1

RAZVOJ LINOSTI 1. INTRAUTERINI RAZVOJ - osjeaj zatienosti i sigurnosti unutar majine utrobe; iako potpuno nemono, dijete se osjea zatieno - mnoge karakteristike i postupci fetusa u utrobi, u kasnijem ivotu imaju slinosti; npr. blizanci jedan agresivniji i aktivniji, drugi pasivniji i mirniji inferioran - roenje dijete moe doivjeti kao nasilan prekid veze i gotovo kao pokuaj ubojstva od strane majke 2. RANI RAZVOJ - obuhvaa prve dvije godine ivota koje su odluujue u strukturiranju i funkcioniranju linosti; imaju preventivnu ulogu u pogledu psihikih poremeaja; to je razdoblje najvee ovisnosti djeteta o njegovu okruenju - bitno je uspostavljanje dobrog i kontinuiranog odnosa djeteta i majke preko emocionalne interakcije; otac u ovom razdoblju ima ulogu samo u smislu da majci osigura njezinu vlastitu afektivnu ravnoteu kako bi se izbjegla pretjeranost majine preokupacije djetetom - 2 temeljna koncepta razvoja: 1) Psihoanallitiki ili psihodinamski (naglaava postojanje intrapsihike realnosti koja se formira razmjenom izmeu vanjsko unutranje (internalizacija); Mentalne reprezentacije (afektivno investirane) su stoer unutarnjeg psihikog svijeta 2) Bihevioristiki koncept (ima oslonac na etiologiju; koncept attachmenta) temelji se na opservacijama vanjskog ponaanja i takvih odnosa djeteta i njegova okruenja koji se mogu objektivizirati - unutar psihoanalitikog koncepta postoje 2 aspekta razvoja: - teorija libida (Freudova klasina nagonska teorija sadri bioloku dimenziju) i - objektna teorija a) Teorija libida prema Freudu; nagonske snage koje tee zadovoljenju - libido - sila putem koje je seksualni nagon reprezentiran u psihi; povezan sa zadovoljstvom openito (fizioloke reprezentacije i psihike reprezentacije) - libido ima svoj objekt (osoba ili dio osobe ili ideja) na kojem postie svoj cilj - libido: "dinamika manifestacija u psihikom ivotu seksualnog nagona" (Freud) - libido je fluidan i obiljeavaju ga pojave fiksacije (zadravanje odreene koliine libidne energije na objektima) i regresije (povratak na oblik zadovoljenja iz ranijeg razvojnog stupnja); erogene zone podruja ekscitacije libida - u podruju razvojnih psihoseksualnih faza postoji red kojim libido ulazi u aktivnost a/1 Oralna faza obuhvaa priblino 1. godinu - erogene zone su usta, sluznica usne upljine - djetetove potrebe, percepcije i oblici ekspresije su primarno centrirani na usta i usne, jezik i druge organe povezane s oralnom zonom

