4
ORNITOLOŠKO DRUŠTVO NAŠE PTICE 6 Prvi nalaz pljosnokljune sprutke Limicola falcinellus (Pontoppidan, 1763) u Bosni i Hercegovini GORAN TOPIĆ 1 | BILJANA TOPIĆ 1 Topić, G., Topić, B., 2018: First observation of Broad-billed Sandpiper Limicola falcinellus (Pontoppidan, 1763) in Bosnia and Herzegovina This paper presents the first data on Broad-billed Sandpiper (Limicola falcinellus) in Bosnia and Herzegovina, recorded on 25.08.2017. on Lipa accumulation in Livanjsko Polje. Key words: Broad-billed Sandpiper, first observation, Bosnia and Herzegovina UVOD Pljosnokljuna sprutka gnijezdi na prostoru Norveške, Švedske, Finske i u Ru- siji (u Murmanskoj oblasti, Kareliji, poluostrvu Kanin, Krasnojarskoj oblasti i na sjeveru Jakutske oblasti). Kompletna populacija migrira u širokom frontu do zimovališta u sjeverozapadnoj Africi i uz obale južne i jugoistočne Azije (del Hoyo et al., 1996), tako što pravi kratke prelete između serije odmorišta (Verkuil et al., 2006). Vrstu čine dvije podvrste: evropska, Limicola falcinellus falcinellus (Pontoppidan, 1763) i azijska, Limicola falcinelus sibirica (Dresser, 1876). Populacija iz Fenoskandije se na migraciji u većem broju okuplja u Sivašu, južnoj Ukrajini, obalama Srednjeg Istoka, Kaspijskog jezera i Crnomorskoj oba- li u Bugarskoj prije nego što, od avgusta do početka oktobra, stigne do zimo- vališta u Africi, Pakistanu i južnoj Indiji (del Hoyo et al., 1996). Ptice najčešće migriraju pojedinačno ili u manjim grupama (del Hoyo et al., 1996). Pljosnoklju- na sprutka se na seobi zadržava uz muljevite i močvarne obale bara i jezera, ali se može sresti i u plićacima slatkih, brakičnih i slanih voda, laguna, privremenih močvara, plavnih livada (del Hoyo et al., 1996; Snow & Perrins, 1998). U Bosni i Hercegovini ova vrsta do sada nije registrovana (Kotrošan, 2008/2009), dok je u Hrvatskoj i Srbiji rijetko bilježena na seobi (Tome, 2011; Šćiban et al., 2015). Za Crnu Goru postoje samo dva neobjavljena posmatranja (Rubinič, 2016 viva voce). Evropska populacija broji 29.700-44.100 parova (BirdLife International, 2015). Iako ima status najmanje ugrožene vrste (LC - Least Concern), smatra se da je trend populacije u opadanju (BirdLife International, 2018). 1 Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]

Prvi nalaz pljosnokljune sprutke Limicola falcinellus

  • Upload
    others

  • View
    20

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Prvi nalaz pljosnokljune sprutke Limicola falcinellus

ORNITOLOŠKO DRUŠTVO NAŠE PTICE6

Prvi nalaz pljosnokljune sprutke Limicola falcinellus (Pontoppidan, 1763) u Bosni i HercegoviniGORAN TOPIĆ1 | BILJANA TOPIĆ1

Topić, G., Topić, B., 2018: First observation of Broad-billed Sandpiper Limicola falcinellus (Pontoppidan, 1763) in Bosnia and Herzegovina

This paper presents the first data on Broad-billed Sandpiper (Limicola falcinellus) in Bosnia and Herzegovina, recorded on 25.08.2017. on Lipa accumulation in Livanjsko Polje.

