Upload
aden
View
373
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
PROTOZOA - OPŠTE KARAKTERISTIKE. Jednoćelijski ogranizmi 60.000 (80.000) slobodnoživećih i parazitskih vrsta Kolonije- polimorfne - monomorfne Simetrija tela: asimetrični (Amoebina ) sferično simetrični ( radiolarije i heliozoe ) radijalno simetrični (Choanoflagellata ) - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
PROTOZOA - OPŠTE KARAKTERISTIKEJednoćelijski ogranizmi
60.000 (80.000) slobodnoživećih i parazitskih vrsta
Kolonije - polimorfne
- monomorfne
Simetrija tela:
• asimetrični (Amoebina)
• sferično simetrični (radiolarije i heliozoe)
• radijalno simetrični (Choanoflagellata)
• bilateralno simetrični (ciliofore)
GRAĐA TELA
Protoplazma
Citoplazma (gola, pelikula ili ljuštura)
jedro
Ektoplazmaprotoplazmatični fibrili, bazalna tela cilija ili bičeva, trihociste i kontaktilne vakuole slatkovodnih protozoa
hromoplasti, hranljive vakuole,jedra, organele
(jedrova membrana, jedrov sok, hromatin i plastin)
Jedno jedro
Višejedarne (Opalina, neke amebe, Heliozoa)
Dva tipa jedra (sve Ciliophora)
Endoplazma
NAČIN ISHRANE
Autotrofi - zelene Flagellata
Heterotrofi
Saprobno (apsorbuju rastvorenu hranu površinom tela)
Holozojski(uzimaju čvrstu hranu)
Respiracija difuzijom preko površine tela
Ekskrecija preko površine tela (i kontraktilne vauole kod slatkovodnih)
Čula Receptori za prijem draži su cilije, ciri i bičevi
Očna mrlja ili stigma – Mnoge Fitoflagellata
Nemaju nervni sistem prisustvo protoplazmatičnih neuromotornih fibrila
Organele za kretanje • pseudopodije• cilije i • bičevi
Pseudopodije – karakteristične za Sarcodina
•limaks forma (pojedinačna izbočina na telu koja se povećava i ameba se kreće u tom pravcu)
•prstaste ili lobopodije (više pseudopodija u isto vreme)
•filopodije (više zašiljenih i granatih pseudopodija)
•retikulopodije ili rizopodije (razgranate pseudopodije koje anastomoziraju)
•aksopodije (zrakaste pseudopodije u kojima se nalaze aksijalni filamenti)
Cilije – karakteristične za Ciliophora
Ciri nastaju spajanjem cilija, čija se bazalna tela takođe spajaju i obrazuju bazalne ploče
Bičevi – karakteristični za Flagellata
RAZMNOŽAVANJEBESPOLNO POLNO
Binarna deoba poprečna – Ciliophora uzdužna – Flagellata
citokineza i kariokineza
Multipla deoba Sarcodine, SporozoaŠizogonija ili agamogonija
Plazmotomija Amoebina i OpalinaNezavisno od deobe jedara
Pupljenje egzogeno endogeno
Myxozoa, Flagellata, Ciliophora
POLNO
Plazmogamija spajaju se dve ili više jedinki delimično ili potpuno. Nije uočena razmena jedara ali su uočene promene u njima
Kopulacija učestvuju jedinke ili gameti sa haploidnim brojem hromozomaZigot-sinkarion ima diploidan broj hromozoma
hologamija učestvuju cele jedinkečešće celi gameti (izogamija, anizogamija)
Konjugacija privremeno spajanje dve jedinke pri čemu razmenjuju mikronukleuse, a zatim se razdvajaju. Ciliophora
Autogamija modifikacija konjugacije, učestvuje samo jedna jedinkaGenetska rekombinacija
SISTEMATIKA PROTOZOA
1. Sarcomastigophora
2. Labyrinthomorpha
3. Apicomplexa
4. Microspora
5. Ascetospora
6. Myxozoa
7. Ciliophora
Mastigophora
Opalinata
Sarcodina
Podcarstvo Protozoa obuhvata 7 filuma:
Subphylum Sarcodina
Pseudopodije, neke imaju bičeve
Asimetrične ili sferične
Bez pelikule na površini tela
Jedno ili više jedara
Citoplazma diferencirana na ekto – i endoplazmu
Mnoge na površini tela imaju zaštitnu ljušturu
Slana, slatka voda, vlažno zemljište
Holozijska ishrana
Razmnožavanje bespolno, a neki rodovi i polno (kopulacijom)
Najčešće žive pojedinačno, postoje i parazitske i kolonijalne forme
10 klasa:
1. Lobosea2. Acaromyxea3. Acrasea4. Plasmodiophorea5. Filosea6. Eumycetozoea7. Granuloreticulosea8. Acantharea9. Polyscistinea10. Pheodarea11. Heliozoea
Subcl. Gymnoamoebina(red Amoebida)Subcl. Testacealobosia (red Arcellinida)
red Foraminiferida
cl. Radioloria
Actinosphaerium Actinophrys
Klasa Lobosea
Vrste sa monopodijalnim ili polipodijalnim lobopodijamaNeke imaju ljušturiceNeke u specifičnim uslovima prelaze bičaste forme
Dele se na dve podklase:
Gymnamoebina Testacealobosia
Potklasa Gymnamoebina Bez ljušturica
Red AmoebidaSlatkovodne, retke u moruNeke su parazitiKreću se pomoću pseudopodija i stalno menjaju oblik
Hrane se holozijski algama, drugim protozoama i rotatorijamaNesvareni delovi hrane se odbacuju na bilo kom mestu na teluKontraktilne vakuole – slatkovodneRazmnožavanje- binerna deoba, multipla i plazmotomijaObrazovanje cista je česta pojava
ph.subph.cl.o.
