo1aj “Velikog
drveta” oitava se i u tome da se u hetitskim obredima prinose na
1rtvu iste 1rtvene 1ivotinje za boginju Ziparvu kao i za drvo Eya,
koje su bile namenjene “vrhu (drveta), delu koji odgovara gornjem
svetu”64. Za nomadski narod Vlaha65 “Veliko drvo” (emnu mare), koje
se u navedenim stihovima obreda petrekatura (Petrectura) botaniki
identifikuje s
"
26
drvetom “Bor” (Brad), bilo je “ 1 zato što je ono podrazumijevalo
vodu, a voda je bila jemstvo ispaše i napajanja stada, od kojih su
ti nomadi prvenstveno 1ivjeli”.66 U vezi s ovim nije naodmet
navesti i slede e rei E. Mason: “Daleko od toga da se naslu uje
njihovo davnašnje poreklo, Vlasi su poštovali svoje Drvo (sveta ili
1ivota) na nain kao i Hetiti”.67
Kada ve spomenusmo vodu, nave$ emo stihove iz obreda Petrectura
koji sadr1e motiv “izvor tihe vode”, vode koju mo1emo nazvati
“vodom zaborava”, jer te vode pokojnik treba da se napije da bi
“zaboravio beli svet”. 68
1, 6-14 C C, N ast-o !CC, L M-o C C, -C , - C, - -, -C ao, NC a,
Lum - -uta,
Da ne skreneš ti ulevo, Jer je tamo tihi izvor, Pored sedi stara
vila, # , 4P 1 Da na putu svom omrkneš, ( , Kad se vode ti napiješ,
$,
Izvor tihe vode, koju zbog njenih svojstava mo1emo nazvati
“vodom zaborava”, pomalo nas podse a na kladenac Urd u stihovima
teutonskih Eda69, nad kojim se uzdi1e jasen Yggdrasil poput Bora
(Brada) u stihovima obreda , ili na “vodu smrti” u stihovima
sumersko-vavilonskog epa Gilgameš.70 U Snorijevim Edama (briljantan
pesnik i istoriar Snorri Sturluson) jasen Yggdrasil ima tri korena,
a pored svakog se nalazi po jedan izvor vode.71 Ispod jednog korena
nalazi se Mimirov izvor, koji skriva mudrost i nauku, ispod drugog
nalazi se izvor Hvergelmir, "buan bakra” iznad
66 N" 7 , Prapovijest spasenja, Zagreb, 1977, str. 124 67 E.
Masson, Ibid. , str. 200 68 . 2. 3 %", 3 , , 1978, str. 157 69 E.
Masson, Ibid str 70, "% "-" , , 1991, str. 111 71R. Boyer et E.
Lot-Falck, Les religions de l’Europe du Nord, Paris, 1974,
371-
372
27
Niflheima “podzemnog sveta”, a ispod tre eg, koji se nalazi na
nebu, nalazi se izvor veoma posve en, po imenu Urd.72 U hetitskim
izvorima, takoe, nalazimo veliko drvo (kattanma eszi) pored kojeg
je izvor vode.73
Pod krošnjom bora (Brada), u prenosnom smislu ' 1, >12ea un Zân
m btrân) (3, 14), u smislu Bog nad svim bogovima podzemnog sveta i
podzemnih voda, gospodar venosti, a, kao što emo videti u daljnjem
tekstu, njegovo ime je sama svetlost, on je nešto poput Ozirisa u
egipatskoj religiji.74 Vlah savremenog sveta je u svojim slojevitim
pre1icima pogrebnih rituala sauvao arhetipsku sliku predaka i
njihove kosmogonije.
Samo ime “Bog najstariji” (Zân m btrân) vra a nas u vreme trakih
Tribala i Dako-Geta, u vreme Homerovog epa, i upravo ga stoga valja
uporediti s trakim epitetom Zeusa i trakog Herosa, “Zeus" (- na
natpisu iz Istanbula i - na natpisu iz Plovdiva < samotra.
“Zeus" + - “dubrava", uporedi gr. “gora, dubrava”, stind. drumah
“drvo” i slov. drm gorica”), s homerovskim bo1anstvom (genitiv )
“Zeus”, eshilovskim “Zeus” (kasnotrako ita se ), s ju1no trakim =
“Zeus” (s prelaskom > ) i samotra. “Zeus” (tra. * potie iz ie.
di(y)es > lat. dies “svetlost, dan, nebo, Zeus”, stind. dyauh
“nebo”)75, koga su Kabiri ( ) ili Dioskuri ( ) poštovali u svom
svetilištu orgijastikog kulta na ostrvu Samotraci ( )76, ali
svakako iz svega iznetog ne treba iskljuiti i Boga neba, po imenu
Ziu, u teutonskoj mitologiji.77
Pod krošnjom bora (Kosmikog sto1era) pored “Boga najstarijeg”, koji
“crne knjige piše, piše ih i prelistava” (3, 17-18), sedi “i smrt
sa
72E. Masson, ibid str. 73ibid str. 74 *" 5" ( 1, Egipatska knjiga
mrtvih, Anijev papirus, Beograd, 1989, str.
120 75 Rum. zua i zî ima dvojako znaenje “dan, svetlost”, ali i
“reci, istina”, isto što
i rum. zu “istina”, odatle bi rum. Dume-Zu u prevodu bilo “Gospod
istine, svetlosti”.
76 " #" 5 , ', $, 6!, -.99, str. 54, 78, 80, 143-146
77H. Uedek-Vejd Baskin, Renik paganskih religija, Beograd, 1988,
str. 133
28
njim Samodiva” (16 cu mara, Somo2iva) (3, 15), koja isto tako “? /
Sve pisaljkom ona piše” (2, 7-8), kao da je narodni pesnik za
trenutak zastao u svom nadahnu u pitaju i se kome e pripasti to
eshatološko prelistavanje crnih knjiga u kojima e pokojnikovo ime
na i svoje mesto.
Samo ime smrti Somo2iva “Samodiva” valja rastumaiti kao pre1itak,
iz mnogobo1akog trakog panteona, nastao od ie. *somo “lino, isto”
(upor. natpis na mermernoj ploi iz Plovdiva: - “lino Zeus” < ie.
*somo- > iran. som “lino”, gr" 4 “slino, zajedniko”, got. sama-
“isti”, stslov. samy “lino, sam” + rum. - 2iva < slov. div(a)
< gr. (beot., korint. ) “bog” < ie. *dye’-u-s “svetlost, dan,
nebo, “ , a nalazi se u istoj ravni s bug. Somodiva “šumska/brdska
nimfa”.78
Somo2iva je u Vlaha severoistone Srbije, pretpostavljamo, i ime
jednog od mogu ih bo1anstava sudbine nazvanih opštim imenom
Urstorii (Ursi)79, po njegovom glavnom obele1ju “prelistavanja
crnih knjiga donjega sveta i odluivanja o konanoj smrti pokojnika”,
poput slovenskih Suaja, skandinavskih Norni80, rimskih
Parki81,
78 " #" 5 , ibid. , str. 61 79Valja uporediti rum. urs
“medvedica”< lat. ursa “medvedica” s rum. @
“”, onda rum. @i (@i) “” s rum. ursai (rum. ursai) “medvedic ”, kao
i rum. glagol ursat , < " 5( , - , ( + o 5 6 , , 1985 , br. 6,
str. 86. nap. 2
80U skandinavskoj mitologiji Drvo sveta je 1 Igdrasil (Yggdrasil),
koji podupire Univerzum, svojo $ 1 %, , 1 $ , Niflheima (donji
svet), pored kojih se nalazi po jedan izvor: izvor Hvergelmir u
%!), 1 $ %), drosti u zemlji divova i Urd, $ " ) * - Norne (ove
Norne svakodnevno vodom sa izvora polevaju Jasen Igdrasil , $ %) ,
H $ /, " " " , , , $ iz mora ispod Drveta; jedna se zove Urar,
druga Vernandi, - # - < , 1 ) koj " @ $ ) *< % , , % $, $ 1
," " " $ 1 (Vidi, 5" N - ' , #" , Leksikon religija i mitova drevne
Evrope, Beograd, 1992, str. 170-179).
