PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOKVIČIĆIProstorni plan uređenja općine Lokvičići _____ Urbos doo Split 4 Sadržaj: I. Izvod iz sudskog registra tvrtke URBOS doo Split II. Suglasnost

Broj elaborata 390/05

OPĆINA LOKVIČIĆI

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOKVIČIĆI

_________________________________________________________________________________________________ URBOS doo Split Biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša Split / Lokvičići, veljača, 2007. godine

Prostorni plan uređenja općine Lokvičići

_______________________________________________________________________Urbos doo Split

2

OPĆINA LOKVIČIĆI

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

OPĆINE LOKVIČIĆI

Potvrđujem da je ovaj elaborat sastavni dio Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Lokvičići „Službeni glasnik općine Lokvičići“ Br. 02/07, od 15.02.2007, ispravak br.3/07. Klasa: 021-04/01/06-9 Ur.broj: 2129/08-01/06-01 Općinsko vijeće Općine Lokvičić

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Petar Kavelj

Split / Lokvičić, veljača, 2007. godine


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

3

Naručitelj: OPĆINA LOKVIČIĆ

Naziv elaborata:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE

LOKVIČIĆI

Izvršitelj: URBOS doo Split Biro za prostorno planiranje,. urbanizam i zaštitu okoliša Direktor: Gordana Radman, dipl.inž.arh. Koordinator plana: mr.sc. Zoran Radman, koordinator izrade Radni tim: Gordana Radman, dipl.inž.arh. Maja Madiraca, dipl.oec. mr.sc. Zoran Radman, prof.pol. Ivana Bubić, dipl.oec. Katarina Puljić, dipl. inž.arh. Larisa Bačić, dipl.inž.građ. Hrvoje Bota, dipl.inž.arh. Seka Roje, arh.teh. Suradnja: Hrvatske šume Hrvatske vode Hrvatske ceste HEP Split / Lokvičić, veljača, 2007. godine


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

4

Sadržaj: I. Izvod iz sudskog registra tvrtke URBOS doo Split II. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva III. Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu za odgovornu osobu u

pravnoj osobi (Gordana Radman, dipl.ing.arh.) IV. Suglasnosti i mišljenja na konačni prijedlog PPUO Lokvičić prema Zakonu o prostornom uređenju

(„Narodne novine“, br: 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i drugim posebnim Zakonima. Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Lokvičić („Službeni glasnik općine Lokvičić“ br. 02/07 od 15.02.2007). sa ODREDBAMA ZA PROVOĐENJE A/ Tekstualni dio I. OBRAZLOŽENJE 6 1. POLAZIŠTA 6 1.1 OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 7 1.2. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG

UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA 19

1.3. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE 24

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE I UREĐENJA NASELJA 25 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 27 3.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA 27 3.1.1. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA 29 3.1.2. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 32 3.2. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 33 3.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 36 3.4. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 60 3.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ I

ZBRINJAVANJE OTPADA 64 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 2.1.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU 2.1.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.2.1 UVJETI ZA GRADNJU STAMBENIH GRAĐEVINA 2.3. PODRUČJA IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA 2.3.1. GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI 2.3.2. VIDIKOVCI 2.3.3. GROBLJA 2.3.4. OSTALE GRAĐEVINE


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

5

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.1. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM

PODRUČJU NASELJA 3.2. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U IZDVOJENIM ZONAMA 3.3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI IZVAN GRAĐEVINSKOG

PODRUČJA 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I

DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. PROMET 5.1.1. CESTOVNI PROMET 5.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET 5.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 5.3. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV 5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 5.4.1. VODOOPSKRBA 5.4.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-

POVIJESNIH CJELINA 6.1. OPĆA NAČELA ZAŠTITE 6.2. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 6.3. GRADITELJSKA BAŠTINA 7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1 PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 9.2 OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 9.3 REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ

NAMJENI

B/ Grafički dio: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije 1:100000 1a. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije 1:10000 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA Izvod iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije 1:10000 3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA Područja posebnih uvjeta i ograničenja korištenja prostora 1:25000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1:5000


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

6

I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA Polazišta za izradu Prostornog plana uređenja općine Lokvičići (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) čine: skupina propisa koji reguliraju oblast prostornog planiranja i uređenja prostora, ustroj jedinica lokalne samouprave1, odrednice prostornih planova širih područja (Prostorni plan Županije, Strategija prostornog uređenja RH i Program prostornog uređenja RH), specifičnost i osobitost prostora, uključujući gospodarske i demografske odlike, prirodnu osnovu i dr. Osnovni dokumenti na razini Države s kojima je usklađen prostorni plan su Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske2, Program prostornog uređenja3 i Prostorni plan županije Splitsko-dalmatinske. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su polazišta, ciljevi prostornog uređenja, osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvoja, prostorno razvojna i planska usmjerenja dugoročnog razvoja cjelokupnog hrvatskog državnog teritorija s posebnim osvrtom na usklađenje prostornog razvitka između njegovih pojedinih dijelova. Programom prostornog uređenja pobliže su određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. Programom su određene i osnove za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture na osnovi projekcije do 2015. godine s prioritetima do 2005. godine te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša. Strategija i program čine jedinstveni dokument prostornog uređenja i polazište za izradu županijskih planova. Prostornim planom Županije razrađuju se ciljevi, smjernice i mjere prostornog razvoja iz strategije i Programa prostornog, te istim treba odrediti veće cjeline zajedničkih obilježja, uvjete za planiranje užih jedinica, te prostorne elemente, smjernice i kriterije za:

• smještaj djelatnosti s gledišta značajki pojedinačne djelatnosti i specifičnosti prostora u odnosu na tehnološke procese, veličinu i kapacitete, položaj u naselju ili izvan naselja, prirodne i razvojne karakteristike prostora, odnosno naselja,

• racionalno korištenje prostora te oblikovanje i dimenzioniranje naselja (građevinskih

područja) u odnosu na razvojna obilježja, demografsku situaciju (porast – pad broja stanovnika), funkcije i tip naselja, prirodna razvojna obilježja prostora i druge relevantne aspekte uređenja i izgradnje naselja,

• utvrđivanje prirodne i funkcionalne cjelovitosti gospodarskih, infrastrukturnih i

prirodnih sustava te prostora i sustava od interesa za obranu,

• donošenje planova niže razine na temelju stvarnih potreba i specifičnih problema te za one aspekte i sastavnice koje se ne mogu odrediti dovoljno jasno u prostornim planovima županija.

Prostornim se planom općine usklađuju i osiguravaju interesi koji proizlaze iz ustroja lokalne samouprave i uprave, među kojima su najznačajniji:

1 Zakon o područjima županija, gradova i općina (Narodne novine, br.10/97) 2 Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 27.06.1997.g. 3 Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 07.05.1999.g. (Narodne novine, br:50/99)


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

7

• ravnomjerni gospodarski i društveni razvitak • usklađivanje interesa i stajališta općina i gradova s interesima Županije i Države • uvjeti za uređenje i zaštitu prostora • sustav središnjih naselja • mreža objekata društvenih djelatnosti • određivanje uvjeta i osiguravanje prostora za prometnu i drugu infrastrukturu i dr.

Prostorni plan polazi od temeljnih postavki:

• racionalnog korištenja prostora • poštivanje prirodnih i antropogenih karakteristika prostora • zaštite prostora i okoliša • podizanje kvalitete življenja na prostoru županije • interdisciplinarnog sagledavanja i rješavanja problema

1.1 OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU Položaj općine Lokvičići, bivše općine Imotski zauzima zapadni dio Zabiokovskog kraja od grebena Biokova do granice sa Republikom Bosnom i Hercegovinom, tj. sjeverozapadno rubno i granično područje Splitsko-dalmatinske županije. Teritorijalnom reorganizacijom tog područja formirano je osam (8) novih općina i grad Imotski. Jedna, i to zadnja od novoformiranih općina je i općina Lokvičići, koja se nalazi na zapadnom dijelu bivše općine Imotski, prostirući se u smjeru sjeverozapad-jugoistok kao i cijela bivša općina. Graniči sa susjednim općinama Lovreć, Podbablje i Proložac. Sastoji se od dva naselja; Dolića draga i Lokvičići Općina Lokvičići ima površinu od 28,55 km², što čini 0,63% teritorija Splitsko-dalmatinske županije. Gustoća naseljenosti 2001.godine iznosi 36,32 stanovnika/km² i niža je od gustoće naseljenosti 1991. godine kada je iznosila 49,39 st./km². Prostor općine spada u slabije naseljena područja, popis u travnju 2001. godine ustanovio je na području općine Lokvičići 1037 stalnih stanovnika, što čini 0,22% stanovnika županije.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

8

Slika 1. Položaj općine Lokvičići

Tablica 1. Stanovništvo, stanovi, domaćinstva i gustoće naseljenosti

stanovnici

broj

NASELJE

površina km2

1991. godine

2001. godine

broj stanova 2001. g.

broj domaćinstava 2001. godine

gustoća naseljenosti 2001. god. st./km2

1. Dolića Draga 14,57 637 455 178 130 15,94 2. Lokvičići 13,98 773 582 233 177 20,39 Ukupno 28,55 1410 1037 411 307 36,32 Slika 2. Kretanje stanovnika općine Lokvičići

0

500

1000

1500

2000

1981. 1991. 2001.

popisne godine

broj

sta

novn

ika

Prostor općine je izrazito emigracijsko područje i nakon 1971 godine bilježi stalan pad broja stanovnika. U odnosu na 1981. godinu zabilježen je pad stanovnika od 43%. U posljednjem desetogodišnjem razdoblju broj stanovnika se smanjio za 26%. Procesom emigracije


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

9

obuhvaćeno je uglavnom mlađe, radno aktivno stanovništvo, što pak nadalje znatno utječe na razinu nataliteta i fertiliteta. Jedna od najznačajnijih pokazatelja strukture stanovništva je dobna struktura stanovništva Tablica 2. Dobna struktura općine Lokvičići UKUPNO 0-19 20-59 više od 60 Općina Lokvičići 1037 246 524 261 postotak 100 23,7 50,53 25,2 Slika 3. Dobna struktura općine Lokvičići

0-19

20-59

više od 60

Koeficijent starosti pokazuje udio (%) osoba starijih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu, kada taj udio prelazi 12% smatra se da je područje počelo stariti. U općini Lokvičići taj indeks iznosi 25,2. Indeks starosti pokazuje broj starih 60 i više godina prema broju mladih stanovnika manje od 20 godina; P (60+) Xs = ————— x 100 P (0-20) Kritična vrijednost indexa starenja je 40, za općinu Lokvičići taj indeks iznosi 106, dakle može se ustvrditi da je promatrano područje demografski poprilično staro. Ekonomsko stanje stanovništva Tablica 3. Stanovništvo prema izvorima sredstava za život PRIMANJA

uk. b

r. st

anov

nik

prih

odi o

d ra

da

prih

odi o

d ra

da i

osta

lisa

mo

miro

vina

miro

vina

i os

tali

ihdi

soci

jaln

a na

knad

a

prih

od o

d im

ovin

e

Pov

rem

ena

potp

ora

drug

ihos

tali

prih

odi

bez

prih

oda

nepo

znat

o

Broj 1037 229 17 210 - 26 - 1 6 528 20 Postotak 100 22,08 1,64 20,25 - 2,51 - 0,1 0,58 50,92 1,93


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

10

Tablica 4. Stanovništvo prema aktivnosti ukupno

stanovništvo aktivno stanovništvo

obavlja zanimanje

osobe s osobnim prihodom

uzdržavano stanovništvo

Broj 1037 362 226 246 429 Postotak 100 34,9 21,8 23,7 41,4 Radni kontingent predstavlja samo demografski okvir radnih resursa društva. Budući da među njima postoje osobe koje nisu sposobne ili se ni pod kojim uvjetima neće uključiti na tržište rada, potencijalni radni resursi gospodarstva su nešto manja skupina, a samo osobe koje su se aktivno uključile na tržište rada predstavljaju stvarnu ponudu rada. Radni kontingent zahvaćen je procesom starenja, no njegovo daljnje povećanje u razdoblju do 2015. godine osigurava očuvanje njegova udjela u ukupnom stanovništvu i zadovoljavajući okvir radnih resursa gospodarstva. Stope aktivnosti u neposrednoj su vezi s uvjetima na tržištu rada, odnosno gospodarstvenim kretanjima. U godinama naglog pada gospodarskih trendova i zaposlenosti od 1991. godine stope aktivnosti se smanjuju, a njihovo postepeno povećanje već je vidljivo zbog svojevrsnog preokreta gospodarskih trendova. Na području općine evidentirano je 226 zaposlenih, što je povećanje u odnosu na 1991. godinu, kada je taj broj iznosio 150, od čak 50,7%. Tablica 5. Stanovništvo staro 15 i više godina po završenoj školskoj spremi Ukupno bez

škole nezavršena i završena osnovna škola

srednja škola visoka i viša

Broj 833 69 431 296 24 Postotak 100 8,3 51,7 35,5 2,9 Obrazovna struktura stanovništva je veoma nepovoljna i znatno ispod prosječne razine RH. Najveći udio u obrazovnoj strukturi zauzima kategorija nezavršene i završene osnovne škole, a kategorije stanovništva koje su završile više i visoko školsko obrazovanje zauzimaju udio od 2,9%.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

11

Domaćinstva Shodno opadanju broja stanovnika, zabilježen je i stalan pad domaćinstava. Prosjek u 2001. godini je iznosio 3,4 osobe po kućanstvu, za razliku od 1971. godine kada je taj odnos iznosio 5,1. Stanovanje Tablica 6. Stanovi na području općine Lokvičići

stanovi za stalno stanovanje stanovi koji se koriste povremeno

Ukupno

ukupno nastanjeni privremeno nenastanjeni

napušteni stanovi za odmor

u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi

Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost

Broj 411 407 279 98 30 2 2 -m² 27.405 27.235 19.543 5.958 1.734 90 80 - Na području općine Lokvičići danas ima 411 stanova, od kojih je nastanjeno 279. Uspoređujući podatke sa 1991. godinom bilježimo smanjenje stambenog fonda od 10%. Odnos stanova i stanovnika je danas u omjeru 2,5 stanovnika na jedan stan. Osnovna obilježja stanovnika danas: • depopulacija, odnosno negativna demografska kretanja. Apsolutni pad broja stanovnika,

a pogotovo radno aktivnog stanovništva, može značiti da će se priželjkivana obnova gospodarskih aktivnosti jednostavno sresti s nedostatkom radne snage.

• loša starosna struktura, visoko učešće starijih stanovnika, s izrazitim manjkom mladih i najmlađih dobnih skupina, ne samo da predstavlja ograničenje u razvoju gospodarskih aktivnosti, već predstavlja i dodatno opterećenje za socijalnu i komunalnu infrastrukturu.

• nedostatak kvalitetnih kadrova, jedan od temeljnih ograničenja za reaktiviranje gospodarskih i drugih razvojnih resursa kao i nedostatak kadrova koji bi posjedovali potrebna upravljačka i druga stručna znanja i vještine.

Može se zaključiti da bi demografsko stanje ipak moglo biti ograničavajući faktor daljnjeg razvitka općine Lokvičići.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

12

Prirodni uvjeti Cijelo područje općine ima sve elemente kraškog reljefa koji karakteriziraju vapnenački grebeni sa kraškim uvalama, jezerima, zaravnima i jamama. U skladu sa sastavom terena su i seizmičke prilike. Naime, cijelo područje bivše općine Imotski, pa tako i općine Lokvičići pripadaju IX. Zoni MCS, što znači da svi budući građevinski zahvati moraju uvažiti tu seizmičku osobitost. Slika 4. Područje bivše općine Imotski

Tijekom zimskih mjeseci i početkom proljeća sva vrela iz Studenaca i Ričica povećavaju svoj kapacitet, te zajedno s kišnicom donose goleme količine vode koju ulijevaju u zapadni dio Imotskog polja povećavajući površinu Prološkog jezera. Jezero se razlije u Blato te poplavi 3-4 km2 površine. Dubina Blata je 1-6 metara izuzev Prološkog jezera kojem je dubina oko 35 metara. Prološkom jezeru južni rub je potpuno nestao, stopio se s Blatom. Kada Blato poplavi, brežuljak u Imotskom polju postaje otok na kojem su se 1493. godine franjevci krili od Turaka te se od tada otočić/brežuljak naziva Manastir. Na području općine Lokvičići nalazi se Prološko blato koje je zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji značajnog krajobraza.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

13

Slika 5. Manastir

Galipovac je jedno od tri jezera u općini Lokvičići, te je zajedno s Mamića (Lokvičičko jezero) i Knezovića jezerom relativno nepoznato i neistraženo. Nalaze se nasuprot Prološkom jezeru. Najpoznatije i najveće među ovim jezerima je jezero Galipovac koje se smjestilo uz najsjeverniju točku Imotskog polja. Stijene su mu izuzetno strme, tako da se do vode nešto lakše može pristupiti samo najnižom točkom sedla koja je uz samo polje. Dimenzije jezera su 170 * 115 metara, a dubina je veća od 60 metara i zna varirati i desetak metara, ovisno o godišnjem dobu i prilivu vode. Dno jezera je muljevito, a sama voda relativno bistra, osim u vrijeme povećanog dotoka. Slika 6. Jezero Galipovac

Samo malo jugozapadno od Galipovca nalazi se Knezovića jezero, ponikva izuzetno strma i nepristupačna s bilo koje strane, te se po nepristupačnosti, ali i sličnosti može mjeriti s Crvenim jezerom, premda je Knezovića osjetno manje. Dubina vode je četrdesetak metara, a sama voda je izuzetno bistra.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

14

Slika 7. Knezovića Jezero

Lokvičićko (Mamića) jezero posljednje je u tom nizu, također na rubu Imotskog polja. Nešto je pristupačnije, pa ljeti u njemu ima i kupača, a u ostatku godine i ribiča, koji pokušavaju uhvatiti pokoji primjerak šarana koji tu obitava. Voda je bistra, ovisno o doba godine i mjestu mjerenja duboka je 30 – 45 metara, a samo dno je kombinacija mulja i velikih kamenja. Slika 8. Lokvičićko jezero

Sva tri jezera graniče s Imotskim poljem ili Blatom, a sudeći po konfiguraciji ovog krškog terena s velikom vjerojatnošću se može tvrditi da su podzemnim tijekovima i povezani. Premda voda u ova tri jezera oscilira i desetak metara, nikada ne presuši što pretpostavlja da imaju siguran dotok vode. Ni sama okolica jezera ne oskudijeva zanimljivostima, sva četiri jezera i Blato isprepleteni su s vrtačama, suhim jezerima i brežuljcima po kojima su rasuti vrtovi, kaskadni vinogradi, gradine i mnoga arheološka nalazišta. Klima Područje Imotske krajine ima izmijenjenu sredozemnu klimu. To je u stvari klimatski tip karakterističan za dalmatinsku Zagoru i druge prostore koji se nalaze u neposrednom zaleđu Jadranskog primorja do kojih djelomično dopiru sredozemni utjecaji. Osnovne značajke izmijenjene sredozemne klime su: niže temperature nego u susjednom primorju, veće temperaturne amplitude, sredozemni padalinski režim sa suhim ljetima i izrazito vlažnom zimskom polovicom godine (jesen-zima), pojave prevladavajućih lokalnih vjetrova kao u primorju (bura, jugo) i nešto manje izražena pojava periodičnih vjetrova u toku


