Prostorni Plan Uredenja Opcine Jelsa - Obrazlozenje

I

OPĆINA JELSA

PROSTORNI PLAN UREðENJA

OBRAZLOŽENJE

KNJIGA 1

Jelsa, listopad 2008. g.

Županija: Splitsko-dalmatinska Općina: Jelsa

Naziv prostornog plana: Prostorni plana ure ñenja

Naziv priloga: Knjiga 1. Obrazloženje

Program mjera za unapre ñenje stanja u prostoru (Sl gl Op ćine Jelsa br.:2/95)

Odluka op ćinskog vije ća o donošenju prostornog plana ureñenja Op ćine Jelsa: klasa: 350-01/03-01/5 urbroj: 2128-02-08-1053 od 14. listopada 2008.

Javna izlaganja: 21.11.2005. u Svir čima, 22.11.2005. u Vrisniku, 23.11.2005. u Zavali, 28.11.2005. u Vrboskoj, 29.11.2005. u Gdinju, 30.11.2005. u Zastražiš ću, 05.12.2005. u Jelsi, 06.12.2005. u Poljicima, 06.12.2006. u Jelsi, 04.09.2007. u Jelsi.

Javni uvid održan u Jelsi, u prostorijama Op ćine Jelsa: - od l4. studenog do 14. prosinca 2005. - od 13. listopada do 13. studenoga 2006. - od 23. kolovoza do 07. rujna 2007.

Pečat tijela odgovornog za provo ñenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provo ñenje javne rasprave: Ivo Milati ć, dipl.oecc

Suglasnost po članku 24 i 45a. Zakona o prostornom ure ñenju (NN 30/94,68/98,61/00,32/02 i 100/04) a u svezi sa člankom 325. Zakona o prostornom ure ñenju i gradnji (NN 76/07):

Upravni odjel za zaštitu okoliša SDŽ klasa: 350-01/08-01/23, urbroj: 2181/1-14-08-2 od 21.travnja 2008.g.

Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure ñenja i graditeljstva klasa: 350-02/08-11/15, urbroj: 531-06-08-13 AMT, od 26.rujna 2008.g.

Pravno tijelo koje je izradilo Plan: JURCON PROJEKT d.o.o Gotalove čka 4a ZAGREB

Pečat pravnog tijela koje je izradilo Plan: Odgovorna osoba: Zdravko Jur čec, dipl.ing. gra ñ.

Koordinator izrade plana: Sun čica Sakoman, dipl.ing.arh.

Stru čni tim u izradi Plana: Nataša Hrsan, dipl.ing.arh. Srñan Šuperak, dipl.ecc. Sunčica Sakoman, dipl.ing.arh.

Informati čka obrada : Enter d.o.o. Split Jurcon projekt d.o.o. Zagreb

Pečat predstavni čkog tijela: Pe čat predstavni čkog tijela:

Istovjetnost ovog prostornog plana sa izvornikom ovjerava: Zdravko Jur čec, dipl.ing. gra ñ.

Predsjednik op ćinskog vije ća : Nikica Šišejkovi ć, prof.

Suradnici na formiranju baze podataka i izradi plana: Grañevinsko-arhitektonski fakultet: prof. dr. Dušan Marušić, mr. Tatjana Stazić, dipl.ing.grañ. Hoteli Jelsa d.d.: Lovorko Stipišić Hrvatske pošte, Operativna jedinica – otoci: Joško Budrović Hrvatske vode: Ivica Bojčić, dipl.ing.grañ. Hvarski vodovod: ekonomist Ivo Grgičević, dipl.ing.grañ. Luka Bunčuva, dipl.ing.grañ. Mario Vranković Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima SDŽ: Ivan Gabelica, dipl.ing.geo., Guido Piasevoli, dipl.ing.biol. Komunalno Jelsa d.o.o.: Vinko Mišković Komunalno Stari Grad d.o.o.: Jurica Beroš Ministarstvo kulture uprava za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjel u Splitu: mr. Sanja Buble, dipl.ing.arh., mr. Ambroz Tudor, prof. Splitsko-dalmatinska županija, Odjel za gospodarstvo, obnovu i razvitak: mr. Ivica Kovačević dipl.ing.agronom., dipl.ing.stroj. Ranko Vujčić, mr. mr. Branko Ora dipl.oec., dipl.polit. Splitsko-dalmatinska županija, Slobodna zona: Vicencije Biuk, dipl.ing.el. Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport: Zdravko Omrčen, prof. Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb: Helena Bandalović Splitsko-dalmatinska županija, Ispostava Hvar: Pera Anić-Matić, Tončika Barbić d.i.a. Šumarija Hvar: dipl.ing.šum. Danka Jelen, dipl.ing.šum Aida Primorac, šum.teh. Gabro Keršić T – HT d.d., Regija 2 Jug: Ivan Mijačika Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije: mr. Mili Razović oec. Turistička zajednica Jelsa: Tonči Makjanić Turistička zajednica Vrboska: Petar Damjanić Turistička zajednica Starog Grada: Jurica Dužević Županijska uprava za ceste: ing.grañ Ivo Peko, dipl.ing.grañ. Ante Lozina

PPUO Jelsa, OBRAZLOŽENJE, listopad 2008.

- 1 -

1. OBRAZLOŽENJE

1.1. ZAKONSKE PRETPOSTAVKE Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 90/92, 29/94 i 10/97), kojim je regulirano pitanje administrativne podjele hrvatskog teritorija, na području bivše Općine Hvar koja je obuhvaćala istoimeni otok oformljna su dva grada Grad Hvar i Grad Stari Grad, te dvije općine Općina Jelsa i Općina Sučuraj. Odlukama tog zakona proglašavanjem Općine Jelsa s općinskim sjedištem u istoimenom naselju proizlaze sve obveze Općine o administrativnom ustroju pa i obveza planerskog ureñenja teritorija Općine u novonastalim administrativnim granicama. Područje Općine Jelsa ureñeno je u formalno-pravnom smislu Prostornim planom (bivše) Općine Hvar usvojenim Odlukom Vijeća udruženog rada, Društveno političkog Vijeća i VIjeća mjesnih zajednica od 14.rujna 1992. g /"Sl. gl. Općine Hvar" br. 2/92/ i odluci istih tijela od 2.4.1993. god. /Sl. gl. Općine Hvar 1/93/. Općina Jelsa je u sastavu bivše Općine Hvar predstavljala samo jedno od naselja, pa je i koncept i nivo planerske obrade sukladan ulozi tog naselja u prostornoj organizaciji bivše Općine. Prostornim planom su utvrñena grañevna područja za razvoj i širenje naselja, režimi ureñivanja i zaštite prostora, zaštite prirodnih i kulturno povijesnih obilježja. Navedeni prostorni plan obuhvaćao je područja sadašnjih općina i gradova: Grada Hvara, Grada Starog Grada, Općine Jelsa i Općine Sućuraj, pa je potrebno donošenje novog Prostornog plana ureñenja za administrativni obuhvat Općine Jelsa površine od cca 110.4 km2. Potreba izrade Prostornog plana ureñenja Općine Jelsa, kao novog dokumenta prostornog ureñenja, propisana je Zakonom i Prostornim planom ureñenja Splitsko-dalmatinske županije,

1.2. OBUHVAT PROSTORNOG PLANA Granica obuhvata Prostornog plana obuhvaća prostor administrativnog područja Općine Jelsa i pruža se na zapadu od granice s gradovima Hvarom i Starim Gradom, te na istoku s Općinom Sućuraj. Površina obuhvata Prostornog plana iznosi 110,4 km2. Zapadna granica Općine Jelsa prema gradu Starom Gradu na sjeveru počinje u najsjevernijem kraku uvale Basina, te se uz zapadne granice naselja Vrboska preko Starigradskog polja, penje do naselja Svirće. Granica se penje na otočnu visoravan, gdje je u blizin lokaliteta crkvice Gospe od zdravlja tromeña granica Općine Jelsa, Grada Starog Grada i Grada Hvara. Od tromeñe općinska granica prema Gradu Hvaru ide po otočnom hrptu te razdvaja naselja Sv. Nedjelja i Svirće, te prolazi južno od vrha Sv. Nikola koji se nalazi na teritoriju Općine Jelsa. S otočnog hrbta granica se spušta prema jugu u visini rta Česminov Bad te razdvaja naselja Ivan Dolac i Sveta Nedjelja. Istočna granica Općine Jelsa prema Općini Sućuraj razdvaja naselja Gdinj i Bogomolje, a na sjeveru počinje u uvali Tvrdna pazuha, odakle se penje prema otočnoj visoravni sa koje se spušta do uvale Smrska.

1.3. PODJELA PROSTORA U Općini Jelsa nalaze se 12 naselja: Gdinj, Gromin Dolac, Humac, Ivan Dolac, Jelsa, Pitve, Poljica, Svirče, Vrboska, Vrisnik, Zastražišće, Bassina i Zavala. Zbog različitih prirodnih, prostornih i socio-ekonomskih karakteristika diferencirani su uvjeti za smještaj primarnih djelatnosti u prostoru, tj. kriteriji za utvrñivanje namjene, ureñenja i korištenja prostora. Prostornim planom ureñenja Općine Jelsa, pored respektiranja prostorne podjele i kriterija koji su utvrñeni u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske Županije, prostor je u funkcionalnom smislu podijeljen na pet djelova. Visoki, hvarski, otočni hrbat koji se proteže u smjeru istok-zapad oblikuje prostor cijelog Otoka Hvara pa i Općine Jelsa na pet prostornih cjelina: 1. Ravninski dio Jelšanskog i Storigradskog polja, 2. Sjeverne padine otočnog planinskog lanca prema ravnici, 3. Sjeverni obalni dio Općine, 4. Prostore otočne visoravni na vrhu planinskog lanca i 5. Prostore južnih, obalnih padina planinskog lanca. 1. U zapadnom, ravninskom, obalnom, nizinskom dijelu Općine Jelsa koji obuhvaća istočni dio Starigradskog polja od granice Općine Jelsa s Gradom Starim Gradom nalaze cijelo naselje Vrbovska i zapadni dio naselja Jelsa, do uvale Zenčišća. 2. U području sjevernih padina planinskog lanca smještena su naselja Svirće, Vrisnik, Pitve i dio naselja Jelsa. 3. Sjeverno obalno područje Općine Jelsa od uvale Znečišća u naselju Jelsa do granice s Općinom Sućuraj u uvali Tvrdna pazuha obuhvaća sjeverne priobalne dijelove naselja Jelsa, Poljica, Zastražišće i Gdinj. 4. Područje otočne zaravni Općine Jelsa koja se prostire vrhom Otoka Hvara na zapadu od granice s Gradovima Starim Gradom i Gradom Hvarom do granice s Općinom Sućuraj na istoku, obuhvaća visinska područja svih općinskih naselja osim naselja Vrbovska. 5. Južno obalno područje Općine Jelsa obuhvaća naselja Ivan Dolac, Zavala i Gromin Dolac, te južne dijelove naselja Humac, Poljica, Zastražišće i Gdinj.

1.4. KARAKTER PLANA Prostorni plan predstavlja temeljni prostorno-planski dokument za ureñenje područja u administrativnom obuhvatu Općine u odnosu na: zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturne baštine; smjernice za izradu dokumenata prostornog ureñenja užeg stupnja razrade razgraničenje gradivih i negradivih prostora; utvrñivanje uvjeta gradnje u grañevnom području; osiguranje površina, koridora i trasa za krupnu infrastrukturu; utvrñivanje uvjeta gradnje na izvangrañevinskom području Fiksne elemente Prostornog plana, koji ne mogu biti dovedeni u pitanje izradom planova nižeg stupnja razrade, čine infrastrukturni koridori i zaštita vrijednih prirodnih predjela i kulturno-povijesnog nasljeña.

1.5. METODOLOŠKI OKVIR IZRADE PLANA Planski proces izrade Prostornog plana čine dvije faze. Prva faza je analitički dio u kome se identificiraju problemi i teme koje plan treba obraditi kao i interesne skupine zainteresirane za njihovo rješavanje (teritorijalne i interesne ili strukovne organizacije grañana, javni sektor, privatni sektor, itd.). Drugi korak čini integralno sagledavanje općinskog okruženja, utvrñivanje općih i posebnih ciljeva i strateških opredjeljenja razvoja te njihova detaljna planska razrada. U identifikaciji problema, te u definiranju ciljeva razvoja i načina rješavanja problema participiraju predstavnici izabrani od strane Općine (Povjerenstvo za praćenje izrade plana) koji artikuliraju interese svih zainteresiranih u procesu izrade plana. Takav pristup slijedi i iz deklariranog principa javnosti i dogovaranja, odnosno ukupnog problema održivog razvoja i poboljšanja kvalitete života, koji su u središtu problema planiranja s jedne i ukupne modernizacije društva s druge strane. Izrada Prostornog plana odvija se u sljedećim fazama: I. Prethodni radovi; II. Programsko analitički dio;


- 2 -

III. Nacrt prijedloga Prostornog plana (prethodne rasprave); IV Prijedlog Prostornog plana (javna rasprava); V Izvješće o javnoj raspravi VI. Završna obrada Prostornog plana. Prethodni radovi odnose se na zajednički rad općinskih upravnih tijela i Izrañivača na prikupljanju postojeće dokumentacije i osiguranja ažurnih kartografskih podloga za izradu Prostornog plana. Programsko analitički dio odnosi se na analize i ocjenu postojećeg stanja, ograničenja i konflikata u korištenju prostora. U cilju kvalitetnije obrade pojedinih segmenata i provjere postojećeg stanja izrañene su posebne stručne ekspertize (separati): demografska studija; studija gospodarstva; studija poljoprivrede; studija turizma; studija obale i plaža; konzervatorska osnova; prometna studija; Nacrt prijedloga prostornog plana razrañuje se za odabranu varijantu razvitka i ureñenje prostora Općine na temelju odabranih i verificiranih ciljeva prostornog ureñenja. U tom smislu izvršene su brojne konzultacije na kojima su sudjelovali predstavnici različitih institucija, (HPT-a, HEP-a, HV, Vodovoda – Hvar i sl.). U cilju utvrñivanja što kvalitetnijeg Prijedloga prostornog plana organiziraju se prethodne rasprave po pojedinim problemskim cjelinama. Konačni prijedlog Prostornog plana utvrdilo je Vijeće Općine xxx i uputilo u proceduru ishoñenja suglasnosti i usvajanja.


- 3 -

2. POLAZIŠTA

2.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

Država

Strategija prostornog ureñenja Republike Hrvatske /3.2/ dijeli hrvatski, državni prostor prema fizionamijskim razlikama na tri prostorno-funkcionalne cjeline u koje se grupiraju županije: Središnje Hrvatske Jadranske Hrvatske Istočne Hrvatske

Županija Splitsko-dalmatinska županija koja se ubraja u jadranske županije, smještena je u središnjem dijelu Jadranske obale i po veličini najveća je od dvadeset i jedne hrvatske županije. Područje Županije prostire se na 14.006 km2 površine, od čega na površinu mora otpada oko 9.470 km2, a na površinu kopna 4.536 km2. Geo-morfološki i fizički oblici županijskog prostora uvjetuju podjelu na tri prostorne cjeline: otočnu, priobalnu i zagorsku. Planinski slijed Kozjak, Mosor i Biokovo razdvaja kopneni dio Županije na dva prometno slabo povezana dijela: zagorski i priobalni dio. Pred obalom nalazi se skupina srednjodalmatinskih otoka.

Srednjodalmatinska-dalmatinska oto čna skupina – Otok Hvar Srednjodalmatinska otočna skupina obuhvaća dva velika otoka Hvar i Brač, te dva otoka srednje veličine Vis i Šoltu i niz manjih otoka i hridi. Otoci su po definiciji prometno izolirani i slabo meñusobno povezani. Najvažnije otočne komunikacije ostvaruju se preko Splitske luke. Otok je udaljen od razvojnog težišta i centra regije-grada Splita cca. 22,5 Nm. Zapadni dio otoka participira na meñunarodnom plovnom putu koji ide iz luke Split kroz Splitska vrata.

Općina Jelsa Općina Jelsa, položajno i funkcijski pripada otočnom području Županije i unutar nje prostornoj cjelini Otoka Hvara. Prostor općine zauzima središnji dio Otoka Hvara. U odnosu na prostorne sustave Županije, prostor Općine Jelsa i Jelse kao najznačajnijeg naselja Općine ističe se: kao važno turističko središte Županije i Otoka Hvara, koje zahtijeva povećanje kvalitete turističke ponude i smještajnih kapaciteta. kao veće lokalno, područno (malo razvojno središte), koje zahtijeva kompletiranje funkcijama uprave, školstva, kulture, zdravstva, financijskih usluga, opskrbe i športa. kao specifično malo (poticajno) gospodarsko središte u kojem će se pored turizma, kao osnovne gospodarske grane, poticati malo poduzetništvo, poljoprivreda vezana uz vinarstvo, maslinarstvo, ribolov i ostale tradicijske grane i sl. kao prepoznatljiv urbani i ruralni prostor tj. prostor jedinstvenih krajobraznih karakteristika i specifi čnog identiteta. Kod Jelse su bogati podzemni izvori vode koji se iskorištavaju iako se Otok Hvar opskrbljujem vodom s kopna.

Kratki pregled povijesti Općine Jelsa Otok Hvar je naseljen još od starijeg kamenog doba, o čemu nam svjedoče iznimno važni neolitički nalazi u Grabčevoj i Markovoj špilji. Srednji dio mlañeg kamenog doba naziva se "Hvarska kultura" po bogatim nalazima keramike u spomenutim spiljama. U neolitiku se na otoku javlja visoka civilizacija tzv. "mediteranskog" stanovništva koje komunicira s grčkom i talijanskom obalom. Nekoliko velikih ilirskih gradina na otoku govori o razvijenoj protourbanoj civilizaciji prije dolaska Grka. Grčki kolonisti 385-4. g. pr. Kr. nekoliko godina nakon Isse na Visu i na Otoku Hvaru osnivaju svoj polis. Hvarski kolonisti dolaze iz cikladskog otoka Pharosa čije ime donose i u novu postojbinu gdje na lokalitetu današnjeg Starog Grada osnivaju novo naselje. Oko novog Pharosa grčki kolonisti vrše limitaciju Starigradskog polja. Stari Grad se tako uz Issu ubraja meñu naše najstarije gradove. Vjeruje se da je i na mjestu grada Hvara postojalo grčko trgovačko uporište (emporij). Najpoznatiji Hvaranin u povijesti je svakako Demetrije Hvarski, tiranin koji je na južnom Jadranu u 3. st. pr. Kr. stvorio jaku državu s središtem u Pharosu. Najvjerojatnije je Demetrije u sklopu priprema obrane od Rima podigao poviše Jelse kulu Tor. Od 167. g. pr. Kr. Hvar dolazi pod stalnu upravu Rima. U 7. st. otok naseljavaju Neretvani. Srednjevjekovna povijest otoka nije dovoljno poznata. Smatra se da je od 870.-876. otokom vladao Bizant, zatim Neretljani, u 11. st. hrvatski kraljevi, od 1145.-1164. Venecija, 1164.-1180. Bizant, 1180.-1278. hrvatsko-ugarski kralj, 1278.-1358. Hvarsku komunu kao temeljnu vlast srećemo prvi put 1205. g. Prema nekim novijim istraživanjima na Otoku je tijekom ranog srednjeg vijeka postojala etnička i pravna podjela izmeñu zapadnog ruba i ostalog dijela otoka koja je prevladana stvaranjem komune na području cijelog otoka krajem 13. st. Venecija, 1358.-1420. hrvatsko-ugarski kralj, zatim bosanski kralj, Hrvoje Vukčić-Hrvatinić i Dubrovnik. Kasnija razdoblja hvarske povijesti su nam znatno bolje poznata. Kronologija je sljedeća: 1420.-1796. Venecija, 1796.-1805. Austrija, 1805.-1812. Francuzi, 1812.-1813. Englezi, 1813.-1918. Austrijanci.


- 4 -

2.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

2.1.1.1. Administrativni ustroj Općina Jelsa, približne veličine 110,4 km2 i 3656 stanovnika 2001. godine, ima prosječnu gustoću naseljenosti od 33,12 st/km2. Statistička naselja u obuhvatu Prostornog plana je Općine Jelsa su: Gdinj, Gromin Dolac, Humac, Ivan Dolac, Jelsa, Pitve, Poljica, Svirče, Vrboska, Vrisnik, Zastražišće, Bassina i Zavala

2.1.1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Naselje Šifra Površina km2 Površina % Popis 1991. Popis 2001. Popis 2001.% Gustoća 2001.

1 Gdinj 17647 28,46 0,63% 200 119 0,03% 4,18

2 Gromin Dolac 22853 3,16 0,07% 4 4 0,00% 1,27

3 Humac 24236 7,40 0,16% 0 0 0,00% 0,00

4 Ivan Dolac 24619 3,41 0,08% 5 26 0,01% 7,62

5 Jelsa 26212 16,13 0,36% 1792 1798 0,39% 111,47

6 Pitve 48232 15,08 0,33% 112 81 0,02% 5,37

7 Poljica 50458 7,48 0,17% 84 68 0,01% 9,09

8 Svirče 62502 8,84 0,20% 491 445 0,10% 50,34

9 Vrboska 70653 7,45 0,16% 523 526 0,11% 70,60

10 Vrisnik 71072 5,74 0,13% 240 215 0,05% 37,46

11 Zastražišće 72729 7,25 0,16% 300 230 0,05% 31,72

12 Zavala 72800 29,19 0,65% 110 144 0,03% 4,93

Općina Jelsa 110,4 2,44% 3861 3656 0,79% 33,12

Izvor: Popis stanovništva, domaćinstva i stanova.


- 5 -

2.1.2. Prostorno razvojne i resursne zna čajke

2.1.2.1. Prirodna osnova

2.1.2.1.1. Položaj i prirodne osobitosti U geografskom smislu, kao dio Otoka Hvara prostor Općine Jelsa je dio srednjodalmatinskog otočkog područja. Položaj Otoka Hvara odreñen je gografskim koordinatama: geografske širine: 43°14′9″ (rt u.Travne) i 43°7′0″ (rt Petrovac); geografske dužine: 16°22′16″ (rt Pelegrin) i 17°12′6″(rt Sućuraj). Otok je izrazito izduženog oblika i položen je paralelno obali pravcem (W-E). Na svom najistočnijem dijelu približava se obali cca. 4 km. Sa sjeverne strane od kopna i o.Brača dijeli ga Hvarski kanal, od susjednog otoka Brača udaljen je cca. 4 km, a s južne strane od otoka Visa cca. 15 km, i Korčule cca. 7 km. Hvar je najduži jadranski otok s dužinom 68 km, površina otoka iznosi 299,66 km2, računajući otok Ščedro (7,5 km2) s južne strane i 14 Paklenih otoka s zapadne strane Hvara. Najveća širina Otok Hvara je 5 km, a dužina obala 254,2 km s koeficijentom razvedenosti 4,14. U okviru makroregije Dalmacije, Hvar predstavlja mikroregionalnu cjelinu u okviru subregije srednjodalmatinskih otoka koja zauzima središnji položaj na Dalmatinskoj morskoj fasadi.

2.1.2.1.2. Geološko-petrografske i seizmotektonske osobine Graña i sastav

U grañi Otoka Hvara dominiraju vapnenci i dolomiti mezozojske starosti, znato je manji udio tercijarnih i kvartarnih naslaga. Mezozojičke naslage dolomita (1K1) i vapnenaca (2K1) koje izgrañuju jezgru antiklinale otoka, otkrivene su u središnjem i zapadnom dijelu otoka: područje Pitavskih plaža, Vrisnik, Svirče, Selca i Velo Grablje. Dolomiti s proslojcima vapnenaca (K1,2), uslojeni vapnenci (K22), uslojeni i gromadski vapnenci (1,2,3K32) i uslojeni vapnenci (3K23), koji se talože kontinuirano na donjoj kredi okružiju donjo krednu antiklinalu debljine 600 m i izgrañuju sekundarne antiklinale Stari Grad-Vrboska i jezgru antiklinale istočno od Jelse. Dobro uslojeni vapnenci (K22) debljine oko 400 m okružuju duž čitavog Otoka Hvara krila glavne otočke antiklinale. Dobro uslojeni i gromadski vapnenci (1,2,3K32) zauzimaju rubne djelove krila antiklinale te izgrañuju otoke Ščedro i Paklene otoke. Kenozičke paleogensker naslage veoma su ograničeno rasprostranjene, javljau se izmeñu Hvara i Milne, za st. Lorače, uz obalu kog Sv. Nedjelje i zapadno od Pitavske plaže. Foraminifereski vapnenci (E1,2) diskordontno ležena krednoj podlozi kod Hvara i Milne, a na st. Larače izgrañuju krila male prevrnute sinklinale, debljina foraminiferske naslage vapnenca debele su 100 m. Naslage kvartarnih sedimenata otkrivene su na više mjesta, meñutim, najveća je rasprostranjenost u Velom Polju. Presdavljene su deluvijalnim, proluvijelnim, koluvijalnim sendimentima derazijskog porjekla i aluvijanlim naslagama.

Mineralne sirovine

Na otoku ima veoma malo mineralnih sirovina. U nešto većim količinama dolazi samo grañevinski i ukrasni kamen. Hvar je dijelom izgrañen od rudistih vapnenaca koji su pogodni za izradu blokova i ukrasnih ploća. Postoji velikih broj kamenoloma od kojih su najpoznatiji Križna Luka, Pokonji Dol, Dubovica, Pokrivenik i Vranjina, kamen koji se vadi vrlo je sličan po kvalitetama "Bračkom". Vrenovanje osobina razmatranog prostora sa inženjerijsko-geomorfološkog aspekta važno je radi ocjene podobnosti za gradnju. Prostor Otoka Hvara pokazuje s inženjersko-geomorfološkog gledišta velike različitosti. Analizom reljefa, uzimajući pri tome u obzir i osobine geološke grañe, litološki sastav i tektonsku strukturu došlo se do rezultata da su za gradnju pogodni: Hvarsko polje, zaravnjen dio pobrña Rudine-Kabal, vršni dio hrbata (Sućuraj-Zastražišće), padine pobrña Rudine-Kabal, sjeverna padina (Jelsa-Stari Grad), jugozapadna padina (Sv.Nikola-Zvala), južna padina (Zavala-Sućuraj), sjeverna padina (Stari Grad-Rt.Pelegrin), dok je vršni dio hrbta (Zastražišće-vrh Sv.Nikole) nepodeasan za gradnju.

Geologija i pedologija U sastavu i grañi reljefa prevladavaju vapnenci od kojih je izgrañen otočni planinski masivi i sjeverna otočna nizina. Prostor pripada kraškom području kojeg karakterizira slikovit krajobraz. Zelene borove šume, maslinici, vinogradi i modro more, te blaga mediteranska klima čine osnovna obilježja ovog prostora. Pedološka svojstva pokazuju na vrlo malo vrijednog zemljišta za poljorivrednu proizvodnju. Velika koncentracija poljoprivrednih površina je u Starigradskom i Jelšanskom polju, a južne otočne padine zbog velike insolacije ivrsna su područja za vinogradarstvo iako su polja izrazito strma.

Seizmotektonske osobine Naslage koje sudjeluju u sastavu Otoka Hvara, osim kvartarnih, doživljele su uglavnom aplikativne deformacije. Konstantan je visoki stupanj poremećenosti: nakon intezivnog boranja dolazi do fleksurnog istezanja, lomljenja i formiranje ljuskove grañe. Ako se razmotri tektonska struktura, onda se može zaključiti da otok prestavalja krednu antiklinalu Brusje-Sućuraj pružanjem E-W i blagim tonjenjem prema E. Južno joj je krilo jače ustrmljeno. Paraleno s glavnom pruža se sekundarna antiklinala Stari Grad-Vrboska. Relativno je izdignuta u odnosu na sjeverno krilo antiklinale Brusje-Sućuraj. Sjeverno krilo antiklinale Brusje-Sućurajn presjeca uzdužni rasjed Jelsa-Gdinj. Cjeli otok ispresjecan je gotovo paralelnim poprečnim rasjedima NW-SE. Vapnenci Ščedra i Paklenih otoka izgrañuju antiklinalu s blago položenim krilima. Otok Hvar je u zoni pojačane seizmičke aktivnosti, koja se proteže duž čitavog priobalnog dijela Jadrana. U tom dijelu Jadrana ona je najjača u području Biokova, Sinjskog i Imotskog polja, a prema otocima Hvaru, Visu i Korčuli se smanjuje. To je razlog da u tom dijelu podmorja najjači potresi imaju magnitudu manju od 6,0 RC a intezite u epicentru oko 8 stupnjeva MCS. Za Otok Hvar karakteristična je pojava su serije tutnjeva i slabih potresa. Otok Hvar spada u biokovsko epicentralno područje, a za ovo područje u donjoj tablici dat je proračun vjerojatnosti jačih potresa za povratne razdobljee 10, 50 i 100 godina.

INTERVAL MAGNITUDA PRORAČUNATI BROJ POTRESA VJEROJATNOST (u%)POJAVE POTRESA ZA POVRATNE PREIODE: 10 GOD. 50 GOD 100 GOD 4,0 - 4,9 68,0 99,990 100,00 100,00 4,5 - 5,4 30,8 98,770 100,00 100,00 5,0 - 5,9 14,0 66,370 99,99 100,00 5,5 - 6,4 6,3 5,945 98,90 98,98

Tablica 6. Vjerojatnost ječih potresa za povratne razdoblje

Izvor: Urbanistički institut Hrvatske, Prostorni plan općine Hvara-Knjiga A, 1992. Sobzirom na veče potrebe planiranja i izgradnju objekta za potrebe turističke privrede trebalo bi izraditi karte seizmičke mikrorajonizacije većih mjesta i prostora namjenjenih takovoj izgradnji.

2.1.2.1.3. Klima


- 6 -

Otok se odlikuje blagom mediteranskom klimom. Najtopliji mjesec je kolovoz s prosječnom temperaturom 24, 5 stupnjva Celzijusa, a najhladniji siječanj s prosječnom temperaturom 8,4 stupnjeva Celzijusa. Dugotrajne kiše, snijeg i temperatura ispod 0 stupnjeva su izuzetno rijetke. Otok prima oko 780 mm oborina godišnje. Grad Hvar ima najdužu insolaciju u Hrvatskoj s 2718 sati godišnje. Za Otok Hvar može se reći da prevladava jadranski tip mediteranske klime sa suhim i vručim ljetima, vlažnim i balgim zimama, sa maksimalnim padalinama u kasnu jesen (XI i XII) a minimalnim u toku ljeta (VII i VIII). Hvar se nalazi u najsunčanijem dijelu Jadrana sa visokom insolacijom od 2711 sati godišnje i dnevnim prosjekom 7,4 sati. U ljetnim mjesecima dnevni prosjek ide do 12 sunčanih sati u srpnju. Temeperature na ovom području su relativno visoke. Podaci postoje za Jelsu i Hvar, ali i oni ukazuju na termičku diferencijaciju južnog i sjevernog dijela otoka.

Srednje temperature iznose:

Hvar Jelsa siječanj 8,9 6,7 srpanj 24,9 24,4 godišnje 16,5 15,1

Za Hvar srednja maximalna temperatura iznosi 28,9 u kolovozu, a apsolutna maksimalna 37,7 takoñer u kolovozu. Srednja minimalna je u sječnju 5,7 a apsolutna minimalna takoñer u sječnju -6,6. Jelsa ima prosječno godišnje 23,2 hladna dana (Tmin<0), a Hvar samo 4,8 dana. Vručih dana (Tmax>30) Jelsa ima 37,5 a Hvar 28,2 dana. Na otoku Hvaru očituje se mediteranski režim padalina koje se kreću od 30 mm ljeti do 140 mm u kasnu jesen. Vlažnost zraka utječe na temeperaturni osjet, ali je njena važnost izrazita samo kod viših temperatura kada uzrokuje sparinu, što je važan bioklimatski faktor. Srednja godišnja relativna vlažnost zraka za Hvar iznosi 67%, a za Jelsu 73%. Njamanja je u srpnju 62% a največa u prosincu 71%(Hvar) i 81%(Jelsa). Hvar je tokom godine izložen vjetrovima, koji su na Jadranu veoma važni klimatski elementi. Najvažniji su vjetrovi bura, jugo, levant, termuntana, lebić i ljeti maestral. Izemñu Hvara i Jelse postoje značajne razlike, dok su napr. u Jelsi učestaliji vjetrovi iz pravca NE, E, SE, SW i W, u Hvaru su učestaliji iz pravca NW, N, NE,E i SE. Godišnji hod indeksa ohlañivanja pokazuje da Hvar ima povoljnu klimu. Vjerovatno najveći dio Hvara (osim njegova najvišeg dijela), po W Koppenovoj klasifikaciji klima, ima klimu C s a, suhu sredozemnu klimu sa vručim ljetima ili etezijsku klimu s izrazitim zimskim maksimumom padalina te vručim i izrazito vedrim i suhim ljetima.

