tema brojaUpravljanje ljudskim resursima

posebni priloziTr`i{te kapitalaPoslovni pokloniPoljoprivredaintervju

Tihomir Slivka

issn

: 184

6-33

71

prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis broj 10, godina II, listopad 2007.

�

Sadr`aj

www.mirakul.hr

poseban prilog: Tr`i{te kapitala

poseban prilog: Poslovni pokloni

poseban prilog: Poljoprivreda

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Tihomir Slivka., direktor marketin{ke agencije JINGLE d.o.o.

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju- Gr~ka

Poslovna znanja - Benchmarking

Poslovna znanja - Zastara potra`ivanja

Poslovni kalendar

5

6

10

14

38

40

66

31

41

17 tema broja: Upravljanje ljudskim resursima

51

“Zgrade, oprema i poslovni prostori jednostavno se mogu kupiti, do ljudskog talenta i potrebnog znanja za vo|enje poslovanja temeljenog na znanju je kudikamo te`e do}i. Uspjeh ve}ine dana{njih poduze}a vi{e ovisi o ljudskim resursima nego o financijskoj imovini.”

� �

Uvodnik

Štovani,

jo{ je donedavno bilo te{ko povjerovati, ali do~ekali smo kona~no i dan sveop}eg dioni~arstva u Hrvata. Je li vam se dogodilo da vam {ezdesetogodi{nja strina ili teta ka`e: „Sinko, ju~er sam razgovarala s brokerom i preporu~io mi je da ne prodajem dionice odmah prvi dan!“ Ono {to je na zapadu ve} desetlje}ima sasvim uobi~ajeno, kona~no je do{lo i kod nas – svaki dru-gi stanovnik Lijepe na{e posjeduje dionice i aktivno razmi{lja o svojim daljim investicijskim potezima. I to je jedina pozitivna stvar pri~e o IPO T-HT-a. Sve ostalo samo pokazuje jad i bijedu u Hrvata, a to je tro{enje milijarda kuna na izborne glasove. Jer, ve}ine tog no-vca (odnosno zarade na podcijenjenoj vrijednosti dio-nice) do~epat }e se institucionalni investitori koji su manje-vi{e u stranom vlasni{tvu. Da ne spominjem {to su na{i siroma{ni sugra|ani, koji do zlata vrijednog kredita nikako nisu uspjeli do}i, ostali kratkih ruka-va u neravnopravnu grabe`u za dr`avnom imovinom, dok su bogati (i odva`ni) postali jo{ bogatiji. Jesam li i ja sudjelovao u ~itavoj pri~i? Pa naravno, i svi ~lanovi moje u`e obitelji tako|er! Nismo ludi odre}i se takva dara koji od dr`ave do`ivite jednom za svojega `ivot-nog vijeka. Jednoga dana pri~at }ete svojim unucima koji ne}e mo}i vjerovati kako su to lijepa vremena bila.

Mi{ljenja sam da bi se ovaj potez Vlade mogao poka-zati i kontraproduktivnim, ukoliko novope~eni vlasnici T-HT dionica brzo zaborave laku zaradu, siroma{ni (i ostali) koji nisu do{li do dionica budu ogor~eni i `eljni osvete, a protivnici im po~nu ovu akciju nabijati na nos. No o izborima }ete se uskoro naslu{ati i previ{e, a

mi definitivno nismo ~asopis koji se time bavi pa }u la-mentiranje o tim, vrlo va`nim temama ipak prepustiti drugim medijima.

Ovaj je mjesec za na{u tvrtku bio jedan od onih „prije-lomnih“, budu}i da smo objavili prvo zagreba~ko izdanje. I mogu vam re}i, na{i su nas zapadni susje-di jako dobro prihvatili te su ve} od samoga po~etka spremni za kvalitetnu suradnju. Ono {to me je po-sebno obradovalo i ugodno iznenadilo razgovori su s nekim osje~kim poduzetnicima koji su se otisnuli na to tr`i{te te nam prenijeli svoja, uglavnom, vrlo poziti-vna iskustva. Ukratko, slavonske su tvrtke jako dobro primljene na zagreba~kom tr`i{tu i u ve}ini slu~ajeva mogu ravnopravno konkurirati zagreba~kim! Narav-no, postoje uvjeti da vas prihvate (kvalitetan proizvod i usluga, konkurentna cijena, profesionalan nastup...), ali bitno je da u Zagrebu imate {ansu.

U ovom broju nastojali smo vam, me|u ostalim, uka-zati na va`nost upravljanja ljudskim resursima. Ve}ina se poduzetnika `ali kako je te{ko prona}i kvalitetne ljude, a jo{ ih te`e zadr`ati, ali koliko se ~esto zapitaju jesu li u~inili ba{ sve u njihovoj mo}i kako bi privukli i zadr`ali najkvalitetnije? Tra`enje novih djelatnika po~inje i prije same potrebe za istima i to kroz brigu o postoje}im djelatnicima. Tvrtka u kojoj rade zadovoljni djelatnici mo`e o~ekivati samo rast i prosperitet, a mi smo vam u na{oj temi broja nastojali dati neke upute kako biste to mogli posti}i u svojim organizacijama.

Krešimir Šimac

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{na urednica Sanja Vujnovac

Suradnici Juraj Aramba{i}, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ^arapi}, Gordana ]ori}, Sandra Do-

mini}, Igor Domini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor

Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},

Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Ante Veki}, Mirta Veki}, Danijela Zbodulja

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ka urednica Maja Homen

Zamjenik grafi~ke urednice Ivan Ba{i}

Fotografi Jelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Dubravka Klepac, Eva Kurbanović, Marko Raguž, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak IBL, Kolodvorska 132, Osijek, www.ibl.hr

Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje)

www.mirakul.hr

� www.mirakul.hr �

dnih sustava upravljanja, razvoja prodajnih procesa te integracijama prodajnih i marketin{kih napora. Certificirani je konzultant pri Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo (HAMAG) od 2005. godine i ~lan Udruge poslovnih savjetnika (UPS-AMC). Seminar }e se odr`ati 24.10.2007. od 10.00 do 16.00 sati, a prijave su otvorene do ponedjeljka 22. listopada. Za dodatne informacije obratite se na telefon: 031/251 012 ili e-mailom na hup-osijek¥hup.hr.

Ekonomski fakultet u Osijeku raspisao je natje~aj za upis 2. generacije studenata na poslijediplomski specijalisti~ki studij «Upravljanje ekonomskim razvojem». Studij je okrenut razvojnoj problematici – budu}nosti, strate{kom promi{ljanju i proaktivnom pona{anju. Kvaliteta, raznovrsnost i interaktivnost na nastavi, briga oko svakog studenta te dru`enja izvan nastave temeljna su obilje`ja studija. Uvjerite se i sami!Natje~aj je otvoren do 10.11.2007. godine. Za prijave na natje~aj i dodatne obavijesti mo`ete nas kontakti-rati na brojeve: 091 22 44 095, 031 22 44 49 ili e-mai-lom: borozan¥efos.hr ili afrajman¥efos.hr. Detaljnije informacije o studiju raspolo`ive su na web stranici www.efos.hr/razvoj.

Osje~ko-baranjska `upanija uskoro }e objaviti natje~aj za projekt “Lokalni projekti razvoja – Mikrokrediti-ranje” za 2007. godinu. Na natje~aj }e se mo}i javlja-ti svi poslovni subjekti s podru~ja @upanije, a iznosi kredita kretat }e se u rasponu od 35.000 do 200.000 kuna. Kamatne stope za ove kredite iznosit }e za poduzet-nika do 5 posto. S bankama }e, naime, biti dogovorene

„Izazovi izgradnje fran{iznog poslovanja u Hrvatskoj“ tema je ovogodi{njeg, ~etvrtog po redu, me|unarodnog fran{iznog foruma – FIP 2007., koji }e se od 9. do 10. studenoga odr`ati u hotelu Dubrovnik u Zagrebu.Poduzetnici i svi ostali zainteresirani za ovaj tip poslo-vanja koji nudi sigurniji ulazak u vlastiti posao u samo dva dana izmijenit }e iskustva s vrhunskim svjetskim i doma}im stru~njacima, upoznati ponudu doma}ih i stranih fran{iznih koncepata na svim nivoima investi-ranja, sudjelovati u radu savjetovanja, okruglog stola, interaktivnih predavanja i izlo`bi fran{izne ponude.FIP }e i ove godine postati zna~ajnim poslovnim doga|ajem za rast i razvoj ve} postoje}ih poslovanja, za poticanje sigurnijeg poduzetni{tva i zapo{ljavanja na svim razinama. Do|ite na FIP 2007., obogatite svoje iskustvo stru~nim i kvalitetnim savjetima i stvorite kontakte koji mogu biti odlu~uju}i za Va{u poslovnu budu}nost ili budu}nost Va{eg poduze}a.

Vi{e informacija na www.fip.com.hr ili info¥fip.com.hr.

Sedma sezona najstarijeg i najve}eg natjecanja za mo-dne dizajnere, Fashion Incubatora, odr`at }e se pod koncepcijskim nazivom Fashion Sweetness, 2. i 3. stu-denoga 2007. godine u prostoru [e}eranskog doma u Osijeku.

Fashion Sweetness vra}a nas u najrazigranije modne godine – 80. godine pro{loga stolje}a. Stoga je doga|aj smje{ten u zgradu [e}eranskog doma, izgra|enu za potrebe kulturno-dru{tvenih doga|anja. Posjetitelji }e svim retro sadr`ajima, kao i ure|enjem objekta, biti vra}eni u „lude osamdesete“. Poseban }e do`ivljaj unijeti nastup u`ivo tada nezaobilazne mega zvijezde Marine Perazi} („Denis & Denis“). U dvije ve~eri pre-dstavit }e se pet natjecatelja te mnogobrojni gosti – etablirana doma}a modna imena (Zoran Mrvo{, Elfs..). Zahvaljuju}i suradnji s najve}im modnim doga|ajem u zemlji Cro-a-Porter-om, pobjednik Fashion Incuba-tora ulazi u ekskluzivno dru{tvo najve}ih hrvatskih

dizajnera, a o~ekuje ga i nov~ana nagrada u iznosu od 10.000 kuna, koju je osigurala Slavonska banka, ~lani-ca Hypo grupe. U tri godine postojanja FASHION IN-CUBATOR je na nacionalnu kulturnu i modnu scenu lansirao vi{e od 35 mladih modnih imena, a odli~nom organizacijom i vrlo visokim produkcijskim standar-dima privukao vi{e od 5 000 posjetitelja, ~ime je zau-zeo prvo mjesto na dru{tvenoj ljestvici doga|anja u Osijeku i Slavoniji.

10. je listopada predstavljena „FINA opcija“, nova usluga besplatnog informiranja i planiranja finan-cijskih ulaganja, koja klijentima nudi detaljne odgovo-re na sva pitanja vezana uz kratkoro~no ili dugoro~no financijsko investiranje.

Educirani FINA-ini djelatnici, u okviru ove usluge, upoznat }e sve zainteresirane klijente s ponudom razli~itih opcija u koje klijenti mogu ulo`iti, ili iz kojih mogu posuditi novac. Na temelju klijentu prilago|ene, personalizirane financijske analize, za klijenta }e se izraditi prijedlog plana nov~anih ulaganja, odnosno potra`ivanja sredstava.

„FINA kompenzacija“ napredni je sustav multila-teralnih kompenzacija koji poduze}ima omogu}ava naplatu nepodmirenih dugovanja i potra`ivanja, bez uporabe novca. U tijeku je akcija te je ciklus „FINA kompenzacije” koji }e se odr`ati 23. listopada 2007. godine besplatan. Vi{e informacija o servisu mo`ete dobiti na internetskoj stranici FINA-e www.fina.hr, putem besplatnog telefona 0800 0080 te u svim FINA-inim poslovnicama.

Neuskla|enost poslovnih aktivnosti s iskustvima ku-paca u pravilu je najve}a rezerva za pobolj{anje poslo-vnih rezultata. Kako metodom “kupca u centar” jed-nostavno i efikasno provesti rein`enjering i integraciju procesa prodaje, marketinga i post prodaje? Polaznici }e upoznati osnove “Customer centric” poslovanja: alate za analizu kontakata s kupcima i aktivnosti ku-paca, principe uskla|ivanja poslovanja s aktivnostima kupaca te na~in integriranog upravljanja svim poslov-nim procesima s kupcima. Predava~ je Boris Golob, dipl. ing. strojarstva. Od 2002. godine isklju~ivo radi kao poslovni savjetnik te kreira i vodi edukacije i projekte na podru~jima formuliranja i upravljanja strategijom poslovanja, uvo|enja napre-

BIZ vijesti

4. me|unarodni fran{izni forum – FIP 2007.

“FINA opcija“

Fashion Sweetness

fiksne kamatne stope do najvi{e 7 posto, a s po jedan postotni poen kamate }e subvencionirati Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske i Osje~ko-baranjska `upanija. Rok otplate mikrokredita bit }e do pet godina, uz mogu}nost odobravanja po~eka od jedne godine, izu-zev za slu~aj da je kredit namijenjen za trajna obrtna sredstva. Krediti iz ove linije mo}i }e se koristiti za kupnju, izgradnju, ure|enje i pro{irenje gospodarskih objekata te nabavu opreme i za trajna obrtna sredstva.Za vi{e informacija obratite se u Agenciju za razvoj Osje~ko-baranjske `upanije na telefon 031/221-881.

Osje~ko-baranjska `upanija objavila je javni poziv za podno{enje zahtjeva za odobravanje sufinanciranja konzultantskih usluga za uvo|enje sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000, sustava upra-vljanja okoli{em prema normi ISO 14001 i sustava upravljanja hranom HACCP u visini do 50% naknade, a najvi{e do 15.000,00 kuna.Zahtjev mogu podnijeti poslovni subjekti s podru~ja Osje~ko-baranjske `upanije, s izuzetkom korisnika kojima je odobrena bespovratna potpora iz dr`avnog

„FINA kompenzacija“

Obavijest o natje~aju za poslijediplomski specijalisti~ki studij «Upravljanje ekonomskim razvojem»

Sufinanciranje tro{kova uvo|enja ISO i HACCP normi

Najava P U M A seminara “Kupca u centar”

Mikrokrediti za poduzetnike

BIZ vijesti

�

BIZ vijesti

prora~una ili iz prora~una jedinica lokalne samouprave za istu namjenu.Krajnji rok za podno{enje zahtjeva je 29. listopada 2007., a obrazac za prijavu, kao i dodatne informacije zainteresirani mogu preuzeti s web stranice www.obz.hr ili osobno u Agenciji za razvoj Osje~ko-baranjske `upanije, Stjepana Radi}a 6.

Sve informacije mogu se dobiti i pozivom na broj 031/221-881.

Upravni odbor Hrvatske obrtni~ke komore (HOK), na sjednici odr`anoj 14. rujna u Vinkovcima, donio je Odluku o dodjeli pomo}i HOK-a u iznosu od 400.000 kuna Udru`enju obrtnika Osijek. Sredstva su na-mijenjena za sanaciju zgrade osje~kog Doma obrtnika, uni{tene u po`aru 10. kolovoza.

Upravni odbor prihvatio je prijedlog liste pojedinih proizvoda koji se mogu izra|ivati u ku}noj radinosti, te prijedlog liste usluga (odr`avanja i popravaka) koje se mogu obavljati kao sporedna zanimanja, a koje su predlo`ili Ceh proizvodnog obrta i Ceh uslu`nog obrta HOK-a. Odluka o prijedlozima lista uputit }e se Mini-starstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva, nadle`nom za dono{enje lista.

Sabor RH usvojio je u lipnju ove godine Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, kojim se ponovno, nakon {to je 1993. godine ukinuta, uvodi mogu}nost obavljanja obrtni~kih djelatnosti u obliku doma}e radinosti ili sporednog zanimanja. U doma}oj radinosti mogu se izra|ivati pojedini proizvodi iz dje-latnosti slobodnih obrta sadr`anih na listi proizvoda, a u sporednom zanimanju mogu se obavljati odre|ene usluge odr`avanja i popravaka s liste usluga. Obje liste predla`e Hrvatska obrtni~ka komora, a donosi ministar

gospodarstva, rada i poduzetni{tva.Izvor: www.hok.hr

Hrvatski zavod za zapo{ljavanje Podru~na slu`ba Osijek bila je organizator konferencije «PANONSKI TURIZAM: Stru~no osposobljavanje za kvalitetni pa-nonski turizam» koja je odr`ana od 24. do 27. rujna 2007. godine u hotelu «Patria» u Belom Manastiru. Konferencija je okupila zavode za zapo{ljavanje, vla-snike seoskih obiteljskih turisti~kiih gospodarstava, stru~njake za seoski turizam, turisti~ke zajednice, centre za poduzetni{tvo i druge sudionike djelatno-sti seoskog turizma u prekograni~nom podru~ju Hr-vatske i Ma|arske. Svrha konferencije bila je ispitati i utvrditi potrebe za stru~nim osposobljavanjem vla-snika seoskih obiteljskih turisti~kih gospodarstava u prekograni~noj regiji Ju`nog Zadunavlja u Republici Ma|arskoj i Osje~ko-baranjske, Viroviti~ko-podra-vske i Koprivni~ko-kri`eva~ke `upanije u Hrvatskoj. Zaklju~ci usmjerene rasprave spomenutih sudionika slu`it }e kao temelj za izradu regionalno specifi~nog programa stru~nog osposobljavanja vlasnika seoskih obiteljskih turisti~kih gospodarstava.

Poha|anjem stru~nog osposobljavanja i kori{tenjem priru~nika, web stranice i interaktivnog CD roma, vlasnici seoskih turisti~kih gospodarstava mo}i }e razvijati svoje usluge, a novi vlasnici mo}i }e sprem-nije zapo~eti s pru`anjem takvih usluga. Tijekom provedbe projekta, sve do listopada 2008. godine, pla-nirano je osposobljavanje trideset vlasnika seoskih obi-teljskih turisti~kih gospodarstava iz Osje~ko-baranjske, Viroviti~ko-podravske i Koprivni~ko-kri`eva~ke `upa-nije. Zainteresirani vlasnici imat }e priliku tijekom li-stopada i studenog 2007. godine odazvati se na javni poziv kako bi ostvarili podr{ku koja se nudi iz Projek-ta.

PROJEKT «PANONSKI TURIZAM: Stru~no osposobljavanje za kvalitetni panonski turizam»

Upravni odbor HOK-a odobrio 400.000 kuna za obnovu osje~kog Doma obrtnika

www.mirakul.hr

Zaboravite tradicionalni pristup marketingu

Marketing je dio `ivota svakoga od nas. Bilo da smo njegovi konzumenti ili njegovi kreatori. Razvoj tehnologija i brza komunikacija uz koju danas `ivimo pribli`ila je marketing, u smislu razvoja, gotovo istoj brzini kojom napreduje svijet informatike. Jasno je onda da ve} i danas – `ivimo u pro{losti.

Razgovarao: Ante Veki}

Intervju mjeseca

[to je marketing danas? Koji su svjetski trendovi i prati li ih gospodarstvo Osje~ko-baranjske `upanije?Marketing je dio `ivota svakoga od nas. Bilo da smo njegovi konzumenti ili njegovi kreatori. Razvoj tehno-logija i brza komunikacija koju danas `ivimo pribli`ila je marketing, u smislu razvoja, gotovo istoj brzini kojom napreduje svijet informatike. Jasno je onda da ve} i danas – `ivimo u pro{losti. Trendovi se mijenjaju neprestano. Na{e okru`enje, Osje~ko-baranjska `upa-nija, u skladu sa svojim razvojem i potencijalima, ne kaska za svjetskim trendovima marketinga, niti zao-staje u tehni~ko-tehnolo{kom smislu. Naravno, po-stoje razlike u pojedinim dijelovima i djelatnostima. Financijske institucije prate nove trendove br`e i u~inkovitije. Razlozi su svima jasni. Do njih novosti putuju najbr`e i samim time br`e se usvajaju i pri-mjenjuju.

Je li Internet pomogao marketingu i koliko ga u tu svrhu koriste poslovni subjekti Osje~ko-baranjske `upanije?Neprestano u~enje ono je {to donosi napredak u svim segmentima poslovanja, pa tako i u marketingu. Upra-vo su razvoj informatike i njegova primjena kroz ko-munikaciju Internetom ono {to nam poma`e br`e u~iti, razvijati se, usvajati nove standarde i sli~no. Naravno, treba biti oprezan i konzumirati ovaj dio s mjerom, te imati na umu da nam uvijek preostaje imati svoje ja. Svoju osobnost upotpuniti novim informacijama, ali ih obraditi i koristiti u skladu s okru`enjem i okolnostima u kojima djelujemo. Raduje ~injenica da se sve vi{e i vi{e svojom prezentacijom, marketin{kim pristupom i nazo~no{}u na internetskim adresama pojavljuju nove tvrtke i institucije iz na{e @upanije. Ovakav pristup poma`e u razvoju i ~ini nas konkurentnijima i izvan granica @upanije, pa i puno {ire.

Koliko klijenti razumiju marketing i daju li prednost tradicionalnim metodama marketinga ili su otvoreni za promjene? Koliko su spremni ulo`iti, {to `ele posti}i, kako do}i do cilja i koliko u njihovu (ne)snala`enju u svim tim pojmovima Vi imate problema?

Intervju mjeseca

Poduzetnik je onaj koji mora biti brz, kvalite-tan, konkurentan, na-smijan, spretan, dobro informiran, eksplozi-van, `ivotan...

ako je politi~ar OK, ako vjeruje u ono {to radi i {to pri~a, morat }e puno manje novca potro{iti na vlastiti marketing.

Mo`e li osje~ka tvrtka biti konkurentna izvan granica Osje~ko-baranjske `upanije i {to je potrebno za to? Kakvo je stanje u gospodarstvu @upanije: koje djelat-nosti napreduju, a koje nazaduju?U na{oj @upaniji trend napretka i razvoja nose finan-cijske institucije i trgovina. Zovu nas stoga i zeleni grad Osijek, jer tvorni~ki dimnjaci vi{e ne stanuju ovdje. ^ast izuzetcima. Zato pratimo razvoj malog i srednjeg poduzetni{tva koje se razvija iz dana u dan. Bravo, hrabri ljudi! Bravo vi koji imate viziju i vjeruje-te u nju. Jer to je ono {to }e vam omogu}iti da iza|ete izvan granica. Ne samo grada, ne samo @upanije, nego i {ire. Ako `eli{ iza}i, mora{ bezgrani~no vjerovati u svoj proizvod, voljeti ga, znati njegove mane, njego-ve vrline. Prou~iti konkurenciju. Kako oni rade. Biti druga~iji od konkurencije, biti spreman staviti stva-ri naglava~ke ako }e tako funkcionirati najbolje. Eto. Treba stvoriti proizvod za cijeli svijet. Tako razmi{ljati. Treba stvoriti proizvod koji }e svaki Hrvat trebati je-dnom godi{nje. I eto perpetuum mobile. Kad smo ve} kod konkurentnosti izvan granica, evo pogledajte ku-len. Ve} 11 godina pri~amo kako ga trebamo izvoziti. Neki dan ode u New York, tamo neka Angelina Jolie ga pojede i imamo hit proizvod. No imamo li kapacite-te za svijet? Treba u startu razmi{ljati bez granica, pa i jedan de~ko sa Sjenjaka, primjerice, mo`e napraviti softver koji }e biti svjetski broj jedan.

Kako je danas biti poduzetnik i {to se promjenilo? [to je klju~no za rast i opstanak tvrtke? Koje su naj~e{}e po~etni~ke pogrje{ke i kakav bi pristup marketingu preporu~ili upravo poduzetnicima po~etnicima?Poduzetnik – to je ~ova koji je na dispoziciji 24 sata da bi bio u tijeku i da ne bi propustio va`nu informa-ciju te zavr{io posao, koji i kada do|e, trebao je ve} biti gotov. Da napravim digresiju, sjetite se toga kada jednog dana budete u poziciji naru~itelja. Nastavi-mo. Poduzetnik je onaj koji mora biti brz, kvalitetan, konkurentan, nasmijan, spretan, dobro informiran, ek-splozivan, `ivotan... Ma koja ga majka ne bi po`eljela za zeta/snahu! Ali je i pitanje ima li on/ona vremena za nju/njega. Zato, drage majke, ne o~ajavajte! Nego i vi na Internet pa na Iskricu i prona|ite svome dje-tetu ono najbolje. Ili i vi u poduzetnike. Dobrodo{li! Ako i niste ba{ verzirani u taj marketing i to reklami-ranje i PC i istra`ivanja, ne budite tu`ni i priznajte si to. I vjerujte, ne}ete pogrije{iti. Danas je doista lak{e nego prije. Dok je bilo vi{e dimnjaka. Ako imate dobru ideju, razradite ju u grubo. Posavjetujte se sa stru~nim ljudima i obrazlo`ite im sve. Napravite zatim pomno istra`ivanje tr`i{ta i vjerujte, koliko god ko{talo, puno je jeftinije od cijene neuspjeha. Tako naoru`ani infor-macijama krenite do marketin{ke agencije i stvari su

Klijenti sve vi{e i vi{e „kontaju“ marketing. No, slo`eno je razgovarati o tradicionalnim metodama ili promjenama. Za nekoga tko je proizvodom i uslugom prisiljen, naravno da se oslanja na tradicionalne me-tode, ali ~ak i takvi su klijenti spremni saslu{ati nove prijedloge. Njihova sklonost, pak, tradicionalnome dolazi iz ~injenice da dugo radimo zajedno, da postoji odre|en stupanj uzajamnog povjerenja i prije svega po{tivanje struke. Ovako zvu~i apstraktno, ali radi se o tome da se dobre navike (pa i one poslovne) te{ko mijenjaju. Cilj je u radijskom marketingu jednostavan. Mi upoznajemo klijentov posao, njegove radne navike, njegov prostor, ukratko, ~itav njegov corporate iden-tity i onda ga poku{avamo do~arati zvukom. Nekada je to jednostavno, nekada manje, ali neke bih stva-ri apsolutno zabranio klijentima da stavljaju u svoje reklame. Prvo, to su brojevi telefona. Iznimno ako taj broj nije otpjevan ili ako nije dio neke pri~e, na njega apsolutno nema smisla tro{iti prekratko vrijeme. Bolji }e efekt imati ako se ka`e npr. „nazovite informacije i pitajte za na{ broj“ nego recitirati broj telefona. Isto tako, {to vole raditi veliki trgova~ki lanci - ~itanje cije-na. Numerici je mjesto u vizualnom mediju, u formi radijskog spota vrijeme je predragocjeno i skupo da bi ga se tro{ilo na brojeve. Tre}a su stvar glazbene `elje klijenata. Neki od njih do|u s idejom da bi u podlo-zi trebala svirati pjesma, recimo, iz njihove mladosti, Doorsi primjerice. A treba prodati ananas! Pa ti spoji! Mislim, mo`e se sve, ali moramo biti svjesni da ono {to se svi|a nama nije ono {to }e prodati na{ proizvod ili uslugu. No, moram biti iskren, velika ve}ina uvijek je spremna na pregovore i otvorena na{im prijedlozima.

Pribli`avaju se izbori. Mogu li i kako kori{tenjem marketinga politi~ari zaista dobiti vi{e glasova i pobolj{ati svoj image?Ka`u da politi~ke kampanje imaju mali u~inak na glasa~ko tijelo. Negdje od 3-5%. Kao i rast BDP-a. Daj Bo`e da nam tako ide! A u kampanjama, reklame iz svih medija, zraka, zidova, netova... To vam je prava demonstracija novih oblika i tehnika komuniciranja po svim svjetskim standardima! Pa neka onda netko ka`e da se i u politici ne{to ne mo`e nau~iti. Mo`e, mo`e itekako! Na{i politi~ari redovito zaboravljaju da po~etak sljede}e izborne kampanje u marketin{kom smislu po~inje krajem sada{njih izbora, a ne tri tjed-na uo~i izbora. On ~etiri godine mora raditi na svojoj slici u javnosti. Bilo svojim politi~kim integritetom i radom, bilo ~istim obrazom, izostankom gafova, lo{ih frizura, lo{e svezanih kravata, fotografiranja u lo{im kontekstima. Politi~ar mora biti ~ovjek kojemu }e ljudi vjerovati. To je najbolji marketing. Naravno, koriste}i marketing, mogu}e je popraviti politi~aru sliku u ja-vnosti. Nau~iti ga da ima jedne rije~i za UN, druge za Pu{}u Bistru, izbrusiti mu nastup, vanj{tinu i nau~iti ga da jasno prenosi poruke. No, to je mogu}e samo na kratke staze i vrlo je skupo. Marketing tu poma`e, ali

10 11

Bradica i frizura kao iz Cervantesovih vite{kih pri~a. No, na{ se sugovornik ne bori s vjetrenja~ama. On surfa. Svojom marketin{kom agencijom Jingle ve} petnaest godina kroti radiovalove, a njegove ura-tke, iako toga vjerojatno nismo svjesni, svakodnevno slu{amo na radnome mjestu, voze}i se automobilom, u trgova~kim centrima... Upravo nam on putem tih reklamnih spotova poru~uje da okrenemo onaj broj telefona koji ve} satima pjevu{imo, a ne znamo za{to i kupimo one proizvode koji nam mo`da uop}e nisu potrebni. To je marketing. To je Tihomir Slivka. Kako se pro`imaju jedno s drugim, pa onda i sa svima nama, poku{ali smo doznati iz njegovih razmi{ljanja.

Tihomir Slivka, direktor marketinške agencije Jingle

Ako imate dobru ideju, razradite ju u

grubo. Posavjetujte se sa stru~nim ljudima i obrazlo`ite im sve.

Napravite zatim pomno istra`ivanje tr`i{ta i vjerujte, koliko god

ko{talo, puno je jeftinije od cijene neuspjeha.