29
grkih Mojri ili Fata82 i hetitskih Gulsesa “one koje seku, rezbare
ili pišu”83 knjige 1ivota ili smrti, a koje se slobodno mogu
svrstati u red gore navedenih bo1anstava.
U vezi sa stupanjem kralja na presto, u jednom prastarom hetitskom
obredu, koji se odvija ispod arobnog kosmikog drveta Eya84, koje se
kod Vlaha naziva emnu Mare, odnosno Brad, saznajemo za dva, od
svega tri, imena suaja : “Kada 2 ! *" ti, ja te šaljem na More, i
kad budeš išao, gledaj dobro ko se nalazi u zelenoj šumi‘ . . . A,
on (Stablo) pita još: ‘Šta rade one’’? A, on (orao) * puna (omotana
vunom), i one tkaju godine kralja . . .’” 85
Du1ni smo dati objašnjenje da je orao znak dostojanstva, insignij
bo1anstva poput Zevsovog i Jupiterovog orla u grkoj i rimskoj
mitologiji86, a da se ove tri boginje-suaje nalaze neizbe1no
povezane sa Kosmikim drvetom Eya, koje vlada svim i ureuje sve;
vidimo to na osnovu stihova: “ vretena ..., pa tako ovaj prizor
sadr1i u sebi verovatno u da ih ima tri, dok stih “ !”, navode i
prethodno njihova imena ukazuje na njihov htonski karakter. Kada
Stablo (axis mundi) šalje orla, koji 1ivi u
81 , , 1 , " 2
$ , , 1 , () ' , $ 1$ (5-> 11). Dakle, Parke (Klota - vreteno,
Lahesa - globus, Atropa -vaga, $ / 1 - 1 smrti svakog pojedinca.
Vidi: *" , $ " 1 % - /% , & , II izdanje, Beograd, 1978, str.
272-273
82 >'-prelja, Lahesa-sudbina, Atropa-/ 1 ) 1 , ) " Vidi: Il. ,
XVI, 431 i dalje; XX, 127; XXII, 303; XXIV, 209; Od., VII, 197;
Hes. Th., 217 i dalje; 901 i dalje.
83 Emilia Masson, ibid., str. 207 84E. Masson, ibid., str. 206; H.
Klengel, Papaja, Katahzipuri und der eja-Baum.
Ervägungen zum Verständnis von Keilschrifturkunden aus Bogazky LVI
17, Eothen, 1988, 104
85 E. Masson, ibid., str. 206 86 . 9 , , , 1994, str. 94-
100
30
njegovoj krošnji, dakle u gornjem svetu bogova, kao svoga glasnika,
na More, to se ne odnosi, rekli smo ve , na šumovitu obalu Crnog
mora87, ve je to “mitsko more Arijaca”88, ono koje se nalazi u
podzemnom svetu, na ijim je obalama veito zelena šuma i koja ostaje
1ivo u se anjima Hetita.89
Ovaj komparativni ekskurs, u vezi s bo1anstvom Samodiva, sainili
smo radi što boljeg sagledavanja njegove uloge i znaaja u
indoevropskoj mitologiji.
Narodni pesnik nije ostao ravnodušan prema njenom nakaznom izgledu,
pa ju je slede im stihovima obreda oslikao:
6, 20-21 Lae agra Somoiva, tuot Ma M-aea, 2, 19-28 #- - , o MC , LC
boldo, LC , Da ve Ca, Pi a fuocu s- C, Nu- , C , -s boldo, #- , 3,
59 C , 4, 48 - MC ! , 5, 17; 22 LC ,
................................... CM a t ,
Sedi crna Samodiva, Samo sedi i prebira, Ubio je Gospod Bog, Al’ je
suva i visoka, @ ), A i zubi izoštrenih, Vidi kurva šta govori,
Neka je vatra sagori, Nisam suva ni visoka, Niti zuba izoštrenih, %
), ( , ( , , ( , I sa kosom raspletenom,
...................................... Ceo svet si uplašila,
87 H. Klengel, ibid., 105; V. Haas, ibid., 200 88 N. Nodilo, ibid.,
197 89 E. Masson, ibid., 207
31
Na osnovu stihova iz pet iznetih , Samodiva je suva, visoka, crna,
raspletene kose, buljavih oiju, izoštrenih zuba; u tolikoj meri,
dakle, nakaznog izgleda da joj se narodni pesnik u jednom stihu
lino obra a: "Ceo svet si uplašila” (5, 22). Na to ona odgovara:
“Nisam suva, ni visoka / niti zuba izoštrenih / ! $”, pa nastavlja,
“ / i od Boga ja sam dana”. Svakako, opis Samodive kao visoke crne
1ene s raspletenom kosom, buljavih oiju i izoštrenih zuba, koja
sedi pokraj izvora “vode zaborava” u podno1ju “Bora” (Brada)
(“Nikao je, ponikao / Bor veliki i razgranat / A pod njim mi zasela
je / Kurva, Kurva, Samodiva / ? knjige”) na samom ulasku u donji
svet, toliko nas, nedvosmisleno, podse a na staru vešticu u
hinduistikoj religiji koja sedi pokraj glavnog ulaza u pakao, na
obali Baitarani ili “reke tri puta”, koja sa pokojnika skida ode u
i veša je o granu drveta koje raste iza nje. Ova veštica umesto
oiju ima vatrene tokove koji se okre u i koji nas pomalo podse aju
na “buljave oi” Samodive, a visoka je preko šest metara, što bismo
poistovetili sa pridevom Samodive “da je suva i v i s o k a”, a
krasi je i pridev “c r n a”, osobina koju imaju sva bo1anstva
donjeg sveta.90 Stih koji nam daje do znanja da je ona “od Boga
dana” i da “crne knjige piše, piše ih i prelistava”91 (mada nas
stihovi 3, 11-18 opominju da je to mogao biti Zîn “Zeus”), donekle
nas podse a na Eandraguptu, jednog od pomo nika Jame, vladara
podzemnog sveta, koji je imao funkciju letopisca ljudskih dela; da
ita u velikim knjigama, zvanim Agrasandhani, istoriju 1ivota
mrtvih, na osnovu kojih je Jama izricao presude u hinduistikoj
religiji.
Na takvu pomisao došli smo nakon i$itavanja slede ih stihova iz
obreda :
1, 54-62 S e ruo la Dume-u e- , M , % C C ,
Pomoli se Gospod Bogu Da te u belu upiše, Da te izbriše iz crne,
Nema te u beloj knjizi,
90 " *" , $ ,
rad.
32
C C , N -a umpluto, Ni s-a perduto, N e p, , 3, 22-27 î Co LC îta
înkinato A s- prostîm. a: “a îi M- !CMCo! Nu î s-a
perduto,..”
( , Bela knjiga jeste puna, Olovke su izgubljene, Crna knjiga nije
puna, =$ , Od tolikih molitava I od tolikog klanjanja Hajde da joj
oprostimo. Samodiva na to veli: ; R Olovka je izgubljena,..”
U ve navedenim stihovima obreda (1, 6-14) naglašena
je bojazan koja se mo1e svesti na slede e: “Da ne skreneš ti ulevo
/ jer je tamo tihi izvor”, kako ne bi došlo do ispijanja “vode
zaborava”, da bi u slede im stihovima pevice preporuile duši
pokojnika da skrene udesno.