2.1.2.1.4. Hidrologija Po hidrološko-hidrografskim osobinama područje spada u vapnenački krški prostor. Na tom prostoru nema većih nadzemnih tokova jer atmosferska voda ponire u dubinske slojeve, na kontaktu fliša i vapnenca, te drugih manje propusnih stijena. Današnji hidrološki i hidrogeološki odnosi dijelom su poslijedica i paleogenskih odnosa na području današnjeg otoka. Krška morfologija obilježenja spletom pukotina, škrapa, vrtača i uvala još od laramijske orogeneze omogućvala je hidrološku komunikaciju, posebno u krilima antiklinala, dok su dolomiti u jezgri antiklinala predsavljali nepropusne barijere. Neotektonskim pokretima stvoreni su uvjeti za pojačanu cirkulaciju podzemnih voda a stim u vezi i pojačani korozivni rad vode. Krajem neogena podizanjem nivoa mora ono se uključuje u hidrološki mehanizam otoka koji svojm gustočom spriječava istjecanje slatke vode u more kroz prije nastali pukotinski sustav. Danas, koliko zbog odsustva stalnijih i izdašnijih izvora, toliko zbog većinom okršene, dobro vodopropustljive karbonantne osnove, Otok Hvar obilježava siromaštvo nadzemnih tokova. Većina izvora vezena je za nakupljanje neznatnih količina podzemne vode, koji se aktiviraju tek u hidrološki povoljnim situacijama. Vremenski najdulje teku kratki tokovi bočate vode iz izvora Slatina u Jelsi te Slatina u Starom Gradu. Ostali su kratkotrajni i formiraju se za povoljnih hidroloških prilika kao Klokun, Vir kod Vrbanja te tokovi iz izvora u oba Dola. Nešto veče količine podzemene vode akumulirane su u kvartnom sedimentnom kompleksu izmeñu Starigrada i Jelse. Bitnu ulogu za današnje hidrološke i hidrogeološke odnose čine padinski dolomiti u jezgri glavne otočke antiklinale koji djelom smanjiju efekte krške hidrologije. Voda koja gravitira prema sjevernom krilu antiklinale kreće se prvo podzemno kroz vapnenačke slojeve bilo poprečno na pružanje slojeva ili uzdužno slojnim ili tektonskim pukotinama. Centarlni dolomitni pojas prima relativno male količine vode koje otjeću u obliku bujica. Slijedeću zonu ćine vapneni pojas, uklješten izmeñu dva dolomitna nivoa gdje se akumulira sva voda koja gravitira prema sjevernom krilu. Pošto je dijagonalnim rasjedima ( NW-SE) oštećen vapnenački i dolomitski stijenski kompleks, na mjestima najvećih oštećenja pospješena je erozija dolomita i formirano je niz poprečnih bujučnih dolina (Dol, Vrbanj). Hidrološku koncepciju Hvara potvrñuju stalni izvori kod Jelse i Starog Grada, dok hidrološki režim koji vlada u centralnom dijelu otoka ilustrira primjer izvora u Marijinom dolu.

2.1.2.1.5. Šume Šume Hvara imaju isključivo ekološku, estetsku i turističko rekreacijsku vrijednost. Vrlo specifična struktura reljefa kao i sastava tla razdijelila je ukupni prostor na područja obuhvaćena različitim vrstama šumske vegetacije. Tako je na priobalnom pojasu naročito u mnizinskom dijelu prisutan kultivirani krajolik na kojem su prirodne biljne zajednice mahom nestale. Zbog čestih požara koji obićno u razdobljeima od desetak godnia, haraju Otokom Hvarom napuštena su teže pristupačna poljoprivredna podruručja na kojima se razvijaju šume alepskog bora. Alepski bor je nakon požara potisnuo i visinske šume crnog bora. Glavni fitosociološki obrisi su sačuvani, ali je fizionomska komponenta bila izložena dugotrajnom utjecaju čovjeka, posebno intenzivnom stočarenju i drvarenju.

2.1.2.1.6. Krajobrazna i vegetacijska osnova Otok Hvar je pretežno vapnenačko kraški prostora sa svim elementima kraškog reljefa. Reljefni oblici imaju karakteristike pretežno brdskog reljefa. Izuzetak čini ravan polja u njegovom zapadnom dijelu. Maksimalna denivelacija terena dosiže vrijednost od 628 m.n.v. (vrh Sv. Nikola). U reljefnoj strukturi otoka jasno se izdvajaju tri dijela i to hrbat, polje i podbrñe. Reljefno najmarkantniji je hrbat koji čini i kičmu otoka, izdužen je pravcem E-W u dužini 68 km, južna strana grebena strmo se ruši do mora, dok se sjeverne strane blaže spuštaju ka sjevernoj obali. U njegovu reljefu ističu se dva usporedna gorska vapnenačka grebena, izmeñu kojih se oblikovao sustav žljebastih dolina, uvala i ravnjaka. Strukturno predisponirane sjeverne i južne padine hrbata svojim se najvećim dijelom odlikuju relativno velikim nagibima. Najveće visine hrbat dostiže u centralnom dijelu zapadne polovice otoka, preko 400 i 500 m.n.v. Prema zapadu i istoku hrbat se postepeno snizuje. Od Starog Grada do Jelse, a izmeñu sjevernog i južnog grebena prostire se veliko, ravno područje plodne zemlje (Starigradsko polje) koje se intezivno obrañuje, a čini središnji dio zapadne polovice otoka. Kameni zidovi kojima su ograñeni veći vinogradi, vočnjaci i povrtnjaci slijedi pravokutnu shemu nekadašnje rimske limitacije agera - centuracije. Sjeverni dio zapadne polovice otoka čini relativno nisko vapnenačko pobrñe Rudine-Kabal. Mnoge padine uz more, naročito one na južnoj strani Strigradskog zaljeva i oko uvale sjeverno i istočno od Jelse, obrasle su gustom borovom šumom, koja je zamijenila česminu. Na ravnijim terenima, u malim dolinama koje se spuštaju do obale, i na visoravnima istočno od grada Hvara mogu se vidjeti terasasti vinogradi. Specifičan tip reljefa predstavljaju obale, pretežno oblikovane abrazijskim procesima. Obale otoka dijele se na visoke, i to klifove i klifaste obale koje su najzastupljenije na južnoj strani te niske obale koje su najrasprostranije. Oblikovane su u monoklinalnim, horizontalnim i konsekventno položenim slojevima vapnenca i dolomita. Ulaze u kategoriju niskih stjenovitih obala sa škrapama, manjm depresijama, stjenovitim blokovima i sl. Niske obale u klasičnim sedimentima tzv. žala su rjeñe, nalazimo ih izmeñu Zavale i Sv.Nedelje. Obala Otoka Hvara je veoma razvedena, naročito sjeverna, gdje zaljevi Starog Grada i Vrboske duboko zadiru u kopno. Južna obala je slabo razvedena i gotovo nepristupačna, nešto blaža je od Zavale do Sv.Nedjelja. Od Sućurja, južnom stranom, do Hvar nije se razvilo veče naselje. Obala je većinom strma i stjenovita, posebno južne padine, gdje se izmjenjuju kamenjar i makija s borovom šumom. Na obali ima mnogo malih plaža, pješčanih ili šljunčanih, skrivenih u uvalama. Od ukupne površine Otoka Hvara 12219 ha ili 39% otpada na poljoprivedne površine. Od toga pašnjaci zauzimaju 8198 ha, što čini 67% od ukupnih


- 7 -

poljoprivednih površina ili 26% od ukupne površine otoka. Na obradive površine otpada svega 4021 ha ili 12,8%. Na oranice i vrtove otpada svega 6% površine, na vočnjake (maslinici i južno voće) 3% a na vinograde 3,6% površina. Šumska vegetacija je najrasprostranjenija i zauzima 19081 ha ili 61% površine otoka. Rasprostranjene su zajednice šuma crnike, koja se nalazi na nižim predjelima 100 m n.v. Osim česmine kao glavnog prestavnka, tu se nalazi zelenika, smrdljika, zimzelena ruža, planika i dr. Hrast medunac se prostire uz sam rub mora, do 50 m n.v. Uz hrast se pojavljuje crni jasen, maklen, omorika i borovnica. Položaje iznad 500 m.n.m. zauzima šikara crnog graba koja je jako degradirana, a ponegdje i dalmatinski crni bor. Uz naselja, u dolinama i morskim uvalama i pristrancima, organizirano i spontano širi se kultura alepskog bora. Te šume nemaju veći gospodarski značaj, već imaju rekreativno turistički i floristički značaj a posebno kulture alepskog bora i zatvorene makije zapadnog dijela Hvara, Paklenih otoka i Ščedra. Otok Ščedro i 14 otočića arhipelaga Paklenih otoka, s velikom razvedenošću, biljnim pokrovom makije i alepskog bora, predstavljaju jedinstvene krajobrazne atraktivnosti tog područja.

2.1.2.1.7. Obala i plaže Obala i more predstavlja najvažniji prirodni potencijal područja i to kao osnova za razvoj turizma i rekreacije, te izvor hrane. Sjedinjenost različitih, elemenata i oblika pruža izuzetnu prirodnu osnovu za razvoj turizma, specifične poljoprivredne proizvodnje vezane uz vinogradarstvo, zdravu hranu, maslinarstvo i obiteljska gospodarstva te ribarstva.

2.1.2.1.7.1. Kriteriji kategorizacije plaža Turistička ponuda Općine Jelsa bazirana je na ljetnom turizmu čija je glavna ponuda vezana uz rekreaciju na moru. Istražene su fizičke osobine obale koja je kategorizirana prema kriterijima pogodnosti za kupanje u pet kategorija:

1. Kategorija: artificijelno oblikovana obala /beton, mulovi../ 2. Kategorija: prirodna žala 3. Kategorija: kamene atraktivne, ravne, sike, s lakim pristupom moru 4. Kategorija: kamene manje atraktivne sike s težim pristupom moru 5. Kategorija: kamene sike neravne s teškim pristupom moru

Kriteriji koji su korišteni prilikom kategorizacije su: kut nagiba /pogodnost za sunčanje/ tekstura /glatkost/ površine lakoća pristupa moru Prilikom vrednovanja nisu ocjenjivani elementi poput kolnog pristupa, ili blizina infrastrukturnih priključaka /voda, struja, otpadne vode.../, niti klimatski kriteriji poput izloženosti vjetru i suncu. Prema svom obliku obala 1, 2 i 3 kategorije može se uvrstiti u kategoriju potencijalnih plaža. Na obali 4 i 5 kategorije potrebne su veće intervencije za povečanja broja potencijalnih kupača. .

2.1.2.1.7.2. Analiza plaža Duž čitave općinske obale nalazi se samo 8 artificijelnih površina uz more namjenjenih kupanju ukupne površine cca. 4000 m2. Broj prirodnih žala je 136 ukupne površine cca. 48.666, što je relativno malo. Svega 6 plaža izgledom i kvalitetom aluvijalnog nanosa te njegovom širinom udovoljava kriterijima za stabilniju komercijalizaciju i korištenje kao javne plaže. Upravo zbog malog broja žala njihovu važnost treba istaknuti, te ih štititi od uzurpacija. Sike treče kategorije koje imaju relativno mali kut nagiba i glatke površine posebna su vrijednost koja u turističkoj ponudi Jelse ima iznimno važnu ulogu. Posebno su atraktivne sike na poluotoku Glavice i u uvali Prapatna.

Općina Jelsa plaže – procjena kapaciteta Kategorija broj dužina m površina m2 kupač m2 kupača kupač m2 kupača 1 8 452 3.998 5 800 5 800 2 136 6.012 48.666 5 9.733 10 4.867 3 45 9.330 99.082 10 9.908 20 4.954 4 98 19.647 195.282 20 9.764 40 4.882 5 162 82.307 467.935 40 11.698 80 5.849 449 117.748 814.963 41.903 21.352

Jelsa plaže sjeverne obale Kategorija broj dužina m površina m2 kupač m2 kupača kupač m2 kupača 1 6 362 3.498 5 700 5 700 2 45 2.366 19.645 5 3.929 10 1.965 3 22 6.464 65.831 10 6.583 20 3.292 4 35 8.550 81.986 20 4.099 40 2.050 5 50 35.223 140.823 40 3.521 80 1.760 158 52.965 311.783 18.832 9.767

Jelsa plaže južne obale Kategorija broj dužina površina m2 kupač m2 kupača kupač kupača 1 1 48 222 5 44 5 44 2 64 2.804 24.101 5 4.820 5 4.820 3 12 1.023 10.730 10 1.073 20 527 4 30 5.430 62.406 20 3.120 40 1.560 5 74 25.850 218.299 40 5.457 80 2.728 181 35.155 315.758 14.514 9.679

Jelsa plaže Zečeva Kategorija broj dužina površina m2 kupač m2 kupača kupač m2 kupača 1 1 42 278 5 56 5 56 2 - - - 5 5 3 1 348 3.895 10 389 20 145 4 2 552 7.370 20 369 40 184 5 1 650 9.827 40 245 80 123 5 1.592 21.370 1.059 508

Jelsa plaže Ščedra Kategorija broj dužina m2 površina m2 kupač m2 kupača kupač m2 kupača


- 8 -

1 - - - 5 - 5 - 2 27 851 4.920 5 984 5 984 3 10 1.495 18.626 10 1.863 20 932 4 31 5.115 43.520 20 2.176 40 1.068 5 41 20.584 98.986 40 2.475 80 1.237 109 28.049 166.052 7.498 4.221

Prirodna žala Jelsa – Sjeverna obala dužina m broj površina m2 kupač 5 m2 kupač 10 m2

<10 - - 10-20 - - 20-30 - - 30-40 2 474 95 47 40-50 1 281 56 28

50-100 2 1.630 326 163 100-200 1 1.113 222 111

>200 - - 6 3.498 699 349

Prirodna žala Jelsa – Južna obala dužina m broj površina m2 kupač 5 m2 kupač 10 m2

<10 - - 10-20 - - 20-30 - - 30-40 - - 40-50 1 222 44 22

50-100 - - 100-200 - -

>200 - - 1 222 44 22

Prirodna žala Jelsa - Zečevo dužina m broj površina m2 kupač 5 m2 kupač 10 m2

<10 - - 10-20 - - 20-30 - - 30-40 - - 40-50 1 278 54 27

50-100 - - 100-200 - -

>200 - - 1 278 54 27

Sike treće kategorije Jelsa – Sjeverna obala dužina m broj površina m2 kupač 10 m2 kupač 20 m2

<10 - - 10-20 - - 20-30 - - 30-40 - - 40-50 1 496 50 25

50-100 5 4.581 458 229 100-200 9 14.662 1.466 733

>200 11 46.092 4.609 2.305 26 65.831 6.583 3.292

Sike treće kategorije Jelsa – Južna obala dužina m broj površina m2 kupač 10 m2 kupač 20 m2

<10 - - 10-20 - - 20-30 - - 30-40 - - 40-50 1 42 5 3

50-100 8 5.155 515 258 100-200 3 5.192 519 257

>200 - - 12 10389 1039 518

Sike treće kategorije Jelsa - Zečevo dužina m broj površina m2 kupač 10 m2 kupač 20 m2

<10 - - 10-20 - - 20-30 - - 30-40 - - 40-50 - -

50-100 - - 100-200 - -

>200 1 348 35 18 1 348 35 18


- 9 -

Sike treće kategorije Jelsa - Šćedro dužina m broj površina m2 kupač 10 m2 kupač 20 m2

<10 - - 10-20 - - 20-30 - - 30-40 - - 40-50 1 372 37 19

50-100 3 1.996 200 100 100-200 4 7.668 767 384

>200 2 8.590 859 430 10 18.626 1.863 933

2.1.2.1.7.3. Kapacitet plaža Prema sprovedenoj analizi dobivene su procjene broja kupača na obali Općine Jelsa. Kapacitet plaža 1 i 2 kategorije je prema navedenim kriterijima cca. 10.000 – 5.000 kupača. Kapacitet plaža 3 kategorije je cca. 10.000 – 5.000 kupača. Kapacitet plaža 1, 2 i 3 kategorije tj. kategorija obale koje ne zahtijevaju veće intervencije i svojim izgledom zadržavaju u potpunosti hvarski prirodni ambijent je cca. 20.000 – 10.000 kupača. Obala 4 i 5 kategorije zapravo i nije pogodna za kupanje osim u nekim manjim segmentima, te je brojka potencijalnih kupača od cca. 20.000 – 10.000 zapravo nerealna. Zbog neatraktivnosti obale naročito one 5 kategorije na njoj se mogu predvidjeti intervencije vezane uz kupanje i sportove na vodi. Potencijalni maksimalni broj kupača na jelšanskoj obali bi se prema navedenoj analizi s raspoloživim stanjem obale kretao izmeñu 40.000 i 20.000 kupača. /To su maksimumi kada bi se čitava obala koristila za kupanje/ Povečanje kapaciteta moguće je artificjelnim oblikovanjem obale i večom koncentracijom kupača na užem prostoru.

2.1.2.1.8. Hidrografske karakteristike mora More Otoka Hvara ima ista ili slična fizičkokemijska svojastva kao i srednjojadranski dijelovi mora. Prosječna temeperatura kreće se zimi od 12°C zimi do 24°C ljeti. Salinitet je 38,2°/oo, a gustoća 29,09, termoklina je na dubini od 14 do 30 metara. Površinske struje ljeti su slabije, prosječno 7 m/sec, a zimi jače, prosječno 12 m/sec. Dominirajući smjer morskih struja je iz pravca SE. Morske struje, uz vjetar i valove imaju veliki utjecaj na distribucuiju antropogenog zagañenja mora. U pravilu, obalno more, kao i ostali dio središnjeg Jadrana, spada u oligotrofne vode s niskim sadržajem nutrijenta, što rezultira niskom organskom produkcijom primarnih producenata-fitoplanktona. Položenošću u pravcu E-W, Otok Hvar se nalazi unutar izobate od 100 m, te po vrstama bentonskih biocenoza spada u biocenoze obalnih terigenih muljeva. Krajnjim zapadnim dijelom s Paklenim otocima ulazi u biocenoze detričnih dna otvorenog mora. Obzirom na oligrofne vode, more ovog prostora predstavlja veoma povoljnu ekološku nišu za razvoj brojnih biljnih i životinjskih vrsta, čija su obitavališta najbogatija na hridinastim dnima. Antropogeni utjecaji na obalno more i podmorje Otoka Hvara, bez obzira na veliku asimilacijsku moć tog prirodnog medija, izaziva nepovoljne posljedice, pa tako fitobentos i neke zoocenoze doživljavaju devastaciju, pada broj i vrsta te se smanjuje biomasa mora. Migratorni organizmi bježe, što izaziva siromašenje akvatorija.

2.1.2.2. Demografija Stanovništvo je temeljni čimbenik društvenog, gospodarskog i kulturnog života i razvitka svakog društva. Ono je osnovna proizvodna snaga, nezamjenjiv element gospodarskih procesa, jer njegova brojnost, znanje i napori uvjetuju strukturu, organizaciju i ukupnu efikasnost tih procesa. S druge strane, stanovništvo daje krajnji smisao gospodarskim procesima koji odreñuju njegovu materijalnu osnovu opstanka i razvitka, jer proizvedena dobra služe zadovoljavanju raznovrsnih potreba stanovništva, a potrošnja je krajnji smisao proizvodnje. Zato se razmatranja o gospodarstvenom razvitku ne mogu odvojiti od stanovništva kao njihova bitnog okvira. Formiranje i korištenje radnih resursa društva jedan je od osnovnih problema društvene reprodukcije i razvitka, te planiranje društvenog i gospodarskog razvitka mora kao svoj bitni element uključiti i analizu raspoloživih radnih resursa i način njihove uporabe. Prema podacima popisa stanovništva 2001. u Općina Jelsa, koja se prostire na 110,40 km2 ili 2,44 % površine Splitsko-dalmatinske županije, živjelo je 3.656 stanovnika, odnosno 0,79 % stanovništva Splitsko-dalmatinske županije.

Područje 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Općina Jelsa 5.140 4.865 4.294 3.938 3.861 3.656 Splitsko-dalmatinska županija

313.277 338.005 389.277 436.680 474.019 463.676

Udio općine u % 1,64 1,44 1,10 0,90 0,81 0,79

Tablica: Stanovništvo Jelse u okviru Splitsko-dalmatinske županije Izvor: Popisi stanovništva

Tablica pokazuje u vremenskom nizu od 1953.-2001. godine konstantno apsolutno smanjenje broja stanovnika općine Jelsa, ali i relativno smanjenje udjela stanovnika Općine u odnosu na broj stanovnika Splitsko-dalmatinske županije. Ukupno stanje i kretanje stanovništva na jednom području rezultanta je razine i tendencije razvoja komponenti prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva (nataliteta, mortaliteta, imigracije, emigracije). Ono je, dakle, agregatni izraz zajedničkog kretanja ovih veličina u prošlosti i sadašnjosti. To iziskuje složeni pristup praćenju i proučavanju demografskog procesa, jer demografski razvoj ne ovisi samo o procesima na njenom području, već i o funkcijama i demografskim kretanjima širih prostora. Izvori priraštaja stanovništva su u prirodnom i mehaničkom kretanju.

2.1.2.2.1. Kretanje stanovništva Praćenje i izučavanje demografskih procesa je složeno jer demografska kretanja ne ovise samo o funkcijama koje se obavljaju na području današnje Općine, već i o funkcijama i kretanjima širih prostora tj. Otoka Hvara, te šire regije (Splitsko-dalmatinske županije). Stanovništvo općine Jelsa različito se kretalo u pojedinim meñupopisnim razdobljima (1857 - 2001), do 1921. godine raste, da bi u svim kasnijim popisnim godinama imalo trend opadanja broja stanovnika. U nastavku dajemo brojčani prikaz broja stanovnika svih naselja u sastavu općine Jelsa. Prema demografskim prognozama Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije, u 2017. godini se procjenjuje da će na području općine Jelsa živjeti 4.400 stalnih stanovnika.

Nas

elje

Pop

is

1857

Pop

is

1869

Pop

is

1880

Pop

is

1890

Pop

is

1900

Pop

is

1910

Pop

is

1921

Pop

is

1931

Pop

is

1948

Pop

is

1953

Pop

is

1961

Pop

is

1971

Pop

is

1981

Pop

is

1991

Pop

is

2001


- 10 -

Gdinj 361 424 478 560 674 809 793 719 663 645 584 446 292 200 119

Gromin Dolac 65 65 45 65 88 67 50 40 35 30 28 20 10 4 4

Humac 177 191 223 241 276 236 256 222 177 122 115 75 10 0 0

Ivan Dolac 24 30 35 46 42 27 20 10 4 7 7 6 5 5 26

Jelsa 808 1039 1238 1504 1557 1540 1566 1473 1480 1405 1382 1433 1637 1792 1798

Pitve 287 366 436 502 569 596 597 457 419 349 288 199 146 112 81

Poljica 145 93 30 233 314 295 297 291 293 287 250 196 130 84 68

Svirče 544 619 674 755 847 745 711 632 636 626 620 582 557 491 445

Vrboska 703 829 924 1009 1119 966 968 708 603 637 611 555 476 523 526

Vrisnik 276 300 349 379 432 370 401 347 278 311 308 274 247 240 215

Zastražišće 219 400 497 481 520 628 625 638 597 618 564 421 328 300 230

Zavala 63 80 96 122 132 162 159 122 41 103 108 87 100 110 144

Općina Jelsa 3672 4436 5025 5897 6570 6441 6443 5659 5226 5140 4865 4294 3938 3861 3656

Tablica: Stanovništvo općine Jelsa po popisnim razdobljima (1857.-2001.),

Izvor: Popisi stanovništva

2.1.2.2.2. Dobna i spolna struktura stanovništva Prirodni priraštaj općine Jelsa daje u cijelosti sliku nepovoljnog demografskog stanja. Kratkoročna i direktna posljedica je odlazak primarno mlañih dobnih kohorti, što se naknadno odražava kroz smanjenje broja stanovništva prouzročen smanjenjem nataliteta. Slika prikazuje dobnu i spolnu strukturu stanovništva općine Jelsa.

0 50 100 150 200 250 300

0-45-9

10-1415-1920-2425-2930-3435-3940-4445-4950-5455-5960-6465-6970-7475-7980-8485-8990-94

95 i višeNepoznato

Sveukupno

Muškarci

Žene

Slika: Dobna i spolna struktura stanovništva Jelse

Izvor: Popis stanovništva 2001 Slika jasno ukazuje i na karakteristike emigracijskog razvoja općine Jelsa zbog strmijeg piramidnog oblika, odnosno relativno nesrazmjerno manjih mlañih skupina u odnosu na brojnije starije skupine. Dobno-spolna piramida poremećena je na štetu mladih dobnih skupina. Opća slika dobne skupine naselja je zabrinjavajuća. Uzroci i posljedice su poznati, a iz odnosa skupine mladog stanovništva proističu i radni i vitalni kontingent. U ovoj situaciji je odgovarajuće pomlañivanje prijeko potrebno, ali i vrlo teško. Da bi došlo do šire baze i normalnije strukture, potrebni su zahvati širokih razmjera od čisto gospodarskih, vezanih za mogućnost zapošljavanja i materijalne sigurnosti do zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i dr.

0–19 20-59 >60 2001

. % 2001

. % 2001

. %

ć

793 22

1780 49

1083 30

Tablica . Velike dobne skupine 2001.

Izvor: Popis stanovništva Dobna struktura stanovništva općine Jelsa je vrlo nepovoljna. Utjecaj dobne strukture stanovništva na budući demografski razvitak proizlazi iz njene uzročno-posljedične veze s komponentama prirodnog kretanja stanovništva, kao i iz povezanosti s migracijskim kretanjima, te ostalim strukturama stanovništva. Obzirom da je na području općine Jelsa koeficijent starosti veoma nepovoljan (29,6 u 2001. godini) čime je preñena granična vrijednost od 12, a indeksa starosti 136,4 čime je preñena granična vrijednost od 40, riječ je o izrazito starom stanovništvu na području općine, što implicira negativnu tendenciju demografskog razvoja. Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Indeks starosti ili indeks starenja je odnos izmeñu broja starih 60 i više godina prema broju stanovnika starih 0-20 godina. Njegova kritična vrijednost iznosi 40% ili 0,40. Smatra se kada indeks starenja prijeñe tu vrijednost, da je dotično stanovništvo već zašlo u proces starenja.


- 11 -

Nas

elje

Pro

sječ

na

sta

rost

20

01.

Inde

ks

star

enja

20

01.

Koe

ficije

nt

star

osti

2001

.

Gdinj 62,6 1214,3 72,0

Gromin Dolac 63,5 0,0 100

Humac 0,0 0,0 0,0

Ivan Dolac 53,3 600,0 46,2

Jelsa 40,7 96,3 23,6

Pitve 47,8 207,7 34,2

Poljica 56,0 640,0 53,3

Svirče 41,9 118,4 27,6

Vrboska 44,4 153,0 29,3

Vrisnik 45,3 178,6 34,9

Zastražišće 49,3 247,5 43,2

Zavala 42,2 122,2 30,8

Općina Jelsa 43,5 136,4 29,6

Tablica Koeficijent i indeks starosti

Izvor: Popis stanovništva 2001.

2.1.2.2.3. Migracije Migracija ili mehaničko kretanje stanovnika u mirnodopskim je prilikama racionalan odgovor na područne razlike u razini privrednog razvoja koje znači i razlike u mogućnosti zaposlenja, stjecanja većih zarada, boljih uvjeta života i rada. Migracije imaju značajan utjecaj na promjene u dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva, na promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva i društveno-gospodarski razvoj. Prema podacima popisa 2001. u općini Jelsa od ukupnog broja stanovnika njih 2118 ili 57,93% je živilo od roñenja u istom naselju, što pokazuje jaku migracionu komponentu. Naselje Jelsa ima gotovo identičan postotak udjela autohtonog stanovništva – 51,2%, a ostala manja naselja u pravilu sudjeluju sa većim postotkom. Po pretežnosti naseljavanja većina je doselila iz Splitsko-dalmatinske županije – 58,3%, od imigranata iz inozemstva 58,4% je iz susjedne BIH. S obzirom na ljudski potencijal Općine Jelsa i dalje se evidentira intenzivna migracija ka središnjem naselju Općine (23,96%).


- 12 -

Doseljeno u naselje stanovanja

iz inozemstva od toga

Ukupan broj stanovnika1)

Od roñenja u istom naselju svega

iz drugog naselja istog grada/općine2)

iz drugog grada/općine iste županije

iz druge županije svega

Bos

ne

i H

erce

govi

ne

Mak

edon

ije

Slo

veni

je

SR

J

nepo

znat

o

Naselje popisa

Spol

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNO sv. 3.656 2.118 1.534 438 457 277 349 204 28 15 57 13 m 1.805 1.243 558 193 129 103 127 72 17 5 18 6 ž 1.851 875 976 245 328 174 222 132 11 10 39 7 Gdinj sv. 119 93 26 1 12 5 7 5 - 2 - 1 m 58 49 9 1 4 1 3 3 - - - - ž 61 44 17 - 8 4 4 2 - 2 - 1 Gromin Dolac

sv. 4 2 2 1 - - 1 1 - - - -

m 2 2 - - - - - - - - - - ž 2 - 2 1 - - 1 1 - - - - Humac sv. - - - - - - - - - - - - Ivan Dolac sv. 26 - 26 8 1 4 13 12 - - - - m 15 - 15 5 1 2 7 7 - - - - ž 11 - 11 3 - 2 6 5 - - - - Jelsa sv. 1.798 921 876 323 227 135 184 89 26 8 40 7 m 880 536 343 155 70 48 67 30 16 3 11 3 ž 918 385 533 168 157 87 117 59 10 5 29 4 Pitve sv. 81 54 27 6 10 3 8 5 - - - - m 35 28 7 2 2 1 2 - - - - - ž 46 26 20 4 8 2 6 5 - - - - Poljica sv. 68 37 30 3 17 6 4 3 - - 1 - m 33 21 11 - 6 3 2 2 - - - - ž 35 16 19 3 11 3 2 1 - - 1 - Svirče sv. 445 348 97 19 39 14 25 19 - - 3 - m 214 194 20 4 6 5 5 4 - - 1 - ž 231 154 77 15 33 9 20 15 - - 2 - Vrboska sv. 526 284 240 40 72 59 66 43 1 5 9 3 m 272 184 86 13 21 26 24 16 1 2 3 2 ž 254 100 154 27 51 33 42 27 - 3 6 1 Vrisnik sv. 215 144 71 12 25 13 21 20 1 - - - m 110 89 21 4 3 5 9 9 - - - - ž 105 55 50 8 22 8 12 11 1 - - - Zastražišće sv. 230 162 68 4 38 15 11 5 - - - - m 115 92 23 2 12 4 5 1 - - - - ž 115 70 45 2 26 11 6 4 - - - - Zavala sv. 144 73 71 21 16 23 9 2 - - 4 2 m 71 48 23 7 4 8 3 - - - 3 1 ž 73 25 48 14 12 15 6 2 - - 1 1

Tablica: Migracije 2001.

Izvor: Popis stanovništva 2001

2.1.2.2.4. Obrazovna struktura Ekonomske implikacije procesa demografskog starenja dolaze prvenstveno do izražaja preko njegova djelovanja na priliv mladih naraštaja, radnu dob i na stupanj aktivnosti stanovništva. Gospodarski i socijalni čimbenici koji djeluju na veličinu aktivnog stanovništva su brojni i podložni čestim promjenama, a promjene u ekonomskoj strukturi predstavljaju dugoročan proces koji je u čvrstoj vezi s razinom i dinamikom gospodarskog razvitka. Diversifikacija društvene podjele rada, čija je vanjska manifestacija specijalizacija zanimanja, temelji se na promjeni strukture radne snage prema obrazovanju. Suvremeni proces rada stalno zahtjeva višu razinu obrazovanja zaposlenika t.j. višu školsku spremu. Budući da je obrazovanje bitan način specijalizacije za obavljanje kompliciranog rada, ono je ujedno i pretpostavka i posljedica promjena u strukturi stanovništva prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju koje nastaju usporedno sa gospodarskim razvojem, odnosno kvaliteta ljudskih resursa koja se odražava kroz obrazovnu strukturu stanovništva i njezino kretanje osigurava značajne razvojne potencijale, no sve brži tehnički progres zahtijeva sve kvalitetnije formalno obrazovanje i organizaciju i poticanje kontinuiranog obrazovanja uz rad. Stanovništvo Općine Jelsa uglavnom je završilo srednju školu, uz mali udio onih koji su bez školu i sa završenom osnovnom školom. Strukturu stanovništva prema školskoj spremi u popisu 2001. godine pokazuje slijedeća tablica:

Grad/općina Naselje Bez škole 2001. Osnovna škola 2001. Srednja škola 2001. VŠS 2001. VSS 2001.