2

- Oralne senzacije: glad, e, stimulacije bradavicom dojke ili njenim supstitutima, senzacije povezane sa gutanjem i sitou, stavljanje igraaka i drugih predmeta u usta (uspostavljanje kontakta s vanjskim svijetom) - majina dojka je djelomini objekt (dijete majku ne prepoznaje kao cjelovitu osobu) - oralna faza oblikuje prototip mentalnih mehanizama introjekcije i identifikacije - oralni nagoni imaju a) libidnu komponentu: to su stanja oralne gratifikacije, libidne potrebe (oralni erotizam), ekspresija: dojenje, mir i san na kraju dojenja b) agresivnu komponentu: to su stanja oralne napetosti, agresivne potrebe (oralni sadizam), ekspresija: grizenje, vakanje, pljuvanje, plakanje - oralna trijada 1. elja za jedenjem, 2. elja za spavanjem, 3. postizanje relaksacije (na kraju dojenja, neposredno pred nastup sna) - CILJ ORALNE FAZE RAZVOJA: uspostavljanje provjerene ovisnosti o dojenju i primarnim objektima, uspostavljanje ugodne ekspresije oralnih libidnih potreba bez ekscesivnog konflikta ili ambivalencije (suprotstavljeni osjeaji ljubav i mrnja spram objekta) prema sadistikim oralnim eljama - PATOLOKA OBILJEJA OVE FAZE: ekscesivni optimizam, narcizam, pesimizam, zahtjevnost; ORALNI KARAKTER zavist i ljubomora - KARAKTERNA OBILJEJA: uspjeno razrjeavanje => SPOSOBNOST DAVANJA I PRIMANJA OD DRUGIH bez ekscesivne ovisnosti ili zavisti; SPOSOBNOST OSLANJANJA NA DRUGE s osjeajem povjerenja u druge, ali i u sebe a/2 Analna faza (zove se i analno sadistika) obuhvaa otprilike 2. godinu ivotu; tada poinje uvjebavanje sfinkterne kontrole - vodea erogena zona je anus, miii analnog sfinktera i perianalno podruje; glavni objekt je feces - pojaanje agresivnih nagona pomijeanih s libidnom komponentom i sadistikim impulsima; ovladavanje voljnom kontrolom sfinktera povezano izmjenom PASIVNOSTI u AKTIVNOST - razlikujemo rani (eksplozivna aktivnost sfinktera i nagonska ugoda) i kasni (pasivan je nagonska ugoda postie se zadravanjem fecesa) analno sadistiki stupanj - ANALNI NAGONI: 1) Analni erotizam (zadravanje i izbacivanje fecesa i prezentiranje fecesa kao dara za roditelje) 2) Analni sadizam (ekspresija agresivnih elja povezanih s izbaenim fecesom kao snanim i destruktivnim orujem) - CILJ FAZE: razdoblje potrage za neovisnou i separacijom od roditeljske kontrole. Kontrola sfinktera bez pretjerane kontrole ili gubitka kontrole su pomijeani s djetetovim pokuajima postizanja autonomije i neovisnosti (bez ekscesivnog stida ili sumnji prema gubitku kontrole) - PATOLOKA OBILJEJA: red, tonost, urednost, tvrdoglavost, tedljivost, krtost, neodlunost; Porijeklo: u fiksacijama na analne funkcije, analni erotizam i obrane od njega - KARAKTERNA OBILJEJA: uspjeno razraena faza ima osnovu za razvoj: AUTONOMIJA LINOSTI, NEOVISNOST, INICIJATIVA BEZ KRIVNJE, SAMODETERMINIRAJUE PONAANJE (bez stida i dvojbi), IZOSTANAK AMBIVALENCIJE, KOOPERATIVNO PONAANJE - najpoznatiji mehanizam obrane podrijetlom iz analne faze je poznat kao reaktivna formacija (ponaanje koje je suprotno nesvjesnim nagonskim tenjama)

3

a/3 Falusna faza naziva se i falo genitalna; nagonsko zadovoljenje vezano je uz uretralni erotizam (igra ulogu u 1. i 2. fazi djeje masturbacije) - centralno mjesto imaju uretralna funkcija i njena kontrola, a cilj je kontrola i sprovoenje ove funkcije - uz ovu fazu vezana su 2 aspekta: aktivni i pasivni (vie vezan uz uretralnu erotiku djevojica) - NAGONI: 1) Uretralni erotizam (libido) - zadovoljstvo pri uriniranju, ali i pri uretralnoj retenciji 2) Uretralni sadizam (agresija) - nezadovoljstvo i agresivni osjeaji pri uriniranju, ali i pri uretralnoj retenciji - PATOLOKA OBILJEJA: KOMPETITIVNOST I AMBICIOZNOST povezane s kompenzacijom stida uslijed gubitka uretralne kontrole; kod djeaka poremeaji libidne organizacije mogu biti uzrokom pojave ejaculatio praecox - KARAKTERNA OBILJEJA: uspjeno razrijeena faza vodi do OSJEAJA PONOSA I KOMPETENTNOSTI SEBSTVA koje proizlazi iz uspjenog ovladavanja i izvoenja uretralne funkcije a/4 Edipska faza razvoja od 3. do kraja 5. godine - primarni fokus je na seksualnim interesima, stimulaciji i uzbuenju koje proizlazi iz genitalnog podruja - porast genitalne masturbacije koja je udruena s dominirajuim nesvjesnim fantazijama seksualne povezanosti s roditeljem suprotnog spola PRIJETNJA OD KASTRACIJE I KASTRACIJSKA ANKSIOZNOST - Edipski konflikt djeak majka (ljubav => agresija); djeak otac (agresija => ljubav) - do sada je majka ispunjavala sve elje i potrebe djeteta, a nakon uspostave genitalnog primata dijete eli da ostane nadalje tako Strah od osvete svemonog roditelja (oca)