Kako se na levoj strani nalazi “voda zaborava”, razume se da je
leva strana sedište zlih bo1anstava, odnosno demona92, a desna
dobrih bo1anstava, pa tako i pevice u vlaškom obredu preporuuju
duši pokojnika:
1, 16-18 apta, M o, -o-M-a înfluorito,
Nego skreni ti udesno, Prema crvenom obzorju, Gde je procvala
jabuka,
a jabuka je, veli narodna pesma iz Bosne, nasred raja rasla, na
pakao grane nadnijela93, pa se još i veruje, u vezi sa tim, da je
“jabuica” koju qudi imaju u grlu (a 1ene nemaju) postala od jabuke
koju je Eva dala Adamu pa mu je od straha, kad je ugledao Boga,
ostala u grlu94. Zanimljivo je napomenuti da je jabuka “jedan od
atributa nordijske
92.. / , . 0. , " , ,
1994, v. jabuka 94 " 9 , ibid., v. jabuka
33
(germanske) boginje donjega sveta Hel"95, k erke zlog boga Lokija.
Dakle, sve što bi se ovde moglo re i u vezi s drvetom jabuke96 ne
mora biti shva eno kao plod uticaja hri$ anstva. Mo1emo je smatrati
senovitom, htoninom biljkom još iz prehri$ anskih paganskih vremena
kod mnogih indoevropskih naroda, pa tako i kod Vlaha na tlu
severoistone Srbije.
Ukratko, ono što se pod uticajem hri$ anstva naziva raj u
topografiji donjega sveta, u verovanjima Vlaha nalazimo na desnoj
strani, gde su smeštena dobra bo1anstva. Sa1et, ali i detaljan,
opis jednog dela donjega sveta izne emo navode i pojedinane stihove
iz svih . Pokojniku se, dakle, nala1e da nakon skretanja udesno
prema crvenom obzorju, gde je procvala jabuka, ide:
2, 52 ao la vae, cam la vae, 3, 29-31 M M a-, MC ,
S 1, , Da odeš u visoku šumu, Visoku i lepih kruna,
LC - e e, 2, 55-56 Aa casa Duomnuluo, a , o, 3, 38-39 # Mare? # o,
5, 43-51 , LC î, 7, >/, înd va a, îare, Da cînd pu Merare, LC C
ra va a, -C primM ii,
@ $ , 7 , Sva od zlata i od srebra, 5 ? Gospod Bog sa majkom
svojom, Tu je izdanak od vrbe, @ , I kad budeš prelazio97, Ti se
vrbom pripomogni, @ tad , 7 $ raj pre , # $,
95 "" , 2, 106, preuzeto od " 9 , &
! , , 1994, str. 94 96 Biblija, Postanak, 3, 3-13, Zagreb, 1976,
str. 2 97 Kada bude prelazio “preko mosta” donjeg sveta.
34
-C Mk Mîi, 6Mîi, ferM îire, 2, 61-63 # urii, Patruî MC, !M , A tr,
M Mo, 3, 43-48 Da-n ocolu lor rîndo, Sî M o, -mare, N e a- , -, A-
e cu vorba , 5, 52-59 La f e, -C are, La fer alo, -C ae, La fer
alo, -C eo, La fer e, -C o,
Da otvoriš sebi vrata, Sve vratnice i prozore, Al’ pre svega rajska
vrata, E ) , $ P , 2 ) , 1, Da ne svratiš ka velikoj, ( , Ti se
svrati samo maloj, = ) , Kod prozora sa Istoka Da ugledaš sunce
sjajno, Kod prozora sa Zapada # , Kod prozora sa Severa Jaganjci ,
A sa Juga kod prozora, # ) ,
Motiv poput mladuneta poskoka, odnosno zmije, vrbinog izdanka
i zlata u Raju ne treba posebno objašnjavati, jer su u tesnoj vezi
sa kultom mrtvih kod svih indoevropskih naroda. Spomenimo samo da
se u hetitskim izvorima, kao i u Edama, nalazi motiv zmije, a u
vezi sa Kosmikim drvetom Eya, koje predstavlja sliku tri kosmika
nivoa, u više navrata. Koriste i se metaforama o tri kosmika nivoa,
sastavlja stare himne zabele1io je: “Krila orla on je vezao, b r a
d a t e z m i j e on je vezao u klupe. Jelena pod drvetom Eya on je
vezao”. Na ovu sliku se nadovezuje odmah jedna druga jasnija,
doduše u jednom drugom mitsko-obrednom kontekstu, koji odra1ava,
isto tako alegorino, ideju o tri sveta: “z m i j a zauzima koren;
pela dr1Si središnje mesto (ili krošnju); a orao ima sedište u
granju. Dole z m i j a obavija koren, a pela kru1i oko stabla”.98
Sovjetski strunjak
98 R. Boyer,Yggdrasill, La religion des Anciens Scandinaves, Paris,
1981, 207- 208; R. M.Meyer,Altgermanische Religions
geschichteLeipzig, 1910, 392
35
Ardzimba, uporedivši hetitske podatke sa podacima koje je prikupio
sa podruja istonih Slovena, uspeo je da pove1e zmiju sa korenima
Kosmikog drveta, odnosno sa donjim svetom99. Evo i stihova iz Eda
koji spominju zmiju u vezi s korenom kosmikog sto1era, odnosno s
donjim svetom: “. . . A ! Yggdrasil . . .”, ili stihovi iz
Snorijevih Eda: “" Nj iznad svih svetova. . . ! . . . veverica t. .
. i prenosi poruke. . Ali u . . . ima toliko z m i j a”.100 C
obzirom na to da je, prema Bibliji, zmija prevarila Evu i Adama
usred Raja101, 4, 1 # saznanja dobra i zla, odnosno Drveta 1ivota.
Da bi se došlo u zemlju 1) $, , ) kraj samog mosta za prelaz u raj
kao , sadi po grobljima, kao i da se o Svetoj Trojici, kada se “!!
dušu, " “ ” na Pobusani ponedeljak, , ) mladica.102 Da se vrba ip ,
da na njenim granama vole da sede vile, baš kao i na granama
orahovog drveta, ne smeju.
Opšta pojava u svih naroda je verovanje da zlata ima u izobilju u
donjem svetu, pogotovo u onom delu gde obitavaju duše pravednika, )
. Ovde bismo kao $ 5" , 1 “Na onom svetu . . . odnosno u Raju . . .
sve blista u sjaju, jer zlata toliko ima da se i na zemlji presipa”
i da “Duše umrlih sede na zlatnim
99 " 5" $%, 0 "
* < #", 1977., 219-220; Ibid., & + 7 . ", -.B+", .I
-
stolicama, spavaju na zlatnim krevetima. % , ! . Tamo je sve od
zlata.”.103
Da bi se došlo do tolikog zlata u Raju, koji je izraz opšteg
blagostanja donje , “rajskog mosta” ( a raulu)104, koji je kod
vlaškog stanovništva brdsko- mitsko-obrednim stihovima obreda
:
5, 40 apta, 2, 65-66 Da o cr -a ajunso, LC a rauluo, 1, 93 î , 2,
67-70 Q o, Mî , Pe a tr a t , Stîcl MC , 3, 87 C C , 2, 71-77 Au, D
, o e fric , Da la capatî C, , 7, , LC î C, e un pu î, Cînd nopî
Merare, LC # îga, 3, 90-94 , , ame, >#/ C o, N a e luma pacat ,
e-n
( , Ja verujem da si stigla, Stigla sve do rajskog mosta, Most je
tanak kao konac, Kao kolski trag je širok, ' , Preko njega svi
prolaze, I staklast je a i klizav, Evrtasto je otesan, =, 1, , A na
kraju ovog mosta, Ima, Tino, mala vrba, A na vrhu vrbe ove, Izleg’o
se mali poskok, , Gospod mi te tad poziva,
, , , I na dole nemoj gledat’, Samo grešan svet je tamo, Pokriven
zelenom vodom
103 $ " , 5 ! , 5
XIV, , -.8., str. 41 104 4 kod Vlaha Ungurjana u okolini Bora za
potrebe
obreda “ ”.