Key words: Broad-billed Sandpiper, first observation, Bosnia and Herzegovina

UVOD

Pljosnokljuna sprutka gnijezdi na prostoru Norveške, Švedske, Finske i u Ru-siji (u Murmanskoj oblasti, Kareliji, poluostrvu Kanin, Krasnojarskoj oblasti i na sjeveru Jakutske oblasti). Kompletna populacija migrira u širokom frontu do zimovališta u sjeverozapadnoj Africi i uz obale južne i jugoistočne Azije (del Hoyo  et al.,  1996), tako što pravi kratke prelete između serije odmorišta (Verkuil  et al.,  2006). Vrstu čine dvije podvrste: evropska, Limicola falcinellus falcinellus (Pontoppidan, 1763) i azijska, Limicola falcinelus sibirica (Dresser, 1876). Populacija iz Fenoskandije se na migraciji u većem broju okuplja u Sivašu, južnoj Ukrajini, obalama Srednjeg Istoka, Kaspijskog jezera i Crnomorskoj oba-li u Bugarskoj prije nego što, od avgusta do početka oktobra, stigne do zimo-vališta u Africi, Pakistanu i južnoj Indiji (del Hoyo et al., 1996). Ptice najčešće migriraju pojedinačno ili u manjim grupama (del Hoyo et al., 1996). Pljosnoklju-na sprutka se na seobi zadržava uz muljevite i močvarne obale bara i jezera, ali se može sresti i u plićacima slatkih, brakičnih i slanih voda, laguna, privremenih močvara, plavnih livada (del Hoyo et al., 1996; Snow & Perrins, 1998). U Bosni i Hercegovini ova vrsta do sada nije registrovana (Kotrošan, 2008/2009), dok je u Hrvatskoj i Srbiji rijetko bilježena na seobi (Tome, 2011; Šćiban et al., 2015). Za Crnu Goru postoje samo dva neobjavljena posmatranja (Rubinič, 2016 viva voce).

Evropska populacija broji 29.700-44.100 parova (BirdLife International, 2015). Iako ima status najmanje ugrožene vrste (LC - Least Concern), smatra se da je trend populacije u opadanju (BirdLife International, 2018).

1 Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]

Page 2: Prvi nalaz pljosnokljune sprutke Limicola falcinellus

BILTEN MREŽE POSMATRAČA PTICA U BOSNI I HERCEGOVINI 7

MATERIJAL I METODE

Prikupljanje podataka vršeno je u sklopu redovnog monitoringa ptica na prostoru Livanjskog polja, u okviru projekta Adriatic Flyway 3. Ptice su posmatrane dvogledima Minox 8×50 i Nikon 8×50, a fotodokumentovane fotoaparatima Fuji HS10 i Panasonic Lumix DMC-FZ70.

Popis ptica vršen je metodom totalnog cenzusa (Bibby, 2000).

OPIS ISTRAŽIVANOG PODRUČJA

Akumulacija Lipa se nalazi 10 km jugozapadno od Livna. Ima funkciju kaptira-nja riječnih tokova iz jugoistočnog dijela Livanjskog polja za potrebe HE Orlovac.

Slika 1. Lokacija nalaza pljosnokljune sprutke Figure 1. Geographic location of locality where Broad-billed Sandpiper was observed

Page 3: Prvi nalaz pljosnokljune sprutke Limicola falcinellus

ORNITOLOŠKO DRUŠTVO NAŠE PTICE8

Sastoji se iz dva akumulaciona bazena, povezana uskim kanalom. Bazeni su većim dijelom betonirani, ali se na sjevernoj strani, koja nije betonirana, voda razlijeva na okolno tlo, formirajući sistem plitkih barica i tršćaka, koji stvaraju dobre uslove za odmor i ishranu velikog broja ptica. Lipa je kanalom povezana sa Buškim jezerom.

Ljeto 2017. godine bilo je izuzetno toplo i sušno, što je u znatnoj mjeri smanjilo vodni režim u Livanjskom polju. Uz to, vršeno je izmuljavanje akumulacije zbog čega je voda u većem dijelu ispuštena. U sjeverozapadnom bazenu, usljed niskog nivoa vode nastalo je mnoštvo plitkih barica, što je privuklo veliki broj šljukarica specijalizovanih za ishranu bentosnim beskičmenjacima.