- Odustajanje od elje, manji dio se potiskuje zbog: 1. Straha od gubitka ljubavi 2. Kastracijske anksioznosti 3. Penis zavisti

- CILJ FAZE: fokusirati erotski interes na genitalno podruje i genitalne funkcije temelj razvoja spolnog identiteta

- PATOLOKA OBILJEJA: 1. fokus: djeaci - KASTRACIJSKA ANKSIOZNOST; djevojice PENIS ZAVIST 2. fokus razvojnih distorzija proizlazi iz obrazaca identifikacije na putu razrjeenja edipskog

kompleksa - 1. i 2. fokus ine primarne odrednice razvoja ljudskog karaktera

- KARAKTERNA OBILJEJA: osigurava osnove za SEKSUALNI IDENTITET, OSJEAJ HRABROSTI BEZ ZAPREKA, INICIJATIVA BEZ KRIVNJE, OSJEAJ VLADANJA NAD OBJEKTIMA I OSOBAMA IZ OKOLINE I NAD UNUTRANJIM PROCESIMA I IMPULSIMA - Rjeenje edipskog konflikta poveava unutranje resurse za REGULACIJU NAGONSKIH IMPULSA i njihovo USMJERAVANJE PREMA KONSTRUKTIVNIM CILJEVIMA

4

a/5 Faza latencije - faza inaktivnosti seksualnih nagona tijekom perioda od razrjeenja edipskog konflikta do puberteta - uspostava superega i daljnja maturacija ego funkcija omoguava znaajno vei stupanj kontrole nagonskih impulsa - homoseksualna usmjerenja i za djeake i djevojice - sublimacije libidne i agresivne energije u energiju potrebnu za uenje i igru - istraivanje okoline i vjetiji odnos sa predmetima i osobama u okolini - CILJ: daljnja integracija spolnog identiteta i seksualnih uloga; razvoj ego funkcija i vjetina upravljanja

- PATOLOKA OBILJEJA: NEDOSTATAN RAZVOJ UNUTRANJE KONTROLE - nedostatak sublimirane energije potrebne za uenje i razvoj vjetina - PRETJERANA UNUTRANJA KONTROLA - prerano zatvaranje razvoja linosti i stvaranje zaetaka opsesivnih crta linosti - KARAKTERNA OBILJEJA: integriranje i konsolidiranje dostignua ranijeg psihoseksualnog razvoja; uspostavljanje obrazaca adaptacijskog funkcioniranja; osjeaj marljivosti a/6 Adolescentna faza - poinje nastupom puberteta i traje do mlade odrasle dobi - fizioloka maturacija spolnog funkcioniranja i pridruenih hormonskih sustava vodi ka jaanju nagona - regresija u organizaciji linosti sa aktiviranjem konflikata prethodnih faza psihoseksualnog razvoja - stvara se mogunost ponovnog rjeavanja tih konflikata u kontekstu postignutog zrelog seksualnog i adultnog identiteta - CILJ: separacija od ovisnosti o roditeljima, uspostavljanje zrelih neincestuoznih objektnih odnosa, zreli osjeaj identiteta linosti, prihvaanje i integracija seta odraslih uloga i funkcija - PATOLOKA OBILJEJA: parcijalno ponovno otvaranje prijanjih neuspjenih rjeenja i fiksacija tijekom ranijih razvojnih faza mogu stvoriti patoloke defekte u stvarajuoj odrasloj linosti - KARAKTERNA OBILJEJA: formiranje cjelovite zrele linosti - sposobnost potpune i zadovoljavajue genitalne potencije, self integrirani i konzistentni osjeaj identiteta, zadovoljavajua sposobnost self realizacije, svrhovita participacija u podruju rada i ljubavi MENTALNI MEHANIZMI - naini koje linost koristi u svakodnevnom ivotu da bi se zatitila od nepovoljnih utjecaja izvana te od nagonskih poriva iz dubine psihe - to su: agresivnost, psihika trauma, frustracija, psihiki konflikt, anksioznost (tjeskoba), narcizam 1. AGRESIVNOST a) Pojava i funkcija agresivnosti psihoanalitika teorija nagona postulira postojanje dvaju temeljnih nagonskih poriva: seksualiteta (Eros) i agresiviteta (Thanatos)