37
M-C M oco" I zmijama opkoljen je.
Poreklo pomenute predstave prelaska duše pokojnika preko provalije
i uskog mosta ili brvna u stihovima obreda , veoma je zanimljiv
problem, utoliko više što znamo da su predstave o drugom svetu kod
Traana, Ilira, Helena, Rimljana, Slovena i drugih naroda koji su
dominirali Balkanskim poluostrvom bile sasvim drukije.
Slina verovanja o prelazu duše pokojnika na drugi svet preko uskog
mosta ili brvna zabele1ena su u jednom maarskom srednjovekovnom
spevu sa tematikom prelaska na drugi svet105, zatim kod crnogorskih
doseljenika u Kosanici, gde se u raj prelazi preko provalije premo$
ene dlakom106, i u verovanjima Kua u Crnoj Gori, gde se na drugi
svet prelazi preko dlake i gde taj put traje 70 dana107, dok se u
verovanjima kukih Muslimana u d1enet (raj) prelazi preko tanke
metalne oštrice.108 U verovanjima stanovništva podunavskih sela
Bugarske postoji ista predstava o prelasku u donji svet preko dlake
ili tankog brvna.109 Sline predstave su postojale u staroiranskoj
religiji, gde se carstvo vrhovnog boga Ahuramazde nalazilo iza
kavkaskog vrha Elbrus, koje je odvajala provalija premo$ ena
dlakom. U toj provaliji se nalazilo carstvo Ahrimana, boga zla i
tame, gde bi duša, ukoliko nije pravedna, propadala, a odatle bi
posle oi$ enja odlazila Ahuramazdi.110
Slinosti se, pored Zeevi evih pretpostavki o poreklu mosta donjega
sveta na Balkanu111, mogu objasniti i uticajem iranskih
105 Eastern analogies of Lorinc Tar’s descent to hell, Acta
entnographica
Academiae Scientiarum Hungaricae, Tomus 15, Budapest, 1966, 305 106
. , # ! * , 5
X, , 1935, str. 127-128 107 Kod Vlaha severoistone Srbije
opraštanje od pokojnika nastaje tek nakon
sedmogodišnjeg pomena. 108 " * , 8 , " 6"
XLVIII, , 1931, str. 303-305 109 1 ", . +
, 6!, 1940, 179-181 110 " > ,
38
Indoevropljana, Hetita112, koji su, “B nema sumnje, putem kojim su
kasnije pošli Kelti113. . . iz Trakije – zemlje iz koje su, kako
se, pretpostavlja . . . došli”114, ali i “uticajem 2 * !Ckaza do
Balkana i Pirineja’”.115
Kada je duša pokojnika upisana u belu, odnosno u crnu, knjigu,
ukoliko je pokojnik 1iveo 1ivot pravednika, on sti1e u Raj preko
uskog mosta ili brvna, gde ga doekuju knezovi i kneginjice, pa
kmetovi i kmetice sa prostrtim trpezama, upaljenim kandilima kako
bi ga što bolje opremili za dalji 1ivot u njemu. Svakako, u Raju se
ve nalaze probrane duše pravednika koje se u stihovima obreda
nabrajaju.
Potom se pevice još jednom savetodavno obra aju duši pokojnika, da
bi ve u slede im stihovima dale topografski prikaz sa daljnjim
uputstvima kako i šta valja initi, kao i detaljnim opisom rajske
doline, koja je podeljena na Bo1ur-polje i Pašnjak sa 1utim
(ivanjskim) cve em. Na kraju, pokajnice (pevice) se i same
opraštaju od duše pokojnika pošto su je ispratile do rajske
doline.
Predstave o donjem svetu i zagrobnom 1ivotu u Vlaha severoistone
Srbije116, podunavskog stanovništva Bugarske (koje mahom potie od
srednjovekovnih vidinskih Vlaha117), Maara (ispoljene u jednom
njihovom srednjovekovnom spevu koji je
112 R. Dussaud, Les Religions de Hitites et des Hourrutes, Paris,
1945;Vidi " "
#, " " , $ #, $ , #" "! ! ", ", 1979.
113R. Statlender, Sumerani i Hetiti, , * Mistika, Zagreb, 1990,
str. 76
114 ibid, str. 75 115" ' ,. 116ibid., str. 48 117 *" ! - 7, #
$+D-+E , 6!,
1975; ibid, Turski zakoni i zakonski propisi iz XV i XVI veka za
Smederevsku, Kruševaku i Vidinsku oblast, Beograd, 1974; ibid, ) -
F#F#A , 5 8--8+, , -.;., str. 65--I.D , > 1 % " >F(-F(@@@ /,
5 0+, , -.BB, " +8-77
39
verovatno bio spevan pod uticajem tamošnjih Vlaha118 koji su se, sa
vremenom, dobrim delom doselili na brdsko-planinsko podruje
severoistone Srbije, gde su danas poznati pod imenom Vlasi
Ungurjani, odnosno Vlasi sa podruja Ugarske119), starih crnogorskih
plemena (Kui, Špani, Mataruge, Bukumiri, Krii, Macure, Matagu1e,
Malonši i, Piperi i dr. )120 i starih indoiranskih plemena, koja su
obitavala, oko polovine II milenijuma pre nove ere, u volško-
zakarpatskim stepama, iznenauju e su sline.
Obiaji nekih kavkaskih plemena imaju tragova susedstva sa starim
indoiranskim plemenima, koja su, rekli smo ve , verovala da se
carstvo njihovog boga Ahuramazde nalazilo iza kavkaskog vrha
Elbrus. U etnološkoj nauci utvreni su i neki obiaji s Kavkaza slini
s arhainim obiajima u oblastima istono od linije Risan - Nikši -
Bijelo Polje, gde je rasprostranjen stariji novoštokavski
zetsko-sjeniki govor121, kao i s nekim obiajima ostalih dinarskih
oblasti.122
Budu i da su motivi koje smo naveli manje ili više nepoznati
narodima poput Traana, Ilira, Helena, Rimljana i Slovena koji su
dominirali Balkanskim poluostrvom, smatramo da su oni u segmentima
koje nalazimo kod Crnogoraca iz Kosanice i kod ) ' na prostorima
gde se pominju srednjovekovni katuni Vlaha, u srednjovekovnom spevu
(XI vek) kod Maara i kod podunavskog 1ivlja u delu Bugarske
preuzeti i prihva eni od Vlaha, a oni su opet mnogo bolje sauvali
sveopštu indoevropsku tradiciju u svojim verovanjima, do koje su
isto tako mnogo dr1ali Hetiti i indoiranska plemena koja su bila u
bliskim dodirima sa narodima Kavkaza. Jasno je, ukoliko prihvatimo
tezu R. Statlendera da su Hetiti iz Trakije preko Bosfora prešli u
Malu Aziju, a da su Vlasi velikim
118 N. Draganu, . 6 AF-FA#! 1 ,
Bucureti, 1933. 119 $" :, Podunavska prapostojbina Slovena: legenda
ili istorijska realnost ?,
)" " 6, F:@F, , -..8, " +---217 120 ." / , " * . . . , str. 82-88
121 &" '$ , 2 $
stanovništva i njegovih odnosa sa balkanskim starincima, Godišnjak,
knj V, Centar za balkanološka ispitivanja, knj. 3, Sarajevo, 1967,
str. 208
122 &" '$ , Neke kavkasko-balkanske kulturne podudarnosti,
Godišnjak, knj. IV, Centar za balkanološka ispitivanja, knj. 2,
Sarajevo, 1966, str. 117-145
40
delom potomci poromanjenih Traana, ako ne i Kelta i Dako-Geta,
preuzeli, sublimirali u svoja verovanja starobalkansku tradiciju na
koju je pored samih Hetita imao veliki uticaj i sveopšti
praindoevropski etnos koji se nekada protezao od Kavkaza do Balkana
i Pirineja.