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

15

ljeta kao pandan maestralu i burinu u primorju, zdolac danju i zgorac noću. Sredozemni utjecaji na imotsko područje dolaze sa jugoistoka dolinama Neretve, Trebižata i Tihaljine i oni su ovdje, zbog otvorenosti reljefa prema jugoistoku, izrazitiji nego u ostalim dijelovima imotske krajine i nekim susjednim područjima (Vrgorac, Sinj). U zapadnom dijelu Područja Imotske krajine sredozemni utjecaji dolaze preko Dubaca i dolinom Cetine od Omiša. Srednje temperature zraka za bivšu općinu Imotski u °C; mjerna postaja Imotski Siječanj …………………… 4,2 °CSrpanj ………………….…. 263,3 °CSrednja godišnja ……….…. 13,6 °CSrednja godišnja temperaturna amplituda ... 19,4 °C Srednje količine padalina po godišnjim dobima u mm Ljeto ………………………….. 168Jesen ………………………….. 421Zima ………………………….. 422Proljeće ………………………. 299Srednja godišnja količina …….. 1310 Prevladavajući vjetrovi na području Imotske krajine su jugo i bura. Učestalost juga u toku godine iznosi 25,9%, a učestalost bure je oko 21,8%, ako se ovome doda udio tišina koji iznosi 12,7%, onda na sve ostale vjetrove otpada 39,6% učestalosti. Bura je relativno suh i hladan vjetar, najčešće puše u toku zime i proljeća, a donosi vedro, suho i hladno vrijeme. Jugo je topao i vlažan vjetar koji se najčešće javlja u toku jeseni, zime i proljeća, zbog čega je i najučestaliji od svih vjetrova. Donosi toplo i vlažno vrijeme s kišom. Uz buru i jugo zastupljeni su još i drugi lokalni vjetrovi koji pušu iz raznih pravaca kao: tramontana; dosta jak sjeverni vjetar, najčešće se javlja zimi, levanat; relativno hladan istočni vjetar, najčešći je krajem jeseni, u toku zime i krajem proljeća, a obično donosi kišu a snijeg zimi. Područje općine karakteriziraju dvije hidrološki različite cjeline. Padinski dio je bezvodno područje, gdje nema značajnih izvorišta, površinskih voda i gdje padaline uslijed tla od poroznog vapnenca, poniru. Nasuprot tome, okopoljski dio obiluje vodama sa nizom stalnih i povremenih izvora i estavela, čije vode protiču kroz polje do vodotoka rijeke Vrljike ili poniru. Šumske površine nemaju većeg gospodarskog značaja. Uglavnom su zastupljene degradirane i niske očuvane šume (oko 80%), dok tzv. šume visoke jele, bora i hrasta (duba) imaju nisku postotnu zastupljenost od oko 20% i spadaju u kategoriju zaštitnih šuma. Geološke naslage aluvijalnih nanosa formirale su plodna tla u zaravnima Imotskog polja i ka njemu spuštajućih bočnih dolina. Od ukupnih obradivih površina na obrađene oranice otpada oko 83%, vinograda 12%, a voćnjaka samo 0,3%. Zamjetne su tendencije u izmjeni strukture korištenja obradivih površina, sa do sada najviše zastupljenih žitarica i krmnog bilja, na veći uzgoj vinove loze i povrtlarskih kultura. Od mineralnih sirovina najrasprostranjeniji je vapnenac koji se na području općine nigdje organizirano ne vadi.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

16

Povijesni pregled Prostor Imotske krajine naseljen je od prapovijesti. Imotsku su krajinu naseljavali Delmati pa je na području Imotske krajine pronađeno mnogo predmeta koji potječu iz ilirskog doba. Najvažnije mjesto na području Imotske krajine za vrijeme rimske vlasti bilo je Novae (Runovići). Cijelo područje premreženo je nizom putova i cesta od kojih je glavna ispresijecala imotsku krajinu u pravcu sjeverozapad – jugoistok te preko Ciste i Lovreća prolazila kroz Lokvičiće dalje prema Runovićima u Hercegovinu. Uz rimske ceste su ugrađivani miljokazi od kojih je jedan pronađen na Berinovcu. Dio povjesničara traži rimsko mjesto Bilubium na prostoru današnjeg Berinovca gdje je pronađena kamena ploča u spomen gradnje ceste te novac više rimskih careva, dok drugi smatraju da se nalazi sjeverozapadno od izvora rijeke Vrljike. Početak 7. stoljeća obilježen je upadom Avara koji su poharali Salonu, a i područje Imotske krajine (Novae). Doseljenjem Hrvata imotsko se područje organizira kao jedna od 11 župa koje spominje bizantski car Konstatin Porfirogenet. Na prostoru Lokvičića sačuvani su srednjovjekovni stećci. Pod jednim stećkom na Berinovcu nađen je 1957. zlatan prsten neobične izrade koji se čuva u Arheološkom muzeju u Splitu. Nakon turskog osvajanja Bosne, a osobito nakon pada Hercegovine, pojačava turski pritisak na prostor Imotske krajine. Padom Imotskog 1493. godine, cijela krajina dolazi pod tursku vlast koja je trajala 224 godine. Tijekom 16. i 17. stoljeća dio stanovnika se iseljava u priobalje, osobito u napuštena sela Makarskog primorja. Odmah nakon turskog osvajanja, na imotsko područje naseljavaju se turski upravitelji, vojnici, zaslužni Turci i njihove obitelji. Osnivanjem Bosanskog pašaluka 1583. imotsko područje dolazi pod njegovu jurisdikciju kao dio hercegovačkog sanđakata. Cijelo područje pogođeno je pljačkama, zarobljavanjima i preseljavanjima stanovništva za vrijeme tursko – mletačkih ratova i tursko – austrijskih ratova. Tijekom Bečkog rata (1683 – 1699) jedan dio Imotske krajine (Proložac, Vinjani, Runovići, Zagvozd, Župa) tražio je zaštitu Mlečana, no oni su ih Karlovačkim mirom 1699. vratili Turcima. 1715. započinje Morejski rat između Venecije i Turske u koji se 1716. uključila i Austrija. Ratna previranja i opasnosti prisilili su franjevce iz samostana s otočića na Blatu na bijeg u Omiš. S njima je pobjegao i veći dio katolika iz okolnih sela, uključujući i Lokvičiće. Uz pomoć lokalnog stanovništva, imotsku tvrđavu napala je mletačka vojska u namjeri da oslobodi cijelu krajinu. Turci su se predali i napustili Imotski 2. kolovoza 1717. Novoosvojena područja koja su Mlečani nazvali "Aquisti nuovissimi" obuhvaćala su Dalmaciju do granice Imotski - Vrgorac – Metković, a nove granice priznate su Požarevačim mirom 1718. Već u prvim desetljećima poslije odlaska Turaka, glagoljaši iz Zagvozda proširili su svoje područje djelovanja na pet sela smještenih istočno i sjeverno od Zagvozda: Župu, Rašćane, Krstatice, Imotska Poljica i Lokvičiće. Ta su se sela odvojila od prostranih franjevačkih župa i dobila svako svoju župu. Imotska krajina bila je pod Mlečanima do pada Mletačke republike 1797. godine kada započinje Prva austrijska uprava koja je trajala do 1806. Francuska vladavina obilježena je cestogradnjom po cijeloj Dalmaciji, a izgrađena je i važna prometnica kroz Imotsku krajinu. Slijedi Druga austrijska uprava Dalmacijom koja je trajala do propasti Austro – ugarske monarhije. Građevna djelatnost tijekom austrijskog doba ograničena je na izgradnju župskih kuća i crkava, a rjeđe na druge građevine. Pomoć države dolazi iz vjerske zaklade koju je Austrija ustanovila dohocima iz oduzetih crkvenih i samostanskih imanja u 18. stoljeću. Godine 1894. oglašena je dražba za izgradnju župne crkve u Lokvičićima; za nju je vlada izdvojila 6000 forinti, a selo u naturi iznos od 2497 forinti. Krajem 19. stoljeća vršeni su popravci i na župnoj crkvi koji su obuhvatili samo najnužnije intervencije. 1898. poglavarstvo u Imotskom dobilo je zadatak za određivanjem najpogodnijeg mjesta za gradnju nove crkve, a iduće godine poslani su u ministarstvu nacrti i zahtjev za izdavanjem dozvole, no do realizacije nije došlo. 1912. Č. Iveković napravio je nove nacrte, no ni ovaj projekt nije izveden. Radovi su započeli tek 1930. i dovršeni iduće godine, no postojeća se crkva u mnogome razlikuje od Ivekovićeva nacrta. Loša poštanska povezanost sporo se rješavala tijekom 19. stoljeća. Tek 1905. otvoren je poštanski ured u Krivololu kojem su pripali i


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

17

Lokvičići. Prosvjetne su se prilike postupno, ali također sporo popravljale tijekom austrijske uprave. 1884. raspisuje se natječaj za učitelje u novootvorenim školama nekoliko sela Imotske krajine uključujući i Lokvičiće. Natječaji su se stalno ponavljali, ali slabo popunjavali jer su se stranici teško snalazili na ovom području, a domaćih učitelja je bilo malo. U Lokvičićima je prema službenim dokumentima otvorena dvorazredna škola, no radio je samo jedan učitelj koji se nije želio vratiti jer Lokvičiće smatra "Sibirijom". Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije u Lokvičićima je došlo do pobune mještana protiv "redovine" čemu je jedan od najvažnijih razloga bilo kruto shvaćanje ranijih nagodbi između seljaka i župnika što je korišteno i u političke svrhe. Sukob u Lokvičićima došao je dio krajnjih granica pa je dio sela privremeno napustio rimokatoličku vjeru i prešao na starokatoličku te je prva starokatolička misa održana u zaseoku Medvidovići u kolovozu 1931. Gospodarstvo

Gospodarstvo je sve do sedamdesetih godina ovoga stoljeća bilo uglavnom ograničeno na poljodjelstvo i stočarstvo. Od žitarica se najviše uzgaja pšenica, kukuruz i povrtlarske kulture, a sve do šezdesetih godina ovoga stoljeća sadio se i duhan. Uzgajaju se i različite voćke (trešnja, višnja, jabuka, šljiva, kruška). Uz poljodjelstvo bilo je dobro zastupljeno i stočarstvo (goveda, konji, ovce i koze) koje je danas svedeno na minimum.

Tablica 7. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama

Općina Vinogradi i Voćnjaci

Maslinici Livade Pašnjaci Ostalo obradivo zemljište

Lokvičići 46 - 0,15 1408 413

Tablica 8. Poljoprivredne površine po naseljima (u ha)

Ukupno poljoprivredno zemljište r.br naselje

Površina (ha) Učešće vrijednih polja (%)

Učešće ostalog obradivog

zemljišta (%)

Učešće u građ. području (%)

1. Lokvičići 788,50 10 80 10 2. Dolića Draga 1078,65 5 85 10 Ocjena infrastrukture Promet Razvitak općinskog područja je ovisan i dobrim dijelom će se temeljiti na prometnoj povezanosti sa ostalim dijelovima bivše općine Imotski, države i susjednom Republikom Bosnom i Hercegovinom. Područjem prolazi državna cesta D60: Brnaze (D1)-Cista Provo-Imotski-GP Vinjani Gornji, te dvije županijske ceste: Ž6174: Dolića Draga-Ž6157, duljine 3,86 km, i Ž 6177: Lokvičić-Kljenovac D60, duljine 2,50 km. Energetski sustav


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

18

Područjem općine prolazi DV 400 kv. Cijelo područje bivše općine Imotski najvećim svojim dijelom opskrbljeno je električnom energijom iz TS 110/35 kV Imotski izgrađene 1981 godine, instalirane snage transformacije 1x20 MVA. Jedan manji dio preuzima se iz TS Kraljevac (110/35 kV) sa kojom je TS Imotski povezana dalekovodom 110 kV Izgrađenim 1952. godine, a koji je dio 110 kV mreže elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske. Ukupna dužina trase je cca 31 km, isto tako područje općine Lokvičići (i cijele bivše općine Imotski) je 110 kV-im dalekovodom preko Gruda «uvezan» u elektroenergetski sustav RBIH (Herceg Bosne). I ta mreža je izgrađena 1952. godine, a dužina joj je cca 14 km. Dijelom općine (jugoistočni dio) prolazi 220 kV-tni dalekovod na relaciji Mostar (RBiH)-Zakučac. Trenutno stanje ab stupova oba dalekovoda od 110 kV (Imotski-Kraljevac, koji prolazi kroz općinu i Grude-Imotski) je vrlo loše i potrebno je iste zamijeniti. S obzirom da je u skladu s razvojem sustava šireg područja, dugoročno planiran prijelaz na 220 kV sustav, planira se proširenje TS Imotski sa 110/35 kV na Imotski-Plat (Dubrovnik) i Mostar – Zakučac omogućila ostvarenje planiranog znatnog poboljšanja snabdijevanja el. energijom i njene kakvoće. Vodoprivredni sustav Vodoopskrbni sustav bivše općine Imotski koristi pitku vodu iz izvorišta Opačac (rijeka Vrljika) čiji je kapacitet od 500-1300 l/s. Sa tog izvorišta, a u sklopu realizacije sustava «grupni vodovod Imotski» osigurava se opskrba najvećeg dijela naselja u bivšoj općini, pa tako i općine Lokvičići. Na prostoru općine se nalazi 6 km vodovoda koji je podsustav regionalnog vodovoda Josip Jović. Općina Lokvičići je posljednja dobila pitku vodu, i trenutno je oko 60% općine pokriveno vodovodnim cijevima, a uskoro se očekuje i početak radova na izgradnji vodovoda prema Dolića Dragi, čime bi se zaokružio kompletan vodovodni prsten u općini. Pošta i telekomunikacije Osnovu telefonske mreže Općine Lokvičići čini UPS Lokvičići sa pristupnom mrežom i svjetlovodnim kabelom kao prijenosnim medijem. Sva naselja na području općine imaju telefonske priključke u svojim domovima. Korisnički vodovi kojima su telefonski pretplatnici povezani na komutacijske čvorove položeni su uglavnom podzemno kabelima s bakrenim vodičima presjeka 0,4 mm. Javna TK mreža je infrastruktura za pružanje, pored osnovnih i ostalih TK usluga, a to su; usluge inteligentne mreže, ISDN, videokonferencija i ADSL.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

19

1.2. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG

UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA Strategija prostornog uređenja i program prostornog uređenja Strategija i program prostornog razvitka RH nemaju elemente izravne primjene, već imaju usmjeravajuću i kriterijalnu ulogu. Stoga se u daljnjem promišljanju prostornog razvoja općine Lokvičići treba polaziti od smjernica naznačenih u Strategiji. U nastavku se naznačuju pojedine smjernice iz Strategije RH. - Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su problemska područja u

koja, između ostalih, spadaju ratom zahvaćena područja (fizička, funkcionalna i ekološka obnova), područja uz državnu granicu (integracija u cjelokupan prostor Republike Hrvatske), obalna područja (propisi o uređenju i zaštiti obalnih područja mora) te područja otoka (razvoj i prometno povezivanje).

- Posebnim ciljevima prostornog razvoja naglašava se zaštita prostora i okoliša, i to primjenom suvremenih svjetskih načela zaštite i unapređenja okoliša.

- Temelj za ostvarivanje ciljeva razvoja je stroga zaštita posebno vrijednih resursa: nezagađeno tlo, rezerve pitke vode i prirodne šume.

- Intervencije na jadranskom prostoru zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite okoliša i krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju.

- U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa.

- Prioritetne zahvate u prostoru usmjeravati po načelima korištenja rezervi postojećih struktura za djelatnost i stanovanje, te usmjeravati izgradnju u zone s dovoljnim kapacitetima postojeće infrastrukture.

- Posebnu pažnju posvetiti područjima povećanog interesa za ulaganje (obala, lovna i rekreativna područja).

- U uređenju i razvoju naselja koristiti rezerve postojećih struktura (interpolacije). - Usmjeravati novu izgradnju u dijelove naselja opremljene komunalnom infrastrukturom ili

na prostore najpovoljnije za izgradnju nove infrastrukture. - Radi zaštite negrađevinskog, u pravilu poljodjelskog i šumskog zemljišta utvrditi smjernice i

kriterije za gradnju izvan građevinskih područja. - Veliki učinak na poboljšanju uvjeta života i rada može se postići malim zahvatima i

pomacima, mjerama bolje organiziranosti subjekata unutar svojih nadležnosti i unutar lokalnih zajednica. Veliki prostorni zahvati koji bitno mijenjaju značajke temeljne prostorne strukture, a poglavito odnos površina po osnovnom tipu korištenja, moraju biti sagledavani i obrađeni na način koji osigurava cjelovit i integralan plansko-razvojni pristup i kontrolu svih učinaka.

- Strategijska je odluka sustavno ne mijenjati odnos osnovnih kategorija korištenja prostora (poljodjelske, šumske, vodne, građevinske površine).

- Prioriteti razvoja u prostoru su: zaustavljanje negativnih procesa (depopulacija, zapuštanje resursa) i poticanje razvoja ruralnih prostora u cjelini i smanjivanje pritiska na gradove naročito jadranskog područja; stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva u postojećim strukturama naselja, a posebno korištenjem domicilnih resursa.

- Prioriteti zaštite okoliša su: zaštita fizičke cjelovitosti resursa, zaustavljanje daljnjeg širenja naselja (građevinskih područja) i stroga kontrola (usmjeravanje) izgradnje izvan građevinskih područja, te racionalno korištenje postojećih struktura (poglavito za djelatnosti i stanovanje); promjena načina korištenja resursa s većom pažnjom na biološku osjetljivost i raznolikost, kvaliteta voda i tla te prirodne značajke krajobraznih struktura; sanacija


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

20

kritičnih mjesta zagađenja okoliša (prioritetno odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada) i uklanjanje zastarjelih, neprofitabilnih i zagađujućih tehnologija, a naročito na obalnom području.

- Krajnje racionalno korištenje i stroga zaštita strateških resursa: biološka cjelovitost, vegetacija, čista i nezagađena tla, prirodne šume, i dr.

Korištenjem i zaštitom resursa osobito voditi računa o zaštiti vodnih resursa kao temelja uređenja i zaštite okoliša, te o orijentaciji na prirodne cikluse proizvodnje zdrave hrane, zaštitu tla, ograničavanje daljnjeg intenziviranja klasične proizvodnje, obnovu tradicionalnih i malih gospodarstava.

Prostorni plan Županije splitsko-dalmatinske Složenost prostora gdje se pojedina područja pružaju uz granicu kako na moru tako i na kopnu, zatim položaj obale i zaobalja između njih, kao i druge osobitosti, odredile su ukupni teritorij Županije kroz uža problemska područja odnosno mikroregije: • Obalno područje • Otočno područje • Zaobalno područje i • Zaobalno granično područje Teritorij Splitsko-dalmatinske županije dijeli se i na dvanaest prostornih cjelina; • Imotska krajina • Zagora Splitske konurbacije • Makarsko primorje • Otok Brač • Otok Hvar • Otoci Vis, Biševo i Svetac • Otok Šolta • Poljica • Sinjska (Cetinska) zagora • Vrlička (Cetinska) zagora • Splitska konurbacija i • Vrgoračka krajina Područje općine Lokvičići tako pripada Imotskoj krajini, zaobalne mikroregije Splitsko-dalmatinske županije. Za zaobalno područje određene su i posebne mjere razvoja: • poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske strukture radi

ublažavanja negativnog demografskog procesa • planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru provesti

uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja i razvojem prometnih sustava

• poticati razvoj veznih pravaca koji osiguravaju razvoj graničnog područja Županije i integriraju zaobalno područje sa susjednim županijama i Republikom Bosnom i Hercegovinom, i

• izgradnja Jadranske autoceste S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se sljedeće mjere razvoja: • posebno antidepopulacijsko značenje imale bi područne osnovne škole (tzv. Male

planinske škole i škole u udaljenim naseljima) kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje pograničnog i zaobalnog područja.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

21

• razvijati mrežu srednjih škola • objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u središta gradova i općina • povećati broj lokacija objekata sekundarne zdravstvene zaštite • radne zone planirati disperzirano, a posebno odrediti i sačuvati izrazito vrijedne prostore

za poljoprivredno-stočarsku djelatnost • poticati poduzetništvo • poticati poljoprivredne djelatnosti i razvitak seoskog gospodarstva i turizma, i • ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i to prioritetno na područjima gdje je sustav

neispravan i gdje je rad sustava nesiguran zbog nedovoljnih količina ili kvalitete vode. Kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće i vodotoka, prve i druge zone sanitarne zaštite.