5

- seksualni nagoni slue odravanju vrste, a agresivni slue destrukciji meuljudskih veza i unitenje ivota => meusobno pomijeani u jednoj linosti - agresiju dijelimo na: HETEROAGRESIJU I AUTOAGRESIJU - KARAKTER jest ukupnost stavova koje ego jedne osobe zauzima u odnosu na svoje konflikte b) Psihosocijalni aspekti agresivnosti agresija se kao psihosocijalna pojavnost dijeli na manifestnu agresiju (fizika i verbalna) i prikrivenu (latentne agresivne fantazije, afekti i emocije) - agresija se razmatra kao impulzivna agresija (gubitak kontrole nad agr. porivima); instrumentalna agr. (odnosi se na agr. radnje koje su unaprijed namjerno planirane kao strategija postizanje ciljeva); strukturna agresija imbenici u genezi agresivnosti: endokrinoloki utjecaji, kognitivna oteenja i neuropsiholoke manjkavosti, zlouporaba alkohola i toksikanata, utjecaj obiteljskih imbenika 2. PSIHIKA TRAUMA - kada iznenadna i velika koliina ekscitacija dovede do ruenja psihike barijere protiv vanjskih stimulusa reduciraju ego na stanje bespomonosti - simptomi se manifestiraju kao vegetativni ok ili kaotini hipermotilitet sa agresivnim ispadima ili tupim utljivim povlaenjem - trauma je subjektivno iskustvo; iskustvo traume ovisi o intrapsihikoj stabilnosti i snazi stimulusne barijere s jedne strane, te snazi i koliini vanjskih podraaja s druge strane - dijeli se na jednokratnu i ponavljajuu TRAUMATSKI STRES - svako ljudsko bie tei heomeostazi sklonost zadravanja svoje unutarnje napetosti konstantnom - Tripartitna podjela stresa: 1) fiziki, 2) psihiki (intrapsihiki konflikti) i 3) psihosocijalni stres (vanjski traumatski utjecaji djeluju na ljudsku sposobnost prilagodbe vanjskim stresogenim uvjetima) - stresor specifina psihosocijalna situacija; ima 2 bitne komponente a) priroda stimulusa reprezentirana vrstom akutnih (prirodne katastrofe, iznenadne nesree) ili kroninih nepovoljnih ivotnih dogaaja (disfunkcionalni obiteljski odnosi) b) maligne ili kronine tjelesne bolesti izazivaju strah, tjeskobu, alost, krivnju, itd. - posljedice stresa su neposredne i dugotrajne POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEAJ jedina bolest koja je ujedno klinika dijagnoza, a zasniva se na etiologiji (proivljeno traumatsko iskustvo) 3. FRUSTRACIJA - prepreka koja je nepredvidiva, manje ili vie savladiva i oteava ispunjenje elje ili tjelesne potrebe; obino izaziva agresivnu reakciju usmjerenu prema frustratoru - frustratori ili frustrativni imbenici klasificiraju se na: a) primarnu ili vanjsku frustraciju odsutnost poznatog ili bliskog objekta potrebnog za zadovoljenje tjelesne potrebe b) sekundarna ili unutarnja frustracija postojanje unutarnje aktivne prepreke - REAKCIJE NA FRUSTRACIJU: u djece su to agresivnost, izolacija, anksioznost, egoizam, osjeaj krivnje