* * * Petrecatura in funeral customs at the Wallach in the
northeast of Serbia
The Petrecatura rite is a recorded only at the Wallach in the
northeast of Serbia mountain area and in the mountain settlements
of Banat, Vojvodinci, Soica and Grebenac.
This is so-called “funeral crying song” which gives the advices and
helps the dead person soul, so it would be provided well in the
under world.
The rite begins after the death when the relatives, close and
distant and later the neighbors aproach to the deceased intending
to their dead relatives souls candles or something else. The
deceased lies on the table and people pass by with the gifts for
hours. Then they light the candles and penitents (three or four)
with the lighting candles, towels and the money which they are paid
out, cross themselves and start the Petrecatura rite.
We identifyed many motives in the verses of this primeval custom
and we worked out on some motives interesting for us. In some
segments we compared them with Rig-Veda, Sumerian, Babylonian,
Hittite and Teutonic (Edda and Snorri’s Edda) sources as well as
East Slavic and south Slavic ethnology material.
The following motives are presented: the Space Tree or Axle (axis
mundi ), which was respected like the God himself; the Aryan myth
sea, the place where the deceased souls rest in peace; “the still
water spring” from which the deceased soul have to drink “ the
forgetting water”; the underworld supreme God Zân “Zeus” who is the
epithet of Thracian Heros and next to him the death Somoiva (<
ie. * somo “personally, same” + ie. *dye’-u-s “light, day, sky,
Zeus “) to whom this eschatological Thracian leafing through the
black books
41
and registering the deceased souls belong; motives of the left and
right side, the apple, the willow, gold, the snake, the haven
bridge which only could be crossed by the righteous men blassed
souls; the haven valley and God DumP ) H)) ) H by the God and the
dead relatives souls.
42
RECENZIJE
“Ljudi se u stvari boje, zato su surovi. Napad je odbrana koju 2 !
lijeka surovosti, jer nema lijeka ljudskoj nesigurnosti.” (G2,
Beograd, 1981, str. 153). $ *
:5(2:6 5N2(@T: “PETRECATURA 6 2 4*%@ 2@E5=@5 '2# (:5J5 *(*42@72E%*
4@=* PRIMEDBE RECENZENTA originalu rukopisa 1. , usmeren
etnografski i etnološki prilog na temu boljeg poznavanja i
razumevanja kulta mrtvih kod ()" % 1, , , 1 " nepotrebna, neka
pogrešna, neka su prosto nedopustiva u iole , pretenzijama. Pre
svega, autor se u naslovu obavezao prema jednom delu kulta mrtvih,
tzv. “pogrebnom” i trebalo je da bude potpuno dosledan, ukoliko mu
je bila namera da osvetli ovaj, po , $ 1 " Nepoznavanje osnovnih
etnografskih kategorija vidi se odmah u prvoj D 1 ) " ) aja niko u
etnologiji do sada nije bavio,
43
, $ ) ()" % " , ali etnolog savakako nije, tim pre se postavlja
pitanje kompetencije kad ovako sudi! Bolje ) -) ) , ! poznavati da
bi se otkrili njihovi finalni proizvodi kao sinteze po ambiciji,
karakteru ili ostvarenom metodu. Da ne komentarišemo ) ) R & 1
Emil Dirkem, * neki Marsel Mos, Samoankama neka Margaret Mid, Luis
Morgan ili Franc Boas, ! 5 Evans- itd. Da ne pominjem kapitalna
dela svetske etnologije iz pera Malinovskog i Levi-Strosa ob$ " ()
1 () > pominjem). 2. U ovom pasusu, kao prethodnom, nedopustivo
je poigravanje sa “opštom” kulturnom slikom jednoga etnosa na
osnovu ocene laika, 1 -..I" golobradi poletarac 4 G" '$ , !
srednjoškolca pohvalno , , s , $ " % , , $ ) D njih ima u svakom
narodu, i one imaju karakter socijalne i staleške kritike; nisu
dakle direktno u vezi sa osnovnim crtama same kulture, , 1" (2 a).
# 1 , u osnovni , >$ 1 "/ , primaju se zdravo za gotovo ocene o
rasprostranjenosti i odsustvu , gu koji je ovladao metodama i
44
$" 2 , , 1 $ , – ) anketica – 1 bi da razjasni one momente koji su
mu " 7, , 1 1 , , kontrolisanim zahtevima. Primedbe se stavljaju i
na njegovu neopreznu formulaciju o “reinkarn (), metempsihozi. (2
b). Naziv “pokajnice” i njihovo implicitno svrstavanje u ! ,
“petrekature”, pokazuje ozbiljno izneveravanje (i nepoznavanje)
etnografskog konteksta samoga obreda, pa i stanja u kultu mrtvih
kod () " 2 ) ) $ 1 $ ) 1 s" > u svom radu otvoreno priznaje da
analizu i “veliku” $ ; , nekoliko prikupio i štampao jedan
etnomuzikolog, a nastanak ostalih 1 ) ja etnologije, ali laika i "/
, $ 1 koje pevaju nad odrom pokojnika “petrekaturu”, bez obzira na
metod , etnografskom kontekstu niti proizi " N zapravo promašaj
zbog toga što nije ni pokušao da shvati osnovnu ! " 5 !, 1 " %1 $ $
. To su " % , > prelepe) obredne pesme.123 3. Klasifikacija je
neta, kategorije i rodovi materijala koji se klasifikuje. Smešno je
i pokušati
123 4 , )
!) () >tzv" " + ) dao sam u svom radu sa Prvog simpozijuma u
Sveljigu.
45
klasifikaciju samo sa par oskudnih primera, iz druge ruke i bez
dobrog poznavanja ) " 5, , poznato koliko se i kada sve peva u
kultu mrtvih kod Vlaha danas, a još manje koliko se i kada pevalo u
minulim a ne tako davnim vremenima. Nad tako prikupljenim
materijalom – ne samo sinhrono i ), -rumunskom prostoru – 1 $
eventualna klasifikacija, ali ona bi po svom karakteru bila od
interesa 1 same etnologe. Elementarno nepoznavanje stvari autor
pokazuje kada brka verbalne i kantativne forme (primer sa
svrstavanjem Gospodnje ...” i “Velikog odbrojavanja” u
“zapevavanja”, jer ovu bajalicu nikada ne prati pevanje.124 $
“obredne posmrtne pesme” svrstava marturiju, jer marturija sama po
a se ) 1) > , $ "/" 6 ove neargumentovane i neprihvatljive
klasifikacije, bolje je da se autor , funkciju – dakle da odredi –
“petrekature” u pogrebnim ceremonijama Vlaha. Mnoge bi pogrešne
“sinteze” automatski izbegao i rad bi mu bio koristan i
upotrebljiv. 4. 2 , u metodološkom smislu, ka " 4 je 1 , D $ , , na
1 ! – ne mora biti od interesa za javnost, $ , , " , na ovu temu u
jednom od davnašnjih brojeva “Razvitka” koji je, mada bez vlaškog
originala, veoma upotrebljiv za komparaciju i analizu (zapisan od
jednog /" 2 ) ,
124 Uzgred, “% (
D , ) () < , , %- mare”.