U procjeni demografskog razvoja općine Lokvičići, uvažavajući ekonomske i demografske kriterije redistribucije u regionalnim kriterijima, te ekonomske potencijale i na njima izgrađene prognoze razvoja, procijenjeno je da će na području općine Lokvičići 2015. godine živjeti 1700 ljudi. Određena je minimalna gustoća stanovnika po hektaru 20 st/ha i korigirana minimalna gustoća stanovnika po hektaru 10 st/ha, a planirana ukupna površina naselja i turističke namjene u ha iznosi 220. - Planom su određene potrebe za vodom do 2015.g. Imotsko područje 300 l/s Utvrđena je potreba dogradnje kanalizacijske mreže na čitavom imotskom području, kako grada, tako i ostalih naselja čija odvodnja gravitira uređaju za pročišćavanje u Imotskom. To se u prvom redu odnosi na naselja u slivu izvorišta rijeke Vrljike, za koje je izrađeno idejno rješenje otpadnih voda. Ističe se potreba razvitka gospodarstva na; - izuzetno povoljnim i najvećim dijelom očuvanim prirodnim resursima (plodno tlo, voda,

povoljna klima, prirodne atraktivnosti) - bogatom graditeljskom, kulturno-povijesnom i tradicijskom naslijeđu - razini izgrađenih gospodarskih kapaciteta - očekivanju poticajnih mjera i makroekonomske politike uopće, koja će objektivno

valorizirati sva raspoložive gospodarske potencijale i doprinijeti njihovom optimalnom korištenju u ekonomskom, socijalnom i ekološkom značenju.

S obzirom da u strukturi industrije i dalje prevladava naslijeđeno stanje potrebno je provesti njeno restrukturiranje na način da se preferiraju djelatnosti koje ne zagađuju okoliš, manjih i fleksibilnih prerađivačkih kapaciteta temeljenih na raspoloživoj sirovini, koje su prvenstveno orijentirane na domaće tržište (potrebe domaćeg stanovništva i turizma), te su sposobne proizvesti proizvod čija kvaliteta zadovoljava i zahtjevna inozemna tržišta. U daljnjem razvoju poljoprivrede potrebno je uvažavati postojeću strukturu proizvodnje kao rezultat specifičnih prirodnih, ekonomskih, gospodarskih i drugih uvjeta (običaji, navike, tradicija). Njen razvitak treba oslikavati prostorna obilježja Županije, te uvažavati kompatibilnost ove djelatnosti sa turističkom djelatnošću. Kao prioritetni ciljevi razvitka turizma ističu se: obnova i potpunija valorizacija i zaštita turističkih potencijala te izgradnja novog identiteta i tržišnog repozicioniranja.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

22

Izdvojene su: • građevine od važnosti za Državu: Državna cesta:

- D60: Brnaze (D1) – Cista Provo – Imotski – GP Vinjani Gornji

Energetske građevine:

- DV 400 kV

• građevine od važnosti za Županiju: Županijska cesta:

- Ž6174: Dolića Draga – Ž6157 (3,86 km) - Ž6177: Lokvičić – Kljenovac D 60 (2,50 km)

Vodne građevine: - Vodoopskrbni sustav – grupni vodovod Imotski – CS «Opačac», 225 l/s Ostali dokumenti Prije vrednovanja prostorno planske dokumentacije za područje općine Lokvičići, potrebno je napomenuti da prostorno planska dokumentacija za bivšu općinu Imotski pretežno obuhvaća problematiku grada i naselja Imotski kao najsloženijeg sustava i lokalnog upravnog i administrativnog središta. Generalni Plan Područja Imotski iz travnja 1972. godine je prvi plan koji je obuhvatio najvitalniji dio općine (osam katastarskih općina uz Imotsko polje) sa velikom koncentracijom stanovništva bivše općine. Po obuhvatu i karakteru to je više prostorni plan koji obrađuje razvojnu cjelinu imotskog polja. U veljači 1982. (lipanj 1983) godine urađena je izmjena i dopuna pod nazivom Urbanistički plan područja Imotski – izmjena i dopuna dijela plana. Njime se utvrđuju granice šireg područja grada Imotskog sa detaljnim zoniranjem i organizacijom, te što je naročito bitno, date su smjernice i mjere zaštite prostora i upute (smjernice) za provođenje istog. Prezentiran je u tekstualnom i u grafičkom (1:10000) obliku. Naredna i posljednja izmjena i dopuna 2 GUP-a iz veljače 1985. godine urađena je u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju iz 1980 godine i u cijelosti se odnosi na, po današnjem ustroju, prostor grada Imotskog, te nije direktno vezana za novoformiranu općinu. Prostorni plan općine Imotski iz veljače 1976. godine donesen je za razdoblje 1971-2000. godine. Zajedno sa svojim izmjenama i dopunama iz 1983, 1988 i 1990. godine, mada zastario i neažuriran, predstavlja osnovni planski dokument za vođenje politike prostornog uređenja na cijelom teritoriju bivše općine Imotski, pa tako i sadašnje općine Lokvičići. Izrađen je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i korištenju zemljišta iz 1973. godine. Osnovno polazište mu je utvrđivanje globalne projekcije društveno-ekonomskog razvoja (rast privrede i njene strukture, broj stanovnika i zaposlenost, investicije…), dok se prostorni aspekti privrednog razvoja i organizacije prostora zasnivaju na tri razvojna područja – Imotski, Zagvozd i Cista Provo te Lovreć. Gledano sa današnje distance, ukupan


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

23

gospodarski i prostorni razvoj u znatnoj je mjeri odstupio od planom predviđenih rješenja i razvojnih tendencija. Dopunom plana granicama građevinskih područja iz 1983. godine u mjerilu cca 1: 4000 (smanjena katastarska podloga 1: 2880), utvrđene su granice građevinskog područja na način da se uglavnom respektira postojeća gradnja. Osnovni nedostaci dopune plana su neadekvatne podloge na kojima su grafički prikazani namjena površina 2000. g. i promet komunalne instalacije 2000 g. Naime, geodetska podloga u mjerilu 1:50000 je rađena rukom. Dalje, zaštita prirodne i graditeljske baštine nije odgovarajuće obrađena, saniranje prostora devastiranog otpadom nije definirano kao ni gospodarska osnova područja u odnosu na zahtjeve zaštite okoliša (nije obrađen segment zaštite okoliša kao cjeline). Također, struktura planirane namjene površina je vrlo globalna (shematski prikazana naselja, područja šuma i poljoprivrede, zone industrije van naselja…) a potpuno su pri planiranju zanemarena područja namijenjena za turizam i rekreaciju. Izmjenama PP Općine Imotski iz 1988. godine izvršene su manje promjene koje se odnose na građevinsko područje i provedbene odredbe (planirane su zone za potrebe industrije, servisa i tzv. male privrede u okviru građevinskih područja naselja, osim u Cisti Provo gdje je ta zona posebno određena, te su izvršena manja proširenja građevinskih područja na poljoprivredne površine uz postojeću izgradnju a u sklopu cjelovitog obuhvaćanja Mjesnih zajednica granicama građevinskih područja). Isto tako je donesena i dopuna Plana koja se odnosi na elektroopskrbu. Predviđena je izgradnja hidroelektrane «Ričice» u sklopu istoimene akumulacije i izgradnja TS 35/10 kV. Izmjene i dopune PP Općine Imotski iz 1990. godine su rađene samo za prostor grada Imotskog (Medov Dolac) i ne odnose se na općinu Lokvičići. Osnova korištenja i zaštite prostora bivše Općine Imotski iz siječnja 1995. godine je zadnji planski dokument rađen za područje bivše općine Imotski. Iako nema plansko-provedbenu dimenziju, izvrstan je pregled stanja za cijelo područje bivše općine, pa tako i za samu općinu Lokvičići. Uz vrednovanje postojeće prostorno-planske dokumentacije i ocjena mogućnosti prostornog razvitka u njemu su sadržane i smjernice za korištenje i zaštitu prostora. Svi grafički prilozi su u mjerilu 1:100000. Nedostatak se prvenstveno ogleda u uopćenosti pojedinih pokazatelja i statističkih podataka te netočnoj teritorijalnoj podjeli na novonastale općine i grad Imotski. U svim ostalim segmentima je ažuran i vrlo upotrebljiv za sagledavanje trenutnog stanja na području grada i novoformiranih općina Imotske krajine.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

24

1.3. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA

DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE Iz prethodnog analitičkog postupka zaključuje se da postoje mnogi ograničavajući čimbenici potencijalnog razvoja, ali i da postoje mnoge komparativne prednosti kojima raspolaže Općina, a koje u danom trenutku mogu, uz odgovarajuću pripremu bitno utjecati na povoljan opći razvitak Općine. Svrha je ovog prostornog plana uređenja Općine da osigura planske prostorne elemente za potencijalan razvoj. Mogućnosti i ograničenja prostornog razvoja i uređenja Na temelju iznesenih podataka o stanju u općini Lokvičići, moglo bi se ustvrditi da slijedi period sanacije i unapređenja postojećeg stanja u slijedećim oblastima: • komunalne infrastrukture • zaštite okoliša • opremljenosti naselja i dijelova naselja pratećim sadržajima i objektima društvenog

standarda. Mogućnosti razvoja Današnji trenutak promišljanja budućeg razvitka ovog područja treba temeljiti na novom pristupu, tj. održivom razvoju. Stoga je u kontekstu razvojnih mogućnosti potrebno sagledati sljedeće: • pogodnosti područja za razvoj specifičnih vidova turizma; prirodne ljepote, bogata i bujna

vegetacija te specifična poluplaninska klima (zdravstveno-rekreacijski i izletnički turizam), športski turizam, kulturno povijesna baština, seoski i eko turizam u lokalnim eko pansionima…

• bogato i vrijedno kulturno-povijesno naslijeđe koje je potrebno integrirati u život općine temeljna je vrijednost prostora koju je potrebno vrednovati prilikom planiranja svih aktivnosti vezanih za uređenje pojedinih prostornih mikrocjelina

• povoljan geoprometni položaj U budućem razvitku djelatnosti i uređenju prostora neophodno je slijediti odrednice održivog razvitka: • ekološki odgovarajući razvitak (razvitak koji je ekološki osjetljiv i omogućava

odgovarajuće korištenje, a katkad i nekorištenje prirodnih resursa (prenamjenu poljoprivrednih površina, degradaciju krajobraznih vrijednosti i sl.)

• jednakopravni razvitak kojim se omogućava ravnomjerna distribucija razvojnih dobiti, unutar današnje i budućih generacija.

Ograničenja razvoja • Zabrinjavajuća depopulacija i loša starosna struktura. • relativno nezadovoljavajući opći nivo obrazovanja, odnosno školske spreme, a problem

predstavlja i velik broj osoba koje nakon obaveznog osnovnog obrazovanja ne nastavljaju školovanje

• infrastrukturna opremljenost se javlja kao ograničavajući faktor, ali i temeljni preduvjet daljnjeg razvoja naselja i gospodarskih djelatnosti (cestovni promet, nedovršenost sustava odvodnje, sustavnog zbrinjavanja otpada).


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

25

• opremljenosti naselja i dijelova naselja pratećim sadržajima i objektima društvenog standarda.

Daljnji razvitak općine Lokvičići moguće je bazirati na slijedećem: • potrebno je poticati razvoj poljoprivrede, posebno na vrijednim poljima, razvoj prerade

poljoprivrednih proizvoda (zdrava hrana kao nužnosti radi očuvanja tla i voda – zabrana korištenja kemijskih proizvoda u poljoprivredi), razvoj stočarstva na pašnjačkim površinama (intenzivni uzgoj)

• razvijenost prometne i ostale infrastrukture je vezana uz stanje gospodarstva, koje je nužno prestrukturirati i poticati razvitak širih područja,

• valorizacija krajobraznih vrijednosti i osobitih resursa područja (vode, krajobraz, kulturna baština), potpuno je izostala. U cilju razvoj turizma na ovom području vrednuje se kulturna i prirodna baština.

• prirodne pogodnosti (relativno blaga klima, vode i vodene površine, poljoprivredne i šumske površine, i dr.),

• biološka raznolikost, vrijedno kultivirani krajobraz, spomenička i prirodna baština. Iz navedenog slijedi da je budući razvitak potrebno zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Razvitak gospodarstva potrebno je uskladiti sa specifičnim zahtjevima zaštite voda i izvorišta ovog područja. U polaznom trenutku nije na tim izvorištima moguće graditi ubrzan gospodarski razvoj. Prirodna bogatstva koja objektivno postoje treba postupno aktivirati, tj. valorizirati njihove ekonomske vrijednosti, izraditi potrebne studije i programe za njihovo korištenje, razumno ih dovoditi u funkciju privređivanja i zaštititi ih od pogrešne upotrebe ili neracionalnog korištenja. 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINE I UREĐENJA NASELJA Ciljevi i zadaci prostornog razvitka polaze od trajnog cilja razvoja - osiguranje stabilnog i trajnog rasta životnog standarda i potpunijeg zadovoljavanja osobnih i zajedničkih interesa stanovništva a istovremeno budućim generacijama ostaviti u nasljeđe kvalitetan i očuvan prostor i okoliš, nužan za njihov život i razvitak. Tri su važna strateška cilja koja bi trebala biti postignuta: • naseljavanje stanovništva i stabilizacija demografske osnove, • fizička, funkcionalna i ekološka obnova naselja, • stvaranje dugoročne razvojne perspektive područja. Ciljeve i zadatke prostornog razvitka treba promatrati kroz novi administrativno teritorijalni ustroj lokalne samouprave, te mjesto i ulogu općine u stvaranju uvjeta za vlastiti razvitak, te ulogu županije u razvitku općine. Prilikom definiranja ciljeva i zadataka uređenja prostora pošlo se od toga da korištenje općinskog prostora bude ekološki, gospodarski i društveno održivo, što znači da se niti jedan segment korištenja prostora (u funkciji poljoprivrede, industrije i proizvodnog zanatstva, rekreacije, gradnje stambenih objekata, i sl.) ne vrednuje odvojeno, već samo u kontekstu cjelovitog razvitka.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

26

Trajni cilj procesa kojeg treba usmjeravati jest ekološka, gospodarska i društvena valorizacija i uporaba čitavog prostora na način da se čuvaju i unapređuju prirodne vrijednosti i prednosti prostora, da se uvažavaju htijenja i sposobnosti pučanstva, te da je sukladno interesima prostornog razvitka Republike Hrvatske. Stoga je u budućem prostornom razvoju potrebno uvažavati slijedeće pretpostavke: Organizacija i uređenje prostora • Stvoriti preduvjete za ravnomjerni razvoj općinskog područja, programima revitalizacije

obuhvatiti cijelo općinsko područje. • Uvjete za kvalitetnije stanovanje, obnovu i razvitak gospodarstva, potrebno je stvoriti u

postojećim naseljskim strukturama korištenjem domicilnih resursa (individualne jedinice, porodična gospodarstva u funkciji poljoprivrede i stočarstva, proizvodnih i uslužnih djelatnosti i sl.)

• Zaustavljanje negativnih procesa (zapuštanje resursa područja) i poticanje razvoja brdsko-planinskog područja, posebno u funkciji stočarstva i specifičnih vidova turizma i rekreacije (izletnički, lovni turizam).

• Budući razvoj općine Lokvičići vrednovati kao dio šireg regionalnog prostora. Takav razvoj temelji se na zajedničkom rješavanju velikih infrastrukturnih sustava (promet, elektroopskrba i sl.), zajedničkom rješavanju nagomilanih problema u oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline (deponij).

• Stimulirati prestrukturaciju gospodarstva i razvoj djelatnosti koje prvenstveno koriste komparativne prednosti područja (poljoprivreda, specifičan vid rekreacijskog, izletničkog, sportskog turizma i sl.), usklađivanje demografskog rasta s mogućnostima ukupnog razvoja, itd.

• Podsticati racionalniju organizaciju prostora u skladu s mogućnostima i ograničenjima koja proizlaze iz prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora.

• Afirmirati kulturno povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora na način da te vrijednosti u prostoru postanu osnovni orijentiri u prostornoj morfologiji

• Racionalno širenje građevinskog područja naselja i stroga kontrola i usmjeravanje gradnje izvan granica građevinskih područja te racionalno korištenje postojećih struktura

• U odnosu na ekstenzivnu stambenu i ostalu izgradnju utvrditi različite standarde uređenja građevinskog zemljišta i nivo urbane opreme u zavisnosti od vrijednosti područja, stupnja koncentracije stanovništva i aktivnosti.

• Afirmacijom mjera i instrumenata odgovarajuće zemljišne politike osigurati racionalno korištenje i reprodukciju građevinskog, poljoprivrednog, šumskog i ostalog zemljišta.

• Sistemom kontinuiranog planiranja pratiti odnose i probleme u korištenju prostora, te predlagati mjere za unapređenje oblasti.

Gospodarstvo • Oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge područja u širim regionalnim

okvirima u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja pogodnosti općinskih resursa • Razvijanje onih gospodarskih sadržaja koji čine cjelinu ponude sačuvanog i ekološki

vrijednog gospodarskog područja • Dostizanje i održavanje stabilne stope rasta prihoda i zaposlenosti kapaciteta • Podizanje nivoa angažiranosti i društvenog standarda stanovništva


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

27

Infrastrukturni sustavi • Koncept razvoja mreže i objekata infrastrukture uskladiti s planiranim razvojem

gospodarstva i koncentracijom stanovništva radi osnaživanja prostorne integracije i prevladavanja razlika u uvjetima života i rada pojedinih prostornih cjelina.

• Definirati međuopćinske infrastrukturne sisteme iz oblasti prometa, vodoopskrbe, elektroopskrbe i sl.

• Odrediti uvjete korištenja infrastrukturnih sistema kojima se eliminiraju štetni utjecaji na okolinu.

• Odvodnja otpadnih voda riješit će se za područje Lokvičića gradnjom sistema za pročišćavanje, a u ostalim područjima potrebno je predvidjeti gradnju manjih zatvorenih kanalizacionih sistema ili nepropusnih septičkih jama.

• Podsticati zajedničko rješenje tretmana i deponiranja krutog komunalnog i industrijskog otpada

• Gradnjom novih i uređenjem postojećih prometnica aktivirati i učiniti dostupnim sva razvojna područja.

Zaštita i unapređenje čovjekove okoline • U planiranoj organizaciji i korištenju prostora uvažavati prirodne kapacitete i zaštitu

slivnih područja, tj. omogućiti održavanje ekološke ravnoteže tla, zraka i voda, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti opterećenosti tla (posebno vrijednih polja) pesticidima i njegovoj ugroženosti naseljskim otpadnim vodama

• Afirmirati i osnažiti pravni aspekt zaštite i unapređenja čovjekove okoline • Uspostaviti monitoring i katastar zagađivača kao trajnu djelatnost • Svi radni pogoni i drugi zagađivači okoline moraju poduzeti potrebne tehničke mjere za

zaštitu prostora, te je potrebno utvrditi minimalne zone zaštite oko potencijalnih zagađivača prostora

• Podsticati zaštitu prirodne sredine i očuvanje i proširenje zelenih površina i ekoloških pojaseva

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE

POVRŠINA Osnovnom organizacijom prostora određene su prostorno razvojne cjeline i sustav razvojnih središta kao nositelja i generatora budućeg razvoja. Osnovna organizacija prostora određena je razmještajem, veličinom i tipom naselja mrežom središnjih funkcija, razmještajem gospodarstva (razvojnih središta), te infrastrukturnom mrežom. Postojeće stanje sustava naselja na području općine Lokvičići određeno je dosadašnjim razvojem i procesima okupljanja stanovništva na okopoljskom prostoru. Najvažniji čimbenik u razvoju naselja je do kraja II. svjetskog rata bila poljoprivreda te je naseljavanje slijedilo logiku plodnih polja. Tako je naslijeđen sustav kojeg karakterizira disperzna gradnja. Budući razvoj naselja usmjeravat će se na temelju slijedećih principa: • funkciju stanovanja razvijati korištenjem postojećih struktura naselja uz obnovu

postojećeg stambenog fonda • očuvanje autentičnosti ruralnih sklopova • prioritetno opremanje izgrađenih struktura


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

28

Planirani sustav naselja temelji se na: • novom administrativno-teritorijalnom ustroju • očekivanom gospodarskom razvitku područja i njegovom mjestu i ulozi u širem,

županijskom prostoru • globalnoj organizaciji prostora • centralitetu naselja Lokvičići – općinskog središta • razvoju prometnih veza unutar općinskog područja te boljoj dostupnosti pojedinih dijelova

općine

Prostornim planom predviđeno je komplementiranje opreme naselja, te na toj osnovi formiranje polifunkcionalnih struktura s kojima bi se osigurale pretpostavke za bolje i efikasnije zadovoljenje potreba gravitirajućeg općinskog stanovništva. Općinsko središte Lokvičići utvrđeno je kao lokalno središte, tj. područni centar pripadajućeg gravitacijskog kompleksa. Daljnji razvoj općinskog središta trebao bi se temeljiti na popunjavanju centralnih funkcija. Prirodne i stvorene vrijednosti prostora općine Lokvičići određuju namjenu prostora te njihovi elementi postaju konstitutivni skelet organizacije i funkcioniranja cjelokupnog općinskog prostora. Prirodna osnova određuje namjenu prostora prvenstveno u odnosu na prirodne sustave, šumske i poljoprivredne površine. Prostornim planom utvrđena je slijedeća namjena površina: • Površine za gradnju (građevinska područja)

o naselja o specifični vidovi turizma i rekreacije

• Poljoprivredne površine

o obradivo zemljište o ostalo obradivo zemljište (oranica, vrt, livada, voćnjak, vinograd) o pašnjaci

• Šumske površine

o zaštitne šume (zaštita zemljište, vodenih tokova, erozijskih područja, naselja) o šumsko zemljište (šikare i kamenjare)

• Vodene površine

o riječni tokovi o jezera

• Prometne površine

o državna cesta o županijske ceste o lokalne ceste o nekategorizirane ceste i planinski protupožarni i gospodarsku putovi

• Ostale površine

o groblja


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

29

Građevinska područja U strukturi namjene površina građevinska područja naselja zastupljena su sa 205,58 ha, te zauzimaju 7,2 % ukupne površine Općine. Prijedlogom organizacije građevinskih područja osigurano je dovoljno površina za daljnji razvoj i širenje naselja.