6

- u odraslih su reakcije npr. iskaljivanje bijesa prema podinjenom, samokanjavanje, samoironja - frustracija izaziva afektivno uzbuenje upuuje da neku situaciju treba prihvatiti ili odbiti 4. PSIHIKI KONFLIKT - sukob izmeu 2 razliite psihike tendencije - psihiki ivot ima specifian nain funkcioniranja odvija se na vie razina: svjesnoj, predsvjesnoj i nesvjesnoj - intrapsihika organizacija linosti => instance: ego, id, suprego meusobno utjeu jedan na drugi i sukobljavaju se => oznaava se pojmom intrapsihikog konflikta - klasini tip intrapsihikog konflikta odvija se izmeu ida i ega => tumai se kao poremeaj transmiterskih sinaptikih sistema - konflikt nastaje uvijek kada se javljaju tendencije k zadovoljenju neke nesvjesne elje koja dolazi iz ida i kad postoji zabrana ostvarenju te elje koja dolazi iz superega => zabrana se vri pomou mehanizama obrane ega - konflikti se dogaaju na razliitim razinama svijesti (svjesno, predsvjesno i nesvjesno) kao i izmeu razliitih instanci u strukturi linosti (ego, id, superego), pa ak i razliitih nagona (ivota i smrti); na kraju postaje jasno da je ego onaj dio strukture linosti koji procjenjuje vanjsku stvarnost i ima uvid u nesvjesno, pa su svi sukobi bazino konflikti izmeu ega i ida. - interpersonalni konflikti sukob izmeu dvije ili vie osoba => konflikti s vanjskom okolinom => nisu uzroci psihikih poremeaja ako ne dirnu u snage ega koje su pod dominacijom superega 5. ANKSIOZNOST (TJESKOBA) - tjeskoba ili osjeajna ustrana reakcija ega (planja) na: unutarnji pulzijski pritisak iz ida vanjsku opasnost - kao ubikvitarna reakcija ljudskog bia anksioznost se esto javlja kao situacijski uvjetovan doivljaj - razlikujemo normalnu, neurotinu i psihotinu anksioznost - to je afektivno (osjeajno ili emocionalno) stanje koje ima neugodno obiljeje => PSIHIKA ANKSIOZNOST - uz psihiki doivljaj vezane su somatske senzacije anksioznosti - postoje 3 osnovna obiljeja anksioznosti: 1) specifina neugodna kvaliteta psihikog doivljaja 2) eferentni fenomen optereenja na somu 3) percepcija tih fenomena od strane ega - ona je takoer specifino stanje subjektivnog osjeaja neugode koje je uvijek praeno: motornim promjenama, vegetativnim promjenama (vrtoglavica, znojenje, ubrzano lupanje srca, produbljeno i uestalo disanje) - FUNKCIJA ANKS.: reakcija na situaciju opasnosti /vanjska, unutranja/ - priprema reakciju obrane ili bijega; svrsihodnost (moe biti i percepcija prijetee opasnosti) nesvrsihodnost podraaj koji izaziva intenzitet reakcije - VRSTE "OPASNIH SITUACIJA" U PSIHIKOM RAZVOJU: biti ostavljen sam, biti u mraku, nai stranu osobu na mjestu one u koju dijete ima povjerenja

7

- SVE TRI OPASNE SITUACIJE MOGU SE SVESTI NA JEDNU KOJA SE NALAZI U GENEZI ANKSIOZNOSTI: a. strah od gubitka voljene osobe b. stvarni doivljaj gubitka voljene osobe - edipska faza snaga superega introjekcijom roditeljskog autoriteta - transformacija obiljeja opasnih situacija: strah od kastracije, strah od savjesti, socijalna anksioznost, strah vezan za pitanje ivota i smrti 6. NARCIZAM - termin prvi upotrijebio Freud => predstavlja jednu od razvojnih faza infantilne seksualnosti koja se moe uoiti prije nego dijete bude sposobno odabrati ljubavni objekt - razlikuje se primarni (dijete samo sebe smatra objektom ljubavi; ljubav fiksirana na vlastiti ego) i sekundarni narcizam - narcizmu prethodi autoerotizam => prva faza u razvoju libida - oznaava prijelaznu fazu u razvoju libida izmeu autoerotizma i aloerotizma - PATOLOGIJA: homoseksualnost, narcistiki libido (regresija ulaganje libida u samog sebe); narcistine osobe teko doivljavaju poremeaj vlastitog zdravlja Strukturalni model psihikog aparata - INSTANCE LINOSTI: (Freud)

ID EGO SUPEREGO

- meusobno se diferenciraju putem funkcija; makrostrukture - ID: zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba - EGO: fokus je na odnosu prema stvarnosti - SUPEREGO: moralni zahtjevi - konstantnost psihikih instanci 1) ID rezervoar neorganiziranih nagona; u suvremenoj psihoanalitikoj teoriji DUALNA NAGONSKA TEORIJA: LIBIDO i AGRESIJA 2) EGO - posredovanje izmeu vanjskog svijeta i dviju drugih instanci (id, superego) - PARALELNI RAZVOJ