Jelsa 12 26 438 1386 137 241

Tablica. Udio stanovništva po školskoj spremi u 2001. godini Izvor: Popis stanovništva 2001.

2.1.2.2.5. Aktivnost i radni kontingent Radni kontingent je prema popisu iz 2001. godine iznosio ukupno 2110 osoba, odnosno čini 57,71% ukupnog stanovništva, na razini Splitsko-dalmatinske županije je 63,92%. Iznos stope aktivnosti u 2001. godini od 70,81% radnog kontingenta, koji se s obzirom na stalni pad gospodarskih aktivnosti i zaposlenosti stalno smanjivao, ukazuje da postoje značajne rezerve za povećanje uključenosti radne snage na tržište rada. Naime, u izrazito povoljnim uvjetima stopa aktivnosti doseže vrijednost do 80%. Poljoprivrednog stanovništva ima 406, što iznosi samo 11,10% ukupnog stanovništva. Stanje stanovništva kao gospodarskog resursa, potencijala dato je prema naseljima slijedećom tablicom:


- 13 -

Nas

elje

Rad

ni k

ontig

ent 2

001.

Akt

ivno

sta

novn

ištv

o 20

01.

Zap

osle

ni 1

991.

Zap

osle

ni 2

001.

Pol

jopr

ivre

dnic

i 199

1.

Pol

jopr

ivre

dnic

i 200

1.

Gdinj 37 23 47 18 40 27 Gromin Dolac 0 1 1 1 0 0 Humac 0 0 0 0 0 0 Ivan Dolac 13 7 1 6 2 0 Jelsa 1108 771 628 594 103 76 Pitve 47 30 34 26 16 6 Poljica 27 26 26 23 31 19 Svirče 257 188 145 146 199 104 Vrboska 321 223 177 198 28 17 Vrisnik 112 99 91 81 61 49 Zastražišće 111 76 74 62 114 67 Zavala 77 50 32 46 53 41 Općina Jelsa 2110 1494 1256 1201 647 406

Tablica: Stanovništvo kao gospodarski potencijal

Izvor: Popisi stanovništva 1991. i 2001. Iz analize aktivnosti stanovništva vidljivo je da udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu u 2001. godini iznosi 40, 86% (žena svega 33,12%). Od 1494 aktivnih stanovnika njih 1201 (ili 80%) obavlja zanimanje.

Aktivno Godina Pokazatelj Ukupno Svega Obav. zan.

Osobe s osobnim prihodom Uzdržavano Udio aktivnog u ukupnom stanovništvu

BROJ 3656 1494 1201 1070 1092 2001. Udio 40,86 32,85 29,27 29,87

40,86

Tablica. Stanovništvo prema aktivnosti

Izvor: Popis stanovništva 2001. Popisom stanovništva 2001. zaposleno prema pretežitoj aktivnosti je bila 1201 osoba. Od toga u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva 180, ribarstva 30, prerañivačke industrije 73, opskrbe električnom energijom, vodom i plinom 37, grañevinarstva 38, trgovine na veliko i malo-popravak motornih vozila i motocikla-predmeti za osobnu upotrebu i kućanstvo 123, hotela i restorana 305, prijevoza-skladištenja-veza 58, financijskog posredovanja 20, poslovanja nekretninama-iznajmljivanjem-poslovnim uslugama 46, javne uprave i obrane-obveznog socijalnog osiguranja 36, obrazovanja 63, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 22, ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima 46 i nepoznatom djelatnošću 43.

2.1.2.2.6. Domaćinstva Kretanje domaćinstava po naseljima u razdoblju 1981.-2001. g. je dano u Tablici .

Broj domaćinstava Prosječna veličina

1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001.

Jelsa 1286 1253 1239 3,06 3,08 2,95

Tablica. Domaćinstva 1981.-2001.

Izvor: Popisi stanovništva

Kretanje broja domaćinstava u popisnim razdobljima 1981.-2001. prati trend kretanja broja stanovništva sa relativno malim padom, dok se prosječne veličine domaćinstva nisu se bitno mijenjale.

2.1.2.2.7. Stanovanje Stanovanje (stalno i povremeno) je osnovna funkcija naselja i u pravilu je to funkcija koja zauzima najveći udio površine. Na području općine stambena funkcija je posebno naglašena, obzirom na atraktivnost područja ali i za ulaganje u nekretnine. Prema popisu 2001. godine na teritoriju općine bilo je 1742 stanova za stalno stanovanje, istodobno je popisano 1239 kućanstava. Usporedbom broja stanova i broja kućanstava proizlazi da ima 503 stanova viška u odnosu na broj domaćinstava, a nastanjenost je 0,71 kućanstva po stanu. Meñutim, kada se promatra broj nastanjenih stanova, kojih je 1204, tada je u odnosu na broj kućanstava evidentno da nedostaje 35 stan odnosno da je u nastanjenim stanovima 1,03 domaćinstva po stanu. Ukupna površina nastanjenih stanova je 102,232 m2, iz čega slijedi da je površina prosječnog stana 84,91 m2.

Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste povremeno

Ukupno Ukupno

Nastanjeni Privremeno nenastanjeni Napušteni

Za odmor Sezonski radovi Broj 3311 1742 1204 432 106 1131 6

Jels

a

m2 231838 134281 102232 26721 5328 73081 265

Tablica. Stanovi prema korištenju i površini Izvor: Popis stanovništva 2001.


- 14 -

Ukupnom broju dodano je i 432 stana sa 24211 m2 u kojima se obavlja djelatnost.

Ukupno 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5-sobni 6- i veći Broj 1204 36 284 350 314 108 68 m2 102232 1265 14878 25426 32367 14494 12390

Tablica. Nastanjeni stanovi prema broju soba i površini

Izvor: Popis stanovništva 2001. Prosječna veličina kućanstava je 2,95 člana. U odnosu na prošle popise prosječna veličina kućanstava se neznatno smanjuje sa 3,08 u 1991. na 2,95 u 2001. godini. Struktura prema broju članova pokazuje da je najveći udio kućanstava sa 2 člana, odnosno 24%, sa 3 člana 18%, 4 člana 19%, a jednočlanih 21%. Sa standardom od 1 sobe po članu kućanstva, takvoj bi strukturi trebala korespondirati struktura stanova prema broju soba. Najveći je udio trosobnih stanova – 29%, zatim četverosobnih - 26%, dvosobnih – 24%, te naposljetku peterosobnih-9% i jednosobnih –3%. Dio stanova se ne koristi za stanovanje, već u druge svrhe, kao poslovni prostor i sl., prema popisu 2001. bilo je registrirano ukupno svega 432 stana u kojima se obavlja djelatnost, procjenjuje se meñutim da je taj broj znatno veći. Prema popisu 2001. bilo je 1742 stana za stalno stanovanje, prosječne površine 77,08m2, sa 2,1 stanovnika po stanu i 27,96m2 po stanovniku. Popis 2001. pokazuje da praktički nije bilo stanova bez instalacija.

Stanovi koji imaju Stanovi s instalacijama zahod kupaonicu kuhinju struje vodovoda kanalizacije

stanovi 1204 1183 1119 1203 1203 1176 1189

Osobe 3574 3538 3387 3573 3573 3528 3550

Tablica. Stanovi prema opremljenosti Izvor: Popis stanovništva 2001.

Potrebe za stanovima definirane su: brojem postojećih domaćinstava bez stana; prognoziranim brojem novih domaćinstava; mogućim brojem imigranata; novom kvalitetom potražnje (samci, stariji, povremeno stanovanje itd.).


- 15 -

2.1.2.3. Gospodarstvo

2.1.2.3.1. Prostorno-razvojne i resursne zna čajke - gospodarske djelatnosti Kroz povijest temeljne gospodarske djelatnosti Općine Jelsa su bile poljodjelstvo i ribarstvo, ali isto tako pomorstvo, trgovina i druge djelatnosti. Iznimnu važnost u novom dobu ima djelatnost turizma i ugostiteljstva, korištenje suvremenih informatičkih tehnologija, mogućnost bavljenja marikulturom, sve u skladu sa osnovnim postulatima održivog razvitka. Razdoblje od posljednjih desetak godina, gospodarskom smislu je doba pretvorbe i privatizacije, prelaska iz sustava «samoupravne socijalističke privrede» na sustav tržišnog način gospodarenja, reorganizacija poreznog sustava i sustava carine. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u općini Jelsa je bilo 3.656 stanovnika (1991.god-3.861), što predstavlja 0,79% stanovništva Splitsko-dalmatinske županije, sa gustoćom naseljenosti 33,12 stanovnika na km2. Prosječna starost stanovništva je 43,5 godina, dok je za Županiju 38,1 godina. Smisao analize po dobi i spolu za svrhu promišljanja razvojnih mogućnosti neke prostorne cjeline prvenstveno je odreñenje kontingenta radno sposobnog stanovništva u trenutku popisa i u budućnosti (stanje i kretanje). Obujam stanovništva koje čini radni kontingent, dobro je znati kako bi se ocijenilo radni kapacitet Županije.

Dob Žene Muškarci Sveukupno 0-4 65 78 143 5-9 96 89 185 10-14 92 125 217 15-19 127 113 240 20-24 88 115 203 25-29 83 116 199 30-34 103 93 196 35-39 106 90 196 40-44 123 126 249 45-49 131 133 264 50-54 123 146 269 55-59 97 88 185 60-64 144 109 253 65-69 126 118 244 70-74 112 111 223 75-79 110 79 189 80-84 48 33 81 85-89 43 16 59 90-94 13 5 18 95 i više 1 3 4 Nepoznato 20 19 39 Sveukupno 1851 1805 3656

Tablica: Dobno-spolna struktura općine Jelsa

U prikazu dobno-spolne strukture stanovništva uočava se vrlo neravnomjeran broj stanovnika odreñenih dobnih skupina. Izrazito je mali udio dobnih skupina 0-9, imamo relativno visok broj stanovnika Jelse dobne skupine 15-19 godina, nižu zastupljenost stanovnika 25-39 godina, relativno visok broj stanovnika dobnih skupina 60-69. Sve to ukazuje na procese daljnjeg smanjenja stanovnika općine, smanjenja broja najmlañeg stanovništva što implicira buduću smanjenu reproduktivnu sposobnost pučanstva, proces emigracije vitalnog dijela stanovništva i senilizacije stanovništva. Broj poljoprivrednog stanovništva je smanjen u odnosu na popis 1991.- od 647 na 406, odnosno iznosi 17,70% u ukupnoj strukturi stanovništva. Uočava se približno isti broj žitelja naselja Jelsa, uz relativno velik pad broja stanovnika pojedinih naselja (Pitve, Poljica, Vrisnik, Zastražišće). Prema popisu stanovništva iz 2001. godine radni kontingent iznosio je ukupno 2110 osoba (1129 muškarci, 981 žene), što čini 57,71% ukupnog stanovništva, i ispod je prosjeka Hrvatske (63,74%). U odnosu na popis 1991. radni kontingent je općine Jelsa smanjen za 143 osobe. Relativni udio aktivnog stanovništva u odnosu na raspoloživi radni kontingent iznosi 70,81% . U skladu sa općim zbivanjima u gospodarstvu prisutan je stalni pad gospodarskih aktivnosti, broja zaposlenih (manje zaposleno 55 osoba u odnosu na 1991. god.). Od ukupno 1201 zaposlene osobe, najviše je zaposleno u djelatnosti hotela i restorana (305), zatim poljoprivredi, lovu i šumarstvu (180), trgovini na veliko i malo (123), te prerañivačkoj industriji (73).

2.1.2.3.2. Financijsko stanje u gospodarstvu Op ćine Jelsa Kretanje na području imovine i financiranja gospodarstva pokazuje stagnaciju u gotovo svim dijelovima bilanciranja stanja i uspjeha. Evidentno je povećanje zaliha, uz smanjenje potraživanja i financijske imovine, što znači zamrzavanje obrtnih sredstava, problem realizacije i daljnjeg ulaganja. Iskazana novčana sredstva (porast 60,7%) su pretežito iskazana na poziciji deviznih računa što sugerira na povećani priliv turističkog gospodarstva.

svote u kunama, bez lipa 2001. 2002. Index Dugotrajna imovina 232.700.099 234.806.515 100,9 Kratkotrajna imovina 42.322.224 47.091.426 111,3 Zalihe 12.438.654 16.673.536 134,0 Potraživanja 23.411.306 20.460.411 87,4 Financijska imovina 24.098.110 21.119.072 87,6 Novčana sredstva 5.785.460 9.298.817 160,7 Ukupno aktiva 276.793.522 283.403.900 102,4

Izvori sredstava pokazuju veliku vrijednost pozicije kapital i rezerve u odnosu na ostale pozicije pasive (udio 68,8%). Nešto je veći omjer kratkoročnih u odnosu na dugoročne obveze, s tim da je evidentan negativan trend rasta kratkoročnih u odnosu na dugoročne obveze. Odgoñeni prihodi čine gotovo u cijelosti (99,6%) pozicije odgoñenih plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja.

svote u kunama, bez lipa 2001. 2002. Index Kapital i rezerve 195.574.245 194.991.337 99,4 Dugoročne obveze 34.106.538 36.577.418 107,2 Kratkoročne obveze 37.027.868 40.794.219 110,2 Odg. plaćanje tr. i prih. budućeg razdoblja

10.084.872 11.540.925 114,0

Ukupno pasiva 276.793.522 283.403.900 102,4 Dobit prije oporezivanja drastično je smanjena (za 33,6%) , gubitak prije oporezivanja po nižoj stopi (17,1%). Uočava se porast plaća zaposlenika što


- 16 -

može rezultirati povećanjem efikasnosti njihova rada, ali je potrebno uvijek usklañivati sa realnim pokazateljima uspješnosti poslovanja.

Svote u kunama, bez lipa 2001. 2002. Index Ukupni prihodi 89.425.888 86.876.754 97,1 Ukupni rashodi 89.574.356 87.680.432 97,9 Dobit prije oporezivanja 4.254.084 2.824.738 66,4 Gubitak prije oporezivanja 4.375.552 3.628.417 82,9 Porez na dobit 466.712 397.642 85,2 Dobit nakon oporezivanja 3.787.371 2.428.115 64,1 Gubitak nakon oporezivanja 4.375.552 3.629.437 82,9 Trošak osoblja 17.830.234 19.242.666 107,9 neto plaće 11.405.621 12.194.114 106,9 porezi i doprinosi 6.424.613 7.048.552 109,7 Prosječan broj zaposlenih 391 389 99,5 Prosj. mjes. neto plaća 2.431 2.612 107.5

OSNOVNI FINANCIJSKI REZULTATI, IMOVINA I IZVORI SRE DSTAVA PODUZETNIKA REPUBLIKE HRVATSKE U 2001. I 2002. - prema veli čini poduzetnika

Kriterij prikaza Županija: Splitsko-Dalmatinska Općina/grad: Jelsa

Naziv Ukupno svi poduzetnici (šifra veličine 1+2+3)

Mali poduzetnici (šifra veličine 1)

Srednji poduzetnici (šifra veličine 2)

2001 2002 Indeks 2001 2002 Indeks 2001 2002 Indeks Broj poduzetnika

puni broj - 63 - - 62 - - 1 - udjeli u % - 100,0 - - 98,4 - - 1,6 - Broj zaposlenih

puni broj 391 389 99,5 225 228 101,3 166 161 97,0 udjeli u % - - - 57,5 58,6 - 42,5 41,4 - Ukupni prihodi

iznosi u 000 kuna 89.426 86.877 97,1 70.430 63.712 90,5 18.996 23.165 121,9 udjeli u % - - - 78,8 73,3 - 21,2 26,7 -

Ukupni rashodi

iznosi u 000 kuna 89.548 87.680 97,9 67.095 62.842 93,7 22.453 24.838 110,6 udjeli u % - - - 74,9 71,7 - 25,1 28,3 - Dobit prije oporezivanja iznosi u 000 kuna 4.254 2.825 66,4 4.254 2.825 66,4 0 0 - udjeli u % - - - 100,0 100,0 - 0,0 0,0 - Gubitak prije oporezivanja iznosi u 000 kuna 4.375 3.628 82,9 918 1.954 212,9 3.457 1.674 48,4 udjeli u % - - - 21,0 53,9 - 79,0 46,1 - Porez na dobit iznosi u 000 kuna 467 398 85,2 467 398 85,2 0 0 - udjeli u % - - - 100,0 100,0 - 0,0 0,0 - Dobit nakon oporezivanja iznosi u 000 kuna 3.787 2.428 64,1 3.787 2.428 64,1 0 0 - udjeli u % - - - 100,0 100,0 - 0,0 0,0 - Gubitak nakon oporezivanja iznosi u 000 kuna 4.375 3.630 83,0 918 1.956 213,1 3.457 1.674 48,4 udjeli u % - - - 21,0 53,9 - 79,0 46,1 - Troškovi plaća iznosi u 000 kuna 17.830 19.243 107,9 11.022 11.841 107,4 6.808 7.402 108,7 udjeli u % - - - 61,8 61,5 - 38,2 38,5 - Nadnice i plaće(neto) iznosi u 000 kuna 11.406 12.194 106,9 6.942 7.436 107,1 4.463 4.758 106,6 udjeli u % - - - 60,9 61,0 - 39,1 39,0 - Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosi u kunama 2.431 2.612 107,5 2.571 2.718 105,7 2.241 2.463 109,9 Dugotrajna imovina iznosi u 000 kuna 232.700 234.807 100,9 122.521 129.326 105,6 110.179 105.481 95,7 udjeli u % - - - 52,7 55,1 - 47,3 44,9 - Kratkotrajna imovina iznosi u 000 kuna 42.322 47.091 111,3 35.854 37.674 105,1 6.468 9.417 145,6 udjeli u % - - - 84,7 80,0 - 15,3 20,0 -

Naziv Ukupno svi poduzetnici (šifra veličine 1+2+3)

Mali poduzetnici (šifra veličine 1)

Srednji poduzetnici (šifra veličine 2)

2001 2002 Indeks 2001 2002 Indeks 2001 2002 Indeks Gubitak iznad visine kapitala iznosi u 000 kuna 1.711 1.446 84,5 1.711 1.446 84,5 0 0 - udjeli u % - - - 100,0 100,0 - 0,0 0,0 - Kapital i rezerve iznosi u 000 kuna 195.575 194.492 99,4 117.776 118.367 100,5 77.799 76.125 97,8 udjeli u % - - - 60,2 60,9 - 39,8 39,1 - Dugoročne obaveze iznosi u 000 kuna 34.107 36.577 107,2 4.438 7.362 165,9 29.669 29.215 98,5 udjeli u % - - - 13,0 20,1 - 87,0 79,9 -


- 17 -

Kratkoročne obaveze iznosi u 000 kuna 37.028 40.794 110,2 27.848 31.280 112,3 9.180 9.514 103,6 udjeli u % - - - 75,2 76,7 - 24,8 23,3 - UKUPNA AKTIVA/PASIVA iznosi u 000 kuna 276.794 283.404 102,4 160.147 168.506 105,2 116.647 114.898 98,5 udjeli u % - - - 57,9 59,5 - 42,1 40,5 -

Na području Općina Jelsa registrirane su 62 firme koje udovoljavaju mjerilima malih poduzetnika i jedna firma koja se tretira kao srednji poduzetnik. Srednji poduzetnik – Hotelsko poduzeće raspolaže sa oko 40% sredstava kapitala i rezervi i približno istim udjelom u broju zaposlenih osoba. Mali poduzetnici su u 2002. godini u odnosu na 2001. ostvarili za 36% manju dobit, ali i 113% veći gubitak u promatranom vremenskom razdoblju. Srednji poduzetnik je ostvario za oko 52% manji gubitak za isti analitički razdoblje .

2.1.2.3.3. Poljoprivreda Način korištenja tla uvijek je u vezi sa stanjem i promjenama u ljudskom društvu. No, dok je ranije do promjena upotrebe tla dolazilo postupnim razvojnim putem, najčešće kao posljedica mnogih odvojenih promišljenih odluka pojedinaca, u današnjem kompleksnom svijetu podrazumijeva se da do promjena dolazi sustavnim planiranjem. Potreba za planiranjem je svakako i posljedica meñusobnih natjecanja i posezanja različitih potencijalnih korisnika za istim zemljištem. Saznanja o postojećem korištenju poljoprivrednih površina i njihovom bonitetnom stanju trebala bi pomoći kod planiranja i donošenja odluka o budućem korištenju zemljišta, i to na takav način da se zemljište kao važni prirodni resurs upotrijebi na najkorisniji način za čovjeka, a da se istovremeno sačuva kao resurs za budućnost. Brojni su primjeri na našem području šteta načinjenih na prirodnim resursima, i zemljištu osobito, kroz njegovu neprikladnu upotrebu, najčešće uzrokovanu činjenicom što nije usklañena nova funkcija dana odreñenom zemljištu s njegovom stvarnom kvalitetom. Stoga je i svrha ovog bonitiranja tala na području Općine Jelsa ukazivanje planerima na, u poljoprivrednom smislu, vrijedne klase tla i njihovu zastupljenost na terenu, kako bi moglo biti optimalno iskorišteno. Posebno je potrebno zaštiti najbolje površine za poljoprivrednu proizvodnju. Brži i svestraniji razvitak poljodjelstva ovoga kraja ima važno mjesto i u turističkoj ponudi, posebice u ponudi svježih proizvoda te domaćih, lokalnih specijaliteta na obližnjim turističkim tržištima kao što su ponuda vina i maslinova ulja. Treba nam visoko vrijedan autohtoni proizvod koji će postati simbol područja iz kojeg dolazi i zbog kojeg će gost ponovno doći, a i kojeg će pijući u svoje sjećanje dovesti ponovno u ovo područje. Ako ne sačuvamo posebno vrijedne poljoprivredne položaje Općine Jelsa izgubit ćemo u nepovrat upravo ovu mogućnost stvaranja visokovrijednog autohtonog proizvoda. Ukoliko današnje generacije i ne prepoznaju tu posebnu vrijednost poljoprivrednih položaja nemamo pravo tu mogućnost uskratiti novim generacijama. Poljodjelstvo je od pamtivijeka temeljna gospodarska djelatnost. Prema podacima o korištenju poljoprivrednog zemljišta, krajem prošlog stoljeća, godine 1890. stanje je slijedeće za općinu Jelsa u ha: oranice 252, vrtovi 141, vinogradi 1633 (najviše na otoku), pašnjaci 1262, šume 5426 (najviše na otoku). Naglašen je trend povećanja površina oranica i vrtova, blagi pad površina pod maslinama u korist vinograda, porast šumskih površina, pa i u doba poslije drugog svjetskog rata. Strukturu obradivih površina najvećim dijelom su diktirali vinogradi, koji su, unatoč ekonomskim i prirodnim udarcima ostali najznačajnijom granom poljodjelstva. Brdovitost otoka više je pogodovala uzgoju vinove loze i voćaka negoli ratarskih kultura. Svejedno su male površine plodnog tla, najviše one izmeñu Vrboske i Starog Grada, bile barem donekle zasijavane žitom, povrćem i drugim ratarskim kulturama. Razumije se, srazmjerno raspoloživim oranicama i vrtovima bivale su i količine tako potrebnog žita i povrća. Najznačajnija voćka je maslina. 1893. god. Jelsa je proizvodila 1820 hl ulja, najviše na otoku. Poljoprivredno zemljište zauzima ukupno 2651,2 ha. U strukturi poljoprivrednih površina najviše je vinograda (1501,4 ha), zatim maslinika (743,6 ha), pašnjaka (328,7 ha), oranica (42,9 ha), te voćnjaka (34,6 ha).

2.1.2.3.3.1. Bonitiranje tla Kako je osnovna pretpostavka razvitak temeljen na prostoru kao najvrjednijem prirodnom resursu, na čijoj pravilnoj valorizaciji i organizaciji treba temeljiti svekoliki razvitak općine. S takvom namjerom, a radi upoznavanja i inventarizacije poljoprivrednih površina, kao jednog od najvažnijih prirodnih resursa, pristupilo se izradi bonitiranja poljoprivrednih površina. Takvo bonitiranje treba biti podloga za definiranje poljoprivredne problematike u Prostornom planu općine Jelsa. Bonitiranje odnosno klasificiranje tla po produktivnoj sposobnosti, ispostavilo se metodološki zahtjevno. Za kriterij bonitiranja u pravilu se uzimaju one osobine tla koje imaju trajni karakter. Meñutim nije neobično da se u razmatranje uzmu i drugi faktori koji utječu na vrijednost nekog tla (dostupnost pojedinih parcela odnosno njihova udaljenost od gospodarstva, udaljenost od tržišta, opće ekonomske prilike). Teoretski, za bonitiranje tala treba uzeti ustanovljavanje osnovnih i najnižih sistematskih jedinica tala, te njihove kako fizikalne tako i kemijske osobine. Paralelno s tim treba raspolagati podacima o klimi, te imati egzaktne informacije o prirodima svake od zastupljenih kultura. U takvim uvjetima svaka bi bonitetna sistematska jedinica vjerojatno odgovarala odreñenoj prirodnoj sistematskoj jedinici tla. Tako bi za idealno bonitiranje tla neophodno bilo obaviti detaljna pedološka istraživanja, te raspolagati rezultatima nepreglednog niza poljskih pokusa. No, kod nas je stanje takvo da se raspolaže tek s vrlo općenitim informacijama i vizualizaciji na terenu. Budući da ne raspolažemo naprijed navedenim rezultatima, razumljivo je da nema ni izrañene opće prihvaćene metodike bonitiranja naših tala. U tom smislu ovdje se bonitiranje, odnosno klasifikaciju proizvodno-upotrebne vrijednosti zemljišta promatra na način da se za svaku klasu iznesu stanovita ograničenja za obradu i za uspjeh poljoprivrednih kultura. Najviše je onih tala s umjerenim, većim ili velikim ograničenjima. Ta ograničenja su u pravilu plitkoća, kamenitost, podložnost eroziji. Poznavajući nekoliko metoda bonitiranja tala, a imajući u vidu prirodne prilike područja, kao i potrebu da rezultati budu podloga za definiranje poljoprivredne problematike u Prostornom planu, primijenjena je bonitetna klasifikacija najbliža onoj američke pedološke škole.

Bonitetne klase poljoprivrednog zemljišta Klasa 1.

Prvu bonitetnu klasu predstavljaju vrlo dobra tla koja se lako i sigurno obrañuju uobičajenim metodama gospodarenja. Tla su duboka i produktivna. Reljef je ravan i tu ima vrlo malo ili ništa erozije tla. Latituda upotrebe ove klase u biljnoj proizvodnji je široka. To jest kod kultivacije ovih tala nema nikakvih posebnih problema u smislu vlažnosti, alkaliteta, zaslanjenosti, klime, nagiba, erozije ili plavljenja. Kao ni u smislu vodopropusnosti, kapaciteta za vodu, dubine ukorjenjivanja, stanja hranjiva u tlu ili teksture.

Klasa 2. U drugu bonitetnu klasu uvrštena su dobra tla koja se sigurno mogu kultivirati s lako primjenjivim načinima. Tla su srednje duboka, produktivna, većinom su to tla tek blagih padina, podvrgnuta samo umjerenoj eroziji, a neka su neznatno vlažna ili npr. zahtijevaju intenzivniju gnojidbu, lakšu drenažu ili su alkalna. U svakom slučaju, ova tla, za razliku od tala prve klase koja nemaju nikakvih ograničenja, zahtijevaju jedan stupanj zaštite. U našim uvjetima zbog različitih pedogenetskih čimbenika ova tla su po svojim kemijskim i fizikalnim svojstvima vrlo varijabilna, no zbog ujednačene proizvodno-upotrebne vrijednosti čine istu bonitetnu klasu.

Klasa 3. U treću bonitetnu klasu uvrštena su osrednje dobra tla za kultivaciju, ponajviše tla umjerenih padina. Ova tla su u pravilu plića i manje produktivna od tala druge klase. Većinom su ova tla prekomjerno suha. Ovim tlima se može gospodariti sigurno uz mjere konzervacije tla, u prvom redu jake zaštite tla od erozije (terasiranje). Ako je riječ o ograničenju uslijed prekomjerne vlažnosti onda je potrebne temeljitije hidromelioracije.

Klasa 4. U četvrtu bonitetnu klasu svrstana su poljoprivredna tla prikladna za vrlo ograničenu kultivaciju, a koja su jako podložna eroziji. U našoj Županiji ovo


- 18 -

su u pravilu visoko tersirana zemljišta jakih padina, često plitka, kamenita, stjenovita i skeletna. Zbog ovako velikih ograničenja potrebno je pažljivo gospodarenje ovakvim tlima s ekstenzivnim karakterom proizvodnje. Tla četvrte kategorije se najčešće koriste za maslinarsku, vinogradarsku ili voćarsku proizvodnju. Na području grada Starog Grada često zbog svog položaja predstavljaju posebno vrijedne površine u vinogradarstvu posebno cijenjene za proizvodnju vrhunskih vina. Stoga će ovdje ta područje biti posebno valorizirane.

Klasa 5. Petu bonitetnu klasu čine tla iznimno jakih padina, plitkog pedološkog profila, kamenita tla, te tla izrazito podložna suši. Uslijed erozije u prvom redu vodom, došlo je do degradacije i devastacije ovog zemljišta koje je sada s djelomično ili potpuno erodiranom plodnicom. Zbog plitkoće profila i stjenovitosti ovih površina, uglavnom nije moguća upotreba čak ni malih poljoprivrednih strojeva. Njihova kultivacija zahtjeva primjenu niza radikalnih mjera, pa su takva tla u našoj Županiji u dobroj mjeri napuštena od poljoprivrede. Često su to pašnjački tereni ili poljoprivredne površine s mnogo ograničenja, terasirane i još s tragovima poljoprivrednih kultura, u dobroj mjeri ponovo zaposjednute od šumskih vrsta. Na području općine Jelsa vlada izrazita sredozemna klima, koja na tom području omogućuje uzgoj mediteranskih kultura i organizaciju poljoprivredne proizvodnje s dužom i povoljnijom vegetacijskom sezonom. Tako blaga mediteranska klima daje posebnu važnost tlima na otocima, čak i onda kad u čisto pedološkom smislu to i nisu najplodnija tla. Lako obradivih površina na području općine Jelsa je malo, a nalaze se pretežno u uvalama i poljima, u kojima je tlo ili crvenica ili smeñe tlo na vapnencu. Razumljivo je da stoga prevladavaju (zbog vrlo ograničenih lako obradivih površina) terasirane i nagnute, mnoge manje povoljne površine, pretežno za podizanje vinograda ili maslinika. Kako je klima mediteranska (sa srednjom godišnjom temperaturom 16°C i sa oko 700-900 mm oborina) suša je redovita pojava zbog čega je takoñer struktura poljoprivrede pretežno vinogradarsko-maslinarska. Na području su prisutni brojni terasirani tereni na sjevernoj i istočnoj strani općine dok se na južnim padinama susrećemo sa izrazito nagnutim ali zbog strukture tla ne nužno terasiranim tereni. Stupanj zapuštenosti tih terena dobar je pokazatelj njihove bonitetne vrijednosti. Najnepovoljniji i najnepristupačniji tereni su zapušteni već toliko vremena da ih je teško razlikovati od terena pod prirodnom vegetacijom. Povoljniji, manje nagnuti, pristupačniji i manje kameniti tereni se uglavnom još uvijek obrañuju. Zbog osobite kvalitete proizvoda takvi tereni su osobito cijenjeni kao izuzetni vinogradarski položaji što im daje posebnu vrijednost. Uz ove manje povoljne površine sa stanovišta moguće obrade, na području općine Jelsa nalazi se dio kvalitetnijih većih zaravnjenih površina, koje se protežu izmeñu Starog grada i Jelse. Na ovim površinama tradicionalno prevladavaju vinogradi, a na području koja se pružaju prema brdu postupno dominira maslina. Manja zaravnjena površina se nalazi i na potezu od Jelse prema Svirću sa prevladavajućim uzgojem vinove loze. Površine istočnog dijela općine Jelsa specifične su po svojoj izrazitoj kamenitosti, a uglavnom su korištene u vinogradarsko-maslinarskoj proizvodnji i uzgoju lavande. Klasa 1. i Klasa 2. prikazane su kao P1 sukladno Pravilniku u garfičkom dijelu Plana. Klasa 3. i Klasa 4. prikazane su kao P2 sukladno Pravilniku u grafičkom dijelu Plana. Klasa 5. identična je P3, sukladno Pravilniku u grafičkom dijelu Plana.

