PROZORI - profine · PDF filepropustljivosti na zrak prozori i balkonska vrata ispituju se i na dopuštenu propustljivost za vodu. Sigurnost - osiguranje gra

PROZORIZahtjevi: zvuk, toplina, ....

mr.sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh.Sveučilište u Zagrebu - Arhitektonski fakultet

Varaždin, 30. 11. 2007.

PROZORI

U vanjskim pregradama - zidovima građevine izvode se prozorski otvori usvrhu osvijetljavanja prostorija dnevnim svjetlom i za njihovaprovjetravanje.

U prozorske otvore ugrađuju se prozori, koji kao i pregrada / zid u kojemse nalaze, odvajaju unutarnje prostore građevine od vanjskog prostora,preko stakla propuštaju dnevnu svjetlost, a pomoću krila koja se moguotvarati kada je to potrebno, omogućavaju provjetravanje prostorija.

Zahtjevi za prozor

osvjetljenje prostorija

provjetravanje prostorija

toplinska zaštita

zvučna zaštita

zaštita od atmosferskih utjecaja

zaštita od osunčanja (insolacije)

sigurnost

Osvjetljenje prostorija

Veličina prozora iz razloga osvjetljenja prostorija određuje se empirijskiomjerom staklene površine i površine poda prostorije.

Ovisno o namjeni prostorije ovaj omjer iznosi:

- 1/6 do 1/8 kod stambenih prostorija,

- 1/6 do 1/7 kod uredskih zgrada,

- 1/3 do 1/5 kod škola i bolnica.

Takvo određivanje površine prozora nije uvijek dovoljno, jer zanemarujeostale faktore koji utječu na danje svjetlo (dimenzija prostorije, orijentacijaprema stranama svijeta, boja i udaljenost suprotnih objekata, oblik otvora injegov položaj u pregradi, boja zidova, poda i stropa, ....).

Dnevno osvjetljenje

difuzno svjetlo neba + sunčevo svjetlo

difuzno svjetloreflektirano od vanjskih

objekata i površina

difuzno svjetloreflektirano od površina

u prostoru

= Ukupno dnevno svjetlo

+ +

Udio okvira u ukupnoj površini prozora ovisno o materijalu

metal PVC / drvo

Zaštita od atmosferskih utjecajaDopuštena propustljivost prozora i balkonskih vrata propisana je normama(kategorije nepropusnosti). Dopuštena količina zraka koja prolazi kroz reškeizmeđu krila i doprozornika ovisi o razlici tlakova, o mjestu ugradnje, ovisini, obliku i izloženosti građevine vanjskim utjecajima. Osimpropustljivosti na zrak prozori i balkonska vrata ispituju se i na dopuštenupropustljivost za vodu.

Sigurnost - osiguranje građevineRadi osiguranja građevine prozori moraju imati ugrađen uređaj za zatvaranje iznutra, a izvana moraju izdržati tlak od 1 kPa/m2, a posebno izložene zgrade na visini većoj od 30 m tlak od 1.3 kPa/m2. Balkonska vrata moraju se otvarati s obje strane, a s unutarnje strane moraju imati uređaj koji ih osigurava kad su zaključana.

Sigurnost u korištenju

Održavanje - čišćenje prozora

Prozori moraju biti projektirani da omoguće njihovo čišćenje s objestrane.

sigurnosni zahtjevi za staklo (dimenzije, mjesto ugradnje, ....)

sigurnost pri rukovanju (otvaranje, zatvaranje, ....)

ostale sigurnosne mjere ovisno o namjeni i mjestu ugradnje

Zvučna zaštitaS obzirom na zvučnu zaštitu – zaštitu od buke prozor je najčešće slaba “točka” u vanjskoj pregradi.

Utjecaj na zvučnu zaštitu:

- prozorski profili,

- brtvljenje (doprozornik – krilo, doprozornik – zid),

- ostakljenje.

Pregrade sastavljene od više dijelova različite izolacijske moći

Mnoge pregrade nemaju isti sastav u cijeloj svojoj površini već se sastoje od više dijelova - elemenata najčešće različite izolacijske moći. To je česti slučaj sa vanjskim pregradama s prozorima ili unutarnjim pregradama s vratima. U tome slučaju potrebno je izračunati rezultirajuću izolacijsku moć pregrade složene od više dijelova. Rezultirajuća vrijednost izolacijske moći tako složenih pregrada uvijek je bliža vrijednosti izolacijske moći dijela sa manjom izolacijskom moći.

R'w,rez = -10 log (dB)⎟⎟⎠

⎞⎜⎜⎝

⎛××∑

=

−n

i

R

iuk

iw

SS 1

10,

101

Suk - ukupna površina pregrade (m2)Si - površina i-tog dijela pregrade (m2)R'w,rez - rezultirajuća izolacijska moć pregrade koja se sastoji od više dijelova

različite izolacijske moći (dB)R'w,i - procijenjena izolacijska moć i-tog dijela pregrade (dB)

zid

1/8 prozor

1/4 prozor

1/2 prozor

prozor

R'w,rez = 29 dB

R'w,z = 50 dB

R'w,rez = 26 dB

R'w,rez = 23 dB

R'w,p = 20 dB

Zvučna izolacija prozora i vrata(HRN U.J6.201 1989.)

