1

Prozodija(intonacija i naglasak)

Elenmari PletikosOdsjek za fonetikuFilozofski fakultet Zagreb

Opća fonetika, 2006.

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 2

Prozodijska sredstva

obuhvaćaju mnoge govorne slojeve: od riječi i rečenice do sloja izražajnosti i krika (Škarić, 1991:282):

ton i intonacijaglasnoća i naglasakboja glasaspektralni sastavstankegovorna brzinaritamgovorne modulacijenačin izgovora glasnikamimika i geste

2

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 3

Naziv prozodija

Prozodija dolazi od grčke riječi προσω δια (prosodia) te označava "ono što se pripjeva uz slogove (...) a to je isticanje sloga pjevajući" (Simeon, 1969).

u grčkome se tako nazivala pjesma pjevana uz instrumentalnu pratnju

kasnije se riječ koristila u značenju “versifikacija”, “metrika”

danas se u fonetici prozodijom nazivaju one osobine govora (riječi, izreka itd.) koje se ne mogu izvesti iz osobina segmenata fonema

(u generativnoj fonologiji tako se nazivaju nesegmentalni aspekti apstraktne lingvističke strukture, kao što je određeni tip strukturekonstituenata te pristustvo ili odsustvo akcenata)

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 4

Prozodijska obilježja (nazivi, podjele)

• nesegmentalna te suprasegmentalna obilježja (Lehiste, 1970)• transsegmentalne, krozčlančane osobine (Škarić)

Möbius (1993) razlučiuje naziv:

• suprasegmentalije (koji obuhvaća intonaciju, glasnoću i dužinu kvantitetu odn. njihove akustičke korelate - f0, intenzitet i trajanje)

• od naziva prozodija, koji uz suprasegmentalna obilježja obuhvaća i tempo, ritam, boju glasa, stanke itd.

3

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 5

Prozodija riječi

akcent riječi (akut, cikrumfleks, gravis) te metrička duljina ili kračina slogova

U grčkome je cirkumfleks naziv za naglasak kad je naglašen prvi dio sloga (npr. η*ν /e-en/ = bijah,a akut ako je naglašen drugi dio sloga, tj. druga mora (npr. η* ν /e-en/ = ako)

Antički gramatičari opisuju cirkumfleks kao silazan, a akut kao uzlazan (Garde, 1993:105).

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 6

Naglašenost / naglasak

termini: • akcent• naglasak / naglašenost / istaknutost• prozodem, tonem…

naglašenost, istaknutost, naglasak (stress, prominence, pitch-accent, accent): odnos naglašenog i nenaglašenih slogova

naglasak (pitch-accent, tone, tonem): fonološka razlika u riječima s istim mjestom naglaska

4

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 7

Podjela jezika prema stalnosti mjesta naglaska (Garde, 1993)

jezici sa stalnim mjestom naglaska (vezanim naglaskom) tj. kada je naglasak u uvijek na istom slogu (brojeći od početka ili od kraja riječi)• npr.u češkom, francuskom, poljskom, makedonskom, latinskom• naglasak nema razlikovno obilježje, već je redundantno

jezici s pokretnim (pomičnim, slobodnim) mjestom naglaska tj. gdje ne postoji pravilo koje predviđa uvijek isto mjesto naglaska. • postoje brojne prividno homonimne riječi, koje su homografi, ali nisu

homofoni te imaju različito značenje• npr. u ruskom muka (muka, bol) ≠ muka (brašno)• npr. u talijanskom capitano (stižu) ≠ capitano (kapetan), ancora

(sidro) ≠ ancora (još)• npr. u španjolskome termino (termin) ≠ termino (završavam) ≠

termino (završi)• npr. u njemačkome gebet (dajete) ≠ Gebet (molitva).

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 8

Prema prozodijskom sustavu jezici se dijele: (prema Clark i Yallop, 1995)

tonski jezici (tone languages) npr. kineski, tajlandski… mnogi azijski, afrički, meksički jezici

ograničeni tonski jezici, tonsko-dinamički jezici (pitch-accent languages)npr. hrvatski, slovenski, litavski, švedski…

dinamički jezici (stress-accent languages)npr. engleski, njemački, ruski, češki…

5

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 9

Pitch accent - dvoznačan termin

“A pitch-acent is a characteristic F0 shape over a stress bearing unit.”(Dogil i Möhler, 1998)

“The notion of pitch accent has also been used in the phonological analysis of these languages, reffering to cases where there is arestrected distribution of tone within words (as in Japanese)”(Crystal, 2003:3-4).

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 10

Stupnjevi naglašenosti:

stressed - naglašen u domeni jedne stope

accented - naglašen u domeni riječi

focused – naglašen u domeni rečenice, intonacijske jedinice (rečenični naglasak, jezgra)

6

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 11

Intonacija

varijacije tona koje se mogu pecipirati (melodija)intonacijski jezici: germanski, romanski, japanski (* tonski jezik)

ton perceptivni korelat f0raspon kretanja tona M 80-200, Ž 180-400 Hz

na temelju koje dijela zvuka u spektru čujemo ton?• 3-6 harmonik (Ritsma, 1967)

relevantnost promjene f0• polutonovi D=12 log (f1/f2) (1 poluton oko 6%promjene f0)

• ERB

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 12

tijek f0• diskontinuitet (iluzija se prekida ako je pauza >200ms • velik utjecaj segmentalnih osobina

close-copy stylisation – sintetička aproksimacija prirodne krivulje f0• percepcijski ekvivalentna• redukcija podataka (tonske visine - ravne tonske krivulje)

declination• raspon od osnovne do gornje linije kretanja tona različit u

jezicima) npr. Brit. eng. 12 polutonova, nizoz. 6, njem. 7.5

7

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 13

Opis kretanja f0

smjer tonske promjene (direction) – uzlazni, silazniveličina zamaha (size) – u polutonovimabrzina promjene (rate of change) – poluton/sekundatiming (u ms u odnosu na slog, od onseta ili prije offseta)(ton oko kojeg se tonska promjena zbiva)

maksimalan broj kategorija u svakoj dimenziji? 2 x 4 x 1 x 3 = 24

Koliko je kretanja/smjerova razlikovno u jezicima?• nizozemski 10, engleski 27, njemački 11

Koliko je osnovnih intonacijskih obrazaca? Što izriču?

Opća fonetika: PROZODIJA Elenmari Pletikos, travanj, 2006. 14

Literatura:

Ladd, D. Robert (1996). Intonational phonolog. Cambridge ; New York : Cambridge University Press.

Gussenhoven, Carlos (2004). The phonology of tone and intonation.Cambridge ; New York : Cambridge University Press.

Nooteboom, Sieb (1999). The prosody of soeech: melody and rhythm. U knjizi Harcastle i Laver (ur.). The handbook of phonetic sciences. Blackwell publisher. str. 641-675.

Škarić (1991). str. 284-305.