- naselja zauzimaju površinu 205,58 ha - etno eko sela zauzimaju površinu 3,18 ha

Predložena veličina građevinskih područja osigurava skladan prostorni razvitak respektirajući očuvanje ambijentalnih i prirodnih vrijednosti područja te zaštite svih medija čovjekova okoliša (posebno voda, izvorišta i poljoprivrednog zemljišta) 3.1.1. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA Građevinsko područje naselja obuhvaćaju izgrađene i neizgrađene cjeline naselja u kojima se mogu realizirati mješovite, pretežite i isključive namjene, prometna i komunalna infrastruktura. Prilikom određivanja građevinskog područja naselja potrebno je osigurati: - racionalno korištenje prostora (kontinuirana izgradnja u odnosu na postojeća naselja) - mogućnost etapne realizacije naselja - očuvanje i unapređenje vrijednosti čovjekova okoliša Faktori ograničenja - prirodne karakteristike područja (nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja, tektonski

rasjedi, zemljišta s visokim podzemnim vodama) - zone poljoprivredne djelatnosti - zone privredne djelatnosti - infrastrukturni koridori - šumsko zemljište - objekti i dijelovi prirode - spomenici kulture (i njihove zaštitne zone) - zone specijalne izgradnje Faktori koji utječu na širenje postojećeg i definiranje novog građevinskog područja: - postojeće građevinsko područje - sustav središnjih naselja - kretanje broja stanovnika


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

30

Tablica 9. Prikaz prostornih mogućnosti planiranih prostora za razvoj naselja

OPĆINA LOKVIČIĆI

Površina (ha)

(%) od ukup. Površine

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Mješovita namjena-pretežito stanovanje 205,58 7,20

Izgrađeni dio 156,28 5,49

Neizgrađeni dio 49,30 1,73

Etno-eko sela 3,18 0,11

OSTALE POVRŠINE 2,46 0,09

Farma 0,67 0,02

Groblje 1,79 0,06

UKUPNA POVRŠINA 2855 100

Granice građevinskog područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za razvoj naselja (neizgrađeni dio građevinskog područja) od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šuma kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na namjenu mogu obavljati izvan građevinskog područja. Uređenje građevinskih područja naselja obuhvaća: - gradnju stambenih i stambeno poslovnih građevina, pomoćnih i manjih gospodarskih

građevina - prateće sadržaje stanovanja, kao što su odgojni, obrazovni, zdravstveni, kulturni,

socijalni, vjerski, sportsko-rekreacijski, poslovni, trgovački, turistički i ugostiteljski sadržaji, servisni sadržaji, prometne zelene površine, infrastrukturni, komunalni objekti i uređaji i drugi sadržaji naselja,

- manje poslovne i gospodarske sadržaje. U sklopu naselja moguće je uređivati manje poljoprivredne površine i vrtove

- iznimno, u građevinskom području naselja mogu se graditi i gospodarski objekti –mini farme uz osiguranje propisanih uvjeta.

Građevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja Na građevinsko područje naselja otpada 205,58 ha, što čini 7,2% površine općine. Izgrađeni dio građevinskog područja čini oko 76,02 % od ukupno predviđenih površina za širenje i razvoj naselja. To znači da je 23,98 % planirane površine za širenje naselja neizgrađeno. Površine groblja predviđene su u okviru postojećih groblja sa planiranim širenjem. Zauzimaju 1,79 ha, odnosno 0,06 % od ukupne površine. Veličina namijenjenog građevinskog područja za razvoj naselja odraz je potreba za širenjem građevinskog područja naselja pretežito za potrebe stanovanja po pojedinim područjima i za razvoj seoskih koji se ogledaju u postojanju i širenju seoskih gospodarstva (uz kuću na okućnici postoje staje, skladišta poljoprivrednih proizvoda, peradarnici i sl.), kao i specifičnih obilježja naselja (raštrkanost naselja u brojne i često vrlo udaljene dijelove).


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

31

Sa stanovišta ukupnog općinskog prostora ovaj oblik namjene prostora ne zauzima velike površine, ali naselja svojom situiranošću u okviru konkretnog prostora i tendencijom stalnog i ekstenzivnog širenja (posebno uz glavne prometne pravce i u okopoljskom području), bitno utječu na racionalnost korištenja prostora i troškove njegovog komunalnog opremanja. Građevinska područja za turizam, šport i rekreaciju Područja namijenjena razvoju specifičnih vidova turizma, športa i rekreacije određena su respektirajući cjelokupnu fizionomsku i gospodarsku sliku i koncept razvitka ovog područja. Prirodne ljepote općine Lokvičići, jezera, kao i brdskih i planinskih proplanaka omogućavaju korištenje gotovo cijelog područja u turističke, posebno izletničke svrhe. Područja za gradnju manjih turističkih sadržaja predviđena su na pojedinim područjima koja su već danas, obzirom na svoje korištenje, smještaj ili položaj mogu prepoznati kao potencijalne turističke zone. Prostornim planom određena su područja za razvoj turizma, športa i rekreacije tj. područja za gradnju smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja. U tim prostorima moguća je gradnja manjih hotela, apartmana, turističkih naselja, ugostiteljskih objekata, objekata za šport, rekreaciju i zabavu, komunalnih objekata, objekata infrastrukture i sl. U tim prostorima nije predviđena izgradnja objekata čija je namjena isključivo stambena, već je predviđena mogućnost da se u okviru poslovnih objekata izgrade nužni stambeni prostori u funkciji njegove osnovne namjene. Turističke zone mogu se urediti i kao isključive športsko rekreacijske površine namijenjene za gradnju rekreacijskih objekata i ugostiteljskih sadržaja u funkciji objedinjavanja i poboljšanja turističke ponude, te manjih klupskih kućica u sklopu kojih se mogu organizirati smještajni kapaciteti. Na području općine Lokvičići na Etno-eko sela otpada 3,18 ha. Razvoj specifičnih vidova turizma, športa i rekreacije doprinijeti će obogaćivanju gospodarske strukture ovog područja.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

32

3.1.2. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

Tablica 17. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina i zaštićene cjeline

Red. broj. OPĆINA LOKVIČIĆI Oznaka Ukupno ha

% od površine općine

stan/ ha ha/stan

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja ukupno GP 205,58 7,20 5,05 0,20

izgrađeni dio GP ukupno 156,28 5,49 6,64 0,15

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno

I

E

H

K

T

R

1.3. Poljoprivredne površine ukupno P

- P1

P2

P3

1.4 Šumske površine ukupno Š

- zaštitne Š2

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ

1.6. Vodene površine ukupno V

1.7. Ostale površine ukupno

N

Z

IS

G 1,79 0,06 0,01

Općina ukupno 2855 100 0,36 2,75


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

33

3.2. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Razvoj gospodarstva i društvenih djelatnosti razvijati će se ovisno o broju, strukturi i rasporedu stanovnika, razvoju sustava naselja i središnjih funkcija, razvoja društvenih potreba, mogućnošću zadovoljavanja zajedničkih potreba, prometnim položajem i povezanošću, te prirodno geografskim osobinama područja. Organizacijom i namjenom površina određuju se područja u kojima se mogu razvijati pojedine djelatnosti. Ovisno o karakteristikama pojedinih djelatnosti (kvalitativne i kvantitativne osobine) potrebni sadržaji za obavljanje djelatnosti mogu se smještati u predviđenim zonama koje mogu biti: isključiva, prevladavajuća ili mješovita. Isključiva namjena se određuje za veće gospodarske zone, zone komunalnih sadržaja, ugostiteljsko turističku zonu i športsko rekreaciju namjenu. Prevladavajuća namjena se određuje za zone koje se koriste za više djelatnosti, od kojih je jedna, iz razloga pogodnosti prostora, dominira. Mješovita namjena je najfleksibilniji oblik kojim se definira više djelatnosti kao potencijalne, ravnopravne korisnike prostora. Gospodarske djelatnosti Današnji nivo i struktura općinskog gospodarstva ukazuje na veoma skromnu i nerazvijenu osnovu. Posljedica ovakvog stanja je također dugotrajnije osiromašenje radnog potencijala stanovništva i njegove reprodukcijske snage, spor razvoj pogona čiste industrije i prehrambenih i prerađivačkih kapaciteta vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju, obrta i uslužnog zanatstva, te zaostajanje poljoprivrede kao jedne od temeljnih djelatnosti ovog područja. Posebno valja naglasiti da je djelatnost turizma na ovom području u dosadašnjem razdoblju bila potpuno zanemarena i nerazvijena. Novim administrativno teritorijalnim ustrojem stvoreni su preduvjeti za postupno aktiviranje općinskog gospodarstva i njegovo uključivanje u širi regionalni sustav. U koncipiranju gospodarskog razvitka ovog područja treba poći, iz razloga stanja i mogućnosti vlastitih faktora razvoja i faktora geografske determinacije, od regionalne koncepcije razvoja. U zaobalnom prostoru usporedne prednosti izražene su kroz razvoj poljoprivrede i prehrambenih i prerađivačkih kapaciteta koji ne zagađuju okoliš (posebno tlo, vode i izvorišta). Posebno važni faktori gospodarskog razvoja su stanovništvo, prostori osigurani za smještaj gospodarskih aktivnosti, sirovine poljoprivredni resursi te prometna povezanost (obzirom na veoma povoljni geoprometno položaj tj. značenje prometnog i energetskog koridora koji prolaze ovim područjem). Osnovni ciljevi razvoja gospodarstva bi bili: - oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge područja u širim regionalnim

okvirima u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja pogodnosti resursa - razvijanje onih gospodarskih sadržaja koji čine cjelinu ponude sačuvanog i ekološki

vrijednog gospodarskog područja - dostizanje i održavanje stabilne stope rasta prihoda i zaposlenosti kapaciteta - podizanje nivoa angažiranosti i društvenog standarda stanovništva


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

34

Osnovne postavke razvitka gospodarstva su: - Poljodjelstvo (posebno stočarstvo), prehrambeni i prerađivački kapaciteti, bit će osnovne

gospodarske grane - Posebni vidovi turizma, športa i rekreacije (izletnički, planinski i sl.) - Proizvodne i uslužne djelatnosti komplementarne razvoju poljoprivredne proizvodnje

(prehrambena industrija, prerađivački i skladišni kapaciteti), korištenje mineralnih sirovina, te djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz, trgovina, usluge, graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.)

U cilju stimuliranja razvitka gospodarskih djelatnosti,ovaj dokument prostornog uređenja ima zadatak da u skladu s koncepcijskim opredjeljenjima osigura prostorne okvire i utvrdi mjere kojima se osiguravaju pretpostavke za mogući gospodarski razvoj te ostvaruje zaštita i očuvanje prostora kao temeljnog resursa razvoja djelatnosti. Unutar građevinskog područja mogu se smjestiti slijedeći gospodarski sadržaji; - manji poslovni sadržaji (uslužni, trgovački, komunalno-servisni i slični sadržaji) - proizvodni sadržaji - sadržaji za preradu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda - mini-farme

Uvjeti izgradnje gospodarskih građevina u građevnim područjima utvrđeni su Odredbama za provedbu Plana. U okviru razmještaja gospodarskih sadržaja, utvrđuju se temeljna usmjerenja za uređenje i gradnju: - gospodarske zone - površine za razvoj poljoprivrede i stočarstva - građevinarstva - prometa - trgovine - ugostiteljstva i turizma - financijske poslovne i ostale usluge Zone gospodarske namjene Obuhvaćaju područja za smještaj gospodarskih sadržaja, ekološki prihvatljivih industrijskih pogona, servisa i uslužnih sadržaja, komunalnih sadržaja, skladišta, veletrgovina, pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda i sl. Gospodarski sadržaji u područjima naselja U okviru građevinskih područja naselja mogu se graditi sadržaji gospodarske namjene: - proizvodne, industrijske i pretežito zanatske građevine koje neće ugrožavati kvalitetu

okoliša ni funkcioniranje ostalih, susjednih namjena (stanovanja) - poslovne građevine (pretežno uslužne, pretežno trgovačke i komunalno servisne) U područjima naselja (građevinska područja naselja) i na pojedinačnim građevnim česticama mogu se graditi gospodarske građevine koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadržaja bez štetnog utjecaja na okoliš i normalnog funkcioniranja naselja.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

35

Razvitak poljoprivrede Razvoj poljoprivredne proizvodnje na području općine Lokvičići treba očekivati kod većine gospodarstava, a pogotovo tržišno orijentiranih, specijaliziranih gospodarstava. Razvitak poljoprivrede ograničen je veličinom i strukturom poljoprivrednih površina. U bližoj budućnosti ne bi trebalo očekivati bitnije promjene u strukturi vlasništva zemljišta, prvo jer je posjed relativno mali, te je vezanost za zemljište velika, i drugo jer domaćinstva imaju uspostavljenu strukturu proizvodnje, koja inače više služi za njih nego za tržište. Zemljište ne bi trebalo prepustiti da bude neobrađeno ili neiskorišteno. Državne mjere i aktivnosti trebaju usmjeravati sposobna gospodarstva da koriste prostor – zemljište. U daljnjem razvoju poljoprivrede na području općine Lokvičići potrebno je uvažavati postojeću strukturu proizvodnje, jer je ona rezultat specifičnih prirodnih te ekonomskih, gospodarskih i drugih uvjeta, uključujući običaje, navike i tradiciju. Razvoj treba očekivati u specijaliziranosti proizvodnje i veće primjene tehničko tehnoloških znanja. Društvene djelatnosti U cilju racionalne i funkcionalne organizacije života u naselju potrebno je osigurati racionalniji i funkcionalniji razvitak, razmještaj i strukturu središnjih uslužnih funkcija. Sve funkcije u središnjim naseljima potrebno je razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom Županije i to u odnosu na gravitacijsko područje, kako bi se stanovništvu i drugim korisnicima na racionalan način približile središnje i druge funkcije, a osobito one koje su im potrebne češće ili svakodnevno, pružajući im približno jednake uvjete života. Društvene djelatnosti obuhvaćaju sadržaje koji se uređuju u sklopu građevina druge namjene ili grade kao samostalne građevine namijenjene upravi, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, predškolske i obrazovne (školske), kulturne, vjerske, administrativne, i dr.

Građevine društvene djelatnosti obuhvaćaju i sportsko-rekreacijske građevine koje se javljaju uz određene sadržaje (prvenstveno škole).

Športske građevine, osim u posebnim zonama športa i rekreacije mogu se graditi i kao sastavni dio mreže objekata društvenih djelatnosti (prvenstveno škola), ukoliko unutar građevinskog prostora nema dovoljno prostora za osiguranje potrebitog (propisanog) standarda. Razvojem društvenih djelatnosti potrebno je u potpunosti zadovoljiti potrebe stanovništva u oblasti predškolskog odgoja, osnovnog obrazovanja, zdravstvene zaštite i fizičke kulture.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

36

3.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA Jedan od temeljnih pristupa u korištenju prostora je očuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora, jer sva kulturna dobra zajedno sa okolinom čine prostornu baštinu. Obzirom da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji je element nedjeljiv, nameće se potreba integralnog pristupa analizi, vrednovanu i zaštiti prostora koja se temelji na činjenici da kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, te ju je potrebno zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije temeljnih vrijednosti. Osim pojedinačnih građevina kulturnu baštinu čini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode. Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne pejzažne prostore znači osiromašenje i gubitak za cijelu zajednicu. Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim i etnološkim i povijesnim karakteristikama, uključeni u budući razvoj. Prostornim planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite; - krajobraznih vrijednosti - prirodnih vrijednosti i - kulturno povijesnih cjelina Povijesne naseobinske i graditeljske cjeline, prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim parcelama, te fizičkim vizualno istaknutim okolišem, moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak Općine i Županije. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće: • Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; • Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta,

zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj (osobito terasastih površina); • Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, poljskih putova i

šumskih prosjeka); • Očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu

izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom; • Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i

ambijentalne vrijednosti; • Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća), ali i svih

drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;

• Očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura);

• Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja;

• Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

37

Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih i naseljskih cjelina Prirodna baština Na području općine Lokvičići nalazi se Prološko blato koje je zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji značajnog krajobraza. Slika 9. Prološko blato

Propisane su slijedeće mjere zaštite i uvjeti korištenja: - potrebno je zabraniti sve radnje kojima se na zaštićenoj prirodnoj vrijednosti umanjuje

prirodna vrijednost odnosno narušavaju svojstva zbog kojih je zaštićena - prije bilo kakvih zahvata na zaštićenoj prirodnoj vrijednosti i prirodnim vrijednostima

predviđenim za zaštitu potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju staništa i posebno izdvojiti i zaštititi vrste i područja

- potrebno je u što većoj mjeri zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja

- prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom

- potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora.

- Potrebno je spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode.

U odredbama za provođenje Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije u skladu s odredbama Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske o povećanju broja zaštićenih dijelova prirode, utvrđen je određen broj lokaliteta predloženih za zaštitu prikazan u čl.193., za koje je potrebno provesti na zakonu utemeljen postupak proglašenja kao zaštićenog dijela prirode. Na području općine Lokvičići za zaštitu su predloženi lokaliteti; Lokvičićka jezera; Galipovac, Knezovića jezero, Lokvičićko jezero i Suho Knezovića jezero u kategoriji posebnog rezervata. Potrebno je za ekološki posebno vrijedna područja, koja neće biti određena u neku od


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

38

kategorija zaštite prirode, a poradi njihove osobite vrijednosti, izraditi Pravilnik o gospodarskom korištenju kojeg izrađuje jedinica lokalne samouprave. Na zaštićenim kao i ekološki vrijednim područjima, obvezno provoditi odredbe, naputke i smjernice sadržane u dokumentu Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Krajobraz Cjelovita prostorna, biofizička i antropogena struktura koja se kreće od potpuno prirodne do pretežne ili potpuno antropogene sredine čini krajobraz jednog područja. Novim pristupom razvoja u prostoru pored neizbježnog i nužnog razvoja nameće se stalna i nužna potreba zaštite i očuvanja ukupne prostorne baštine kao prirodnog i kultiviranog krajobraza, s posebnim naglaskom na karakteristična naselja, područja uz naselja, područja s naglašenim značenjem kulturnih krajolika (tradicionalni oblici poljodjelstva, ratarstvo, voćnjaci, vinogradi i sl.) Prostornim planom se naglašavaju područja i dijelovi koja imaju krajobraznu vrijednost i kojim se utvrđuju stanovita manja ili veća ograničenja u korištenju vodeći računa o slijedećim činjenicama i uvjetima korištenja: - kultivirani krajobrazi – osobito vrijedno obradivo tlo – kao svjedoci su ljudske prisutnosti i

njihova načina života na određenom području - očuvanje tradicionalnih oblika korištenja zemljišta povećava biološku raznolikost - očuvanje tradicionalnog izgleda seoskih naselja na način da se očuvaju morfološke i

strukturne značajke graditeljske baštine, osobito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski obiteljski vrt. Novu izgradnju usmjeriti tako da bude na tragu tradicijske izgradnje sa svim suvremenim komforom, ali primjerenom seoskom domaćinstvu.