Zvučna izolacija prozora i vrata određuje se izolacijskom moći R koja seprikazuje dijagramom po frekvencijama u opsegu od 100 do 3150 Hz utercama. Za izražavanje zvučne izolacije prozora ili vrata jednim brojemkoristi se ponderirana zvučna izolacija Rw.

Prozori i balkonska vrata se prema zvučnoj izolaciji Rw svrastavaju u petklasa zvučne izolacije:

- specijalna klasa Rw ≥ 40 dB

- I. klasa Rw = 35 do 39 dB

- II. klasa Rw = 30 do 34 dB

- III. klasa Rw = 25 do 29 dB

- IV. klasa Rw = 20 do 24 dB

Ove vrijednosti primjenjuju se na prozore, prozore s balkonskim vratima,prozore s elementima za zaštitu od insolacije (kutije za roletu i sl.)

Klase zvučne izolacije za prozore (prema VDI 2719)

Kutija za rolete

Zaštita od osunčanjaProzori moraju imati zaštitu od izravne insolacije. Zaštita od Sunčevazračenja morala bi biti na vanjskoj strani prozora kako sunčeve zrake nebi “udarale” izravno na staklo. Za zaštitu od insolacije upotrebljavaju sezasloni, žaluzije, rolete, lamele, .... . Za zaštitu od Sunčeva zračenjaprimjenjuju se i specijalna stakla koja apsorbiraju i reflektiraju toplinskezrake.

Stakla za zaštitu od osunčanja

Provjetravanje prostorija

Prema propisima svaka prostorija mora imati najmanje jedan otvor koji semože otvarati radi prirodnog prozračivanja, a koji nije manji od trećineukupne površine otvora (izuzetak su zgrade s umjetnom ventilacijom iklimatizacijom).

Provjetravanje:

dovođenje kisika za disanje

uklanjanje onečišćenja u zraku (CO2, neugodni mirisi, dušični oksidi, ugljikovodici, ....)

kontrola vlažnosti - isušivanje

Apsolutna i relativna vlažnost zraka

Temperature unutarnje površine stakla (oC)

Kondenzat na unutarnjoj površini stakla

Rješenja za provjetravanje - bez otvaranja prozora

Toplinska zaštitaS obzirom na toplinsku zaštitu prozor je slaba točka u vanjskoj pregradi, patransmisijski gubici topline kroz prozore mogu biti veliki.

Smanjenje gubitaka kroz prozore postiže se ograničenjem veličine prozora, višestrukim ostakljenjem, ostakljenjem staklima s poboljšanom toplinskom izolacijom, izborom materijala za okvire te brtvljenjem.

Potrošnja energije u zemaljama EU

Energetska potrošnja u zgradama zemalja EU

52%

9%5%

14%

4%

16%

zagrijavanje prostora priprema tople vode kuhanje rasvjeta hlađenje uredska oprema

57%25%

7%

11%

grijanje prostora priprema tople vode kuhanje električni uređaji

javni sektor

stambeni sektor

36%

36%

10%

18%

vanjski zidovi prozori pod krov

Toplinski gubici kroz građevne dijelove zgrade

52%

12%

18%

18%

vanjski zidovi prozori pod krov

Oplošje grijanog dijela zgrade

Prozor- zaštita od gubitka topline iz grijanog prostora

- prijemnik za Sunčevu energiju

Toplinski gubici kroz prozor:

- transmisijski gubici

- ventilacijski gubici

Koeficijent prolaska topline U (k) W/m2K:

- stare zgrade U = 3.00 do 3.50 W/m2K

- nove zgrade U = 1.40 do 1.80 W/m2K

- niskoenergetske i pasivne kuće U = 0.80 do 1.00 W/m2K

Ostakljenje - U i g vrijednosti

U - vrijednost g - vrijednost

TEHNIČKI PROPIS O UŠTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U

ZGRADAMA(NN 79/2005)

Zahtjevi za prozore

Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama

Ovim Tehničkim propisom propisuje se bitni zahtjev za građevinu:

UŠTEDA TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKA ZAŠTITA

na načina da se propisuju:

- tehnički zahtjevi koje treba ispuniti kod projektiranja novih i projektiranjarekonstrukcije i adaptacije postojećih zgrada koje se griju na temperaturuvišu od 12ºC,

- sadržaj projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinskuzaštitu,

- iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade,

- održavanje zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinskuzaštitu.

Propisom se propisuju i tehnička svojstva i drugi zahtjevi za neke građevneproizvode koji se ugrađuju u zgradu u svrhu uštede toplinske energije itoplinske zaštite, potvrđivanje sukladnosti tih proizvoda s navedenimzahtjevima te ostali tehnički zahtjevi vezani na uštedu toplinske energije itoplinsku zaštitu.

Minimalna toplinska zaštitaČlanak 23.

(1) Kod zgrade koja se grije na temperaturu višu od 12°C koeficijenti prolaska topline, U [W/(m2·K)],građevnih dijelova zgrade koji graniče s vanjskim zrakom, tlom ili dijelom zgrade s temperaturom 12°C nesmiju biti veći od vrijednosti utvrđenih u tablici 4. iz Priloga »C« ovoga Propisa.