2.1.2.3.3.2. Struktura i sadašnje stanje poljoprivr ednih površina Vinogradarstvo je tradicionalno kroz cijelu povijest jadna od značajnijih poljoprivrednih djelatnosti na prostorima Općine Jelsa. Karakteristika današnje vinogradarske proizvodnje je uglavnom označena gotovo isključivo kao proizvodnja grožña koja je vezana uz veće ili manje vinarije. Vinogradi su različite dobi i tehnološkog intenziteta. Prosječni prinosi grožña iznose nerijetko oko 1 kg po trsu. Ako nije riječ o proizvodnji vezanoj uz vinarije, grožñe se prerañuje tradicionalno i služi uglavnom za vlastite potrebe. Upravo proizvodnja grožña i njegova prerada u vino predstavlja najznačajniji potencijal u smislu stvaranja autohtonog specifičnog proizvoda koji može postati suvenir ovog područja. Poseban naglasak kod kartiranja područja posvećen je posebnoj zaštiti upravo najpogodnijih položaja za vinogradarstvo koji omogućuju proizvodnju vrhunskog proizvoda. Naime procjena je stručnjaka da su ukupni resursi za ovakvu proizvodnju vrlo ograničeni te je u tom kontekstu potrebno zaštiti svaku pojedinu i najmanju parcelu. U ovom pogledu od prostornog plana se očekuje posebna zaštita poljoprivrednih površina koje su u svojoj ukupnosti danas ograničene. Takve položaje kojih nažalost nemamo dovoljno moramo posebno štititi. Ovdje ne mislimo samo na zaštitu od nasrtaja gradnje nego i na elemente zaštite od same poljoprivrede, odnosno sadnje vrsta koje na tim položajima nisu u mogućnosti dati onaj maksimum koji može proizvesti vinograd odnosno vino kao finalni i tržišno interesantan proizvod. Stoga je potrebno planom propisati bar za neke specifične položaje što se tu smije saditi kako u pitanju vrste isto i u pitanju sortimenta, pokušavajući što više zadržati autohtonost. Kada bude moguće cijelo područje ne samo općine Jelsa nego cijelog Otoka Hvara potrebno je sa poljoprivrednog gledišta valorizirati i izraditi rajonizaciju poljoprivrednih površina u smislu namjene što potom treba postati sastavni dio svih prostornih planova. Maslinarstvo je uz lozu takoñer veliki gospodarski potencijal i predstavlja vrlo značajnu poljoprivrednu djelatnost na području Općine. Posljednjih dvadesetak godina interes za obnovom postojećih i sadnjom novih maslinika sve je više izražen. Prostornim planom treba posebno štiti površine i za ovu proizvodnju. Maslinarstvo uglavnom prevladava na sjevernoj strani otoka i na području istočnog dijela općine. Poštujući interes koji danas postoji za podizanjem novih nasada masline potrebno se posebno odrediti da se maslina zadrži u svom optimalnom prostoru. Posebno je potrebno potaknuti obnovu postojećih maslinika, te sadnju masline na trenutno zapuštenim poljoprivrednim površinama, te onima koje su posljednjih godina bile opožarene. Ostale poljoprivredne kulture osim lavande nažalost nemaju poseban gospodarski značaj već se uglavnom pojavljuju kao proizvodnja za vlastite potrebe. Lavanda osim gospodarske koristi ima posebno mjesto u pejzažnoj valorizaciji samog Otoka Hvara pa tako i Jelse, kao jedan od turističkih simbola otoka. Stoga uzgoj lavande zaslužuje posebnu pažnju. Bez lavande gotovo da nema Otoka Hvara onakvim kakvim ga poznaje najveći broj gostiju.

2.1.2.3.4. Šumarstvo i šumsko zemljište Šume su jedno od najvrjednijih privrednih resursa Splitsko-dalmatinske županije. One su specifično prirodno bogatstvo od interesa za Republiku i kao takvo uživaju njezinu osobitu zaštitu. Radi toga je potrebno u skladu sa Strategijom odnosno Programom prostornog ureñenja države, racionalno i pažljivo gospodariti ovim prirodnim dobrom, kako bi ga zaštitili i sačuvali za buduće generacije, te proširili njihov areal podizanjem novih šuma. Sadašnje stanje šumskog fonda je slijedeće: Visoke šume (bor, bukva) Niske šume, panjače Šikare, makije Neobraslo šumsko zemljište U gospodarenju šumama treba primijeniti koncepciju korištenja šuma i šumskog zemljišta. Po toj koncepciji jedna šuma može imati glavni cilj proizvodnju drva, ali istovremeno može služiti za rekreaciju ili zaštitu vodotoka, prometnica, naselja za pašu stoke ili divljači. Druga šuma može više služiti za rekreaciju ili zaštitu vodotoka, prometnica, naselja i sl., a manje za proizvodnju drveta. Treba težiti da se postigne optimalna kombinacija korištenja svih dobrobiti koje nam šuma može dati na odreñenom području. Uvažavajući koncepciju suvremenog šumarstva ureñivanjem šuma i programima gospodarenja gospodarskim jedinicama treba odrediti ciljeve i propisati smjernice i način gospodarenja. Ureñivanje šuma predstavlja plansko organiziranje šumarskog gospodarenja što znači urediti šumu u prostoru i vremenu, kako bi se postigli postavljeni ciljevi. Ti ciljevi moraju biti u skladu s potrebama društva. U otočnom pojasu šume mogu odigrati ključnu ulogu u razvoju turizma. Estetske i rekreativne vrijednosti šuma u mediteranskom i submediteranskom pojasu su od posebne važnosti. Borove šume s podstojnom makijom i crnikom uz morsku obalu s kraškim litoralom kao specifikumom naše obale, predstavljaju u svijetu najviši domet estetskog oblikovanja šuma. One su značajan činitelj u turističkoj ponudi na inozemnom tržištu. U ovim šumama treba isključiti izgradnju radi zaštite i očuvanja pejzažnih vrijednosti u njihovom izvornom obliku. U gospodarenju šumama zagorskog pojasa treba prednost davati zaštiti tala, sanaciji i smirivanju bujica, te razvoju stočarstva. Šume daju hranu za stoku i pružaju prebivalište za divljač. Radi smirivanja bujičnih tokova, i takva područja treba pošumiti odgovarajućim vrstama drveća i grmlja i redovito ih održavati, tamo gdje to do sada nije učinjeno. Posebnu pozornost treba posvetiti urbanom šumarstvu koje gospodari šumom unutar prostora urbane populacije sa ciljem poboljšanja životnog prostora (klima, zrak, buka, estetske vrijednosti i dr.). Radi zaštite šuma od požara koji pričinjaju najveće štete šumskim ekosustavima primorskog krša, osnovne mjere su njega, čišćenje i prorjeñivanje


- 19 -

šuma uz ostale preventivne mjere, kao i izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima cesta kako bi se efikasnije mogle provoditi i represivne mjere. Provoñenjem ovakvih mjera postići će se potrajnost gospodarenja šumama, održavanje produktivnosti i svih gospodarskih, ekoloških i socijalnih funkcija šuma. Posebnu ljepotu i ugoñaj području daju šumske površine, bez kojih bi to područje izgubilo skladnost života koju šuma dopunjuje u prostoru. Namjena i korištenje prostora mora biti u funkciji opstanka biocenoze kao pretpostavka za normalan život čovjeka. Za svaki zahvat u prostoru moraju se znati dugoročne koristi i posljedice. Treba isključiti kratkovidnost i sebičnost, jer to vodi do devastacije prostora i ograničava mogućnost trajnog života u području zahvata. Otok Hvar protežući se svojom dužinom od 86 km od najzapadnije točke rta Pelegrina (Hvar) do krajnje točke na istoku rta Sućuraj, sa pripadajućim otocima (Pakleni otoci, Šćedro, Zečevo i dr.). Na kojem se prostranstvu rasprostiru državne površine šume i šumska zemljišta kojima gospodare «Hrvatske šume» d.o.o. – Zagreb, Uprava šuma podružnica Split, Šumarija Hvar, ukupnom površinom od 6.257,09 ha. Šume u državnom vlasništvu su ureñene, na terenu obilježene, podijeljene u dvije gospodarske jedinice: «Sveti Nikola» i «Plame» sa meñusobnom granicom u pravcu sjever-jug, uvala Stiniva-Križišće-uvala Stiniški Dolac. Unutar granica Općine Jelsa, koja obuhvaća K.O. Vrboska, Jelsa, Pitve, Svirće, Zastražišće i Gdinj, nalaze se dijelovi obje gospodarske jedinice sa ukupnom površinom 2.491,52 ha, visokih šuma alepskog bora, crnog bora, makije (zastupljena česmina-niska šuma) , gariga, ruzmarina i elemenata makije (degradirana česmina i planika). Na tim površinama su gospodarili i izvršavali radove biološke reprodukcije (čišćenje, pošumljavanje i sanaciju i dr.) i pravni sljednici Šumarije Hvar (Hrvatskih šuma). U vremenskom razdoblju 0o 1991. god. Do 2003. Šumarija Hvar u sastavu Hrvatskih šuma, na području Općine Jelsa uradila je slijedeće biološke reprodukcije: čišćenje sastojine (prorjede i njege) 241,92 ha; pošumljavanja 164,15 ha; sanacije 106,17 ha; ukupno 512,24 ha ; što iznosi 21% u odnosu na površinu. Istim intezitetom nastavit će se radovi biološke reprodukcije na preostalim površinama. Izrañeno protupožarnih prosjeka sa elementima šumskih puteva u dužini od 76 km, što iznosi 67% u odnosu na ukupnu dužinu izrañenih protupožarnih puteva (114 km), i izvršeno 80 km strojnog održavanja puteva sa nasipanjem na području Jelse, to je 93% u odnosu na ukupno održavanje protupožarnih puteva (96km). Šume obuhvaćaju ukupno 2925,8 ha. U strukturi šuma prevladava makija (1595,8 ha), zatim garig (380,1 ha), alepski bor ( (207,1 ha), crni bor (87,8 ha), te neobrañeno proizvodno zemljište (682,2 ha).

2.1.2.3.5. Ribarstvo Na području Općine nema organizirane marikulturne proizvodnje. S druge strane morski akvatorij čini ovu djelatnost posebno značajnom za mogući gospodarski razvoj. Izmeñu brojnih vrsta koje su kod nas predlagane za uzgoj, danas se nakon višegodišnjih i u uzgojnoj praksi provjerenih rezultata, mogu izdvojiti slijedeći kandidati za uvoñenje u marikulturu: lubin, komarča, nekoliko vrsta sivog cipla, jegulja, srebreni losos, pastrva a u zadnje vrijeme postoji zainteresiranost za intenzivni kavezni uzgoj tune. U općini Jelsa prema popisu 2001. evidentirano je 30 zaposlenih ribara, i iako je danas ribarstvo postalo značajnija djelatnost privatnih ribara u odnosu na stanje prije desetak godina kada su dominirala društvena poduzeća, brana većem razvoju kao i kod uzgoja su nedostatna kreditna sredstva, nedovoljan broj kadrova, te posebno neorganizirano tržište. Poseban problem u razvoju ribarstva predstavljaju tvornice za preradu ribe, koje treba značajno modernizirati kako tehnološki isto i u pogledu popravljanja strukture prerade. Asortiman prerade treba dopuniti novim proizvodima na bazi dimljene, marinirane i sušene ribe, kao i izradama gotovih i polugotovih jela na bazi ribe, te konfekcioniranja ribe i filetiranjem.

2.1.2.3.6. Turizam 130 godina kontinuiranog i organiziranog turističkog razvitka temeljno su sudbinski usmjerili opći gospodarski i društveni život Otoka Hvara u proteklom razdoblju. Jelsa je od samih početaka bila vezana zajedničkom turističkom svezama sa susjednim naseljima Otoka Hvara i s njima dijelila zajedničku sudbinu. 15. svibnja 1898. utemeljeno je Higijeničko društvo u Hvaru, i taj nadnevak možemo smatrati začetkom hvarskog suvremenog turizma, zdravstvenog turizma. Kroz čitavo vrijeme djelovanja Higijeničko društvo se intenzivno bavilo turističkom promidžbom Otoka Hvara. Polet Higijeničkog društva pobudio je nove turističke inicijative na otoku. Tako je 1911. sagrañen prvi hotel u Jelsi – hotel Jadran koji je sagradio kapetan Miće Žufić iz Jelse. Godine 1913. Jelsa je dobila prvi turistički vodič. U idućem razdoblju (do sredine 60-tih godina) hvarski turizam nije samo zimski, zdravstveni nego sve više rekreativni, ljetni, kupališni, temeljen na suvremenoj i kvalitetnoj osnovi. Jelsa obnavlja svoje turističko ruho najviše zahvaljujući Društvu za poljepšanje Jelse. Uz hotel «Jadran» i kupalište u uvali Mina, Jelsa se obogaćuje novim turističkim sadržajima: ljetovalištem u Maloj Bandi, 1937. osnivanjem Yachting cluba Jelsa. Godine 1934. izgrañen je i prvi hotel u Vrboskoj – hotel «Madeira». Od sredine 60-tih godina počinje temeljiti preporod turizma, naglo se povećava opseg i inicijativa individualne turističke ponude, moderniziraju se osnovne javne usluge (voda, električna struja, otočne prometnice, veze sa kopnom, zdravstvene usluge, opskrba). Turizam postaje ljetni, sve masovniji i ujednačeniji po kvaliteti i vrsti usluga. Krajem 70-tih i tijekom 80-tih godina ovakav turistički koncept doživljava vrhunac, kraj 80-tih označava osjetni pad turističkog imagea. Turizam i danas predstavlja bitan segment u gospodarstvu općine Jelsa. U djelatnosti hoteli i restorani zaposleno je 305 djelatnika, što je 25% svih zaposlenih u općini Jelsa. Općina Jelsa sa stajališta osnovnih receptivnih kapaciteta raspolaže sa ukupno 5131 posteljom (stanje 2001. godine), od čega u kategoriji hotela 1266 postelja, u kategoriji privatnog smještaja 3445 postelja, u kategoriji kampova 420 postelja. Detaljnija analiza kolektivnih smještajnih kapaciteta prikazuje slijedeće stanje smještajnih mogućnosti: Hoteli Mina - Jelsa d.d. *** sa 210 soba i ukupno 444 postelja, od čega 408 stalnih i 36 pomoćnih postelja. Hotelska naselja Jadran Jelsa –Jelsa d.d.** sa 118 soba, raspolaže sa ukupno 236 postelja. Hotelsko-apartmanska naselja Fontana – Jelsa d.d. ** ima 160 soba, od toga 88 apartmana, ukupno 568 postelja. Motel Holiday – Jelsa d.d. * 8 soba sa ukupno 18 postelja Kampovi: Mina * koji ima 70 kamp jedinica i ukupno 210 ukupno postelja i kamp Grebišće * sa 40 kamp jedinica i 120 postelja Radi usporednog podatka 2001. godine općinu Jelsa posjetilo je 4.021 domaćih gostiju, 47.136 stranih gostiju, odnosno ukupno 51157 gostiju. Domaći su ostvarili 22.561 noćenje, strani 32.2919, odnosno ukupno 345.480 noćenja. Prikaz turista i noćenja u Općini Jelsa po zemljama iz kojih dolaze za 2001. je slijedeći:

OPĆINA JELSA 2001. turisti noćenja 51157 345480 STRANE ZEMLJE 47136 322919 Austrija 3502 16311 Belgija 145 685 Bosna i Hercegovina 572 4402 Bugarska 7 17 Češka 8621 65606 Danska 38 158 Finska 6 16 Francuska 369 1179 Grčka 2 6 Irska 52 157 Italija 6165 34453 Izrael 15 23 Litva 9 47


- 20 -

Mañarska 1143 6585 Makedonija 49 458 Nizozemska 351 2816 Norveška 25 83 Njemačka 7474 59248 Poljska 2466 19480 Portugal 68 160 Rumunjska 28 126 Rusija 38 326 Slovačka 3089 20763 Slovenija 10837 78768 Španjolska 57 115 Švedska 116 634 Švicarska 228 1123 Turska 16 22 Ukrajina 2 8 VelikaBritanija 1134 6681 Ostaleeuropskezemlje 276 1539 Australija 40 110 Japan 2 13 Kanada 34 129 NoviZeland 26 68 SAD 89 455 Ostale izvaneur.zemlje 45 149

U općini Jelsa djeluju dvije turističke zajednice: Turistička zajednica Jelsa i Turistička zajednica Vrboska.

Noćenja i dolasci turista po zemljama pripadnosti za razdoblje 2001, 2002 i 2003. godine za područje Turističke zajednice Jelsa 2001. 2002. 2003. Zemlja dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja Austrija 1265 10763 1358 11132 1345 12266 Australija - - 46 108 50 227 Belgija - - 122 633 150 769 Bosna i Hercegovina 404 3369 506 3553 468 3421 Bugarska - - 30 195 4 13 Češka 4679 35730 5026 37918 5081 39692 Danska - - 36 358 80 650 Estonija - - - - 36 69 Finska - - - - 23 184 Francuska - - 478 2068 795 3237 Grčka - - 1 2 51 274 Irska - - 50 229 35 98 Italija 3762 27038 4107 28796 4662 30647 Izrael - - 6 26 22 101 Japan - - 1 7 5 13 Jugoslavija - - 44 476 116 811 Kanada - - 31 101 21 120 Litva - - - - 6 15 Luxemburg - - 6 24 1 6 Mañarska 578 3714 636 4260 594 3849 Makedonija - - 62 472 64 468 Nizozemska 214 2086 199 1874 274 2122 Norveška - - 17 217 86 405 Novi Zeland - - 34 95 52 149 Njemačka 4257 46184 4711 46107 3920 39056 Poljska 1550 12732 2166 17114 1679 12737 Portugal - - 6 11 13 38 Rumunjska - - 27 220 13 84 Rusija - - 60 437 31 286 SAD - - 83 537 106 646 Slovačka 3076 20289 3632 20663 2907 19090 Slovenija 9575 68443 8607 64404 7205 57217 Španjolska - - 24 78 72 181 Švedska - - 103 657 1482 12040 Švicarska - - 114 747 256 1440 Turska - - - - 2 9 Ukrajina - - 8 77 12 80 Velika Britanija 632 5868 686 6153 601 5285 Ostale zemlje 685 3168 37 145 46 313 Strani turisti 30667 239384 33060 249894 32366 248108 Domaći turisti 2668 17490 3122 17690 2839 17659 Ukupno 33345 256874 36182 267584 35205 265767

Državljani Slovenije ostvaruju oko 25% noćenja u svim promatranim godinama. Visok i stabilan udio u ukupnom turističkom prometu Jelse ostvaruju i Nijemci, Česi, Poljaci i Talijani. Skok broja noćenja npr. Šveñana ukazuje na svrsishodnost i efikasnost organiziranog načina turističke ponude, pri čemu nije prevažna prostorna udaljenost turističke destinacije.

Broj noćenja i broj gostiju turističkih subjekta Turističke zajednice Jelsa Broj gostiju

2001. Broj noćenja 2001.

Prosjek 2001.

Broj gostiju 2002.

Broj noćenja 2002.

Prosjek 2002.

Broj gostiju 2003.

Broj noćenja 2003.

Prosjek 2003.

Jelsa 6218 43935 7,06 6944 50495 7,27 6988 50212 7,18 Ivan Dolac 3650 27110 7,43 3613 28033 7,75 3820 37993 9,94 Zavala 3207 29881 9,32 3124 25702 8,22 2460 20489 8,32


- 21 -

Gdinj 1238 10753 8,69 1506 12193 8,09 1620 12226 7,54 Jelsa d.d. 14312 120517 8,42 14418 117265 8,13 14381 113556 7,89 K. Mina 3644 19111 5,24 4703 23110 4,91 3860 19112 4,95 K.Grebišće 743 4379 5,89 976 5935 6,08 859 5645 6,57 K. Holiday - - - - - - 932 5394 5,78 UKUPNO 33012 255219 7,73 35284 262733 7,44 34920 264627 7,57 Verižni Index - - - 107 103 96 99 101 102

Predočena statistika pokazuje stalan broj gostiju (oko 34000), ali i broj noćenja (oko 260000) , što daje prosjek od 7 dana boravka po gostu. Detaljnija analiza podataka pokazuje i visoku posjetu turista u srpnju i kolovozu, čak mjesečno trostruko veću nego u lipnju i rujnu, što otvara mogućnosti agresivnijih promidžbenih aktivnosti turističkih i ostalih čimbenika na povećanju bookinga izvan glavne turističke sezone.

Analiza turističkog prometa sa vrste aspekta turističkog smještaja 2001. godina 2002. godina Broj noćenjja Broj gostiju Prosjek Broj noćenja Broj gostiju Prosjek Index Privatan smještaj 111679 14313 7,80 116423 15187 7,67 104 Hotelsko Jelsa d.d. 120517 14312 8,42 117265 14418 8,13 97 Kampovi 23490 4387 5,35 29045 5679 5,11 124 UKUPNO: 255219 33012 7,73 262733 35284 7,45 103

Hotelsko Jelsa d.d. ima nešto veći prosjek broja noćenja od prosjeka privatnog smještaja. Povećanje broja noćenja u kategoriji kampova rezultat je i novih smještajnih mogućnosti tijekom 2003. godine.

TURISTIČKA ZAJEDNICA VRBOSKE PREGLED OSTVARENOG BROJA NOĆENJA SUBJEKATA SA PODRUČJA TZM VRBOSKA 1997-2003.

Red. br. Privredni subjekti 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 Indeks 2003/2002.

1. HP "Vrboska" d.d. 29708 19502 22992 36685 34687 23218 31829 137 2. JPKD "Vrboska" 8884 11686 10498 18501 21870 24624 25858 105 3. ACI - Opatija 7199 10454 8796 9365 12385 12148 12312 101 4. Odmaralište HP 2310 3963 3534 2409 3410 2806 4700 167 5. Prij.-informativni ured 9972 15588 11194 18285 19158 23556 23279 99 UKUPNO 58073 61193 57014 85245 91510 86352 97978 113

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

1 2 3 4 5 6 7

Godina

Ost

vare

ni b

roj

noće

nja

HP "Vrboska" d.d.

JPKD "Vrboska"

ACI - Opatija

Odmaralište HP

Prij.-informativni ured

UKUPNO


- 22 -

Posebo su dani podaci ostvarenih noćenja turističke zajednice mjesta Jelsa koji ukupno pokazuju rast broja noćenja praktički kod svih turističkih subjekata. Hoteli Jelsa d.d. su najznačajniji turističko-ugostiteljski čimbenik Općine Jelsa. Pravni oblik društva je dioničko društvo, i Izdavatelj je od dana pretvorbe iz društvenog poduzeća u dioničko društvo mijenjao iznos temeljnog kapitala, količinu i nominalni iznos izdanih redovnih dionica na ime, te valutu u kojoj su one nominirane. Danom pretvorbe Izdavatelja u dioničko društvo (17. veljače 1994. godine) osnovna glavnica Izdavatelja iznosila je 107.381.361.000 HRD, odnosno protuvrijednost 29.077.000,00 DEM, a bila je podijeljena na 290.770 redovnih dionica koje glase na ime, serije A, svaka nominalnog iznosa 100,00 DEM. U postupku usklañivanja sa Zakonom o trgovačkim društvima, temeljem odluke glavne skupštine društva od 16. prosinca 1995. godine, denominira se osnovna glavnica Izdavatelja u iznosu 29.077.000,00 DEM u novu osnovnu glavnicu od 107.835.900,00 kn. Nova osnovna glavnica, odlukom glavne skupštine Izdavatelja, smatra se temeljnim kapitalom Izdavatelja. Temeljni kapital u iznosu 107.835.900,00 kn podijeljen je na 1.078.359 redovnih dionica na ime serije A, svaka nominalnog iznosa 100,00 kn. Novo izdane dionice, nominirane u kunama, zamijenile su sve ranije izdane dionice Izdavatelja nominirane u DEM. Odlukom glavne skupštine od 16. lipnja 1995. godine temeljni kapital od 9.077.000,00 DEM (protuvrijednost 107.835.900,00 kn) povećan je za iznos 2.400.000,00 DEM (protuvrijednost 8.883.300,00 kn), na iznos 31.477.000,00 DEM (protuvrijednost 116.719.200,00 kn), izdavanjem 88.833 redovne dionice koje glase na ime, serije B, svaka nominalnog iznosa 100,00 kn. Promjena temeljnog kapitala upisana je u sudski registar 2.veljače 1996. godine. Radi pokrića gubitka u poslovanju, odlukom glavne skupštine Izdavatelja od 14. lipnja 1996. godine provodi se smanjenje temeljnog kapitala od 116.719.200,00 kn za iznos 10.943.400,00 kn na iznos 105.775.800,00 kn. Smanjenje temeljnog kapitala provodi se tako da se 202.232 redovnih dionica na ime serije A, svaka nominalnog iznosa 100,00 kn i 16.636 redovnih dionica na ime serije B, svaka nominalnog iznosa 100,00 kn, zamjenjuje za 109.434 redovnih dionica na ime serije C, svaka nominalog iznosa 200,00 kn. Pokriće gubitka provodi se tako da se nominalni iznos svih dionica serije C smanjuje sa 200,00 kn na 100,00 kn. Time je ukupno smanjen nominalni iznos dionica serije C za iznos od 10.943.400,00 kn, što je jednako iznosu gubitka koji se pokriva odnosno smanjenju temeljnog kapitala. Popis 10 dioničara s najvećim brojem glasova u glavnoj skupštini na dan 30. svibnja 2003. godine prikazan je sljedećom tablicom:

Redni broj Dioničar Količina dionica Udio glasova u %

1 HZMO 537.745 50,84 2 RFMIOP 230.463 21,79 3 Hrvatski fond za privatizaciju 160.793 15,20 4 Damjanić Lorenco 4.523 0,43 5 Ćurin Bere 4.069 0,38 6 Stipišić Lovorko 1.158 0,11 7 Bahovec Srečko 924 0,09 8 Gadže Davor 725 0,07 9 Salamunić Pavica 672 0,06 10 Radić Meri 672 0,06 Ukupno (1 - 10) 941.744 89,03

Vlasnička struktura je nakon toga promijenjena, vlasnik 89% dionica je tvrtka Aquamarin d.o.o. iz Tribunja. Na dan 31. ožujka 2003. Izdavatelj je imao 122 stalno zaposlena radnika. Izdavatelj je tijekom glavne turističke sezone u 2002. godini, uz stalno zaposlene, koristio i ukupno 91 sezonskog radnika.

Kvalifikacija VSS VŠS SSS NS VKV KV PKV NKV Ukupno Broj radnika 4 11 37 1 9 32 2 27 122

Izdavatelj raspolaže s jednim hotelom i dva turistička naselja, na čijim kapacitetima temelji svoje poslovanje. Od 1995. godine Izdavatelj je konstantno ulagao u obnovu i preureñenje postojećih kapaciteta. Hotel MINA (tri zvjezdice) ima 205 soba s 408 kreveta, ukupne neto grañevne površine 9.209 m2. Izgrañen je 1971. godine, a djelomično renoviran 1982., 1986. i 2001. godine. Raspolaže s aperitiv barom, restoranom, kavanom, unutarnjim i vanjskim bazenom, igralištima za tenis, stolni tenis i minigolf. Nalazi se u borovoj šumici, 500 m udaljen od centra Jelse. Turističko naselje FONTANA (dvije zvjezdice) ima 160 soba i 88 apartmana s ukupno 632 kreveta. Ukupna neto grañevna površina naselja je 6.151 m2. Izgrañeno je 1969. godine, a 1986. izgrañeno je apartmansko naselje PINUS koje se nalazi u njegovom sklopu.

Struktura ostvarenih noćenja po subjektima Vrboska 2003. godine

HP "Vrboska"

d.d.

32%

JPKD "Vrboska" 26%

Prij.-informativni

ured

24%

U.O. "Mile"

0%

Odmaralište HP

5%

ACI - Opatija

13%


- 23 -

Raspolaže s aperitiv barom, restoranom, tavernom, slastičarnicom, društvenim prostorima, TV dvoranom, dva vanjska bazena s morskom vodom, parkiralištem, igralištem za tenis i stolni tenis. Nalazi se na uzvisini (stube), 500 m udaljeno od centra Jelse. Turističko naselje JADRAN (dvije zvjezdice) ima ukupno 109 soba s 218 kreveta rasporeñenih u tri paviljona, ukupne neto grañevne površine 3.613 m2. U sklopu naselja nalazi se zgrada s restoranom koja je izgrañena 1911. godine, a renovirana je 1964. godine kada su izgrañeni i paviljoni BURIN i LEVANT. Paviljon MAESTRAL izgrañen je 1970. godine. Nalazi se u neposrednoj blizini turističkog naselja FONTANA. U razdoblju od 1991. godine Izdavatelj u poslovanju iskazuje gubitak. Razlog tome je izostanak gostiju i bitno smanjen opseg poslovnih aktivnosti u svim segmentima poslovanja uzrokovan ratom. U tom razdoblju Izdavatelj se kreditno zaduživao, pa plaćanje kamata i vraćanje glavnice, što je dijelom reprogramirano, a dijelom pretvoreno u ulog u Društvo, tereti tekuće poslovanje.

Račun dobiti i gubitka

2001. 2002. A. POSLOVNI PRIHODI 16.498.808 17.760.434 Prihodi od prodaje u zemlji 2.835.481 2.789.674 Prihodi od prodaje u inozemstvu 12.866.537 14.463.874 Prihodi od kompenzacija, subvencija, dotacija - 2.034 Ostali prihodi osnovne djelatnosti - 504.850 B. POSLOVNI RASHODI 17.407.021 18.292.996 Rashodi razdoblja 17.407.021 18.292.996 Materijalni troškovi 7.169.084 7.530.922 Troškovi sirovina i materijala 4.822.097 4.804.577 Troškovi prodane robe 78.297 78.984 Ostali vanjski troškovi (troškovi usluga) 2.268.689 2.647.361 Troškovi osoblja 6.808.300 7.402.038 Nadnice i plaće (neto) 4.463.267 4.758.357 Troškovi poreza, socijalnog i mirovinskog osig. i dr. 2.345.032 2.643.681 Amortizacija i vrijednosno usklañivanje dugotrajne imovine 1.789.691 1.808.042 Vrijednosno usklañivanje kratkotrajne imovine 54.565 152.103 Ostali troškovi poslovanja 1.585.378 1.399.888 C. FINANCIJSKI PRIHODI - - D. FINANCIJSKI RASHODI 4.006.149 2.149.174 Kamate, tečajne razlike i slični troškovi iz odnosa s nepovezanim poduzećima

4.006.149 2.149.174

Ukupni prihodi iz redovitog poslovanja 16.498.808 17.760.434 Ukupni rashodi iz redovitog poslovanja 21.413.170 20.442.170 E. IZVANREDNI PRIHODI 2.496.854 5.404.084 F. IZVANREDNI RASHODI 1.039.569 4.396.285 UKUPNI PRIHODI 18.995.662 23.164.519 UKUPNI RASHODI 22.452.740 24.838.455 Dobit prije oporezivanja - - Gubitak prije oporezivanja 3.457.077 1.673.936 Dobit nakon oporezivanja - - Gubitak nakon oporezivanja 3.457.077 1.673.936 G. DOBIT FINANCIJSKE GODINE - - H. GUBITAK FINANCIJSKE GODINE 3.457.077 1.673.936 - bez lipa

U 2002. godini ukupni prihod je rastao brže (indeks 122) od ukupnih rashoda (indeks 111) što je rezultiralo povećanjem ekonomićnosti poslovanja. Meñutim, ukupni prihodi su još uvijek manji od ukupnih rashoda pa Izdavatelj posluje s gubitkom.