Intervju mjeseca

Kako se Tihomir Slivka nosi sa stresnim `ivotom po-duzetnika? Kako raditi sa zadovoljnim djelatnicima, te kako i koliko ulagati u njihovu edukaciju?Va`no je svako malo predahnuti. Pro{etati na{im naj gradom, u`ivati u jeseni i `ivotu. I isklju~iti mobite-le! Obavezno. Jer nikad ne znate kad }e vam se javiti klijent za novu reklamu sun~anih nao~ala. Ja osobno tako. E da! Nikada ne zaboravite na svoje uposlene. Oslu{kujte njihove `elje. Po{tujte njihove ideje. Komu-nicirajte na razini tima. Poha|ajte seminare u Austriji za 1200 eura i nau~it }ete posao. ^itajte knjige, ~asopi-se, Bizdirekt... Dajte zaposlenima slobodno kad im tre-ba, jer bolestan ili neraspolo`en ~ovjek... nema koristi. Pozdravite ih uvijek i na dolasku i na odlasku iz ureda i poklonite im pa`nju. I poklon~i} za ro|endan. Dajte im stimulaciju i odgovornost i oni }e vam ponijeti dio stresa koji vas mo`e ko{tati glave. A kada sutra do|ete na posao i do~ekaju vas iskreno nasmijani i bar malo sretni ljudi, znajte da je va{ poduzetni~ki projekt uspio. I va{a obitelj i va{ `ivot. Samo hrabro, nije to te{ko, jer „samo hrabre...“ ■

bistre. Mi kreativci znat }emo cijeniti va{ trud i po-vjerenje i uspjeh ne}e izostati. I zaboravite koju boju vi najvi{e volite, koju glazbu i kakve slike i prilike. Zaboravite i prepustite se rezultatima istra`ivanja i na{eg rada. Samo tako prepustit }ete se jednog dana, kad i svoj dio posla odradite kako ste zamislili, odmoru i u`itcima. A to nam je, nadam se, svima cilj. Jer tako treba. A onda mo`ete i na odmor sa svojom obitelji. Djeca vas jako trebaju, ne zaboravite to.

Kako se Jingle nosi s promjenama na tr`i{tu? Koliko ima posla i kako je prebrodio najte`e razdoblje (ako ga je bilo)? Planovi?Ne mogu re}i da nije bilo vremena kad nam je bilo posebno te{ko, ali kao i kod svih poduzetnika, borba je svakodnevna. Nekad se trend pada osjeti i kod nas, ali mi se ne predajemo jer imamo puno poslova u nogama i dobro znamo da poslije ki{ice dolaze nove reklame za sun~ane nao~ale. Pa onda za Wellness, pa dobru klopu i pi}a. Evo, Jingle radi uspje{no ve} 15 godina, imamo {est zaposlenih, prisutni smo u Slavoniji, Istri, Splitu, sura|ivali smo i s klijentima izvan granica. Posla ima, nastojimo pratiti sve {to se doga|a. Radimo neke svoje emisije, u budu}nosti }emo ih poku{ati proizvoditi jo{ vi{e, a paralelno se razvijati profesionalno i osobno.

12

www.mirakul.hr

Gr~ka – zemlja s 2000 otokaGr~ka je dr`ava slavne povijesti koja provodi brojne reforme kako bi oja~ala svoju poziciju u europskoj budu}nosti

Gr~ka je dr`ava smje{tena na jugu Balkanskog poluo-toka u Jugoisto~noj Europi. Ona predstavlja kolijevku europske kulture sa svojom bogatom povije{}u koja se`e do najranijih razdoblja. Tijekom 2. tisu}lje}a prije Krista Gr~ka postaje centar velikih civilizacija i kultu-ra: minojske i mikenske. Staru Gr~ku su, me|u osta-lim, obilje`ile prve Olimpijske igre 776. godine prije Krista te Aleksandar Veliki. Gr~ka je kultura kasnije zna~ajno utjecala na razvoj brojnih europskih civi-lizacija i kultura u kojima je ostavila neizbrisiv trag.

Klasi~no doba gr~ke povijesti od 6. do 4. stolje}a prije Krista zlatno je doba u kojem su `ivjeli najve}i gr~ki filozofi i matemati~ari. Burni doga|aji u Gr~koj u 20. stolje}u obilje`eni su demokratskim izborima 1974. godine, kao i referendumom kada je nastala parlamen-tarna republika.

Danas je Gr~ka republika s glavnim gradom Atenom. Okru`ena Egejskim, Jonskim i Sredozemnim morem, s 2000 otoka od kojih je svega sedamdesetak naseljeno, Gr~ka predstavlja idealnu turisti~ku destinaciju pre-punu povijesnih zapisa. Sastoji se od 51 prefekture i jedne autonomne regije.

Gr~ko gospodarstvoGr~ka je ~lanica EU od 1981. godine. S 2001. godinom ispunila je sve preduvjete i time postala 12. ~lanica eu-ropske monetarne unije s eurom kao valutom.

U posljednjih nekoliko godina stopa rasta gr~kog gospodarstva kre}e se oko 4% godi{nje, uglavnom zahvaljuju}i Olimpijskim igrama 2004. godine koje su utjecale na ve}u dostupnost zadu`enosti te potro{nje. No unato~ njima, Gr~ka je i dalje jedna od siroma{nijih dr`ava EU.

Gr~ka ima iznimno velik javni sektor koji ostvaruje oko 50% BDP-a, te ga mnogi analiti~ari smatraju gla-vnim razlogom sporog gospodarskog rasta. Javni dug, inflacija i nezaposlenost su iznad EU prosjeka, ali imaju

tendenciju pada. U njihovoj kontroli sudjeluje i gr~ka vlada sa smanjivanjem javnog sektora te reformama radnog i mirovinskog sustava.

Petina zaposlenih Grka radi u poljoprivredi ~iji su glavni proizvodi: p{enica, kukuruz, masline, raj~ica, duhan, teletina, mlije~ni proizvodi, vino, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji ~ini 15%. 60% Grka zaposleno je u uslu`nim djelatnostima, dok ostatak radne sna-ge ~ine zaposleni u industriji (prerada hrane i duha-na, kemijska i metalna industrija, rudarstvo, nafta,) i gra|evinarstvu.

Najzna~ajnije industrijske grane predstavljaju turi-zam i brodarstvo. Gr~ka godi{nje ugosti zna~ajno vi{e turista od broja stanovnika (2004. godine, primjerice, 16,5 milijuna turista), a po brodarstvu je najzna~ajnija zemlja na svijetu. Gr~ka se brodarska flota sastoji od gotovo 4.000 brodova kapaciteta ve}eg od 1.000 gt, {to predstavlja 15,5% svjetskog brodskog kapaciteta.

Gr~ka godi{nje izvozi goriva, hranu i pi}e u Njema~ku, Italiju, Veliku Britaniju, Francusku i SAD. Istovreme-no uvozi zna~ajno vi{e dobara poput hrane, goriva i kemikalija.

SME sektor u Gr~kojGr~ka poduze}a koja zapo{ljavaju manje od 50 zapo-slenih ~ine 99,55% poduze}a i zapo{ljavaju 74% rad-ne snage u privatnom sektoru. Najva`niji model pre-dstavljaju mikropoduze}a koja zapo{ljavaju manje od 10 zaposlenih. Od 733.000 SME 53,7% ~ine poduze}a u kojim se zapo{ljavaju vlasnici i ~lanovi njihovih obi-telji. Gr~ka vlada provodi brojne mjere kojima je cilj

Piše: Danka Marinkovi}

Korisni linkovi:www.gnto.gr Gr~ka nacionalna turisti~ka organizacija

www.mfa.gr Ministarstvo vanjskih poslova

www.acci.gr Atenska trgova~ka i indu-strijska komora

www.elke.gr Gr~ki centar za investicije

www.invgr.com Investiranje u Gr~koj

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

stvoriti okru`enje koje podupire SME, me|u ostalim, pristup fondovima, promociju klastera, pojednostavlje-nu administraciju, izgradnju infrastrukture…

Gr~ka i HrvatskaPrema podatcima Dr`avnog zavoda za statistiku i Mi-nistarstva vanjskih poslova i europskih integracija, tijekom 2006. godine na{ je izvoz u Gr~ku iznosio 27,38 milijuna EUR, dok je istovremeno uvoz bio 70,7 milijuna EUR. Na{i najzna~ajniji izvozni proizvodi u navedenom razdoblju obuhva}aju brodove, drvo, elektri~ne transformatore, gnojiva, papir i karton, poli-mere etilena i vunu od troske (HGK).

Suradnja Hrvatske i Gr~ke osobito je zna~ajna na podru~ju turizma i {porta. Gr~ka sna`no podr`ava ~lanstvo Hrvatske u EU. S obzirom na brojne sli~nosti ovih dviju mediteranskih zemalja, budu}nost }e po-kazati podru~ja u kojima mo`emo izgradi suradnju na obostrano zadovoljstvo. ■

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Poslovni obi~aji u Gr~koj (http://www.worldwide-tax.com/greece/gre-practice.asp)

• Uobi~ajena je formalna odje}a neovisno o godi{njem dobu.

• Osobe se oslovljavaju prezimenom na pr-vom sastanku dok se ne upoznaju.

• Poslovne se osobe koriste engleskim ili francuskim jezikom.

• Na poslovnim sastancima mo`ete poklo-niti predmete za ured, kvalitetna penkala i odabrana vina. Ukoliko ste pozvani u dom, prikladan je poklon luksuzna ~oko-lada, cvije}e, ...

• Zapo~nite razgovor s op}enitim temama uz kavu ili bezalkoholno pi}e.

• Rukovanje je uobi~ajeno na po~etku i kraju sastanka.

• Poslovne sastanke izbjegavajte u srpnju i kolovozu ili za vrijeme dr`avnih praznika.

1� 1�

Kolijevci Olimpijskih igara suvremena Olim-pijada donijela je novi

poticaj za razvoj.

OSNOVNI PODACI O GR^KOJ

Slu`beni naziv: Helenska RepublikaGlavni grad: AtenaSlu`beni jezik : gr~kiPoliti~ki sustav: republikaPovr{ina: 1�1.9�� km2

Stanovni{tvo: 11,1 milijunaGradsko stanovni{tvo: ��,�%^lanica EU od: 19�1.Valuta: EURNajvi{i vrh: Mount Olympus (Olimp) 2.91� mGrani~i s: Bugarskom, Albanijom, Makedonijom, TurskomDu`ina obale: 1�.021 kmBDP: 19�,� mlrd EUR (200�.)Inflacija: �,�% (200�.)Nezaposlenost: �,9% (200�.)

Važne adrese:

veleposlanstvo republike hrvatske u helenskoj republici

Kontakt osoba za gospodar-stvo: Anna Marija Muselino-vi}, attacheTzavela �, Neo Psychico, 1�� �1 Athens – Greecetel. +�0 210 ���� 0��e-mail: croath…mvp.hr

veleposlanstvo helen-ske republike u republici hrvatskoj

Veleposlanik: g. Panayotis BaizosOpati~ka 12, 10000 Zagrebtel: 01/��10 ���, ��10 ���e-mail: greece-embassy�grembassy.hrwww.grembassy.hr

ured za trgovinu pri veleposlanstvu helenske republike u zagrebu

Savjetnik za gospodarstvo: g. Garassimos Lazaris tel: 01/���� �1� fax: 01/��10 �1�e-mail: grafoey…zg.t-com.hr

U~inkovita naplata potra`ivanjaPoduze}e Cordyline posluje od 2004. godine, a glavna je djelatnost poduze}a naplata potra`ivanja i financijsko posredovanje.

Veliki problem za poslovanje danas stvara nemogu}nost efikasne naplate dospjelih potra`ivanja. Stoga danas postoje poduze}a ~ija je djelatnost finan-cijsko posredovanje i naplata potra`ivanja.

Mogu}nost da otvori jedinu takvu tvrtku na podru~ju Slavonije i Baranje iskoristio je gospodin Dra`en Sti-lin, pokrenuv{i tvrtku Cordyline. Osnovna razlika u odnosu na sli~na poduze}a je u tome {to djelatnici Cordyline-a isklju~ivo direktno stupaju u kontakt s du`nicima pri ~emu, naravno, ne koriste nikakve mje-re prinude i prisile. Cordyline-ovi djelatnici uspje{no pronalaze skrivenu imovinu du`nika na podru~ju cije-le dr`ave te u dogovoru s odvjetni~kim uredom Zo-rana Randjelovi}a pokre}u sudski proces radi naplate potra`ivanja. Odvjetni~ki ured Zorana Randjelovi}a prati sve aktivnosti vezane uz naplatu potra`ivanja te vodi brigu o pravnom zastupanju poduze}a. Tre-nutna je u~inkovitost naplate potra`ivanja poduze}a Cordyline 90%. Bitno je naglasiti da tvrtka Cordyline potra`ivanja rje{ava u roku od trideset dana. Ukoliko se potra`ivanja ne uspiju naplatiti, svi tro{kovi padaju na teret poduze}a Cordyline.

Poduze}e je uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosu|a ovla{teno od strane Ministarstva gospodar-stva, rada i poduzetni{tva te Hrvatske gospodarske komore za obavljanje poslova javnog komisionara pri ovr{nim postupcima. Prostor za skladi{tenje zaplijenje-nih motornih vozila, radnih strojeva, poljoprivredne mehanizacije i plovila nalazi se u Osijeku, u ulici Sv. L. B. Mandi}a bb. Skladi{tenje `ive stoke i mesnih prera|evina osigurano je putem Mesne industrije Ra-vli}. S njima su suradnju zapo~eli odmah pri osnivanju 2004. godine te se ona zasniva na obostranoj koristi,

gdje Mesna industrija Ravli} ustupa svoje kamione i skladi{te za skladi{tenje roba, a Cordyline uspijeva njihove najte`e predmete, tj. potra`ivanja rije{iti i na-platiti. Postojanje ovakvog posrednika znatno dopri-nosi sigurnosti poslovanja, uvo|enju reda na tr`i{te i sprje~avanju kriminala. Gospodin Davor Mikuli}, direktor Mesne industrije Ravli}, iznimno cijeni rad Cordyline-a i ka`e kako je uobi~ajenim pravnim pu-tem bilo dugotrajno ili nemogu}e naplati-ti svoja potra`ivanja. No Cordyline ima stopostotnu efika-snost naplate njiho-vih potra`ivanja jer imaju mogu}nost i mimo sudskog po-stupka komunicirati s du`nicima. On smatra kako je potrebno po-ticati rad i otvaranje ovakvih poduze}a od strane dr`ave, kako bi se uveo red i sankcio-niranje neplati{a, a ujedno i smanjio manipulativni prostor kriminalnom miljeu koji je znao biti ~esto ne-zaobilazan ~imbenik u naplati potra`ivanja.

Gospo|a Jelica [trok, direktorica poduze}a El Valor iz Valpova, tako|er ima samo rije~i hvale glede poslovne suradnje s tvrtkom Cordyline. Zadovoljni su njihovom poslovno{}u, znanjem i stru~nim savjetima. ■

Dražen Stilin, vlasnik tvrtke Cordyline

Davor Mikuli}, direktor Mesne industrije Ravli}

Jelica [trok, direktorica poduze}a El Valor

Oglas

Cordyline d.o.o.

Hrvatske republike 43/1

31000 Osijek

Tel: (031) 200 491

Fax: (031) 200 493

e-mail: cordyline…os.t-

com.hr

Ured Javnog komisionara

Zadarska 2

31000 Osijek

Tel: (031) 372 349

Fax: (031) 372 426

e-mail: javni-komisionar…

os.t-com.hr

www.cordyline.hr

Upravljanje ljudskim resursimaPiripremila: Marijana Bošnjak

Kao i mnoge druge aktivnosti, zapo{ljavanje je poslo-vni proces, odnosno skup aktivnosti koji input pretva-ra u output te ga mo`emo podijeliti na pet osnovnih koraka.

Korak 1 – Utvr|ivanje zahtjeva poslaPrema knjizi “Kako zaposliti i zadr`ati najbolje ljude,” Harward Business Essential utvr|ivanje zahtjeva posla predstavlja kao utvr|ivanje vje{tina i osobnih zna~ajki koje se trebaju uklopiti u zahtjeve posla i organizacije unutar poduze}a, {to ostvarujemo kroz primarne od-govornosti i zada}e ([to djelatnik treba raditi na ovom poslu?), obrazovanje i iskustvo (Mo`e li odre|eno obrazovanje zamijeniti nedostatak iskustva?, Je li po-trebno iskustvo u malim ili velikim poduze}ima, u odre|enoj grani i/li na odre|enim funkcijama?, Ima-te li vremena i ljudi da ga nau~ite?), osobne zna~ajke

(Kakav mora biti kandidat u rje{avanju problema – analiti~ar ili kreativac?, Koje }e osobine dovesti do dobrih rezultata, osobito u odnosu na nadre|ene, ra-vnopravne i neposredno podre|ene ljude s kojima }e kandidat sura|ivati?).

Nakon {to su odre|eni zahtjevi radnog mjesta, potreb-no je napraviti opis posla koji predstavlja profil radnog mjesta u kojem se nabrajaju njegove osnovne funkcije, odnosi prema nadre|enima, radno vrijeme i potrebne kvalifikacije. Jasno napisan opis posla mo`e odrediti po~etak djelatnikova odnosa i pomo}i da razumije mi-siju, kulturu, potrebe i ciljeve tvrtke.

Korak 2 – Pribavljanje kadrovaTijekom procesa zapo{ljavanja pristup sposobnim kan-didatima presudan je za uspjeh poduze}a.

Mnoga poduze}a u razvijenom svijetu ohrabruju te preporuke nagra|ivanjem djelat-nika ~iji su preporu~eni kandidati potom i zaposleni.

Zgrade, oprema i poslovni prostori jednostavno se mogu kupiti, do ljudskog talenta i potrebnog znanja za vo|enje poslovanja temeljenog na znanju kudikamo je te`e do}i. Uspjeh ve}ine dana{njih poduze}a vi{e ovisi o ljudskim resursima nego o financijskoj imovini.

1�

Kroz {to vi{e kanala potrebno je pustiti informaciju da trebate nove djelatnike. Uz uobi~ajene na~ine (novin-ske oglase, agencije za tra`enje djelatnika, trgova~ke publikacije, Internet...) omiljena je metoda preporuka vlastitih djelatnika. Mnoga poduze}a u razvijenom svijetu ohrabruju te preporuke nagra|ivanjem dje-latnika ~iji su preporu~eni kandidati potom i zaposle-ni. Opisani na~in znatno je jeftiniji od svih ostalih i istra`ivanja pokazuju da novi djelatnici koji su do{li temeljem preporuke zaposlenih djelatnika ~esto vi{e zadovoljavaju, jer je malo vjerojatno da }e zaposleni-ci preporu~iti nesposobnog kandidata ili nekog tko bi lo{e radio.

Savjeti za pronala`enje prave osobe:- uzmite u obzir sada{nje djelatnike- tra`ite izvan svoje organizacije kako biste unijeli

nove vidike, vje{tine i iskustva- tra`ite osobu koja }e se dobro uklopiti- upamtite da su rezultati koje je kandidat postigao na

prethodnom radnom mjestu najpouzdaniji pokazatelj budu}ih rezultata

- pravo obrazovanje + pravo iskustvo + kompatibilna osobnost = dobitna kombinacija

- ~uvajte se zamki «isti kao ja». Ta zamka navodi mana-gere da prednost daju kandidatima koji imaju sli~no obrazovanje, iste su dobi, spola ili rase i na sli~an na~in provode slobodno vrijeme. Da biste izbjegli tu zamku, usredoto~ite se na stvarne zahtjeve posla i na kvalifikacije kandidata.

Kako do}i do kandidata putem Interneta?Ukupan broj aktivnih `ivotopisa na internetskim stranicama www.moj-posao.hr je oko 76.000. Velika ve}ina poduze}a u Hrvatskoj korisiti se upravo ovim servisom. Internet poduze}ima omogu}uje uvid u mno{tvo kvalificiranih kandidata, njihovo trenutno selekcioniranje i kontaktiranje najboljih. I sve to po puno ni`oj cijeni od objavljivanja oglasa. Naravno, uz

pretra`ivanje baza `ivotopisa, poduze}a postavljaju svoje natje~aje.

Pro{irivanje potrage za kandidatima putem Inter-neta mo`e se napraviti na na~in da razmi{ljamo o privla~enju pasivnih kandidata (aktivni kandidati su oni koji su svoje `ivotopise postavili na internetske stranice, a pasivni su kvalificirani radnici koji su ve} negdje sretno zaposleni, a oni predstavljaju ve}i i privla~niji krug). Razmislite o `eljenom profilu svojih djelatnika te pove`ite njih s mogu}im posjetama odre|enim internetskim stranicama i tamo postavite svoje oglase za posao. Primjerice, ukoliko vam je potre-ban dobar informati~ar, svoj oglas mo`ete postaviti na internetske stranice koje se bave navednom problema-tikom. Na ovaj na~in dolazite do kvalificiranih kandi-data koji mo`da trenutno ne razmi{ljaju o napu{tanju postoje}eg posla, a mo`da ih ba{ va{ oglas zaintrigi-ra. Uz navedeno, svoju potragu na Internetu mo`ete upotpuniti razlikovanjem od ostalih poduze}a, npr. da postavite formulare za `ivotopis kako kandidati ne bi morali prolaziti procedure ispisivanja molbi i `ivotopi-sa te slanje po{tom, to~no upisuju}i one zahtjeve koji vas zanimaju za odre|eni posao. Marketin{ka agencija IT, New York, u svoje je urede postavila web kameru kako bi potencijalni kandidati mogli pogledati kreativ-ni radni prostor poduze}a.

Kako do}i do kandidata putem agencija za zapo{ljavanje?Tijekom zadnjeg desetlje}a u Hrvatskoj su po~ele s ra-dom doma}e ili filijale stranih agencija za zapo{ljavanje. Neki imaju {iroko polje rada, a neki su specijalizirani

(npr. agencije za povremeni posao). Ako ih u~inkovito koristite, agencije vam mogu u{tedjeti vrijeme i novac koji biste utro{ili na stvaranje i po~etno pregledavanje vlastitog kruga kvalificiranih kandidata. Agencije imaju vrlo aktivnu mre`u klju~nih ljudi, odnosno pa-sivnih kandidata koji ina~e ne bi saznali za slobodno radno mjesto u va{em poduze}u.

Prebacivanje poslova na agencije za zapo{ljavanje ne zna~i da se poduze}e koje zapo{ljava smije rasteretiti odgovornosti oko zapo{ljavanja. Kada odabirete agen-ciju, pro|ite selekcijski postupak sli~an onome kojeg smo opisali u poglavlju o zapo{ljavanju. Odaberite savjetnika, a ne agenciju te poku{ajte saznati ne{to o prate}em osoblju i stabilnosti tima. Aktivnosti usmje-rite tako da radite s agencijom kao tim - va{a je potpu-na uklju~enost od presudne va`nosti, jer savjetnici su oni koji mogu pridonijeti poslu u bilo kojem segmentu pa tako i zapo{ljavanju, ali posao i organizaciju poslo-vanja nitko bolje ne poznaje od njezinih direktora.

Korisne informacije pri pribavljanju kandidata:web portali: moj-posao.hr, posao.hrHrvatski zavod za zapo{ljavanje Kneza Trpimira 2, Osijek,031/252-500www.hzz.hr

Selectio d.o.o. za upravljanje ljudskim potencijalimaSavska cesta 129, Zagreb01/6065-255www.selectio.hrAdecco Hrvatska d.o.o. Metal~eva 5, Zagreb 01/3091-133 www.adecco.hrDekra za privremeno zapo{ljavanje d.o.o. Gornjodravska obala 91, Osijek031/283-083 www.dekra-zapo.hrAgencija za povremeni posao d.o.o.Vukovarska 10/1, Osijek031/204-544www.povremeniposao.hr

O prednostima zapo{ljavanja putem agencija za privre-meno zapo{ljavanje razgovarali smo s gospodinom Mi-roslavom Levakovi}em, suosniva~em i ~lanom Uprave Agencije za povremeni posao d.o.o. iz Osijeka.

„Mi smo svojevrstan most izme|u onih koji posao tra`e i onih koji su u potrazi za radnicima, “ka`e go-spodin Levakovi}. Prednosti zapo{ljavanja putem agencija le`e u pojednostavljivanju administrativnih poslova za poslodavce. Oni nemaju briga oko prijava,

Tema broja

1�

Tema broja

www.mirakul.hr 19

Kori{tenje usluga agencije preporu~uje se:- kada se radi o zapo{ljavanju na vrlo visok polo`aj koji ima utjecaj na financijske

rezultate poduze}a- kada pro{irivanje poslovanja stvara nove vrste radnih mjesta - u potrebi zapo{ljavanja djelatnika s vje{tinama koje poduze}u nedostaju.

Usluge nisu potrebne u situacijama:- kada su zahtjevi otvorenog radnog mjesta i sposobnosti uspje{nog kandidata

potpuno jasni- kada je radno mjesto izrazito stru~ne naravi i zahtijeva visoko specijalisti~ka

znanja i stru~nost (jednostavnije je ocijeniti tehni~ku stru~nost nego sposob-nost upravljanja)

- kada je krug kandidata malen i poznat rukovodstvu- kada se radi o radnom mjestu na ni`oj razini.

Internet poduze}ima omogu}uje uvid u

mno{tvo kvalificiranih kandidata, njihovo tre-nutno selekcioniranje i kontaktiranje najboljih.

I sve to po puno ni`oj cijeni od objavljivanja

oglasa.

Ako ih u~inkovito koristite, agencije vam mogu u{tedjeti vrije-me i novac koji biste utro{ili na stvaranje i po~etno pregledavanje vlastitog kruga kvalifici-ranih kandidata.

odjava i sli~no jer su radnici u radnom odnosu s agen-cijom koja ih ustupa krajnjem korisniku. Agencija ra-dnicima obra~unava i ispla}uje pla}e, iste osigurava od nezgode na radu, oprema radnom odje}om i obu}om te ih osposobljava za rad na siguran na~in temeljem Zakona o za{titi na radu. Korisnik usluga agenciji pla}a isklju~ivo odra|ene radne sate radnika, dok eventualna bolovanja i ozljede na radu, blagdane i ostala odsustva radnika s posla snosi agencija. Ovakav pristup naji-splativiji je u poslovima vezanim za odre|enu sezonu u poljoprivredi, {umarstvu, graditeljstvu i ugostitelj-stvu. Prednosti za radnike koji se zapo{ljavaju putem agencija su ugovor o radu, sigurna pla}a i sva ostala prava iz Zakona o radu.

Prou~avanje `ivotopisaPrvi odnos izme|u poduze}a i novog kandidata zapo~inje `ivotopisom koji mora sadr`avati kvalitete koje su potrebne za spomenuto radno mjesto. Dobro bi bilo odlu~iti se za dva ~itanja `ivotopisa na na~in da u prvom krugu eliminirate one koji ne odgova-raju tra`enoj kvaliteti. Tijekom drugog ~itanja bitno je obratiti pa`nju na: znakove postignu}a i rezultata, cilj karijere u skladu s ponu|enim poslom te na kraju i dobro napisan i oblikovan tekst. Najbitnije je da u|ete ravno u sr` kandidatovih postignu}a i na taj na~in razlu~ite bitno od nebitnog. Nastojte me|usobno ne

uspore|ivati kandidate jer vi znate kakvog trebate i te`ite svakog uspore|ivati s profilom visoko vrijednog prema va{im `eljama. Prilikom ~itanja `ivotopisa po-stoje znakovi koji ukazuju na slabe to~ke, kao {to su, primjerice: podu`i opis obrazovanja (mo`da nema do-voljnog radnog iskustva), prekid u radnom sta`u ({to je radio tijekom tih prekida?), kratkoro~na zaposlenja, odsutnost logi~nog napredovanja u poslu, previ{e osobnih podataka te opisivanje poslova i polo`aja bez opisa rezultata ili postignu}a.

Intervju s kandidatomUkoliko ste do`ivljeli da razgovori s kandidatima pre-dstavljaju iscrpan i dugotrajan posao, nakon kojeg vas boli glava i niste sigurni u ispravnost svojih odluka, na ovom }emo vam mjestu nastojati ponuditi neka rje{enja kako bi svaki budu}i razgovori za posao bili {to lak{i i organiziraniji, {tede}i na taj na~in va{e vrije-me i trud.

Osnovna svrha razgovora je da se doznaju podatci za dalju mogu}u odluku. Dobro je razgovor s kandidatom pro}i kroz tri faze. Naravno, vi{e }ete truda i vreme-na ulo`iti u razgovore s obzirom na va`nost budu}ih poslova na kojima }e kandidat raditi. Prvi je korak telefonski intervju u kojem se nastoje dobiti potvrde zadovoljava li kandidat uvjete navedene u natje~aju. Uz navedeno, to je prilika za stjecanje prvog dojma o kandidatu (Je li odgovorio u dogovoreno vrijeme?, Zna li komunicirati? i sl.)

Temeljem prou~avanja `ivotopisa i telefonskog inter-vjua nastojte suziti krug na ~etiri do sedam najboljih kandidata kroz navedene dvije radnje i organizirajte uvodni osobni intervju za kojeg odvojite 30-60 minuta po kandidatu, dakako, u ovisnosti o slo`enosti posla na kojemu }e raditi. Tre}a je faza u razgovoru s kandi-datom i najbitnija - to je drugi intervju tijekom kojega je potrebno dobro voditi ra~una tko }e uz vas jo{ sudje-lovati. To mogu biti va{i suradnici, budu}e nadre|ene osobe i/li potencijalni kolege kandidatu.