(2) U tablici iz stavka 1. ovoga članka navedene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2·K)], vrijedeza svaki građevni element ploštine 0,5 m2 ili veći.

(3) Kod zgrade koja se grije na temperaturu 18°C ili višu koeficijentprolaska topline, U [W/(m2·K)], prozora, balkonskih vrata, krovnihprozora i drugih prozirnih elemenata u omotaču grijanog dijela zgrade nesmije biti veći od 1,80 W/(m2·K).

(4) Kod zgrade koja se grije na temperaturu višu od 12°C, a manju od18°C, mogu se ugraditi prozori, krovni prozori i/ili drugi prozirni elementiu omotaču grijanog dijela zgrade s koeficijentom prolaska topline, U[W/(m2·K)], ne većim od 3,00 W/(m2·K).

(5) Kod zgrade koja se grije na temperaturu višu od 12°C koeficijentprolaska topline, U [W/(m2·K)], stjenki kutije za rolete ne smije biti većiod 0,80 W/(m2·K).

(6) Kod zgrade grijane na temperaturu višu od 12°C koeficijent prolaskatopline, U [W/(m2·K)], vanjskih vrata s neprozirnim vratnim krilom nesmije biti veći od 2,90 W/(m2·K) .

Određivanje koeficijenta prolaska topline UW

Članak 32.

– za prozore i balkonska vrata prema HRN EN ISO 10077-1:2002, iliprema tehničkim specifikacijama za proizvode, odnosno mjerenjemprema HRN EN ISO 12567-1:2002;

– za ostakljenje prema HRN EN 673:2003, ili prema tehničkimspecifikacijama za proizvode.

Norma HRN EN ISO 10077-1Toplinske značajke prozora, vrata i zaslona – Proračun koeficijentaprolaska topline – 1. Dio: Pojednostavljena metoda

U ovoj normi su opisani postupci za proračun koeficijenta prolaska topline prozora i vrata, koji se sastoje od ostakljenja ili neprozirne ispune ugrađene u okvir, sa i bez zaslona.

U normi se uzimaju u obzir:

- različite vrste ostakljenja (staklo ili plastika; jednostruko ili višestruko ostakljenje; s ili bez slojeva niske emisije; s međuprostorima punjenim zrakom ili drugim plinovima);

- razne vrste okvira (drvo; plastika; metal s i bez prekida toplinskih mostova; metalni okvir s točkastim metalnim vezama, npr. nožicama, ili bilo koja kombinacija materijala);

- u odgovarajućem slučaju, dodatan toplinski otpor zbog djelovanja različitih vrsta zaslona, ovisno o njihovoj zrakopropusnosti.

Proračun koeficijenta prolaska topline prozora UW

(HRN EN ISO 10077-1)

Jednostruki prozori

fg

ggffggW AA

ΨlUAUAU

+

++=

Ug - koeficijent prolaska topline ostakljenja;

Uf - koeficijent prolaska topline okvira;

Ψg - koeficijent duljinskog prolaska topline

zbog kombiniranog toplinskog utjecaja

ostakljenja, odstojnika i okvira

Proračun koeficijenta prolaska topline ostakljenja Ug(HRN EN ISO 10077-1)

Jednostruko ostakljenje

sise

g

Rd

RU

j j

j ++=

∑λ

1

Višestruko ostakljenje

sisse

g

RRd

RU

jj

j j

j ∑∑ +++=

,

1

λ

Rse - vanjski plošni otpor prijelaza topline;

Λj - toplinske provodljivosti stakla ili sloja materijala j;

dj - debljina stakla ili sloja materijala j;

Rsi - unutarnji plošni otpor prijelaza topline;

Rs,j - toplinski otpor zračnog sloja j.

Ostakljenje Vrsta plina u međuprostoru(koncentracija plina ≥ 90 %)

Vrsta Staklo Normalnaemisivnost

dimenzijemm Zrak Argon Kripton SF6

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izračunate su prema EN 673. One vrijede za navedene emisivnosti i koncentracije plina. U slučaju određenih ostakljenja, emisivnost i/ili koncentracija plina može se s vremenom promijeniti. Postupci za vrednovanje učinka starenja na toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.

Tablica C.2 – Koeficijent prolaska topline Ug dvostrukog i trostrukog ostakljenjaispunjenog različitim plinovima(HRN EN ISO 10077-1)




dvostrukoostakljenje

staklo bez dodat. sloja

(normalno)0,89

4-6-4 3,3 3,0 2,8 3,0

4-9-4 3,0 2,8 2,6 3,1

4-12-4 2,9 2,7 2,6 3,1

4-15-4 2,7 2,6 2,6 3,1

4-20-4 2,7 2,6 2,6 3,1

jedna ploča stakla s dodat.