- tradicionalna poljoprivredna djelatnost determinira identitet submediteranskog krajolika - tradicionalno uređenje ostalih poljoprivrednih površina - prostori s više očuvane prirodne vegetacije i očuvanog tla su značajniji za opću ekološku

stabilnost krajobraznog prostora. Radi očuvanja vrijednosti i autentičnosti krajobraza, planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajobraz kako bi se očuvale lokalne posebnosti, što se posebno odnosi na eventualni prolaz infrastrukturnih koridora područjem kultiviranog krajobraza. Kod izgradnje objekata u funkciji poljoprivrede također je potrebno voditi računa o očuvanju krajobraza. U cilju zaštite i očuvanja prirodnog krajobraza potrebno je : • poticati regeneraciju šuma i obogaćivanjem krajolika podizanjem novih šuma uz naselja,

na kraškom i planinskom području, očuvati postojeće šume i zaštititi ih od prenamjena i krčenja

• pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i slivnog područja bujica i vodotoka (biološki radovi u slivu)

• mjerama prevencije sprečavati šumske požare, gradnjom požarnih putova i presjeka • očuvati speleološke objekte (spilje, jame) i druge oblike krša, očuvati prirodne vodne

krajolike U cilju očuvanja kultiviranog krajobraza potrebno je: • poštivati utvrđeno građevinsko područje kao maksimalno izgrađeni prostor a gradnju

izvan građevinskog područja prilagoditi slici krajobraza. • očuvati fizionomiju starih ruralnih cjelina, na način da se očuvaju autentične cjeline

zaseoka bez povezivanja s drugim zaseocima.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

39

• pažljivim smještajem novih građevina te poštivanje lokalne tradicijske arhitekture, prvenstveno u volumenima i oblicima

• zahvate u prostoru kao: interpolacije, rekonstrukcije i dogradnje stambenih građevina i izgradnja pomoćnih i gospodarskih građevina u naseljima u središtu i njihovom neposrednom okolišu provoditi na način da se uklope u krajobraz.

Poljoprivredno zemljište Imotsko polje je najveće u Županiji, poljoprivredne bruto površine 9425 ha (gornje polje cca 2000 ha i donje polje cca 7500 ha). Tlo u polju je od starijih naslaga i aluvija. Uz rubove polja u uskom pojasu nalaze se ostaci crvenice, posmeđene ili humificirane, ponegdje skeletne. Prostornim planom je određeno osobito vrijedno obradivo, vrijedno obradivo i ostalo obradivo poljoprivredno zemljište. Poljoprivredno zemljište cijeni se kao osobito ograničena vrijednost i zbog toga se štiti od promjene namjene. Nadležna državna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zaštite poljodjelskog zemljišta: • popisati parcele i bonitet obradivoga tla na području obuhvata ovog Prostornog plana • voditi popisnik neiskorištenog poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu • skrbiti o davanju u zakup neiskorištenoga poljodjelskog zemljišta u privatnom i

državnom vlasništvu • provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskog zemljišta u skladu sa zakonom

Šumsko zemljište Način zaštite, uređenja i korištenja šuma unutar granica značajnih krajolika i drugih šuma odvija se temeljem šumsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima i standardima. Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene. U cilju zaštite šumskog zemljišta važne su mjere: • Izvršiti analizu stanja šumskih površina s aspekta ekološke vrijednosti šuma i njihovog

utjecaja na ostale prirodne komponente (tlo, voda, zrak…) • makiju i šume penjače, koje prevladavaju u privatnim šumama uzgojem prevesti u viši

uzgojni oblik • pošumljivati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za

poljodjelstvo • izgrađivati šumske putove, vatroobrambene prosjeke, uređivati i čistiti šumsko zemljište u

skladu sa šumsko-gospodarskim osnovama. • prilikom izgradnje turističkih kapaciteta na neizgrađenim prostorima voditi računa o

maksimalnom očuvanju sastojina šuma na tim prostorima • kroz planove zaštite od požara iz članka 3. Zakona o zaštiti od požara utvrditi mjere i

osigurati svrhovitu provedbu planom utvrđenih mjera. Režimi zaštite šuma utvrđeni su u skladu s njihovom namjenom. Korištenje i uređenje zaštitnih šuma (naselja, erozijskih područja) mora biti podređeno njihovoj ekološkoj (zaštitnoj) funkciji, te se osnovni princip gospodarenja sastoji u održavanju i pomlađivanju s ograničenim iskorištavanjem. Unošenje rekreacijskih i drugih funkcija u šumska područja mora biti podređeno osnovnoj prirodnoj funkciji što znači da treba preferirati skromne objekte, a prvenstveno urediti i


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

40

rekreacijske površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade, proplanci i sl.). Kod pošumljavanja treba saditi autohtone šumske vrste. U tom smislu na šumskim površinama dozvoljava se i gradnja objekata koji su u funkciji zaštite tog prostora, a to su objekti od interesa za gospodarenje šumama i lovištima.

Graditeljska baština Za potrebe izrade ovog plana izrađena je konzervatorska podloga kojom su inventarizirana i vrednovana nepokretna kulturna dobra općine Lokvičići. Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su prema vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je sljedeća: • povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja, • povijesne građevine i sklopovi, • elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine s uređajima • područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe • arheološka nalazišta i lokaliteti • krajolik ili njegov dio što svjedoči o čovjekovoj prisutnosti u prostoru • etnozone Nepokretna kulturna dobra navedena kako slijedi, imaju svojstva kulturnog dobra, i podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite. Pravni status zaštite obuhvaćen je sljedećim kategorijama: - kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara - preventivno zaštićeno kulturno dobro - (evidentirano) zaštita prostornim planom Povijesne građevine i sklopovi koji imaju pravni status registriranog kulturnog dobra pripadaju vrsti sakralnih, i civilnih građevina. Pojedinačne građevine i sklopovi također su vrednovani navedenim kategorijama: nacionalnog (I. kategorija), regionalnog (II. kategorija, lokalnog (III. kategorija značaja). Na području općine Lokvičići nema kulturnih dobara koje bi bile vrednovane kao 0. kategorija, internacionalnog značaja. Zone zaštite određene su u cilju očuvanja tipoloških karakteristika povijesnog naselja i njegove karakteristične slike, te očuvanju njegovih povijesnih struktura (prostornih i graditeljskih). Diferencirane su prema stupnju očuvanosti povijesne građevne strukture i prostorne organizacije i različitih režima i mogućih zahvata. Zone zaštite povijesnih naselja definirane su kao A zona zaštite - kao prvi stupanj zaštite i odnosi se na zonu u kojoj se u potpunosti štiti ustroj naselja. B zona zaštite vrednuje se kao 2. stupanj zaštite i uključuje povijesni prostor naselja u kojem je očuvana tradicionalna matrica, mreža ulica i parcelacija te pripadajuća povijesna (tradicijska) arhitektura, ali je djelomice izgrađena i novijim građevinama koje čine skladnu cjelinu. Slijedom suvremenih zamisli o zaštiti nepokretnih kulturnih dobara, uvedeni su i pojmovi kulturnog krajolika i etnozona koje čine topografski definirana područja u kojima je naročito izražen kvalitetan suživot graditeljske baštine i prirodnih osobitosti pripadajućeg okruženja, a kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetničkih, kulturnih znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti. Kultivirani krajolik (kao dio sveukupnog kulturnog krajolika) podrazumijeva područja oblikovana ljudskom rukom tijekom povijesti, očuvana do danas, a svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

41

Razlikujemo sljedeće vrste krajolika: - namjerno kreiran krajolik, stvoren čovjekovim djelovanjem, a podrazumijeva parkove,

perivoje i vrtove, stvorene iz estetskog razloga, vezane uz religijske ili druge monumentalne građevine.

- krajolik nastao organskim putem, višestoljetnim djelovanjem društvenog, gospodarskog, administrativnog ili religijskog poticaja na svoj prirodni okoliš. Razlikujemo fosilni krajolik, u kojem je evolucijski proces u nekom trenutku prošlosti došao do kraja, i kontinuirani krajolik koji je zadržao djelatnu društvenu ulogu u suvremenom društvu, usko povezanu s tradicijskim načinom života, u kojem je evolucijski proces još uvijek u tijeku, a istovremeno još uvijek pruža materijalne dokaze svoje evolucije kroz vrijeme (poljodjelski krajolik).

Kao izrazito raštrkana i policentrična naselja na prostoru općine Lokvičići nemaju urbani karakter. Prostor je naseljen još od prapovijesti. Ruralne cjeline Tradicijsko graditeljstvo na području Općine Lokvičići tipološki pripada krasno-jadranskoj zoni, a njegovu osobitost čini upotreba kamena kao građevinskog materijala. Cjelinu naselja čini više odvojenih zaselaka-komšiluka, koji nose nazive po plemenskim zajednicama koje ih nastavaju. Osobitost tradicijske arhitekture je da se uklapa u prirodni okoliš, jer njen samouki graditelj uvijek je odabirao položaj za svoj dom na način da ne uništi plodnu zemlju koja mu život znači, da su mu blizu putevi kojim će stići do svojih oranica, pašnjaka, do susjednog zaseoka, do crkve i groblja, da mu je kuća na prisojnoj strani, da mu je voda u blizini i sl. Uglavnom, pučki graditelji su imali vrlo smišljen, ekonomičan i racionalan odnos pri organiziranju svojih prebivališta, uvažavajući prirodne datosti prostora. Stambene i gospodarske kuće pravokutnog su tlocrta i grupiranjem oblikuju zajedničke otvorene prostore zaseoka. Većina kuća je postavljena okomito na slojnice i djelomično je užim pročeljem ukopana u teren. Najstarije kuće bile su građene u suho- bez vezivnom materijala i kamenom grube obrade. Dvostrešni krovovi ovih kuća bili su pokriveni raženom slamom. Do 70-ih godina prošlog stoljeća na terenu se mogla vidjeti još pokoja pojata sa "krovom", kako u ovom kraju narod naziva vegetabilni pokrov. Kod formiranja okućnica ne postoji ustaljena dispozicija stambenih i gospodarskih kuća, te nije uočljivo koje su kuće pripadale pojedinom domaćinstvu. Primarna seoska kuća ovog područja bila je u starini stambena prizemnica koja vremenom prerasta u katnicu uz koju se tada gradi prizemnica s otvorenim ognjištem - kužina. Prostor u stambenim kućama je prizemlje, tavan – kat i šufit- potkrovlje. Prizemlje se najčešće koristilo za vinski podrum - konobu, a i kao ostava za razne poljoprivredne alatke i plodine. Na katu i u potkrovnom prostoru je stanovanje, što je ovisilo o broju članova u obitelji. Katu se pristupa stubištem – vanjskim kamenim solarom, koji je građen od suhozida i često postavljen okomito na glavno pročelje kuće, ili pak uz kraće, zabatno pročelje. Uz stambene kuće i kuhinje su i neke gospodarske zgrade npr. za stoku krupnog zuba, dok su torovi za ovce, te svinjci i gnojnice udaljeni od stambenih, a pojate i guvna na uzvisini zbog vršidbe pri kojoj je potrebno strujanje zraka. Uz kuće se ovdje često vide trapovi, male građevine ukopane u zemlju sa zasvođenim svodom, a koristile su se za držanje krumpira u zimskom razdoblju.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

42

Slika 10. Lokvičići, zaeok Pejzići, trap

Lokve za napajanje stoke i bunari iz kojih su se seljani snabdijevali vodom su izvan seoskog prostora. Bunari su ukopani u zemlju i obzidani kamenom i većina ih ima kamene stepenice kojima se dolazi do vode. Početkom prošlog stoljeća počinju se graditi bunari- čatrnje uz stambene kuće s karakterističnim kamenim bunarskim krunama isklesanim iz jednog komada kamena. Slika 11. Lokvičići, zaseok Pejzići, bunar

Stoljetna ujednačenost načina života na selu počela se u manjoj mjeri mijenjati nakon Prvog svjetskog rata, te se tridesetih godina dvadesetog stoljeća gradi noviji tip kuća za stanovanje koje su također pravokutnog tlocrta, no smještene su tako da im je glavno duže pročelje paralelno sa slojnicama. Novije kuće građene se od finije obrađenih kamenih blokova slaganih u pravilne redove i povezanih mortom. Bile su pokrivene pokrovom od kamenih ploča koji je postupno zamijenjen utorenim crijepom. Poslije Drugog svjetskog rata naglo se mijenja način života na selu, stanovništvo iseljava u veće gradove i odlazi na rad u inozemstvo (Njemačka), a po povratku u zavičaj gradi kuće sa suvremenim materijalima i suvremenijeg oblikovanja, često ne poštujući tradiciju kraja ni u odabiru prostora za gradnji ni u gabaritima, otvorima i sl. Prilagodbom starih gradnji novom načinu života, te upotrebom ne-tradicijskih građevnih materijala počeo je proces degradacije tradicijskog graditeljstva. Stoga je, osim u karakterističnom položaju naselja koja su se zadržala na rubovima obradivih polja i u sporadično očuvanim starim domaćinstvima, autohtona tradicijska arhitektura ruralnih naselja na području općine najbolje sačuvana u danas gotovo opustjelim zaseocima u kojima živi još pokoje staro čeljade.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

43

Lokvičić, ruralna cjelina Mamići Zaselak Mamići izgrađen je na kosom terenu, a ispod njega su vrtovi i vinogradi sa terasastim suhozidnim podzidima. Kroz Mamiće prolazi seoski put oko kojega se niže više stambeno gospodarskih sklopova. Kuće su različito postavljene u odnosu na izohipse, okomito i paralelno, što smještaju zaseoka u prostoru, gledajući ga iz određene udaljenosti daje vrlo lijepu vizuru. Kuće su kamene, starije građene od kamena lošije obrade, a novije kvalitetnije, s dvostrešnim krovovima uglavnom s pokrovom od crijepa, uz neke gospodarske zgrade koje su još očuvale pokrov od kamenih ploča. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: U naselju ima i starijih kuća čija je povijesna struktura djelomično očuvana, te novih kuća koje su se gabaritima uklopile u tradicijski način gradnje. Predlaže se tip zaštite B, tj. djelomična zaštita povijesne strukture zaseoka s očuvanjem osnovnih elemenata povijesne matrice naselja i karakterističnih skupina građevina, oblika građevina i sklopova, gabarita. Prihvatljive su interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. Slika 12. Ruralna cjelina Mamići

Berinovac, zaseok Papučići Papučići su zaseok smješten uz prometnicu na kosom terenu. Pri gradnji kuća seoski su graditelji koristili tu pogodnost kosine, pa su i način gradnje prilagodili takvom terenu. Kuće se nižu i nadograđuju jedna na drugu, već prema potrebama obiteljskih zajednica. Usklađene su sa okolišem, a i izborom autohtonih materijala, što je u tradiciji kraja. Stambeno gospodarski sklopovi su međusobno povezani seoskim puteljcima, a razdvajaju ih manji otvoreni dvorovi. U neposrednoj blizini kuća su povrtnjaci, a nešto udaljeniji su vinogradi i oranice. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Naselje pripada tipu B zaštite, obzirom da u samom naselju ima određeni broj adaptiranih i saniranih kuća, koje su se gabaritima i načinom obnove ili izgradnje više ili manje uklopile u tipologiju naselja. Također je veći broj izvornih kuća, prizemnica i katnica građenih kamenom, koje se ističu varijetetom pučkog arhitektonskog oblikovanja, pa ih je potrebno prepoznati i valorizirati tijekom obnove. Prednost treba dati obnovi zatečenih kuća, pred izgradnjom novih, suvremeno oblikovanih, a kod izgradnje novih poštivati povijesnu strukturu naselja. Preporuča se izrada Detaljnog plana na temelju Konzervatorske podloge


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

44

kojom se mora inventarizirati i obraditi tradicijska arhitektura te dati uvjete i smjernice za potrebne i moguće zahvate. Berinovac, zaseok Medvidovići Zaseok Medvidovići je smješten na kosom terenu i kroz njega vodi put uz koji su nanizane stambene katnice sa solarima, prizemnice - kuhinje s otvorenim ognjištem, između kojih su manji vrtovi s povrćem i cvijećem, stablima koja stvaraju poseban ugođaj u otvorenim dvorovima i pridvraćima. Iza prostora sa stambenim kućama nižu se gospodarske zgrade, te na kraju zaseoka gustirne s naplavom građenim od kamena. Zaselak je gotovo u potpunosti sačuvao prvobitnu strukturu smještaja u prostoru, s vrlo malo novijih intervencija koje mu nisu narušile opću vizuru. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Veći je broj sačuvanih prizemnica i katnica tradicijskog oblikovanja, zidanih kamenom, sa dvostrešnim krovovima, izvorni pokrov od lomljene kamene ploče djelomično je sačuvan, a djelomično zamijenjen utorenim crijepom. Sredinom zaseoka vijuga prolaz – komunikacija, a južno je otvoreni prostor koji funkcionira kao seoski trg. Zbog dobre očuvanosti izvorne arhitekture te skoro potpunog izostanka recentnih gradnji zaseok ima potencijal razvitka kao eko-etno selo, pa bi u tom slučaju preporučili zaštitu tipa A, dakle obnovu i revitalizaciju izvorne tradicijske arhitekture umjesto izgradnje novih kuća, tim više što je zaseok slabo naseljen. Preporuča se izrada Detaljnog plana na temelju Konzervatorske podloge kojom se mora inventarizirati i obraditi tradicijska arhitektura te dati uvjete i smjernice za potrebne i moguće zahvate. Slika 13. Berinovac, zaseok Medvidovići

Berinovac, zaseok Lasići Lasići su se smjestili iznad glavne ceste koja vodi za Imotski. Kuće su izgrađene na kosom terenu i većina ih je postavljena okomito na slojnice, pa su kuće svojim užim pročeljima okrenute prema cesti. Kuće su kamene s dvoslivnim krovovima, zbijene i međusobno povezane seoskim puteljcima, s otvorenim dvorovima. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Veći je broj sačuvanih prizemnica i katnica tradicijskog oblikovanja, zidanih kamenom, sa dvostrešnim krovovima, izvorni pokrov od lomljene kamene ploče djelomično je sačuvan, a djelomično zamijenjen utorenim crijepom. Zaseok pripada tipu B, jer osim izvorne izgradnje ima i novijih intervencija, koje alteriraju upotrebom suvremenih materijala,


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

45

ali su volumenom prilagođene mjerilu naselja, tako da ga nisu bitnije narušile. Preferira se obnova i revitalizacija izvorne tradicijske arhitekture umjesto izgradnje novih kuća, tim više što je zaseok slabo naseljen. Preporuča se izrada Detaljnog plana na temelju Konzervatorske podloge kojom se mora inventarizirati i obraditi tradicijska arhitektura te dati uvjete i smjernice za potrebne i moguće zahvate. Sakralne građevine Lokvičići, župna crkva Krista Kralja Župa Lokvičići osnovana je 1783. godine, kada se odvojila od župe Proložac. Župna crkva krista Kralja sagrađena je tek 1936. godine, a do tada se koristila crkva sv. Ante na groblju.. Župna crkva je jednobrodna građevina, u osi glavnog pročelja ima zidani zvonik sa piramidalnim završetkom, kako je karakteristično za izgradnju sakralnih građevina XIX. stoljeća. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Redovito održavanje temeljem projekta obnove. Slika 14. Lokvičići, župna crkva Krista Kralja