46
" ba obuhvata i veštinu ispisivanja tzv. 1) , ) !" BIU ) ! $ 1
pojašnjenju osnovne misli koja se razvija u studiji (mislim na
fusnote eksplikativnog karaktera, ne na one u kojima mora da da
reference !) /" < & ' D ) ) " 5. Ista primedba (kao i
gornja) va1 " 5.1. $ ! , , , $" 5, ) vrlo brzo zaboravlja. Iz ovog
lapidarno saopštenog cilja rada izvire i osnovna zamka u koju " 6 $
$ 1 " Teoretski postulat koji se ispituje i gradi i metodološki
postupak koji se pr , , $" ' , < -funkcionalna i
semiološko-simb" % " % ) " ) , , , koje po neki dolaze što prirodom
samog uzrasta, što nekontrolisanim , , " > GR/ , , $ tim
godinama ... 5.2. , , 1 $ " @ etnologije da se na osnovu
neposrednog posmatranja, a potom , K " idealtipski obrazac na kome
se, kao predlošku, vrši analiza. Redeskriptivne tehnike i
minuciozno stratigrafsko operisanje sa etnološkim “ajtemima”
savremenom autoru 1 $ 1 mnogobrojne i suštinske redukcije i
transformacije.
47
5.3. % , ) $) , ) > na osnovu literature; ona postoji ali je
ostala izvan domašaja autora, što pokazuje da, pored terenskih,
nije izvršio ni kvalitetna ! 1/" 6. $ * je " * 1 memoare, ali ne
spadaju u seriozni epistemiološki materijal. Ozbiljna - , > !, /
" 7. Da je tekst rada koncipiran u skladu sa naslovljenom temom, a
s obz 1 2 radom – ovakve ! , !" 8. analizira su po karakteru
“rajske pesme”, jer je njihova obredna funkcija da se pokojnik
otpravi u Raj. Treba razlikovati naziv same pesme od naziva
konkretnog rituala u pogrebnim ceremonijama. Svuda se momenat
iznošenja , , samog pevanja menja se od kraja do , " 1 () !)
inicijalnim formulama- 1 motivom pesme. Neoprezno operisanje sa
neproverenom 1 1-terence " informatora u ov ! < 1 ) ) " @ <
1, a , , ! , , $ kojom traga. (Postoji i obavezna literatura o ovom
aspektu etnološkog R/" ' ! > $
48
, $ /, bude i više podataka o njima; ne iz puke zahvalnosti i
pomena (kao što / ) ) > dokument o profilu nosilaca /" 9. = ) )
) !, ! " Autor mora da se reši opake bolesti pokazivanja “suvišnog”
(bolje < !/ R 10. 2 $ , , , " , na , $ mitologije “mnogih ) """
, '" 4 )$ < petrekaturu, 1 R % $ " 11. Fusnota br. 22 je
nepotpuna, samim tim suvišna. Ko je , kada, ! 1 selima? 12. Fusnota
26" 1 < , ) 1 J $ antropogeografi otkrili tajanstveni narod
kojima je jelen, valjda, bio 1 V=V" 5or koji $R ' 1 1 kako od
imenice “jelen” nastaje pridevski oblik “jelin”, pored tolikih 1) =
R ($ & " % !, štetna. 13. ( 1 " 6 $, pokušava da analizira
petrekaturu kao mitološki materijal, da u ) $ $ , ih izdvoji, da
konstruiše njihova svojstva brikoliranjem folklorne gr, )
49
kulturo- " % ) etnogenetske teze o Vlasima! Zato je rad ispao
nekonzistentan, i zato je neprihvatljiv. Studije ovog obima treba
da se ogr aspekt problema, a ne da se razliju na više tokova. Iz
pasusa, uz koji , 1 , " 14. E ovu rada () W 15. % $ , " # u svojoj
knjizi o muzici N, bio obavezan da u prilogu rada dâ preostale
primere koje je dobio od saradnika, a koji su, avaj, ostali poznati
samo njemu. Kako misli da , sudova i ocena, a da ne govorimo o
potrebi da se njegova analiza dalje $ ) " 2 suštinsko pitanje
koliko je imao pravo da od više samostalnih pesama, ) , W '
novokomponovan , ( W tezu da je nekada u narodu postojao jedan
celovit pramodel, koji se u W , ma po sebi " 5 1 , nas je u sumnji
koliko je ispravan. A od ispravnosti postupka zavise 1 " 16. , $, $
Emilijom Mason, i njenom “hetitologizacijom “ Vlaha. Bilo bi za
našu nauku mnogo korisnije, ukoliko je temeljno upoznao rad ove
naše !, " Emilija Mason ! )) , $" @ , < () $ $ 1, 1a je “Ljemn
mare” (=Veliko Drvo) po svaku cenu. Poznato je da filološki metod,
primenjen izolovano od ostalih , 1 1 $ 1" 1 * > $
50
prevedene kod nas), ali na osnovu onoga što sam iskusio s njom kao
, njenih nalaza. Poznata je tzv. francuska škola – od Dirkema do
glasovitog Levi-Strosa – kojoj su poton 1 odgovarale njihovoj
unapred postavljenoj tezi! Za Strosa, na primer, H ? 1 ) da , R 2 )
V, 4 :H . A on se baš bio raspisao, u velikim potezima, ' , 2 " $ ,
, ) " , ) , ) 1, ' , ) """ ' ! * R E !W $ * , ) ) ) ' W 5 () ' ,
jasno 1 " , etnologiji i njihovo prvenstvo nije isto kao i u
prirodnim naukama, gde $ " 2 ona vrsta “zaštite” koja se zove
poštovanje rada, truda i znanja )) , 1 " , , " 17. Autor koristi
raznovrstan izvorni , primenjenim ortografskim rešenjima. Bilo je
neophodno da se u nekoj " 2 se ovako postupi u prezentaciji vlaškog
folklora pisao sam opširnije u jednom od prošlih brojeva “Razvitka”
pa ne bih ovde da ponavljam. @ , , $" ' pripadnik “Razvitkove “
škole morao bi da poštuje opštu atmosveru
51
$ , u " > /" @ $ " 18. $ $ D ka vremena, ali i druge bitne
osobine stihova. Primera radi, stih “ $ je upitna , , < 5 $"
Autor treba da se još jednom vrati na prevode i da ih
prekontroliše. (Na nekim mestima dao sam sebi slobodu da pokušam u
tom smislu da mu konkretno pomognem). 19. I ovde se ponavlja greška
sa Marturijom. (Vidi primedbu br. 3). U fusnoti 31. opisuje se
obred “puštanja” vode, uz koji se izgovara(la) marturija. Da je
marturija 1aj vidi se $ $ 1 > inoviralo u nekim aspektima s
pojavom privatnih vodovoda), a marturija je redukovana: od
razvijene molitve svela se na uzgredno ) svemu “kako treba”.