EGO FUNKCIJE OBJEKTNI ODNOSI

- uspostavljanje granica - dat roenjem - RAZVOJ ega i objektnih odnosa (utjecaj vanjske sredine): SPITZOVA TEORIJA OBJEKTNIH ODNOSA

u 1. predobjektni stadij (1-3 mj) id i ego cjelina; simbioza djeteta s majkom u 2. stadij pretea objekta (3-6mj) - investicija libida u objekte, prvi osmjeh;

rudimentarni ego u 3. stadij pravog objekta (6-8 mj) - anksioznost 8. mjeseca

8

- FUNKCIJE EGA: ADAPTACIJA, KONTROLA, INTEGRACIJA - EGO organizacija svjesnih i nesvjesnih funkcija, intrapsihiki regulator - rasuivanje, mehanizmi obrane, odnos s realitetom, objektni odnosi, sintetika funkcija su ego funkcije 3) SUPEREGO - Trea komponenta tripartitnog strukturalnog modela psihikog aparata, veim dijelom je NESVJESNO; MORALNA SVJESNOST LINOSTI - KOMPLEKSAN SUSTAV internaliziranih IDEALA I VRIJEDNOSTI od strane roditelja, zasniva se na STRAHU OD SAVJESTI - osigurava STALNOST PONAANJA, RAZMILJANJA, OSJEAJA; daje pristanak ili nepristanak - nije dato roenjem, ve se postepeno razvija - filogenetski i ontogenetski mlae od ega - superegu prethodi djelovanje VANJSKE SILE AUTORITET RODITELJA (ljubav frustracija); PRETEA S.E. je EDIPOV KONFLIKT= strah od gubitka roditelja - prvi znaci superega pojavljuju se od 6. godine (jezgra se formira na kraju edipsje faze, a kasnije se nadopunjuje i modificira pod utjecajem RODITELJA I DRUGIH NOSIOCA AUTORITETA): - DIJETE MOE INTROJICIRATI ZABRANE RODITELJA BEZ KAZNE (gubitka ljubavi ili nagrade) - FORMIRANJE SUPEREGA ovisi o (strog ili blag):

proces identifikacije tijekom ind. razvoja faktor nasljea (arhaino nasljee) jaina nagona

- SUPEREGO nastaje introjekcijom autoriteta ovim redom: n oev autoritet n autoritet majke n autoriteti ostalih lanova obitelji n autoriteti van obitelji n autoritet kulture

- dijete putem S.E. ostaje vezano za roditelje na jedan socijaliziran i sublimirani nain (TRANSGENERACIJSKI EFEKT) - PORIJEKLO S.E: je u idu (id skriva u sebi bezbroj ego-egzistencija) prema ortodoksnoj psihoanalitikoj teoriji - ID i SUPEREGO pored svoje fundamentalne suprotnosti imaju veliku slinost - predstavljaju utjecaj PROLOSTI

ID bioloko nasljee SUPEREGO povijesno nasljee EGO aktualna realnost

- FUNKCIJE SUPEREGA: n REPREZENTIRANJE SVIH MORALNIH OGRANIENJA n SAVJEST I SAMOKRITIKA n NOSILAC EGO-IDEALA S KOJIM SE EGO USPOREUJE n ADAPTACIJA NA REALNOST n POTISKIVANJE EGA po nalogu S.E. n FORMIRANJE KARAKTERNIH CRTA n ESTETSKO PROCJENJIVANJE

9

n PRENOENJE ARHAINOG NASLJEA (TRANSGENERACIJSKI)

- POREMEAJI SUPEREGA: DEPRESIVNI AFEKTIVNI POREMEAJ superego strog i rigidan - NEUROTSKI POREMEAJI: superego ima centralnu ulogu u nastajanju jer prisiljava ego na obranu od nagona bez obzira na posljedice - POREMEAJ LINOSTI, MANINI AFEKTIVNI POREMEAJ superego pretjerano slab MEHANIZMI OBRANE - djeluju preko ega - integralni dio psihike strukture svakog ovjeka, nesvjesna funkcija => ZAJEDNIKI SUPSTRAT svih M.O. je:

promijeniti odnos suprotstavljenih snaga u konfliktu EGO NAGONI (intrapsihiki konflikt) onemoguiti direktno nagonsko zadovoljenje SIGNALNA ANKSIOZNOST