REZULTATI I DISKUSIJA

Prilikom monitoringa ptica na akumulaciji Lipa, u jugoistočnom dijelu Li-vanjskog polja, 25.08.2017. godine, među nekoliko stotina jedinki različitih vrsta šljukarica, gde su pored krivokljunog sprudnika (Tringa nebularia), barske šljuke (Gallinago gallinago), žalara sljepića (Charadrius dubius) i polojke (Actitis hypoleu-cos), dominirali sprudnik migavac (Tringa glareola) i sprudnik ubojica (Pugnax pugnax), uočen je jedan primjerak pljosnokljune sprutke (Limicola falcinellus).

Slika 2. Pljosnokljuna sprutka 25.08.2017. godine, na akumulaciji Lipa (Foto: Goran Topić)Figure 2. Broad-billed Sandpiper on 25.08.2017. on Lipa accumulation (Photo: Goran Topić)

Dok su se pobrojane vrste hranile u središnjem dijelu značajno isušenog kanala, pljosnokljuna sprutka uočena je u najplićem, rubnom dijelu kanala, za-jedno sa barskom šljukom. Zbog izraženih glavenih pruga, oblika kljuna i veli-čine ptice odmah je bilo jasno o kojoj se vrsti radi. Ptica se kratko hranila u plitkom mulju, pri čemu je napravljena i fotodokumentacija, a potom odletjela u nepoznatom pravcu. Pregledom relevantne literature (Kotrošan, 2008/2009),

Page 4: Prvi nalaz pljosnokljune sprutke Limicola falcinellus

BILTEN MREŽE POSMATRAČA PTICA U BOSNI I HERCEGOVINI 9

ustanovljeno je da pljosnokljuna sprutka do sada nije bilježena u Bosni i Herce-govini. Pljosnokljuna sprutka je 257. vrsta Livanjskog polja i 344. zabilježena vrsta u Bosni i Hercegovini.

Uzimajući u obzir broj posmatranja u susjednim zemljama kao i kvalitet vo-denih staništa u Bosni i Hercegovini, može se zaključiti da je ova vrsta vjerovat-no češća nego što mislimo, ali ju je zbog malog broja posmatrača i sličnosti sa nekim vrstama reda Charadriiformes moguće lako previdjeti.

LITERATURA

Bibby, C.J., Burgess, N.D., Hill, D.A. & Mustoe, S.H. (2000). Bird Census Techniques. 2nd edition. Academic Press, London.

BirdLife International (2015). European Red List of Birds. Office for Official Publications of the European Communities, Luxembourg.

BirdLife International (2018). Species factsheet: Calidris falcinellus. Downloaded from http://www.birdlife.org on 14/05/2018

del Hoyo, J., Elliott, A. & Sargatal, J. (1996). Handbook of the Birds of the World, vol. 3: Hoatzin to Auks. Lynx Edicions, Barcelona, Spain.

Kotrošan, D. (2008/2009).  Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 72-85.

Šćiban, M., Rajković, D., Radišić, D., Vasić, V. & Pantović, U. (2015). Ptice Srbije – kritički spisak vrsta. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Novi Sad.

Snow, D.W. & Perrins, C.M. (1998). The Birds of the Western Palearctic, Volume 1: Non-Passerines. Oxford University Press, Oxford.

Tome, D. (2011). Ploskokljunec, Limicola falcinellus. Acrocephalus 32 (148/149), 105.Verkuil, Y.; van der Have, T. M.; van der Winden, J.; Keijl, G. O.; Ruiters, P. S.;

Koolhaas, A.; Dekinga, A. & Chernichko, I. (2006). Fast fuelling but light flight in Broad-billed Sandpipers Limicola falcinellus: stopover ecology at a final take-off site in spring (Sivash, Ukraine). Ibis 148: 211-220.

SUMMARY

During the regular field surveys in Livanjsko polje, one Broad-billed sandpiper (Limicola falcinellus) was observed on Lipa accumulation on August 25th 2017, feeding among several hundreds of waders, which were attracted by shallow puddles that were formed after the long dry period caused by drought and water drainage from the lake. According to the available literature data, this species has never been recorded in Bosnia and Herzegovina before.