Bilanca stanja (bez lipa)

AKTIVA 2001. 2002. DUGOTRAJNA IMOVINA 110.178.812 105.480.529 Nematerijalna imovina 7.758.607 7.694.420 Patenti, licencija, koncesije zaštitni znaci i ost. sl. prava 307.060 319.873 Goodwil 7.451.547 7.374.546 Materijalna imovina 102.401.369 97.767.273 Zemljište i šume 10.892.067 8.525.779 Grañevinski objekti 88.100.630 85.291.722 Postrojenja i oprema (strojevi) 2.044.124 2.058.209 Alati, pogon. i ured. inventar, namještaj i transp. ureñaji 1.363.902 1.053.290 Predujmovi za materijalna sredstva - 800.000 Materijalna sredstva u pripremi - 37.627 Stambne zgrade i stanovi 64.387 64.387 Financijska imovina 18.835 18.835 KRATKOTRAJNA IMOVINA 6.468.161 9.417.168 Zalihe 270.114 264.580 Sirovine i materijali 291.860 257.990 Trgovačka roba 1.798 2.942 Predujmovi 6.455 3.648 Potraživanja 4.607.627 4.124.837 Potraživanja od kupaca 4.239.538 3.761.461 Potraživanja od zaposlenih 62.035 39.295 Potraživanja od države i drugih institucija 303.859 314.452 Ostala potraživanja 2.194 9.627 Financijska imovina 39 39 Novac na računu i u blagajni 1.590.380 5.027.712 UKUPNA AKTIVA 116.649.973 114.897.698 Izvanbilančni zapisi - - AKTIVA 2001. 2002. KAPITAL I REZERVE 77.798.684 76.124.747 Upisani kapital 105.775.800 105.775.800


- 24 -

Rezerve 14.854 14.854 Preneseni gubitak 24.534.892 27.991.969 Gubitak tekuće godine 3.457.077 1.673.936 DUGOROĆNE OBVEZE 29.668.783 29.215.431 Obveze s osnove zajma 1.318.877 1.109.104 Obveze prema kreditnim institucijama 28.349.905 28.106.326 KRATKOROČNE OBVEZE 9.179.506 9.514.287 Obveze prema kreditnim institucijama 5.603.295 5.789.514 Obveze za predujmove, depozite i jamstva 174.296 61.518 Obveze prema dobavljačima 2.017.415 2.095.055 Obveze prema zaposlenima 305.173 350.237 Obveze za opreze, doprinose i druge pristojbe 785.420 883.909 Ostale kratkoročne obveze 293.903 334.052 ODG. PLAĆANJE TROŠK. I PRIH. BUDUĆEG RAZD. - 43.231 UKUPNA PASIVA 116.646.973 114.897.698 Izvanbilančni zapisi - -

2.1.2.3.7. Prerañivačka industrija Značajan broj – 73 zaposlenika radi u djelatnosti prerañivačke industrije, uglavnom se radi o zaposlenima u djelatnosti svrstanoj u odjeljku D-15 Proizvodnja hrane i pića sukladno NKD. Detaljnijom analizom uočit ćemo da se radi o zaposlenima na poslovima prerade vina i ulja što takvoj djelatnosti posebno u uvjetima otočkog načina gospodarenja i življenja daje izuzetnu važnost.

2.1.2.3.8. Trgovina i uslužne djelatnosti Djelatnost trgovine u proteklom razdoblju karakterizira restrukturiranje velikih sistema i njihovo prilagoñavanje novim tržišnim uvjetima, te značajan porast udjela privatnog sektora. Prema popisu 2001. godine evidentirana su 123 zaposlenika u trgovini na veliko i malo. Prisutan je problem nedovoljnog broja trgovina, nedovoljnog asortimana ponuñene robe, uz izrazito visoke cijene, znatno više od onih na kopnu. Promet, odnosno prijevoznička djelatnost na području otoka odvija se u dosta složenim uvjetima i okruženju. S obzirom na njegovu iznimnu važnost u ostvarenju svekolikog gospodarskog prosperiteta Županije nužno mu je posvetiti posebnu pozornost. S obzirom na odrednice Nacionalnog programa razvitka otoka, temeljno opredjeljenje Županije na uspostavi održivog razvitka na otocima i značaj brzog povezivanja otoka s kopnom i meñusobno potrebno je istaknuti vidan pomak u konceptu povezivanja otoka u 1997. i 1998. godini. No, spomenuta poboljšanja ne smiju se prihvatiti kao gotova rješenja već, naprotiv temeljem stečenih iskustava i prethodnih studijskih istraživanja kao i sposobnosti domaće brodogradnje u realizaciji programa povezivanja otoka potrebno je na vrijeme predložiti sveobuhvatan koncept poželjnoga povezivanja otoka. U djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza u općini Jelsa zaposleno je 58 djelatnika. U Jelsi posluje ekspozitura Privredne Banke Zagreb, što predstavlja značajan financijski servis grañanima, ali i gospodarskim subjektima. U djelatnosti financijskog posredovanja zaposleno je 20 djelatnika. Na tržištu se pojavljuju i poduzeća koja se bave financijskim inženjeringom i to u pozitivnom smislu riječi, koji uključuje poslove financiranja složenih projekata, restrukturiranja poduzeća, financijske konsolidacije, usluga u svezi djelatnosti stečaja, sanacije i prodaje poduzeća, te svi oblici financijskih operacija sa nekretninama. U ovim djelatnostima zaposleno je 46 ljudi.

2.1.2.3.9. Gospodarske zone Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije predvidio je gradnju više gospodarskih zona i propisao kriterije koje ove zone moraju ispunjavati, posebice s aspekta zaštite okoliša. Razvoj gospodarstva, osobito u poduzetničkim zonama, ima veliku važnost za domicilno gospodarstvo. Primjerice izgradnja zona doprinosi: diversifikaciji gospodarstva i prevladavanju naslijeñenih (propalih) gospodarskih struktura; omogućava specijalizaciju i vertikalnu podjelu rada; usvajanje novih tehnologija; razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kao najvitalnijeg dijela gospodarstva, te smanjivanju nezaposlenosti, osobito meñu lokalnim stanovništvom. Sve planirane zone nije moguće graditi od jednom, niti je moguće odmah pronaći ulagače. Zato je osobito važno u prostornim planovima općina i gradova predvidjeti, odnosno rezervirati prostor za proizvodno-skladišne i servisne zone. Važno je naglasiti da je u sklopu pojedinih zona moguće dio prostora, koji je infrastrukturno opremljen i ograñen, izdvojiti kao dio slobodne zone. U pripremnoj fazi izgradnje zona nezamjenjiva je uloga nositelja izgradnje zone, u najvećem broju slučajeva, općina i gradova. Tek kada se izrade geodetske snimke terena, usvoji detaljni plan ureñenja zone, izrade infrastrukturni priključci za zonu te izradi infrastrukturni rasplet unutar zone, moguće je vršiti parcelaciju zone te definirati krajnje korisnike. Važno je istači da su pojedini gradovi i općine, nositelji izgradnje zona, na svojim predstavničkim tijelima usvojili olakšice i različite pogodnosti namijenjene potencijalnim investitorima. U većini slučajeva cijena zemljišta niža je od tržišne cijene zemljišta (tamo gdje je općina ili grad vlasnik zemljišta), a predviñene su olakšice u vidu obročnog plaćanja naknade za zemljište. Nadalje predviñena su oslobañanja dijela komunalne naknade kroz razdoblje od jedne do tri godine te plaćanje komunalnoga doprinosa (za infrastrukturne priključke) na razini stvarnih troškova kroz obročno plaćanje. Na području Općine Jelsa predviñena je gospodarska zona na lokaciji Pelinje, koja ima odluku o osnivanju predstavničkog tijela nositelja izgradnje – Općine Jelsa, predviñena je Prostornim planom ureñenja Općine Jelsa. Obuhvaća površinu od 4,5 ha i ima riješene priključke na vodu, struju i telefon. Zona respektira indikatore gospodarskog razvitka, odnosno pokazatelje postojećeg stanja važnih gospodarskih čimbenika, prostornih, demogarfskih, financijskih, socijalnih pokazatelja od važnosti za dimenzioniranje gospodarske zone i predviñanje učinaka djelovanja takvog oblika prostorne i gospodarske organizacije. Prema statusu u državnoj regulativi Općina Jelsa spada u otočku jedinicu lokalne samouprave te samim tim ima sva prava koja mu po zakonu o otocima pripadaju. Meñutim, držimo da su odredbe Zakona suviše deklarativne što se reflektira na veoma skromne učinke primjene Zakona. Meñutim, unatoč sporosti u provedbi Zakona smatramo da je prerano donositi sudove o njegovoj djelotvornosti. Predmnijevamo da će Strategija gospodarskoga razvitka Otoka Hvara, koju izrañuje Ekonomski fakultet u Splitu, dati poticaj bržem razvitku Otoka Hvara, a time i Općina Jelsa. Nositelji gospodarskoga razvitka su hotelijerstvo, ugostiteljstvo, poljoprivreda i uslužne djelatnosti. Izgradnjom planirane gospodarske zone na predjelu Pelinje otvaraju se perspektive za otvaranje nekoliko manjih pogona te otvaranje novih radnih mjesta. Veće investicije su u uskoj svezi sa ulaganjem u kapitalne infrastrukturne projekte, kao što je odvodnja otpadnih voda središnjeg dijela Otoka Hvara čija vrijednost iznosi u I fazi 12 milijuna, a u II fazi 24 milijuna kuna, zatim tu je nastavak restrukturiranje hotelskoga gospodarstva te ulaganja u gospodarsku zonu Pelinje. Postoje najave o većim ulaganjima u izgradnju novih turističkih kapaciteta na području Općine, meñutim za sada nema konkretnih programa. Komunalni standard (infrastruktura): trajektne veze otok kopno, prometnice, vodovod, elektronapajanje, telefonija, javna rasvjeta, nogostupi, javna parkirališta, zelene površine i sl. riješeni su na zadovoljavajući način. Postojeća kanalizacijska mreža je zastarjela i ekološki neprihvatljiva, zato se kao neminovnost nameće izgradnja odvodnje otpadnih voda središnjeg dijela Otoka Hvara, koja obuhvaća Stari grad, Jelsu i sva gravitirajuća naselja.


- 25 -

2.1.2.4. Društveni i javni objekti i sadržaji

2.1.2.4.1. Crkva Crkva u Jelsi u okvirima Hvarskog dekanata otočne Hvarsko-Bračko-Viške biskupije ima župe: Jelsa za naselja Jelse, Gromin Dolca, Prapatna Velae, Zagradaće i Vrh; Gdinj za naselja Gdinj, Dugi Dolac, Visoka, Bonkovići, Banovi Dvori, Pred starom Crkvom, Vrvolići, Nova Crkva; Vrisnik za naselja Gromindolac, Humac (Gornji vrh), Prapatna i Bod; Pitve za naselja Pitve, Zavala (Pitovska plaža), Šćedro; Poljica za naselja Poljica, Grahovišće; Svirče za naselja Svirče i Ivan Dolac; Vrboska za naselje Vrbosku; Zastražišće za naselja Zastražišće, Grudac, Podstranje, Kuzmića Dvor, Jerkov Dvor, Donje Poje, Mala Banda, Stiniva Vela, Črvanj, Pokrivenik.

2.1.2.4.2. Dječji vrti ći Upisno područje dječjeg vrtića «Jelsa» obuhvaća mjesta: Jelsa, Vrboska, Svirče, Vrisnik, Pitve, Zavala, Sveta Nedjelja, Poljica, Zastražišće, Gdinj, Ivan Dolac i Gromin Dolac. Organizacija rada ustanove za rad je: u matičnom objektu u Jelsi, područnom odjeljenju u Vrboskoj, područnom odjeljenju u Svirčima. Matični objekt ustanove u mjestu Jelsa, predio Riva je izgrañen 1899. Obnovljen je djelomično 1977.g. odnosno od izgradnje do danas nisu izvršena značajnija i trajnija grañevinska ulaganja. Sastoji se od prizemlja i prvog kata. Vanjski zidovi su od kamena, a unutarnji od kamena i opeke. Lokacija objekta je u središtu mjesta, na rivi, u relativno mirnoj zoni, položajno osunčana i orjentirana u pravcu istok-zapad, na prometnici od koje je udaljena cca 1m. Zemljište na kojem se nalazi zgrada je u vlasništvu Općine Jelsa. Površina matičnog objekta ustanove iznosi 280m2, od čega zgrada obuhvaća 280m2, uz otvoreni prostor – dio parka, koji je lociran pedesetak metara od dječjeg vrtića. U ovoj predškolskoj ustanovi u razdoblju od 1999/2000. pedagoško radne god. do 2003/2004. pedagoško radne god. (pet godina) pohañalo prosječno 101 dijete, od čega 12 u područnom odjeljenju u Vrboskoj i 19 u područnom odjeljenju u Svirčama. Prosječan broj uposlenih djelatnika ustanove u posljednjih 5 godina iznosio je 11 djelatnika, od čega 2 u Vrboskoj i 2 u Svrčama. Objekt područnog odjeljenja u Vrboskoj je lociran u staroj i trošnoj zgradi u Vrboskoj. Obnovljen je djelomično, odnosno od izgradnje do danas nisu izvršena značajnija i trajnija grañevinska ulaganja. Sastoji se od dijela prvog kata. Vanjski zidovi su od kamena, a unutarnji od kamena i opeke. Lokacija objekta je u središtu mjesta, blizu rive, u relativno mirnoj zoni, slabo osunčana. Ustanova koristi 57m2, radni prostor je 39m2. Objekt područnog odjeljenja u Svirčima izgrañen je prije dvadesetak godina. Sastoji se od prizemlja i dvorišta. Vanjski zidovi su od betona, a unutarnji od betona i opeke. Zgrada u kojoj djeluje područno odjeljenje u mjestu Svirče ja namjenski izgarñena za dječji vrti ć, a druga polovina zgrade za osnovnu školu. Lokacija objekta je u relativno mirnoj zoni, položajno osunčana i orjentirana u pravcu istok-zapad, udaljena od prometnice 40m. Obuhvaća prostor od 176m2, od čega radni prostor zauzima 49 m2, radni prostor izvan učionice – igralište - 101m2. Objekti u kojima djeluje dječji vrti ć u Jelsi ne odlikuje se arhitetonskom fleksibilnošću koje zahtjevaju suvremene pedagoške aktivnosti vetane za izvoñenje svih oblika rada s djecom predškolskog uzrasta, kao i objekt u Vrboskoj dakle ne odgovara potrebama djece predškolskog uzrasta. Objekt u kojem djeluje vrtić u Svirčama odgovara potrebama djece predškolskog uzrasta, ali uz izvedbu nekih manjih radova na njemu. Poterbno je predvidjeti lokaciju izgradnje nove zgrade dječjeg vrtića u skladu sastandardima izvoñenja predškolske nastave, koji bi polazila sva djeca sa područja Općine Jelsa. U ovom središnjem vrtiću bi se osim sadašnje marende pripremali obroci za djecu jasličkog standarda, takoñer i za djecu koja bi eventualno koristila duži boravak (ručak).

2.1.2.4.3. Osnovna škola Osnovna škola «Jelsa» u Jelsi obuhvaća mjesta: Jelsa, Svirče, Pitve, Vrisnik, Zavala, Bojanića Bad, Sv. Nedjelja, Poljica, Zastražišće, Vrboska. Organizacija rada ustanove je rad u: matičnoj školi Jelsa i područnim razrednim odjelima u: Svirčama, Sv. Nedjelji, Vrboskoj, Zastražišću. Matični objekt ustanove je u mjestu Jelsa. Izgarñen je 1963. Vanjski zidovi su od betona i dotrajale žbuke, unutarnji zidovi su od betona, zidanih blokova i drvene konstrukcije. Lokacija objekta je u centru mjesta, u relativno mirnoj zoni, položajno osunčana i orjentirana u pravcu sjever-jug, udaljena od prometnice cca 10 m. Zemljište na kojem se nalazi zgrada u vlasništvu je škole. Površina matičnog objekta ustanove iznosi 3631 m2 od čega zgrada 1800m2, otvoreni prostor 1831 m2, od čega igralište 751 m2. Prostor za izvoñenje nastave se ne odlikuje arhitektonskom fleksibilnošću koje zahtjevaju suvremene pedagoške aktivnosti vezane za izvoñenje svih oblika nastave. Prostor se ne odlikuje funkcionalnošću koja se ogleda u tome da ne postoji mogućnost meñusobnog odvajanja pojedinih učionica od grupe meñusobno povetanih učionica. Od zatvorenih prostora nedostaju specijalizirane učionice za sva odgojno-obrazovna područja, prostori koji se odnose na iizbornu nastavu i izvan nastavne aktivnosti, društveni prostor za više namjena, gospodarski prostor, vani nedostaje parkiralište. Objekt ustanove, dakle zadovoljava veličinom i opsegom potrebama petogodišnjeg prosjeka opsega plana i programa koji se u objektu provodi, ali funkcionalno ne udovoljava zahtjevima suvremenim odgojno-obrazovnim potrebama. U Svirčama Područni razredni odjel zauzima visoko prizemlje zgrade od žbukanog betona i kamena. Lokacija je u centru mjesta, u mirnoj zoni , osunčan, orjentacije sjever-jug, od prometnice 10 m. Zemljište je u vlasništvu Osnovne škole Jelsa. Površina objekta je 1356 m2. Prostor nije funkcionalan za obavljanje suvremenog oblika nastave, nedostaje neki osnovni prostori. Objekt u Vrboskoj zauzima dio kamene zgrade-na katu. Lokacija objekta je u centru mjesta, u mirnoj zoni, orjentacije sjever, udaljena od prometnice 10 m. Zemljište je u posjedu Osnovne škole Jelsa, površine 85 m2. Prostor nije funkcionalan za obavljanje suvremenog oblika nastave, nedostaju neki osnovni prostori. U Sv. Nedjelji Područni razredni odjel zauzima jednu prostoriju u zgradi izgrañenoj od kamena. Lokacija objekta je u centru mjesta, u mirnoj zoni, orjentacije sjever-jug, udaljena od prometnice 5 m. Objekt je u posjedu Osnovne škole Jelsa, u postupku povrata oduzete imovine Crkvi. Površina objekta je 28 m2. Prostor nije funkcionalan za obavljanje suvremenog oblika nastave, nedostaju neki osnovni prostori. Osnovnu školu «Jelsa» u razdoblju od 1999/2000. do školske godine 2003/2004., u razdoblju od dakle pet godina pohañalo je prosječno 332 učenika u 19 odjela. Ukupan broj uposlenih djelatnika ustanove je 35 djelatnika, od čega 26 učitelja i 9 administrativno-tehničkog osoblja. U školskoj godini 2003/2004. ukupan broj polaznika u matičnoj školi je 269 učenika u ukupno 12 odjela , od čega u 4 odjela I-IV razreda 89 učenika, a u 8 odjela V-VIII razreda 180 učenika. Ukupan broj polaznika u Svirčama je 20 učenika u 2 odjela (I-IV), 19 učenika u Vrboskoj u 2 odjela, 2 učenika u Sv. Nedjelji u 2 odjela. Dakle sveukupan broj polaznika je 310 učenika od čega I-IV razreda 130 i V-VIII 180 učenika. Polazeći od prikaza postojećeg stanja objekata Osnovne škole «Jelsa», zaključuje se da svi objekti ustanove veličinom (kvantitetom) prostora odgovaraju potrebama opsega programa koji se u školi ostvaruje s obzirom na petogodišnji prosjek, ali kvalitetom izgrañenosti, namjenom i rasporedom unutrašnjih prostorija, objekti ne odgovaraju suvremenim potrebama pedagoških aktivnosti svih oblika redovne nastave i izvannastavnih aktivnosti. Objektima nedostaje sporednih prostorija, prostorija za izavannastavne aktivnosti i prostorija za održavanje izvanškolskih aktivnosti. Osnovna škola «Jelsa» u svojem programu rada nije planirala kapitalne investicije novih objekata škole, osim planiranja tekućeg redovnog i investicionog održavanja objekata. Meñutim, kako objekat matične škole u Jelsi koristi u suprotnoj smjeni i Srednja škola Hvar-Područno odjeljenje Jelsa, potrebno je planirati u prostornoj dokumentaciji Općine Jelsa igradnju novog školskog objekta ili za potrebe Osnovne škole ili za potrebe Srednje škole. Za Područni razredni odjel Svirče potrebno je planirati podizanje kvalitete unutrašnjeg i vanjskog prostora objekta, a kako PRO u Vrboskoj i PRO u Sv. Nedjelji djeluju u starim zgradama, s kraja 19. stoljeća, i to još u tuñem ZK vlasništvu, prostornom dokumentacijom trebalo bi predvidjeti mogućnost rada škole u drugim (po mogućnosti novim) prostorima.

2.1.2.4.4. Srednja škola Srednja škola Hvar organizira radu u Hvaru i područnom odjeljenju Jelsa (u prostorijama Osnovne škole Jelsa). U srednju školu Hvar- Područni odjel Jelsa pretežno se upisuju učenici osmih razreda upisnog područja: Osnovne škole Petar Hektorović – Stari Grad i Osnovne škole Jelsa. Opći uvjeti izgrañenosti objekta srednje škole Hvar-Područni odjel Jelsa isti su kao i za objekt Osnovne škole Jelsa, jer ove dvije ustanove rade u istom objektu u


- 26 -

suprotnim smjenama. Praktički dio nastave strukovnih programa škola obavlja se u iznajmljenim prostorima hotelske kuće u Jelsi. Planirane razvojne projekcije Srednje škole Hvar za Područni odjel u Jelsi odnosi se na planiranje izgradnje novih prostora za obavljanje praktične nastave strukovnih programa. Srednja škola Hvar-Područno odjeljenje Jelsa školske godine 2003/2004 ostvaruje četverogodišnji program naobrazbe opće gimnazije sa ukupno 74 učenika I-IV razreda u 4 odjela, te program naobrazbe hotelsko-turistički tehničar ukupno 82 učenikaI –IV razreda u takoñer 4 odjela. Organiziran je i trogodišnji strukovni program naobrazbe za zanimanje konobar I –III razred 20 učenika u 1,5 odjela, te zanimanje kuhar I-III razred 20 učenika u 1,5 razreda. Sveukupan broj učenika 196 učenika u 11 odjela. Sveukupan broj polaznika u 2003/2004 školskoj godini predstavllja petogodišnji prosjek polaznika za razdoblje 1999/2001-2003/2004 školsku godinu. Ukupan broj zaposlenih u Srednjoj školi Hvar je 54 zaposlenika, a njih 80% održava nastavu u Područnom odjeljenju u Jelsi. Prosječan broj učenika završnih VIII razreda O.Š. Petar Hektorović Stari Grad i O.Š. Jelsa je od 70-80 učenika, a njih prosječno 10-15% učenika ne upiše programe Područnog odjela u Jelsi.

2.1.2.4.5. Udruge u kulturi Uduge iz oblasti kulture naselja Jelsa su: Matica Hrvatska, Hvart, Udruga mladih, «Mažoretkinje Jelsa», «Cima» Jelsa, Udruga «Sunce». Na podrulju naselja Vrboska djeluju udruge kullture: Društvo prijatelja kulturne baštine Vrboska, Klapa «Lesina», Mažoretkinje Vrboska, «Cima» Vrboska, a u Zastražišću Udruga mještana «Spring». Udruga tehničke kulture je u Svirčama – Moto klub «Pasika». Udruge iz humanitarnih oblasti su: Klub žena «Vita Pharos» i Ogranak Crvenog Križa Hvar obje sa smještajem u naselje Jelsa. Od športskih udruga u naselju Jelsa djeluju: Plivački klub «Hobotnica», Ronilački klub «Tramontana», Ronilački klub «Medvidica», Veslački klub «Jelsa» i ŠRD «Pic», a u Vrboskoj PŠRD «Palinica». Udruge vezane za špotrske terene su u Jelsi: NK «Dalmatinac», NK «Jelsa», Boćarski kub «Jelsa», u Pitvama HNK «Poskok», u Vrisniku NK «Vrisnik», u Svirčama NK «SOŠK», u Poljicima NK «Vatra», Boćarski klub «Poljica», a udruga vezana uz zatvorene prostore je Šahovski klub «Jelsa» iz Jelse. Na području Općine Jelsa djeluje još nekoliko udruga iz oblasti gospodarstva i sigurnosti: DVD Jelsa, DVD Vrboska, Udruga iznajmljivača u privatnim kućama Jelsa.

2.1.2.4.6. Zdravstvena zaštita Dom Zdravlja Splitsko-dalmatinske županije ima organiziranu zdravstvenu zaštitu u objektu na lokaciji Molo Bonda b.b., čest.zgrade 630. k.o. z.ul. 1225, izgrañen 1926, godine i adaptiran 1987, dok je 2003. godine ureñen unutrašnji prostor i to : stomatološke ordinacije i ordinacije opće medicine. Unutrašnja površina objekta je 188,11 m2, sadržava još i laboratorij i patrnažu. Objekt je napravljen od betona. Sagledan u cjelini objekt ne odgovara zdravstvenoj djelatnosti. Na lokaciji Libora je smještena protetika i ljekarna (u zakupu). Upravo poradi utvrñenog da objekti ne odgovaraju, u Jelsi je predviñena izgradnja nove ambulante, za potrebe primarne zdravstvene zaštite sa svim sadržajima. 2003. godine postavljen je kamen temeljac i ista je predviñena kao investicija u prioritetu. Nova grañevina ambulante Jelsa, Dom zdravlja Hvar, predlaže se smjestiti na lokaciji novoformirane čestice k.č. 404/6, katastarska općina Jelsa. Navedena lokacija nalazi se u području Pelinje. Navedena lokacija nalazi se u zoni obuhvata GUP-a Jelsa, Sl. Glasnik bivše Općine Hvar 3/91, a prema planu namjene površina u radnoj zoni, što implicira mogućnost izgradnje grañevine predmetne namjene. U neposrednoj blizini sa sjeverne strane parcele predviñena je i izgradnja helidroma. Do parcele danas je moguće kolno pristupiti sa sjeverne i južne strane postojećim putevima, koji če i prema ovom projektu u buduće biti kolno pristupne prometnice. Dom zdravlja sastoji se od tri odvojene grañevine ukupne bruto površine 1957,00 m2, neto površine 1556,08 m2. U grañevini 1. organizira se ordinacija opće, dječje i specijalističke medicine, u grañevini 2. je hitna pomoć, u grañevini 3. u prizemlju se nalazi apoteka, a na etaži ispod, odnosno iznad nalaze se po jedan stan za gostujuće zdravstvene djelatnike. Sa sjeverne strane pacele tik uz prilaznu cestu, osigurano je 13 parkirališnih mjesta za potrebe: sanitetskih vozila, zaposlenih i pacijenata-korisnika. Na nižem parkingu s južne strane osigurana je još 18 parkirnih mjesta.

2.1.2.4.7. Socijalna skrb Djelatnost socijalne skrbi za čije obavljanje sredstva osigurava Republika Hrvatska obavljaju Centri za socijalnu skrb i druge ustanove koje osniva Republika Hrvatska, a može je pod Zakonom odreñenim uvjetima obavljati općina i grad. Centar za socijalnu skrb je javna ustanova koju osniva Republika Hrvatska za područje jedne ili više općina ili gradova na području iste županije. Iz djelatnosti Centra kao značajnije izdvojili bi rješavanje u prvom stupnju o pravima iz socijalne skrbi (pomoć za uzdržavanje, jednokratna novčana pomoć, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, stalni smještaj, smještaj u udomiteljsku obitelj…), obiteljsko pravne i kaznenopravne zaštite. Istakli bi poslove zbrinjavanja djece odbjegle iz obitelji ili ustanove, provodi odgojne mjere nad djecom s poremećajem u razvoju izvan vlastite obitelji ili s boravkom u obitelji, kao i organiziranje i provoñenje aktivnosti sa svrhom sprječavanja i suzbijanja socijalnih, obiteljskih i osobnih problema. Centar za socijalnu skrb djelatnost obavlja za cijeli Otok Hvar u podružnici Hvar (za gradove Hvar, Stari Grad i općine Jelsa i Sućuraj. Podružnica Hvar pokriva dakle, 11103 stanovnika sukladno Popisu stanovništva 2001., ima oko 250 korisnika, ima 4 zaposlenika (3 VSS, 1 SSS), radi u nezadovoljavajućim prostornim uvjetima. Dom socijalne skrbi je javna ustanova, a osniva se za obavljanje skrbi izvan vlastite obitelji i to kao dom za djecu i dom za odrasle osobe. Dom socijalne skrbi može osnovati Republika Hrvatska, općina, grad, vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba. Dom za djecu osniva se za djecu bez roditelja ili koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti, ili je to iz drugih razloga u interesu djeteta, za djecu s poremećajem u ponašanju, tjelesno, mentalno ili višestruko oštećenu ili psihički bolesnu djecu, te djecu ovisnika o drogama ili drugim opojnim sredstvima. Na području Splitsko-dalmatinske županije djeluju domovi za djecu čiji je osnivač Republika Hrvatska. Dom za odrasle osobe je javna ustanova a osniva se za obavljanje skrbi izvan vlastite obitelji za tjelesno, mentalno ili višestruko oštećene ili psihički bolesne odrasle osobe, ovisnika o alkoholu, drogama ili drugim opojnim sredstvima te za starije i nemoćne osobe. Osnivač doma za odrasle osobe može biti Republika Hrvatska, općina, grad, vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druge domaće i strane pravne i fizičke osobe.


- 27 -

2.1.2.5. Infrastrukturni sustavi

2.1.2.5.1. Prometni sustavi

2.1.2.5.1.1. Cestovni promet Cestovnu mrežu čine razvrstane i nerazvrstane ceste, pri čemu u funkcionalnoj shemi razvrstane ceste čine i glavne gradske ulice. Prostor otoka povezan je longitudinalnom državnom cestom DC 116 od grada Hvara do Sućurja (Vira ( trajekt) – Hvar - Stari Grad - Sućuraj). Osim ove ceste postoje transvezalne ceste koje se vežu na državnu cestu i povezuju djelove obale ili unutrašnjosti sa glavnom cestom.

Postojeće ceste na otoku Hvaru:

Broj ceste Opis ceste Duljina (km) Širina

(m) Kategorija ceste

DRŽAVNA CESTA

116 Vira (trajekt) - Hvar – Stari Grad (trajekt) - Sućuraj 83,91 7,00 državna cesta

ŽUPANIJSKE CESTE

6202 T.L. "Arkada" - Stari Grad - D116 3,14 6,00 županijska cesta 6203 Uvala M.Garška - D116 1,69 6,00 županijska cesta 6204 Dol - Vrbanj (Ž6206) 3,12 6,00 županijska cesta 6205 Vrboska - D116 3,69 6,00 županijska cesta 6206 D116 - Vrbanj - Svirče 2,74 6,00 županijska cesta 6252 Hvar (D116)-Brusje-Stari Grad (D116) 18,3 6,00 županijska cesta

LOKALNE CESTE

67187 D116 - Stari Grad (Ž 6202) 1,90 5,50 lokalna cesta 67188 V.Rudine - Stari Grad (Ž 6202) 3,01 5,50 lokalna cesta 67189 Uvala Ključna - Stari Grad (Ž 6202) 3,68 5,50 lokalna cesta 67190 Sv. Nedija - Pitve - Vrisnik - Svirče (Ž 6206) 15,21 5,50 lokalna cesta 67191 Basina - D116 3,43 5,50 lokalna cesta 67192 Ž 6205 -Vrboska 0,93 5,50 lokalna cesta 67193 Svirče (Ž 6206) - Jelsa 3,37 5,50 lokalna cesta 67194 Pitve (L 67190) -D116 1,79 5,50 lokalna cesta 67195 L 67190 - Zavala 1,21 5,50 lokalna cesta 67196 Pokrivenik - D116 5,80 5,50 lokalna cesta

Ostale ceste i ulice na području općine su nerazvrstane ceste i o njima skrbi Općina. Trasa državne ceste ( D116 ) zadovoljava potrebe prometne povezanosti na zapadnom dijelu otoka Hvara, dok njena dionica od Jelse do Poljica kao i veći dio trase od Poljica do Sućurja, ima vrlo nepovoljne elemente. Stoga se kao prioritet planira rekonstrukcija dionice državne ceste DC 116 na dionici od Jelse do Sućurja, na način da će buduća trasa obilaziti naselja, a dio postojeće državne ceste će se integrirati u lokalnu mrežu. Državna cesta DC 116 je osnova cestovnog prometnog sustava otoka, na koju treba povezati mrežu lokalnih cesta tamo gdje one još uvijek ne postoje a pokaže se potreba za njima u smislu prometnog povezivanja pojedinih naselja. Planiranu cestovnu mrežu potrebno je uskladiti s potrebama Otoka Hvara u odnosu na projekciju prometnih tokova, te potrebama pomorskog prometa na način da cestovni i brodsko-trajektni promet čini jedan sustav. Prilikom budućih novogradnji potrebno je obratiti pozornost odnosa ceste prema krajoliku. Od ostalih objekata i ureñaja u funkciji prometa potrebno je u narednom razdoblju izgraditi: Benzinske crpke u Jelsi, Zastražišću i Zavali Ispitati potrebe i mogućnosti gradnje i/ili rekonstrukcije autobusnih postaja u naseljima Jelsa, Vrboska, Svirče, Zavala, Poljica, Zastražišće, Gromin Dolac, Ivan Dolac, Humac, Vrisnik, Pitve i Gdinj. Porast životnog standarda rezultira povećanom mobilnošću, rastom broja motornih vozila i trenda korištenja za zadovoljavanje svakodnevnih prijevoznih potreba. Obalni prostor Općine, posebno u ljetnim mjesecima kad se broj stanovnika višestruko povećava, izložen je neprekidnoj degradaciji uslijed brzog razvitka automobilskog prometa. Vrijednost obalnog prostora u velikoj mjeri povezana je s načinom rješavanja prometa u mirovanju.