slojem≤0,4

4-6-4 2,9 2,6 2,2 2,6

4-9-4 2,6 2,3 2,0 2,7

4-12-4 2,4 2,1 2,0 2,7

4-15-4 2,2 2,0 2,0 2,7

4-20-4 2,2 2,0 2,0 2,7


slojem≤0,2

4-6-4 2,7 2,3 1,9 2,3

4-9-4 2,3 2,0 1,6 2,4

4-12-4 1,9 1,7 1,5 2,4

4-15-4 1,8 1,6 1,6 2,5

4-20-4 1,8 1,7 1,6 2,5


slojem≤0,1

4-6-4 2,6 2,2 1,7 2,1

4-9-4 2,1 1,7 1,3 2,2

4-12-4 1,8 1,5 1,3 2,3

4-15-4 1,6 1,4 1,3 2,3

4-20-4 1,6 1,4 1,3 2,3


slojem≤0,05

4-6-4 2,5 2,1 1,5 2,0

4-9-4 2,0 1,6 1,3 2,1

4-12-4 1,7 1,3 1,1 2,2

4-15-4 1,5 1,2 1,1 2,2

4-20-4 1,5 1,2 1,2 2,2

trostrukoostakljenje

staklo bez dodat. sloja

(normalno)0,89

4-6-4-6-4 2,3 2,1 1,8 2,0

4-9-4-9-4 2,0 1,9 1,7 2,0

4-12-4-12-4 1,9 1,8 1,6 2,0

dvije ploče s dodat. slojem ≤0,4

4-6-4-6-4 2,0 1,7 1,4 1,6

4-9-4-9-4 1,7 1,5 1,2 1,6

4-12-4-12-4 1,5 1,3 1,1 1,6


4-6-4-6-4 1,8 1,5 1,1 1,3

4-9-4-9-4 1,4 1,2 0,9 1,3

4-12-4-12-4 1,2 1,0 0,8 1,4


4-6-4-6-4 1,7 1,3 1,0 1,2

4-9-4-9-4 1,3 1,0 0,8 1,2

4-12-4-12-4 1,1 0,9 0,6 1,2


4-6-4-6-4 1,6 1,3 0,9 1,1

4-9-4-9-4 1,2 0,9 0,7 1,1

4-12-4-12-4 1,0 0,8 0,5 1,1

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izračunate su prema EN 673. One vrijede za navedene emisivnosti i koncentracije plina. U slučaju određenih ostakljenja, emisivnost i/ili koncentracija plina može se s vremenom promijeniti. Postupci za vrednovanje učinka starenja na toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.




Dodatak D (obavijesni) - HRN EN ISO 10077-1

Koeficijent prolaska topline okvira - Uf

Vrijednosti Uf određene pomoću numeričkih proračunskih postupaka(konačnih elemenata, konačnih razlika) u skladu s EN ISO 10077-2, moguse koristiti kao ulazni podaci za proračune, isto kao i vrijednosti Ufdobivene izravnim mjerenjima pomoću postupka u vrućoj komori u skladus EN 12412-2.

Ako nisu dostupni nikakvi drugi podaci, u proračunima se mogu koristitivrijednosti za odgovarajuće vrste okvira dobivene iz slijedećih tablica idijagrama.

Sve vrijednosti prikazane u tablici D.1, i na slici D.2 i na slici D.4 temelje sena velikom broju izmjerenih vrijednosti, kao i matematički dobivenihvrijednosti određenih korištenjem numeričkih proračunskih postupaka. Oneuključuju utjecaj razvijenih ploština.

Daljnji razvoj ne bi trebao biti ograničen tabličnim vrijednostima Uf.Vrijednosti za okvire koji nisu opisani u tablicama treba odrediti mjerenjimaili proračunima.

Ig x Ψg


zbog kombiniranog toplinskog utjecaja ostakljenja, odstojnika i okvira

Izoterme za: Θe = -5°C, Θi = +20°C


Prozori sa zatvorenim zaslonima(HRN EN ISO 10077-1)

Zaslon s vanjske strane prozora uzrokuje dodatan toplinski otpor, kojipotječe i od sloja zraka obuhvaćenog između zaslona i prozora, i odsamog zaslona. Koeficijent prolaska topline prozora sa zatvorenimzaslonom, UWS , izračuna se slijedećom jednadžbom:

RUU

Δ+=

WWS /1

1

UW - koeficijent prolaska topline prozora;

∆R - dodatan toplinski otpor zbog sloja zraka obuhvaćenog između zaslona i prozora i zbogsamog zatvorenog zaslona.

Dodatan toplinski otpor za pet razreda zrakopropusnosti zaslona određuje se pomoću slijedećih jednadžba:

- zasloni vrlo velike zrakopropusnosti:

∆R = 0,08 m2·K/W

- zasloni velike zrakopropusnosti:

∆R = 0,25 Rsh + 0,09 m2·K/W

- zasloni srednje zrakopropusnosti (na primjer masivni zasloni od drva, drvene rebrenice s međusobno preklapajućim masivnim daščicama, drvene, plastične ili metalne rolete sa sudarnim letvicama):

∆R = 0,55 Rsh + 0,11 m2·K/W

- zasloni male zrakopropusnosti:

∆R = 0,80 Rsh + 0,14 m2·K/W

- nepropusni zasloni:

∆R = 0,95 Rsh + 0,17 m2·K/W

pri čemu je Rsh toplinski otpor samog zaslona.