Podatak o “rajskoj bašti” ili “vrtu” treba precizno , , , " 6 # '
sam, na primer, “rajsku baštu” koju je 1 $R 20. E $ > / ! , " '
1 $ što je samo po sebi klimavo W 2 ! " 2 , , )!" , Gac $ bor a ne
za jelu, zbog " ' , , jela, 1 u narodnim pesmama. Slaganje u rodu n
1 , $ , brad ima u religiji Rumuna izrazito muške atribute. Pošto
je BRAD ) ,
52
posvetiti više mesta u radu. Uzgred, u rumunsko- brad se prevodi
kao jela, a ne borR , , 2, * predivnih i razvijenih motiva o bradu
), mora neizostavno konsult, 1 piše. 21. % $ !! !) W 2 ( #
>Ljemn Mare) u potpunosti odgovara " % ( # $ $ ()R 5 je on
pronašao zapis kod Vlaha mora precizno da odredi, jer ga, na , 4 ,
$ homoljskim mestima koja sam ispitivao. Samo sam u Gornjani ust
drveni krst koji su seljaci zvali zapisk, i kod kojeg je selo, kao
obredno-religijska-, " 7 $ R *, 1 , , " # 1 – kao da je on slep pa
ne vidi – tvrdi da babica nosi dete do Velikog Drveta, a zatim, u
fusnoti 39. otkriva da se obred, zapravo, $ 1 RRR ' 1 , 1 , $WR
namerio da piše o jednom segmentu kulta mrtvih. Svako bi, pa makar
bio i etnolog-, ! 2 " 7 , $" ;) anje i " 5 1 1 1 dokazima (ajtemima
iz same obredne prakse) da data kultura ( # rede, odnosno da, iz
nekih njenih unutrašnjih razloga, vrši supstituciju mitsko-) " 6 1
1 , 1 mikrokosmos i ( # mikrokosmos, pa da ovu v
53
" E , , 1 $ " Zadatak mu je bio da svoje stavove formira u skladu
sa , a e njegovim projektovanim " 6 , , falsifikat. 22. ) 1 6$
obredu koji se, navodno, izvodi kod Velikog Drveta. Aman-zaman,
odakle mu to? 23. (Vidi primedbu br. 20) 24. 1 " +-, ! " 5 1 1 125
( #, $ " ! ara babica " 25. I ovo izbaciti iz istih razloga koji su
navedeni u primedbama 21-++, $ " , ) (li () $ /, od laika-" 6 ) $ "
$ 1" 4 , , 1 1 " 26. Na ovom mestu ukazujem ponovo na veliku
opreznost koju 1 , $o $ preveden tekst. Primer sa 5. ) < , , " @
a pokojnik tek treba da se bratimi sa drvetom (vidi primedbu br.
27), što u potpunosti razara topografiju sveta mrtvih koju nude ovi
primeri. Napred sam više puta $ što nije shvatio (analizirao,
odredio) najpre društvenu funkciju obreda petrekatura, jer je slika
sveta mrtvih pre svega projekcija društvenog koda. (Hteo ne ) $
-
125 E, uzgred, $) !?
54
metodološkog obrazovanja. Nemam vremena da na ovom primeru 1 koliko
greši upravo zato što ne poznaje dobro savremene komunikacijske
teorije analize.) 27. % otkriva svoj metod: namerno " @ $ srodstvo
s drvetom , i da pokojnik na svom putu treba samo da ga
apostrofira. To srodstvo ustanovljeno je na relaciji $ = svet
prirode, i ono se nudi pokojniku kao gotova pogodnost na putu za
raj, jer 1) $ 1" >N ) (), , ! $ 1 , )$ da se negira smrt!126/" #
, nda bi 1 ) ) () 1 " 5, i? 28. Ukoliko “Uskršnji obred” pod
“Velikim Drvetom” nema etnografsku potvrdu (vidi primedbu br. 22)
onda se odavde mora , !" ne razlikuje narodne svetkovine prema
društvenim < 6 > 1 / , , $ " #$, $ () 1>/ -biljka, o
“Velikom Drvetu” kao kosmogonijskom 1, , drenu i koprivi, ) , $
magijom, preuzima demonska snaga vegetacije radi pospešivanja , " %
1 svakom drvetu identifikovati Veliko Drvo, 1 se ono saditi na
svako mesto R 29. Primedba spada u onu grupu koja se odnosi na
tehniku rada sa empirijskim izvorima. Uz ovu pesmu je bilo
neophodno dati više
126 ( " 5 1 $ , ! te radove. Uzgred, oni su prošli sito i rešeto
mnogo glasovitijih recenzenata nego što , 1 () kao pouzdan
oslonac.
55
! , 1 " % pesme koje govore o Velikom Drvetu? Dalje: stavljanje
atributa 1 () detektuje dve vrste “Velikog Drveta”. I još dalje:
zašto prelazi preko ( # $ bor nego tisa? 30. Sam primer nije dobro
smešten u osnovni tok rada. (Doduše, ne smeta, jer takvog toka i
nema). 31. 6 voda. Da je razumeo funkciju petrekature, da je dobro
postavio teoretsko-metodološku osnovu rada, $ > / osnovi kulta
mrtvih () > , " -/, prava uloga vode kao ozbiljna zamka na putu
za onaj svet. 32. U k )W # , $" 33. Ceo ovaj deo je nepotreban, a
samo etimologiziranje zamorno " ' 1 ! " ;I u " $ i njegove finese.
Pre svega, vl. A nastalo je od lat. deus , " #A#C ( što se poima
kao , /, nastalX " Dominus (= gospod/-ar, -in) + deus, $ izvorno "
Dumnjezîu bilo “Gospod Bog”. , " ', primer, Srbin pita Vlaha kako
se na n 1 , # a ne , 1, " 6 , 1 $ , , > / , ! 7 $ 1 zaklinjanjem
u Boga kao svedoka. Prema tome, primer , ! treba ) 1 Boga miR #,
Zîn iz direktne veze sa Zevsovim " , ) > R/ verovanjima Vlaha
imaju svoje polne parnjake: paduronj ku
56
paduruajka, moruonj ku moruajka, stroguonj ku stroguajka, i sl.
Stoga, 1 !6 odnosno !6 što ne bi i ona imala svog muškog parnjaka,
koji bi se, onda, normalno zvao zîn? Mnogo pozvaniji i provereniji
rumunski smatraju (i dokazuju) da je rum. !6 nastalo od " #" #
1< bogove u okviru indoevropske grupe naroda ima mnogo pouzdane
$ , suvišne i nadasve nekompetentne poduhvate. 34. () ) D 4 , , " 5
" 5 $ >1/, $ 1 se 127 " 2 , 1 unazad – " 2 1 , , " lik i
funkcija ovog zanimljivog demona. 35. (Vidi najpre prethodnu
primedbu). Zbog toga se ne sme tvrditi da je to “samo ime smrti”
jer Vlasi imaju poseban naziv za smrt > /" % R Postoje u nauci
izgr $ D ! , $ " % < ) nije dovoljno ni razvio. A etimologiji se
pristupa kad imamo potpuno pouzdane i svestrane podatke o njemu.
Prema tome, i etimologiziranje 1 ! ) trenutak. Ovde samo smeta. 36.
2 (iz uzroka prethodno navedenih) zbilja pravi kardinalne greške u
postavci svojih hipoteza. Osnovno je što pokazuje da ne razlikuje
demone sudbine od demona smrti, a oni su – ne samo u () , –
veoma
127 Pretpostavljam da duša ( +/ 1 >
" 5/, $ >$/ + >)/ ) "
57
iz! " = ) ) sveta uopšte jeste izrazita partikularnost< ! ) 1 ,
tne predstave o sebi i svetu " 1 , " 2 , ) $ $ " >2 :-Stros i
njegov strukturalizam imaju sj R/ ) ! 1, ! $ $ " , , , , demon "
1nstva, a njoj tamo mesto nije! 37. 2 $ "128 S obzirom da su vl.
urse iz iste kategorije kao bug. orisnice i srp. uris > '
tragove srednjevekovnih Vlaha) – ) Gavazzia >/" (h)orizo
>/"129 38. ( 1 " -3" 39. Ovde sam samo pokušao da dam sugestije
oko prevoda. Što se 2, vidi moj rad iz Svrljiga (Zbornik br. 1).
40. , analizira, na putu za raj i demon pakla, koji se nalazi “na
levoj strani” (poznato je da je to htonska, negativna i tanatološka
strana sveta). Šteta je što ne poznaje $ ! ()" @ $ ) >, , / mame
pokojnika da “padne” ili “skrene” u “jad”. 41. Zapravo: raj je
desno a pakao levo. Treba obavezno konsultovati literaturu o dobrim
i lošim stranama sveta, pre svega " na tu temu.
128 U jednom broju “Razvitka” sa “Izrekama” iz Rudne Glave i
okoline naveo
nja podudarnosti ovih termina. Uzgred, o demonima sudbine kod Vlaha
ima par podataka i u mom radu sa Prvog simpozijuma u Svrljigu, kao
i celovit folklorni materijal u “Razvitku” u mitološkoj 6" $ sve to
ignoriše, sam Bog zna.