Postoje dvije vrste intervjua. U strukturiranom in-tervjuu svim kandidatima postavljate ista unaprijed pripremljena pitanja kako biste mogli usporediti od-govore. Na taj na~in }ete skupiti objektivne informa-cije, ali njima }ete dobiti manje informacija od kan-didata. Nestrukturirani intervjui predstavljaju osobne razgovore u kojim se ne moraju postavljati istovrsna pitanja. Temeljem ovakvog na~ina razgovora doznat }ete vi{e o kandidatu, ali }e vam biti te`e usporediti odgovore. Kao i u svemu, zlatna sredina je najbolja, stoga vam savjetujemo da odredite osnovu pitanja koja je svim kandidatima jednaka, ali se ipak prilagodite svakom na razli~it na~in te tijekom samog intervjua po|ite s kandidatom u odre|enom zanimljivom pra-vcu. Za koju se god vrstu intervjua odlu~ili, priprema

20

Tema broja

je najbitnija jer biste li oti{li na sastanak s trgovcem razgovarati o nabavci nove informati~ke opreme vrije-dne 100.000 kuna, a da se niste prije toga pripremi-li?! Odluka o zapo{ljavanju ovisno o radnom mjestu ne ko{ta puno manje od nove informati~ke opreme. Dobra priprema predstavlja dobro determiniranje opi-sa posla, popis klju~nih odgovornosti i zada}a radnog mjesta, odgovoraju}u obuku i obrazovanje te osobne zna~ajke.

U po~etnoj fazi intevjua cilj je u~initi da se kandidat osje}a dovoljno ugodno da se otvori. Vi ste ti koji stva-rate atmosferu, a to mo`ete posti}i kroz prijateljsko dr`anje, na~in na koji }ete se predstaviti kandidatu te mu re}i ne{to o sebi, potom da mu objasnite struktu-ru intervjua kojeg }ete odraditi. Napetost koja je na po~etku naj~e{}e se razbije humorom. Mo`ete tako|er u `ivotopisu prona}i podatak koji }e vam pomo}i uspostaviti odnos. Primjerice, imate isti hobi ili ste i{li u istu {kolsku ustanovu. Tako|er nastojte pohvaliti kandidata za prethodna postignu}a. Glavno je da ste svjesni da svojim na~inom uspostave komunikacije vi diktirate dalje kandidatovo opu{tanje, temeljem koje-ga }e se kandidat otvoriti, a vi }ete dobiti informacije koje su potrebne za va{u odluku. Ne podcjenjujte tre-mu, strah i nelagodu jer takva stanja mogu blokirati i najbolje, ve} kreirajte ugodnu atmosferu. Uvod ne treba trajati du`e od 10% predvi|enog vremena za razgovor.

Nakon {to je kandidat «spreman» za razgovor, kre-nite u prikupljanje informacija koje vam trebaju. To je ujedno i glavni dio intervjua za kojega je potreb-no odvojiti 80% vremena. Tijekom tog vremena vi morate ocijeniti kandidatove sposobnosti, vje{tine, znanje i iskustvo te ih usporediti s opisom posla koji ste na~inili. Najlak{e }e vam biti ukoliko slijedite izra-vnu liniju ispitivanja temeljenu na `ivotopisu. Izravno tra`ite pojedinosti i tragajte za opipljivim mjerilima uspjeha, npr. u `ivotopisu je navedeno da je kandidat pokrenuo promjene klju~nih procesa u odjelu, upitajte koji su to procesi, {to ga je potaklo da krene u to, za{to je ta inicijativa toliko bitna, kako je njegova okolina gledala na to, kako se borio s otporima i sl.

Ovakvim pitanjima vi procjenjujete i osobne zna~ajke kandidata kao {to su komunikacijske vje{tine, sposob-nost timskog rada i motiviranost. Jedan od uspje{nih na~ina postavljanja pitanja usmjeren je na rje{avanje situacija sli~nih onim s kakvim bi se mogao susretati na budu}em poslovanju, kao {tu su, primjerice, da vam ispri~a na koji bi na~in razgovarao s klju~nim kupcem kojeg je izgubio, na koji na~in bi otpustio djelatnika i sl. Vrlo je bitno zadr`ati kontrolu tijekom vo|enja raz-govora. Vi postavljate ve}inu pitanja i obavljate ve}inu slu{anja. Tijekom intevjua s kandidatom 80% vremena biste trebali samo slu{ati.

Nastojte me|usobno ne uspore|ivati kandi-

date jer vi znate kakvog trebate i te`ite svakog

uspore|ivati s profilom visoko vrijednog prema

va{im `eljama.

bizdirekt � listopad 200�.

22

Tema broja

U kakvom se okru`enju osje}ate naju~inkovitiji?Koliko smjernica i povratnih informacija trebate da bi-ste bili uspje{ni?Kako ste se nosili s organizacijskim promjenama?Kako biste opisali sebe kao {efa?Kako bi {ef opisao Vas?Koja je najte`a odluka koju ste morali donijeti?S kakvim ljudima volite raditi?S kakvim Vam je osobama najte`e raditi i za{to?[to vas najvi{e frustrira na poslu i kako se nosite s tim?

Težnje i ciljevi u karijeri[to biste voljeli izbje}i na sljede}em poslu? Za{to?Za{to ste napustili zadnji posao?Kako se ovaj posao u na{em poduze}u uklapa u Va{e planove?Gdje se vidite za tri godine?Kako su se va{e te`nje u karijeri mijenjale tijekom go-dina?[to biste najvi{e `eljeli posti}i dobijete li ovaj posao?

ObrazovanjeKoji su Vas aspekti obrazovanja, iskustva ili osposo-bljavanja pripremili za ovaj posao?Ako dobijete posao, u kojim podru~jima biste trebali dobiti dodatnu obuku?Koji }e aspekti Va{eg obrazovanja ili obuke biti korisni u ovom poslu?Koji su Va{i ciljevi u obrazovanju?

Metoda situacijskog intervjuaKoristi se za bolje upoznavanje i shva}anje na koji na~in kandidat prilazi problemima. Sastoji se u tome da se kandidatu predstavlja neki slu~aj ili poslov-ni problem sli~an onome koji bi se susretao na rad-nom mjestu. Od kandidata se o~ekuje da iznese jedno ili vi{e obrazlo`enih rje{enja. Ukoliko se, na primjer, va{e poduze}e bavi proizvodnjom namje{taja i `eli-te zaposliti suradnika u marketin{kom odjelu va{eg poduze}a, ispitiva~ bi mogao opisati op}enite osobine va{e djelatnosti i pitati kandidata koju bi strategiju izlaska na tr`i{te koristio za novu liniju proizvoda. Kandidatov odgovor otkrio bi ne{to o njegovoj spo-sobnosti rje{avanja nejasnih sitaucija, prepoznavanja mogu}ih rje{enja i organiziranja svojih razmi{ljanja o strate{kim pitanjima.

Osnovna vrijednost situacijskog intervjua je u provjeri sposobnosti rje{avanja problema, dok je njegova mo} trostruka: pribli`ava se situacijama iz stvarnog `ivo-ta koliko je najvi{e mogu}e, poma`e kandidatima u boljem razumijevanju posla na koji aplicira i ispituje razli~ite vje{tine poput strate{kog razmi{ljanja, mo}i prosu|ivanja, komunikacijskih vje{tina i sl.

Nedostatci se o~ituju u potrebi izdvajanja znatnog

Osigurajte oko 10 % predvi|enog vremena za uspje{an zavr{etak razgovora tijekom kojega je potrebno zahva-liti kandidatu na dolasku, objasniti na koji }ete ga na~in obavijestiti o daljem tijeku razgovora, ponudite mu da vas nazove ako mu neki dijelovi razgovora ili saz-nanja o poduze}u nisu jasna, nastojte promovirati va{e poduze}e, osobito onaj dio za koji vam se iz razgovora u~ini da bi se mogao svidjeti kandidatu. Na kraju raz-govora rukujte se s kandidatom te ga otpratite do izla-za. Nakon {to kandidat ode, zapi{ite dodatne zabilje{ke i napomene dok vam je jo{ sve svje`e u glavi.

Primjeri pitanja za vo|enje razgovora pre-ma knjizi “Kako zaposliti i zadr`ati najbolje ljude”, Harvard Business Essentials

UVOD:[to Vas je privuklo na{em poduze}u?Kako ste doznali za slobodno radno mjesto?

Upoznajte se s kandidatovim prethodnim poslomKako ste dobili prethodni posao?Koja su bila podru~ja Va{e odgovornosti?Opi{ite jedan tipi~an dan na Va{em biv{em radnom mjestu.[to Vas je najvi{e zadovoljavalo na prethodnom poslu? Za{to?

[to Vas je najvi{e frustriralo na poslu i za{to? Kako se nosite s tim frustracijama?Koji aspekt Va{eg posla predstavlja najve}i izazov i za{to?[to ste najva`nije nau~ili iz svog posla? Kada bismo pitali Va{eg biv{eg poslodavca o Va{im sposobnostima, {to bi nam on rekao?Kako bi Vas opisali podre|eni, a kako kolege?[to bi Va{ biv{i {ef naveo kao Va{ najve}i doprinos?

Radno iskustvoNa koji Vas je na~in radno iskustvo pripremilo za ovaj posao?Opi{ite nam jedno ili dva Va{a najve}a postignu}a i najve}a razo~aranja?Koji je najve}i izazov s kojim ste se susreli?Kako ste ga rije{ili?Koje je najkreativnije postignu}e koje ste do`ivjeli na poslu?Koje su Va{e osobine pridonijele Va{em uspjehu?Mo`ete li nam re}i ne{to o inicijativi ili novom po-stupku na kojemu ste radili, a imao je pozitivno dje-lovanje?Navedite nam dva primjera dobrih odluka i dva pri-mjera lo{ih odluka koje ste donijeli u dosada{njem radu.Koje kvalitete mo`ete unijeti u ovaj posao?Navedite nam primjer svoje sposobnosti u ulozi nadre|ene osobe.

Ocijenite kandidatove sposobnostiSmatrate li da ste osoba od inicijative? Objasnite za{to i navedite primjere.Koja je Va{a najbolja osobina koja bi mogla koristiti na{oj organizaciji?Kako ste pozitivno utjecali na druge da dobro obave posao?Opi{ite situaciju kada ste donijeli odluku, a niste imali sve potrebne informacije.Kako ste podupirali novu politiku ili proceduru s kojom niste suglasni?Kako motivirate neposredno podre|ene? A kolege?Opi{ite situaciju kada ste morali tra`iti informacije, analizirati ih i donijeti odluku.Opi{ite neku svoju noviju, visokorizi~nu odluku. Kako ste ju donijeli?

Ocijenite kandidatov stilKoji Vam je posao do sada bio najdra`i i za{to?Koji Vam je oblik nadzora najvi{e odgovarao na prija{njim poslovima?Kakvu su Vam podr{ku u poslu pru`ali dosada{nji nadre|eni? A u pogledu Va{e karijere?U kakvoj biste vrsti organizacije voljeli raditi?Volite li vi{e raditi u skupini ili sami?Opi{ite jedno dobro iskustvo timskog rada.Koje kvalitete cijenite kod nadre|enog?

Odluka o zapo{ljavanju ovisno o radnom mjestu ne ko{ta

puno manje od nove informati~ke opreme. Dobra priprema pred-

stavlja dobro determini-ranje opisa posla, popis klju~nih odgovornosti i zada}a radnog mjesta, odgovoraju}u obuku i

obrazovanje te osobne zna~ajke.

2�

Tema broja

vremena i zbog toga se primjenjuje za kandidate vi{eg ranga. Ona je primjerenija osobama koje brzo reagi-raju. Ova metoda nije korisna ni u ispitivanju motivi-ranosti, vje{tine vo|enja, kao ni u provjeri sposobnosti rada s drugim ljudima. Naj~e{}e se kombinira s osta-lim tradicionalnim metodama.

Ocjenjivanje kandidataNakon {to ste prikupili informacije o kandidatima po-trebno je ih je ocijeniti. Prilikom ocjenijvanja kandida-ta vrlo ~esto upadamo u zamke subjektivnosti, koliko god se trudili objektivno sagledati situaciju. Neki od savjeta izbjegavanja subjektivnosti mogli bi se ubla`iti na sljede}e na~ine:• pretjerano divljenje zrelosti i iskustvu, ili podcjenji-

vanje mladosti i nezrelosti• tuma~enje kandidatova tihog, suzdr`anog ili mirnog

pona{anja kao manjka motiviranosti• zamjenjivanje sposobnosti sudjelovanja u «igri in-

tervjuiranja» ili dobre govorni~ke vje{tine za inteli-genciju ili kompetentnost

• dopu{tanje osobnim predrasudama da utje~u na va{e

procjene• tra`enje prijatelja ili vlastite slike u kandidatu• pretpostavljanje da su studenti odre|enih fakulteta

ili zaposlenici odre|enih tvrtaka automatski bolje kvalificirani

• pridavanje prevelike va`nosti poznavanju `argona va{eg podru~ja poslovanja.

Zadržavanje ljudiZadr`avanje je izazov s kojim se suo~avaju mnoge od najcjenjenijih svjetskih poduze}a. U nastavku teksta obrazlo`it }emo za{to ljudi ostaju kod sada{njeg po-slodavca, a koji ~imbenici utje~u na njihov odlazak. Zadr`avanje je suprotno fluktuaciji (fluktuacija pre-stavlja zbroj dobrovoljnih i nedobrovoljnih odvajanja zaposlenika od svog poduze}a). Zadr`avanje nije samo stvar «dobrog osje}aja».

Postoje tri temeljna razloga za zadr`avanje dobrih dje-latnika, a to su:1. rastu}a va`nost intelektaualnog kapitala2. uzro~na veza izme|u zadr`avanja djelatnika i zado-

voljstva kupaca 3. visoka cijena fluktuacije.

Rastu}a va`nost intelektualnog kapitalaIntelektualni kapital podrazumijeva jedinstveno znanje i vje{tine koje posjeduju zaposlenici poduze}a. Dana{nja uspje{na poduze}a pobje|uju s inovativnim novim idejama i vrhunskim proizvodima i uslugama – a sve to proizlazi iz znanja i vje{tina zaposlenih. Intelektualni kapital posjeduju ra~unalni programe-ri, mre`ni manageri, tehni~ki dizajneri, ra~unovo|e, manageri na srednjoj razini, direktori, stru~njaci za poslovno planiranje, stru~njaci za ljudske potencijale i pravnici. Kad god odlaze, tvrtka gubi njihovo te{ko ste~eno (i ~esto skupo) znanje i vje{tine. A kada ti za-poslenici prelaze konkurenciji, gubitak je jo{ ve}i. Ne samo da je va{em poduze}u uskra}en va`an dio njenih temeljnih znanja, nego ih je dobila konkurencija – a da nije morala ulo`iti vrijeme i novac u obu~avanje koje je obavilo va{e poduze}e.

Zadr`avanje djelatnika i zadovoljstvo kupacaSvi shva}aju da je zadovoljstvo kupaca jedan od najva`nijih – ako ne i najva`niji - ~imbenik za pre`ivaljavanje i rast poslovanja. Zaposlenici koji su zadovoljni svojim poslom i svojim poduze}em stvorit }e zadovoljne kupce. Negativan stav i pona{anje djelat-nika negativno djeluje na kupce, visoka stopa fluktua-cije smanjuje zadovoljstvo kupaca i prihod poduze}a, dok razumijevanje posla i strate{kih ciljeva poduze}a izravno utje~e na stavove i pona{anje zaposlenika. Privr`enost zaposlenika pretkazuje privr`enost ku-paca. Kad zaposlenici osje}aju privr`enost poduze}u, vjerojatno je da }e s kupcima podijeliti svoje pozitivne misli i osje}aje.

HalPet – Va{ partner za znanje

HalPet centar za poslovnu komunikaciju je centar specijaliziran za podu~avanje poslovnih stranih jezika te komunikacijskih vje{tina.

HalPet svojim klijentima nudi {irok spektar usluga od kojih su najtra`enije:• Redovni te~ajevi poslovnog stranog jezika • Intenzivni te~ajevi jezika - broj sati i dinamika ovise o potrebama i vremenu

klijenata• S pecijalizirani te~ajevi jezika – za bankare, hotelijere, pravnike, farmaceutske

kompanije...• Treninzi komunikacijskih, poslovnih i motivacijskih vje{tina poma`u zaposlenim

ljudima da se {to lak{e nose s brojnim obvezama te da ostvaruju {to bolje po-slovne rezultate. Me|u treninzima su trenuta~no najtra`eniji: ‘Mentalne mape – alat za izvrsnost’, ‘Pove}anje radne u~inkovitosti’, ‘Uspje{ne prezentacije’, ‘Po-slovno dopisivanje’, ‘Uspje{no vo|enje i sudjelovanje na sastancima’ te ‘Trening za tajnice i osoblje administracije’

• Edukacija internih trenera prema LPC metodi namijenjena je djelatnicima tvr-taka koji kontinuirano moraju stru~no i kvalitetno prenositi ste~eno korporativno znanje ostalim zaposlenicima

Deset godina iskustva i autenti~na LPC (Learn-Practice-Communicate) metoda temelj su kvalitete koju pru`a HalPet centar.

Osnovni pristup u~enju temelji se na analizi potreba polaznika kojom se defini-raju njihove specifi~ne potrebe. Tako definiranim potrebama HalPetovi profesori- treneri pristupaju profesionalno, ali i opu{teno, te u~enje jezika i komunikacijskih vje{tina postaje zabavno, a rezultati su brzi i kvalitetni.

www.halpet.hr

Cijena fluktuacijeFluktuacija, kao {to smo naveli, predstavlja zbroj do-brovoljnih i nedobrovoljnih odvajanja zaposlenika od poduze}a. Ona uklju~uje tri vrste tro{kova:a) Izravni tro{kovi fluktuacije, koji uklju~uju cijenu pribavljanja, intervjuiranja i obu~avanja zamjeneb) Neizravni tro{kovi, kao {to su utjecaj na razno optere}enje, moral i zadovoljstvo kupaca. Ho}e li i ostali zaposlenici razmi{ljati o odlasku? Ho}e li kupci slijediti djelatnike koji su oti{li?c) Ostali tro{kovi, uklju~uju}i izgubljeno znanje i poslove koji se ne obavljaju dok se manageri i osta-li djelatnici usredoto~uju na popunjavanje praznine i uhodavanje novih djelatnika.

Koliki je zbroj tih tro{kova, svaki vlasnik i manager mo`e orijentacijski izra~unati. Procjene su vrlo razli~ite jer cijena gubljenja i zamjene ovisi o osobi i djelatnosti. Ali cijena je rijetko niska. Op}enita procjena je da je tro{ak fluktuacije prosje~nog zaposlenika oko tre}ine pla}e nove osobe. Cijena gubitka viskokoproduktivnog djelatnika mnogo je ve}a od cijene gubitka prosje~nog djelatnika, iako pla}e obojice mogu biti vrlo sli~ne. No, postoji i druga strana medalje u svezi cijene fluktuacije. Fluktuacija nesposobnih ljudi mo`da ne}e prouzro~iti nikakve tro{kove, budu}i da odlazak takvih djelatnika mo`e ~ak ukloniti neke skrivene tro{kove. Kolika je

cijena lo{ih odluka koje takvi djelatnici ~esto donose? Cijena se dakako pove}ava ako se radi o nesposobnosti na razini vi{eg managementa. A koliko je tro{ak po-vezan s niskim moralom i odlaskom, za {to su tako|er oni odgovorni? O tome se mo`e samo naga|ati....

Za{to ljudi ostaju i/li odlazeRazlozi zbog kojih ljudi ostaju u poduze}u vrlo su sli~ni, a to su sigurnost radnog mjesta, radna kultura koja prepoznaje uskla|ivanje posla i osobnog `ivota, dobivanje priznanja za dobro obavljen posao, prila-godljivo radno vrijeme i osje}aj pripadanosti. Razlo-zi ostanka razlikuju se od zemlje do zemlje, ali ljude najvi{e motivira sljede}e:- ljudi se ponose organizacijom za koju rade- cijene neposrednog rukovoditelja- dobivaju primjerenu kompenzaciju za svoj rad- imaju osje}aj povezanosti- imaju sadr`ajan posao.

Razlozi zbog kojih ljudi odlaze iz organizacija tako|er su razli~iti, no ve}ina ih se mo`e svesti na jedan ili vi{e nabrojanih uvjeta koji nisu postojali na samom po~etku ili su se promijenili:- vodstvo poduze}a se promijenilo- sukob s neposredno nadre|enim- odlazak bliskih kolega

Dana{nja uspje{na poduze}a pobje|uju s inovativnim novim idejama i vrhunskim

proizvodima i usluga-ma – a sve to proizlazi

iz znanja i vje{tina zaposlenih.

Cijena gubitka visoko-produktivnog djelatnika mnogo je ve}a od cije-ne gubitka prosje~nog djelatnika, iako pla}e obojice mogu biti vrlo sli~ne.

Tema broja

www.mirakul.hr 2�

2� www.mirakul.hr 2�

Tema brojaTema broja

- nepovoljna promjena zada}a i odgovornosti.Mo`da je najva`nija stvar koju treba imati na umu kada se razmi{lja o tome za{to ljudi odlaze sljede}a: ljudi naj~e{}e odlaze iz pogrje{nih razloga - odlaze, a da zapravo ne razumiju za{to su nesretni ili koje mogu}nosti postoje unutar poduze}a. Tako prelaze iz poduze}a u poduze}e i svaki put ~ine istu pogrje{ku. Sljede}i primjer zorno ilustrira navedeno.

In`enjer je promaknut na managerski polo`aj jer posti`e dobre rezultate i ve} je dugo u poduze}u. On uop}e ne `eli biti manager, nego raditi svoju struku. Ali budu}i da jo{ nije utvrdio svoje najdublje radne sklonosti, svoje nezadovoljstvo ne povezuje s novom ulogom. Umjesto toga zaklju~uje da mu se poduze}e vi{e ne svi|a i po~inje tra`iti novi posao. Na `alost, kada prona|e drugi posao u novom poduze}u, to }e vjerojatno opet biti managerski polo`aj. Nakon nekog vremena na tom poslu, ustanovit }e da mu ni to poduze}e ne odgovora.

^ini se da ovaj obrazac od svih skupina zaposlenika naj~e{}e ponavljaju pripadnici srednjeg managemen-ta.

Istra`iva~i istra`iva~kog centra Gallup dokazali su da je klju~ zadr`avanja djelatnika u managerima i {efovima. Lo{ manager mo`e poni{titi svaki plan zadr`avanja djelatnika koje poduze}e `eli osvariti. Manageri dr`e poduze}a u {aci. Nije da su inicijative usredoto~ene na djelatnike neva`ne. Samo je va{ neposredno nadre|eni manager va`niji. On odre|uje i ispunjava va{e rad-no okru`enje. Ako je naru{en odnos s managerom, nikakvi besplatni tretmani u teretani, sauni ili masa`e ne}e uvjeriti djelatnika da ostane. Bolje je raditi za dobrog managera u staromodnom poduze}u, nego za lo{eg {efa u tvrtki koja ima prosvije}enu kulturu.Stoga je za managere i {efove u smislu zadr`avanja djelatnika bitno da :- omogu}e ljudima dobar po~etak- stvore dobro radno okru`enje

- razmjenjuju informacije- daju ljudima onoliko autonomije koliko mogu pod-

nijeti- potaknu ljude da prema{e svoje mogu}nosti- budu prilagodljivi- radno mjesta osmisle tako da ohrabruju zadr`avanje- na vrijeme prepoznaju potencijalne prebjege - budu manageri usredoto~eni na zadr`avanje ljudi.

Razvoj nadarenih unutar poduze}aRazvoj djelatnika, ukoliko se njime dobro upravlja, donosi poduze}ima nekoliko va`nih prednosti, a to su pove}anje vrijednosti ljudskog kapitala, osposoblja-vanje ljudi da budu spremni za napredovanje, stvaranje kruga osoba koje razumiju tvrtku i djelatnosti te stva-ranje ljudi koji su spremni preuzimati vodstvo kako poduze}e raste te pridonosi u~inkovitom zadr`avanju djelatnika. Brojna istra`ivanja koja se provode me|u zaposlenima potvr|uju da su razvoj vje{tina i karije-re pri vrhu popisa po`eljnijih zna~ajki radne sredine. Mnoga poduze}a smatraju da je ulaganje u ljude dobra investicija. Djelatnici pro{iruju znanja i pove}avaju u~inkovitost, a zauzvrat su klijenti zadovoljniji. Dru-ga poduze}a pak sumnjaju u vrijednost razvoja dje-latnika. Pitanja koja si postavljaju su: „Tko }e ubirati plodove te skupe obuke i razvoja ako budemo morali otpustiti ljude, ili ako sami odu, pokrivamo li tro{kove

obuke za druga poduze}a?“ Me|utim, bez obzira na negativisti~ki pristup, ve}ina poduze}a doista uvi|a potrebu da moraju biti «organizacija koja u~i».

Trening vje{tinaTrening vje{tina temelj je razvoja djelatnika i ima dva cilja:

1. vje{tine djelatnika dr`ati u toku s razvojem tehnolo-gije i na~ina poslovanja

2. pomo} djelatnicima za savladati vje{tine koje su po-trebne za napredovanje unutar poduze}a.

Trening mo`e biti formalan i neformalan. Neforma-lan trening provodi se na radnom mjestu i predstavlja najjeftiniji oblik obrazovanja jer ne udaljava djelatnike s radnog mjesta. To je ujedno prevladavaju}i pristup razvoja u razvijenim zemljama. Takvi su treninzi prili~no neformalni i ne uklju~uju trenere ni nastavni materijal. Formalni su treninzi sustavniji i odvijaju se u u~ionicama ili putem ra~unala.Treninzi se mogu ba-viti specifi~nim vje{tinama za pojedina poduze}a, kao i onim op}enitim, {ire primjenjivim. Formalni je dakako skuplji od treninga na radnom mjestu jer udaljava dje-latnika s radnog mjesta, koristi stru~ne treninge i ovisi o nastavnom materijalu koji se mora stalno razvijati i a`urirati. Formalni trening vrlo je popularan jer je

Svako poduze}e koje `eli zadra`ati najvrjed-nije ljude i radna mjesta popunjavati vlastitim ljudima, mora osigurati sredstva za razvoj ka-rijere. Kona~no, na taj na~in se stvara «rezer-va ljudi» koja }e jednog dana voditi poduze}e.

Razvoj djelatnika, dono-si poduze}ima nekoliko

va`nih prednosti, a to su pove}anje vrijedno-

sti ljudskog kapitala, osposobljavanje ljudi da budu spremni za napredovanje, stva-

ranje kruga osoba koje razumiju tvrtku i

djelatnosti te stvaranje ljudi koji su spremni

preuzimati vodstvo kako poduze}e raste te pridonosi u~inkovitom zadr`avanju djelatnika.

Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Poslijediplomskistudij Poduzetni{tvo

neka znanje bude vašakonkurentska prednost

t. 031 22 44 67www.pspefos.hr

2�

Tema broja

pretpostavku pove}ane zainteresiranosti za strane je-zike mo`emo navesti pribli`avanje Hrvatske ulasku u EU i pove}anoj gospodarskoj razmjeni (uvoz i izvoz) sa stranim zemljama, pri ~emu znanje stranog jezika postaje nu`an alat za obavljanje posla.

47% poslodavaca smatra da posloprimci trebaju razvijati vje{tine managementa, 40% vje{tine vo|enja, 35% nova marketin{ka znanja, 35% prodajne vje{tine, 33% upotrebu uredskih aplikacija (MS office i sli~no). 32% poslodavaca se izjasnilo da su napredni informati~ki te~ajevi potrebni njihovim djelatnicima, dok je ovo edukacijsko podru~je zanimljivo za ~ak 50% ispitanih posloprimaca.

U odnosu na istra`ivanje iz 2005. kada je samo 2% poslodavaca smatralo da je vo|enje tajni~kog poslo-vanja zanimljivo podru~je za edukaciju, sada ih to mi-sli 17%. Najmanje ispitanih poslodavaca, svega 2%, smatra podru~je prava zanimljivim ili potrebnim za edukaciju iz ~ega mo`emo zaklju~iti da su zadovoljni osposobljeno{}u svojih posloprimaca u tom podru~ju.

Pokazalo je to istra`ivanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije na podru~ju RH pro-vedeno tijekom travnja 2007. na uzorku od 1700 po-sloprimaca i 88 poslodavaca. Istra`ivanje je provedeno od strane MojPosao (www.MojPosao.net), a za potrebe

EduCentra (www.EduCentar.net), centralnog infor-macijskog mjesta za ponudu i potra`nju cjelokupne edukacije u RH, uz pokroviteljstvo Ministarstva zna-nosti, obrazovanja i {porta.

Ulaganje u edukaciju mnogi danas smatraju jednim od najboljih na~ina investiranja. Tri ~etvrtine ispitanih posloprimaca poha|alo je neki program profesionalne edukacije pri ~emu svaki drugi smatra da mu je dodat-na edukacija dala odli~nu ili vrlo dobru osnovu za ba-vljenje svojom profesijom. Za one koji su poha|ali neki program profesionalne edukacije, 47% ih je izjavilo da

Tema broja

www.mirakul.hr 29

obuka djelatnika u skladu s poslovnom strategijom i osigurava neprekidno usavr{avanje znanja unutar poduze}a.

Razvoj karijereRazvoj karijere krovni je termin koji obuhva}a velik broj treninga, radnih zadataka i mentorskih odno-sa pomo}u kojih ljudi napreduju u zvanjima. Svako poduze}e koje `eli zadra`ati najvrjednije ljude i rad-na mjesta popunjavati vlastitim ljudima, mora osigu-rati sredstva za razvoj karijere. Kona~no, na taj na~in se stvara «rezerva ljudi» koja }e jednog dana voditi poduze}e. Razvoj karijere je jedan vid «unutra{njeg zapo{ljavanja». Briga o razvoju karijere podi`e ugled poduze}u i ~ini ga privla~nijim djelatnicima koji ozbi-ljno shva}aju svoju karijeru. Ljestvice karijere logi~an su slijed etapa koje vode nadarenog i po`rtvovanog djelatnika kroz sve izazovnije i odgovornije polo`aje. Formalan trening je vrlo va`an element za svaki stu-panj u karijeri. Djelatnik uvijek treba imati osje}aj da neprekidno u~i. Bez tog osje}aja da se ne mo`e na-prijed otvara se mogu}nost njegova odlaska. Ako real-ne okolnosti prije~e djelatnikovo napredovanje, mana-ger snosi odgovornost da mu prona|e neki zadatak koji }e ga zaokupiti i omogu}iti mu da stje~e nova znanja i iskustva. Sada si mo`ete postaviti pitanja o ljestvicama karijere u va{em odjelu:• Koje su ljestvice karijere dostupne u ovom trenutku

u va{em odjelu?• Jesu li va{i vrijedni djelatnici svjesni njih i kako ih

koriste?• Jeste li utvrdili koje vje{tine i iskustvo trebaju va{i

ljudi kako bi se popeli na sljede}u pre~ku?• Tko se trenuta~no «zaglavio» na nekoj pre~ki? [to se

mo`e u~initi da se pomakne s mjesta?