Vrsta zaslona

Tipičan toplinski otpor zaslona

Rshm2·K/W

Dodatni toplinski otpori pri određenoj zrakopropusnosti zaslona1)

∆Rm2·K/W

Velika zrakopropusnost

Srednja zrakopropusnost

Mala zrakopropusnost

aluminijskerolete 0,01 0,09 0,12 0,15

drvene i plastične rolete bez pjenaste ispune 0,10 0,12 0,16 0,22

plastične rolete s pjenastom ispunom 0,15 0,13 0,19 0,26

drveni kapci debljine 25 mm do 30 mm

0,20 0,14 0,22 0,30

1) Definicija zrakopropusnosti zaslona dana je u dodatku H.

Tablica G.1 - Dodatni toplinski otpor (∆R) za prozore sa zatvorenim zaslonima

Dodatak H (obavijesni) - HRN EN ISO 10077-1

Propusnost zaslona

Za različite vrste zaslona, mjerilo za ocjenu zrakopropusnosti se možeizraziti pomoću pojma ukupnog efektivnog razmaka između zaslona ielemenata oko njega u skladu sa slikom.

bsh = b1 + b2 + b3

pri čemu su b1, b2 i b3prosječni razmaci po rubu,donje, gornje i bočne stranezaslona (slika H.1).

b3 je uključen samo za jednustranu, budući da bočnirazmaci manje utječu napropusnost od razmaka nagornjoj i donjoj strani.

Razred Propusnost zaslona bshmm

1 vrlo velika zrakopropusnost bsh > 35

2 velika zrakopropusnost 15 ≤ bsh < 35

3 prosječna zrakopropusnost 8 ≤ bsh < 15

4 mala zrakopropusnost bsh ≤ 8

5 zrakonepropustan bsh ≤ 3 i b1 + b3 = 0 ili b2 + b3 = 0

NAPOMENA 1 - U slučaju razreda zrakopropusnosti 2 i više, ne bi trebali postojati otvori u samom zaslonuNAPOMENA 2 - Za zaslone razreda zrakopropusnosti 5 važe slijedeći kriteriji:

a) roleteUzima se da je širina bočnih i donjih rubnih razmaka jednaka 0, ako su u vodilice, odnosno na posljednjoj letvici rolete,ugrađene trake za brtvljenje. Smatra se da je širina gornjeg razmaka jednaka 0 ako su na ulaznom otvoru kutije za roletuugrađene trake za brtvljenje s usnama ili četkicama na obje strane rolete ili ako je kraj rolete pomoću naprave (opruge)pritisnut uz materijal za brtvljenje na unutarnjoj površini vanjske strane kutije za rolete.

b) drugi zasloniPostojanje djelotvornih traka za brtvljenje na tri strane i širina razmaka na četvrtoj strani manja od 3 mm.

Tablica H.1 – Odnos između propusnosti i ukupnog efektivnog rubnog razmaka između zaslona i elemenata oko njega

Alternativan postupak ustanovljavanja da je zaslon razreda 5 predstavlja provjera mjerenjem da je tok zraka kroz zaslon manji od ili jednak 10 m3 /(h·m2) pri razlici tlaka od 10 Pa.

Zaštita od osunčanjaČlanak 13.

Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekomljeta potrebno je spriječiti odgovarajućim tehničkim rješenjima.

Zahtjevi koji se odnose na toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta primjenjuju se za:

novu zgradu s Θi (°C) ≥ 18°C

novu zgradu s 12 °C < Θi (°C) < 18°C

ako se tijekom ljeta troši energija radi njezina hlađenja

ako se tijekom ljeta treba ograničiti porast unutarnje temperature

novu zgradu s Θi (°C) < 12°C

u skladu s namjenom zgrade

postojeću zgradu kod rekonstrukcije i adaptacije

kad se obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju: prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno prozirni elementi pročelja

Ovisno o učešću ploštine prozora u ukupnoj ploštini promatranog pročelja (f):

f ≥ 20% za orijentacije pročelja (W – S – E),

f ≥ 30% za orijentacije pročelja (NE – N – NW),

f ≥ 15% za krovne prozore (nagib prozora prema horizontali od 0° do 60°).

prozirni elementi pročelja moraju zadovoljiti produkt gtot . f

gtot . f < 0,20 kada je Θe,mj.max (°C) ≥ 21°C

gtot . f < 0,25 kada je Θe,mj.max (°C) ≤ 21°C

gtot stupanja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, uključivopredviđene naprave za zaštitu od sunčeva zračenja

f učešća ploštine prozora u ukupnoj ploštini promatranog pročelja

Θe,mj.max srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjesecana lokaciji zgrade, očitava se prema najbližoj meteorološkoj postajiu prilogu E

Vrijednosti produkta gtot . f odnose se na slučaj kada je pokretna

naprava za zaštitu od sunčeva zračenja u zatvorenom položaju.

Vrijednosti produkta gtot. f mogu se povećati:

za prozore orijentirane prema sjeveru (N) ili one koji su cijeli dan u sjeni

gtot. f < 0,20+0,25 kada je Θe,mj.max (°C) ≥ 21°C

gtot. f < 0,25+0,25 kada je Θe,mj.max (°C) ≤ 21°C

Sjeverna orijentacija je područje kuta između smjera sjever i pravcaokomitog na površinu fasade, koji odstupa od smjera sjever na nekoj oddvije strane za 22,5°.

Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje gtot:

gtot = Fw. g⊥

. Fc

Fw faktor umanjenja zbog ne okomitog upada sunčeva zračenja, = 0,9

g⊥ stupanj propuštanja ukupne sunčeve energije kroz ostakljenje kodokomitog upada zračenja utvrđuje se prema HRN EN 410:2003,(tablica 1, Prilog C)

FC faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, (tablica 2, Prilog C)

Vrijednosti veličina g⊥ i FC u pravilu, utvrđuju se mjerenjima, a mogu bitiprema tablicama 1 i 2, prilog C Propisa:

Redni broj Tip ostakljenja g⊥ (-)

1 Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) 0,87 2 Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim međuslojem zraka) 0,80 3 Trostruko izolirajuće staklo (s dva međusloja zraka) 0,70 4 Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije

(Low-E obloga) 0,60

5 Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge)

0,50

6 Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja

0,50

7 Staklena opeka 0,60

Tablica 1. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja,g⊥ (-), kod okomitog upada sunčeva zračenja

Redni broj Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja FC (-)

1 Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja 1 2 Naprava s unutrašnje strane ili između stakala

2.1 - bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) 0,75 2.2 - svijetle boje i malene transparentnosti 0,80 2.3 - tamne boje i povišene transparentnosti 0,90

3 Naprava s vanjske strane 3.1 - žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano 0,25 3.2 - žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) 0,30

4 Strehe, lođe b) 0,50 5 Markize, gore i bočno provjetravane b) 0,40

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-)

a) Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja:< manja od 15% smatra semalenom, a transparentnost u iznosu ≥ 15% ili većem smatra se povišenom.

b) Navedena vrijednost vrijedi za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.

Kod proračuna solarnih dobitaka topline (Qs) ne uzimaju se u obzirneprozirne plohe vanjskih građevnih dijelova koje su izložene sunčevuzračenju, a kod prozirnih površina potrebno je uzeti u obzir mjeruzasjenjenosti;

Solarni dobici topline Qs

Qsz - toplinski dobitak od sunca kroz promatranu vrstu ostakljenja (J);

Qs,ref - toplinski dobitak od sunca kroz referentno ostakljenje, koje je jednostruko ako je takvo razmatrano ostakljenje i dvostruko u svim drugim slučajevima;

g⊥ - ukupan stupanj propuštanja sunčeve energije razmatrane vrste ostakljenja;

g⊥,ref - ukupan stupanj propuštanja sunčeve energije referentnog ostakljenja.

ref,refs,sz

⊥

⊥=ggQQ

Efektivna prijemna ploština (As) ostakljenog dijela omotača zgrade, kaošto je prozor određena je jednadžbom:

As = A x FS x FC x FF x g

A -ploština prijemne površine (npr. ploština prozora);

FS - faktor zasjenjenja;

FC- faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja;

FF - faktor okvira, jednak omjeru prozirne površine i ukupne površine ostakljenihjedinica;

g - stupanj propuštanja ukupane sunčeve energije.

NAPOMENA: Samo trajni elementi za zasjenjivanje, koji nisu pomični u funkcijitoplinskih dobitaka od sunca ili unutarnje temperature, uzimaju se u obzir u faktoruzasjenjenja. Automatska zaštita od sunca ili ona kojom može upravljati korisnikimplicitno je uzeta u obzir u stupnju iskorištenja.

Za ostakljene dijelove omotača zgrade, slijedeći podaci moraju biti sakupljeniodvojeno za svaku orijentaciju (npr. vodoravno i vertikalno južno, sjeverno, itd.):

Faktor zasjenjenja FS

Faktor zasjenjenja (FS), čija vrijednost se nalazi u području od 0 do 1,predstavlja bilo koje smanjenje upadnog sunčevog zračenja zbog trajnogzasjenjenja razmatrane plohe, kao posljedicu nekog od slijedećih faktora:

- zasjenjivanja od drugih zgrada;

- zasjenjivanja zbog obilježja krajolika – topografije (brežuljci, stabla, itd.);

- nadstrešnica;

- zasjenjivanja od strane drugih dijelova iste zgrade;

- položaja prozora u odnosu na vanjsku plohu vanjskog zida.

Faktor zasjenjenja određen je jednadžbom:

Is,ps - ukupno sunčevo zračenje koje prima prijemna ploha s trajnim zasjenjenjemtijekom sezone grijanja;

Is - ukupno sunčevo zračenje koje bi bilo primljeno na prijemnoj plohi bezzasjenjenja.

s

pss,S II

F =

Faktor zasjenjenja Fs

Faktor zasjenjenja može se izračunati na slijedeći način

FS = Fh Fo Ff

pri čemu je:

Fh faktor djelomičnog zasjenjenja za obzor;

Fo faktor djelomičnog zasjenjenja za nadstrešnice;

Ff faktor djelomičnog zasjenjenja za bočne zaslone;

Zasjenjenje od obzora Fh

Djelovanje zasjenjenja od prepreka na obzoru, tj. u vidokrugu (npr.konfiguracija tla, stabla i druge zgrade) ovisi o kutu obzora, zemljopisnojširini, orijentaciji, lokalnoj klimi i duljini sezone grijanja. Faktori zasjenjenjaza tipične prosječne klimatske uvjete i za sezonu grijanja od listopada dotravanja navedeni su u tablici G.2, za tri zemljopisne širine i četiriorijentacije prozora. Za druge zemljopisne širine i orijentacije može sekoristiti interpolacija. Kut obzora je srednja vrijednost između horizontalneravnine i promatrane zgrade.