SarcomastigophoraSarcodinaLoboseaAmoebida
AMOEBA LIMAX
AMOEBA PROTEUSph.subph.cl.o.
SarcomastigophoraSarcodinaLoboseaAmoebida
Slatkovodni oblik
ph.subph.cl.o.
AMOEBA RADIOSA
SarcomastigophoraSarcodinaLoboseaAmoebida
PSEUDOPODIJA EKTOPLAZMA
ENDOPLAZMA
KONTRAKTILNA VAKUOLA
HRANLJIVE VAKUOLE
JEDRO
ph.subph.cl.o.
SarcomastigophoraSarcodinaLoboseaAmoebida
AMOEBA SP.
Parazitski oblici
Entamoeba ranarum – u rektumu žaba
Entamoeba coli živi u crevu, hrani se bakterijama, nije patogena za čoveka
Entamoeba gingivalis – u ustima čoveka
Entamoeba histolyticakod čoveka izaziva amebnu dizenteriju
Potklasa Testacealobosia
Slatke i slane vodePuzeći organizmiLjušturice: - od organske supstance PSEUDOHITINA, ponekad prožete neorganskim česticama
- ovalne sa jednim otvorom (pylom=pseudostom) kroz koji prolaze pseudopodije (filopodije)
Razmnožavanje deobom. Jedna jedinka zadržava ljušturu, druga je potpuno obrazuje pre nego što se odvoji
Preživljavaju sušne periode tako što se incistiraju u ljušturi
Familija ArcellidaeHomogena ljušturaRod Arcella – žućkasta do tamna ljuštura u obliku sahatnog stakla
PSEUDOPODIJA
PYLOM
PSEUDOPODIJALJUŠTURA
ARCELLA SP.ph.subph.cl.subcl.o.
SarcomastigophoraSarcodinaLoboseaTestacealobosiaArcellinida
HRANLJIVA VAKUOLA
LJUŠTURA
JEDRO
PYLOM
KONTRAKTILNA VAKUOLA
PSEUDOPODIJE
KONTRAKTILNA VAKUOLA
JEDRO
HRANLJIVA VAKUOLA
JEDRO
JEDRO
PSEUDOPODIJE
LJUŠTURA PYLOM
PROTOPLAZMAHRANLJIVA VAKUOLA
Familija DifflugidaePeskovita ljušturaRod Difflugia– ljuštura kruškastog oblika
DIFFLUGIA SP.
ph.subph.cl.subcl.o.
SarcomastigophoraSarcodinaLoboseaTestacealobosiaArcellinida
DIFFLUGIA SP. LJUŠTURA
PSEUDOPODIJE
Klasa Granuloreticulosea
Granularne retikulopodijeVećina morske, izuzev nekoliko golih slatkovodnih oblikaKlasa obuhvata redove:•Athalamida – bez ljušturica•Monothalamida – sa jednokomornim ljušturicama•Foraminiferida – sa ljušturicama koje morfološki jako variraju
1. Jednkomorne2. Višekomorne
1. Inperforata – sa jednim otvorom2. Perforata - sa više otvora
Regularno raspoređene Iregularno raspoređene
Tipovi ljuštura:
Nodozaroidne TektularneSpiralneCiklične
Ljušture građene od materije slične hitinu, prožete kalcijum-karbonatom uz primese sicilijuma i dr.Osnova ljušturice se sekretuje unutar protplazmeKod višekomornih, živi u najmlađoj komori
Red Foraminiferida
PENEROPLIS SP. POLYSTOMELLA SP.