2.1.2.5.1.2. Pomorski promet Pomorski promet a time i današnja povezanost Otoka Hvara s kopnom, čine tri elementa: otočka cestovna mreža koja spaja otočke gradove i naselja s trajektnim lukama; trajektne luke s potrebnom lučkom infrastrukturom, ostale luke sa većim i manjim pristanima; javni obalni linijski pomorski promet sa flotom trajekata i odreñenim plovidbenim redovima. Otočka cestovna mreža, kao integralni dio pomorsko-cestovnog povezivanja, ne može zadovoljiti potrebe prometnog povezivanja otoka s kopnom. Današnji pomorski promet odvija se preko trajektnih luka Stari Grad sa Splitom svakodnevno, Sućurja sa Drvenikom, te preko luke Hvar na liniji Vis-Split. Postojeći sustav trajektnih i brodskih linija Jadrolinije (dugogodišnji nositelj javnog obalnog linijskog pomorskog prometa) ne zadovoljava kako u pogledu udobnosti i dužine trajanja putovanja, tako i po intezitetu i pogodnosti vremena polaska odnosno dolaska pojedinih linija. U prilaženju problemu prometne povezanosti otok-kopno u buduće nužna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa i integralnost u pristupu rješenja ukupne prometne infrastrukture obzirom da se radi o cjelovitom cestovno pomorsko prometnom sustavu.

Postoje će luke na podru čju op ćine Jelsa:

Luke otvorene za javni promet Grad/ općina Naselje Podrucje Značaj Stanje Putnici Automobili Površina Kopna (m2) Površina akvat (m2) Vezovi Obale za privez (m) Jelsa Jelsa Jelsa Lokalni Postojeća 44 182 4650 18600 273 840 Jelsa Vrboska Vrboska Lokalni Postojeća 4050 6020 22800 443 1000

Luke nautičkog turizma

Grad/općina Naselje Podrucje Naziv Značaj Stanje Broj vezova Površina akvatorija(m2)

Površina kopna (m2)

Jelsa Vrboska Vrboska ACY Županijski Proširenje 150


- 28 -

Jelsa Jelsa Jelsa Županijski Planirana 180

2.1.2.5.1.3. Zračni promet Otok Hvar za sada ima jedino nedovoljno opremljene helidrome i poljoprivredno uzletište u Starigradskom polju. Zbog poboljšanja turističke ponude očekuje se i izgradnja zračne luke, jedna od potencijalnih lokacija se nalazi na lokalitetu Poljica-Magličina.

Zračna luka Prema PP Splitsko-dalmatinske županije na lokalitetu Poljica – Magličina predviñena je lokacija za zračnu luku.

Helidromi Za potrebe stanovnika Općine Jelsa koriste se dva nepotpuno ureñena helidroma na lokacijama Vrbanj i uzletište u Starigradskom polju. Predviñena je nova lokacija za helidrom uz novu zgradu Hitne pomoći u Jelsi.

2.1.2.5.2. Pošta Današnju poštansku mrežu čine poštanski uredi u Jelsi (poštanski broj 21465, adresa Štrosmajerovo šetalište b.b.), Gdinju (poštanski broj 21467), Vrboskoj (poštanski broj 21463) i Zastražišću (poštanski broj 21466). Razmatra se prijedlog zatvaranja poštanskog ureda u Gdinju.

2.1.2.5.3. Telekomunikacije Postojeće stanje telekomunikacija na području Otoka Hvara tipičan je primjer karakterističan za cijelu Republiku Hrvatsku. Ispreplitanje komutacija, prijenosnih sustava, meñumjesnih putova i preplatničke mreže u izvedbi kaličnih krosbar sustava, analognih sustava prijenosa i samonosivih zračnih vodova do digitalnih centrala i prijenosnih sustva. Postojeću strukturu telefonske mreže otoka karakterizira tzv. "duboka" četvororazinska mreža: KC ⇒ ČC ⇒ GC ⇒ TC. Ova tzv. "duboka" četverorazinska mreža na državnoj razini uvjetuje mnoge poteškoće u odvijanju telekomunikacijskog prometa. Postojeći sustav komutacija organiziran je sa dva nivoa telefonskih centrala i to krajne centrale (KC) i čvorne centrale (ČC). Krajnje centrale su tipa krozba/SPC centrale, dok su čvorne centrale digitalna AXE10 i krozbar. Područje Otoka Hvara organizirano je danas sa dvije čvorne telefonske centarle u Hvaru i Jelsi, i to digitalna telefonska centrala AXE 10 3000/1000 u Hvaru, i klasična elektromehanička krozbar centrala tipa ARK 335/800 u Jelsi. Ostala komutacijska čvorišta su krajne centrale sličnih tehničkih karakteristika u Gdinju, Zavali, Vrboskoj, Vrbanju, Starom Gradu, Brusju, Milni i Zastražišću. Postojeći telekomunikacijski sustav prijenosa, koji su u funkciji na području Otoka Hvara su digitalni radio sustavi i linijski digitalni sustavi koji rade po simetrićnim paricama kabela. Postojeći sustavi prijenosa na području Općine Jelsa koji povezuju komunikacijska čvorišta u telekomunikacijski sustav su: KC Gdinj - poveznana 60 kanalnim digitalnim prijenosnim RR sustavom s V.Gorom; ČC Jelsa - poveznana 120 kanalnim digitalnim prijenosnim RR sustavom s V.Gorom; KC Zavala - poveznana 30 kanalnim linijskim prijenosnim sustavom s Jelsom; KC Vrboska- poveznana 30 kanalnim linijskim prijenosnim sustavom s Jelsom; KC Zastražišće - poveznana 30 kanalnim prijenosnim sustavom s Gdinjom; Postojeća struktura preplatničkih mreža, pokazuje različitost u načinu izvedbe i kvaliteti izrade, a zavisno od vremena izrade. Preplatničke mreže koje su rañene u poslijednjih godina su podzemne. Podzemne preplatničke mreže u plastičnoj kanalizaciji omogućiti će uvoñenje novih tehnologija i usluga HPT administracije, a to su preplatničke mreže u Jelsi, Vrboskoj, Zavali i Gdinju. Izgrañenost telekomunikacijske infrastrukture i efikasno funkcioniranje sustava telekomunikacija preduvjet su i ključni čimbenik suvremenog gospodarstva i društva u cjelini. Stoga razvoj telekomunikacija treba biti usklañen s općim razvojem društva, tj. po dostupnosti u tehnološkom smislu treba biti korak ispred trenutnih potreba pučanstva, gospodarskih i društvenih subjekata. Telekomunikacijski sustav čine telekomunikacijske mreže za pružanje telekomunikacijskih usluga, te organizacijski dijelovi i sredstva za eksploataciju i održavanje tk mreže. Telekomunikacijska mreža se sastoji od čvorova komutacije prijenosnih medija i ureñaja te terminala u fizičkom smislu, kao i software za upravljanje i nadzor tih dijelova telekomunikacijske mreže. Od razdobljea usvajanja postojećih prostorno planskih dokumenata razvoj telekomunikacija odvijao se znatno brže od planskih pretpostavki. Pored toga, gradnja telekomunikacija izvršena je na novoj tehnološkoj osnovi koja je bitno različita od planirane. Ranije planske postavke nisu primjenjive za planiranje razvoja telekomunikacija za daljnji razdoblje. Nepokretna telefonska mreža je okosnica svih tk mreža, najrasprostranjeniji je dio javne telekomunikacijske mreže i najbolji reprezetant napretka i dostignutog stupnja razvoja svekolikog sustava. Usluga prijenosa govora je najzastupljenija telekomunikacijska usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavajući trend rasta, meñutim prijenos podataka je već pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu. Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže, premda je zadnjih godina mobilna telefonija u izuzetnom porastu. Osnovu telefonske mreže općine Jelsa i naselja Jelsa čini udaljeni pretplatnički stupanj (UPS), povezan svjetlo vodnim sustavom prijenosa na AXE Hvar. Korisnički vodovi kojima su telefonski pretplatnici povezani na komutacijski čvor položeni su gotovo u svakoj ulici i do svakog objekta uglavnom podzemno kabelima s bakrenim vodičima ili nadzemnim zračnim kabelom takoñer bakrenim vodičima presjeka 0,4 mm. Dostignuti stupanj razvoja telefonske mreže općine Jelsa je na europskom nivou sa 100 % digitaliziranom mrežom, sa 47,26 GTP/100 stanovnika.

- Osnovni parametri stupnja razvoja nepokretne telefonije na području općine 2004 godine:

Broj instaliranih telefonskih priključaka 2298 Broj uključenih telefonskih priključaka (GTP) 1728 Iskorištenost instaliranih priključaka 75,2 % Gustoća (GTP/100 stanovnika) 47,26 Stupanj digitalizacije 100 % Broj pristupnih centrala (PC) 0 Broj udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS) 5 Broj telefonskih govornica 33 Broj instaliranih ISDN –BRA 190 Broj instaliranih ISDN –PRA 0

Tablica: Nepokretna telefonija Općine Jelsa Izvor: T- Com – Split

Područje Općine Jelsa pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom, komercijalnog naziva Mobitel


- 29 -

digitalnom GSM mrežom, komercijalnog naziva Cronet (u vlasništvu HT-a) digitalnom GSM mrežom, komercijalnog naziva VlP-net (drugog koncesionara) Na području ovoga prostornog plana trenutačno su instalirane bazne postaje GSM Cronet, te GSM VIPnet. Osnovna telekomunikacijska usluga koja po značaju višestruko nadilazi sve ostale usluge, svakako je prijenos govornih informacija kroz nepokretnu i pokretnu telefonsku mrežu. Obzirom na izgrañenost telefonske mreže, kako nepokretne tako i pokretne, ova je usluga dostupna cjelokupnom pučanstvu općine Jelsa. U osnovne tk usluge spadaju i usluge ostalih mreža: Mreže za prijenos podataka iznajmljenim vodovima, Croapak, Croline, Internet i ATM. Obim ovih usluga je u skladu sa potrebama korisnika, a korištenje je moguće na cijelom području općine Jelsa. Javna tk mreža je infrastruktura za pružanje, pored osnovnih i ostalih tk usluga. Na području općine Jelsa omogućeno je korištenje svih tk usluga koje su tehnološki razvijene i ekonomski opravdane. Posebne tk usluge, pored osnovnih, koje se danas mogu koristiti su: audio tekst usluge inteligentne mreže (IN) - ISDN videokonferencija videotelefonija.

2.1.2.5.4. Elektroprijenos i elektroopskrba Postojeći sustava elektroopskrbe Općine Jelsa sadrži sljedeće elektroenergetske objekte: Prenosni objekti: DV 110 kV Stari Grad – Blato, ukupna duljina trase je 38,1 km izgrañen je 1971. godine, s pripadajućom kabelskom stanicom KS 110 kV Medved Bad. Distribucijski objekti: DV 35(10) kV Stari Grad – Jelsa, 3x120 Ač, 9,7 km 25 distributivnih TS 10/0,4 kV ukupne instalirane snage 8,36 MVA, od čega je: 12 trafostanica tipa „gradska“ ukupne instalirane snage 5,73 MVA, 9 trafostanica tipa „tornjić“ ukupne instalirane snage 1,51 MVA i 14 trafostanica tipa „stupna“ instalirane snage 1,12 MVA. DV 10 kV s dužinom glavne trase cca 61,3 km, a zajedno sa odcjepima ima ukupnu dužinu cca 72,31 km. Dalekovodi su izgrañeni na drvenim stupovima presjeka vodića 50 mm2 u dužini cca6,0 km, presjeka 35 mm2 Al u dužini cca 28,2 km i 25 mm2 Ač i Cu mm2 u dužini cca 23,66 km. KB 10(20) kV ukupne dužine cca 5,0 km, prevladavju uglavnom stariji kabeli tip IPO 13A A presjeka 150 i 120 mm2, a novijeg tipa su kabeli tip XHP 41A presjeka 150 mm2. Osnovno napajanje električnom energijom otoka Hvara pa tako i općine Jelsa vrši se iz trafostanice 110/35 kV „Stari Grad“, dok se distributivni konzum Općine Jelsa napaja se iz trafostanice 35/10 kV „Stari Grad“. Snabdjevanje općine električnom energijom vrši se preko tri dalekovoda 10 kV od čega je jedan dalekovod 35 kV-tni u pogonu pod naponom 10 kV Distributivni elektroenergetski konzum danas iznosi: - Opterećenje oko 3 MW - Godišnja potrošnja oko 9 GWh.

2.1.2.5.5. Vodoopskrba Vodoopskrba Otoka Hvara danas i u budućnosti, zasnovana je na tri izvora opskrbljivanja vodom: vlastiti izvori (bunari u Jelsi i Starom Gradu) regionalni vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta regionalni vodoopskrbni sustav Makarsko primorje Zahvat vode za vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta nalazi se u zasunskoj komori HE Zakučac. Od zahvata, voda se čeličnim cjevovodom φ 800 mm, L = 1100 m dovodi do ureñaja za pročišćavanje (Zagrad) koji se nalazi 240,0 m n.m. Ureñaj za pročišćavanje ima ulogu pročistiti vodu do stupnja higijenske ispravnosti voda za piće i to taloženjem, filtracijom i dezinfekcijom klorom. Izgrañeni kapacitet ureñaja je 3 x 210 l/s = 630 l/s, a ukupni planirani je 5 x 210 l/s = 1050 l/s. Uz ureñaj je izgrañen jedan taložnik koji poslužuje sva tri postojeća filtarska polja. U ovom trenutku spomenuti sustav vrši opskrbu vodom područja Omiša, otoka Brača, Hvara i Šolte gdje se u tijeku godine isporuči količina od cca 3.000.000 m3 vode (1996. g.). Ova količina je isporučena u proteklim izrazito neturističkim godinama. U turističkim sezonama prije domovinskog rata, potrebe za vodom su iznosile cca 5.000.000 m3. Na promatranom području, prema popisu stanovnika iz 1991. god. je obitavalo 53.272 stanovnika. Regionalni vodovod je tipični sezonski vodovod s velikim neravnomjernostima potrošnje u tijeku godine, tako da omjer zimske i ljetne potrošnje iznosi i do 1:10. U danima maksimalne potrošnje postojeći sustav svojom propusnom moći je napregnut do krajnjih granica te se upravo radi na povećavanju njegovog kapaciteta. Osim razvoja postojećeg sustava na Braču, Hvaru i Šolti treba ga proširiti na otok Vis (u daljoj budućnosti).

2.1.2.5.5.1. Vlastiti izvori Hvarskog vodovoda Do dovoñenja vode sa kopna regionalnim vodoopskrbnim sustavom Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta, vodocrpilište «Libora» u Jelsi, vodocrpilište «Vir» u Jelsi i vodocrpilište «Garmica» u Starom Gradu bili su jedini izvori vode na otoku Hvaru. Vodocrpilište «Libora» u Jelsi sastoji se drenažnog bunara kapaciteta 30-55 l/s, odakle se voda tlači u centralnu vodospremu «Tatinja» od 2250 m3 na 90,00 m.n.m.. Vodocrpilište «Vir» u Jelsi je bunar kapaciteta 5-9 l/s. Vodocrpilište «Garmica» u Starom Gradu kapaciteta 6-12 l/s. Sva vodocrpilišta imaju zaštićenu sanitarnu zonu oko svakog zahvata vode.

2.1.2.5.5.2. Regionalni vodoopskrbni sustav Omiš-Br ač-Hvar-Vis-Šolta Spoj Hvarskog vodovoda na regionalni vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta, omogućen je podmorskim cjevovodom φ 202 mm, duljine 5406 m, od Potočine kraj Bola do uvale Oskorušica. Planira se postavljanje još jednog podmorskog cjevovoda jer kapacitet postojećeg je na krajnoj granici propusnosti i potreba zapadnog dijela otoka. U uvali Oskorušica, izgrañena je precrpna stanica «Oskorušica, Q= 85 l/s i Hman=100 m, koja se koristi u tijeku turističke sezone, dok se samo gravitacijskim tokom dobiva Q=50 l/s, tijekom ostalog dijela godine. Do centralne vodospreme «Tatinja» postavljen je čelični i azbest-cementni cjevovod φ 450 mm. Na području Starog Grada nalazi se crpna stanica «Stari Grad» kojom se voda prebacuje u vodospremu «Budinjac» od 1050 m3 na 181,00 m.n.m., za grad Hvar i budući planirani dio regionalnog vodovoda za otok Vis.

2.1.2.5.5.3. Regionalni vodoopskrbni sustav Makarsk o primorje Spoj Hvarskog vodovoda na regionalni vodoopskrbni sustav Makarsko primorje omogućen je podmorskim cjevovodom φ 150 mm, duljine 4516 m, od Male Dube kraj Živogošća do uvale Prapatna. Od uvale Prapatna do vodospreme Sućuraj, azbest-cementnim cjevovodom φ 200 mm opskrbljuje se, za sada samo naselje Sućuraj. Naselja Gdinj, Zastražišće i Poljica, te sve uvale uz more u istočnom dijelu općine Jelsa, biti će spojena na vodoopskrbnu mrežu Hvarskog vodovoda tek nakon izgradnje vodovodne mreže do naselja Bogomolje u općini Sućuraj, prema projektnoj dokumentaciji razvoja vodoopskrbe istočnog dijela Otoka Hvara. Obzirom na dužinu otoka, razmještaj naselja i broja stanovnika, vodoopskrba Otoka Hvara podijeljena je na sustav zapadnog i istočnog dijela Otoka Hvara. Sustav zapadnog dijela Otoka Hvara obuhvaća dio općine Jelsa, gradove Stari Grad i Hvar, koji obuhvaća gotovo većinu stanovništva Otoka Hvara.


- 30 -

2.1.2.5.5.4. Vodoopskrba op ćine Jelsa Do spajanja Otoka Hvara na regionalni vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta, vodocrpilište «Libora» i «Vir» u Jelsi bili su jedini izvori vodoopskrbe, tako da je središnji dio jedini imao razvijenu vodoopskrbnu mrežu. Danas, Općina Jelsa za vodoopskrbu koristi središnju vodospremu «Tatinja» koja se opskrbljuje vodom iz vlastitih izvora (bunara u Jelsi), te regionalnog vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta. U općini Jelsa nalaze se naselja i sustav vodoopskrbne mreže: Jelsa Vrboska sustav Pitve, Vrisnik, Svirče, te Vrbanj i Dol (u gradu Stari Grad) sustav Zavala, Ivan Dolac i Gromin Dolac sustav Gdinj, Zastražišće, Poljica (planirani istočni sustav vodoopskrbe Otoka Hvara) Naselje Jelsa opskrbljuje se iz vodospreme «Gospa» od 320 m3 na 64,24 m.n.m. i vodospreme «Burkova» od 400 m3 na 65,60 m.n.m., koje su spojene na centralnu vodospremu «Tatinja». Za naselje Prapatna predviñeno je spajanje prema projektnoj dokumentaciji na mjesnu mrežu Jelse. Naselje Vrboska koristi vodospremu «Vrboska » od 1040 m3 na 63,00 m.n.m., spojenu na centralnu vodospremu «Tatinju», koja opskrbljuje i naselje Vitarnja u Jelsi, jer su mjesne mreže povezane u jedan sistem. Sustav Pitve, Vrsnik, Svirče opskrbljuju se iz vodospreme «Tunel» od 1000 m3 na 206,95 m.n.m. koji se nadopunjava precrpnom pumpom u crpnoj stanici «Libora» u Jelsi iz centralne vodospreme «Tatinja» od 2250 m3 na 90,00 m.n.m. Naselja Vrsnik i Svirče spojeni su direktno na cjevovod od vodospreme «Tunel» do vodospreme «Ravan» od 500 m3 na 163,00 m.n.m., koja se nalazi izmeñu naselja Svirče i Vrbanj. Iz vodospreme «Ravan» opskrbljuje se naselje Dol. Za naselje Vrbanj puni se prekidna komora-vodosprema «Vrbanj» od 100 m3 na 152,50 m.n.m., poviše mjesta. Sustav Zavala, Ivan Dolac i Gromin Dolac (planirano proširenje vodoopskrbne mreže) opskrbljuju se iz vodospreme «Tunel» od 1000 m3 na 206,95 m.n.m. azbest-cementnim cjevovodom φ 200 mm. Sustav se sastoji od malih prekidnih komora za mjesnu mrežu u Zavali i Ivan Dolcu. Postojeći vodoopskrbni sustav zadovoljava potrebe zapadnog dijela Otoka Hvara, dok istočni dio otoka, rijetko naseljen i bez vlastitih izvora, nema izgrañen vodoopskrbni sustav. To se odnosi na naselja Poljica, Zastražišće i Gdinj u općini Jelsa, te naselja Bogomolje i Sućuraj u općini Sućuraj. U istočnom dijelu otoka, izgrañen je vodovod do Sućurja kojim se za sada opskrbljuje samo naselje Sućuraj. S obzirom na neiskorištenost kapaciteta ovog vodovoda, preostala količina vode će se iskoristiti za vodoopskrbu istočnog dijela otoka.

2.1.2.5.6. Gospodarenjem otpadom Komunalni otpad sa područja općine Jelsa sakuplja i odvozi komunalno poduzeće «Komunalno Jelsa d.o.o.». Sav prikupljen otpad se odlaže na odlagalištu «Prapatna» udaljenom 8 km od Jelse. Odlagalište ima grañevinsku i uporabnu dozvolu. Otpad se sakuplja u posudama odnosno kontejnerima od 1100 l, zatim PVC vrećama i PVC kantama za smeće zapremnine 80 l. Glomazni otpad odvozi kamion kiper, te se takoñer odlaže na odlagalištu «Prapatna». Sav otpad se na odlagalištu zastire inertnim materijalom. Tijekom 2003. godine na odlagalištu je odloženo cca 4000 t komunalnog otpada. O vrstama i količini otpada se vodi evidencija, te se Općinskom poglavarstvu kvartalno dostavlja «Prijavni list za sakupljača komunalnog otpada». Na odlagalištu se sustavno vrši deratizacija i dezinsekcija. Kako bi se poboljšalo postojeće stanje, predviña se zastiranje kompletnog odlagališta inertnim materijalom, a u pripremi je elaborat za kompletnu sanaciju odlagališta. Suvremeno gospodarenje otpadom porazumijeva odvojeno prikupljanje otpada na samom mjestu nastanka, za što je potrebno edukativno-promidžbenim akcijama animirati javnost o provoñenju mjera odvojenog prikupljanja otpada. U planu je postavljanje jednog do dva «zelena otoka», te priprema otvaranja reciklažnog dvorišta za glomazni otpad na prostoru bivše «plinare».


- 31 -

2.1.3. Položaj, zna čaj i posebnosti podru čja općine Jelsa u odnosu na prostor i sustave Županije

2.1.3.1. Elektroenergetski sustavi Osnovna značajka područja Općine Jelsa ogleda se u prostornoj raspodjeli gdje se gotovo cijeli konzum smjestio na priobalnom dijelu uz dva veća naselja (Jelsa i Vrboska), koja osim dvaju većih hotela nemaju značajnijih potrošača električne energije. Problemi s gledišta elektroenergetskog sustava napajanja općine Jelsa se javljaju što pripada tzv. priobalnom turističkom konzumu pa se u turističkoj sezoni multiplicira maksimalno opterećenje odnosno potrošnja električne energije u odnosu na preostali dio godine. Elektroenergetski sustav je iz navedenog razloga potrebno dimenzionirati za konzum koji egzistira 2-3 mjeseca godišnje, pri čemu je potrebno osigurati maksimalnu sigurnost i kvalitetu isporučene električne energije. Takoñer zbog velikih dužina vodova javljaju se problemi u opskrbi električne energije udaljenih naselja Zastražišće i Gdinj. Na području općine od objekata značajnih za elektroenergetski sustav Županije nalazi se DV 110 kV Stari Grad – Blato, s pripadajućom kabelskom stanicom KS 110 kV Medved Bad. Napajanje distributivnih trafostanica se vrši iz trafostanice 35/10 kV „Stari Grad“.

2.1.3.2. Cestovni promet Područjem općine Jelsa prolaze slijedeći cestovni pravci koji su prema kategorizaciji svrstani u ceste državnog i županijskog značaja. Ceste državnog značaja: D 116 Vira ( trajekt) – Hvar – Stari Grad (trajekt) – Sućuraj Ceste županijskog značaja: ŽC 6205 Vrboska – D 116 ŽC 6206 D 116 – Vrbanj – Svirče

2.1.3.3. Pomorski promet Na području općine Jelsa, nalaze se luke županijskog značaja: Marina u naselju Jelsa Marina u naselju Vrboska

2.1.3.4. Vodoopskrba Vodoopskrba Otoka Hvara je zasnovana na tri izvora opskrbljivanja vodom: vlastiti izvori (bunari u Jelsi i Starom Gradu), regionalni vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta i regionalni vodoopskrbni sustav Makarsko primorje. Spoj Hvarskog vodovoda na regionalni vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta, omogućen je podmorskim cjevovodom φ 202 mm, duljine 5406 m, od Potočine kraj Bola do uvale Oskorušica. Planira se postavljanje još jednog podmorskog cjevovoda kako bi se zadovoljile potrebe vododopskrbe zapadnog dijela Otoka Hvara. Spoj Hvarskog vodovoda na regionalni vodoopskrbni sustav Makarsko primorje omogućen je podmorskim cjevovodom φ 150 mm, duljine 4516 m, od Male Dube kraj Živogošća do uvale Prapatna. Od uvale Prapatna do vodospreme Sućuraj, azbest-cementnim cjevovodom φ 200 mm opskrbljuje se, za sada samo naselje Sućuraj, a u budućnosti, prema projektnoj dokumentaciji vodoopskrbe istočnog dijela Otoka Hvara odnosno općine Jelsa, raspoloživi kapaciteti će se koristiti i za područje općine Jelsa koje nema izgrañen vodoopskrbni sustav.

2.1.3.5. Odvodnja Na području općine Jelsa i naselja Vrboska, postoji djelomično izgrañena kanalizacijska mreža ; veći broj zasebnih manjih podsustava, manjim dijelom razdjelnog a uglavnom mješovitog tipa, s direktnim ispuštanjem u prijemnjik ( more), te veliki broj septičkih jama uglavnom uz individualne stambene objekte, dok ih je manji broj uz privredne objekte. Otpadne vode iz domaćinstava, koje se najčešće prikupljaju u septičkim jamama, ispuštaju se u podzemlje ili u more, ovisno o blizini obale. Na području općine Jelsa i naselja Vrboska postoji sustav kanalizacije u hotelskom naselju, koji će se djelomično uklopiti u budući planirani sustav odvodnje otpadnih voda, a ostali dio postojeće kanalizacije, kako u hotelskom naselju tako i u samom mjestu, koristit će se za kanaliziranje oborinskih voda, dok će se fekalna kanalizacija ovog dijela, izgraditi potpuno nova. Planirani sustav je jedinstveni kanalizacijski sustav za Jelsu, Vrbosku i Stari Grad. Ovaj sustav bi imao centralni ureñaj za pročišćavanje «Skunjevac», na koji se otpadne vode dovode iz dva smjera: iz smjera Vrboske, odnosno Jelse i iz smjera Stari Grada, a od ureñaja za pročišćavanje, pročišćene se vode podmorskim ispustom ispuštaju u podmorje Hvarskog kanala. Usvojen je razdjelni tip kanalizacije, tako da se postojeća kanalizacja može uklopiti u novo rješenje, odnosno, predviñeno je da se postojeća mješovita kanalizacija zadrži kao kanalizacija oborinskih voda, dok će se izgraditi nova kanalizacija komunalnih otpadnih voda.

2.1.3.6. Zaštita od voda Bujice naselja Jelsa

U središnejm dijelu Otoka Hvara, na sjevernim padinama brda Gvozd, Cernica i Hum iznad sela Svirče, Vrisnika, Pitava i Jelse, nalazi se sliv bujica Vratnik i Svirački potok, kojem je najviša kota 548 m, a najniža pri ulivu bujica u more u Jelsi. Pri samom vrhu sliva, izmeñu navedenih brda, korita bujica su se duboko usjekla sa strmim padom, dok u srednjem i donjem dijelu prolaze kroz većim dijelom ravno jelšansko i sviračko polje. Gornji dio sliva je obrastao autohtonim crnim borom, dok je u nižim predjelima prisutan alepski bor i makija. U srednjem dijelu sliva, zemljište je većinom obrañeno i zasañeno vinovom lozom i maslinama. Glede navedenog, bujice ovog područja ne stvaraju veće probleme u smislu erozije tla, osim na manjim površinama u kraćim bočnim jaružicama. Bujica Vratnik je bujica IV. kategorije, ukupne dužine glavne bujice s pritocima 5 km, a bujica Svirački potok je bujica III. kategorije, dužine 5,7 km. Radovi na ovim bujicama su dovršeni početkom prošlog stoljeća, te su ove, nekada opasne bujice, uglavnom smirene. Izgrañene su retencijske pregrade, korekcije korita i kinete u donjem dijelu, te je izvršeno pošumljavanje erozijom ugrožene površine. Nakon dovršetka navedenih radova, bujice ne pričinjaju značajnije štete, osim što u manjoj mjeri talože sitniji nanosni materijal u donjim dijelovima korita u pritocima.

Bujice naselja Vrboska Sliv bujice Vrbovački potok nalazi se na sjevernoj strani srednjeg dijela Otoka Hvara, a najveći njegov dio prostire se u glavnom na nizinskom polju izmeñu sela Vrbanj i Vrboska, kao i na južnim padinama brda Hum. Smjer toka bujice je zapad-istok, a ulijeva se u more u selu Vrboska. Gornji dijelovi sliva potpuno su obrasli starijom šumom alepskog bora i makijom, dok su u poljima isključivo vinogradi i maslinici. Glede navedenog nema znatnije erozije, osim za vrijeme jačih kiša kada voda u nizinskom dijelu ispire zemlju i prenosi je kao mulj, koji se potom taloži u najdonji dio korita. Bujica Vrbovački potok je bujica IV kategorije, dužine toka 1,2 km. Do sada su djelomično izvedeni radovi na konsolidaciji ove bujice. Izgrañen je dio obrambenog obalnog zida i dva poprečna objekta ( mosta ) u donjem dijelu potoka. Za vrijeme jakih kiša – proloma oblaka, koji se javljaju svaki pet do deset godina, nadolazeća voda potkopava obale u najdonjem dijelu korita i zatrpava korito muljem. Na taj način prijeti opasnost da se rušenjem obale upropaste veće površine vinograda kao i prometnica, pa je potrebno završiti radove na konsolidaciji bujice, kao i nadzor nad njom.