129 2 6 $) ' #" %1 u 39. broju Glasnika EI SANU (1990.g.).
58
42. $ " 1 dalje i uspešnije “peglati”. 43. ! B+< posre , $ W % d
e u folkloru Vlaha ne postoji pojam donjeg sveta u terminološkom ,
, " ih kod Vlaha >/ 1), ) $) ) " 5 to nezna iz literature130 1 $
je izuzetan dokaz za ovu moju tvrdnju. 44. Vlasi uopšte nemaju
predstavu o zemlji $, Boga”. Ovo je praznoslovno poigravanje
ofucanom terminologijom. 45. definitivno mora da ode na kurs
vlaškog jezika! Kako (P RW >6 1 "/ 46. Vidi prethodnu primedbu,
kao i sve ostale primedbe koje se odnose na marturiju i na
celokupan metod rada, kako na prikupljanju , " % < sakralna
brvna podizala su se u celom ungurjanskom svetu do negde , de , " 7
1, 1 >/" – ma gde da ispusti dušu – > i sve ono što uz to
ide), i da mu je voda velika smetnja na tom putu.131 Brvna u
obredima “puštanja” vode (ne marturije!) treba najpre analizirati
strogo u kontekstu toga obreda, pa tek onda uopštavati i povezivati
sa drugim delovima kulta mrtvih. 47. % " Opraštanje se vrši kad se
pokojnik spušta u grob. Treba znati da se po isteku sedmogodišnjeg
perioda završava samo > ) 1)/ ) , a da Vlasi – koji
naravno
130 =$ $ " -,
$ ovu konstataciju.
131 Vidi i religijski kontekst ovoga verovanja u pomenutom radu iz
Svrljiga.
59
1 – $ , " >1 !, 1, /" 48. 2 > )/ bavio prevashodno kulturno-
" 1 ev 1 , precizniji (i da naravno proistekne iz komparativne
analize.)132 49. ) u vlaškom kultu mrtvih. To se ovde prikriva, kao
i u fusnoti 106 ... 50. ... da bi se dalo “prvenstvo” navodnim
“sopstvenim” nalazima. % , ) emocija uopšte. 51. 1 “petrekaturi”
mora da bude: a) strogo i konsekventno izvedena iz D / > $ kult
mrtvih u celini). 52. Na ovo mesto treba prebaciti pasus ko 1 " "
0B, mada – rekoh – pitanje porekla ovih predstava mora biti tema u
osnovi " 5':6E5' 4*N*%*%75 I je potcenio svoje spisateljsko- ,
prihvatio se posla kome nije dorastao i zato se mnogo ogrešio o
pravila " II 7 ! D , 1 nskim radom (ili , religije Vlaha, zasad ne
postoji); taj terenski rad se mora obaviti u
132 ' , $ ijama, ! >" ) /" $ u studiji nema ni eksplicitno ni $,
$ e pasuse. Dalje: 1 , , $ W
60
&+ & –
61
Pregledao sam rad g. Slavoljuba o Petrekaturi (ime 1 / () "" ,
slobodan da Vam o njemu dam svoje mišljenje i predlog. Metodološki,
rad je, sasvim ispravno, podeljen na tri jasno < , " 6 D 1 ) ) "
6 ) " , ) 1 , , drvetu (koje 1/ > smrti) pod tim drvetom, radi o
davnašnjem uticaju starih indoevropskih Hetita na potonje balkanske
narode. Naime, iz analize (dobro – zlo), kakva su, poznato je, i
kasnije dolazila sa prednjeg istoka do naših krajeva. Da je dat još
koji, uporedni pregled $ , " Poznato je da je kod Vlaha s.i. Srbije
obredni ceremonijal u vezi sa $ " " je obradio jedan od tih –
Petrekaturu. I to sa novim faktografskim materijalom.
Potpisani smatra da rad Slavoljuba o Petrekaturi (ili * +* * *8%
& %+*&* & ++* 9 Avgusta 1997 U Beogradu
______________________________________________________________
prof. dr Aleksandar Loma Filozofski fakultet u Beogradu 3-Ljubina
18-20 &+ & %
62
6 pod naslovom “ () , +- 1 ! " 5 ! ) vlaš 1 " 7 1 predstavljaju
vredan doprinos etnografiji i folkloristici. Autorov 1 lematike na
koju se prilog odnosi. .+* 4$*&+ &9 U Beogradu, 21. avgusta
1997. prof. dr Aleksandar Loma $ ,
($ , , ! , " %$ 1 ) , i objaviti. 6 , 1 " % , ( , , , , 1, 1 " 2
arima. Dr $ " & ($ , , impresijama koleginice Mason, pravite
srazme vremenski i prostorno srazmerno dalekim tradicijama, kao
hetitska. To, razume se, nije samo po sebi neumesno, ali bi prvo
valjalo $ 1 , , ($ , i slovenski folklor, koji kod Vas kao da stoje
u drugom planu. No to je $ ($ " 2 $ , ) ! $ ) $, ,
63
1 )" ______________________________________________________________
>: : Pravni fakultet u Novom Sadu &+ & Recenzija rada
Slavoljuba “Petrekatura u pogrebnim *4:& & 4 +- , " 6 1
dašnjeg () , 1 ! svrstava u obredne posmrtne pesme kodifikovanog
oblika. Tekst je ! , $ ijanti uporednih delova pesama, prikupljenih
preko saradnika od velikog broja ) , " 2 ) $ – Veliko Drvo koje
treba da predstavlja ' # 1" * .
2* & & * * +* ** : &* da &+ & 9
Slobodni smo da autoru sugerišemo i neke izmene i dopune u tekstu:
s. 1 – u 7 redu bolje bi bilo da je “mogli” nego “moram”. U fus
noti 1 navesti i radove, a ne samo imena i prezimena autora. Fus
nota 3 mo1 " " +" 4 $ " 6 , " " 8A! -. – Ako je knjiga izdata u
Matici srpskoj onda je to u Novom Sadu, a ne u Beogradu. S.
4/pretp. pisca – ) 7 " " 0" % jasan odnos teksta o motivu mrkog
jelena i Jelina u napomeni 24. To 1" " 9A! " dobro ako autor
konsultuje knjigu Romulus-a Vulcanescu-a, Mitologie
64
4K, M, -.B3 gde postoji slika i tekst bora kao drveta 1 , $ " 2 "
9A+-8 “kultne” umesto “kulturne”. 7/37 – 2 ) 1 $ " BA8., 0I –
Emillia Masson izbrisati – dovoljno je Ibid. 6 1 B" R " -IA98 –
Nije jasno na koji se “nomadski narod Vlaha” misli. U tom pasusu "
" -3 – Vlaški tekst je u imperativu, a srpski je u indikativu. S.
16/poslednji stih: - , $" " +I" % " U I(+,,- ::
______________________________________________________________ ? ,
muzejski savetnik Etnografski muzej u Beogradu &+ & tak
RECENZIJA za rad S : Petrecatura+ * *4: & &
4 " >+- / ! religije Vlaha , etnografskoj literaturi.
Osnova rada je analiza obrednih pesama kao sastavnog dela rituala $
, smesti u širi balkanski i indoevropski kontekst, i da utvrdi
nesumnjivo veliku starost rituala. Analiza vlaških ritualnih pesama
veoma je retka $ , 1 $ , , ,
65
u poznavanju vlaški) " 2 $ , precizno navedene u napomenama,
dodatna je vrednost rada.
, , varijante pesama bile sukcesivno navedene u celini. Rad je,
jedino, neophodno dopuniti preciznim podacima o poreklu svake
varijante >, , 1/" *& % 9 ++&
štampu. ?
______________________________________________________________ 9- -
, " +