- zahtjevaju ulaganje energije - dijelimo ih na: primitivne ili nezrele (idealizacija, obezvrijeivanje, pasivna agresivnost, itd.), neurotske (disocijacija, intelektualizacija, izolacija, regresija, itd.) i zrele mehanizme (humor, sublimacija) Najei mehanizmi obrane: a) Potiskivanje ili represija - osnovna obrana, primjenjuje se i onda kada ego koristi i druge mehanizme obrane - nastaje iz negacije - glavni m.o. i u zdravih ljudi i onih s neurotskim poremeajima - globalni m.o. koji zahtjeva veliki utroak energije u rjeavanju anksiogenih situacija zahtjeva kontrainvesticije da se potisnuto ne bi vratilo u svijest b) Regresija ili povratak u ranije stanje - ponovna manifestacija psihikih funkcija i oblika ponaanja (karakteristinih za ranije faze razvoja linosti) - vezana s pojmom FIKSACIJE s kojim se meusobno dopunjuje - STRES REGRESIVNO PONAANJE (aktivacija razvojnih fiksacija zbog pretjerane frustracije i /ili zadovoljenja - PRIVREMENA REGRESIJA - san, odmor, seksualni odnos c) Projekcija (na drugog prenesena namjera) - vaan mehanizam tijekom razvoja - meusobno u interakciji sa introjekcijom - projiciraju se IDEJE, ELJE, PSIHIKE REPREZENTACIJE INTROJICIRANIH OBJEKATA (cijeli ili njihovi dijelovi) - premjetanje u vanjski prostor, u vanjske objekte

10

- OPASNOST KOJA SADA NA TAJ NAIN DOLAZI IZVANA SE BOLJE KONTROLIRA (praznovjerje, predrasude, ljubomora, psihopatologija (fobija, paranoja)) d) Reaktivna formacija (preobraaj u suprotno) - odustajanje od neprihvatljivog ponaanja i prihvaanje prihvatljivog ponaanja

u PRLJAVO ISTO u OKRUTNO UMILJATO u razvija se u analnoj fazi razvoja u opsesivno kompulzivni poremeaj u adolescentna razvojna faza

e) Identifikacija (poistovjeivanje) - sloen proces u egu tijekom kojeg se mijenja predodba o sebi u odnosu na vanjski svijet - imitacija je dio identifikacije => nesposobnost razlikovanja - dijete se normalno ident. sa roditeljima trajna i vrijedna identifikacija - modeli identifikacije:

u realni objekti u obiljeja realnih objekata u vrijednosti grupne kulture

f) Racionalizacija, intelektualizacija - naknadno pronalaenje opravdanja u vanjskom svijetu za vlastite misli, osjeaje, akcije, a koji su strani za ego - premjetanje konflikta u II. psihiki proces g) Poricanje - negirati znai odstraniti iz svijesti neto neprihvatljivo - uklanjanje remetee psihike reprezentacije NEGIRAJUI pravu stvarnost opaanja koja je vezana uz tu reprezentaciju (negativna halucinacija). - m.o. kod psihotinog poremeaja - negacija u snu, u matanju h) Premjetanje (pomak) - potiskivanje negativnog osjeaja u odnosu na objekt koji ga je izazvao, a vezuje se uz drugi objekt (npr. strah od roditelja na autoritet van obitelji) - koristi se u fobinom poremeaju ZDRAVI MEHANIZMI OBRANE a) Sublimacija - uspjean i zreli mehanizam obrane - niz premjetanja pri emu se odbacuje rani model zadovoljavanja nagonskih poriva putem novih socijalno prihvatljivih aktivnosti DJELOMINO ZADOVOLJENJE NAGONSKOG PORIVA b) Humor - na duhovit nain se istiu odreene osobine osobe ili situacije => upuuje na elemente koji otkrivaju bit - bitno pripaziti kada ga upotrebljavamo (komunikacija lijenika s pacijentom)