DISCORBIS SP.
GLOBIGERINA SP. MILIOLA SP.
QUINQUELOCULINA SP.
Životni ciklus Polystomella crispum
MIKROSFERIČNAGENERACIJA
MEGALOSFERIČNAGENERACIJA
Smena polnog i bespolnog razmnožavanja
mejoza
2n
n
bespolnopolno
Klase Acantharea, Polyscistinea, Pheodarea (Radiolaria)
AcanthareaSkelet u obliku spikula od stroncijum sulfata, pravilno raspoređeneU citoplazmi – perforirana kapsula deli na ekstrakapsularna mehurasta plazmu i intrakapsularnu kompaktnu plazmu
Skeletne spikule
Centralna kapsula
Intrakapsularna plazma
Ekstrakapsularna plazma
Miofibrili
Polyscistinea
Spoljašnji krečnjački skelet vrlo pravilnog oblika centralna kapsula u citoplazmi
Pheodarea Skelet od silicijuma sa primesama organskih česticaCentralna kapsula sa tri otvora (1 citostom, 2 i 3 za aksopodije)
HEXASTYLUS SP.
SPHEAROSTYLUS SP.
THYSOCYRTIS SP.
PODOCYRTIS SP.
Klasa Heliozoea
Slatkovodne, ugavnom planktonske, ima i sesilnih Sferična simetrija telaDuge aksopodije sa potpornim fibrilamaŽrtve se parališu u dodiru sa aksopodijama
dve Actinophrys sp. jedu dijatomeju
Citoplazma jasno diferencirana na ekto i endoplazmubespolno binarnom deobom, pupljenjem šizogonijomAutogamija samo kod rodova Actinosphaerium i Actinophrys
ph.subph.cl.
SarcomastigophoraSarcodinaHeliozoea
Kontraktilne vakuole
Aksopodije
ACTINOSPHAERIUM SP.
Kontraktilne vakuoleJedro
ACTINOPHRYS SP.ph.subph.cl.
SarcomastigophoraSarcodinaHeliozoea
podfilum Mastigophora
• Kretanje: pretežno slobodnoživeće u vodi, ima sesilnih, kolonijalnih• Poseduju bič=flagelum (1,2,4 ili više) koji polazi od bazalnog tela
Bičevi: a. prostib. složeni:
» sa bočnim ili vršnim nastavcima – mastigonemama » modifikovani u spiralno uvijene haptoneme kojima se
pričvršćuju za podlogu
• Kretanje se obavlja spiralnim kretanjem biča, izvode se undulentni pokreti
• Kontraktilna vakuola – osmoregulatorna i ekskretorna funkcija• Očna mrlja – stigma – prisutna kod nekih vrsta – funkcija:
receptorna organela za registrovanje svetlosni draži
Razmnožavanje: bespolno (uzdužnom ili poprečnom deobom) i polno (Phytomastigophora)
• Životni ciklus: prost, moguće palmela stanje nepokretnosti
Ishrana: • holofitski - fotosinteza (koje imaju hloroplasti), • holozojski - ameboidno u udubljenju na prednjem
delu tela (i imaju hranljive vakuole), • saprozojski
podfilum Mastigophora (Flagellata)
cl. Phytomastigophorea cl. ZoomastigophoreaOrdo:
Chrysomonadida, Cryptomonadida,
Dinoflagellida, Euglenoidea, Volvocida,...
Ordo:Diplomonadida, Kinetoplastida,
Choanoflagellida, Trichomonadida,
Hypermastigida, ...
Euglena viridis
Tripanosoma gambiense
Tripanosoma brucei
Phacus sp.
Klasa Phytomastigophora Red Euglenoidea• 1 ili 2 biča• Ishrana: holofitski – fotosinteza – u odsustvu svetlosti – saprofitski
(amfitrofno=miksotrofno=dva načina)• Kontraktilna vakuola, bazalno telo• Stigma (očna mrlja)• Hromatofori sa hloroplastima - hlorofilom i drugim pigmentima• Rezervna hrana – zrnca paramiluma• Razmnožavanje: bespolno, uzdužnom deobom• Moguć je palmela stupanj – stanje nepokretnosti, ali se razmnožavanje i fotosinteza odvijaju
Euglena viridis – slatkovodna, indikator organski opterećene vode, cvetanjePhacus sp – živi u čistim vodama
ph.subph.cl.o.
SarcomastigophoraMastigophora - FlagellataPhytomastigophorea - PhytomastigophoraEuglenoidea
EUGLENA SP.