Tablica G.2: Djelomični faktori zasjenjenja za obzor, Fh

Kutobzora

45° sjevernezemljopisne širine



jug istok/zapad

sjever jug istok/zapad


sjever

0°10°20°30°40°

1,000,970,850,620,46

1,000,950,820,700,61

1,001,000,980,940,90

1,000,940,680,490,40

1,000,920,750,620,56

1,000,990,950,920,89

1,000,860,580,410,29

1,000,890,680,540,49

1,000,970,930,890,85

Zasjenjenje od nadstrešnica Fo i bočnih zaslona Ff

Zasjenjenje od nadstrešnica i bočnih zaslona ovisi o kutu nadstrešnice ilibočnog zaslona, zemljopisnoj širini, orijentaciji i lokalnim klimatskimuvjetima. Faktori zasjenjenja za tipične klimatske uvjete, za sezonu grijanjanavedeni su u tablici G.3 i G.4.

Tablica G.3: Djelomični faktori zasjenjenja za nadstrešnicu, Fo

Kutnadstrešnice




jug istok/zapad



sjever

0°30°45°60°

1,000,900,740,50

1,000,890,760,58

1,000,910,800,66

1,000,930,800,66

1,000,910,790,61

1,000,910,800,65

1,000,950,850,66

1,000,920,810,65

1,000,900,800,66

Tablica G.4: Djelomični faktori zasjenjenja za bočni zaslon, Ff

Kutnadstrešnice




jug istok/zapad



sjever

0°30°45°60°

1,000,940,840,72

1,000,920,840,75

1,001,001,001,00

1,000,940,860,74

1,000,910,830,75

1,000,990,990,99

1,000,940,850,73

1,000,900,820,73

1,000,980,980,98

Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Fc

Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja je različit odvrijednosti jedan samo ako je ta zaštita trajna. Ovaj faktor je definiran kaoomjer srednje vrijednosti sunčeve energije koja ulazi u zgradu snapravama za zaštitu od sunca i energije koja bi ulazila u zgradu bez tihnaprava.

Udio sunčevog zračenja koji prolazi kroz napravu za zaštitu od suncasmještenu unutar zgrade i koji se u napravi za zaštitu od sunca pretvara utoplinu, obrađuje se kao u toplina koja je dospjela u zgradu.

Zrakonepropusnost omotača zgrade,

provjetravanje prostora zgrade

Članak 18.

- Zgrada mora biti projektirana i izgrađena na način da građevni dijelovikoji čine omotač grijanog prostora zgrade, uključivo možebitne spojnice između pojedinih građevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju mogućnost otvaranja, budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.

- Zrakopropusnost reški prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora mora ispuniti zahtjeve propisane hrvatskim normama kojima se uređuju razredi zrakonepropusnosti utvrđene u tablici 3. iz Priloga »C« ovoga Propisa.

Članak 19.

Zgrada mora biti projektirana i izgrađena da osigura minimalno provjetravanje prostora:

da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti,

i/ili zbog korištenja uređaja za grijanje s otvorenim plamenom.

Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom:

zgrada u kojoj ljudi borave ili rade – nmin. = 0,5 h-1

zgrade kada ljudi ne borave – nmin. = 0,2 h-1.(koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi)

Članak 20.

- Ako se za provjetravanje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste iposebni uređaji s otvorima za provjetravanje, tada mora postojatimogućnost njihova jednostavnog podešavanja po potrebi korisnikazgrade. Ova odredba se ne primjenjuje u slučaju ugradnje uređaja zaprovjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka.

- Uređaji za provjetravanje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeveutvrđene u tablici 3. iz Priloga »C« ovoga Propisa.

Zrakopropusnost reškiprozora, balkonskih vrata i krovnih prozora

(prema tablici 3 u prilogu C Tehničkog propisa)

Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti reški prozora, balkonska vrata i krovnih prozora

Redni broj Broj katova zgrade

Razred zrakopropusnosti prema

HRN EN 12207-1:2002 1 do 2 kata 2 2 više od 2 kata 3

Dokazuje se:

ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026 prije njihoveugradnje;

ispitivanjem na izgrađenoj zgradi prema HRN EN 13829.

u zgradi koja se provjetrava mehaničkim uređajem za provjetravanje

broj izmjena zraka – n > 0,7 h-1,

potrebno je osigurati povrat topline iz odlaznog zraka.

Uz prozore ili umjesto njih mogu se ugraditi uređaji za provjetravanje.