11

PSIHOANALIZA

- to je psihoterapijsko lijeenje neuroza i ostalih psihikih poremeaja - to je znanstvena metoda koju je uveo Sigmund Freud - to je i psiholoka teorija linosti i teorija nastanka neuroza i drugih mentalnih poremeaja - osniva se na nesvjesnim mehanizmima i opservira linost u njezinoj dinamskoj interakciji sa samom sobom i sredinom koja je okruuje Osnovni pojmovi psihoanalize Nesvjesno - odnosi se na psihike procese kojih osoba nije svjesna, tj. za koje ne zna - pojam koji je uveo Freud => ini jedan od kamena temeljaca psihoanalitike teorije - razlikujemo nesvjesne (ako su duboko potisnuti teko se dvode u svijest), predsvjesne (odmah ispod povrine, lako ih je dovesti u svijest) i svjesne mentalne procese - jedna od glavnih zadaa psihoanalize je pretvaranje nesvjesnog u svjesno => dugotrajan i sloen proces - put do nesvjesnog pokazuju i slobodne asocijacije pacijenta koje ine vaan element u psihoanalizi => psihoanaliza se zove jo i tehnika slobodnih asocijacija Transfer (prijenos) - proces prenoenja osjeaja, misli, impulsa, fantazija na analitiara koje je bolesnik doivljavao u djetinjstvu u odnosu na majku, oca, sestru, brata, baku, odgajateljicu znaajne likove svoga djetinjstva Kontratransfer (protuprijenos) - analitiar je takoer ovjek koji u sebi nosi individualnu povijest, svoje svjesno i nesvjesno => i on je imao svoje djetinjstvo, frustracije i reakcije na njih - u smislu kontratransfera govori se o prijenosu emocija s analitiara na pacijenta - vanjski lik pacijenta i njegove emocionalne reakcije u lijeniku bude ve doivljeno u djetinjstvu i odreuje njegove nesvjesne reakcije prema bolesniku (blagonaklonost, sklonost, suzdranost, prijezir...) Otpor - 2 su sonovna otpora u psihoanalizi: otpor promjeni i otpor uvidu u svoje nesvjesno - bolesnik se ne eli mijenjati, eli izgubiti svoj neurotski poremeaj, a treba se mijenjati okolina i njegovi blinji Psihoanalitika tehnika - psihoanaliza traje 3-5 godina i vie, odvija se u seansama od 45 minuta 3-5 puta tjedno - obavljaju ga psihoanalitiari posebnoeducirani psihoterapeuti Interpretacija - najvaniji instrument psihoanalitike tehnike - interpretirati znai jedan nesvjesni ili predsvjesni doivljaj uiniti svjesnim Transferna neuroza - to je nova neuroza koju pacijent doivljava u odnosu na anlitiara - pacijent dobiva nove simptome, stvara nove osjeaje prema analitiaru koji ga bole vie nego to ga bole sjeanja na odnose i emocionalne interakcije sa znaajnim likovima iz najranijeg djetinjstva (otac, majka, brat, sestra)

12

- osnovni posao analitiara i pacijenta je razumijevanje transfera i otpora u okviru transferne neuroze i njihovo razrjeavanje tijekom procesa psihoanalize Ciljevi psihoanalize - najvii cilj je rekonstrukcija linosti, a to se postie razvijanjem i razrjeavanjem transferne neuroze

PSIHOTERAPIJA

- to je psiholoka metoda lijeenja u kojoj se putem odnosa terapeuta i pacijenta razvija specifina relacija koja pomae otkrivanju i mijenjanju odreenih karakteristika pacijenta - centralni ljekoviti faktor je transfer , te drugi faktori kao to su sugestija, postajanje svjesnim nekih nesvjesnih sadraja PSIHOTERAPIJSKE METODE I TEHNIKE a) Analitike (psihodinamske) metode i tehnike a/1 Psihoanaliza a/2 Analitika psihoterapija a/3 Kratka dinamska psihoterapija a/4 Grupna analiza a/5 Obiteljska i partnerska psihoterapija a/6 Analitika psihodrama a/7 Sugestivne psihoterapije a/8 Suportivno-verbalna psihoterapija b) Neanalitike metode i tehnike b/1 Gestalt terapija b/2 Transakciona analiza b/3 Bihevior terapija b/4 CSL pristup (Cognitive Social Learning Approach) b/5 Psihoterapija po Rogersu b/6 Egzistencijska analiza i logoterapija b/7 Direktivno perzuazivna tehnika psihoterapije b/8 Integrativna psihoterapija