Ukoliko se nalazite u funkciji rukovoditelja, du`ni ste osigurati da se ljudi penju po ljestvici karijere. Kretanje prema naprijed za njih je korisno i pove}ava vjerojat-nost njihova ostanka u poduze}u. Njihov je napredak dobar i za vas jer i vama }e biti jednostavnije napredo-vati ako ste pripremili nasljednika sposobnog da usko~i na va{e mjesto.

Ozra~je na posluOzra~je na poslu kandidatu je jednako va`no pri odlu~ivanju o preuzimanju posla i ostanku u poduze}u kao i mogu}nost napredovanja, visina pla}e, broj dana godi{njeg odmora i sl. U pravilu, postoje tri ~imbenika koja igraju bitnu ulogu u zapo{ljavanju i smanjivanju fluktuacije, a to su kultura poduze}a, izgaranje na po-slu i uskla|enosti privatnog i poslovnog `ivota.

Kultura je jedan od bitnih ~imbenika koji odre|uju privla~nost organizacije kvalificiranim potencijalnim djelatnicima i trenuta~nim zaposlenicima. Jednostavan na~in da saznate kakva je kultura u va{oj organizaciji je da postavite pitanja postoje li bitne razlike u atmo-sferi u kojoj radite od one u kojoj biste htjeli raditi te da va{i djelatnici predlo`e mjere kojima bi se popravi-la radna kultura. Neki od ~imbenika koji se odnose na to su ubla`avanje pravila odijevanja, fleksibilno radno vrijeme, afterwork partyji... Sve {to treba za razvoj prikladne kulture je gledanje i slu{anje, mrvice kreati-vnosti i otvorenost prema novim idejama.

Izgaranje na posluJedna od bitnih komponenata kulture je i sindrom iz-garanja na poslu {to se o~ituje kroz manje zadovoljstvo poslom, u manjoj predanosti organizaciji, smanjenim samopo{tovanjem, slabljenjem osje}aja sposobnosti i postignu}a te negativnim stavom prema kolegama i klijentima. Naj~e{}i razlozi koji dovode do navedenog su preoptere}enost poslom, nejasni ciljevi, me|uljudski odnosi, dosadni radni zadatci, nedovoljno priznavanje doprinosa zaposlenih, premalo stvarnih nagrada i sl. Ve}ina djelatnika do`ivljava izgaranje na poslu kada osje}a ve}i stres od potpore koju dobivaju na poslu. Izgaranje mo`ete izbje}i ili ubla`iti tako {to }ete pri-mjereno upravljati ljudskim resursima, osigurati ljudi-ma prikladan trening, u sa~injavanju popisa prioriteta, u obavljanju poslova, povremenoj preraspodjeli osoblja te dodavanju raznolikosti u poslovne zadatke.

Istra`ivanje o edukativnim potrebama u RH66% hrvatskih poslodavca smatra da njihovi zaposle-nici moraju razvijati komunikacijske i prezentacijske vje{tine dok je isto podru~je interesantno za samo 33% posloprimaca.

Slijedi 56% poslodavaca koji kao potrebno podru~je profesionalne edukacije navode strane jezike, {to je za 12% vi{e nego u istra`ivanju provedenom 2005.. Kao

Poslijediplomski studij Poduzetni{tvo, Ekonomski fakultet u Osijeku

Poslijediplomski studij Poduzetni{tvo pokrenut je 2000. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a namijenjen je svima koji `ele unijeti promjene u svoje okru`enje. U sedam godina djelovanja, upisano je jedanaest generacija, preko 300 studenata. Interes studenata temeljen je na druk~ijem pristupu u definiranju sadr`aja i na~ina rada.

Sadr`aj studija simulira razvoj poduzetni~kog pothvata: od generiranja poslovne ideje, pokretanja poslovnog pothvata, uspostavljanja organizacije i upravljanja, do razvoja. Program se temelji na povezivanju aktualnih znanja o poduzetni{tvu i problema iz stvarnog poslovnog `ivota, profitnog i neprofitnog sektora.

Studij omogu}ava veliku individualizaciju u kreiranju programa koji odgovara `eljama i potrebama svakog studenta. Program se izvodi uz intenzivnu uklju~enost studenata kroz timske i individualne zadatke iz prakse, goste predava~e iz poslo-vnog svijeta te kori{tenjem slu~ajeva.

- Hrvatskim poslodavcima najva`nije su odli~ne interpersonalne vje{tine i poznavanje stranih jezika dok posloprimci smatraju da su im najpotrebnija informati~ka znanja i strani jezici

- ̂ ak ��% posloprimaca smatra da im je dosada{nje formalno obrazovanje dalo dobru, vrlo dobru ili odli~nu osnovu za bavljenje njihovom profesijom

- Gotovo polovina poslodavaca smatra da ne ula`e dovoljno u edukaciju svojih zaposlenika

- Prilikom odabira edukacijskog programa, najbitnija je kvaliteta edukacijskog ma-terijala dok je cijena tek na ~etvrtom mjestu

- ��% posloprimaca i �0% poslodavaca, putem interneta dolazi do informacija o `eljenoj edukaciji

Jednostavan na~in da saznate kakva je kultura

u va{oj organizaciji je da postavite pitanja

postoje li bitne razlike u atmosferi u kojoj radite

od one u kojoj biste htjeli raditi te da va{i

djelatnici predlo`e mje-re kojima bi se popravi-

la radna kultura.

Tema broja

centra ili programa i posloprimci (njih 96%) i poslo-davci (njih 93%) navode kvalitetu edukacijskog ma-terijala. Tako|er im je bitno vrijeme odr`avanja pre-davanja i to za 89% posloprimaca i 91% poslodavaca. Tre}i bitan element za odabir edukacije posloprimci navode me|unarodno priznato uvjerenje o zavr{etku programa (75%) dok je poslodavcima va`nije mjesto odr`avanja predavanja i to za njih 85%. Cijena se, kao element za odabir edukacijskog programa, nalazi tek na ~etvrtom mjestu po va`nosti.

Kod participiranja zaposlenika u tro{ku edukacije, 67% poslodavaca smatra da bi financijskom participacijom zaposlenici bili vi{e motivirani za poha|anje iste te bi poslodavci zbog tog razloga bili skloniji vi{e ulagati. 17% poslodavaca ne bi ulagalo u dodatnu edukaciju zaposlenika unato~ njihovom financijskom participi-ranju.

Zanimljivo je kako bi 87% posloprimaca participira-lo u tro{ku svoje edukacije, kada bi njihov poslodavac platio ostatak. ■

im je izrazito pomogla u obavljanju radnih zadataka dok ih je samo 6% onih kojima nije uop}e pomogla.

Iako 83% poslodavaca omogu}uje svojim zaposlenici-ma poha|anje programa profesionalne edukacije, njih 45% je priznalo da ipak ne ula`u dovoljno u edukaciju svojih zaposlenika, a ~ak 22% poslodavaca ne ula`e u edukaciju svojih zaposlenika iako im je ta edukacija potrebna. Tome u prilog govore i podaci o 58% poslo-primaca koji uop}e nemaju ili imaju svega jedan sat edukacije mjese~no koju pla}a poslodavac. 17% poslo-primaca ima pla}eno jedan do tri sata profesionalne edukacije mjese~no o tro{ku poslodavca, dok za samo 2% posloprimaca poslodavac pla}a od 9-11 sati eduka-cije mjese~no.

Na pitanje koliko je e-learning atraktivna opcija u~enja, 36% poslodavaca i 21% posloprimaca nije moglo pre-suditi jer ne zna dovoljno o tome. Od ispitanika koji su upoznati s tom opcijom, 23% posloprimaca i 16% poslodavaca smatraju da je atraktivnija od klasi~nog u~enja i to u prvom redu zbog vremenske fleksibil-nosti. Do ve}ine informacija o `eljenoj edukaciji 85% posloprimaca i 60% poslodavaca dolazi putem inter-neta. Kao najva`niji element pri odabiru edukacijskog

Za one koji su poha|ali neki program profesio-

nalne edukacije, 47% ih je izjavilo da im je

izrazito pomogla u oba-vljanju radnih zadataka

dok ih je samo 6% onih kojima nije uop}e

pomogla.

�0

Intervju – Danica Stri~evi}, dipl.oec., ravnatelj, EXCEL Educa, Ustanova za obrazovanje odraslih Osijek

Prema istra`ivanju tr`i{ta na tr`i{tu rada evidentan je nedostatak samostalnih voditelja ra~unovodstva. EXCEL Educa Osijek orga-nizira jedinstven seminar VODITELJ RA^UNOVODSTVA. Svoju premijeru ovaj program do`ivio je po~etkom godine, a upravo je u tijeku i upis druge generacije polaznika.

Po ~emu je seminar Voditelj ra~unovodstva jedinstven?Iz vi{e razloga. Permanentno obrazovanje nu`nost je svake struke, zahtjevi poslodavaca prema ra~unovo|ama sve su ve}i. Jedini smo u Slavoniji, a vjerojatno i {ire, koji nudimo napredni seminar i istin-sko usavr{avanje. Ovaj program predstavlja kvalitetnu nadogradnju osnovnim knjigovodstvenim znanjima. Za upis i pra}enje nu`no je predznanje, obra|uje specifi~nosti (a ne osnove) ra~unovodstava pojedinih djelatnosti. U njega su pa`ljivo ugra|eni zahtjevi tr`i{ta, dugogodi{nja iskustva na svim poslovima u gospodarstvu, znanja ovla{tenog ra~unovo|e i predava~a na visoko{kolskim ustanova-ma. Osim teorijskog napredovanja u znanju, polaznici usavr{avaju prakti~ne vje{tine vo|enja poslovnih knjiga i izvje{}ivanja na profe-sionalnom poslovnom programu FIRMA2000.

Koje ostale programe obrazovanja nudite? EXCEL Educa Osijek prepoznatljiva je na podru~ju ra~unovodstva i informatike. Tako su grupirani i na{i programi. Ra~unovodstveni programi izvode se u dvije razine, osposobljavanje - Knjigovo|a, op}i i usavr{avanje - Voditelj ra~unovodstva. Informati~ka grupa

programa pokriva sve segmente IT tehnologije: Operater za unos i obradu podataka, Programer op}i (programiranje u Javi), Admini-strator podru~ne ra~unalne mre`e. Tako|er izvodimo i druge semi-nare po zahtjevima kupaca.

Imate li kakav feedback od biv{ih polaznika? Osnovna premisa svih na{ih programa jest naglasak na prakti~an rad i primjenjivost. Redovito provodimo ankete i one su nam smjer-nice za dalje. Posebno nas veseli {to analize pokazuju da se preko �0% polaznika upisuje po preporuci, a neke veze i suradnja, poseb-no s ra~unovodstvene grupe programa, ostaju jo{ dugo godina.

Tr`i{te kapitalaU proteklih devet mjeseci ove godine Hanfa je odobrila osnivanje 25 novih otvorenih investicijskih fondova te jo{ jednog dru{tva za upravljanje takvim fondovima pa je tako ukupan broj fondova 86, ~ija imovina vrijedi skoro 29,5 milijarda kuna, {to od po~etka godine predstavlja rast imovine od gotovo 13,5 milijarda kuna.

Pripremili: Ivana Su~i} i Ivan Soldo

Na regionalnim burzama najboljim rezultatima istak-nuo se indeks Makedonske burze (MBI-10) s rastom od 16%, dok su pozitivne rezultate ostvarili i saraje-vski SASX (rast od 9,3%), CROBEX (porast od 4%) te beogradski BELEX Line koji je bilje`io rast od skrom-nih 1,8%. Najve}i gubitnici tijekom ljeta bili su Mon-tenegroberza i Banjalu~ka berza s padom od 6,7% od-nosno 5,9%.

Javna ponuda dionica Hrvatskog TelekomaZahvaljuju}i javnoj ponudi dionica Hrvatskog Te-lekoma, malo koji gra|anin Hrvatske ne zna {to je to inicijalna javna ponuda dionica. Nakon {to je Vlada odredila cijenu dionice na razini od 265 kuna i tako smanjila maksimalni paket s 38.000 na oko 17.000 kuna, trgovanje dugoo~ekivanim dionicama zapo~elo je 5. listopada. Iako je trgovanje zapo~elo zadnjeg rad-nog dana u tjednu, cijeli tjedan bio je u znaku HT-ovih dionica. Strani institucionalni investitori upisali su 20 puta vi{e nego im je bilo ponu|eno, dok su doma}i upisali 9 puta vi{e dionica od ponu|ene koli~ine.

Prvog dana trgovanja dionicom HT-a ostvaren je pro-met od 238 milijuna kuna, dok je najvi{a ostvarena cijena bila 419 kuna. Prosje~na cijena trgovanja prvog dana iznosila je oko 380 kuna, zbog ~ega je ostvaren prosje~an porast od oko 43% (u tom tjednu CROBEX je porastao 2,8%). Podatak o prometu u prve dvije sekunde trgovanja koji je pre{ao sedam milijuna kuna govori o velikom interesu doma}ih ulaga~a, u odnosu na cijenu javne ponude. HT-ova dionica nije posebno impresionirala investitore na Londonskoj burzi, pa se tako cijena kretala u rasponu od 70 do 75 dolara (1,5 milijuna protrgovanih GDR-ova - predstavljaju dioni-ce).

Zaklju~na cijena na Zagreba~koj burzi iznosila je 380 kuna, a na Londonskoj 70,9 dolara. No, euforija kakva je trajala prvog dana trgovanja HT-ovom dionicom brzo je splasnula drugog dana trgovanja kada ukupan promet nije prema{io 50 milijuna kuna na ZSE-u.

Pregled stanja u regijiPrvi tjedan listopada po~eo je optimisti~no za Zagreba~ku burzu: Crobex je porastao 2,75% na zaklju~nih 5.176 bodova, najve}im dijelom zahvaljuju}i trgovanju dugo-najavljivanom dionicom Hrvatskog Telekoma.

Regionalni indeks burzi zemalja Zapadnog Balkana oporavio se tijekom ljeta nakon dvomjese~nog uza-stopnog pada. U srpnju je ostvaren mjese~ni porast od 3,6% dok je u prvih sedam mjeseci prinos pove}an na gotovo 69%. Uspore|uju}i indekse na stranim tr`i{tima kapitala (ameri~ki indeks Dow Jones 30 osla-bio je za 1,5%, S&P 500 za 3,2%, a kompozitni indeks ~e{kog, ma|arskog i poljskog tr`i{ta CECEEUR oslabio je 0,4%), regionalna tr`i{ta imala su puno bolju izve-dbu.

Fondovska industrijaU proteklih devet mjeseci ove godine Hanfa je odobrila osnivanje 25 novih otvorenih investicijskih fondova te jo{ jednog dru{tva za upravljanje takvim fondovima pa je tako ukupan broj fondova 86, ~ija imovina vrijedi skoro 29,5 milijarda kuna, {to od po~etka godine pred-stavlja rast imovine od gotovo 13,5 milijarda kuna. U istom periodu, ulaganje u fondove po stanovniku po-raslo je sa 476 eura na skoro 900 eura u rujnu.

Takav trend trebao bi se prema najavama analiti~ara nastaviti do kraja godine osnivanjem jo{ petnaestak fondova ~ime bi broj fondova u Hrvatskoj u 2008. go-dini trebao biti okruglih 100. Iako se broj ~ini velik, nije, ako se usporedimo sa Slovenijom koja je manja od Hrvatske, a broji 160 fondova.

U budu}nosti mo`emo o~ekivati osnivanje novih fon-dova koji }e biti usmjereniji specijaliziranijim ula-ganjima te ulaganjima u posebne svjetske regije i dje-latnosti tr`i{ta.

Prevlast dioni~kih fondova u ukupnoj imovini se na-stavlja, a prema vrijednosti imovine, tri najja~a fonda su ZB Aktiv (dioni~ki), ZB Global (mje{oviti) te PBZ Equity (dioni~ki), koji pokrivaju 30-ak posto ukupne imovine investicijskih fondova.

Budu}i da }e zbog smanjenja paketa s 38.000 na cca 17.000 kuna u roku 10 dana retail investitorima biti vra}eno oko 7 milijarda kuna, dinami~na kretanja in-deksa Zagreba~ke burze tek se o~ekuju. Neki }e vra}eni iznos koristiti za uplate u fondove koji su se nakon slabih/negativnih prinosa tijekom ljetnih mjeseci opo-ravili, dok }e drugi, potaknuti trendom ulaganja na tr`i{te kapitala, sredstva plasirati u druge dionice.

Budu}a zbivanjaDetalji novog IPO-a na Zagreba~koj burzi znat }e se ovaj mjesec, kada }e se odrediti po~etak i kraj cijelog procesa inicijalne javne ponude dionica Atlantic grupe. Pozitivna iskustva i pove}ani interes za IPO-om po-taknuo je vlasnike Atlantic grupe da ubrzaju izlazak na burzu gdje bi u prodaji trebalo biti ponu|eno 31% dionica kompanije. Interes za spomenutom dionicom osiguravaju dobri financijski pokazatelji za pro{lu go-dinu (EBITDA je iznosila 98,1 milijun kuna), a omjer raspodjele dionica najavljivan je u omjeru 75:25 u ko-rist institucionalnih ulaga~a.

Nakon objave Vaba banke o kupovini 3,8% temeljnog kapitala Slatinske banke u rujnu, najavljen je po~etak pregovora o me|usobnom strate{kom povezivanju dviju banaka te po~etak due diligence-a Slatinske banke.

Poseban prilog Poseban prilog

Erste TOTAL EAST - novi dioni~ki fond Erste-investa

Erste TOTAL EAST, novi dioni~ki fond Erste-investa d.o.o., namijenjen investito-rima koji dio svoje imovine `ele ulo`iti u tranzicijskim zemljama Europe i Azije, kao i u Hrvatskoj, zapo~eo je s radom 1. listopada 200�. godine, kao peti po redu otvoreni investicijski fond pod upravljanjem dru{tva. Erste TOTAL EAST investi-torima prvenstveno omogu}ava izlo`enost tr`i{tima kapitala Srbije, Bosne i Her-cegovine te ostalim rastu}im tr`i{tima u jugoisto~noj Europi. Pored navedenih, fond }e ulagati na tr`i{ta u Republici Hrvatskoj, Ukrajini, Rusiji, Kini, Moldaviji te u svim preostalim ~lanicama EU-a, OECD-a, CEFTA-e, ASEAN-a i Saveza ne-zavisnih dr`ava. Preporu~eno vrijeme ulaganja u fond je pet do sedam godina, a prvenstveno je namijenjen fizi~kim i pravnim osobama koje o~ekuju vi{e prinose na ulo`ena sredstva, imaju ve}u toleranciju prema riziku te su spremni na sebe preuzeti rizik kakav nosi ulaganje u dionice i druge rizi~nije instrumente. Cilj in-vesticijske strategije fonda je orijentacija prema dr`avama ~ija su tr`i{ta kapitala jo{ u razvoju te, stoga, uz prihva}anje rizika koja ta tr`i{ta nose, nude mogu}nost ostvarivanja ve}eg povrata na ulo`eni kapital. Imatelj udjela u Fondu spreman je prihvatiti, da zbog Prospektom definirane investicijske strategije, cijena udjela mo`e imati dnevne oscilacije, zbog ~ega Dru{tvo preporu~uje investicijsku disci-plinu. Stoga se zainteresirani ulaga~i prije odluke o ulaganju trebaju upoznati sa svim odredbama Prospekta i Statuta, koji se mo`e dobiti u poslovnicama Erste & Steiermärkische Bank d.d.

Strani institucionalni investitori upisali su

20 puta vi{e nego im je bilo ponu|eno, dok su doma}i upisali 9 puta vi{e dionica HT-a od

ponu|ene koli~ine.

Pozitivna iskustva i pove}ani interes za IPO-om potaknuo je vlasnike Atlantic grupe da ubrzaju izlazak na burzu gdje bi u prodaji trebalo biti ponu|eno 31% dionica kompanije.

��www.mirakul.hr�2

1.27 milijarda kuna (ili 6 % njihove portfeljne vrijed-nosti) ulo`eno je u dionice i GDR.

Kona~na vrijednost obveznih mirovinskih fondova i otvorenih investicijskih fondova dosegla je 47.4 mi-lijarde kuna, {to predstavlja 18.9% hrvatskog GDP-a. Vrijednost nov~anih i mje{ovitih fondova postigla je razinu od samo 24.0 milijarde kuna, {to je 9.6% GDP-a. U usporedbi s pro{logodi{njim prometom ostvare-nim dionicama, koji je bio 14.1 milijarde kuna, ovaj iz-nos predstavlja prili~an kapital. Kretanja na doma}em tr`i{tu dionica pro{loga su mjeseca bila pod utjecajem gomilanja novca za nadolaze}e dionice HT-a. ■ (FIMA FAS)

Pregled rezultata poslovanja fondova do 1. rujnaNa dan 31. kolovoza 2007. godine kona~na neto vrijed-nost dobiti otvorenih investicijskih fondova dostigla je 28.1 milijadru kuna. Ova je vrijednost 79% vi{a nego {to je bila 31. prosinca 2006. godine. Neto vrijednost dobitka ostvarenih nov~anim i mje{ovitim fondovima dostigla je 24 milijarde kuna. Spomenuti investicijski fondovi ostvarili su porast od 134% od po~etka godine te dr`e 85% udjela u cjelokupnoj vrijednosti. S druge strane, pad dionica na tr`i{tu novca i u obvezni~kim fondovima ostvarila je -25% u promatranom periodu.U usporedbi s prethodnim mjesecom, pad vrijednosti otvorenih investicijskih fondova iznosi -1%. Nov~ani i mje{oviti fondovi izgubili su vi{e, -2% dobiti.Por-tfelj dionica ostvario je 56 % ukupne neto vrijednosti svih otvorenih investicijskih fondova. Udio dionica u nov~anim i investicijskim fondovima zna~ajno je vi{i, 65%. Primje}uje se prili~an porast od o`ujka 2007. go-dine kada je udio dionica u otvorenim investicijskim fondovima iznosio do 37%, a u slu~aju nov~anih i in-vesticijskih fondova do 50%. Uzrok tomu je zna~ajan porast udjela stranih dionica, dok je udio ulaganja u ostale otvorene investicijske fondove zna~ajno opa-dao u isto vrijeme.Dana 31. kolovoza vrijednost dobiti obveznih mirovinskih fondova dostigla je 19.5 milijar-da kuna. U 2007. godini njihova je vrijednost porasla na 22%.

Rezultati poslovanja dioni~kih fondova na dan 11.listopada

Fond Datum Val. Vrijednost udjela

% dnevna promjena

%2007

% 6mj.

% 12mj.

% PGP

Dioni~ki - Stock fondovi

KD Victoria 11.10. € �,���� -0,22 ��,9� �,�1 �0,01 2�,��

ST Global Equity 11.10. € 1�,�129 0,�� ��,�� 11,9� ��,91 �,09

HI-growth 11.10. € 1�,���� 0,21 ��,�� 1�,�9 �0,91 9,2�

Raiffeisen Active 11.10. € 1��,��00 0,0� �,2� �,�� 9,�0 10,21

ZB euroaktiv 11.10. € 1��,�200 0,10 1,�� -0,�� �,�� 11,1�

FIMA Equity 11.10. kn �1�,�02� 0,�� 2�,�� �,�9 ��,2� �0,��

Ilirika JIE 11.10. € �2�,�10� 0,29 �2,�� 2�,�� ��,20 ��,��

Raiffeisen C. Europe 11.10. € 22�,�200 -0,1� ��,92 11,1� �0,92 ��,��

PBZ Equity fond 11.10. kn 220,�100 0,�� �9,�2 11,�2 ��,0� ��,�2

HPB Dioni~ki 11.10. kn 212,���� 0,9� �1,2� 1�,�9 ��,2� ��,2�

Aureus Equity 11.10. kn 2��,���� 1,�2 �1,�1 20,2� �2,�2 ��,�2

ZB aktiv 11.10. kn 21�,2�00 0,�0 ��,�2 1�,11 ��,�9 �0,2�

Prospectus G. Equity 11.10. € 111,�9�� 0,29 �,1� 1,0� �,�� 9,��

Prospectus JIE 11.10. kn 1��,9��� 0,2� ��,9� �1,02 N/A N/A

AC Rusija 11.10. € 102,���� 1,�1 2,�� -0,�� N/A N/A

FIMA Maximum 11.10. kn 121,0022 0,29 21,00 1�,�� N/A N/A

Alfa Emerging 11.10. € ��,2��� -0,�2 �,�� �,�1 N/A N/A

Capital Two 11.10. kn 12�,��00 0,9� 2�,9� N/A N/A N/A

Ilirika Azijski tigar 11.10. € 111,��12 -0,1� 11,�� N/A N/A N/A

PBZ I-Stock 11.10. kn 112,2�00 0,�� 12,2� N/A N/A N/A

Poba Ico Equity 11.10. kn 10��1,1900 0,�0 �,�1 N/A N/A N/A

HPB WAV DJE 11.10. € 10�,��9� 0,�2 �,�� N/A N/A N/A

VB High Equity 11.10. kn 10�,21�9 0,�� �,21 N/A N/A N/A

AC Balkan 11.10. € 99,��29 -0,11 -0,�2 N/A N/A N/A

Select Europe 10.10. € 20,��92 0,�2 ��,�0 1�,09 �9,2� 12,��

Erste Adriatic Equity 10.10. € 19�,0�00 0,�� �9,�0 1�,�2 ��,�� �0,��

Platinum JIE 10.10. kn 99,�9�� 0,�� -0,09 N/A N/A N/A

Erste Total East 10.10. € 10�,��00 0,00 �,�� N/A N/A N/A

Izvor: www.hrportfolio.com

Poseban prilog Poseban prilog

U budu}nosti mo`emo o~ekivati osnivanje no-vih fondova koji }e biti usmjereniji specijalizi-ranijim ulaganjima te ulaganjima u posebne svjetske regije i djelat-nosti tr`i{ta.

��www.mirakul.hr��

O~i pod stresom! Saznajte 8 jednostavnih na~ina da sa~uvate svoj vid

Drugi pregled valja napraviti izme|u 20. i 30. godine, te zatim periodi~no svakih nekoliko godina, osobito ukoliko postoje smetnje poput zamora o~iju, nejasnog vida, suzenja, iskrivljene slike, su`avanja vidnog polja i sli~no. Uz zdravu prehranu, no{enje sun~anih nao~ala, kao prevencija mogu}ih degenera-tivnih promjena na o~noj pozadini u starijoj dobi, preporu~a se i kori{tenje vitaminskih pripravaka koji selektivno osiguravaju `utoj pjegi nu`no potrebnu dnevnu koli~inu vitamina i minerala.

Iako ih zovemo prozorima du{e i smatramo jednima od najdragocjenijih organa, svoje o~i izla`emo svako-dnevnom stresu. One trpe sve ve}u koli~inu {tetnih UV zraka iz atmosfere, svakodnevno provode sate pred ra~unalom, televizorom, a lo{a hrana, dim cigareta i ignoriranje svih tih opasnosti izla`u nas sve ve}oj opa-snosti od gubitka zdravog vida. Doktorica Bena{i}, of-talmolog, koja je zaposlena u KB Osijek i u Poliklinici Lens te Dubravka Borovac, vlasnica O~ne optike i Po-liklinike Lens, daju vam savjete kako mo`ete sa~uvali ili popravili svoj vid:

1. Redoviti pregledi. Normalno je da se vid mijenja s dobi. Oftalmolozi preporu~avaju o~ni pregled djece od 5. godine `ivota kako bi se {to ranije otkrili i lije~ili slabovidnost ili {kiljavost, osobito ukoliko su postojali sli~ni problemi u obitelji. Drugi pregled valja napravi-ti izme|u 20. i 30. godine, te zatim periodi~no svakih nekoliko godina, osobito ukoliko postoje smetnje po-put zamora o~iju, nejasnog vida, suzenja, iskrivljene slike, su`avanja vidnog polja i sli~no. U zadnje su vrije-me popularni, a dakako i preporu~ljivi, sistematski pre-gledi kako bi se problemi na vrijeme uo~ili. „Osobito bih naglasila redovitu kontrolu bolesnika koji boluju od {e}erne bolesti, a u skladu s preporukama drugih lije~nika – specijalista, tako|er i kroni~nih bolesnika, koji boluju od neurolo{kih, kardiovaskularnih, reu-matskih i sli~nih bolesti,“ ka`e doktorica Bena{i}. Sve ove preglede (VISUS, TONUS, FUNDUS ili prvi pre-gled, korekcije vida nao~alama ili kontaktnim le}ama, kontrolne preglede, mjerenje o~nog tlaka, pregled bio-mikroskopom..) mo`ete obaviti u Poliklinici Lens, te u

najkra}em roku dobiti terapiju, tj. nao~ale, kontaktne le}e ili bilo {to drugo ordinirano od specijalista oftal-mologa.