Uređaji za provjetravanje moraju omogućiti jednostavno podešavanje po potrebi korisnika zgrade, odredba se ne odnosi na uređaje za provjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka.

Uređaji za provjetravanje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrđene u tablici 3. , Prilog C Propisa.

Zahtjevi kod rekonstrukcije i adaptacije postojećih zgrada

Članak 27.

Kod projektiranja rekonstrukcije ili adaptacije postojeće zgrade koja segrije na temperaturu višu od 12°C, kada se tim građevinskim zahvatomobujam grijanog dijela zgrade povećava za najmanje 30 m3 ili kada sepovećava projektna temperatura na dijelu postojeće zgrade obujma većegod 30 m3, na te dijelove zgrade primjenjuju se zahtjevi ovoga Propisa kojise odnose na nove zgrade.

Članak 28.(1) Ako se u postojećoj grijanoj zgradi obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju, odnosno oblažu novimslojevima vanjski zidovi, te ako ove promjene zahvaćaju više od 20% ploštine toga građevnog dijela jednakeorijentacije, koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], čitavog građevnog dijela te orijentacije na kojem jeproveden građevinski zahvat ne smije biti viši od vrijednosti utvrđenih u tablici 6 iz Priloga »C« ovoga Propisa.

(2) Ako se u postojećoj grijanoj zgradi obnavljaju, djelomično ili potpunozamjenjuju: prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno prozirnielementi pročelja, te ako ove promjene zahvaćaju više od 20 % ploštinečitavog građevnog dijela jednake orijentacije, koeficijent prolaska topline,U [W/(m2·K)], građevnog dijela na kojem je proveden građevinski zahvatne smije biti viši od vrijednosti utvrđenih u tablici 6. iz Priloga »C«. ovogaPropisa.(3) Ako se u postojećoj grijanoj zgradi obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju, oblažu novim slojevima:vanjska vrata, stropovi iznad vanjskog zraka, ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, zidovi i stropoviprema negrijanom dijelu zgrade ili prema tlu, te ako ove promjene zahvaćaju više od 30 % ploštine čitavoggrađevnog dijela jednake orijentacije, koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], građevnog dijela na kojem jeproveden građevinski zahvat ne smije biti viši od vrijednosti utvrđenih u tablici 6. iz Priloga »C« ovogaPropisa.

(4) Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno prozirni elementipročelja, uz zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka, moraju ispuniti i zahtjeveiz članaka 13., 14. i 17., te članka 18. stavka 2. u vezi s člankom 21.stavkom 1.ovoga Propisa.

Članak 29.

(1) Zahtjevi iz članka 28. ovoga Propisa ne primjenjuju se:– kod obnove vanjske žbuke postojećeg vanjskog zida zgrade, koji ima koeficijent prolaska topline U = 0,80W/(m2·K) ili manji, određen prema HRN EN ISO 6946:2002, HRN EN ISO 6946/A1:2003 i HRN EN ISO6946/A2;

– na staklenu plohu velikog izloga koji ima ploštinu veću od 4 m2;

– na staklene dijelove vjetrobrana;

– na krov kod kojeg se postojeća hidroizolacija samo popravlja – kad se ne izvodi novi hidroizolacijski sloj;

– na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu zgrade ili vanjskom prostoru, koji se obnavlja ili dograđuje samona strani grijane prostorije.

(2) Kod građevinskog zahvata iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka smatra se da su zahtjevi iz članka 28.ovoga Propisa ispunjeni kada je pod izveden u skladu s pravilima struke, s najvećom mogućom debljinom

toplinsko-izolacijskog sloja (s λ≤ 0,04 W/(m·K)) za koju nije potrebno podrezivati krila vrata.

Kondenzacija vodene pare na površini građevnog dijela zgrade

Članak 41.

(1) Građevni dijelovi grijane zgrade, koji graniče s vanjskim zrakom ili negrijanimprovjetravanim prostorijama (npr. tavan, garaža) moraju se projektirati i izvesti da sespriječi nastajanje uvjeta za razvoj gljivica i plijesni, odnosno da se spriječikondenzacija vodene pare na površinama tih dijelova koji su okrenuti prema grijanojprostoriji.

(2) Računski dokaz ispunjenja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka provodi se premaHRN EN ISO 13788:2002, uz sljedeće uvjete:

– za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene, koje nisu klimatizirane,proračun se provodi za temperaturu unutarnjeg zraka Θi=20°C,

– za klimatiziranu zgradu i nestambenu zgradu gospodarske namjene, proračun seprovodi za projektom predviđenu vrijednost temperature.

(3) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [W/(m·K)], određuju se u skladu sodredbama članka 32. stavaka 4. i 5. ovoga Propisa.

(4) Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim prozorima iostakljenim elementima pročelja dopušteno je prolazno nastajanjemanje količine kondenzata ukoliko su predviđene odgovarajućemjere kojima se sprječava dodir kondenzata sa susjednim, na vlaguosjetljivim, materijalima.

I za kraj ....

HVALA NA PAŽNJI !

Documents

PROZORI - profine · PDF filepropustljivosti na zrak prozori i balkonska vrata ispituju se i na dopuštenu propustljivost za vodu. Sigurnost - osiguranje gra