Lokvičići, crkva sv. Ante i groblje Jednobrodna grobišna crkva jednostavnog pročelja, u osi zabata je kamena jednodijelna preslica. Oko crkve je groblje. Vjerojatno je građena krajem XVIII. ili početkom XIX. stoljeća, kada Lokvičići postaju zasebna župa. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Redovito održavanje temeljem projekta obnove.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

46

Slika 15. Lokvičići, crkva sv. Ante i groblje

Lokvičići, župna kuća i kapela Male Gospe Župna kuća i kapela pravokutnog tlocrta posvećena Maloj Gospi čine skladnu cjelinu i lijep su primjer graditeljstva XIX. stoljeća. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Redovno održavanje poštujući izvorne gabarite i materijale građenja. Slika 16. Lokvičići, župna kuća i kapela Male Gospe

Berinovac, Gospina kapela Kamena kapela – poklonac oblikovanja karakterističnog za XIX. stoljeće izgrađena je uz glavnu cestu koja vodi prema Imotskom, a na ulazu u zaseok Berinovci. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Redovito održavanje poštujući izvorno oblikovanje i materijale.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

47

Slika 17. Berinovac, Gospina kapela

Elementi povijesne opreme prostora, inženjerske i tehničke građevine sa uređajima Na prostoru općine Lokvičići, koja nema vode tekućice, od velikog je značaja oduvijek bila voda. Prostor je bogat bunarima, lokvama i naplavnim površinama, koje su pripadale pojedinim zaseocima ili domaćinstvima, u kojima se sakupljala voda, koja je značila život. Načelno su dva tipa bunara: oni koji koriste - kaptiraju podzemnu vodu i bunari u kojima se sakuplja kišnica procjeđivanjem. Bunari su smješteni na različite načine:

- na prostoru pojedinih zaseoka nalaze se bunari kojima se koristi čitav zaseok - na pojedinim posjedima, ili u samom domaćinstvu nalazi se bunar određene obitelji - na prostorima bogatim vodom gradi se niz bunara, svaka obiteljska zajednica ima

svoj bunar, kojega koristi i kojemu skrbi (i za vrijeme suše čuva) svoj bunar. Zidani i svođeni bunari koji se nalaze pod zemljom, a na površini je kruna bunara, najčešće zidana kamenom. U narodu se ovakvi bunari nazivaju «čatrnje». Slika 18. Lokvičići, čatrnja


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

48

Slika 19. Lokvičići, čatrnja

Slika 20. Pejzići, čatrnje

Veće naplavne površine koje vode do zidanog bunara, nad kojim je kruna za korištenje vode. Ovakve komunalne bunare kojim se služi čitav zaseok uglavnom je u XIX. stoljeću gradila austro-ugarska država. Slika 21. Kljenovac, naplava


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

49

Etno spomenici Budimlići, stambeno-gospodarska kuća Kuća Budimlić je primjerak stare tradicijske građevine iz 18. stoljeća. Građena je od kamena grubo priklesanog s dvostrešnim krovom i pokrovom od kamenih ploča. Kuća ima tri nivoa; prizemlje koje je djelomično ukopano u teren i sćemereno- zasvođeno, a koristilo se za štalu, zatim kat na koji se pristupa s užeg pročelja i to izravno, preko dvije kamene stepenice, te potkrovlje u koje se također pristupa izravno s puta sa sporednog dužeg pročelja. Kuća je primjer osmišljene i racionalne gradnje samoukog seoskog majstora, rijedak primjerak na prostoru općine. Danas je napuštena i oštećena. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Potrebno je tijekom obnove sačuvati izvorno stanje građevine, te koristiti autentične građevinske materijale i tehnike. Slika 22. Budimlići, stambeno-gospodarska kuća

Mikulići, sklop stambenih i gospodarskih kuća Sklop je sačuvao tradicijske odlike u načinu gradnje, položaju kućišta, upotrebi materijala, te je vrijedan primjerak tradicijskog graditeljstava ovog kraja. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Potrebno je tijekom obnove sačuvati izvorno stanje građevina, te koristiti autentične građevinske materijale i tehnike. Ž Slika 23. Mikulići, sklop stambenih i gospodarskih kuća


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

50

Jukići, stambena kuća Stambena katnica s početka 19. stoljeća, građena od fino obrađenog kamena slaganog u pravilne redove sa četveroslivnim krovom i pokrovom od crijepa. Na glavnom pročelju kuće u zidu je smještena kapelica s kipićem Gospe Sinjske. Pročelje je ukrašeno geometrijskim likovima urezanim u kamen. Lijep je primjer stambene kuće 19. stoljeća. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Potrebno je tijekom obnove sačuvati izvorno stanje građevine, te koristiti autentične građevinske materijale i tehnike. Slika 24. Jukići, stambena kuća

Kultivirani krajolik Svaki se krajolik u kontekstu određenog vremena može okarakterizirati u odnosu na tri glavne osobine: reljef, pokrov i sliku promjena nastalih u krajoliku u tijeku vremena te međusobne povezanosti svih tih osobina. Prema karakteristikama krajolika određuje se njegova tipološka pripadnost, odnosno svrstavanje u jednu od tri glavne krajobrazne vrste: prirodni, kulturni i prirodno-kulturni krajolik. Na području Općine Lokvičići najznačajniji prostorni resurs je upravo krajolik. Osnovna karakteristika prostora općine Lokvičići brojni su suhozidi kao rezultat stoljetnog ljudskog rada. Suhozidi su nastali slaganjem lomljenog kamena «u suho», koji se prikupljao krčenjem zemlje kako bi se izdvojila obradiva površina. Suhozidi se nalaze uz zaseoke, njima su obrubljene obradive površine – vrtovi, koji pripadaju pojedinim domaćinstvima, seoski putevi, te prostori izvan zaseoka, oranice i vinogradi. Građeni su i u slobodnom prostoru, kao međe, razgraničenje posjeda. Najljepši primjeri sačuvani su na prostoru Katića, te središta Lokvičića, iako su odlika čitavog kraja, te šireg prostora Dalmacije.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

51

Slika 25. Katići, suhozidi

Slika 26. Kultivirani krajolik zapadno od Glavice

Slika 27. Kultivirani krajolik uz zaseok Bekavci

Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Status zaštite: kulturno dobro lokalnog značaja koje se štiti odredbama i mjerama prostornog plana


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

52

Režim zaštite: U prostornom planiranju u zonama tradicijskog suhozidnog krajolika (Katići, Lokvičići, Bekavci) zadržati poljoprivrednu / stočarsku namjenu. Zadržati postojeću parcelaciju obilježenu suhozidnim međama i spriječiti preparcelaciju spajanjem čestica zemlje (u parcele veće od 3 ha) kako bi se onemogućila izgradnja na području plodnih polja. Prostor zaštititi od izgradnje na poljoprivrednim površinama planiranjem nove izgradnje u već postojećim naseljima ili u njihovoj neposrednoj blizini. Prirodno- kulturni krajolik Prološkog blata Područje koje obuhvaća jugozapadni dio Općine Proložac i istočni dio Općine Lokvičići reljefno je obilježeno spojem strmih litica – odnosno kraškog planinskog krajolika sa plodnim i plavnim Imotskim poljem. U planinskom krajoliku sa dubokim vrtačama i manjim kraškim jezerima (Galjipovac, Mamića i Knezovića jezerom) nailazi se na niz arheoloških lokaliteta koji svjedoče o naseljenosti prostora od prapovjesnog vremena: gradina „Nad Vrbinom“, gradina „Baravišće“, „Sumbulova gradina“ i lokalitet „Grad“. Slika 28. Kultivirana vrtača uz zaseok Knezovići

Slika 29. Kultivirani krajolik uz zaseok Knezovići

Valorizacija: nacionalni značaj, I. kategorija


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

53

Status zaštite: Rješenje o preventivnoj zaštiti Klasa UP/I 612-08/05-05/651 od 17. siječnja 2005. Režim zaštite: A zona zaštite (prvi stupanj zaštite) koji podrazumjeva potpunu zaštitu povijesnih i prirodnih obilježja. Za navedeno područje, u prostornim granicama preventivne zaštite potrebno je predvidjeti izradu prostornog plana područja posebnih obilježja. Arheološke zone Galipovac – prapovijesne gomile i stari put U širokom luku zapadno i sjeverno od jezera Galipovac nalazi se velika prapovijesna nekropola koja broji oko 10 tumula tj. gomila. većina (10-ak) ih se nalazi iznad današnje ceste za Dolića dragu, jedna (devastirana) je uz samu cestu, jedna u blizini zaseoka Bekavci a jedna sa sjeverne strane Galipovca. Gomile su različitih dimenzija, od najmanje koja ima promjer oko 10 m i visnu oko 2 m do promjera 25 m i visine 4-5 m. Vezane su za gradinu na Baravišću. Sjeverno od Galipovca u pravcu istok-zapad sačuvan je na nekoliko mjesta srednjovjekovni put koji je vodio prema Prološcu a postoji mogućnost da je nastao na tsai neke ranije komunikacije. Slika 30. Galipovac – prapovijesne gomile i stari put


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

54

Arheološki lokaliteti Berinovac - kasnosrednjovjekovno groblje Kasnosrednjovjekovno groblje sa stećcima smjestilo se na livadama nešto istočnije od zaseoka Zovko na Berinovcu. Radi se o dvadesetak ukrašenih sljemenjaka, sanduka i ploča. Nekoliko stećaka se nalazi uzidano u kuće i zidove u spomenutom zaseoku, uz seoski put koji vodi kroz njega u pravcu juga. Stećci svojim izgledom i smještajem imaju sve karakteristike ostalih grupa stećaka na području Imotske krajine. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prostor oko lokaliteta i sam lokalitet tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve građevinske, zemljane i sl. radove ili ih izvoditi u suradnji i uz nadzor arheologa nadležne konzervatorske službe i prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Peze - kasnosrednjovjekovno groblje i stari put Jugoistočno od zaseoka Peze u Lokvičićima a sjeverno tj. ispod magistralne ceste Trilj-Imotski nalazi se kasnosrednjovjekovno groblje s 15-ak stećaka, ploča i sljemenjaka. Gotovo svi su stećci ukrašeni različitim motivima a posebno se ističu dva. Jedna ploča dimenzija 2 x 2 x 0,6 m čija je gornja strana ukrašena štitovima s mačevima te polumjesecima i zvijezdama. Drugi je ukrašeni stećak koji je zajedno sa svojim postoljem visok gotovo 2 metra. Stećci svojim izgledom i smještajem imaju sve karakteristike ostalih grupa stećaka na području Imotske krajine. Južno od stećaka u pravcu istok-zapad vodi seoski put (NA KARTI 20A) koji je trasiran na starom rimskom putu čiji se tragovi još naziru na nekoliko mjesta u neposrednoj okolici. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prostor oko lokaliteta i sam lokalitet tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve građevinske, zemljane i sl. radove ili ih izvoditi u suradnji i uz nadzor arheologa nadležne konzervatorske službe i prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Slika 31. Peze - kasnosrednjovjekovno groblje i stari put


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

55

Gola ili Kusačića gradina – prapovijesne gomile Na lokalitetu Gradina (kota 634) sjeverozapadno od zaseoka Kusačići vidljivo je nekoliko prapovijesnih tumula-gomila, različite veličine i očuvanosti. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prostor oko lokaliteta i sam lokalitet tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve građevinske, zemljane i sl. radove ili ih izvoditi u suradnji i uz nadzor arheologa nadležne konzervatorske službe i prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Sumbulova glavica-prapovijesna gradina/antički lokalitet Ovo manje, ali izuzetno važno, arheološko nalazište nalazi se na uočljivom uzvišenju 50-ak m sjeverno od ceste Trilj-Imotski na Berinovcu, na mjestu gdje ta cesta radi oštru krivinu prema Krivodolu. Na glavici kojoj se pristupa s južne strane a koja se strmo ruši prema sjeveru u Imotskom polju nalazi se manja prapovijesna gradina a s obzirom na blizinu rimske ceste vjerojatno i manji antički lokalitet. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prostor oko lokaliteta i sam lokalitet tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve građevinske, zemljane i sl. radove ili ih izvoditi u suradnji i uz nadzor arheologa nadležne konzervatorske službe i prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Grad – kasnoantička utvrda Lokalitet se nalazi na teško pristupačnoj i sa svih strana strmoj uzvisini koja se smjestila između Mamića i Knezovića jezera. Na platou te litice vidljivo je nekoliko prostorija i bedem što upućuje na kasnoantičku utvrdu. Tu bi pretpostavku još trebalo dokazati. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prostor oko lokaliteta i sam lokalitet tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve građevinske, zemljane i sl. radove ili ih izvoditi u suradnji i uz nadzor arheologa nadležne konzervatorske službe. Slika 32. Grad – kasnoantička utvrda


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

56

Gradina iznad Mamića jezera Nešto južnije od položaja „Grad“ tj. s jugozapadne strane Mamića jezera smjestila se veća prapovijesna gradina. Sačuvan je gradinski bedem-nasipa koji je zatvarao plato s južne strane dok se istočna, sjeverna i zapadna strana strmo ruše te tako pristup gradini čine gotovo nemogućim. Gradina egzistira u razdoblju kasnog brončanog i željeznog doba. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prostor oko lokaliteta i sam lokalitet tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve građevinske, zemljane i sl. radove ili ih izvoditi u suradnji i uz nadzor arheologa nadležne konzervatorske službe Slika 33. Gradina iznad Mamića jezera

Baravišće – prapovijesna gradina Ova prapovijesna gradina smjestila se nešto istočnije od zaseoka Bekavci na istočnom kraju Dolića drage, između dvije duboke vrtače koje se nalaze između Galipovca i Mamića jezera. Na gradini se jasno vidi prapovijesni bedem tj. nasip koji brani gradinski plato u širokom luku sa zapadne tj. sjeverozapadne strane. Ostale strane se strmo ruše prema spomenutim vrtačama. Gradina egzistira u kasnom brončanom i željeznom dobu. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prostor oko lokaliteta i sam lokalitet tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve građevinske, zemljane i sl. radove ili ih izvoditi u suradnji i uz nadzor arheologa nadležne konzervatorske službe i prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Bajića karaula – prapovijesna gomila Prapovijesni tumul-gomila nalazi se na vrhu brda Bajića karaula (kota 836) jugozapadno od Berinovca. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

57

Režim zaštite: Prostor oko lokaliteta i sam lokalitet tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve građevinske, zemljane i sl. radove ili ih izvoditi u suradnji i uz nadzor arheologa nadležne konzervatorske službe Gradina Manja prapovijesna gradina (ili gomila) nalazi se nekoliko stotina metara istočnije od crkve sv. Ante u Lokvičićima, na platou koji s kojega se nadzire zapadni dio Imotskog polja tj. prostor oko Prološkog blata. Gradina vizualno komunicira s gradinom iznad Mamića jezera i gradinom Baravišće. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prostor oko lokaliteta i sam lokalitet tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve građevinske, zemljane i sl. radove ili ih izvoditi u suradnji i uz nadzor arheologa nadležne konzervatorske službe Glavica-prapovijesne gomile Na Kljenovcu, na uzvisini „Glavica“ (kota 754) sjeverno od ceste Trilj-Imotski nalaze se dvije prapovijesne gomile-tumula. Sačuvani promjer gomila je 20-ak metara i visine oko 3-4 m. nalaze se na istočnoj padini spomenute uzvisine. Status zaštite: evidentirano kulturno dobro Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija Režim zaštite: Prostor oko lokaliteta i sam lokalitet tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve građevinske, zemljane i sl. radove ili ih izvoditi u suradnji i uz nadzor arheologa nadležne konzervatorske službe Smjernice za prostorno uređenje i mjere zaštite kulturnih dobara Povijesna ruralna naselja i njihovi dijelovi, povijesne građevine s njihovim neposrednim okolišem, prirodni i kultivirani krajolici, memorijalni spomenici i arheološki lokaliteti moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u život i razvoj prostora Lokvičića. Pod očuvanjem kulturno povijesnih obilježja prostora podrazumijeva se:

- zaštita i čuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika kao najveće vrijednosti prostora - očuvanje i održavanje poljoprivrednih površina i ispaša, obnova zapuštenih parcela

uz zadržavanje postojeće parcelacije obilježene suhozidnim ogradama, te zadržavanje tradicijskih poljoprivrednih kultura i poticanje tradicijskog (ekološkog) načina obrade zemlje

- očuvanje tradicijskih poljskih putova i staza - očuvanje izvornih obilježja naselja u njihovom položaju u prostoru i tradicijskoj

prostornoj organizaciji, zajedno sa svim povijesnim elementima opreme prostora - očuvanje i obnova tradicijskog graditeljstva kao značajnog elementa povijesnog

identiteta prostora - zadržavanje karakterističnih toponima, naziva zaselaka, kao i naziva geografskih

obilježja od kojih neki imaju simbolička i povijesna značenja Konzervatorskim elaboratom na području Općine Lokvičići nabrojeno je 23 nepokretna kulturnih dobara. Sva ona imaju svojstva kulturnog dobra i podliježu odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite. 1. Na prostoru općine Lokvičići nema registriranih kulturnih dobara, dok je preventivno zaštićeno kulturno dobro kultivirani krajolik Prološko blato (Rješenje o preventivnoj zaštiti Klasa UP/I 612-08/05-05/651 od 17. siječnja 2005. ), koje se dijelom nalazi i na prostoru općine Lokvičići..