2. UV za{tita. Postoji razli~it raspon sun~anih nao~ala... Va`no ih je nositi zato {to od {tetnog sun~evog zra~enja {tite le}u te osobito makulu, tj. `utu pjegu koja predstavlja mjesto na kojem se stvara najja-snija slika na o~noj pozadini. Lije~enje degenerativnih bolesti ovog podru~ja danas je jo{ uvijek ograni~eno i tek relativno uspje{no, stoga je potrebno preventi-rati jedan od naj~e{}ih uzro~nih faktora, a to je UV zra~enje. SVE sun~ane nao~ale koje mo`ete na}i u po-nudi o~ne optike Lens imaju nabolje mogu}e za{tite od UVA i UVB zraka. Ne treba zanemariti niti sun~ane nao~ale kao modni dodatak va{oj sezonskoj kolekciji odje}e, jer ako odaberete sun~ane nao~ale vrhunskog modnog dizajnera, koje uz to imaju i vrlo kvalitetne le}e, to je pun pogodak. Takav proizvod ima vi{estruko dobar u~inak. Kao prvo, pru`a vam vrhunsku za{titu od vanjskih utjecaja, ali i ~ini da se ugodnije osje}ate s modernim i lijepim nao~alama koje mudrim odabirom mogu sakriti neke va{e eventualne nedostatke, ali i na-glasiti ono {to je potrebno. Ukupan }e dojam djelovati blagotvorno na ~itav organizam, umanjiti stres i, {to je najva`nije, za{tititi va{e o~i.

�. Fizi~ka za{tita o~iju. Prilikom obavljanja poslova, na razli~itim radnim mjestima, o~i su u opasnosti od fizi~kog kontakta – stranih tijela, kiselina, lu`ina. Zato ih je potrebno posebno za{titi od toga. Prije svega, potrebno je UVIJEK nositi za{titne nao~ale koje uvje-

O~na optika Lens po-sluje na dvije lokacije u Osijeku, u Ulici Stje-pana Radi}a 24 i Pavla Peja~evi}a 5, u skopu koje se nalazi i Polikli-nika Lens. Sve informa-cije mo`ete dobiti i na broj u telefona 031/367-090 ili 031/367-091.

Oglas

tuje vrsta posla i radnog mjesta. Ukoliko do nestre-nog slu~aja ipak do|e, bilo da je oko ozlije|eno o{trim predmetom kao posjekotina, da je u oku strano tijelo ili kao opekotina, nagnje~enje, ili pak kao posljedica isparavanja kemikalija i dr., va`no je o~i isprati umjet-nim suzama, fiziolo{kom otopinom ili barem ~istom teku}om vodom i odmah potra`iti pomo} lije~nika. ^ak i trija`a ovakvih pacijenata bit }e uskoro mogu}a u sklopu O~ne optike i Poliklinike Lens, u operativnom bloku koji je u pripremi.

�. Rad s ra~unalom. Svaki rad koji zahtijeva usredoto~avanje smanjuje frekvenciju treptanja. To se poglavito odnosi na rad pred ra~unalom. Uz to, ljudsko oko nije konstruirano da satima izo{trava objekte u neposrednoj blizini. Posebno za naglasiti je da je stu-pio na snagu Pravilnik o sigurnosti i za{titi zdravlja pri radu s ra~unalom (NN br. 59/96,94/96,114/03) koji govori da je svaki poslodavac du`an osigurati uvjete za{tite zdravlja svojih uposlenika pri radu s ra~unalom. Radnici imaju pravo na pregled vida kod specijaliste oftalmologa ukoliko se pri pregledu iz stavka 1. ovog ~lanka utvrdi da je specijalisti~ki pregled potreban. Po-trebna financijska sredstva za provedbu mjera iz ovog ~lanka ne smiju i}i na teret radnika. Ovo su uvidjele ve} neke od velikih i poznatih tvrtaka te u Poliklinici Lens osigurale preglede svojim djelatnicima.

�. Vla`enje o~iju. [to smo stariji, o~i su nam su{e. Pa-cijenti imaju simptome poja~anog suzenja, {to je rana faza bolesti, a kasnije i osje}aj suhog oka ili tzv. „pije-ska u o~ima“. Promjene nastaju zbog disbalansa sasta-va suznog filma, na {to utje~e dob, spol, menopauza u `ena, pa je ova promjena kod njih ~e{}a, ~ak nekoliko stotina razli~itih lijekova (izme|u ostalih antidepresivi, lijekovi za srce i povi{en krvni tlak), razli~ite bolesti, naj~e{}e tzv. sistemske bolesti, kao {to su reumatoidni artritis, lupus, Sjogrenov sindrom i sli~no. Stanju po-goduje dugotrajan rad za ra~unalom, gledanje TV-a, ~itanje jer je zbog poja~ane koncentracije rje|e trep-tanje, pa je poja~ano isparavanje suza, a tako|er dim, vjetar, klimatizacija, propuh i suh zrak centralnog grijanja. Lije~enje je uzro~no, dakle na}i uzrok i po mogu}nosti ga otkloniti i simptomatsko, tj. preparati-ma pod zajedni~kim nazivom „umjetne suze“ koje se po potrebi ukapavaju svakih pola do nekoliko sati po jednu ili dvije kapljice, a nave~er se preporu~avaju ma-sti koje {tite povr{inu oka od isu{ivanja tijekom no}i.

�. Pu{enje, hrana. Osim dima cigareta, koji kod odre|enih ljudi izaziva nadra`ivanje o~iju, pu{enje je {tetno za va{ vid. Ono pove}ava rizik i pospje{uje nastanak degeneracije makule - `ute pjege, a tako|er, utje~u}i na cirkulaciju, mo`e o{tetiti mre`nicu i /ili vidni `ivac i dovesti do trajnog, relativno naglog ili postupnog gubitka vida. Drugi rizi~ni ~imbenici su i debljina, povi{ene masno}e u krvi, visok krvni tlak,

{e}erna bolest, pa su prema tome nepu{enje i zdrava prehrana ono na {to mo`ete utjecati kako biste smanji-li rizik od nastanka ovih bolesti. Uz ove faktore, oso-be koje imaju i povi{en o~ni tlak i glaukom, imaju i povi{en rizik za raniji gubitak vida.

�. Hrana za o~i. Uz zdravu prehranu, no{enje sun~anih nao~ala, kao prevencija mogu}ih degene-rativnih promjena na o~noj pozadini u starijoj dobi, preporu~a se i kori{tenje vitaminskih pripravaka koji selektivno osiguravaju `utoj pjegi nu`no potrebnu dnevnu koli~inu vitamina i minerala. Vitamini za o~i sadr`e beta karoten koji omogu}ava formiranje vidnog pupura, vitamin C ~uva kapilare i {titi od in-fekcija, vitamin E {titi o~i od mnogih poreme}aja, cink zna~ajan za metabolizam oka, bakar koji je va`an u matabolizmu bjelan~evina bitnih za odr`avanje zdra-vlja le}e i cjelokupnog vida te selen. Lutein je jedan od najrasprostranjenijih karotenoida prisutnih u vo}u i povr}u. Ima antioksidativna svojstva i nalazi se u makuli zdravog oka. Starenjem se koli~ina luteina u makuli smanjuje, a time se pove}ava rizik od pojave senilne makularne degeneracije {to potvr|uju i rezul-tati brojnih istra`ivanja. Ekstrakt borovnice sadr`i an-tocijanozide koji pozitivno utje~u na mikrocirkulaciju oka te na taj na~in doprinose o~uvanju vida. Omega-3 masne kiseline protektivno djeluju na krvo`ilni su-stav, poma`u}i kod smanjenja krvnog tlaka, sni`enja masno}a u krvi te {tite}i od razvoja ateroskleroze.

�. Ostanite zdravi. Zdrav duh u zdravom tijelu zna~i i zdrave o~i u zdravom tijelu. Optimalno funkcioni-ranje cjelokupnog organizma, osigurano tjelovje`bom i zdravijim na~inom `ivota, zna~i i bolje funkcioniranje o~iju.

Dubravka Borovac izdvaja usluge koje mo`ete dobiti u o~noj optici i Poliklinici Lens kako biste sa~uvali ili popravili va{ vid:• oftalmolo{ki pregledi (individualni i kolektivni)• izrada i dostava za{titnih nao~ala i stakala (za djelat-nike u proizvodnji, za rad na ra~unalu itd.)• savjeti lije~nika koji je zaposlen u KB Osijek i u oftamolo{koj Poliklinici Lens • me|usobno dogovaranje poslova vezanih uz zahtjeve klijenata.

Svi pregledi, kao i izrade nao~ala, obavljaju se najsu-vremenijim metodama i aparatima vrhunske tehno-logije i kvalitete. Kao referentne vrijednosti mogu se navesti tisu}e zadovoljnih pacijenata, kupaca i prije svega poslovnih partnera (INA,H@, Slavonska banka itd). Uz sve to, proizvodi koji se ti~u nao~alne optike, prvi u Hrvatskoj iz bran{e imaju certifikat ISOO 9001 kao garanciju kvalitete i uspje{nosti poslovanja. Posje-tite ih i uvjerite se u njihov moto: brzo, bez ~ekanja, sve na jednom mjestu. ■

www.mirakul.hr

Oglas

Dubravka Borovac sa suradnicima

�� ��

����

Dana{nju situaciju na tr`i{tu karakterizira sve ve}i broj konkurencije koja je sve bolja i naprednija te sve br`e promjene kojima se potrebno prilago|avati. Naje-fikasniji na~in za utvr|ivanje promjena jest u~enje od drugih, ako je mogu}e, neka to budu najbolji. Tu se ja-vlja pojam benchmarking koji se ne smije poistovjetiti s vrstom strategije, nego s najdjelotvornijim na~inom ostvarivanja vlastitog cilja, kakav god on bio. Pojam benchmarking nije hrvatska rije~ te se nije ni prevela kao takva, no zna~ila bi komparativna analiza s uspo-redbom. Ipak, koristi se izvorni engleski termin bench-marking, koji je za`ivio i u na{em govornom podru~ju. Bit benchmarkinga jest da se usmjerava na pojedini proizvod, proces, a ne na poduze}e u cjelini. Strategije, proizvodi i usluge, tehni~ka rje{enja, poslovni proces te proizvodne i druge aktivnosti uspore|uju se s najbolji-ma, ali ne ograni~avaju}i se na istu djelatnost ili zem-lju u kojoj se ta djelatnost obavlja. U sredi{tu nije globalna ili op}a ukupna usporedba, ve} pojedina~na, specifi~na usporedba, kako bi se na temelju pojedinih dijelova do{lo do komparativnih prednosti tvrtke koju uspore|ujemo. Po~iva na ideji da je mogu}e istra`ivati najbolje postupke drugih i formirati ih prema sebi. Vrlo je va`na ~injenica da svaka tvrtka mora razumjeti da se ono ne primjenjuje u trenutku kada je ona zapela u probleme, ve} je to kontinuiran proces gdje tvrtka stalno dolazi do novih saznanja i spoznaja o vlastitom djelovanju, ali i vanjskoj okolini i svim subjektima u njoj. Benchmarking je samo jedan korak, jer znamo da ni konkurencija ne}e djelovati ad hoc, nego }e stalno pobolj{avati svoje performanse te ih se mora redovito pratiti i djelovati. Ponavljanje benchmarkinga u pra-vilnim vremenskim razmacima omogu}uje pra}enje trenutnog stanja, usporedbe i djelovanja.

Za{to benchmarking?Postavlja se pitanje: za{to uop}e provoditi bench-marking? Biti najbolji na nekom polju vrlo je te`ak zadatak i mnoge tvrtke poku{avaju nadma{iti konku-renciju. Benchmarking poma`e tvrtkama da se usmje-re i prate okolinu, te pobolj{aju efikasnost poslovanja. Mora se razumjeti brzina promjene u okolini i njezina dinami~nost te nau~iti reagirati na vrijeme, a bench-marking pozicionirati kao aktivni mehanizam da bi ostale u toku i ostvarile konkurentsku prednost. No, te{ko je na}i neku tvrtku s kojom se mo`e, ali i vrijedi

uspore|ivati, te donositi odluke na temelju toga. Ako to i uspijemo, pridonijet }emo putu ka boljem zado-voljenju potro{a~a/korisnika, spoznaji vlastitih snaga i slabosti, pobolj{anju konkurentnosti, te smanjenju tro{kova prikupljanja ideja. Svatko `eli biti najbolji i u tome nam poma`e benchmarking, ali tako|er postoji i „recept“ za biti najbolji.

Koraci koji se poduzimaju da bi bili najbolji (Renko, Deli}, [krti}):1. poznavati sebe, svoje snage i slabosti,2. razumjeti kako posluju vode}e kompanije na

podru~ju na kojem se `elimo istaknuti,�. koristiti najbolje raspolo`ive postupke,�. kontinuirano usavr{avati te postupke,�. nikad ne prestati pobolj{avati poslovanje.

Standardi usporedbeKako smo vidjeli, benchmarking je usporedba s najboljima i pobolj{anje na temelju dobivenih rezultata i zaklju~aka. No, postavlja se pitanje: [to uspore|ivati? Koji su to pokazatelji koji }e nam pomo}i da poka`emo ili doka`emo na{e poslovanje te trebamo li uop}e bri-nuti jesmo li ili nismo bolji od drugih?

Mo`emo ih podijeliti na kvantitativne i kvalitativne pokazatelje. Kvantitativni pokazatelji poslovanja ugla-vnom su broj~ani pokazatelji, vezani uz financijske podatke poput prihoda, profita, ekonomi~nosti, renta-bilnosti, stanja i prometa zaliha, povrata na ulo`eni ka-pital, povrata na investicije i sl. Kvalitativni pokazatelji vezani su uz nefinancijske podatke, odnosno one koji se ne mogu prikazati broj~ano, kao {to je stupanj zado-voljstva potro{a~a, kvaliteta proizvoda ili usluge. Ove je pokazatelje vrlo te{ko „izra~unati“ jer ih razli~ito poimaju osobe unutar tvrtke, a posebice u okru`enju. Kompleksan je i tim se pokazateljima prilazi na posve druga~iji na~in.

Vrste benchmarkingaPostoji nekoliko vrsta benchmarkinga, ovisno o tom kakve standarde i gdje pronalazimo za usporedbu. S obzirom na to, postoje interni i eksterni bench-marking. Interni je gdje spoznajemo vlastite snage i slabosti za organizacijske jedinice unutar tvrtke na te-melju kojih uklanjamo nedostatke i pobolj{avamo po-

Benchmarking – usporedba s najboljimaBenchmarking je mjerenje rezultata prema drugima i u~enje od drugih, naj~e{}e izrav-nih konkurenata, koji su uspje{niji od nas u pojedinim dijelovima poslovanja. Ono mora pru`iti odgovor na dva pitanja: Tko je bolji? i Za{to je bolji?

Piše: Helena ^arapi}

Kada zna{ i sebe i druge, nisi nikada u

opasnosti; kada zna{ sebe, ali ne i druge, ima{ polovicu

{ansi pobijediti, a kada ne zna{ ni sebe

niti druge u opasnosti si u svakoj bitki.

Sun Tzu, Umije}e ratovanja,

2500 godina prije Krista

slovanje. Lako je provediv jer su podatci i informacije dostupni, postoji suradnja, tro{kovi su niski, ali ipak postoji subjektivnost pri dono{enju takvih informacija i zaklju~aka te je stupanj pobolj{anja ni`i. Eksterni, za razliku od internog, daje vi{i stupanj pobolj{anja jer se uspore|uje s konkurentima i tu se, zapravo, vide pra-vi nedostatci u poslovanju tvrtke. Ovdje se razlikuje konkurencijski benchmarking gdje se uspore|ujemo s izravnim konkurentima, na bilo kojem podru~ju, za-tim sektorski benchmarking koji podrazumijeva uspo-redbu s vode}om tvrtkom na nekom podru~ju koji ne mora biti jednak na{em, ali ima pojedine segmente u kojim se mo`emo uspore|ivati, te benchmarking „najbolja klasa“, gdje se uspore|uju isti procesi, ali na razli~itim podru~jima gdje su poduze}a, s kojima }e se uspore|ivati, najbolja u tom segmentu ili podru~ju.

Projekt procesnog benchmarkinga sastoji se od pet faza:1. planiranje – formiranje projektnog tima koji donosi

odluku o tome {to }e se podvrgnuti benchmarking procesu, prikuplja podatke, izra|uje akcijski plan, dijeli uloge pojedinih osoba u timu te odre|uje vre-menski rok izrade,

2. skupljanje informacija i analize o vlastitom po-slovanju – analiza vlastitog poslovanja uklju~uje

polo`aj na tr`i{tu, utvr|ivanje tro{kova, profitabil-nosti, strategije, snage, slabosti, problema itd.,

3. skupljanje informacija i analiza o drugim tvrtkama – analiza okru`enja, potro{a~a, konkurenata i tr`i{ta te svih subjekata koji utje~u na poslovanje. Nakon toga se vr{i usporedba i utvr|uju razlike te prepoz-navanje razloga koji definiraju razlog postojanja tih razlika,

4. prilagodba i pobolj{anje – najte`a faza jer se od svih prikupljenih podataka stvaraju korisne informacije te prilago|avaju projektu s ciljem pobolj{anja nove radne prakse na stvarno stanje u poduze}u

5. kontinuirano pobolj{anje – nu`no je kontinuirano prikupljati podatke i pratiti rezultate kako bi na te-melju mjerenih utjecaja mogli redovito odgovarati na promjene.

Ako po~nete benchmarking proces s jasnom namjerom i vizijom, imate vi{e uspjeha od drugih koji glavni cilj nemaju, jer benchmarking je pouzdan pokazatelj gdje se nalazite s obzirom na postavljene ciljeve. ■

www.mirakul.hr �9

Biti najbolji na nekom polju vrlo je te`ak zadatak i mnoge tvrtke poku{avaju nadma{iti konkurenciju. Ben-chmarking poma`e tvrtkama da se usmje-re i prate okolinu, te pobolj{aju efikasnost poslovanja.

Poslovna znanja Poslovna znanja

�0�0

Du`nik se vi{e ne mo`e sudski goniti za zastarjelu obvezu, ve} ovisi o njegovoj dobroj volji ho}e li ispu-niti svoju obvezu ili ne. Zapravo, bolje je re}i da du`nik tu`en za obvezu koja je zastarjela mo`e jednostavnim prigovorom zastare otkloniti mogu}nost vjerovnika da naplati potra`ivanje. Va`no je napomenuti da du`nik mora istaknuti prigovor zastare jer sud na zastaru ne pazi po slu`benoj du`nosti (EX OFFO). Tek tada sud odlu~uje je li nastupila zastara obveze ili ne. Za upo-zoriti je i da se prigovor zastare kao materijalno pra-vni prigovor mora istaknuti tijekom prvostupanjskog postupka, odnosno prigovor se ne mo`e istaknuti tek u `albi (~l.352 Zakona o parni~nom postupku). Za-stara po~inje te}i od prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, odnosno od dospije}a obveze, osim ako zakon za poje-dine slu~ajeve nije druga~ije propisao. Isto tako nije dopu{teno ugovoriti dulje i kra}e vrijeme zastare od onog propisanog zakonom, kao ni to da zastara ne te~e odre|eno vrijeme. Ova se odredba nikako ne smije za-mijeniti s pojmom zastoja i prekida zastare o kojima vi{e ne{to kasnije. ZOO (~l. 216) propisuje da zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom odre|enog vremena u kojem je vjerovnik mogao tra`iti ispunjenje obveze. Kada zastari glavno potra`ivanje, zastarijevaju i ostala (sporedna potra`ivanja) kao {to su kamate, ugovorne kazne, plodovi… ( ~l. 223 ZOO-a).

Rokovi zastareOp}i zastarni rok je pet godina, osim ako nije propi-sima druga~ije odre|eno. Iznimka od op}eg zastar-nog roka je zastarni rok od tri godine za me|usobna potra`ivanja pravnih osoba iz ugovora o prometu roba i usluga te za potra`ivanja naknade za izdatke u~injene u svezi s tim ugovorima, za potra`ivanja zakupnine, najamnine i naknade {tete. Zakon je isto tako propisao jednogodi{nji rok zastare za tzv. re`ijske tra`bine (plin, struja, voda, komunalne usluge, radio i tv pretplata, itd. - ~l.232. ZOO-a). Na kraju napomenimo samo da rok zastare za izvr{enje pravomo}ne sudske presude ili druge odluke izjedna~ene s sudskom presudom iznosi 10 godina.

Zastoj i prekid zastare^l. 235., 236. i 237. ZOO-a propisuju slu~ajeve kada zastara ne te~e. Za temu o kojoj pi{emo najbitnije je istaknuti vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogu}e

zbog nesavladivih prepreka sudskim putem tra`iti izvr{enje obveze. Nesavladivim preprekama naj~e{}e se smatraju te{ka bolest vjerovnika, prestanak rada u sudu, okupacija, tj. ratna zbivanja, elementarne nepo-gode i sl. Dakle radi se o okolnostima koje prije~e za-staru u nastajanju ili tijeku, a radi ~ega zastara ne mo`e po~eti, tj. ve} zapo~eta zastara ne te~e dok postoje spo-menute zapreke. Va`no je da imate u vidu da }e se u slu~aju prestanka uzroka za zastoj ve} zapo~ete zastare vrijeme zastare prije nastupa tih okolnosti ura~unati u vrijeme zastare, dakle zastara ne te~e ponovno od po~etka. Kod prekida zastare vrijeme }e zastare po-novno te}i od po~etka. To ujedno zna~i da se vrijeme prije nastupa prekida zastare ne}e ura~unati u zastarni rok. Prekid zastare nastupa u slu~aju priznanja duga, bilo izri~itom izjavom, bilo konkludentnim radnjama kao npr. pla}anjem duga, kamata, davanjem osigu-ranja, pa ~ak i me|usobnom prepiskom unutar iste pravne osobe iz koje je jasno vidljivo priznavanje duga. Pla}anjem djela duga du`nik nije prekinuo zastaru za ostatak duga. Du`nik koji je platio zastarjelu obvezu ne}e se mo}i pozvati na to da je ispunio zastarjelu obvezu makar nije znao da je obveza zastarjela (~l.221. ZOO-a). Do prekida zastare mo`e do}i i radi djelo-vanja vjerovnika, naj~e{}e podizanjem tu`be ili dru-gom radnjom poduzetom pred sudom, tj. nadle`nim tijelom. No, sam poziv vjerovnika da du`nik ispuni svoju obvezu nije dovoljan za prekid zastare.

Zaklju~ak^esto se isti~e da je prigovor zastare potra`ivanja zapra-vo nemoralan prigovor kojim se izbjegava pla}anje ne-dvojbenih obveza, no je li to doista tako? Neobvezuju}i Kodeks etike u poslovanju Hrvatske gospodarske ko-more ne govori ni{ta izri~ito o tome i mogu}e ga je tuma~iti na obje strane. Sigurni smo da je intencija zakonodavca, prije svega, bila uvo|enje odre|ene prav-ne sigurnosti koju bitno naru{ava mogu}nost zahtije-va isplate potra`ivanja kroz neograni~eno vremensko razdoblje. U stranim se pravima uglavnom smatra da pozivanje na institut zastare u poslovnim krugovima nije u skladu s «dobrim poslovnim obi~ajima». Prije svega je na vjerovnicima da brigom za svoja dospjela, a nepla}ena potra`ivanja i pravovremenim procesnim radnjama ne dopuste da im potra`ivanja odu u zastaru. Na kraju krajeva, i vi sami prosudite o moralnosti po-zivanja na opisani institut. ■

Zastara potra`ivanjaDanas su mnogi od vas primorani voditi dugotrajne i financijski iscrpljuju}e sudske postupke kako bi naplatili svoja potra`ivanja, a zastara je jedan od va`nijih ~imbenika po-stupka o kojem se mora voditi ra~una. Prema Zakonu o obveznim odnosima (dalje ZOO), zastara je protek vremena nakon kojeg du`nik ima pravo odbiti ispunjenje svoje obveze.

Pišu: Antun Emert, Bruno Juri}

Du`nik tu`en za obvezu koja je zastarjela mo`e jednostavnim prigovo-

rom zastare otkloniti mogu}nost vjerovnika

da naplati potra`ivanje. Va`no je napomenuti da du`nik mora istak-

nuti prigovor zastare jer sud na zastaru ne pazi po slu`benoj du`nosti.

Poslovna znanja

Poslovni pokloniU zemljama razvijenog gospodarstva, a sve vi{e i u Hrvatskoj, poslovni pokloni smatraju se ozbilj-nim biznisom. Postoji iznimno velik broj tvrtaka koje }e vam naplatiti uslugu tro{enja va{eg novca na poklone kojima }ete poku{ati fascinirati i zadr`ati sada{nje klijente i zaposlenike, te privu}i nove.

Pripremio: Ante Veki}

Kada se pri~a o poklonima, na tr`i{tu postoje dvije vr-ste tvrtaka: one koje dijele poklone i one koje ih ne dijele. Treba li pitati koje su uspje{nije?Kad je jedna hrvatska tvrtka negdje oko 2002. godine na pressici povodom otvorenja svoje osje~ke poslovnice prisutnim novinarima podjelila mobilne telefone koji su tada ko{tali oko 4 tisu}e kuna (iako su bili ‘cigle’ novijeg doba mobilne telefonije), izazvala je nekoliko u~inaka. Prvi je, naravno, bio zavist. Kolegama novi-narima koji nisu bili prisutni na darivanju, mobitel se uop}e nije svi|ao. Bio je velik, ru`an i oni ga uop}e ne bi koristili. Kako da ne! Drugi, va`niji u~inak bio je taj da su sutradan mediji objavili ne{to ve}e ~lanke o otvo-renju navedene poslovnice, a svi koji su ~uli za pri~u o

mobitelima sa strahopo{tovanjem su do`ivljavali tvr-tku koja tako velikodu{no dijeli skupocjene igra~ke. Taj je primjer zorno pokazao da su poslovni pokloni mo}an marketin{ki instrument, ~ije se (ne)kori{tenje mo`e odraziti na uspjeh poslovanja same tvrtke.

U zemljama razvijenog gospodarstva, a sve vi{e i u Hrvatskoj, poslovni pokloni smatraju se ozbiljnim biz-nisom. Postoji iznimno velik broj tvrtaka koje }e vam naplatiti uslugu tro{enja va{eg novca na poklone koji-ma }ete poku{ati fascinirati i zadr`ati sada{nje klijente i zaposlenike, te privu}i nove. Istra`ivanja koje takve tvrtke provode ka`u da se pokloni daju u prvome redu velikim, postoje}im klijentima, zatim na red dolaze za-

Bez obzira na promet koji s klijentom ostva-rujete, ukoliko je va{ odnos strogo profesio-nalan, ne poku{avajte ga omek{ati neprihva-tljivim poklonom.

�2

poslenici, a tek onda budu}i klijenti. Razlog je u svim slu~ajevima isti – `eli se poja~ati osje}aj osobne pove-zanosti davatelja i primatelja poklona.

- Pokloni su znak pa`nje. Njima, u prvome redu, `eli-mo klijenta razveseliti, pokazati da nam je stalo do njega, no te{ko da se poklonima mogu privu}i novi klijenti. Njih zaslu`uje{ kvalitetom rada – ka`e Mir-ta Veki}, key account manager u osje~koj dizajnerskoj tvrtki Mit.

Pokloni ipak izazivaju svoje u~inke. Prema istra`ivanjima koja je provela Me|unarodna udruga za promid`bene proizvode (The Promotional Products Association – www.ppa.org), kupac }e se u dvostruko ve}em broju slu~ajeva obratiti tvrkama koje darivaju, nego onima koje nemaju takav obi~aj.

Kako pravilno darivati? Istra`ivanje provedeno u Salt Lake Cityju (www.sltrib.com) pokazalo je da se gotovo polovici ispitanih zapo-slenika nije svidjelo ono {to su dobili kao poklon od poslodavca. Statstika je izgledala ovako:1. 48% djelatnika nije se svidio poklon2. 32% djelatnika smatralo je poklon beskorisnim3. 24% djelatnika smatralo je poklon jeftinim4. 59% ih je reklo da ne}e zadr`ati poklon5. 41% ih je reklo da }e poklon baciti6. 22% je reklo da }e poklon dati nekome drugomNa vrh popisa najbezveznijih poklona ispitanici su stavili utege za papir, kalendare, {alice za kavu, pli{ane `ivotinje, kemijske olovke, {unke i vo}ne torte.

- Takvi se pokloni susre}u i u Hrvatskoj. Oni se mogu smatrati nema{tovitima, neupotrebljivima, ali oni se jednostavno moraju davati, jer postoje kategorije

klijenata i poslovnih suradnika za koje si ne mo`ete priu{titi posebne poklone, a ipak vam je stalo da im ne{to darujete – smatra Dra`en Dragu{ica, direktor tvrtke Claritas.

- Op}enito, postoje tri skupine primatelja poslovnih poklona. U prvu spadaju bitni klijenti. To su oni koji vam osiguravaju veliku koli~inu posla. O nijma mora{ znati jednostavno sve: koliko djece imaju, kada idu spavati, {to gledaju na TV-u, {to ~itaju itd. Poklon im se bira individualno, sukladno njihovim sklonostima. Srednjim klijentima poklanjaju se skromniji, ali po-sebni, simpati~ni pokloni. I na kraju, u tre}u skupinu spadaju svi ostali, a njima se poklanjaju manji znakovi pa`nje. Od olovke, bloka i rokovnika jednostavno se ne mo`e pobje}i, pa je i ova skupina va`na na svoj na~in te ne smije ostati zanemarena – obja{njava Mirta Veki}.

Kako bi sve skupine primatelja va{ih poklona bili za-dovoljniji od sudionika spomenute ankete, a va{a po-ruka glasnija i u~inkovitija, potrebno je voditi ra~una o nekoliko bitnih stvari.

1. Prihvatljivost. Potrebno je voditi ra~una o prirodi po-slovnog odnosa. Bez obzira na promet koji s klijentom ostvarujete, ukoliko je va{ odnos strogo profesionalan, ne poku{avajte ga omek{ati neprihvatljivim poklonom. Ne poklanjajte previ{e osobne ili stvari koje bi pok-lanjali prijateljima, a u~estalost svedite na glavne bla-gdane i uistinu posebne prigode, te poku{ajte izbje}i bilo kakvu asocijaciju na ‘podmi}ivanje’.