- 32 -

2.1.3.7. Ocjena stanja prirodnih i krajobraznih vri jednosti Otok Hvar u cjelini sa pripadajućim otočkim arhipelagom, svojim prirodnim i krajobraznm vrijednostima, predstavlja posebnu prirodnu atrakciju. Priroda kao bitna komponenta prirodne osnove i značajni dio okoliša nalazi se pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske kao cjelina, u skaldu s meñunarodnim kretirijima zaštite prirode. U smislu Zakona o zaštiti prirode /Zakon o zaštiti prirode NN br. 162/03/ od strane Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine u registar posebno zaštičenih objekta prirode upisani su lokaliteti koji imaju status značajnog krajolika: Otok Šćedro, u središnjem dijelu Kurčulanskog kanala, 7,5 km2, od Hvara ga djeli Šćedarski kanal. Otok je obrastao bodovopm šumom i makijom, a ima i vinograda. Obala otoka je razvedena sa brojnim uvalama i plažama. Zapadno od Ščedra su hridi Lukavci. Na otoku pored predhistorisjkih gomila ima ostatka antičke i srednjovjekovne arhitekture. Otok Zečevo 0,11 km2, otočić sjeverno od uvale Vrboska izezetna je prirodno-morfološka atrakcija. Osim lokaliteta koji imaju stupanj značajnog krajolika na području Općine Jelsa nalazi se i pojedinačni spomenik prirode: Grapčeva Špilja koja je geomorfološki spomenik prirode i arheološki lokalitet prvorazredne znanstvene vrijednosti.

2.1.3.8. Ocjena stanja kulturno-povijesnog naslje ña Hvar je naseljen još od starijeg kamenog doba, o čemu nam svjedoče Grabčeva i Markova špilja. Srednji dio mlañeg kamenog doba naziva se "Hvarska kultura" po bogatim nalazima keramike u spomenutim spiljama. U neolitu se na otoku javlja visoka civilazacija tzv. "mediteranskog" stanovništva koje komunicira s grčkom i talijanskom obalom. Nekoliko velikih ilirskih gradina na otoku govori o razvijenoj protourbanoj civilizaciji prije dolaska Grka. Grčki polis Pharos osnovan je na mjestu Starog Grada 385-4. g. pr. Kr. Vjeruje se da je i na mjestu grada Hvara postojalo grčko trgovačko uporište (emporij). Najpoznatiji Hvaranin u povijesti je svakako Demetrije Hvarski, tiranin koji je na južnom Jadranu u 3. st. pr. Kr. stvorio jaku državu s središtem u Pharosu. Od 167. g. pr. Kr. otok dolazi pod stalnu upravu Rima. U 7. st. otok naseljavaju Neretljani. Srednjevjekovna povijest otoka je dosta nepoznata. Tako se smatra da je od 870.-876. vladao Bizant, zatim Neretljani, u 11. st. hrvatski kraljevi, od 1145.-1164. Venecija, 1164.-1180. Bizant, 1180.-1278. hrvatsko-ugarski kralj, 1278.-1358. Venecija, 1358.-1420. hrvatsko-ugarski kralj, zatim bosanski kralj, Hrvoje Vukčić-Hrvatinić i Dubrovnik. Kasnije razdoblje nam je znatno bolje poznato. Kronologija je sljedeća: 1420.-1796. Venecija, 1796.-1805. Austrija, 1805.-1812. Francuzi, 1812.-1813. Englezi, 1813.-1918. Austrijanci. Hvarsku komunu kao temeljnu vlast srećemo prvi puta 1205. g. Prema nekim novijim istraživanjima na otoku je tijekom ranog srednjeg vijeka postojala etnička i pravna podjela izmeñu zapadnog ruba i ostalog dijela otoka koja je prevladana stvaranjem komune na području cjelog otoka krajem 13. st. U smislu valorizacije kulturno-povijesnog značaja posebno treba istaknuti urbane jezgre Jelse i Vrboske, ruralne cjeline, Vrisnik, Svirče, Gdinj, Zastražišće i Humac. Meñu arheološkim lokalitetima, osim dijela antičkog agrea Pharosa, ističu se helenistička kula Tor iznad Jelse, kasnoantička utvrda Galešnik (Galičnik) kod Jelse te Grapčeva i špilja Pokrivenik s neolitičkim nalazima. Meñu pojedinačnim spomenicima, stambene, javne ili sakralne namjene ističu se: kuća Bevilacqua-Machiedo u Jelsi, crkva-tvrñava sv. Fabijana i Sebastijana u Jelsi, trg sv. Ivana u Jelsi crkva sv. Petra u Vrboskoj župna crkva sv. Lovrinca, kaštel Obradić u Gromin dolcu, Budić-kuća nedaleko Gromin dolca, sklop Duboković-Nadalini u Jelsi, crkva-tvrñava u Vrboskoj, sklop kuća (prema predaji Ivanićevih) u Vrboskoj. Ostala nepokretna kulturna dobra i lokaliteti tablicarno su prikazani u ovoj podlozi.

2.1.3.8.1. Šćedro Otok u Korčulanskom kanalu. Nalazi se oko 2,5 km od središnjeg dijela južne obale Otoka Hvara. Ima 7,5 km kvadratnih, najveći vrh je Zelenikova glava s 113. m. Otok je obrasao borovom šumom i makijom. Zapadno od otoka su hridi Lukavci. Ime otoka dolazi od staroslavenske riječi šedro i znači milosrdan, vjerojatno zbog dobrih luka na otoku. Otok se nalazi na pretpovijesnoj pomorskoj magistrali uzduž Jadranskog mora, što mu je u svim vremenima davalo izuzetnu važnost. Uvale Veli porat i Mostir su prostrane i tako orjentirane da se po svakom vremenu može u njih ući. U antici se otok zvao Tauris, a u srednjem vijeku Torcola. Otok je ušao u svjetsku povijest kada se 47. g. pr. Kr. u njegovoj blizini odigrala bitka izmeñu Pompejevog i Cezarovog brodovlja. Zanimljivo je da je Šćedro u 16. st. davalo 6 vagona žita što je prema brojnosti stanovnika komune bila velika količina. U uvali Mostira nalazi se ostatak hospicija dominikanaca. Vjerovalo se da leže na crkvi Sv. Marije iz 14. st. ali je nedavno otkriven kompleks kasnoantičkog samostana iz 6. st. Oko 1500. g. dominikanci dolaze u posjed većeg dijela Šćedra. U 16. st. su podigli crkvu i kuću, a u 18. st zvonik-kulu za obranu od Turaka. Inkameracijom dominikanskih posjeda Šćedro dolazi u vlasništvo države. Na otoku danas živi tek nekoliko stanovnika.

2.1.3.8.2. Urbana cjelina - Jelsa Jelsa je luka na sjevernoj obali Otoka Hvara. Nalazi se na istočnom rubu Starigradskog polja. U samom naselju, na položaju zvanom Strone, pronañena je rimska nekropola, koja je pripadala većoj villi rustici. Sačuvani su i ostaci rimskog vodovoda koji je napajao villu vodom s izvora Vir. Na položaju Kutac, zapadno od Jelse, nañeni su ostaci druge ville rustice i nadgrobni natpis Gaju Valeriju Pompejanu, slobodnom rimskom grañaninu. Ostaci villa rustica su česti u Starigradskom polju i na njegovim rubovima, o čemu govori i Vicko Pribojević u govoru o podrijetlu Slavena iz 1525. g. Vjerojatno najzanimljiviji arheološki lokalitet u blizini Jelse je utvrda Tor. Nalazi se oko jedan kilometar jugoistočno od Jelse. Kvadratičnog je tlorisa s oko 7 m. širokim stranicama. Sačuvana je u visini od oko 3 m., a grañena je u tehnici kiklopskih zidova. Južno od naselja nalazi se brdo Galešnik (Galičnik) s ostacima kasnoantičke utvrde. Spominje se u Statutu 1331. g. Serpentine do gradine sagrañene su od kiklopskog kamenja. Prve pisane podatke o Jelsi nalazimo u redakciji Statuta hvarske komune iz 1331. g. U ovom dokumentu se mjesto spominje kao luka sela Pitve (Portus de Pitue), a ime je dobila po izvoru pitke vode (fons vocata Ielsa), današnji izvor Vir. Uvala se spominje i kao uvala Sv. Ivana. Samostalno naselje se započelo stvarati početkom 15. st. U istom Statutu se spominje i civitas vetus Ielsae. Utvrñeno je da se radi o antičkom lokalitetu Gradini, poluotoku istočno od Jelse. Danas vidljivi ostaci starijih zidova, prema novijim istraživanjima, pripadaju kasnoantičkom kastrumu iz 6. st. Sačuvan je obrambeni zid kastruma u dužini od 800 m. Na njegovim ruševinama se 1604. g. gradi augustinski samostan, koji je godinu dana kasnije bio dovršen. Zbog sukoba oko jurisdikcije s pitovskim župnikom dozvola za celebriranje je dobijene tek 1611. g. Mletačka vlast je 1787. g. inkamerirala samostan, nakon čega se grañevina polako urušava. Od godine 1807. je na Gradini mjesno groblje. Crkva je obnovljena 1867. g, a ostali dijelovi samostana su rušeni da bi se napravilo mjesta za grobove. Župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana spominje se kao postojeća u statutu 1331. g. pod imenom Sv. Marije (Santa Maria de Ielsa). Radilo se o osamljenoj romaničkoj ili ranogotičkoj crkvici koja je stajala na hridi zvanoj Glavica. Razvojem naselja kroz 15. i 16. st., Valier 1579. g. spominje preko tisuću stanovnika od pričesti, ova crkvica je ušla u njegov život. Postala je okupljalište bogate bratovštine sv. Fabijana i Sebastijana, osnovane 1519. g, po kojoj crkva tijekom 16. st. dobija ime. Crkva postaje službeno župna 1604. g. Zbog turske opasnosti ova je crkva fortificirana 1535. g. Crkva-tvrñava je pojačana obzidom 1573. g. Doživjela je veću nesreću kada je 26. prosinca 1771. g. udarac groma prouzročio požar u kojem je stradala pala na oltaru bratovštine sv. Fabijana i Sebastijana, nabavljena u Veneciji za veliku svotu 1576. g., a prema predaji njen autor je bio Paolo Veronese. Uz palu je stradala i Gospa iz Čitluka, prenesena u Jelsu 1539. g. Tlocrt župne crkve se sastoji od središnjeg broda, utvrñene, četverekutne apside-kule, sperun-bastion, vrtni zid-obrambeni, kapele iz 17. st. Crkva je produžavana izmeñu 1879. g. i 1887. g. Tada je sagrañeno novo pročelje, staro je izgubljeno, nestao je natpis iz 1573. g. sat-kula iz 1780. g. na čijem mjestu je današnji zvonik. Dvije velike bočne kapele: Gospa od Ruzarija sa sjeverne strane i Sv. Fababijana i Sebastijana s južne iz 17. st. U istom stoljeću nastaje i sakristija na mjestu obzidanog prostora. Bastion jugoistočno od kule je jedan od najstarijih primjera vaubanovskih fortifikacija u Dalmaciji. U riznici župne čuva se zbirka liturgijskog ruha i srebrnih predmeta od 15. do 19. st. Grobovi u velikoj kapeli su devastirani pregradnjom u 19. st. Sačuvali su se grobovi u središnjem brodu sa simbolima obrtnika. Gotičko-renenansna Pieta u dvorištu crkve nalazila se na jednom samostanskom hospiciju u ulici Sv. Roka. U crkvi je slika Pieter de Coster "Bogorodica sa sv. Fabijanom i Sebastijanom" i "Sv. Marija Magdalena" iz crkve augustinaca na Gradini. Naselja na mjestu Jelse ili u neposrednoj blizini su bila: velika villa rustica u antici, kasnoantički kastrum na Gradini iz


- 33 -

6. st. i naselje od lučice sela Pitve poslije 15. st. Ova naselja nemaju meñusobni kontinuitet. Naselje poslije 15. st. se nije jednolično razvijala sa svih strana, već je nastajala kao zbir četri mala, samostalna naselja oko crkava sv. Marije, sv. Roka, sv. Ivana i sv. Mihovila. Najstariji dio naselja nalazi se oko župne crkve na području Glavice. U drugoj polovici 15. st. razvije se područje oko crkvice sv. Ivana s prvim kućama porodice Trbušković. One su bile osnova za nastajanje Vele bande, južnog boka tada duboke jelšanske uvale koja je do 1605. g. dosezala do Kutca. Sjeverna strana uvale je Mala banda koja je mlaña po nastanku, a pruža se istočno od crkve sv. Mihovila. Crkvu je sagradila obitelj Radašinić stvarajući time jezgru naselja. Brigu o crkvi preuzimaju u 17. st. Palaversići. Crkvica sv. Ivana je nastala poslije 1331. g. jer je nema u Statutu, ali prije prvih kuća na Maloj bandi jer je gratie spominju kao orjentir prvih kuća. Valier 1579. g. spominje Sv. Ivana kao malu crkvicu u lošem stanju, uvijek otvorenu, bez imanja i rektora. Sv. Rok je proširen 1601. g. Naselje oko sv. Ivana je brodarsko. Kućama iz 15. st. je na trgu Sv. Ivana izgubljen trag. Današnje kuće su iz 16. i 17. st. Sama crkvica je barokizirana. Zanimljiv je njen poligonalni tlocrt i barokne inačice starijih stilskih elemenata, kao što su rozeta i preslica. U 19. st. Jelsa postaje značajno pomorsko središte. Ističu se kapetanske porodice Palaversića, Gamulina, Dubokovića i dr. Vrhunac brodarstva je bio 1867. g. s 1608 tona brodovlja i nekoliko prekooceanskih jedinica. Općinski dom sagrañen 1895. g. Na mjestu današnjeg parka je u prošlosti postojala močvara koja se je poslije kandijskog rata inficirala malarijom. Jelsa je do polovice 19. st., kada je močvara nasuta, bila suočena sa stalnom opasnošću od epidemija. Perivoj na mjestu nasute močvare je iz 1871. g. Na trgu sv. Ivana je portal Scrivanellija s grbom i godinom 1561. U crkvi sv. Roka je barokna slika nepoznatog autora u drvenom okviru s nepoznatim grbom. Kapela sv. Liberata na putu kroz Jelsu prema Gradini, spominje se 1331. g. Kuća Duboković-Nadalini, na istočnom rubu Male bande, je sagrañena u 16. st. Sagradili su je patriciji Barozzi i Angelini, a u 19. st. proširena je od obitelji Duboković-Nadalini. U kući se čuva slika "Kušanje Mojsija vatrom", 17. st. od nepoznatog autora i kopije "Judite" od Alloria i "Zingarelle" od Coreggia.

2.1.3.8.3. Urbano-ruralna cjelina Vrbovska Vrboska je smještena na sjevernoj strani Otoka Hvara, u dnu duboke, uske uvale kojom završava prostrano Starigradsko polje ili kako se u dokumentima zove "polje sv. Stjepana". Naselje je nastalo spuštanjem na more Vrbanja i "drugih okolnih sela" kako govori župnik Nikola Starjanić 1504. g. Proces spuštanja je počeo u 14. st., a intenzivirao se u 15. st. U drugoj polovici 15. st. česte su gratie (darovnice) zemljišta plemstvu, posebno Piretićima i Dobroslavićima, kao i mnogim pučanima. U 14. st. položaj se zove Vrbanjska vala (Vallis Varbagni) i pod tim imenom je spomenut u Statutu iz 1331. g. Crkvica sv. Petra se spominje 1331. g. kao granica izmeñu Vrbanjske vale, kasnije Vrboske, i Pitava. Bila je pod patronatom obitelji Hranotić. Svoj današnji izgled je dobila 1469. g. Vrboska je podijeljena na istočni dio Pjacu i zapadni dio Padvu. Prvi stalni stanovnici su sagradili crkvu sv. Marije, koja je potpadala pod župu Vrbanj. Crkva sv. Lovrinca je grañena u koncem 15. st. od strane dijela stanovništva koje je željelo otcjepljenje od župe Vrbanja. Kasnije je pregrañena u današnji oblik. Stanovništvo Vrboske je dugo bilo podijeljeno izmeñu dvije bratovštine, one u crkvi sv. Marije koja nije bila za otcjepljenje od Vrbanja i one u crkvi sv. Lovrinca koja je željela zasebnu župu. Ovaj sukob je došao do Rima gdje je 1587. g. odlučeno da se sukob ima prekinuti zbog potrebe jedinstvene obrane mjesta od Turaka. Sv. Marija je 1580. g. pregrañena u tvrñavu pravokutnog tlocrta čije je začelje ojačano elipsastom kulom, s južne strane je rondela, a sjeverozapadno od pročelja je speronirani bastion. Iznad pročelja je kasnorenesansna preslica. Vrboska je stradala 1512. g. od mletačke mornarice i 1571. g. od Turaka pod vodstvom Uluz-Alije. Prvi lučki ureñaj je sagrañen 1465. g. od strane komune na položaju ispod Sv. Marije. Matija Ivanić, u dokumentima Matul Ivanić, imao je svoju kuću u Vrboskoj 1468. g. Dao je poticaj za gradnju crkve na najvišem vrhu otoka, Sv. Nikoli, 1487. g. Mjesna loža je sagrañena 1725. g.Crkva sv. Roka je sagrañena 1577. g. U njoj se nalazi trodijelni drveni oltar s kipovima Sv. Roka , Sv. Sebastijana i Sv. Fabijana. Oltar i skulpture su pripisane bavarskom majstoru Urbanu de Surgge. Na glavnom oltaru župne crkve sv. Lovrinca, rad Ivana Rendića, nalazi se triptih sv. Lovrinca rad Paola Veronesea. Na bočnom oltaru nalazi se "Gospa od Ruzarija" rad Jacopa Bassana. U crkvi se nalaze "Sv. Ante", "Božična noć" i "Poklonstvo kraljeva" Celestina Medovića. Zanimljiv je i barokni srebrni križ Tiziana Aspettija. Danas se u crkvi sv. Lovrinca nalaze i umjetnine iz crkve-tvrñave sv. Marije. Njoj pripadaju "Roñenje Bogorodice" Antonija Sciurija, "Gospa Karmelska" S. Celestija, "Uskrsnuće" i "Polaganje u grob" Giuseppea Albardija, te slika Marka Rašice "Gospa Karmelska" iz 1927. g. U crkvi sv. Lovrinca je i kip Sv. Petra koji se nalazio u luneti portala istoimene crkvice, a pripisan je radionici Nikole Firentinc, te dva drvena anñela Antonija Porija.

2.1.3.8.4. Ruralna naselja

2.1.3.8.4.1. Pitve Selo se nalazi na sredini Otoka Hvara, u podnožju klisure Samotorac (Gozd). Izvaredne fortifikacijske mogućnosti položaja omogućile su postojanje naselja još od antike. Prema nekim izvorima u imenu sela je sačuvano ilirsko ime otoka. U srednjem vijeku bilježi se stolovanje neretljanskog župana. Najstariji spomen sela je iz 1206. godine. Naselje se sastoji od dva dijela: Pitava i Ostrvice ili Donjih Pitava. Ostrvicu su osnovali izbjeglice s kopna. Župna crkva sv. Jakova je sagrañena 1877. g., na temeljima starije iz 15. st. U Pitvima je pronañena rimska glava boga Janusa. Zanimljivi su sklopovi starih seoskih kuća, grañenih u suhozidu, od kojih neke potječu iz 15. st.

2.1.3.8.4.2. Vrisnik Selo je smješteno na obroncima južno od Starigradskog polja i pripada skupini najstarijih sela koji su nastali na rubu plodnog polja. Spominje se još u Statutu iz 1331. g. Zanimljiva cjelina su kuće Bojanić koje su meñusobno povezane mostićima i nadsvoñenim prolazima. Župska crkva sv. Antuna Opata je sagrañena 1410. g. Vrisnik je samostalna župa od 1430. g. Crkva je obnovljena 1940. g. Ispred crkve je vidikovac i aleja čempresa. U selu su još crkvice sv. Roka i sv. Doroteje. Nedaleko sela nalazi se Utla stina, prirodni kameni svod.

2.1.3.8.4.3. Svir če Smješteno je na uzvišenju s južne strane Starigradskog polja. Spominje se već u hvarskom Statutu iz 1331. g. Izdanak je sela Vrbanja, s kojim je činio zajedničku župu do 1690. g. Sastoji se od tri dijela: starog sela, cjelina kuća Carić povezanih mostićem i utvrñenog kompleksa Šimunića. Ova porodica se spominje u 15. st. Za ratova s Turcima u 17. st. dobija naslov contea, a primljeni su u hvarske patricije 1796. U kući Šimunić nalazi se nekoliko helebardi i kapela sv. Josipa sagrañena 1671. g. U selu je župna crkva sv. Marije Magdalene. Na njenom mjestu je u 14. st. postojala crkva sv. Ilije. Promjenila je ime pod utjecajem bratovštine koja je nosila svetičino ime. Sagrañena je 1777. g., zajedno s zvonikom, a obnovljena je 1913. g. Sv. Marija na Pjaci je nastala 1820. g. od mjesne lože. U kući Makjanić se čuva zbirka kipova samoukog kipara naivca Josipa Makjanića (1837.-1929.) Zanimljivo je i seosko groblje s vratima od kovanog željeza.

2.1.3.8.4.4. Vorhi Manje polje koje je smješteno na visoravni podno samog najvišeg vrha otoka, Svetog Nikole. Polje je usmjereno u pravcu istok-zapad, a na njegovom sjeveroistočnom dijelu smješteno je nekoliko kuća s ograñenim dvorištima. Kuće su grañene u suhozidu, prvenstveno gospodarske namjene, ali s mogućnošću privremenog boravka ljudi. Cjelina polja omeñenih suhozidima te kuće na rubovima predstavljaju iznimno kvalitetnu ambijentalnu cjelinu.

2.1.3.8.4.5. Zavala Selo i mala luka na južnoj strani Otoka Hvara, u predjelu zvanom Plaže. U prošlosti se mjesto zvalo Zaca, od žalca. Nastaje kao pastirski stan


- 34 -

stanovnika Pitava još u srednjem vijeku. Sačuvane su kuće grañene u suhozidu s krovom na jednu vodu. Na položaju Mirke je postojala rimska villa rustica, a u pretpovijesti naselje, kako je suditi prema nalazima keramike. Hvarski Statut je 1331. g. ovo područje predvidio samo za ispašu, što je prekršeno u 15. st. kada se pojavljuju prve privatne gratie (davanje zemlje na korištenje) za ovo područje. Knez Tadija Kačić je 1606. g. dobio 1800 h na području Zavale i Ivandolca, Zaca i Taja u dokumentima, za preseljenje pred Turcima. Nedaleko sela, na području Pazuhe, nalazi se ljetnikovac porodice Duboković-Nadalini iz 19. st. U sklopu ljetnikovca je kapela sv. Jurja i Margarite. Nedaleko sela se nalaze i ostaci ljetnikovca i kapele sv. Petra iz 1725. g. Kula obitelji Kačić sagrañena je po njihovom preseljenju 1606. g.

2.1.3.8.4.6. Ivan Dolac Selo na južnoj strani Otoka Hvara, u predjelu zvanom Plaža. Naselje je poteklo od stanovnika sela Svirče. Istočno od sela, na položaju zvanom Taja, nalaze se kuće, sagrañena od korisnika općinske zemlje koji se tu spominju još u 15. st. Danaąnje selo nastaje u 18. st. Godine 1606. područje sela dobija primorski knez Tadija Kačić zbog preseljenja pred Turcima. Nedaleko je kula koju je ovaj knez podigao početkom 17. st.

2.1.3.8.4.7. Gromin Dolac Gromin Dolac je ruralno naselje koje nastaje kolonizacijom 16. st. Naselje je formirano oko utvrñene kule Machiedo iz 16. st. oko koje nastaju sklopovi ruralnih kuća. Stanvnici naelja su živjeli od poljoprivrede bazirane na vinovoj lozi.

2.1.3.8.4.8. Vorh Vorh je ruralno naselje na hrptu Otoka Hvara, a nalazi se na putu koji spaja Jelsu i Gromin Dolac. Naselje se sastoji od manjeg broja ruralnih gazdinstva.

2.1.3.8.4.9. Poljica Poljica su manje selo raštrkanog, dinarskog tipa koji se nalazi na samom zapadnom početku Plama, otočnog šila izmeñu Jelse i Sućurja. Nastanak Poljica vezuje se uz proces intenzivnog uzgoja vinove loze od druge polovice 15. stoljeća kao i istovremeni proces naseljavanja otoka od strane izbjeglica s kopna kao posljedice turskih osvajanja. Godine 1579. spomenuti su kao villa, selo s crkvom Sv. Ivana. Najveći vlasnici zemljišta na području Poljica bili su vlastelini Anñelinović (Angelini) koji su unutar sela krajem 17. stoljeća podigli veći ljetnikovac, a zasigurno su imali presudni utjecaj na njegovo širenje tijekom 17. i 18. stoljeća. Godine 1833. obitelj Duboković-Nadalini kupuje zemlje i ljetnikovac od Anñelinovića koje do agrarne reforme u prvoj polovini 20. stoljeća zamjenjuju u ulozi veleposjednika.

2.1.3.8.4.10. Humac Naselje Humac izuzetna je cjelina suhozidno grañenih kuća i gospodarskih zgrada koja se nalazi na hrptu središnjeg dijela Otoka Hvara. Povijest nastanka ovog naselja je najvećim dijelom nepoznata. Sadašnji vlasnici kuća su pretežito stanovnici sela Vrisnik. Humac je tijekom povijesti bio povremeno naselje prvenstveno namjenjeno potrebama stočarstva tako da se u literaturi najčešće opisuje kao skupina pastirskih stanova. Od 17. stoljeća do tridesetih godina 19. stoljeća pretežiti vlasnici pašnjaka na tom području bili su vlastela Anñelinijevih (Angelini), tako da se s odreñenom sigurnošću može pretpostaviti da su oni potakli nastanak naselja. Od 19. stoljeća nadalje vlasnici su pretežito jelšanske obitelji Dančević i Duboković-Nadalini kao nasljednici Anñelinovića.

2.1.3.8.4.11. Prapatna Prapatna je uvala sa ljetnikovcem Angelini iz 18 st. Nažalost uvala je gotovo potpuno devastirana divljom gradnjom. U uvali mala Prapatna nalazi se zanivljiv sklop ruralnih gospodarskih kuća.

2.1.3.8.4.12. Zastražiš će Selo se nalazi na istočnom dijelu otoka, na području zvanom Plame. Samo ime sela, a i njegov položaj otkrivaju da se radi o prastaroj osmatraćnici. Na Veloj glavi, nedaleko sela, pronañeni su ostaci velike ilirske gradine. Kula Angelinovića sagrañena je 1624. g. Župska crkva sv. Nikole sagrañena je 1565. g., kada je ustanovljena samostalana župa. Obnovljena je 1800. g. U selu je i crkvica Sv. Barbare, sagrañena u 17. st. na temeljima starije crkve iz 14. st.

2.1.3.8.4.13. Gdinj Selo se nalazi na istočnom dijelu otoka, na području zvanom Plame. Sastoji se od nekoliko meñusobno povezanih zaselaka. Postojalo je u 16. st., ali je jači razvoj doživjelo poslije ratova s Turcima u 19. st. kada pristiže stanovništvo s kopna. Stanovništvo sela prpada tzv. "novom stanovništvu" koje je na istočnom dijelu otoka imalu posebnu upravu temeljenu na mletačkom privilegiju. Župska crkva sv. Jurja sagrañena je 1901. g. Starija župna crkva Prikazanja Bl. Dj. Marije je sagrañena u 16. st. Samostalna župa od 1565. g. U selu su zanimljive stare kuće grañene u suhozidu. U selu je i crkva sv. Lucije koja se spominje 1599. g. Nedaleko sela, u uvali Smrska je utvrñeni ljetnikovac Anñelinovića s kapelom iz 18. st. U Kozjoj je kula Bartulovića iz 1700. g.

2.1.3.9. Postoje će stanje i stupanj ugroženosti graditeljske baštine

2.1.3.9.1. Postoje će stanje i osnovni uzroci degradacijskih procesa Pojedinačno gledajući može se utvrditi ugroženost ukupnog fonda kulturno povijesnog nasljeña. Dok su povijesne urbane cjeline kako-tako zaštićene, ako izuzmemo degradaciju njihove slike u okolnom prostoru, ruralne povijesne cjeline zbog nepostojanja učinkovitih zaštitnih mehanizama, intenzivno gube svoja povijesna obilježja. U izuzetno teškom stanju su brojne povijesne grañevine, ruševine svih grupa i vrsta te arheološki lokaliteti pojedinačno i u kompleksima, bez obzira na njihov značaj i smještaj. U najtežem je, pak, stanju kultivirani agrarni krajolik koji je praktično nezaštićen i vrlo osjetljiv već i na promjene agrotehničkih mjera. Sva razdoblja ljudske povijesti, od prapovijesti do danas, ostavila su materijalne tragove u prostoru predmetnog područja. Povijesni razvoj kroz stoljeća donosio je različite oblike intervencija u prostoru, ali je za navedeni prostor karakteristično da svaka nova epoha nije u potpunosti negirala ostvarenje i tragove prethodnih razdoblja. Kroz stoljeća se više čuvalo, popravljalo, adaptiralo i nadograñivalo, nego što se rušilo i iznova gradilo. Nadalje, ostvarenja svake nove epohe nisu veličinom i tehnikom izvedbe u kontrastu s naslijeñenim. To se prvenstveno odnosi na urbanističko naslijeñe i organizaciju agrarnog područja, gdje mjestimično uočavamo tisućljetni kontinuitet izgradnje i transformacije prostora, ali uvijek na temeljima i u okvirima koji su povijesno zadani. Najveći dio prostora predmetnog prostora dočekao je dvadeseto stoljeće u antropogenim oblicima koji su se posljednji put širili u 17. stoljeću, iznimno krajem 19. stoljeća, no procesi i dogañaji posljednjih 150 godina promjenili su njegov kulturni lik više no prethodnih 3000 godina i nagovjestili ekspanziju u kojoj nema previše mjesta za kvalitetnu redefiniciju odnosa prema baštini. Analizom


- 35 -

promjena prostornog stanja i odnosa u posljednjih stoljeće i pol moge su ustanoviti slijedeći uzroci degradacija:

2.1.3.9.1.1. Degradacijski procesi uzrokovani urban izacijom tijekom 19. i 20. stolje ća Kao posljedica znatnog povećanja broja stanovnika, poboljšanih sanitarnih i radnih uvjeta te produljenja prosječne dužine života stanovništva, urbanizacija poglavito litoralnog područja tijekom druge polovice 19. i 20. stoljeća bitno je izmijenila i način života i rada u povijesnim urbanim i ruralnim cjelinama; zbog brze izmjene industrijskih tehnologija tijekom cca 100 godina, uvoñenja potpuno novih sustava komunikacija, povećane sposobnosti potrošnje stanovništva te znatnog porasta broja društvenih institucija dolazi do znatnih promjena u izgradnji objekata koji rastu volumenom i visinom, mijenja se tehnologija grañenja (poglavito od početka 20. stoljeća) a planiranje korištenja prostora postaje složenije nego ikada dotad. Tijekom 19. stoljeća dogañaju se manje promjene u litoralnim naseljima, no u 20 stoljeću, poglavito tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina dolazi do ekspanzije izgradnje van povijesnih cjelina, pri čemu se generiraju potpuno nova urbana naselja, dok proces funkcionalne degradacije povijesnih jezgri napreduje.

2.1.3.9.1.2. Degradacijski procesi uzrokovani deagr arizacijom u drugoj polovici 20. stolje ća

Procesi deagrarizacije, povezani s političkim i ekonomskim migracijama u razdoblju 1945 – 1972, uzrokovali su fizičko napuštanje velikog broja ruralnih cjelina i migraciju u urbane cjeline ili van regije; tradicionalno poljodjelstvo, ekonomski gotovo uništeno za sloma vinogradarstva oko 1900, potpuno se mijenja reformama u razdoblju 1945 – 1954, a krah zadrugarstva i stvaranje kolektivnih oblika gospodarenja agrarnim resursima dovode do viškova radne snage na selu i daljnje depopulacije, koja nije zaustavljena do današnjih dana, iako je proces deagrarizacije praktično dovršen. Neposredni je rezultat gore navedenih procesa jest da je većina naselja u stanju napuštenosti i visokoj fazi destrukcije, cca 30% agrarnog resursa bez redovite obrade, zapuštanje osnovnih elemenata mreže društvene infrastrukture u poluurbanim i ruralnim cjelinama (zdravstvo, školstvo, predškolski odgoj) te zapuštanje tradicionalnih kultnih i obrednih svečanosti, što dovodi do zapuštanja i znatnog dijela sakralnih objekata van naselja, te velikog dijela utilitarnih objekata koji su se koristili u vrijeme poljskih radova ili ispaše. Naposljetku, potrebno je naglasiti da je cjelokupna suburbana zona Jelse zahvaćena procesom primarne ili sekundarne urbanizacije s temeljitom izmjenom gospodarenja agrarnim resursom te vrlo znatnim izmjenama u morfologiji naselja i tipologiji objekata, i to u smjeru rasipanja forme ruralnog naselja te introdukcije čisto urbanih formi i suvremenih materijala u arhitektonskom izričaju

2.1.3.9.1.3. Degradacijski procesi uzrokovani bespr avnom izgradnjom s kraja 20. stolje ća Bespravna izgradnja je pojava koja se počela znatno očitovati već od šezdesetih godina 20. stoljeća, kada je kupovna moć stanovništva i potreba za povremenim rekreativnim boravkom na moru dovedena u disproporciju u odnosu na potražnju turističkih sadržaja s glavnih emitivnih tržišta. U tom razdoblju, a posebno u područjima vrlo osjetljivih ambijentalnih vrijednosti, posebno obalne crte, nastaje veći broj objekata bespravne izgradnje trajnog ili sezonskog karaktera, vrlo često i na arheološkim lokalitetima. Posebno je važno naglasiti da bespravna izgradnja, budući nekontrolirana u smislu utjecaja na prividno “nevidljive” vrijednosti prostora, najčešće uništava arheološki fundus. Naposljetku, takva “tepih” izgradnja malih i grañevinski bezvrijednih objekata u potpunosti mijenja karakter kultiviranog agrarnog krajolika, uništavajući još vidljivu tradicionalnu podjelu zemljišta sa suhozidima.