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

58

2. Kulturna dobra za koje se predlaže pokretanje postupka za upis u Registar spomenika kulture RH: Budimlići, stambeno-gospodarska kuća Berinovac, zaseok Medvidovići 3. Kulturna dobra od lokalnog značaja koja štiti lokalna zajednica putem odredbi i mjera iz prostornog plana - ruralna naselja - kultivirani krajolik - arheološke zone - arheološki lokaliteti - etno građevine - elementi povijesne opreme prostora Smjernice za prostorno uređenje ruralnih cjelina: Ruralne cjeline pod utjecajem promjena načina života i načina privređivanja, a posebno zbog iseljavanja stanovništva započetog u 19. stoljeću, te naročito izraženog u drugoj polovici 20. stoljeća mijenjaju svoja tradicijska obilježja i svoj prostorni identitet. Ipak, na području općine Lokvičići zadržala se izvorna tradicijska struktura naselja koju treba sačuvati. Kod revitalizacije zaselaka prioritet treba dati obnovi postojećih stambenih i gospodarskih kuća. U slučaju povećanja graditeljskog područja potrebno je očuvati izvornu povijesnu matricu naselja zadržavanjem zelene cezure između pojedinih komšiluka i poštivanjem tradicijskog položaja kućišta, bez širenja građevinskog područja prema plodnim poljima, te bez povezivanja građevinskih područja duž cesta i prilaznih puteva koji od glavne ceste vode u zaseoke. U obnovi postojećih kuća treba koristiti tradicionalne materijale (kamen, drvo) i način gradnje, bez uvođenja novih materijala. Nove izgradnja treba svojim gabaritima biti usklađena sa postojećom, uz strogo poštivanje tradicijske pravokutne tlocrtne dispozicije, katnosti (prizemnice, katnice), izgleda krovišta (dvostrešno, bez krovnih luminara) te uz upotrebu tradicijskih detalja (kameni solari, drveni zatvori ) i korištenje autohtonih materijala. Smjernice za prostorno uređenje zona kultiviranog krajolika: U prostornom planiranju u zonama tradicijskog suhozidnog krajolika zadržati poljoprivrednu / stočarsku namjenu. Zadržati postojeću parcelaciju obilježenu suhozidnim međama i spriječiti preparcelaciju spajanjem čestica zemlje (u parcele veće od 3 ha) kako bi se onemogućila izgradnja na području plodne ravnice kao najvrednijeg resursa Lokvičića. Poljske putove treba održavati i spriječiti njihovo proširivanje rušenjem suhozida kojima su omeđeni. Kultivirani agrarni krajolik potrebno je očuvati od izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, a noviju izgradnju planirati interpolacijama u postojećim zaseocima. Iznimno se u agrarnom području mogu graditi poljske kućice kao prizemnice manjih dimenzija izgrađene u tradicijskim oblicima (pravokutnog tlocrta s dvostrešnim krovom). Bez obzira radi li se o kulturnom, prirodnom ili prirodno-kulturnom krajoliku u prostorno-planskoj dokumentaciji potrebno je očuvati krajolik od izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, a noviju izgradnju planirati tipološki prilagođenu postojećoj strukturi raštrkanih naselja stvaranjem novih manjih aglomeracija zelenim cezurama odvojenih od postojećih zaseoka ili iznimno u cjelinama koje nisu posebno zaštićene interpolacijama u postojeću strukturu. Smjernice za prostorno uređenje pojedinačnih sakralnih i civilnih kulturnih dobara: Za sve zahvate na pojedinačnim preventivno zaštićenim sakralnim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi Prethodnu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela u Splitu. U slučaju potrebe za sanacijom sakralnih građevina potrebno je izraditi arhitektonsku dokumentaciju postojećeg stanja, a projekt sanacije uskladiti sa posebnim uvjetima za


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

59

obnovu koje će izdati Konzervatorski odjel u Splitu. Sve zahvate na preventivno zaštićenim građevinama (dokumentiranje, projektiranje i izvođenje) mogu izvoditi isključivo izvođači koji za to imaju ovlaštenje Ministarstva kulture, a radove treba izvesti pod konzervatorskim nadzorom Konzervatorskog odjela u Splitu. Za sve zahvate na kulturnim dobrima za koje je ovim konzervatorskim elaboratom predloženo pokretanje postupka za upis u Registar spomenika kulture RH potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela u Splitu, a radove treba izvesti pod konzervatorskim nadzorom. Kulturna dobra od lokalnog značaja treba zaštititi odredbama i mjerama prostornog plana, u skladu sa režimima zaštite navedenim u ovom konzervatorskom elaboratu. Smjernice za uređenje elemenata povijesne opreme prostora Prostor općine Lokvičići karakterizira izostanak voda tekućica, tako da je življenje na ovom prostoru stoljećima bilo obilježeno i borbom za vodu, koja se prikupljala u bunarima – čatrnjama koje su se gradile u sklopu pojedinih domaćinstava, kao i u otvorenim bunarima koji su pripadali čitavom zaseoku. Kasnije, u XIX. stoljeću austro-ugarska država prepoznala je problem nedostatka vode na ovim prostorima, te je potaknula gradnju napalava sa bunarima za potrebe čitavih zaseoka. Mnogi su od zatečenih bunara i danas u upotrebi. U ovom su elaboratu izdvojeni kvalitetniji primjeri komunalne opreme, koje bi redovitim održavanjem uz korištenje izvornih materijala i tradicijskog načina gradnje trebalo sačuvati od propadanja. Smjernice za prostorno uređenje arheoloških lokaliteta Za arheološke lokalitete koji su evidentirani na temelju postojećih nalaza i za lokalitete na kojima se pretpostavljaju mogući arheološki nalazi, a nabrojeni su kao kulturna dobra od lokalnog značaja nisu utvrđene prostorne granice lokaliteta. Stoga je prije izvođenja zemljanih radova na tim lokalitetima potrebno provesti arheološko istraživanje prema uputama i pod nadzorom nadležnog Konzervatorskog odjela što mora biti uvjetovano prilikom izdavanja lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Popis kulturnih dobara po vrstama Ruralna naselja Lokvičić, ruralna cjelina Mamići Berinovac, ruralna cjelina Papučići Berinovac, ruralna cjelina Medvidovići Berinovac, ruralna cjelina Lasići Sakralne građevine Lokvičići, župna crkva Krista Kralja Lokvičići, crkva sv. Ante i groblje Berinovac, Gospina kapela Komunalne građevine Berinovac, naplava za vodu Kultivirani krajolik Dio kultiviranog krajolika Prološko blato Etno građevine Budimlići, stambeno-gospodarska zgrada


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

60

Mikulići, sklop stambenih i gospodarskih kuća Jukići, stambena kuća Arheološke zone Galipovac – prapovijesne gomile i stari put Arheološki lokaliteti Berinovac - kasnosrednjovjekovno groblje Peze - kasnosrednjovjekovno groblje i stari put Gola ili Kusačića gradina – prapovijesne gomile Sumbulova glavica-prapovijesna gradina/antički lokalitet Grad – kasnoantička utvrda Gradina iznad Mamića jezera Baravišće – prapovijesna gradina Bajića karaula – prapovijesna gomila Gradina Glavica-prapovijesne gomile 3.4. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Prostornim planom se određuje da trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava čine: − građevine cestovnog prometa − građevine sustava veza − građevine vodoopskrbe i odvodnje, te uređenja bujica − građevine u sustavu energetike

Planom se posebno naglašava potreba vođenja infrastrukture koristeći postojeće koridore i formiranje zajedničkih za više vodova, kako bi se izbjegle šume, vrijedno poljodjelsko zemljište te vrijedne prirodne i stvorene strukture, uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirode, krajolika i cjelokupnog okoliša.

Cjeloviti prometni sustav čine međusobno povezani prometni podsustavi spregnuti u jedinstvenu funkciju pružanja prometnih usluga. Prijedlozi prioriteta nastoje osigurati za svaku granu prometa odgovarajući potrebni prostor ili koridor, vodeći računa o zaštiti okoliša. Prometni infrastrukturni sustav Rješenje sustava cestovnog prometa u velikoj mjeri se oslanja na cjelovit i ranije provjereni model, koji je preinačen u skladu s ciljevima prostornog uređenja područja i, u međuvremenu, nastalim promjenama u korištenju prostora. Planirana mreža javnih cesta je razvrstana sukladno današnjem stanju i očekivanoj funkciji određenih cesta u budućem sustavu. Kako je razvrstavanje javnih cesta u nadležnosti Ministarstva, moguće su izmjene u skladu s dinamikom realizacije cestovnog sustava i trenutne uloge pojedinih cesta u sustavu. U budućem razvoju općine Lokvičići cestovni će promet i dalje imati primarno značenje u cjelokupnom prometnom sustavu s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova prometa.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

61

Planirana i izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značenju i očekivanom prometnom opterećenju na slijedeće kategorije: - državna cesta - županijske ceste - lokalne ceste - nekategorizirane ceste i planinski protupožarni i gospodarski putovi Razvitak općinskog područja je ovisan i dobrim dijelom će se temeljiti na prometnoj povezanosti sa ostalim dijelovima bivše općine Imotski, države i susjednom Republikom Bosnom i Hercegovinom. Područjem prolazi državna cesta D60: Brnaze (D1)-Cista Provo-Imotski-GP Vinjani Gornji, te dvije županijske ceste: Ž6174: Dolića Draga-Ž6157, duljine 3,86 km, i Ž 6177: Lokvičić-Kljenovac D60, duljine 2,50 km. Današnje stanje cestovne mreže je nezadovoljavajuće. Velik broj cestovnih pravaca i objekata je oštećen i istrošen pa je prioritetna rekonstrukcija tih cestovnih pravaca.

Mreža lokalnih prometnica te šumskih protupožarnih i gospodarskih prometnica, posebno je važna za općinski prostor jer sve dijelove općine čini jednako dostupnima te omogućava njihovu pravilnu valorizaciju. Županijske ceste imaju funkciju međusobnog povezivanja naselja unutar regije, a lokalne ceste imaju funkciju povezivanja naselja međusobno i omogućavaju pristup na prometnice višeg reda. Za kvalitetnije povezivanje svih općinskih naselja međusobno i sa općinskim središtem, potrebno je rekonstruirati niz lokalnih cestovnih pravaca. Na postojećoj cestovnoj mreži državnog, županijskog i lokalnog značaja predviđeni su slijedeći zahvati: - korekcija nepovoljnih građevinskih elemenata, trasa, prvenstveno na mjestima gdje su

najčešće prometne nezgode (proširenje profila cesta, povećanje horizontalnih i vertikalnih radijusa i sl.)

- modernizacija (asfaltiranje) preostalih važnijih lokalnih cesta sa tucaničkim kolnikom. Za potrebe poljoprivredne proizvodnje i osiguranje potpunijeg korištenja poljoprivrednih resursa područja predviđa se rekonstrukcija gospodarskih putova. U svrhu oživljavanja specifičnih vidova turizma i rekreacije utvrđeni su planinski (ujedno i protupožarni) putovi. Uz županijske i lokalne prometnice (na područjima na kojima su ispunjeni posebni uvjeti u skladu sa zakonskim odrednicama) moguća je gradnja pratećih cestovnih objekata tj. benzinskih postaja sa ugostiteljskim objektima, servisima i praonicama automobila, motelom i sl. Uz ugostiteljske objekte, benzinske i servisne stanice i druge objekte pokraj cestovnih prometnica, radi čije djelatnosti dolazi do zadržavanja vozila, potrebno je osigurati posebne površine za parkiranje i zaustavljanje vozila izvan kolnika, a u skladu s važećim normativima. Prateći uslužni objekti (PUO) izgrađuju se uz državne ceste radi pružanja usluga korisnicima, tj. vozačima i putnicima, a s obzirom na stupanj izgrađenosti i mogućnosti korištenja razvrstavaju se u četiri kategorije označene od A-D.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

62

Najniža razina opremljenosti PUO-a označena je kategorijom D i omogućuje parkiranje na odmorištu, eventualno sa korištenjem WC-a ili moguću minimalnu komercijalnu uslugu. Ovoj kategoriji pripadaju i ugibališta za zaustavljanje vozila u nuždi (SOS ugibališta). Prateći uslužni objekt C kategorije sastoji se od benzinske postaje i parkirališta. Prateći uslužni objekt B kategorije uz benzinsku postaju i parkiralište ima izgrađeni restoran, caffe bar, trgovinu ili slični komercijalni sadržaj. Prateći uslužni objekt najviše razine opremljenosti označen je kategorijom A, a sastoji se osim sadržaja u kategoriji B i sadržaja za smještaj, sa sportskim i drugim rekreativnim sadržajima. Prateći uslužni objekti lociraju se uz državne ceste temeljem Izmjena i dopuna projekata ceste, a na cestovnom i privatnom zemljištu, formirajući jedinstvenu parcelu. Njihova međusobna udaljenost usklađuje se sa prometnim potrebama i mogućnostima, ovisno o terenskim prilikama, posebno u blizini većih gradova i naselja, vodeći računa i o blizini interesantnih spomeničkih, kulturnih i prirodnih znamenitosti. Odmorišta, a u njima i svi sadržaji, pa i komercijalni smatraju se sastavnim dijelom javne ceste sukladno čl. 3, alineja 5. Zakona o javnim cestama )NN 180/04). Telekomunikacije Brzi napredak telekomunikacija uvjetovao je promjenu koncepta u zavisnosti o razvoju komunikacijske tehnologije i primjeni novih tehničkih dostignuća na ovom području. Osnovu telefonske mreže Općine Lokvičići čini UPS Lokvičići sa pristupnom mrežom i svjetlovodnim kabelom kao prijenosnim medijem. Sva naselja na području općine imaju telefonske priključke u svojim domovima. Korisnički vodovi kojima su telefonski pretplatnici povezani na komutacijske čvorove položeni su uglavnom podzemno kabelima s bakrenim vodičima presjeka 0,4 mm. Javna TK mreža je infrastruktura za pružanje, pored osnovnih i ostalih TK usluga, a to su; usluge inteligentne mreže, ISDN, videokonferencija i ADSL. U planskom periodu ne planira se izgradnja novih mreža na području Općine, a postojeće će se koristiti za proširenja. Vodoopskrba Vodoopskrbni sustav bivše općine Imotski koristi pitku vodu iz izvorišta Opačac (rijeka Vrljika) čiji je kapacitet od 500-1300 l/s. Sa tog izvorišta, a u sklopu realizacije sustava «grupni vodovod Imotski» osigurava se opskrba najvećeg dijela naselja u bivšoj općini, pa tako i općine Lokvičići. Na prostoru općine se nalazi 6 km vodovoda koji je podsustav regionalnog vodovoda Josip Jović. Općina Lokvičići je posljednja dobila pitku vodu, i trenutno je oko 60% općine pokriveno vodovodnim cijevima, a uskoro se očekuje i početak radova na izgradnji vodovoda prema Dolića Dragi, čime bi se zaokružio kompletan vodovodni prsten u općini.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

63

Elektroenergetski sustav Područjem općine prolazi DV 400 kv. Cijelo područje bivše općine Imotski najvećim svojim dijelom opskrbljeno je električnom energijom iz TS 110/35 kV Imotski izgrađene 1981 godine, instalirane snage transformacije 1x20 MVA. Jedan manji dio preuzima se iz TS Kraljevac (110/35 kV) sa kojom je TS Imotski povezana dalekovodom 110 kV Izgrađenim 1952. godine, a koji je dio 110 kV mreže elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske. Ukupna dužina trase je cca 31 km, isto tako područje općine Lokvičići (i cijele bivše općine Imotski) je 110 kV-im dalekovodom preko Gruda «uvezan» u elektroenergetski sustav RBIH (Herceg Bosne). I ta mreža je izgrađena 1952. godine, a dužina joj je cca 14 km. Dijelom općine (jugoistočni dio) prolazi 220 kV-tni dalekovod na relaciji Mostar (RBiH)-Zakučac. Trenutno stanje ab stupova oba dalekovoda od 110 kV (Imotski-Kraljevac, koji prolazi kroz općinu i Grude-Imotski) je vrlo loše i potrebno je iste zamijeniti. S obzirom da je u skladu s razvojem sustava šireg područja, dugoročno planiran prijelaz na 220 kV sustav, planira se proširenje TS Imotski sa 110/35 kV na Imotski-Plat (Dubrovnik) i Mostar – Zakučac omogućila ostvarenje planiranog znatnog poboljšanja snabdijevanja el. energijom i njene kakvoće. Kroz budući razvitak sustava elektroopskrbe općine Lokvičići trebati paralelno rješavati ova dva temeljna pitanja i to: - Sanacija i dogradnja postojećeg sustava - Izgradnja novog sustava elektroopskrbe sukladno planiranom demografskom,

gospodarskom i prostornom razvitku Općine kao i aktualnim novim elektroprivrednim razvojnim koncepcijama područnih distribucijskih mreža s generalnom orijentacijom na postupnu primjenu novog sustava distribucijskih napona i novih tehničko-tehnoloških rješenja i ugradnja nove elektroprivredne opreme i uređaja.

Opća načela eko-zaštite prostora pri izgradnji elektroprivrednih objekata Obzirom na kriterij ekološkog negativnog utjecaja sustava opskrbe na okoliša sve elektroprivredne objekte se može grupirati u dvije temeljne skupine i to: - Elektroprivredni objekti locirani na slobodnim (nenastanjeni) površinama s većom

vjerojatnošću pojave negativnih posljedica, pa time i blažih uvjeta s manjom vjerojatnošću pojave negativnih posljedica zbog čega su propisi i zahtjevi u pogledu uvjeta zaštite od istih znatno blaži

- Elektroprivredni objekti locirani u naseljenim mjestima s većim negativnim utjecajem na okoliš i sa strožim i većim zahtjevima u pogledu eko-zaštite prostora.

Iako se aktualnom tehničkom regulativom za izgradnju dalekovoda to posebno ne propisuje na temelju dosadašnjih iskustava preporuča se duž trase svih dalekovoda rezervirati tzv. zaštitne koridore u kojima bi trebalo zabraniti bilo kakvu izgradnju.

Preporuča se širina koridora ovisno o nazivnom naponu dalekovoda kako slijedi:

• za DV 10(20) kV 2x15 = 30 m (min. 20 m) • za DV 35 i 110 kV 2x20 = 40 m (min. 30 m) • za sve TS 20/0,4 kV osigurati kamionski pristup.

Sve buduće stupne TS 10(20)/0,4 kV montirati na betonskim stupovima, a one na području naseljenih mjesta izgraditi u obliku kućice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

64

okoliš. Mjesne TS 10(20)/0,4 kV koje su eventualno locirane u drugim objektima treba adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš (buka, zagrijavanje, požar i slično). Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije (slobodne površine ili naseljena mjesta) treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i Životinje koji povremeno ili trajno borave u blizini istih. Ispod i u blizini dalekovoda posebno u navedenim koridorima ne preporuča se dozvola bilo kakve izgradnje stambenih, poslovnih pa ni industrijskih objekata. Isto tako kod lociranja dalekovoda i postrojenja SN i VN izbjegavati terene na kojima borave veće skupine ljudi, te nesigurno i klizavo tlo, kao i upotreba zapaljivih građevinskih materijala. 3.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ I

ZBRINJAVANJE OTPADA Zbog bogate prirodne i kulturne baštine potrebito je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i unapređivanje prirodnoga i kultiviranoga (antropogenog) krajolika, kao mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš. Prostor je najvrjedniji resurs ali istovremeno ograničen i vrlo osjetljiv, pa je nužno prioritetno djelovanje na njegovoj zaštiti, sanaciji i unapređenju. U skladu sa Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske prostorno uređenje se definira kao aktivnost kojom se osiguravaju preduvjeti za učinkovito korištenje ali i zaštitu prostora sa ciljem ostvarivanja održivog razvoja. U tome se sučeljavaju stručna polazišta i opredjeljenja s različitim investicijskim nakanama podređenim prirodnim materijalnim i tehnološkim uvjetima. Kapacitet eko sustava za prijem štetnih tvari na području općine Lokvičići je ograničen s obzirom da se radi o području sa krškim, poroznim zaleđem, bogatom izvorištima i vodenim tokovima. Dosadašnji i poglavito očekivani razvojni procesi nagovještavaju da bi neusklađivanje daljnjih razvojnih procesa sa kapacitetom eko sustava mogli dovesti do ekološki neusklađenog razvitka. Realno je očekivati da koncentracija ljudi, objekata i aktivnosti dovodi do ugrožavanja prirodne sredine i postojećeg graditeljskog ambijenta (povećana emisija štetnih tvari, prenamjena i devastacija poljoprivrednih i šumskih površina, devastacija graditeljskog naslijeđa i sl.) Obzirom na karakteristike prirodnih elemenata prostora i antropogene utjecaje, najugroženiji dijelovi čovjekove okoline na području općine Lokvičići su: - vode i izvorišta - poljoprivredno zemljište - bujična područja (erozija) Zaštitu, racionalno korištenje prostora i unapređivanje čovjekova okoliša potrebno je provoditi kroz sve oblike djelovanja u prostoru što znači da svaka aktivnost, zahvat i intervencija u prostoru mora biti suglasna i usklađena s uvjetima koje zahtijeva zaštita prostora. Drugi vid je isticanje posebnih vrijednosti sredine koje se naglašavaju i stavljaju pod poseban režim korištenja, odnosno isključenje od nekih oblika korištenja. Treći oblik su intervencije sanacijom i drugim zahvatima kojim se ugroženi dijelovi dovode u zadovoljavajuće stanje. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su: Očuvanje i poboljšanje kvalitete tla: Zaštita tla jedno je od ključnih pitanja zaštite okoliša. Tlo kao dio kopnenih ekosustava predstavlja važnu komponentu okoliša i privlači sve veću pozornost iz slijedećih razloga:


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

65

Pogoršanje ekosustava kao cjeline dovodi do manjeg i većeg oštećenja samog tla, a u ekstremnim slučajevima i do njegovog potpunog uništenja. Tlo je u pravilu neobnovljiv prirodni resurs. Oštećenje i uništavanje tla uzrokuje poremećaje u hidrološkom režimu okoliša. Tlo se pored izloženosti štetnim utjecajima i samo javlja kao činitelj narušavanja okoliša. Pod degradacijom tla, općenito se podrazumijeva: kvarenje ili gubitak na dulje ili kraće vrijeme proizvodne snage tla, onečišćavanje tla, nepovoljne promjene stanja i uloge tla u ekosustavu. Tipologija degradacije tla (OECD 1994.) razlikuje dva tipa procesa degradacije. Jedan tip procesa ima za posljedicu gubitak količine tla a drugi gubitak kakvoće tla. Promjene u kakvoći tla podrazumijevaju smanjenje plodnosti tla ili smanjenje sposobnosti tla za održavanje rasta biljaka prouzrokovane kemijskim, biološkim i fizikalnim promjenama. Osnovni tipovi degradacije tla su: erozija, acidifikacija, promjene humanizacije i akumulacija štetnih tvari u tlu.