2. Osobnost. Sjajno je dati poklon s osobno{}u, ali je jo{ bolje poklonom pogoditi osobnost i interese pri-matelja poklona. Jesu li on ili ona zaljubljenici u {por-tske automobile? Jesu li opsesivno vezani uz svoje jahte, stan, djecu? Koja im je omiljena boja? Poku{ajte diskretno saznati takve stvari, jer ako uspijete (a va{ poklon to odra`ava), odat }ete dojam iskrene brige za stil i ukus osobe koju darivate.- Customer relationships management ili upravljanje odnosima s klijentima postala je jedna od va`nijih disciplina u dana{njem poslovanju. Danas si vi{e ne mo`emo priu{titi {tancanje tisu}u kalendara koje }emo podijeliti svakome. Bitni klijenti moraju osjetiti da nam je stalo do njih, a to }emo posti}i upravo tako da saznamo pone{to o njima, njihovim navikama i po-klon odaberemo sukladno tome – isti~e Mirta Veki}.

3. Pravovremenost. Nema boljeg vremena za poslovno darivanje od blagdana, ali pravi znalci poslovnog da-vanja znaju da postoje vremena u kojima je mogu}e jo{ vi{e utjecati na osje}aj osobne povezanost. To su u prvome redu ro|endani, koji mogu iznenaditi prima-telja, pogotovo ~injenicom da ste si dali truda saznati neke stvari o njemu. To mogu biti i razne godi{njice (sklapanja prvog posla), uspje{an zavr{etak projekta,

Poseban prilog

ro|enje djeteta. No, ho}ete li se dr`ati konvencionalnih datuma ili ulaziti u privatan `ivot osoba koje darivate, ovisi o prirodi va{eg posla. Isto tako, dobra su prilika za darivanje razni sajmovi. Izlaga~i koji ne{to poklo-ne potencijalnim klijentima uvijek }e pro}i zapa`enije nego oni koji takve prilike koriste samo za dijeljenje posjetnica.

4. Prezentacija. Najljep{i su darovi oni darovani od srca. Zato je i priprema poklona podjednako va`na. Zgodan papir za umatanje, ru~no ispisana ~estitka i osobno uru~ivanje sitnice su koje mogu primatelju uvelike potvrditi va{e namjere i iskrenost. S druge strane, poklon poslan po{tom mo`e primatelju unijeti

neo~ekivani trenutak zadovoljstva u radni dan, a opet ga rije{iti osje}aja obaveze prema vama. Neke prigode, poput ro|endana, ipak zahtijevaju osobno uru~ivanje.

5. Prilago|avanje. Brandirati ili ne, klju~no je pi-tanje. Mnogim tvrtkama brandirani pokloni osigura-vaju prisutnost u mislima primatelja. Kad poklon ima prakti~nu uporabnu vrijednost i koristi se svakodnev-no, poput {alice za kavu ili kalendara (i ostalih koje su ranije naveli bezveznima), od{tampati logo na njih je prihvatljivo. No, kad dajete skupe poklone (kao nave-dena tvrtka mobitele) to izbjegavajte, jer `elite ostaviti dojam da poklon dolazi izravno od vas. U oba slu~aja pokloni }e drasti~no smanjiti vrijeme potrebno da se va{ brand u mislima primatelja va{ih poklona po~ne povezivati s va{im proizvodom ili uslugom.

[to darivati?Lepeza poslovnih poklona vrlo je {iroka, a mo`e biti razli~ita od situacije do situacije, ovisno o prirodi od-nosa izme|u darovatelja i primatelja poklona. Prije odluke o kupnji poklona potrebno je uistinu dobro raz-misliti, jer poklon mo`e imati i negativne konotacije, a ne{to {to se svi|a vama ne mora zna~iti da }e se svi-djeti i onome kome je namijenjeno. Prije nego odgovo-rimo {to darivati, postoji ne{to {to se nikako ne smatra dobrim poslovnim poklonom, a to je cash ili gotovina. Jednostavno je nekreativno, postavlja neka eti~ka pi-tanja i uvijek, bez obzira na sve, izgleda kao mito.

Iako se mo`e napraviti podjela na poslovne poklone za mu{karce i `ene, pa re}i da se mu{karcima daju raz-na pi}a, cigare, kolekcionarski predmeti, itd., a `ena-ma kozmetika, sklopiva ogledala, setovi za manikuru i sli~no, ipak postoje nekoliko najfavoriziranijih skupina poklona.

1. Hrana. Bo`i}+sindikat={unka. Omiljena formula u Hrvatskoj. Ni u svijetu nije puno druga~ije. Hrana je pri vrhu popisa omiljenih poklona. Prigodno po-punjena gurmanska ko{arica izaziva lu~enje sline pri

Poseban prilog

www.mirakul.hr ��

Ne poklanjajte previ{e osobne ili stvari koje bi poklanjali prijateljima, a u~estalost svedite na glavne blagdane i uisti-nu posebne prigode, te

poku{ajte izbje}i bilo kakvu asocijaciju na

‘podmi}ivanje’.

Najljep{i su darovi oni darovani od srca. Zato je i priprema poklona podjednako va`na. Zgo-dan papir za umatanje, ru~no ispisana ~estitka i osobno uru~ivanje sitnice su koje mogu primatelju uvelike potvrditi va{e namjere i iskrenost.

samoj pomisli, a jedna takva u uredskim prostorijama ne pre`ivljava dugo. Ali ako u misli va{ih klijenata i partnera `elite do}i kroz njihov stomak, morat }ete biti kreativni. P.S. ne zaboravite na vegeterijance.

2. Alkoholna pi}a. Evo jednog all time favorita. Kad ne zna{ {to pokloniti – kupi cugu, ne}e{ pogrije{iti. I u poslovnom je svijetu tako, unato~ ~injenici da alkohol me|u poslovnjacima ima posebnu stigmu. Na sre}u, vi{e je onih koji se ponose svojim poznavanjem dobre kapljice, pa }e im jedan primjerak vi{e za ku{anje iz-mamiti osmjeh na lica.- Mislim da su `estoka pi}a kao poklon postala stvar pro{losti. Danas su vina i sve {to se uz njih ve`e, ako se odlu~ite pokloniti pi}e, poslovni poklon broj jedan. Na tr`i{tu je dovoljno kvalitetnih vina, a jedan ljubitelj tog pi}a znat }e prepoznati i cijeniti takav dar. Uz to, postoje i zanimljivi poklon setovi, uz koje dolaze ~a{e, vadi~ep, a sve to skupa ugodno upakirano ~ini jedan vrlo prihvatljiv izbor – ka`e Dragu{ica.

3. Uredski pribor. Setovi kemijskih olovaka, rokovnici, kalendari, razni dr`a~i, torbe... Izbor je velik. Jedina je

zamka u cijeni. Kvaliteta je skupa, a ~esto se dogodi da ono {to je jeftino tako i izgleda.

4. Gadgetsi. Internet generacija obo`ava poklone iz ove skupne. Njihovi roditelji zato ne znaju kako se te stvari izgovaraju, a pogotovo ne kako se koriste. To su USB stickovi, MP3 playeri, Bluetooth slu{alice, mi{evi, digitalni kompaktni fotoaparati, mobiteli...

5. Poklon-bonovi pravi su izbor za one koji se `ele osloboditi suvi{nog naga|anja. Nude ih sve vi{e proda-vaonica, mo`e ih se uzeti i iz online-shopova, a onome tko ih dobije nude slobodu izbora i mogu se pokloniti razli~itim tipovima ljudi (i razli~itim spolovima).

6. Pretplate. Saznajte interese va{eg poslovnog surad-nika i obradujte ga pretplatom na magazin bez kojega ne mo`e. Izbor je najrazli~tiji, a ~esto uz pretplatu idu i dodatni pokloni. Isto tako mo`ete pokloniti pretpla-tu na kazali{te, sezonsku ulaznicu na nogometni sta-dion...

-Upravo me jedan poklon iz ove skupine posebno razveselio u jednoj od proteklih sezona darivanja. Dobila sam pretplatu na National Geographic. Dobar osje}aj prilikom samog uru~ivanja poklona nastavio se ponavljati svaki mjesec, kako su pojedini brojevi stizali na ku}nu adresu – prisje}a se Mirta Veki}.

Budite posebniNajbolji su pokloni oni o kojima se pri~a. Iako je te{ko biti originalan (osim ako je u pitanju velika tvrtka i isti takav bud`et), svake godine netko se ipak dosjeti kako obradovati svoje klijente na poseban na~in.

- Budu}i da je dizajn bran{a u kojoj se nema{tovitost ne cijeni, pro{le smo godine odlu~ili svojim klijentima pokloniti setove za ~aj, koje smo osmislili i posebno oblikovali za tu priliku. Htjeli smo im prenijeti poruku da su blagdani vrijeme da se zastane i nakratko odmori od ubrzanog `ivota, a ritual ispijanja ~aja poslu`io nam je savr{eno u tu svrhu. Reakcije su bile vi{e nego izvr-sne – pri~a Mirta Veki}.

Iako smo ih do sada imali prilike gledati samo u fil-

��

Poseban prilog

movima, netko se dosjetio da bi i u Hrvatskoj mogao po~eti poklanjati setove za uredski golf.

- U posljednje vrijeme, evo, dobio sam ve} dva takva kompleta za mini-golf. Simpati~no je, ali od koli~ine posla jo{ nisam uspio odigrati po{tenu partiju – kroz smijeh pri~a Dra`en Dragu{ica.

Kako nam se sezona darivanja pribli`ava, a vremena za razmi{ljanje je sve manje, BIZdirekt vam donosi neko-liko originalnih prijedloga za poklone kojima mo`ete razveseliti svoje poslovne suradnike.

Za posao1. USB brija~. Izvrsna mala stvar~ica koja ponekad mo`e biti od velike koristi. Koliko puta se od posla jednostavno niste stigli obrijati, a ~ekao vas je va`an sastanak? Da se vama, ali i va{im klijentima to ne bi doga|alo, odabrati jedan ovakav bio bi pun pogodak ove sezone. Uz to, svako brijanje osiguralo bi vam ba-rem nekoliko trenutaka u mislima onoga kome ste ga poklonili. Po cijeni od oko 100 kuna mo`ete ga naru~iti na www.x-tremegeek.com.

2. Pretplata na ~asopis. Neprestani napredak svih vr-sta poslovanja zahtijeva stalno usavr{avanje i pra}enje trendova. Stru~ni ~asopisi nu`nost su za poduzetnike koji `ele dr`ati korak s napretkom. Iskoristite tu ~inje-nicu. Svom poslovnom suradniku poklonite pretplatu na njegov omiljen ~asopis i budite u njegovim mislima svaki put kad mu po{tar donese njegov primjerak.

3. Kozmeti~ka torbica. Ovo je poklon u prvom redu za poslovne `ene koje `ele uvijek izgledati dobro i isto tako se osje}ati. Torbica popunjena mini pakiranjima najosnovnijih kozmeti~kih potrep{tina dobro }e do}i u svakoj prilici, a zbog svoje kompaktnosti ne zauzima

puno mjesta i stane u gotovo svaku torbu za laptop ili aktovku.

Za slobodno vrijeme1. Eko-ko{ara. Tvrtka Domestica bavi se prodajom {iroke palete izvornih doma}ih i ekolo{ki uzgojenih proizvoda: od eko meda s Raba, aromatiziranih ulja go-spine trave, lavande, prirodnih d`emova od samoniklog vo}a, do raznih vo}nih rakija, likera i vina najboljih doma}ih vinogradara. Pune i posebne poklon ko{are, posebno prakti~ne za darivanje poslovnih suradnika. www.domestica.hr

Poseban prilog

www.mirakul.hr ��

Prije odluke o kupnji poklona potrebno je

uistinu dobro razmisliti, jer poklon mo`e imati i negativne konotacije, a

ne{to {to se svi|a vama ne mora zna~iti da }e

se svidjeti i onome kome je namijenjeno.

Najbolji su pokloni oni o kojima se pri~a. Iako je te{ko biti originalan (osim ako je u pitanju velika tvrtka i isti takav bud`et), svake godine netko se ipak dosjeti kako obradovati svoje klijente na poseban na~in.

��

Poseban prilog

2. Poklon bon za knji`aru. Knjige jo{ uvijek nisu iza{le iz mode. Odli~an su poklon, a ljudi ih vole primiti u posebnim prilikama. Kako biste bili sigurni da ne}ete proma{iti naslov, poklonite poklon bon knji`are. Osim klasi~nih knji`ara, takve bonove nude i online knji`are. Najpoznatija svjetska je www.amazon.com, a do istoga mo`ete do}i i u Hrvatskoj na adresi knjizara.ekupnja.com.

3. Vinski set. Vino je jednostavno nezaobilazan pred-met kad se radi o poklanjanju pi}a. O kvaliteti ovog poklona ve} je bilo rije~i u ~lanku, pa je jasno za{to se na{ao na popisu po`eljnih darova u ovoj sezoni. Uosta-lom, ba{ kao i samo vino, ovaj je poklon dugovje~an.

4. Set za ro{tilj. Evo jednog uistinu posebnog poklo-na. Set za ro{tilj dobro }e do}i pravom obiteljskom ~ovjeku, ali isto tako i samcima koji }e se ~esto na}i u prilici okupiti dru{tvo za svojim stolom. Taj ugodan osje}aj dru`enja, ali i konzumiranja ukusno pripravlje-nog obroka, povezat }e, naravno – s vama.

Mo`e u rashodeZa koju se god varijantu na kraju odlu~ili, va`no je po-vesti i ra~una koliko }e vas to sve ko{tati. Ako kupuje-te pravilno i va{ }e vam knjigovo|a biti zahvalan.

Darivanje poslovnih partnera obi~no se tretira kao tro{ak reprezentacije, {to zna~i da se 30% priznaje kao poslovni rashod. S druge strane, oni skloniji u{tedama koristit }e ~injenicu da se izdatci za promid`bene svrhe u cjelosti tretiraju kao rashod, pa }e tako i poklone da-vati u svrhu reklamiranja.

Jedina je ‘kvaka’ u tom slu~aju {to darovi moraju za-dovoljavati neke uvjete: moraju biti nabavljeni iz asortimana poreznog obveznika ili na tr`i{tu, njihova pojedina~na vrijednost ne smije prelaziti 80 kuna, te moraju biti obilje`eni logotipom ili oznakom „nije na prodaju“.

Na kraju jo{ samo jedno upozorenje. Blagdani su pred vratima. [to prije po~nete razmi{ljati o poslovnim po-klonima, ve}a je vjerojatnost da }ete dobro odabrati, da ne}ete upasti u predblagdanske gu`ve te }ete svoje poklone isporu~iti na vrijeme, jer ako vi zakasnite, konkurencija ne}e. ■

Beauty Spa Divina – oaza u`itaka, odmora i ljepote

U u`urbanom ritmu svakodnevnog `ivota ~esto za-boravljamo na svoje zdravlje i ljepotu te ih stavlja-mo nisko na ljestvicu `ivotnih prioriteta. Novootvo-reni Beauty Spa Divina smje{ten u Ulici S. Radi}a 12 u Osijeku pomo}i }e vam da to promijenite. U svom vrhunski ure|enom prostoru osim ugodnog i opu{tenog ambijenta, koji odi{e ~isto}om, do~ekat }e vas i profesionalno osoblje s dugogodi{njim interna-cionalnim iskustvom u njezi lica i tijela.

Stoga ukradite nekoliko trenutaka stresnog dana samo za sebe, zakora~ite u ~aroban SPA svijet Divine i priu{tite svom tijelu i duhu odmor kakav zaslu`uju. Iz bogate ponude tretmana za lice i tijelo izdvajamo tretmane ~i{}enja lica, kao i tretmane dubinske nje-ge prilago|ene svakom tipu ko`e, koja uklju~uje pi-ling, blagu masa`u le|a, dekoltea i lica, uz uporabu odgovaraju}eg balzama za pojedini tip ko`e, te na kraju specijalne maske za dubinsko hranjenje ko`e.Beauty Spa Divina pomo}i }e vam i u borbi protiv glavnog neprijatelja `enskog tijela, celulita, kojeg go-tovo niti jedna `ena nije po{te|ena. Stru~no osoblje nudi vam individualan pristup rje{avanju problema i besplatno savjetovanje te dijagnostiku nakon kojega se za vas osobno izra|uje poseban plan mr{avljenja i /ili anticelulitnih tretmana koji obuhva}aju proces eliminacije toksina, aktiviranje usporene cirkulacije, redukciju masnih stanica u tijelu, zatezanje mlohavog i opu{tenog tkiva, {to u kona~nici dovodi do smanjenja obujma tijela i va{eg op}eg zadovoljstva. Svi navedeni tretmane rade se uz uporabu linije proizvoda L’Ocean by Selvert Thermal Switzerland, koja se tako|er odlikuje stopostotnom prirodno{}u sastojaka.

U ponudi mo`ete na}i i anti - age tretmane, kriote-rapiju pro~i{}avanja vena kod bolnih i ote~enih nogu kojom se uspje{no reduciraju edemi na nogama, te koja ima antisepti~ki i protuupalni u~inak. Nakon na-glog gubitka kilograma preporu~ujemo talasoterapiju i olegoterapiju, kojima se posti`e zatezanje i zdrav iz-gled va{e ko`e. Osim gore spomenutih tretmana, Divina nudi i ~itav

spektar masa`a, od klasi~nih, opu{taju}ih, preko anti-celulitnih masa`a, masa`a zatezanja opu{tenog tkiva, do masa`a hidratacije i regeneracije.

Za lijepi izgled va{ih nogu i ruku koje }e privla~iti tu|e poglede Divina nudi usluge manikure i pedikure. O.P.I. SPA manikura s masa`om, parafinska kupka za ruke, ugradnja plasti~nih ili gel noktiju, gel na prirodne nokte, nadogradnja gela, lakiranje i nail art, ugradnja Swarovski kristala, SPA pedikura s masa`om i laki-ranjem, samo su dio popisa tretmana koje si mo`ete priu{titi.

Ukoliko `elite zabljesnuti u posebnim prigodama ili nau~iti nekoliko trikova profesionalnih viza`ista, nu-dimo vam i dnevni, ve~ernji i svadbeni make-up.

Razveselite sebe, ili pak kupnjom poklon bona darujte svojim najmilijima, prijateljima ili poslovnim partneri-ma nekoliko antistresnih trenutaka, u vidu vrhunskog spoja u`itka, odmora i ljepote u ekskluzivnom i ugod-nom ambijentu Beauty Spa Divina. ■

Razveselite sebe, ili pak kupnjom poklon bona darujte svojim najmi-lijima, prijateljima ili poslovnim partnerima nekoliko antistresnih trenutaka, u vidu vrhunskog spoja u`itka, odmora i ljepote u ekskluzivnom i ugod-nom ambijentu Beauty Spa Divina.

www.mirakul.hr

Oglas

Ana Brezovac, vlasnica Divine

Beauty Spa Divina u svom programu koristi vrhunsku kozmetiku francuske ku}e De-cleor, koju odlikuje stopostotna prirodnost i ~isto}a sastojaka bez uporabe konzer-vansa. Ukradite nekoliko trenutaka samo za sebe i zakora~ite u ~aroban svijet Beauty Spa Divina i bar na kratko ostavite sve probleme stresne svakodnevnice pred vratima. Priu{tite svom tijelu i duhu odmor kakav zaslu`uju. Izaberite iz bogate ponude tretma-na lica i tijela, masa`a, manikura i pedikura, ono {to vam najvi{e odgovara.

��

Poklanjanje je dobrovoljni ~in koji ne zahtijeva ni{ta za uzvrat. Iako uklju~uje mogu}nost o~ekivanja recipro-citeta, odnosno povratka ulo`enog u obliku presti`a ili nadoknade u bilo kojem smislu, poklon bi trebao biti bez dodatanih o~ekivanja.

Mit dizajn studio u svojih je deset godina rada razvio poseban, individualan pristup prema svojim klijenti-ma. Poklanjanje razli~itih prigodnih darova sastavni je dio tog pristupa. On se vodi ~injenicom da svaka oso-ba voli primiti dar. Taj dar ne mora biti skup, ali mora

imati ono ne{to – mora se znati da je pripreman ba{ za onoga tko }e ga primiti. Mit dizajn studio zato svoju ponudu gotovih darova, naro~ito novogodi{njih poslo-vnih poklona, osmi{ljava s posebnom pa`njom. Svake godine dizajneri studija Mit sami izra|uju darove kojima iznena|uju svoje klijente. Naravno, pozitivne reakcije nikada ne izostanu. Iz takvih posebno dizajni-ranih kolekcija mo`emo izdvojiti kalendar Trash 2006., posebno dizajnirane {alice i ~aj te personalizirane rokovnike sa zabavnim stickerima. Iako se mo`e re}i da je sve to ve} vi|eno, svaki taj poklon razlikuje

se od ostalih njima sli~nih – u svakom od njih, a to je uo~ljivo ve} na prvi pogled, ocrtava se vizija MIT-a. Ona pro`ima ne samo poklon, nego i cijeli proces njegove pripreme. Od ideje do realizacije poklona uz dobru zamisao, posebno je va`na i sama produkcija. Dobra izvedba zami{ljenog ~esto je puno ve}i problem koje-mu se mora posvetiti du`na pa`nja. Upravo tu vizija dolazi do izra`aja i daje poklonu onaj jedinstveni dodir. Na kraju krajeva, poklon je promocija same tvrtke, on mora pokazati kako tvrtka razmi{lja, u kojem se smje-ru kre}e pa i kakvo mi{ljenje ima o klijentu kojemu je poklon namjenjen.

Danas je sve vi{e onih koji shva}aju va`nost poslo-vnog poklona te im se sve ~e{}e obra}aju za savjet. Bez potrebnog inputa nije lako osmisliti poklone koji }e zadovoljiti i klijenta i njihove klijente kojima su ti pokloni namijenjeni. Zbog toga je potrebno i nadasve korisno, posebno za ovakve prilike, voditi bazu klijena-ta te tijekom godine u nju upisivati ono {to se zapamti u neobaveznim razgovorima – klijentu va`ne datume, njegove hobije, najdra`e knjige, putovanja itd.

Sam poklon mo`e biti prekrasan, no ukoliko nije upakiran sukladno tome, smanjuje se i njegova vrije-dnost. Koliko god se trudili ne gledati povr{no, mo}i prvoga dojma te{ko se othrvati. Prvi je dojam ono {to ostaje urezano u pam}enje te je iz tog razlo-ga bitno poklon lijepo upakirati. Tako|er, omotom ne{to i poru~ujemo. Njime pravimo razliku izme|u novogodi{njeg i ro|endanskog poklona, njime im-presioniramo, privla~imo pa`nju i sli~no. Omot u razli~itim kulturama ima razli~ito zna~enje, pa je i o tome dobro voditi ra~una. Na primjer, ukoliko `elite nekom Kinezu po`eljeti sre}u uz poklon, umotajte po-klon u crveni papir.Kada govorimo o novogodi{njim poklonima, jed-na se stvar ne smije zaboraviti. Rije~ je o ~estitkama. Dana{nje ~estitke, osim vremena zahtijevaju kreativni pristup kako bi se isticale me|u gomilom primljenih ~estitki. One se moraju iskoristiti kako bi se njima privukla pa`nja, a na razmi{ljanje poktakli i nezainte-resirani klijenti. One su jedan od alata koje koristite

Biti druga~iji imperativ je izdvajanja iz maseDanas je sve vi{e onih koji shva}aju va`nost poslovnog poklona te im se sve ~e{}e obra}aju za savjet. Bez potrebnog inputa nije lako osmisliti poklone koji }e zadovoljiti i klijenta i njihove klijente kojima su ti pokloni namijenjeni.

u komunikaciji s va{im klijentima – dajete im signal kako `elite da vas vide.

Biti druga~iji imperativ je izdvajanja iz mase. Kako ~esto ni to danas nije dovoljno, s vremena na vrijeme znamo naletjeti na svojevrsne izlete iz jedne u drugu krajnost. Kao sa svime u `ivotu, ni u slu~aju poslovnih poklona ne treba pretjerivati. Jednostavnost, kreativ-nost i razumljivost tri su okosnice svakog po`eljnog poslovnog poklona. Ukoliko ih suptilno pove`emo, uva`avaju}i mi{ljenje struke, imamo pun pogodak. Bilo da je rije~ o unikatno izra|enom skupom nakitu ili obi~nom kalendaru s malom cijenom produkcije, bitno je da je poklon posebno i sa pa`njom napravljen ba{ prema vama. ■

Poklon je promocija same tvrtke, on mora

pokazati kako tvrtka razmi{lja, u kojem se

smjeru kre}e pa i kakvo mi{ljenje ima o klijentu

kojemu je poklon namjenjen.

Poklanjanje je dobrovoljni ~in koji ne zahtijeva ni{ta za uzvrat. Iako uklju~uje mogu}nost o~ekivanja reciprociteta, odnosno povratka ulo`enog u obliku presti`a ili nadoknade u bilo kojem smislu, poklon bi trebao biti bez dodatnih o~ekivanja.

Foto: Vedran Marjanovi}

www.mirakul.hr �9

Oglas Oglas

��

Poljoprivreda

Poljoprivreda je od strate{ke va`nosti za Slavoniju i Baranju, a primjena inovativnih rje{enja poput GIS-a ili proizvodnje bioplina omogu}ava ubrzani razvoj regije te br`i povrat investicije za ulaga~e. Uz bolju suradnju poljoprivrednika kroz udru`ivanje u poljoprivredne zadruge te investiranje u velike moderne farme, ova regija ima priliku krupnim koracima zagaziti naprijed prema boljoj budu}nosti.

Pripremili: Boris Luki} i Igor Kova~evi}

Poseban prilog

www.mirakul.hr ��

primiti signal, kao, na primjer, mjestima unutar zgra-da, tunelima, {piljama, u drugim podzemnim lokacija-ma te ispod vode.

GPS se sastoji od 3 segmenta : svemirskog segmenta (sateliti), kontrolnog segmenta (zemaljske stanice) i korisni~kog segmenta (GPS prijamnici krajnjih kori-snika). Svemirski segment sastoji se od 24 satelita od kojih su 21 aktivni cijelo vrijeme i 3 koja slu`e kao rezerva. Na-laze se u visokoj orbiti na oko 20 000 kilometara iznad Zemljine povr{ine. Rad na takvoj visini omogu}uje prekrivanje ve}eg podru~ja signalom. Sateliti su poslo`eni u orbite tako da GPS prijamnik na Zemlji mo`e uvijek primati signale s minimalno ~etiri satelita. Putuju brzinom od 11 000 kilometara na sat, {to zna~i da obi|u Zemlju svakih 12 sati. Napajaju se solarnom energijom i konstruirani da traju oko 10 godina.

Kontrolni segment kontrolira satelite, upravlja njima prate}i ih i daju}i im ispravljene orbitalne i vremenske informacije. Postoji 5 kontrolnih postaja. ^etiri su po-staje bez ljudi koje slu`e za nadgledanje i jedna glavna kontrolna postaja koja ispravlja satelitske podatke te ih {alje natrag GPS satelitima.

Korisni~ki segment sastoji se od svih koji upotreblja-

�2

pljenim za Kanadski zemlji{ni inventar. Uvo|enjem takvog sustava kartirale su se informacije o tlu, poljo-privredi, {umarstvu, pratila kretanja vodenih ptica i divlja~i.

CGIS, koji je trajao do 1990. godine, izgradio je najve}u digitalnu bazu podataka o zemlji{nim resur-sima u Kanadi. CGIS nikad nije bio dostupan u komer-cijalnom obliku, ali je njegov po~etni razvoj i uspjeh potaknuo razli~ite komercijalne primjene kartiranja u budu}nosti. Rast industrije tijekom 1980.-ih i 1990.-ih godina, ubrzan je rastu}om upotrebom GIS-a na UNIX-ovim radnim stanicama te osobnim ra~unalima. Do kraja 20. stolje}a brzi rast u razli~itim sustavima u~vrstio se i standardizirao na relativno malo platfor-mi pa su korisnici po~eli izvoziti koncept gledanja GIS podataka preko Interneta, tra`e}i oblikovanje podataka i prijenosne standarde.

O GIS-uVelik broj doga|anja u na{em okru`enju ima prostor-nu komponentu. Bez obzira tra`ite li lokaciju za novi poslovni objekt, novi stan, put do odre|enog mjesta ili analizirate neke objekte ili pojave, za rje{avanje tog za-datka klju~ne su informacije o prostoru, odnosno mje-stu doga|anja.Kartiranje i prostorne analize nisu novost, ali GIS izvodi ove zadatke bolje i br`e nego stare manualne metode. Zahvaljuju}i GIS sustavu, svakome se pru`a prilika da u {to kra}em vremenskom roku do|e do potrebnih podataka, bez potrebe za tra`enjem neke lokacije na karti i mukotrpnim izdvajanjem dodatnih podataka radi analize.

Tehnologija geografskog informacijskog sustava mo`e se koristiti za znanstvena istra`ivanja, upravljanje re-sursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i planiranje puta. Nekad skupa tehnolo-gija, ograni~ena samo za vojnu i znanstvenu upotrebu, postala je ra{ireni sustav koji se koristi u svakodnev-nom `ivotu, a naj~e{}i primjer za to je GPS.

GPS (Global Positioning System) je mre`a satelita koja kontinuirano oda{ilje kodirane informacije, pomo}u kojih je omogu}eno precizno odre|ivanje polo`aja na Zemlji.