Citostom
Bič
Stigma
Bazalno telo
Kontraktilna vakuolaHromatofori
Jedro
PelikulaParamilumska zrna
Nemaju hloroplastaČesta pojava undulentne membrane (flagelum i pelikula)Veliki broj parazitskih vrsta (ima i slobodnoživećih i kolonoijalnih)
Podred TrypanosomatinaParaziti biljaka, praživotinja, beskičmenjaka, kičmenjaka i čovekaRazmnožavanje: bespolono, uzdužna ili multipla deobaSloženi životni ciklus tokom koga se menjaju morfološki i menjaju domaćine
Značajna karakteristika POLIMORFNOST:Svaki rod se javlja u dva ili više oblika: LEISCHMANIA, LEPTOMONAS, CRITHIDIA, TRYPANOSOMA
Klasa ZoomastigophoraRed Kinetoplastida (Protomandina)
TRYPANOSOMA – elementi za kretanje polaze od zadnjeg dela tela, odakle polazi bič i obrazuje dugu undulentnu membranuLEISCHMANIA – okruglast, bez biča, sa bazalnim telomCRITHIDIA – elementi za kretanje su blizu centra organizma pored jedra, bič polazi odatle, spaja se sa pelikulom i obrazuje kratku undulentnu membranu, ka prednjem delu telaLEPTOMONAS – izdužen sa kratkim bičem, polazi sa prednjeg dela gde je i bazalno telo
Rod: LEISCHMANIA
Obuhvata samo one forme koje imaju leischmania i leptomonas stupnjeveU insektima – leptomonasU kičmenjacima – leischmania – kao intracelularni paraziti vrste: Leischmania donovani, Leischmania tropica
Rod: TRYPANOSOMA
Krvni paraziti kičmenjaka. Prenose ih muve (Glossina) koje sišu krv. Patogene samo za čoveka i domaće životinje u tropskom regionu.
Trypanosoma gambiense – uzrokuju bolest spavanja kod ljudi, stalan domaćin – antilope (otporne), prelazni domaćin čovek (neotporan). Prenosilac Muva ce-ce Glossina palpalis
Trypanosoma rhodensiense - uzrokuju bolest spavanja kod ljudi, prenosilac muvaTrypanosoma brucei – uzrokuje bolest nagana kod goveda u j. Africi, prenosilac muvaTrypanosoma lewisii – živi u pacovu, prenosilac buve
oblik (morfa)
vrsta
leišmanija leptomonas kritidija tripanozoma
Leptomonas sp. crevni epitelinsekatai drugihbeskičmenjaka
šupljina crevainsekatai drugihbeskičmenjaka
Leishmania sp. retikuloendotelčoveka ikičmenjaka
crevo insekatai drugihbeskičmenjaka
Trypanosoma sp. crevobeskičmenjaka
crevobeskičmenjaka
crevobeskičmenjaka
krvkičmenjaka
vrste i bolesti koje izazivajuvrsta naziv bolesti domaćin prenosilac simptomi
bolestirasprostra-
njenje
Leishmaniatropica
orijentalnabolest
čovek insekti otvorenerane na licurukama inogama
Afrika, Azija,južnaEvropa
Leishmaniadonovani
kala azar(crna bolest)
čovek, pas imačka
kod nas dvokrilacPhlebotomuslongicuspis(papatač)
anemija,mršavljenjepatološkepromene naslezini, jetri,koštanoj srži
skoro ceo svet
Trypanosomalewisii
pacov buva
Trypanosomagambiense
bolestspavanja
čovek i nekimajmuni(za ovce igoveda,…nije patogena)
muvaGlossinapalpalis,Glossinamorsitans,…
groznica,povećanjelimfnih žl.,duševnaporemećenostkoma i smrt
tropskaAfrika
Trypanosomarhodesiense
bolest spavanja
čovek muvaGlossinamorsitans
smrt nastupa pre simptoma
tropskaAfrika
Trypanosomabrucei
nagana kod svihsisara semčoveka (divlježivotinje neobolevaju)
muvaGlossinamorsitans
smrtnastupa za15 dana do3 mesecakod domaćeživotinje
tropskaAfrika
Trypanosomaevansi
sura konj, magarac,kamila,goveda
obadi Azija
Trypanosomaequiperdium
durina konj i magarac
prenosi se parenjem
polni i nervni s. 1945. uVojvodini
TRYPANOSOMA SP.
ph.subph.cl.o.subo.
SarcomastigophoraMastigophora - FlagellataZoomastigophorea - ZoomastigophoraKinetoplastidaTrypanosomatina
Bazalno telo
Jedro Bič
Undulentna membranatalasasta
Kinetoplast