Za područje općine Lokvičići, u cilju zaštite tla od zagađenja, potrebno je poduzimati slijedeće mjere: - u okviru praćenja stanja okoliša (monitoringa) sustavno mjeriti onečišćenja tala na

temelju zakonske regulative. - u okviru Katastra emisija u okoliš voditi očevidnike za emisije onečišćavajućih tvari u tlo, - smanjiti emisije onečišćujućih tvari (u tlo na način da izvori emisija djeluju po standardima

zaštite okoliša, - smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni proces humizacije tla, - opožarene površine čim prije pošumljavati kako bi se smanjio učinak erozije tla, - izgradnju urbanih cjelina, industrijske objekte, prometnice i sl. planirati na način da se

nepovratno izgubi što manje tla, - uz ceste s velikom količinom prometa uređivati pojaseve zaštitnog zelenila i drvorede

primjerene širine te ograničiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na zemljištu najmanje 20,0 m od ruba kolnika ceste;

- radi zaštite od oborinskih voda potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevnoj čestici i ograničavanjem udjela nepropusnih površina prilikom uređenja javnih otvorenih prostora.

Očuvanost kvalitete tala najvećim dijelom zadovoljava najviše ekološke standarde. Potrebno je vrlo smišljeno i strogo kontrolirano upotrebljavati biokemijska sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji, a gdje je to moguće težiti primjeni biološke agrikulture na znanstvenim osnovama ili barem očuvanju tradicionalnog načina obrade čime se ujedno i čuva autohtonost pejzaža. Potrebno je provoditi mjere kontrole korištenja umjetnih gnojiva i pesticida na većim poljoprivrednim površinama. U zaštiti tla u užem smislu najveći problem danas je njegovo onečišćenje zbog neprimjerenog postupanja s otpadom, te neriješenog načina sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda. - premda se na području općine stvara samo komunalni i tehnološki otpad, problem

postupanja s otpadom je dvojak a odnosi se na sakupljanje, odvoženje i deponiranje (zbrinjavanje) otpada. Prvo, način i organizacija zbrinjavanja otpada još uvijek nije cjelovita i sanitarno tehnički zadovoljavajuća, a poseban je problem što je ekološka kultura na niskom nivou tako da se otpad odlaže stihijski i nekontrolirano na «mnoštvo» divljih odlagališta. Ovo stanje izaziva niz negativnih posljedica koje se odražavaju u povećanom zagađenju zraka, tala i voda, neposrednoj opasnosti od požara, potencijalnoj zarazi i degradiranju zemljišta. Ovakvo odlaganje otpada i stanje odlagališta izaziva posljedice zagađenja zraka, tla, podzemlja i u konačnici predstavlja latentnu opasnost izbijanja i širenja požara i zaraze.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

66

- Problem sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda ogleda se u tome što se gotovo sve otpadne vode sakupljaju u vodopropusne «crne» jame i koje se bez prethodnog tretmana tako nepročišćene upuštaju u tlo.

Mjere zaštite voda Zaštita voda od onečišćivanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće vode i izvorima onečišćavanja, sprečavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje voda i stanje okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i poboljšanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda. Izvori pitke vode su kraškog karaktera sa prihranjivanjem iz užeg i šireg zaleđa s brzom cirkulacijom kroz podzemlje te je potrebna posebna zaštita izvorišta i ukupnog slijeva. Izvorska voda je bakteriološki neispravna i zahtjeva obveznu dezinfekciju prije isporuke u vodoopskrbni sustav do potrošača. U skladu sa zakonskim odredbama u cilju zaštite voda propisuju se mjere zaštite voda: - Kontrola (monitoring) kakvoće voda; - Zaštita od štetnog djelovanja voda; - Uklanjati izvore ili uzroke onečišćavanja voda, sprečavati i smanjivati zagađivanje na

mjestu njegova nastanka; - Spriječiti nastajanje onečišćenja na postojećim izvorištima za opskrbu pitkom vodom, - U skladu s zakonskom regulativom djelovati na poboljšanju kakvoće i namjenske

uporabljivosti voda; - Otpadne vode obvezno treba tretirati preko pročistača otpadnih voda. Za naselja

odnosno objekte koji neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihovog uključivanja u sustav obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septičkih jama, odnosno gradnja biljnih pročiščivača;

- Potrebno je što prije uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava i umjetnih gnojiva u poljoprivredi;

- Potrebno je inventarizirati sve značajnije zagađivače na vodotocima. Svaka nova namjena u prostoru ne smije utjecati na postojeće stanje kvalitete voda na vodotocima ili smanjiti kvalitetu voda na nižu razinu. Potrebno je uspostaviti redovitu kontrolu kakvoće vode na vodotocima, jezerima i izvorima;

- Zabraniti izgradnju gospodarskih objekata koji ispuštaju štetne i opasne tvari u slivnim područjima izvorišta.

Očuvanje čistoće zraka: - stanje zaštite zraka ne smije prelaziti preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV). U cilju

toga potrebito je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka,

- uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka. Lokacije odabrati u naseljenom i prometom opterećenom dijelu grada i u blizini industrijskih izvora onečišćenja te uspostaviti odgovarajući informacijski sustav,

- redovito praćenje emisija, vođenje registra izvora emisija s podacima o prostornom smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija na temelju kojih se vodi Katastar emisija na gradskoj i županijskoj razini,

- zabranjuje se proizvodnja tvari koja oštećuju ozonski omotač.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

67

Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su posebni dijelovi prirode. Takvi dijelovi prirode imaju osobitu zaštitu. Kako bi se takvi dijelovi prirode mogli štititi potrebno je izraditi mjere zaštite koje ovisno o stupnju zaštite donosi nadležno tijelo uprave. Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti. Priroda je u smislu ovoga Zakona sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost. Ciljevi i zadaće zaštite prirode su:

- očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,

- utvrditi i pratiti stanje prirode, - osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja, - osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i

uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica, - pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode,

mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime, - spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog

razvoja i obavljanja djelatnosti, - osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.

Zaštita i očuvanje prirode temelji se na načelima:

- svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti, zaštiti prirodnih vrijednosti i očuvanju općekorisne uloge prirode,

- neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo,

- u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela, mjere i uvjete zaštite prirode,

- zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete,

- javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravodobno obavješćivanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo uklanjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi.

Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti. Zaštita prirode provodi se osobito:

- utvrđivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti, - provedbom mjera zaštite prirode, - unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove

gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na prirodu,

- izradom izvješća o stanju prirode, donošenjem i provedbom strategije, programa, akcijskih planova i planova upravljanja,

- utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, - uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim

vrijednostima,


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

68

- povezivanjem i usklađivanjem državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite prirode,

- poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode, - obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o

zaštiti prirode, - poticanjem i promicanjem zaštite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite

prirode u odgoju i obrazovanju. Divlje svojte koje su ugrožene ili rijetke, zaštićuju se kao strogo zaštićene svojte i zaštićene svojte. Strogo zaštićenom svojtom može se utvrditi:

- divlja svojta kojoj prijeti izumiranje na području Republike Hrvatske, - usko rasprostranjeni endem, - divlja svojta zaštićena na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika

Hrvatska stranka i koji je na snazi, potvrđenog od Republike Hrvatske. Zaštićenom svojtom može se utvrditi:

- zavičajna divlja svojta koja je osjetljiva ili rijetka, i ne prijeti joj izumiranje na području Republike Hrvatske,

- divlja svojta koja nije ugrožena, ali je radi njezina izgleda lako moguće zamijeniti s ugroženom divljom svojtom,

- divlja svojta na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi.

Zaštićenom zavičajnom udomaćenom svojtom može se utvrditi ona ugrožena baštinjena biljna sorta i/ili životinjska pasmina koja se razvila kao posljedica tradicionalnog uzgoja i čini dio hrvatske prirodne baštine. Na pitanja zaštite zaštićenih divljih svojti i zavičajnih udomaćenih svojti koja nisu uređena Zakonom primjenjuju se posebni propisi. Divlje svojte čine:

- primjerci samoniklih biljaka, gljiva i slobodnoživućih životinja te njihovi uzgojeni primjerci,

- njihovi razvojni oblici (jaja, ličinke, kukuljice, sjemenke, plodovi, miceliji i dr.), - njihovi dijelovi i derivati, i od njih dobiveni lako raspoznatljivi proizvodi.

Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) proglašene su »strogo zaštićene« i »zaštićene« divlje svojte na temelju Crvenih popisa ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva Republike Hrvatske, stručne procjene Državnog zavoda za zaštitu prirode te obveza preuzetih međunarodnim sporazumima. Stanje divlje svojte je povoljno, ako je njezina rasprostranjenost i brojnost populacije u okviru prirodnih kolebanja i ne pokazuje dugoročni trend smanjivanja, te ako su staništa dovoljno prostrana da osiguravaju dugoročno očuvanje populacije. Zabranjeno je bez opravdanog razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.), uništavanje ili oštećivanje njezinog staništa ili mijenjanje njezinih životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi svojta postala ugrožena. Opravdani razlog utvrđuje Ministarstvo. Zabranjeno je istrebljivanje zavičajne divlje svojte.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

69

Povoljno stanje divljih svojti osigurava se zaštitom njihovih staništa i zaštitnim mjerama za pojedine svojte prema odredbama Zakona o zaštiti prirode. Mjere zaštite šuma Šume predstavljaju značajnu ekološku komponentu prostora, te ih ne bi trebalo smanjivati nego formirati makroekeološke koridore u cilju uspostavljanja globalne ravnoteže i stvaranja uvjeta za razvoj životinjskih i biljnih zajednica i očuvanja ukupnih prirodnih ambijentalnih vrijednosti kraja. Radi njihove zaštite i očuvanja potrebno je: - izvršiti analizu stanja šumskih površina s aspekta ekološke vrijednosti šuma i njihovog

utjecaje na ostale prirodne komponente (tlo, voda, zrak itd.). - očuvanje postojećih šuma i pošumljavanje područja uz turističke zone i poljoprivredne

površine. - prilikom izgradnje turističkih kapaciteta na neizgrađenim prostorima voditi računa o

maksimalnom očuvanju sastojina šuma na tim prostorima. - kroz Planove zaštite od požara iz članka 3. Zakona o zaštiti od požara utvrditi mjere i

osigurati svrhovitu provedbu planom utvrđenih mjera. Mjere zaštite od buke Buka je zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Izvorom buke sukladno Zakonu o buci, smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport uređajima, instalacijama te bučne aktivnosti i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelazi dopuštenu razinu. Utjecaji koji djeluju na stvaranje komunalne buke su: promet i buka iz industrijskih pogona. Na buku izazvanu prometom može se djelovati optimalizacijom prometa . Postojeći industrijski pogoni trebaju raditi sukladno zakonskoj regulativi, tj. ne podizati razinu buke iznad dozvoljene razine. Lociranje novih industrijskih pogona potrebno je planirati izvan naseljenih mjesta na dozvoljenoj udaljenosti od prvog naselja. Mjere zaštite od buke obuhvaćaju: Sprječavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja objekta koji mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave. Razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš. Razina buke uzrokovana radom industrijskih pogona smanjit će se na način da se industrijski pogoni dislociraju od naseljenog područja i to na dozvoljenu udaljenost od naseljenih mjesta sukladno zakonu. Zaštita od erozije i bujica Prvi zadatak u zaštiti tla od erozije predstavlja podizanje biljnog pokrivača, šumskog i travnatog, na degradiranim površinama sliva bujice. Uz ove biološke radove u slivu često su potrebni značajni građevinski radovi u samom koritu bujice (pregrade za zadržavanje bujičnog nanosa i postizanja mirnog tečenja bujičnih voda u koritu, objekti konsolidacije obala korita, čišćenje nanosa i regulacija donjih tokova bujica i dr.) kako bi se postiglo smanjenje erozije u slivu i smireno otjecanje voda u formiranom bujičnom koritu.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

70

Radi zaštite tla od erozije nužno je poduzeti protuerozivne mjere koje bi se trebale provoditi na terenima ugroženim od bujica i erozije. Na takvim terenima obavezno je poduzimanje slijedećih mjera:

- građevinsko-tehnički radovi u koje spada izgradnja uzdužnih i poprečnih objekata za uređenje bujičnih tokova ( lateralni kanali, kinete, odvodni kolektori, pregrade i sl.)

- retencioni tehnički radovi (izgradnja mikro retencija i malih akumulacija za vodu i bujične nanose i sl.),

- biološki, šumsko-tehnički radovi (pošumljavanje, melioracija i obnova šikara, izrada konturnih rovova, intenzivna njega mladih šuma u svim fazama razvoja i sl.).

- agrotehničke radove (melioracija poljoprivrednog zemljišta, popravke strukture, terasiranje i uređenje plodoreda i sl.).

Uspjeh zaštite tla od erozije ovisit će o kombiniranju navedenih mjera i usmjeravanja aktivnosti na najugroženije dijelove prostora. Zaštita od elementarnih nepogoda Od prirodnih i tehničkih kataklizmi koje mogu ugroziti ljudske živote ili uzrokovati veću štetu na materijalnim i kulturnim dobrima općine Lokvičići, a od utjecaja su na prostorno uređenje, na prvom mjestu su potresi, zatim poplave i požari. Sve ostale kao meteorološki i klimatski ekstremne situacije te nesreće uzrokovane ljudskom djelatnošću su manje izražene. Potresi Cijelo područje bivše općine Imotski, pa tako i općine Lokvičići pripadaju IX. Zoni MCS, što znači da svi budući građevinski zahvati moraju uvažiti tu seizmičku osobitost. U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju udara i operativne mjere zaštite. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i postupke za sprječavanje, odnosno ublažavanje posljedica potresa, i to: - utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja bivše općine Imotski, kao podloga za

provođenje propisa o gradnji objekata otpornih na potrese do IX stupnja MCS ljestvice, - striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i

izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine, - pri izgradnji urbanih cjelina potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a

naročito otpornost i elastičnost konstrukcija, a sanacijom je potrebno povećati otpornost starijih i dotrajalih objekata, naročito u starim jezgrama naselja, pratiti pojave i posljedice potresa kod nas i u svijetu i o tome vršiti što potpunije informiranje čime se održava trajni interes za oblast zaštite od potresa.

Poplave Od ukupno raspoloživih površina oko 70% je izloženo periodičnom plavljenju manjeg ili većeg intenziteta i trajanja, te suvišnom vlaženju tokom zime i proljeća. Regulacija Vrljike je izvršena početkom šezdesetih i od tada nije vršena cjelovita rekonstrukcija sistema i čišćenje korita. Takvo stanje zahtijeva hitnu intervenciju, ali bilo kakav veći zahvat na rijeci Vrljici može uslijediti tek nakon saniranja stanja na nizvodnom dijelu vodotoka koji protječe hercegovačkim dijelom polja. Isto se odnosi i na povećanje kapaciteta tunela Petnik i rijeke Trebižat kao glavnog recipijenta u nizu.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

71

Izgradnjom akumulacije Ričice, Imotsko-Bekrijsko polje je zaštićeno od dijela vanjskih poplavnih voda. Najveći problem ostaju unutrašnje vode polja, odnosno recipijenti koji ih trebaju primiti. Regulacijom dijela Vrljike, rekonstrukcijom tunela Petnik i regulacijom Trebižata riješilo bi se pitanje prihvata svih poplavnih voda. Kako se taj dio sustava nalazi na teritoriju Federacije BIH, iz tog proizlazi potreba i obveza dogovaranja i usklađivanja radnji sa mjerodavnim institucijama druge države. Opasnost od požara na području općine zavisi od mnogih činilaca od kojih su za naselja najbitniji: vrsta konstrukcije objekata, međusobna udaljenost objekata, količine i način uskladištenja zapaljivih materijala, način odlaganja krutog i ostalog otpada, izloženost zračnim strujanjima i sl. Opasnostima su posebno izložena naselja ili predjeli naselja koja su zgusnuta i u kojima prevladavaju stare zgrade međusobno povezane krovovima, bez protupožarnih zidova i kao takva spadaju u I. stupanj ugroženosti. Isto tako područja sa industrijskim postrojenjima, objektima i zapaljivim materijalima također spadaju u I. stupanj ugroženosti. Urbanističke mjere zaštite od požara su one preventivnog karaktera. Treba ih provoditi u prvom redu zoniranjem, tj. izdvajanjem i osiguranjem zaštitnih pojasa opasnih kompleksa. Pored toga, poboljšavanjem vatrootpornosti svakog pojedinačnog objekta pojačava se otpornost čitavih naselja. Zbrinjavanje otpada Brojne vrijedne i osjetljive površine onečišćene su neodgovarajućim ili nekontroliranim odlaganjem različitih vrsta otpada. Za dio njih već je utvrđen rizik za zdravlje ljudi i okoliš. Danas se deponiranje komunalnog otpada i posebnog otpada vrši nekontrolirano na neistraženim područjima. Potencijalne lokacije deponija komunalnog otpada potrebno je istražiti i iznaći na regionalnoj razini na osnovi prirodne osnove područja i vodeći računa o udaljenosti od urbanih funkcija, prirodnih resursa, mogućnosti priključaka na infrastrukturu i mogućnošću transporta. Premda se na području općine stvara samo komunalni i tehnološki otpad, problem postupanja s otpadom je dvojak a odnosi se na sakupljanje, odvoženje i deponiranje (zbrinjavanje) otpada. Način i organizacija zbrinjavanja otpada još uvijek nije cjelovita i sanitarno tehnički zadovoljavajuća, a poseban je problem što je ekološka kultura na niskom nivou tako da se otpad odlaže stihijski i nekontrolirano na «mnoštvo» divljih odlagališta. Ovo stanje izaziva niz negativnih posljedica koje se odražavaju u povećanom zagađenju zraka, tala i voda, neposrednoj opasnosti od požara, potencijalnoj zarazi i degradiranju zemljišta. Ovakvo odlaganje otpada i stanje odlagališta izaziva posljedice zagađenja zraka, tla, podzemlja i u konačnici predstavlja latentnu opasnost izbijanja i širenja požara i zaraze. Prostornim planom se planira sanacija sadašnjih "divljih" deponija na način da se na području odlagališta uspostavi prijašnje stanje prvenstveno provodeći mjere rekultivacije i sprječavanja nepovoljnih utjecaja deponija na okoliš. Reguliranje cjelokupne problematike postupanja s otpadom odgovarajućim zakonskim propisima ostvarene su osnovne pretpostavke za ispravno i za okoliš prihvatljivo postupanje s otpadom i za učinkovit nadzor. Smanjivanje nastanka otpada i postupanje s otpadom na ekološki prihvatljiv način moguće je postići između ostaloga, jasnim utvrđivanjem prava, obveza i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba, poglavito jedinica lokalne samouprave i uprave u postupanju s otpadom.


_______________________________________________________________________Urbos doo Split

72

Mjere za očuvanje okoliša Osnovni ciljevi zaštite okoliša su trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti, očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara i očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unaprjeđenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života. Zaštita okoliša podrazumijeva planiranje i korištenje prostora, tako da se u njemu osigurava življenje i gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajno očuvanje razvojnih potencijala. Prostornim planom utvrđuju se ciljevi i interesi koji se na području obuhvata trebaju ostvariti vodeći računa da korištenje prostora osigura sanaciju , zaštitu i unaprjeđenje stanja okoliša. U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: - na djelotvorni način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti.; - čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljodjelsko zemljište, izvore vode i

dr.); - uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja

kroz novčanu potporu i općinske odluke.; - sprječavati radnje koje potencijalno mogu izazvati nepovoljan utjecaj na okoliš u skladu

sa Zakonima, pravilnicima i standardima te u skladu s Odredbama za provođenje Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije.

Documents

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOKVIČIĆIProstorni plan uređenja općine Lokvičići _____ Urbos doo Split 4 Sadržaj: I. Izvod iz sudskog registra tvrtke URBOS doo Split II. Suglasnost