Stvaran je za vojne potrebe, a od 1980. godine njegova upotreba je dozvoljena civilima. Najve}a zanimljivost vezana uz GPS je {to je potpuno besplatan. Dovoljno je imati ure|aj i koristiti ga. GPS ima razne primjene na kopnu, moru i zraku. U osnovi, GPS omogu}uje zabilje`avanje polo`aja to~aka na zemlji i navigaciju do tih to~aka i od njih. GPS prijamnici mogu dati to~nost bolju od jednog metra, dok skuplji prijamnici imaju to~nost reda veli~ine centimetra. GPS se mo`e upotre-bljavati svugdje osim na mjestima gdje je nemogu}e

vaju GPS i njihovih prijamnika. Ovaj se segment sa-stoji od pomoraca, vojnika, pilota, planinara, lovaca, i bilo koga tko `eli znati gdje se nalazi, gdje je bio i kuda ide, a upotrebljava GPS prijamnik.

Podatci o prostoru smje{taju se u formi digitalnih ka-rata predstavljenih kao niz razli~itih tematskih sloje-va. Ovaj jednostavan, ali vrlo mo}an koncept pokazao se od neprocjenjive vrijednosti u rje{avanju raznih svakodnevnih problema. GIS radi s dva fundamental-no razli~ita modela za predstavljenje realnog svijeta u digitalnom obliku: vektor i raster.

Vektorski model predstavlja na{e okru`enje u formi to~aka, linija ili povr{ina. Ovi geometrijski elementi postavljaju se kao parovi x i y koordinata, stoga je ovaj model iznimno upotrebljiv za predstavljanje diskret-nih lokacija i objekata, ali te{ko primjenjiv za pra}enje promjenjivih veli~ina kao {to su nivoi oborina ili promjene temperatura.

Rasterski model upravo je pogodan za takve veli~ine. Rasterska slika nalik je matrici, gdje svaka }elija ima odre|ene atribute i vrijednosti. I rasterski i vektorski modeli imaju svojih prednosti i nedostataka, zato su-vremeni GIS u sve ve}oj mjeri integrira obje tehno-logije.

Tehnologija geografskog informacijskog sustava mo`e se koristiti za znanstvena istra`ivanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, karto-grafiju i planiranje puta. Nekad skupa tehnolo-gija, ograni~ena samo za vojnu i znanstvenu upotrebu, postala je ra{ireni sustav koji se koristi u svakodnev-nom `ivotu, a naj~e{}i primjer za to je GPS.

Poseban prilog

Geoinformacijski sustavi u poljoprivrediGIS tehnologija integrira uobi~ajene operacije s ba-zama podataka, kao {to su pretra`ivanje, upiti ili statisti~ke analize, s jedinstvenim prednostima vizua-lizacije i prostorne analize koju donose karte. Ove mogu}nosti izdvajaju GIS od ostalih informacijskih sustava i ~ine ga dragocjenim alatom za najrazli~itije korisni~ke namjene.

GIS – geografski informacijski sustav (Geographic Information System) je ra~unalni sustav namijenjen prikupljanju, obradi, upravljanju, analizi, prikazivanju i odr`avanju prostorno orijentiranih informacija.

Povijest Prije 35 000 godina na zidovima {pilja u Francuskoj kromanjonski su lovci crtali slike `ivotinja koje su lo-vili. Tako su `ivotinjskim crte`ima pridru`ivali staze za koje se pretpostavlja da su bili migracijski putovi. Ti rani zapisi slijedili su dvoelementnu strukturu mo-dernog geoinformacijskog sustava povezivanjem sliko-vnih datoteka s atributnom bazom podataka. Kasnije, u 18. stolje}u, provodile su se suvremene geodetske tehnike topografskog kartiranja za izrade baza znan-stvenih podataka ili podataka popisa stanovni{tva.

Godine 1967. zapo~inje razvoj prvog pravog opera-cijskog GIS sustava u Ottawi, potaknut federalnim Ministarstvom energije, rudarstva i resursa Kanade. Nazvan je Kanadskim GIS-om (CGIS), a koristio se za spremanje, analiziranje i rukovanje podatcima priku-

Zahvaljuju}i GIS susta-vu, svakome se pru`a

prilika da u {to kra}em vremenskom roku do|e

do potrebnih poda-taka, bez potrebe za

tra`enjem neke lokacije na karti i mukotrpnim izdvajanjem dodatnih podataka radi analize.

Primarna sto~arska proizvodnja - govedar-stvo u Republici HrvatskojZna~enje govedarske proizvodnje za ukupni dohodak poljoprivrede i `ivotni standard jedne zemlje, najbolje se ogleda udjelom govedarstva u ukupnom prihodu poljoprivrede, {to zna~i da mo`emo procjenjivati eko-nomsku mo} zemlje govedarstvom: ja~e govedarstvo – mo}nija dr`ava. U RH uzgoj goveda nedostatan je za na{e potrebe kao i proizvodnja mlijeka. Opse`nu problematiku govedarske proizvodnje u Republici Hr-vatskoj prati niska stopa zastupljenosti mladeg, obra-zovanog kadra.

Govedarska proizvodnja kao primarna grana sto~arstva, pripada najkompleksnijoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dijelimo ju na intenzivnu i ekstenzivnu. Intenzivna se posti`e visokoproizvodnim grlima uz maksimalno ulaganje rada i kapitala, ~ime posti`emo maksimal-nu proizvodnju po proizvodnoj jedinici. Ekstezivan oblik govedarske proizvodnje, temelji se na postizanju odre|ene koli~ine proizvoda velikim brojem grla uz nisku proizvodnju po grlu. Republika Hrvatska pripada gusto naseljenim zem-ljama, {to dovodi do problema prehrane stanovni{tva, uvjetovane visokom optere}enosti svakog hektara poljoprivredne povr{ine brojem ljudi. Budu}i da na{a dr`ava nema povoljne uvjete za ekstenzivan uzgoj zbog nedostatka trajnih travnja~kih povr{ina, lo{ih pedolo{kih i klimatskih uvjeta te rascjepkanosti poljo-privrednih zemlji{ta, treba se usmjeravati intenziv-nom na~inu uzgoja.

Godi{nje potrebe za govedarskim proizvodima u Re-publici Hrvatskoj su 1,2 milijarde litara mlijeka, {to predvi|a potro{nju 260 l po stanovniku, te 68.150 tona gove|eg mesa, {to pretpostavlja potro{nju 14 kg po stanovniku.

Navedene potrebe name}u nu`nost odre|ivanja sta-tusa govedarstva u poljoprivrednoj proizvodnji jer se mlijeko uvelike uvozi, te usmjeravanje govedarske proizvodnje u izgradnju novih modernih mlije~nih farma uz adaptaciju postoje}ih i uspostavu malih

Poseban prilog

��

proizvodnih sustava, sustava krava-tele, ve}e zavr{ne te`ine grla, naravno s ciljanim pasminskim sastavom. Sve navedeno mogu}e je realizirati uz kvalitetna kreditna investiranja, visokom razinom znanja i pri-mjenjom tehnologije, sukladno pravilima struke, mje-rama dr`avne potpore i osiguranog tr`i{ta.

Povijest^ovjek po~inje pripitomljavati, tj. domestificirati go-veda oko 6000 godina prije Krista te od lovca postaje farmer. Pripitomljavanjem slijede migracije goveda iz Azije i Afrike u Europu, te se razvijaju pojedine civili-zacije u cjelini. Zna~ajni se razvoj goveda odvijao jo{ za vrijeme Rimskog Carstva.

U Republici Hrvatskoj danas imamo tri izvorne pas-mine goveda i to istarski podolac (bo{karin), li~ka bu{a, slavonsko-srijemski podolac. Va`no je napomenuti da su ove prvotne pasmine namijenjene isklju~ivo za ek-stenzivan uzgoj i ne mogu se koristiti u suvremenoj intezivnoj proizvodnji.

Problematika razvoja govedarstvaGovedarstvo, kao najkompleksnija grana poljoprivre-dne proizvodnje, snosi i najopse`niju problematiku. Jedan je od glavnih nedostataka manjak stru~nog ka-dra, visoka rascjepkanost prijeko potrebnog zemlji{ta te veliki broj sitnih gospodarstava s niskom razinom proizvodnje i ~esto slabom kvalitetom proizvoda.

Promjene nakon Domovinskog rata uzrokovale su izmjene u vlasni~kim strukturama, primjenama Zakona o poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemlji{tu, Zakona o ekolo{koj proizvodnji i Zakona o dr`avnoj potpori u poljoprivredi. Tome treba pridru`iti Zakone koji ure|uju uvjete proizvodnje, a to je Zakon o sto~arstvu, Zakon o veterinarstvu te Zakon o dobro-biti `ivotinja.

Posljedica visoke rascjepkanosti u Republici Hrvatskoj takva je da se u kategoriji s posjedom od 1,00 do 3,00 ha zemlji{ta i do tri krave nalazi 2.335 gospodarstava ili 72,4% od ukupnog broja gospodarstava koja posje-duju muzne krave. Ova grupa obiteljskih gospodarsta-va posjeduje 4.007 ili 40,71% muznih krava. Obzirom na minimalne proizvodne kapacitete, ve}ina ovih go-spodarstava ne pripadaju kategoriji tr`nih, bez uvjeta za dalji razvoj i pove}anje poljoprivredne proizvodnje, pa }e se ova proizvodnja postupno gasiti.

Tehni~ko - tehnolo{ki proces proizvodnje mlijekaNa razinu proizvodnje mlijeka po kravi utje~e ve-liki broj parametara, koje kao proizvo|a~i moramo u potpunosti kontrolirati. Tu pripadaju prije svega hra-nidba, higijena, radna snaga uz razinu mehanizacije, veli~ina proizvodnog kapaciteta, na~in dr`anja, okoli{ni ~imbenici, stresni faktori itd.

Krava je kao pre`iva~ i „biolo{ka tvornica“ vrlo zahtje-vna u pogledu sastavljanja dnevnih obroka. Prijeko je potrebno voditi ra~una o razini hranjivih tvari u krmi-vu (proteini, ugljikohidrati, masti, minerali i vitamini) te na~inu konzerviranja krmiva.

Higijena, po~ev{i od higijene u staji, do higijene izmuzi{ta pa i samog transporta mlijeka, najve}im dijelom utje~e na cijenu mlijeka kao kona~nog proizvoda. Broj radnika kao izravan neposredan tro{ak vrlo je va`na stavka, jer uz hranidbu i mehanizaciju ~ini i preko 65 % ukupnih tro{kova. Pove}avanjem proizvodnog kapaciteta i uvo|enjem moderne napre-dnije mehanizacije smanjujemo razinu tro{kova po proizvodnoj jedinici te tako olak{avamo fizi~ki posao radnicima i svodimo ga na minimum.

Krava kao glavni proizvo|a~ mlijeka ima zna~ajne i nama korisne fiziolo{ke specifi~nosti. Biolo{ki je proizvodno povezana sa zemljom, tj. prvenstveno

Poseban prilog

www.mirakul.hr ��

U fazi je razvoja europski globalni navigacijski sateli-tski sustav Galileo, koji }e pru`ati usluge visoke pre-ciznosti pod civilnom kontrolom. Sustav }e se sastoja-ti od 30 satelita, pozicioniranih u 3 kru`ne orbitalne ravnine. Zemaljski }e segment sadr`avati 2 glavna kontrolna centra Galileo Control Centres (GCC) i 20 pomo}nih postaja Galileo Sensor Stations (GSS).

Uvo|enjem GIS i GPS tehnologija, u poljoprivrednoj mehanizaciji po~ela se razvijati nova grana – preciz-na poljoprivreda. Osnovna je pretpostavka precizne poljoprivrede ve}i broj informacija, kao i da preciznije informacije budu na raspolaganju poljoprivredniku prilikom dono{enja odluka. Kori{tenjem GIS sustava optimiziraju se inputi i definiraju outputi za zado-voljavanje potro{a~a u realnom vremenu. GIS tehno-logija poma`e kod ujedinjavanja podataka za analizu i planiranje proizvodnje, kao i kartografski pregled i informativna izvje{}a o zemlji{tu i uzgajanoj kulturi. U sto~arskoj proizvodnji GIS-om dobijamo konkretne informacije o aktivnosti kretanja uzgajanih `ivotinja.

GIS se danas u poljoprivredi i drugim djelatnostima koristi za najrazli~itije zadatke : • Planiranje pravaca kretanja uz u{tedu vremena i

goriva • Lociranje zemlji{ta za izgradnju • Katastar zemlji{ta, objekata i instalacija • Analize prinosa u poljoprivredi • Odre|ivanje polo`aja poljoprivrednih vozila i stroje-

va• Izrada digitalnih karata, karakteristika tla i biljnog

fonda• Agrarni software (informacijski management, susta-

vi, simulacije)• Upravlja~ki i regulacijski sustavi u sto~arstvu• Identifikacija pojedina~ne `ivotinje (mikrooda{ilja~)• Pra}enje `ivotinja (radna snaga, zdravlje, parenje)• Lociranje prekida u elektro-energetskim mre`ama • Analizu tr`i{ta • Planiranje marketinga • Urbanisti~ka planiranja • Analize tro{kova • Upravljanje projektima • Arhiviranje projekata

GIS svjetsko tr`i{te danas ostvaruje promet od nekoliko milijardi dolara. Nekad skupa tehnologija, ograni~ena samo na znanstvene ili vojne institucije, postala je pristupa~na svima. Razvoj GIS-a rezultira njegovom upotrebom u znanosti, upravi, trgovini, ja-vnom zdravstvu, poljoprivredi, odr`ivom razvoju, pri-rodnim resursima, prometu, logistici itd. Upotrebom GIS sustava i prostornih podataka trebalo bi do}i do boljeg upravljanja informacija, kvalitetnijih analiza, mogu}nosti izrade scenarija i pove}anja efikasnosti projekata.

DR@AVA GODINABROJ

MLIJE^NIH KRAVA

Hrvatska 200�. 2�1.0��

Njema~ka 200�. �.0��.�00

Austrija 200�. �2�.�21

Nizozemska 200�. 1.�19.���

Francuska 200�. �.9��.000

Ma|arska 200�. 2��.000

Republika ^e{ka 200�. �22.9�9

Izvor : ICAR

Tisu}ama godina ljudi su koristili prirodu u svom izvornom obliku, a kasnije su je svojim djelovanjem po~eli i mijenjati. Tako je od divljih `ivotinja djelovanjem ~ovjeka i njegovom selekcijom nastao i veliki broj pasmina doma}ih `ivotinja, koje su se mijenjale u skladu s okoli{nim uvjetima i potrebama ~ovjeka.

Upotrebom GIS sustava i prostornih podataka

trebalo bi do}i do boljeg upravljanja informacija,

kvalitetnijih analiza, mogu}nosti izrade

scenarija i pove}anja efikasnosti projekata.

Zna~enje govedarske proizvodnje za ukupni dohodak poljoprivrede i `ivotni standard jedne zemlje, najbolje se ogle-da udjelom govedarstva u ukupnom prihodu poljoprivrede, {to zna~i da mo`emo procjenjiva-ti ekonomsku mo} zem-lje govedarstvom: ja~e govedarstvo – mo}nija dr`ava.

��

tro{i sirovu krmu, daje gnoj te pove}ava plodnost tla i tako ulazi u biolo{ki ciklus. Za razliku od nepre`iva~a (svinje, perad) govedo kao pre`iva~ ima sposobnost preraditi malo vrijednu voluminoznu krmu (trava, sijeno, sila`a itd.) u visoko vrijedne proizvode kao mlijeko i meso.

Da bi mlije~na farma uspje{no poslovala, mora imati jasan cilj i program proizvodnje. Izgradnja proizvo-dnog govedarskog objekta zavisna je o broju grla i na~inu gospodarenja. Prema analizama tr`i{ta u RH, jedno prosje~no obiteljsko gospodarstvo trebalo bi posjedovati oko 50 grla muznih krava za uspje{nu i profitabilnu proizvodnju. Investiranje u mehanizaciju je iznimno va`no u govedarstvu, pogotovo adekvatno izmuzi{te koje je neophodno pri postizanju visoke kva-litetne proizvodnje mlijeka.

Naj~e{}e izmuzi{te na visoko proizvodnim farmama su „riblja kost“ i rotolaktor na ve}im farmama. ^est problem na dana{njim gospodarstvima je upravo niska kvaliteta mlijeka, uvjetovana nezadovoljavaju}im na~inom mu`nje u {talama, umjesto izmuzi{tima s visokom razinom higijene. Posljedica je mlijeko s vi-sokim udjelom mikroorganizama i somatskih stanica koji su nepo`eljni jer nam umanjuju otkupnu cijenu mlijeka.

Ra~unanje standardne cijene kravljeg mlijeka : 3.7 ° mlije~ne masti, i 3.2 % bjelan~evina, te u 1 mL ima 400 000 somatskih stanica i 100.000 mikroorganiza-ma.

OCM = (M x v1) + (B x v2)

OCM – osnovna cijena mlijekaM – udio mastiB – udio bjelan~evinaV1 – nov~ana vrijednost masne jedinice - kravljeg mlijeka 0.2�� kunaV2 - nov~ana vrijednost jedinice bjelan~evine - kravljeg mlijeka 0.289 kuna

Za visoku proizvodnju mlijeka po kravi potrebno je jako dobro poznavati fiziolo{ke procese krave kao „biolo{ke tvornice“. ^ovjek djeluje svojim postupcima na krave, stvaraju}i im optimalne uvjete okoline, sre-dine u kojima }e se odvijati proizvodnja. Preduvjet ra-cionalne hranidbe, za postizanje visoke razine mlijeka, dobro je poznavanje krmiva i njihovih sastojaka.

U razvijenim zapadnim zemljama postoje specijalizi-rane tvrtke koje po narud`bama sastavljaju obroke za hranidbu krava. Jedan od bitnih ~imbenika hranidbe muznih krava je na~in konzerviranja krmiva. Konzer-viranje u praksi malih obiteljskih proizvo|a~a ~esto ne daje `eljene rezultate, prije svega zbog nestru~nog manipuliranja krmivima prilikom konzerviranja, nea-dekvatnih silosa, nastanka aerobnih fermentacija, {to rezultira kvarenjem te direktno smanjenjem proizvod-nosti mlijeka po grlu.

Za provedbu Programa kreditiranja izgradnja farmi HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak) osigu-rala je kreditna sredstva u iznosu od 2.467.594.060,00 kuna. Kreditna sredstva odobravaju se korisniku na razdoblje do 10 godina, uz 2 godine po~eka i kamatnu stopu od 4%.

Jamstvo za povrat kredita HBOR-u osigurava Hrva-tska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) u vrije-dnosti od 50% kreditnog zadu`enja, dok drugih 50% jamstava preuzima investitor (poljoprivredno gospo-darstvo) pri ~emu kao zalog daje izgra|eni ili adapti-rani objekt te druge svoje nekretnine po potrebi. Za ove kreditne linije predvi|eno je kori{tenje kapitalnih ulaganja od 25% od odobrenog kredita, odnosno 25% kreditnih sredstava su bespovratna. Maksimalni iznos kapitalnih ulaganja je 500.000,00 kuna. Najvi{i iznos kredita je 3.500.000,00 kuna.

Mogu}nosti razvoja govedarstva Govedarstvo je kao primarna grana sto~arske proizvo-dnje u Republici Hrvatskoj na pora`avaju}e niskoj razini proizvodnje, a ulaganjem u govedarske farme izravno bi djelovali na smanjenje nezaposlenosti poljo-privrednog sektora i to visoko obrazovnog stru~nog kadra (diplomirani in`enjeri sto~arstva i veterinari),

Za provedbu Pro-grama kreditiranja

izgradnja farmi HBOR (Hrvatska banka za

obnovu i razvitak) osigurala je kreditna sredstva u iznosu od

2.467.594.060,00 kuna. Kreditna sredstva odo-

bravaju se korisniku na razdoblje do 10 godina,

uz 2 godine po~eka i kamatnu stopu od 4%.

Poseban prilog

��

kao i ni`eg (poljoprivredni tehni~ari). Tako|er bi di-rektno smanjivali uvoz mlijeka, mlije~nih proizvoda i gove|eg mesa. Za realizaciju postavljenih ciljeva u govedarskoj proizvodnji, neophodno je : - dovr{iti zapo~eti proces privatizacije dr`avnog poljo-

privrednog zemlji{ta, polaze}i od izvornih interesa lokalnih sredina i klju~nog mjesta {to }e ga imati obiteljska poljoprivredna gospodarstva,

- osigurati primjerenu razinu prora~unskih potpora u poljoprivredi u skladu s razmjernim udjelom potpora u zemljama Europske unije,

- osigurati dodatna `upanijska sredstva za subvencije poljoprivrednim gospodarstvima koja }e sudjelovati u Operativnim programima,

- osigurati {to kvalitetniju pripremu za kori{tenje mehanizama na razini Europske unije za provedbu mjera ruralnog razvoja,

- da jedinice lokalne samouprave prostornim plano-vima omogu}e izgradnju farmi na mjestima gdje }e proizvodnja biti konkurentna, uz pretpostavku da objekti ispunjavaju minimalne tehni~ke uvjete,

- osigurati postupnu prilagodbu i prijelazna razdoblja nu`nim reformskim promjenama poljoprivredne politike definiranjem razli~itih programa za velike i male poljoprivredne proizvo|a~e,

- stvoriti preduvjet za brzu i cjelovitu realizaciju pro-

grama Vlade Republike Hrvatske s ciljem razvoja poljoprivrede

- realizirati `upanijske projekte u cilju unaprje|enja sto~arske proizvodnje.

Poljoprivredno zadrugarstvoZa sigurnost i konkurentnost na tr`i{tu poljoprivre-dnih proizvoda jedna od opcija je, zasigurno - zadru-garstvo. Naime, zadrugarstvo je poznato od davni-na. Poljoprivrednici se udru`uju, zbog zajedni~kog nastupa na tr`i{tu, kako bi postali ja~i rivali ostalim proizvo|a~ima.

Zadrugarstvo u ekonomskom smislu nastoji svakog ~ovjeka u~initi radnikom, vlasnikom, nastoji razvi-ti {tednju i osje}aj odgovornosti, koji je povezan s vlasni{tvom, nastoji ljude u~initi susjedima, koji rade za svoje, ali i za zajedni~ko dobro, nastoji ih osposo-biti u upravljanju svojom organizacijom u vlastitom interesu.

Zadruga je dobrovoljno udru`enje zadrugara u kojem svaki ~lan sudjeluje neposredno i koje zajedni~kim po-slovanjem na na~elu uzajamne pomo}i unaprje|uje i {titi svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja osobne i zajedni~ke dobiti zadrugara, a u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.

KLASA BROJ MIKROORGANIZA-MA/mL

E. ≤ �0.000

I. �1.000 - 100.000

II. 101.000 - �00.000

III. > �00.000

www.mirakul.hr ��

Govedarstvo je kao primarna grana sto~arske proizvodnje u Republici Hrvatskoj na pora`avaju}e niskoj razini proizvodnje, a ulaganjem u govedar-ske farme izravno bi djelovali na smanjenje nezaposlenosti poljo-privrednog sektora i to visoko obrazovnog stru~nog kadra (di-plomirani in`enjeri sto~arstva i veterinari), kao i ni`eg (poljoprivre-dni tehni~ari).

Poseban prilog

www.mirakul.hr �9

Poseban prilog Poseban prilog

Tijekom povijesti zadrugarstvo je imalo svoje uspone i padove. Prva zadruga na hrvatskom tlu osnovana je 1862. godine i jo{ uvijek posluje. Zadrugarstvo se na hrvatskim prostorima po~elo razvijati pod utjecajem zadru`ne prakse, koja je dolazila iz Europe, osobito po~etkom 20. stolje}a. U tom vremenu na podru~ju dana{nje Hrvatske djelovalo je vi{e od 1500 zadruga s oko 250.000 zadrugara.

Izme|u dva rata zadrugarstvo se tako|er uspje{no razvijalo. Nakon II. svjetskog rata zadrugarstvo prola-

��

zi dva posebno te{ka razdoblja. Koncem 40-ih godina pro{loga stolje}a provodi se kolektivizacija po uzoru na tada{nji Sovjetski Savez. Zadrugarstvo gubi svoje izvorne osobine. Nakon napu{tanja kolektivizacije ve} po~etkom 50-ih godina, dolazi do ponovnog uzleta za-drugarstva u Hrvatskoj. Osnivaju se i ja~aju zadruge razli~itih profila, osnivaju se zadru`ni poslovni savezi te posebno zadru`no {tedioni~arstvo i bankarstvo.

[ezdesetih godina ponovo se marginalizira zadru`ni gospodarski sustav. Donose se politi~ke i zakonske

mjere kojima se ukidaju zadru`ni savezi, zadru`ni bankarski sustav te zemlji{te, prehrambeni i drugi po-goni prenose kombinatima dru{tvenog sektora poljo-privrede i prehrambene industrije, koji postaju nosi-telji razvoja u poljoprivredi. Takvo stanje ostaje sve do 90-ih godina. U to vrijeme u Hrvatskoj djeluje oko 200 poljoprivrednih zadruga. Nakon promjena i uspostave samostalne hrvatske dr`ave, 1990. godine nova vlast ne afirmira odnos prema zadrugarstvu. Zadruge se identificiraju kao institucije biv{eg socijalisti~kog su-stava. Ipak, zahvaljuju}i ponajvi{e aktivnostima Hrva-tskog zadru`nog saveza, Hrvatski Sabor donosi Zakon o zadrugama 1995. godine. Iako manjkav, zakon pred-stavlja dobru osnovu za opstanak i razvoj zadrugarstva u Hrvatskoj.

Trenutno je stanje u Republici Hrvatskoj pora`avaju}e, cijene stoke i ratarskih kultura vrlo su nestabilne i niske. Sve je manji i manji sto~ni fond, seljaci se rje{avaju stoke, a i kad je prodaju, naj~e{}e je to uz od-godu pla}anja i do godinu dana. Vlada politi~ka neu-strojenost i nema zdravog kapitalizma, poljoprivrednik je kao jedinka nemo}an i glas mu se gubi u negodo-vanju ostalih proizvo|a~a.

Jedini je na~in udru`enje vi{e proizvo|a~a zadru-garstvima, koji bi nabavljali jeftinije sirovine i imali

mnogo ve}i asortiman nego kao pojedinci. Povezivanje poljoprivrednika u zadruge donosi brojne prednosti kao :- intezivniju poljoprivrednu proizvodnju,- posluje se preko zadruge, koristi se zajedni~ka, po-

nekad za pojedinca preskupa mehanizacija, sve radi ostvarivanja vlastitih ciljeva,

- zadrugari po na~elu uzajamne pomo}i unaprje|uju i za{ti}uju sebe i svoje proizvode,

- u~inkovitu institucionalnu potporu i gospodarski in-teres,

- zadruga doprinosi boljoj edukaciji i informiranosti zadrugara te je lak{e provo|enje nu`ne moderniza-cije,

- posti`e se ve}a efikasnost u pogledu promid`be vla-stite proizvodnje ili usluge, te organiziranog plasma-na proizvoda na tr`i{te.

Potporne institucije i programi za razvoj poduzetni~kog zadrugarstvaOsim tijela dr`avne uprave, u proces stvaranja poti-cajnog poduzetni~kog okru`enja uklju~uju se i druge dr`avne institucije i razvojne agencije te fondovi. Svi imaju isti cilj: subjektima malog gospodarstva, zadru-gama, pru`iti podr{ku savjetima, financijskim sredstvi-ma, obrazovanjem ili na druge na~ine, kako bi dobili priliku na tr`i{tu provjeriti svoje poslovne ideje i za-

ELEMENTI(tro{kovi)

UKUPNO NA 1 GRLO

KOLI^INA CIJENA VRIJEDNOST KOLI^INA VRIJEDNOST

I. PRIHODI

Proizvodnja mlijeka (l) ��0 000 �,9� � ��� ��0 � �00 �� ���,1

Proizvodnja teladi, �0 grla (kg) �200 2�,00 �0 000 �2

Prirast krava (kg) �000 1�,00 �9 000 �0 �90

Stajski gnoj (kg) ��0 000 0,20 1�� 000 � �000 1 ��0

PRIHOD (tr`i{na vrije-dnost)

3 645 350 36 453

II. TRO[KOVI

1. materijalni tro{kovi

a) kabasta hrana suha (kg)

200 000 0.�� �0 000 2 000 �00

b) kabasta hrana so~na (kg) �00 000 0.10 �0 000 � 000 �00

c) Zelena masa �00 000 0.20 �0 000 � 000 �00

d) kukuruz (kg) 100 000 1.2� 12� 000 1 000 1 2�0

e) Stelja (kg) 200 000 0.0� 1� 000 2 000 1�0

f) lijekovi i za{tita 120 000 1 200

2. kori{tenje traktora (sati) �00 1�0,00 �� 000 � ��0

�. Pla}e za izravni rad (sati)

200 20,00 2�� 000 � 000

�. amortizacija izravnih sredstava

a) osnovnog stada 2�0 000 2 �00

b) gra|evinskog objekta 2�� 000 2 ��0

c) ure|aj za mu`nju 1� 000 1 �0

�. kamate na ulo`ena sredstva ��0 000 � �00

�. dio op}ih tro{kova proizvodnje 29� 000 2 9�0

IIa) tro{kove proizvodnje

2 019 000 20 190

�. izravni tro{kovi prodaje �0 000 �00

�. dio op}ih tro{kova prodaje

20 000 200

IIb) tro{kovi prodaje �0 000 �00

III. UKUPNI TRO[KOVI 2 089 000 20 890

IV. DOBITAK (GUBITAK) 1 556 350 1� ���

Zadruga je dobrovoljno udru`enje zadrugara

u kojem svaki ~lan sudjeluje neposred-

no i koje zajedni~kim poslovanjem na na~elu

uzajamne pomo}i unaprje|uje i {titi svoj

gospodarski i drugi profesionalni interes, u

cilju ostvarenja osob-ne i zajedni~ke dobiti zadrugara, a u skladu

sa zakonom i pravilima zadruge.

Programi potpore velikim se dijelom temelje na sudjelovanju jedinica podru~ne i lo-kalne samouprave, koje su proklamirane kao nositelji gospodarskog razvoja svoje sredine.

�0 �1

misli te ih preto~iti u uspje{an poduzetni~ki poduhvat. Potporne institucije od velike va`nosti za rad zadruga i razvoj zadrugarstva su :

1. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva2. Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoga go-

spodarstva3. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka te

ostala ministarstva4. Jedinice podru~ne i lokalne samouprave5. Poduzetni~ki centri, poduzetni~ki inkubato-

ri, tehnolo{ki centri i druge institucije za razvoj poduzetni{tva.

6. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo7. Lokalne agencije za malo gospodarstvo8. Hrvatska gospodarska komora9. Hrvatska obrtni~ka komora10. Hrvatski zadru`ni savez11. Hrvatski zavod za zapo{ljavanje12. HBOR i ostale financijske institucije13. Udruge za malo gospodarstvo.

Posebno mjesto u toj shemi institucija trebala bi imati Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR, kao fi-nancijska dr`avna institucija. Programi potpore velikim se dijelom temelje na sudjelovanju jedinica podru~ne i lokalne samouprave, koje su proklamirane kao nositelji gospodarskog razvoja svoje sredine. Takva je orijenta-cija rezultat potrebe da se razvoj poduzetni{tva - za-drugarstva potakne na lokalnom nivou, {to se smatra najprirodnijim na~inom s obziromna to da i poslovne ideje potje~u upravo iz tog okru`enja, dakle od samih poduzetnika (bottom up).

Stoga se dio stru~nih poslova povezanih s razvojem zadrugarstva iz podru~ne i lokalne samouprave treba izdvojiti u posebne stru~ne institucije. To su, prije sve-ga, lokalne razvojne agencije koje trebaju osmi{ljavati razvoj i koordinirati aktivnosti drugih institucija, a za-tim i poduzetni~ki centri koji poduzetnicima pru`aju usluge od savjetovanja i informiranja do pomaganja u samom osnivanju i radu zadruge preko besplatnih konzultantskih usluga, izrada poslovnih planova i dru-gih projektnih dokumentacija, vo|enja knjigovodstve-nih usluga itd.

Kada govorimo o vrstama zadruga, mo`emo ih podije-liti na :

• obrtni~ke zadruge (OZ)• poljoprivredne zadruge (PZ)• {tedno-kreditne zadruge ([KZ)• uslu`ne zadruge (UZ).

Najvi{e prevladavaju obrtni~ke i poljoprivredne zadru-ge, a u posljednjih nekoliko godina broj {tedno-kre-ditnih zadruga u velikom je porastu. Ve}ina `upanija u RH raspola`e svim vrstama zadruga. Ukupan broj zaposlenih u svim evidentiranim zadrugama u RH iz-nosi 3187 osoba. Broj zadrugara iznosi 72 949 i stalno je u porastu. Svaka zadruga u svom radu ima nekoliko kooperanata, a njihov broj na razini RH iznosi 36 361.

Broj zadruga po vrstama iznosi:

• obrtni~ke zadruge: 85• poljoprivredne zadruge: 355• {tedno-kreditne zadruge: 44• uslu`ne zadruge: 34

Budu}nost hrvatske poljoprivrede, htjeli mi to ili ne, morat }e se bazirati na udru`ivanju u zadruge, i to jednostavno iz razloga {to ne}emo mo}i nastupiti na velikom europskom tr`i{tu kao mali proizvo|a~i. No, to }e biti vrlo dugotrajan proces zbog dru{tvenog naslije|a na{eg naroda, koji je uvelike razo~aran i ne-povjerljiv zbog prija{njih lo{ih iskustava.

Neophodni su u daljem razvoju na{e poljoprivrede prije svega mladi, obrazovani i ambiciozni ljudi. Mi-nistarstva i znanstveno obrazovne institucije poput sveu~ili{ta i instituta dovoljno ne stimuliraju obrazo-vanje poljoprivrednog stru~nog kadra.

Demokratsko dru{tvo i tr`i{na ekonomija, uz odgovaraju}u aktivnu ulogu dr`ave, otvaraju {irok prostor za razvoj privatnog vlasni{tva i obiteljskih go-spodarstava. U takvom okru`enju obiteljska gospodar-stva kao poduzetni~ki subjekti trebaju pokretati ini-cijativu i osnivati zadru`na dru{tva koja }e promicati njihove ekonomske interese.

Poseban prilog

Proizvodnja bioplinaModernizacijom poljoprivrede i primjenom umjet-nih gnojiva stajski gnoj gubi vrijednost, postaje tehnolo{ki problem farmama, velikim koli~inama i {irenjem neugodnih mirisa. S druge strane, moderni-zacijom, poljoprivredna proizvodnja postaje i zna~ajan potro{a~ energije. Spajanjem tih dviju stavaka bili bi u mogu}nosti rje{iti tehnolo{ki problem vi{ka stajnjaka i ujedno proizvoditi vlastitu elektri~nu energiju.

U sto~arskoj poljoprivrednoj proizvodnji, stajnjak mo`e biti `eljeni ili pak, ne`eljeni nusproizvod. Farmama predstavlja golemi problem njihovo odlaganje, koje je naj~e{}e u prevelikim koli~inama. Osim {to se upo-trebljava kao organsko gnojivo, ve}i se dio stajnjaka odla`e na zakonom zabranjena odlagali{ta.

Iskori{tavanjem stajskog gnoja samo za gnojidbu, veliki dio ostavljamo neiskori{tenim, {to neminovno rezultira {tetim djelovanjem na okoli{ emisijom {tet-nih plinova, te na podzemne vode. Jedan od razloga globalnog zagrijavanja atmosfere tako|er su pove}ane koncentracije CO2 te nastajanja efekta staklenika. Trenutno stanje u Republici Hrvatskoj je pora`avaju}e, jer ve}ina proizvo|a~a ne vidi prednosti i potencijale proizvodnje bioplina.

Primjerice, mali svinjogojski proizvo|a~i imaju ga kao neizbje`an nusproizvod, kojeg redovito odla`u na ora-nice i gnoje zemlju, {to je kona~an proizvodni tijek. Me|utim, izgradnjom objekta za proizvodnju bioplina rje{ili bi vi{e stavaka: - pitanje neophodne i skupe elektri~ne energije,- uklanjanje emisija {tetnih i neugodno mirisnih pli-

nova,- sprje~avanje zaga|ivanja podzemnih voda- ponovno dobivanje prijeko potrebnog supstrata

(gnoja), koji se koristi kao kvalitetno organsko gnoji-vo.

Zanimljivo je istaknuti, da su prvi pokreta~i proizvo-dnje bioplina u povijesti bili upravo Kinezi i Indijci, da-lekih 1930.-ih godina, s njihovim poznatim kineskim i indijskim bioreaktorima koji predstavljaju osnovu dana{njoj izgradnji modernih bioplinskih pogona.

U svijetu je danas poznato iskori{tavanje i niza dru-gih organskih supstrata u proizvodnji bioplina. Tako se npr. u Danskoj mije{aju industrijski organski otpa-di sa stajskim gnojem u proizvodnji bioplina, te se na taj na~in rje{ava pitanje komunalnog otpada; u Japa-nu se prera|uju otpadne vode iz prehrambene indu-strije i akumulira nastala energija; u Kini je bioplinom

prednosti zadru`nog udru`ivanja :- zastupaju osnovno zadru`no na~elo uzajamne pomo}i svih zadrugara i koope-ranata zadruge, te unaprje|ivanja i za{tite svoga gospodarskog i drugog profe-sionalnog interesa, a sve s namjerom ostvarenja zajedni~kih ciljeva u skladu sa zakonom i pravilima zadruge

nedostatci zadru`nog udru`ivanja :- nedostataka nema, a kao eventualni nedostatak isti~e se premali broj kvalitetnih zadruga, kako na podru~ju na{e @upanije, tako i na nivou cjelokupne Hrvatske.

Cilj je zadrugarstva ponajprije udru`iti zajedni~ke snage te postati konkurentan na iznimno konkurentnom tr`i{tu. Udru`ivanje snaga ogleda se kroz nabavku zajedni~kih strojeva, hladnja~a, jeftinijeg materijala, sjemena, gnojiva i ostalih usluga. Tako|er udru`ivanjem imamo ve}u koli~inu proizvoda za distribuciju te nastupamo na tr`i{tu kao ozbiljni proizvo|a~i i samo tako mo`emo konkurirati ve} pretrpanom europskom tr`i{tu.

Ono {to je nu`no za na{e zadrugarstvo 21. stolje}a je da, osim kvalitetnog vod-stva - managera, mora sadr`avati sintezu poduzetni{tva, poslovnog planiranja i financiranja.

www.mirakul.hr

Poseban prilog

Demokratsko dru{tvo i tr`i{na ekonomija, uz odgovaraju}u aktivnu

ulogu dr`ave, otvaraju {irok prostor za razvoj privatnog vlasni{tva i

obiteljskih gospodarsta-va. U takvom okru`enju obiteljska gospodarstva

kao poduzetni~ki su-bjekti trebaju pokretati

inicijativu i osnivati zadru`na dru{tva koja

}e promicati njihove ekonomske interese.

Izgradnjom pogona bio-plina bitno bi utjecali na stimulaciju ekono-mije i otvaranjem novih radnih mjesta, posebno u energetskom sektoru. Bioplin iz `ivotinjskih otpada i drugih organ-skih biomasa pru`a pogodan i obnovljiv izvor energije.

�2

rije{eno opskrbljivanje energijom rasvjeta ulica i u ku}anstvima; na Havajima se zbrinjava svinjski otpad radi {tetnog i nepo`eljnog utjecaja na turizam, dok se u Nizozemskoj kompletna sela opskrbljuju bioplinom za ku}anstva.

Hrvatska i Europska unijaZnamo, prilikom registracije osobnih vozila, u RH je obvezno pla}anje naknade za emisiju {tetnih plinova, dok se u Europskoj uniji takvi porezi pla}aju i za poljo-privrednu proizvodnju, kao velike zaga|iva~e okoli{a. Sve bli`im pristupanjem EU, Republika Hrvatska iz godine u godinu mora izvje{tavati EU o emisiji {tetnih plinova, kako osobnih automobila, tako i poljoprivre-dnih proizvo|a~a. To zna~i da }e proizvo|a~i u RH u skoroj budu}nosti morati snositi i te tro{kove.

U Republici Hrvatskoj, od ukupne emisije tvari iz poljoprivrede koje one~i{~uju zrak, najzna~ajnije su emisije amonijaka (NH3) s oko 60 %, te metana (CH4) s oko 20 %. Izgradnjom pogona bioplina bitno bi utje-cali na stimulaciju ekonomije i otvaranjem novih rad-nih mjesta, posebno u energetskom sektoru. Bioplin iz `ivotinjskih otpada i drugih organskih biomasa pru`a pogodan i obnovljiv izvor energije.

Tehni~ko – tehnolo{ki proces proizvodnje bioplinaZa proizvodnju bioplina mo`emo koristiti vi{e vrsta stajskog gnoja, ovisno o vrsti farme, a naj~e{}e su to govedarski i svinjogojski. Govedarski stajnjak je kvali-

tetniji jer sadr`i vi{i udio suhe tvari od svinjogojskog, koji je jedan od glavnih uvjeta za mogu}u proizvo-dnju. Va`no je napomenuti da pri proizvodnji bioplina mo`emo koristiti i druge organske supstrate, kao ko-munalni i organski otpad iz ku}anstava, te mije{anjem sa stajnjakom posti}i kvalitetnu biomasu za proizvo-dnju.

Sustave za proizvodnju bioplina mo`emo podijeli-ti prema na~inu punjenja bioreaktora, tj. ho}emo li proizvedeni bioplin korisiti kontiunirano ili diskonti-nuirano.

Diskontinuirani je pogon za proizvodnju jednostavniji, ni`ih investicija, a mo`emo primjenjivati stajski gnoj s vi{e udjela suhe tvari. Pri ovom je postupku jako bitno sprije~iti, koliko je mogu}e vi{e, aerobnu fazu manipu-lacije stajnjaka. Nedostatci su neujedna~ena proizvede-na koli~ina i sastav bioplina.

Kontinuirani pogon mora sadr`avati dva bioreaktora te se razli~ite anaerobne faze odvijaju istovremeno. Kona~ni rezultat je ujedna~enija proizvodnja bioplina, sustav je potpuno hermeti~ki zatvoren te je sprije~eno {irenje neugodnih mirisa. Glavni nedostatak kontinui-ranog pogona je visoka po~etna investicija.

Najve}i dio svinjskog stajskog gnoja je u obliku teku}eg gnoja {to je nepo`eljno, jer je tada nizak udio suhe tvari, {to rezultira velikom masom stajnjaka pri-likom manipulacije (transportu) i postaje skupo.

U procesu proizvodnje “rje{avamo“ se stajskog gnoja transformiraju}i ga u manje agresivan oblik. Potrebno je odvojiti krutu komponentu koja sadr`i visok udio suhe tvari (oko 80 %) od teku}e pomo}u separatora. Separator opskrbljujemo teku}om gnojavkom za sepa-raciju iz prihvatnih jama pomo}u crpke. Od krute tva-ri procesom anaerobne fermentacije dobivamo bioplin s energetskim ekvivalentom kojim se mogu prikriti potrebe za elektri~nu i toplinsku energiju.

Mogu}nosti iskori{tavanja bioplinaRepublika Hrvatska posjeduje velike mogu}nosti iskori{tavanja razli~itih biomasa dobivenih poljopri-vrednom proizvodnjom, ostataka drvne industrije ili organskih otpadaka iz ku}anstava. Glavnina elektri~ne energije dobiva se hidroelektranama primorskih `upa-nija, tako bi poljoprivredni proizvo|a~i kontinental-ne Hrvatske kao veliki potro{a~i mogli uravnote`iti proizvodnju elektri~ne energije izgradnjom bioplin-skih pogona.

Izgradnjom takvih pogona bitno se {tedi energija, sti-mulativno djeluje i na zapo{ljavanje stanovni{tva Sla-vonije i Baranje kao slabije razvijenih regija, te isto-vremeno pozitivno djeluje na okoli{. ■

Poseban prilog

Va`no je napomenu-ti da pri proizvodnji

bioplina mo`emo koristiti i druge or-

ganske supstrate, kao komunalni i organski otpad iz ku}anstava,

te mije{anjem sa stajnjakom posti}i

kvalitetnu biomasu za proizvodnju.

Poljoprivredne usluge Belja

Prodaja i servis poljoprivredne mehanizacijeBelje Remont d.o.o Beli Manastir ovla{teni je prodaj-no-servisni centar za Fendt traktore i Tehnostroj priko-lice. Traktori njema~kog proizvo|a~a Fendt su iznimno kvalitetni traktori koji su uvijek zamije}eni zbog svoje atraktivnosti, odlikuju se pouzdano{}u, kvalitetom i inovacijom, te prate kupca u svakom njegovom zahtje-vu. Osim nove poljoprivredne mehanizacije i prodaje rezervnih dijelova, Belje Remont prodaje i odr`ava rabljenu poljoprivrednu mehanizaciju najpoznatijih svjetskih proizvo|a~a. U ponudi su tako|er gume za osobna i teretna vozila te poljoprivrednu mehaniza-ciju. U Belje Remontu nude i rad s visokou~inkovitim strojevima (Holmer, Jaguar i AG Bag) za spremanje sila`e i va|enje {e}erne repe.

Izgradnja farmi Belje Tvornica opreme i strojeva (TOS) d.o.o. sa sjedi{tem u Belom Manastiru bavi se proizvodnjom, monta`om i odr`avanjem opreme za svinjogojske i go-vedarske farme, te opreme za prehrambenu industriju, silose i mje{aonice sto~ne hrane. Tvornica opreme i strojeva u svojstvu ovla{tenog zastupnika i servisera obavlja nabavu i ugradnju opreme „De Laval“, kao i opskrbu rezervnim dijelovima za strojnu mu`nju krava te dobavu i isporuku sredstava za pranje i odr`avanje te opreme. Belje TOS uvoznik je i monta`er opreme za farme poznatih svjetskih proizvo|a~a Big Dutch-man (oprema za svinjogojstvo) i Vitkovice (spremnici gnojovke).

Kooperacija Belje Kooperacija organizira cjelokupnu kooperaciju na nivou koncerna Agrokor, koja se odvija u okviru ra-tarske i sto~arske proizvodnje. U svom svinjogojskom dijelu kooperantima povjerava poslove uslu`nog tova svinja, pri ~emu osigurava opskrbu kvalitetnim genetskim materijalom i kvalitetnom sto~nom hra-nom. Tako|er su osigurane savjetodavne usluge dje-

latnika Kooperacije te usluge skrbi o zdravstvenom stanju svinja. U sklopu Belje Kooperacije obavlja se i otkup teladi po tr`i{nim cijenama na prostoru ~ita-ve Republike Hrvatske. Uvjeti uslu`nog tova reguli-rani su ugovorom Belje Kooperacije prema budu}im kooperantima. Kooperantima se osigurava kvalitetna sto~na hrana, savjetodavne usluge djelatnika Koopera-cije te usluge skrbi o zdravstvenom stanju teladi-ju-nadi. Belje Kooperacija otkupljuje mlijeko privatnih proizvo|a~a mlijeka na podru~ju Baranje i obuhva}a oko 270 proizvo|a~a. Otkup mlijeka organiziran je na sabirali{tima mlijeka, a jednom dnevno se dovo-zi u beljsku Tvornicu mlije~nih proizvoda na prera-du. Razvoj proizvodnje mlijeka na selu Kooperacija stimulira osiguravanjem repromaterijala potrebnog za ishranu mlije~nih krava i njihovog pomlatka te nagra|ivanjem po litri proizvedenog mlijeka E i I. klase. Kako bi sve raspolo`ive povr{ine zemlje zasijali kulturama potrebnim u ishrani mlije~nih krava, kre-ditira se proljetna i jesenja sjetva. U svom ratarskom dijelu kooperantima se povjeravaju poslovi jesenje sjetve p{enice i ozimog je~ma. Svim kooperantima, na njihov zahtjev, osigurava se repromaterijal, odnosno za{tita bilja, sjeme te umjetno gnojivo. ■

Na osnovnu djelatnost Belja d.d., poljoprivrednu i prehrambenu industriju nadovezuju se i uslu`ne poljoprivredne djelatnosti beljskih tvrtki k}eri, Belje Remonta d.o.o., Belje Kooperacije d.o.o. i Tvor-nice opreme i strojeva d.o.o. Tako se kupovina i odr`avanje cjelokupne poljoprivredne mehanizacije Belja d.d. realizira u Belje Remontu, dok je monta`a i odr`avanje beljskih farmi povjerena Tvornici opreme i strojeva. Upravo ta ~injenica daje jamstvo kupcima i kooperantima da se obrate s punim povjerenjem.

Širok spektar poljo-privrednih usluga na jednom mjestu.

www.mirakul.hr ��

Oglas

Agrolim – distributer kvalitete koja {tedi va{ novac

Agrolim je tvrtka osnovana 2003. godine. U po~etku se bavila samo distribucijom limenih pokrova i gra|evinske limarije kao zastupnik tvrtke Limpres d.o.o. iz Pleternice, no vrlo brzo je pove}ala kapacitete. U svoj je prodajni program uvrstila i paletu profesio-nalnih alata, a prekretnica je bila dobivanje ovla{tenog distributerstva aparata za zavarivanje i rezanje plame-nom Lincoln Electric i Harris Calorific.

- Ono {to je, recimo, Rolls Royce u svijetu automobila, to su i ove dvije marke, Lincoln i Harris, u svijetu plin-skog rezanja i zavarivanja. Zapravo, u ovom je slu~aju razlika mo`da jo{ malo ve}a. Rije~ je o dva najrenomi-ranija proizvo|a~a, koji sti`u s ameri~kog tr`i{ta, gdje su profesionalni standardi kudikamo zahtjevniji nego kod nas. Upravo stoga su njihovi proizvodi jedinstveni i priznati – pri~a direktor Agrolima, Antun Ra{kovi}. Do zastupni{tva tih robnih marki do{ao je uz pomo} rije~ke tvrtke Trea Trade d.o.o. U kratkom vreme-nu s njihovim je prezenterima obi{ao svoje klijente. Nakon {to ih je upoznao s kvalitetom Lincoln i Harris proizvodnog programa, ali jo{ va`nije, s u{tedama koje ti strojevi donose, po~ele su stizati prve narud`be.- Tada sam shvatio da danas trgovina treba krenuti u

jednom sasvim drugom smjeru. Pogotovo kad se radi o ovako specijaliziranom tr`i{tu. Kupcu se ne mo`e po-staviti proizvod na policu, ~ekati da ga on skine, plati na blagajni i odnese ku}i, te ~upa kosu poku{avaju}i se sna}i u uputstvima za korisnike. Prodati robu ne treba biti jedini cilj trgovcu. On treba `eljeti pomo}i svom kupcu da si investiranjem u kupovinu novog stroja olak{a posao, pove}a produktivnost, a time i za-radu. Kad smo se okrenuli takvom na~inu razim{ljanja, na{i su kupci to prepoznali i nagradili – isti~e Antun Ra{kovi}.

Novi prodajni centarTa je poslovna filozofija u Agrolimu rezultirala ra-stom prodaje i zapo{ljavanjem novih djelatnika. Agro-lim trenutno ima devet zaposlenih, a osim kadrovske ekspanzije, pove}ani zahtjevi tr`i{ta uvjetovali su i preseljenje na novu lokaciju, u prostor prikladniji od osobne ku}e vlasnika, iz ~ije je ‘gara`e’ izrastao Agro-lim. Novi prodajni centar niknuo je na Vukovarskoj 432a u Osijeku. U moderno ure|enoj i opremljenoj zgradi smjestile su se maloprodajna radnja koja nudi vrhunske alate marke Bosch, Makita, Metabo, Perles, Proxxon, Unior, Hawera, Gedore, Knipex, Hazet, Rigid,

Želja nam je pomo}i kupcu da ostvari u{tedu, ponuditi mu edukaciju i odr`ati ga informiranim o posljednjim svjetskim trendovima na podru~ju

kojim se bavi kako bi primjenom istih osigu-rao kvalitetu, a samim time i ve}i profit svojoj

tvrtki.

Oglas

��

Prodati robu ne treba biti jedini cilj trgovcu. On treba `eljeti pomo}i svom kupcu da si investiranjem u kupovinu novog stroja olak{a posao, pove}a produktivnost, a time i zaradu – ka`e direktor Agrolima, Antun Ra{kovi}.

Rodcraft, servis, veleprodaja, prezentacijska dvorana te zavariva~ki demo centar – posebno va`an prezen-tacijsko-reparacijski dio tvrtke Agrolim, kao i servis spomenutih alata. Upravo su se u demo centru klijenti uvjerili u najnovije mogu}nosti opreme na podru~ju specijalnog i reparaturnog zavarivanja i plinskog re-zanja.- Na{i majstori zavariva~i najbolji su u svom poslu. No, osim {to znaju zavariti, vrlo dobro prenose znanje, tako da uz kupljenu opremu kupca odmah opreme po-trebnim znanjem i upute ga u sve tajne vrhunskog za-varivanja – pri~a Antun Ra{kovi}.

Oprema koja {tedi va{ novacDodaje kako mnogi, pa i oni iskusniji zavariva~i, znaju ostati zate~eni kad vide kvalitetu zavara na aluminiju, nehr|aju}em materijalu i sivom lijevu. Posljednja tehnologija zavarivanja posebne koristi donosi i poljo-privrednicima, a upravo je u Slavoniji velik broj onih kojima to mo`e biti od iznimne koristi. Poljoprivredna mehanizacija pod velikim je optere}enjem i osim {to se neprekidno tro{i, ~esto dolazi do otkidanja pojedi-nih dijelova. Takvi se kvarovi, uz obi~ni alat, ne mogu otkloniti, pa su poljoprivrednici uglavnom prisiljeni davati svoje novce na novu, skupu opremu.

- Zato ba{ njima Agrolim nudi usluge reparaturnog zavarivanja. Raonik, primjerice, zavaren na{im stroje-vima, izdr`at }e nekoliko puta ve}e optere}enje od novoga, koji }e, usput re~eno, ko{tati ~ak i duplo vi{e nego {to ko{ta na{a usluga. Osim {to }e odabirom na{e usluge u{tedjeti, korisnici poljoprivredne mehanizacije uvelike }e produljiti radni vijek svojoj opremi. I tu je poanta cijele pri~e: ulaganjem u kvalitetnu reparaciju, prije nego u novu opremu, mogu}e je pove}ati renta-bilnost i produktivnost – obja{njava Antun Ra{kovi}.U misiji u{tede novca svojim klijentima Agrolim nudi jo{ neka jedinstvena rje{enja. Naime, uz Harris opre-mu, mogu}e je rezati koriste}i propan-butan, umjesto vi{estruko skupljeg acetilena. - Tvrtki koja koristi acetilen za rezanje nudimo izra~un godi{njih tro{kova potro{nje acetilena, te ga uspore|ujemo s instalacijom Harris opreme uz potro{nju propan-butana i u najve}em broju slu~ajeva ispostavi se da prelazak na Harris donosi vi{estruke u{tede – napominje Ra{kovi}.

Kupca se mora obu~iti za radUpravo s ciljem upoznavanja s prednostima opreme koju distribuira, Agrolim je iskoristio kapacitete svoje nove zgrade kako bi organizirao trodnevnu prezenta-ciju najnovijih dostignu}a na podru~ju zavarivanja, plinskog rezanja, ali i rje{avanja konkretnih problema zainteresiranih sudionika. Sva tri dana prezentacije je, uz stru~ni tim Agrolima vodio europski in`enjer zava-rivanja Zorin [anko. Prvoga je dana naglasak stavljen na gra|evinsku i poljoprivrednu mehanizaciju. Uz

teoretske aspekte, sudonicima su odr`ane i prakti~ne prezentacije specijalnog i reparaturnog zavarivanja s razli~itim aspektima primjenjivim kod gra|evinske i poljoprivredne mehanizacije uz kori{tenje opreme i dodatnog materijala iz programa Lincoln i Lastek. Drugi je dan bio rezerviran za voditelje odr`avanja u industriji, gdje su im predstavljene mogu}nosti kori{tenja Lincoln i Lastek opreme u njihovom po-slu, te razni modeli rje{avanja njihovih, konkrentnih problema. Posljednjeg dana prezentacije okupljeni su svi sada{nji te potencijalni korisnici opreme Lincoln i Harris, koji su osim upoznavanja s izvorima struje za zavarivanje, dodatnim materijalima, poput pra{kom punjenih `ica, te prakti~nih demonstracija opreme za plinsko rezanje i zavarivanje mogli izmjeniti vlastita iskustva i jedni drugima pojasniti prednosti kori{tenja Lincoln i Harris opreme.

- Jedno ovakvo doga|anje dio je na{e poslovne filozo-fije. Kao {to sam ve} spomenuo, `elja nam je pomo}i kupcu da ostvari u{tedu, ponuditi mu edukaciju i odr`ati ga informiranim o posljednjim svjetskim tren-dovima na podru~ju kojim se bavi kako bi primjenom istih osigurao kvalitetu, a samim time i ve}i profit svojoj tvrtki – zaklju~io je direktor Agrolima Antun Ra{kovi}. ■

Kontakt:AgrolimVukovarska 432A31000 OsijekTel : 031/502-027Fax: 031/530-822www.agrolim.hr

www.mirakul.hr

Oglas

��

Konferencije

09. i 10.11.2007. 4. me|unarodni franšizni forum – FIP 2007. Mjesto: Hotel Dubrovnik, Gajeva 1, ZagrebOrganizator: Promaturo d.o.o., Vodnikova 8, ZagrebInformacije i prijave: +385 1 4813 177, +385 1 4920 625 ili na e-mail info¥fip.com.hr

Sajmovi

16.-18.11.2007.Economica 1. me|unarodni sajam `enskog poduzetni{tva i mla-dihMjesto: Hotel Histria, Verudela bb, PulaOrganizator: Adria expo, Palladiova 19, PulaInformacije i prijave: Mirjana Brickweg, 091 5763 180, 098 1902-703 ili na e-mail adria.expo¥ri.t-com.hr

Seminari

24.10.2007.Kupca u centarMjesto: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) Osijek, Trg Lju-devita Gaja 6, od 10 do 16 satiOrganizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) – Program usavr{avanja managera (PUMA)Predava~: Boris GolobInformacije i prijave: +385 31 251 013 ili na e-mail hup-osijek¥hup.hr

25.10.2007.Event marketing Mjesto: Hrvatska gospodarska komora u Osijeku, Europska

avenija 13, od 09:30h do 15:30h Organizator: Poslovna izvrsnost d.o.o., Kneza Mislava 2, ZagrebPredava~: Tomo RicovInformacije i prijave: + 385 1 4500 030

07.11.2007.U~inkovito delegiranje: preno{enje ovla{tenja na ni`e razineMjesto: Hrvatska gospodarska komora u Osijeku, Europska avenija 13, od 09:30h do 15:30h Organizator: Poslovna izvrsnost d.o.o., Kneza Mislava 2, Za-grebPredava~: @arko Vorkapi}Informacije i prijave: + 385 1 4500 030

Dogaðanja

25.10.2007. 5. hrvatski Dan karijera Mjesto: Bo}arski dom, Prisavlje 2, Zagreb, od 10h do 19hOrganizator: MojPosaoTip manifestacije: sajam namijenjen studentima i profesional-cima na po~etku karijere da se predstave tvrtkama izlaga~ima kao potencijalni zaposleniciInformacije i prijave: +385 1 6388 271, ili na e-mail kontakt¥dankarijera.com

26.10.2007.BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiMjesto: Old Bridge Pub, Franje Kuha~a 4, OsijekPo~etak: 21hUlaznica: Vizitka

Poslovni kalendar

��

Iz sadr`aja u slijede}em broju (19. studenog 2007.) izdvajamo:

TEMA BROJA: Poslovni domjenci

POSEBNI PRILOZI:TelekomunikacijeBankeNekretnine