2.1.3.9.1.4. Evidentirana kulturna dobra

Zaštićene cjeline

NASELJE IME VRSTA REG. BROJ POVRŠINA JELSA,VRBOSKA STAROGRADSKO POLJE KULTURNI KRAJOLIK 612-O8/O5-O5/712 GDINJ VISOKA GRADITELJSKI SKLOP RST-72 4,12 GDINJ RURALNA CJELINA GDINJ RURALNA CJELINA 373,93 GROMIN DOLAC RURALNA CJELINA GROMIN DOLAC RURALNA CJELINA 13,02 HUMAC RURALNA CJELINA HUMAC RURALNA CJELINA 12,36 IVAN DOLAC RURALNA CJELINA IVAN DOLAC RURALNA CJELINA 17,54 JELSA URBANA CJELINA JELSA URBANA CJELINA RST-799 17,79 PITVE RURALNA CJELINA PITVE RURALNA CJELINA 37,91 POLJICA RURALNA CJELINA POLJICA RURALNA CJELINA 16,06 SVIRĂE RURALNA CJELINA SVIR╚E RURALNA CJELINA 22,06 Vrboska ARHEOLOİKA ZONA-AGER Jelsa ARHEOLOİKA ZONA RST-1392 1257,59 VRBOSKA URBANA CJELINA VRBOSKA URBANO-RURALNA CJELINA RST-804 9,51 VRISNIK RURALNA CJELINA VRISNIK RURALNA CJELINA 26,56 ZASTRAÄIİĂE RURALNA CJELINA ZASTRAÄIİĂE RURALNA CJELINA 255,36

2067,72

Gdinj CRKVA SV.JURJA sakralni spomenik RST-25 Gromin Dolac BUDIĆ KUĆA fortifikacija PREV.

ZAŠTITA Gromin Dolac KAŠTEL OBRADIĆ-MACHIEDO fortifikacija RST-990 Jelsa TVRðAVA GRAD - Gališnik fortifikacija RST-1320 Jelsa CRKVA NA GRADINI sakralni spomenik RST-27 Jelsa CRKVA SV. NIKOLE OD PLANINE Vrh Sv.Nikole sakralni spomenik RST-401 Svirće ŽUPNA CRKVA GOSPE OD ZAČEĆA sakralni spomenik RST-24 Šćedro RUŠEVINE CRKVE I DOMINIKANSKOG SAMOSTANAarheološki lokalitet RST-56 Tor UTVRDA TOR fortifikacija RST-28 Vrboska KULA KAŠTILAC

Brdo Zaglav Kod Vrboske fortifikacija PREV.

ZAŠTITA Vrboska MOST civilna grañevina PREV.

ZAŠTITA Vrboska TVORNICA ZA PRERADU RIBE industrijska grañevina PREV.

ZAŠTITA Vrboska CRKVA SV.PETRA sakralni spomenik RST-287 Vrboska CRKVA SV. ROKA sakralni spomenik PREV.

ZAŠTITA Vrisnik CRKVA SV.ANTUNA OPATA sakralni spomenik RST-23 Zastražišće LJETNIKOVAC ANGELINI civilna grañevina PREV.

ZAŠTITA Zastražišće CRKVA SV.BARBARE sakralni spomenik PREV.

ZAŠTITA Zavala LJETNIKOVAC DUBKOVIĆ civilna grañevina PREV.


- 36 -

ZAŠTITA Zavala KULA TADIJE KAČIĆA fortifikacija PREV.

ZAŠTITA

Pojedinačne grañevine i grañevinski sklopovi 7501 Jelsa Jelsa urbana cjelina CRKVA SV. IVANA PREV.

ZAŠTITA 11 Jelsa Jelsa urbana cjelina CRKVA SV. MIHOVILA RST-26 12 Jelsa Jelsa urbana cjelina CRKVA SV. ROKA RST-31 13 Jelsa Jelsa urbana cjelina DVORIŠTE BEVILACQUA-MACHIEDO RST-29 14 Jelsa Jelsa urbana cjelina CRKVA FABIJANA I SEBASTIJANA RST-32 15 Jelsa Jelsa urbana cjelina KUĆA GRČINA RST-629 16 Jelsa Jelsa urbana cjelina KUĆA HULJIĆ RST-33 7502 Jelsa Jelsa urbana cjelina KUĆA I ZBIRKA DUBOKOVIĆ PREV.

ZAŠTITA 17 Jelsa Jelsa urbana cjelina KUĆA SALAMUNIĆ RST-30 18 Jelsa Jelsa urbana cjelina TRG SV. IVANA RST-77 19 Jelsa Vrboska urbana cjelina CRKVA SV. LOVRINCA RST-291 20 Jelsa Vrboska urbana cjelina CRKVA-TVRðAVA SV. MARIJE RST-292 21 Jelsa Vrboska urbana cjelina KUĆA DAMJANIĆ RST-635 7503 Jelsa Vrboska urbana cjelina KUĆA KUPAREO PREV. ZAŠTITA

Arheološka nalazišta 7493 Jelsa Gdinj GRČKA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gradina prev. zaštita 7494 Jelsa Gdinj KLAČINA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7495 Jelsa Gdinj VELA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7496 Jelsa Gdinj SV. ROK arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7497 Jelsa Gdinj XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7498 Jelsa Gdinj XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7499 Jelsa Gdinj TRAP arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7500 Jelsa Gdinj MUŠINA DUŽA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7501 Jelsa Gdinj MUŠINA DUŽA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7502 Jelsa Gdinj MUŠINA DUŽA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7503 Jelsa Gdinj CRNE BOČICE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7504 Jelsa Gdinj TURNIĆ arheol. lokalitet pretpovijesna gradina prev. zaštita 7505 Jelsa Gdinj PAKLINA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7506 Jelsa Gdinj VRTLINE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7507 Jelsa Gdinj POD KLAČINE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7508 Jelsa Gdinj POD KLAČINE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7509 Jelsa Gdinj LEČEVA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7510 Jelsa Gdinj XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7511 Jelsa Gdinj XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7512 Jelsa Gdinj MARINOVO arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7513 Jelsa Gdinj MARINOVO arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7514 Jelsa Gdinj MARINOVO arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7515 Jelsa Gdinj RAČEVINJA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7516 Jelsa Gdinj RAČEVINJA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7517 Jelsa Gdinj TERUNAC arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7518 Jelsa Gdinj KOZJA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7519 Jelsa Gdinj KOZJA arheol. lokalitet spilja-pretpov. nalazi prev. zaštita 7520 Jelsa Gdinj IZA ZABURNJE LOKVE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7521 Jelsa Gdinj IZA ZABURNJE LOKVE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7522 Jelsa Gdinj LIKOVIĆ arheol. lokalitet pretpovijesna gradina prev. zaštita 7523 Jelsa Gdinj LIKOVIĆ arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7524 Jelsa Gdinj TERUNAC arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7525 Jelsa Gdinj LIKOVA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gradina prev. zaštita 7526 Jelsa Gdinj XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7527 Jelsa Gdinj CVITNA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7528 Jelsa Gdinj GNJOJ arheol. lokalitet skeletno groblje prev. zaštita 7529 Jelsa Gdinj GRAHOVA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7530 Jelsa Vrboska HUM arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7531 Jelsa Vrboska DOCI arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7532 Jelsa Vrboska DOLČIĆ arheol. lokalitet pretpovijesni nalazi prev. zaštita 7533 Jelsa Vrboska DOLČIĆ arheol. lokalitet pretpovijesni nalazi prev. zaštita 7534 Jelsa Vrboska XXXX arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7535 Jelsa Vrboska XXXX arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7536 Jelsa Vrboska CARKOVNJAK arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7537 Jelsa Vrboska MALA BLACA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7538 Jelsa Vrboska BLATA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7539 Jelsa Vrboska BLATA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7540 Jelsa Vrboska LOKVA arheol. lokalitet rimska cisterna prev. zaštita 7541 Jelsa Vrboska XXXX arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7542 Jelsa Vrboska MIRJE arheol. lokalitet naselje s ostacima arhitekture - rimsko doba prev. zaštita 7543 Jelsa Vrboska MALA BLACA arheol. lokalitet skeletno groblje prev. zaštita 7544 Jelsa Vrboska DRAGIČIN LAZ arheol. lokalitet skeletno groblje prev. zaštita 7545 Jelsa Zastražišće VELA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gradina prev. zaštita 7546 Jelsa Zastražišće VELA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7547 Jelsa Zastražišće MATIN DOLAC arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7548 Jelsa Zastražišće PRI VORH arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7549 Jelsa Zastražišće PRI VORH arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7550 Jelsa Zastražišće BANJIČEVICA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7551 Jelsa Zastražišće BANJIČEVICA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7552 Jelsa Zastražišće VELA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7553 Jelsa Zastražišće GRAVANJUŠA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7554 Jelsa Zastražišće POKRIVENIK - BADANJ arheol. lokalitet spilja-pretpov. nalazi prev. zaštita 7555 Jelsa Zastražišće GRAHOVIŠĆE arheol. lokalitet naselje s ostacima arhitekture rimsko doba prev. zaštita


- 37 -

7556 Jelsa Zastražišće GRAHOVIŠĆE arheol. lokalitet naselje s ostacima arhitekture rimsko doba prev. zaštita 7557 Jelsa Zastražišće MASLINJE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7558 Jelsa Zastražišće FUTRETOVA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7559 Jelsa Zastražišće KOŠNJAK arheol. lokalitet pretpovijesna gradina prev. zaštita 7560 Jelsa Zastražišće VELA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7561 Jelsa Zastražišće KRIŽIŠĆE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7562 Jelsa Zastražišće VELA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7563 Jelsa Zastražišće SVETA BARBARA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7564 Jelsa Zastražišće ZAHUM arheol. lokalitet skeletno groblje prev. zaštita 7565 Jelsa Zastražišće TAMNA SPILJA arheol. lokalitet spilja-pretpov. nalazi prev. zaštita 7566 Jelsa Zastražišće DONJE POJE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7567 Jelsa Zastražišće JERKOV DVOR arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7568 Jelsa Zastražišće KUZMIČIĆA DVOR arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7569 Jelsa Zastražišće POD ORIŠJE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7570 Jelsa Zastražišće MOCIRA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7571 Jelsa Zastražišće IGRALIŠTE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7572 Jelsa Zastražišće MOČA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7573 Jelsa Zastražišće MOČA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7574 Jelsa Zastražišće REMETIN DOLAC arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7575 Jelsa Zastražišće REMETIN DOLAC arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7576 Jelsa Zastražišće GLAVAČICA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7577 Jelsa Zastražišće POLJE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7578 Jelsa Zastražišće GRALIŠĆE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7579 Jelsa Zastražišće MALI DOLAC arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7580 Jelsa Zastražišće MALI DOLAC arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7581 Jelsa Zastražišće MOČA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7582 Jelsa Zastražišće KOPILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7583 Jelsa Zastražišće GOSPINA NJIVA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7584 Jelsa Zastražišće JEŽA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7585 Jelsa Zastražišće DUŽ arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7586 Jelsa Zastražišće GRADAC arheol. lokalitet koncentracija nalaza-pretpov. rimsko doba prev. zaštita 7587 Jelsa Zastražišće BAČVA arheol. lokalitet spilja-pretpov. nalazi prev. zaštita 7588 Jelsa Zastražišće ŽEJNA GLAVA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7589 Jelsa Zastražišće VELA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7590 Jelsa Zastražišće NJIVICE arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7591 Jelsa Zastražišće VELA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7592 Jelsa Zastražišće XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7593 Jelsa Zastražišće GUMNO arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7594 Jelsa Zastražišće VLAŠKO POJE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7595 Jelsa Zastražišće KURCINOVO POJE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7596 Jelsa Zastražišće POJE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7597 Jelsa Zastražišće ZAGOMILE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7598 Jelsa Zastražišće ZAGOMILE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7599 Jelsa Zastražišće PRAVIN DOLAC arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7600 Jelsa Zastražišće PERINOVO POJE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7601 Jelsa Zastražišće XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7602 Jelsa Zastražišće XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7603 Jelsa Zastražišće BUDINJE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7604 Jelsa Zastražišće BUDINJE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7605 Jelsa Zastražišće BOŠIĆA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7606 Jelsa Gromin Dolac ŽUMINSKI DOLAC arheol. lokalitet spilja-pretpov. nalazi prev. zaštita 7607 Jelsa Humac GRAPČEVA ŠPILJA arheol. lokalitet spilja-pretpov. nalazi prev. zaštita 7608 Jelsa Jelsa PRAPATNA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7609 Jelsa Jelsa ORMANICA arheol. lokalitet spilja-pretpov. nalazi prev. zaštita 7610 Jelsa Jelsa XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gradina prev. zaštita 7611 Jelsa Jelsa TOR arheol. lokalitet UTVRDA-GRČKO DOBA prev. zaštita 7612 Jelsa Jelsa TOR arheol. lokalitet pretpovijesna gradina prev. zaštita 7613 Jelsa Jelsa SELCA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7614 Jelsa Jelsa SVETI LUKA arheol. lokalitet naselje s ostacima arhitekture - rimsko doba prev. zaštita 7615 Jelsa Jelsa SVETI LUKA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7616 Jelsa Jelsa SVETI LUKA arheol. lokalitet SREDNJEVJEKOVNI NALAZI prev. zaštita 7617 Jelsa Jelsa SVETI LUKA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7618 Jelsa Jelsa GREBIŠĆE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7619 Jelsa Vrisnik PLANIK arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7620 Jelsa Pitve JABUČINE arheol. lokalitet villa rustica prev. zaštita 7621 Jelsa Jelsa STRONE arheol. lokalitet skeletno groblje prev. zaštita 7622 Jelsa Jelsa KUTAC arheol. lokalitet naselje s ostacima arhitekture - rimsko doba prev. zaštita 7623 Jelsa Jelsa KUTAC arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7624 Jelsa Jelsa SKLOP MACHIEDO-OBRADIĆ arheol. lokalitet villa rustica prev. zaštita 7625 Jelsa Jelsa BANSKI DOLAC arheol. lokalitet skeletno groblje prev. zaštita 7626 Jelsa Pitve ZADAK arheol. lokalitet naselje s ostacima arhitekture - rimsko doba prev. zaštita 7627 Jelsa Vrisnik TATINJA GLAVICA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7628 Jelsa Vrisnik MIRJE arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7629 Jelsa Svirče GRAČIŠĆE arheol. lokalitet pretpovijesna gradina prev. zaštita 7630 Jelsa Svirče NJIVA arheol. lokalitet skeletno groblje prev. zaštita 7631 Jelsa Svirče JEŽE arheol. lokalitet naselje s ostacima arhitekture - rimsko doba prev. zaštita 7632 Jelsa Svirče JAPNENICA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7633 Jelsa Vrisnik HUMIĆ arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7634 Jelsa Vrisnik RAKE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7635 Jelsa Vrisnik RAKE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7636 Jelsa Vrisnik RAKE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7637 Jelsa Vrisnik RAKE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7638 Jelsa Vrisnik RAKE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7639 Jelsa Vrisnik NA POLANDU arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7640 Jelsa Vrisnik RAKE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7641 Jelsa Vrisnik RAKE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7642 Jelsa Vrisnik PLANIK arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7643 Jelsa Vrisnik PLANIK arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita


- 38 -

7644 Jelsa Vrisnik RAKE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7645 Jelsa Vrisnik RAKE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7646 Jelsa Vrisnik VELA GOMILA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7647 Jelsa Vrisnik PLANIK arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7648 Jelsa Vrboska KAŠTILAC arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7649 Jelsa Vrboska DUČIN DVOR-BABA arheol. lokalitet naselje s ostacima arhitekture rimsko doba prev. zaštita 7650 Jelsa Vrboska SVETI ROK arheol. lokalitet PRETPOVIJESNI SUHOZID prev. zaštita 7651 Jelsa Vrboska DOLAC arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7652 Jelsa Vrboska JEŽE arheol. lokalitet naselje s ostacima arhitekturerimsko doba prev. zaštita 7653 Jelsa Vrboska PADVA arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7654 Jelsa Zavala - Šćedro MOSTIR arheol. lokalitet RANOKRŠĆ. CRKVA-SREDNJEV. SAMOSTAN prev. zaštita 7655 Jelsa Zavala - Šćedro RAKE arheol. lokalitet naselje s ostacima arhitekture rimsko doba prev. zaštita 7656 Jelsa Zavala - Šćedro RAKE arheol. lokalitet koncentracija nalaza-rimsko doba prev. zaštita 7657 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7658 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7659 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7660 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7661 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7662 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7663 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7664 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7665 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7666 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7667 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7668 Jelsa Zavala-Šćedro KADUNJE GOMILE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7669 Jelsa Zavala-Šćedro KADUNJE GOMILE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7670 Jelsa Zavala-Šćedro KADUNJE GOMILE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7671 Jelsa Zavala-Šćedro KADUNJE GOMILE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7672 Jelsa Zavala-Šćedro KADUNJE GOMILE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7673 Jelsa Zavala-Šćedro KADUNJE GOMILE arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7674 Jelsa Zavala-Šćedro MOSTIR arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7675 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7676 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7677 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7678 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7679 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7680 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7681 Jelsa Zavala-Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7682 Jelsa Zavala - Šćedro RATINA SPILA arheol. lokalitet spilja-pretpov. nalazi prev. zaštita 7683 Jelsa Zavala - Šćedro VELA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7684 Jelsa Zavala - Šćedro VELA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7685 Jelsa Zavala - Šćedro VELA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7686 Jelsa Zavala - Šćedro VELA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7687 Jelsa Zavala - Šćedro VELA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7688 Jelsa Zavala - Šćedro VELA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7689 Jelsa Zavala - Šćedro VELA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7690 Jelsa Zavala - Šćedro VELA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7691 Jelsa Zavala - Šćedro VELA GLAVA arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7692 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7693 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7694 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7695 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7696 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7697 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7698 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7699 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7700 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7701 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7702 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7703 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7704 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7705 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7706 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7707 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita 7708 Jelsa Zavala - Šćedro XXXX arheol. lokalitet pretpovijesna gomila prev. zaštita

2.1.3.10. Stanje okoliša Najugroženiji prirodni medij na području općine Jelsa je more, kao temeljni recipijent otpadnih i oborinskih voda. Intenzivnu stambenu i hotelsku izgradnju nije razmjerno pratila i izgradnja kanalizacijske infrastrukture tako da na najvećem dijelu ovog prostora ne postoji jedinstveni i cjeloviti kanalizacijski sustav (u izgradnji), kao niti centralni ureñaj (mehanički i biološki) za pročišćavanje otpadnih voda. Stanje izgrañenosti, koncentracije prometa i turističkih smještajnih kapaciteta samo po sebi pridonosi znatnom zagañenju mora kao prijemnika svog zagañenja pripadajućeg slivnog (bujičnog) područja. Nepostojanje potrebne infrastrukture pojačava štetno djelovanje na okoliš. Jedan od osnovnih preduvjeta za rješavanje nastalog problema je izgradnja kanalizacijske mreže, ureñaja za pročišćavanje i ureñaja za dispoziciju pročišćenih voda. Na području Opčine Jelsa veliki problem je i odlaganje otpada, koje je sada neadekvatno rješeno u uvali Prapatna.


- 39 -

2.1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata p rostornog ure ñenja šireg podru čja i ocjena postoje ćih prostornih planova

2.1.4.1. Strategija prostornog ure ñenja Republike Hrvatske Strategija prostornog ureñenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog ureñenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1997., u daljnjem tekstu: Strategija), polazeći od principa održivog razvitka postavlja koncepciju razvitka Hrvatske, u kojoj uz naglašavanje ekološke osjetljivosti prema okolišu i očuvanju njegovih vrijednosti, u sklopu provedbe konkretnih programa razvoja, naglasak razvoja stavlja na jačanju urbane mreže, stvarne brojčane i funkcijske snage gradova i naselja gradskog karaktera. Preporuke Strategije prostornog ureñenja RH za područje naselja Jelsa su slijedeće: Prilagoñavanje gospodarstva (posebno turizma) uvjetima i osobitostima prostora, a naročito s gledišta nosivog kapaciteta prostora, fleksibilnosti, integriranosti u strukture naselja i krajobraza, energetskih ograničenja, zaštite prostora i stvaranja prihoda iz domicilnih resursa. Strateški je interes da se površine za razvoj i ostvarenje novih programa traže prvenstveno unutar formiranog i komunalno opremljenog prostora naselja. Ključni čimbenik zauzimanja prostora je opremanje komunalnom infrastrukturom. Stoga je potrebno odrediti granične kapacitete prostornih struktura i sustava preko kojih razvoj zahtijeva velike sustavne promjene, novi prostor i velika ulaganja. Nove nautičke centre treba prije svega smještati i graditi unutar gradskog područja ili područja važnijih naselja s već izgrañenom lukom. Kod izgradnje nautičkih centara ne dozvoljavaju se veće promjene obalne linije (nasipavanjem ili otkopavanjem obale). Turističke i gospodarske (industrijske) zone utvrñene u važećim prostornim planovima, u kojima su već djelomično ili u cjelini izgrañeni planirani smještajni i drugi kapaciteti, treba prioritetno kvalitativno prestrukturirati ili dograñivati. Zone utvrñene u tim planovima, ali danas bez izgrañenih objekata, ne izgrañivati do izrade prostornih planova koji će biti usklañeni s odrednicama Strategije. Područje naselja; pažnju je potrebno posvetiti funkcionalnim i oblikovnim komponentama ureñenja naselja i okoliša, cjelovito planiranje prometnog i drugih infrastrukturnih sustava koji nadilaze lokalnu razinu i koji izazivaju konflikte u prostoru (infrastruktura državnog i županijskog značenja, zaštita vodocrpilišta, vodnih, šumskih i pojlodjelskih resursa, odlagališta otpada i sl.), ispitati iskoristivost postojećih i opravdanost izgradnje novih radnih i drugih zona te ukupnu gospodarsku fizionomiju naselja s ciljem povećanja kvalitete života i racionalizacije korištenja prostora, oblikovna komponenta zastupljena u povijesnoj, graditeljskoj, prirodnoj i ukupnoj kulturnoj baštini grada i okolice. U oblasti zaštite voda i mora; poboljšati kvalitetu obalnog mora izgradnjom potrebnih ureñaja za prethodno pročišćavanje naseljskih otpadnih voda, izgradnjom barem mehaničkog dijela centralnih ureñaja, kod nove investicijske izgradnje provoditi potrebne mjere zaštite, definirati propisane zone sanitarne zaštite u izvorišnim područjima i uspostaviti utvrñene mjere zaštite na osnovu neophodnih hidrogeoloških i drugih istraživanja. Krajolik; prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i biotički potencijal, posebno onaj koji predstavlja osobenost područja, a na područjima na kojima je krajolik oštećen treba provesti sanacijske mjere. Zaštita graditeljske baštine; primjena načela integralne aktivne zaštite radi izbjegavanja ili pomirivanja mogućih sukoba interesa u procesima zaštite graditeljske baštine u zaštićenim područjima ili zonama, prostorno planska zaštita graditeljske baštine podrazumijeva sustavno uključivanje baštine u sve relevantne prostorne i urbanističke planove, izradu posebnih integralnih planova za zaštićena područja i dosljednu provedbu donesenih planskih dokumenata. Kontekst strategijskog sagledavanja prostora kao vrijednosti: Prostor je konačan (fizički determiniran); Prostor je neobnovljiv (ograničenost proizlazi iz odnosa razvitka i prostora); Prostor je djeljiv izmeñu većeg broja korisnika (predodreñen za odreñene aktivnosti ili indiferentan).

2.1.4.2. Program prostornog ure ñenja Republike Hrvatske Program ukazuje da jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora predstavlja planiranje sustava-mreža naselja. U tom smislu Program se zalaže za redistribuciju funkcija unutar mreže gradova i naselja gradskog karaktera, razvoj gradova srednje veličine, ali i za davanje posebne pažnje planiranju metropolskih područja kroz kontroliran i usmjeravan razvitak, kroz primjerenu gospodarsku razvojnu politiku i politiku ureñenja prostora (točka 2.7.) U planiranju ureñenja područja naselja potrebno je provoditi konsolidaciju prostora naselja u cilju boljeg gospodarenja zemljištem, jačanja funkcija, obnove povijesnih središta i zaustaviti širenja grañevnih područja (točke 2.17. i 2.19.). U kontekstu održivog razvitka posebna pažnja usmjerena je na zaštitu okoliša, ambijentalnih vrijednosti, prostornog identiteta gradova, kao i područja velikih koncentracija stanovništva. Izmeñu ostalih mjera i prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog ureñenja, daje se i načelo integralnog pristupa u planiranju prostora (točka 6.31.) kojemu je cilj kompleksno vrednovanje prostora i usklañivanje ciljeva razvitka i izgradnje s ciljevima zaštite prostora i okoliša. Prioritetne intervencije u prostoru su, prema Programu: tehnološka i organizacijska poboljšanja (gospodarstvo, infrastruktura); korištenje rezervi postojećih struktura za djelatnosti i stanovanje; prilagoñavanje uslužnih i društvenih djelatnosti prostornim ograničenjima; sanacija područja i mjesta ugroženog okoliša; usmjeravanje izgradnje u zone s dovoljnim kapacitetima postojeće infrastrukture; izvedba sustava i dionica koje imaju višestruke razvojne učinke; rezervacija i ograničeno korištenje prostora potencijalnog razvoja (turizam, infrastruktura) za koje ne postoji dovoljan stupanj istraženosti. Opći okviri i usmjerenja gospodarskih sustava u prostoru su: Industrija: transformacija velikih industrijskih kompleksa, razvoj visokih tehnologija koje omogućavaju veću dinamiku i fleksibilniju prostornu distribuciju djelatnosti u prostoru; Pomorsko gospodarstvo: razvoj pomorske orijentacije; lučkog gospodarstva, brodarstva, pomorskog prometa, brodogradnje, osnivanje slobodnih zona, ribarstva, školjkarstva i marikulture; Šumarstvo: očuvanje šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima, osiguravati “tampon i prijelazne zone”, obnavljati vegetaciju u obalnim područjima radi suzbijanja erozije i drugih zaštitnih funkcija (regeneracija šumskih područja), razvoj “urbanog šumarstva”, ozelenjavanja gradskih i rubnih gradskih naselja u svrhu unapreñenja krajobraza; Poljodjelstvo: “održivo” upravljanje tlom, ograničenje korištenja proizvodnih obradivih površina u nepoljoprivredne svrhe; Turizam: urbani turizam; novo vrednovanje, značajniji kvalitativni u odnosu na kvantitativni pomak, integracija turističke i kulturne politike u sferi revitalizacije kulturnog identiteta, valorizacija s pozicija rekreacijskog turizma, koncesije izdavati samo za danas postojeće lokalitete, ili u iznimnim slučajevima za strateške projekte.

2.1.4.3. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske župani je (1/2003) Prema Strategiji prostornog ureñenja Republike Hrvatske prioritetne smjernice razvoja na nivou Države, a koje se odnose na prostor Splitsko-dalmatinske županije, su: svim instrumentima politike ureñenja prostora spriječiti daljnje neopravdano širenje grañevinskih područja i stimulirati optimalno korištenje


- 40 -

postojećih grañevinskih područja; obnova i razvoj ruralnog prostora i sela; policentrični razvitak tj. razvitak središnjih naselja poticati politikom i decentralizacijom gospodarskih struktura, a temeljiti ga, pored prethodno osiguranih prostornih preduvjeta, na izgradnju kvalitetnog prometnog, vodoopskrbnog i energetskog sustava; kada je nužno proširiti grañevinska područja gradova i naselja smještenih uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu; osigurati prostorne uvjete za ravnomjerniji i usklañeniji razvitak i razmještaj stanovništva radi ostvarivanja policentričnog sustava naselja i disperzije stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u srednja i manja gradska središta; utvrñivati realne troškove ureñivanja grañevinskog zemljišta; usmjeravati novu stambenu i drugu izgradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koja su već opremljena infrastrukturom; novu stambenu izgradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega u nedovoljno ili neracionalno izgrañene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih objekata; izgradnju izvan utvrñenih grañevinskih područja, na poljodjelskom zemljištu najboljih bonitetnih klasa samo u slučajevima reorganizacije i racionalizacije poljodjelske proizvodnje; turističke zone, utvrñene u važećim prostornim planovima, u kojima su već djelomično ili u cjelini izgrañeni planirani smještajni i drugi kapaciteti treba kvalitativno prestrukturirati i dograñivati. Turističke zone bez izgrañenih objekata, gdje god je to moguće ne izgrañivati do vremena izrade nove generacije prostornih planova; obnovi ratom oštećenih povijesnih urbanih cjelina pristupiti revizijom postojećih konzervatorskih studija za razvojne i provedbene planove područja i cjelina. Polazišta za demografsku prognozu prema županijskom planu: iscrpljenost demografskih rezervi emigracijskih područja (Zagore i otoka); otežani uvjeti zapošljavanja i teškoće privredne i neprivredne infrastrukture; usporavanje rasta stanovništva i postupno starenje.

Grad/Općina

Planirani broj stanovnika 2017.

A

Planirani ukupni broj ležaja pov. stanovnika 2017.

B

Planirani ukupni broj ležaja u turizmu 2017.

C

Planirani ukupni broj ležaja sek. stan. i u turizmu 2017.

B+C

Jelsa 4.400 2.000 9.500 11.500 Općine ukupno

23.400 19.040 39.460 58.500

- Procjena broja ležaja povremenih stanovnika i broja turista-Otočno područje

Grad/Općina

Planirani broj stanovnika

2017. A


B

Planirana gustoća stanovnika i broja ležaja u turizmu

C st/ha

Planirana ukupna površina naselja i turističke namjene u ha

(A+B)/C

Planirana površina gospodarske namjene-proizvodne ha

Jelsa 4.400 11.500 30 530 - Općine ukupno

23.400 58.500 32,7 2.634 166

- Planirane površine za razvoj naselja sa turističkom namjenom i gospodarske namjene-proizvodne-Otočno područje

Županija Planirani broj

stanovnika 2017.

A


B

Planirana gustoća stanovnika i broja ležaja u turizmu

C st/ha

Planirana ukupna površina naselja i turističke namjene u ha

(A+B)/C

Planirana površina gospodarske namjene-proizvodne

ha

UKUPNO 561.900 316.010 32,9 27.248 2.613

- Planirane površine za razvoj naselja sa turističkom namjenom i gospodarske namjene-proizvodne-Županija ukupno

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije Općina Jelsa i Grad Stari Grad u obvezi su izraditi plan posebne namjene za Starigradski ager.

2.1.4.4. Prostorni plan (bivše) Op ćine Hvar /1992./ Za područje Općine Jelsa na snazi je Prostorni plan ureñenja (bivše) Općine Hvar sa svim izmjenama i dopunama. Prostorni plan (bivše) Općine Hvar usvojen je Odlukom SO, "Službeni glasnik Općine Hvar” broj 2/92. Općina Jelsa je u sastavu bivše Općine Hvar predstavljala samo jedno od naselja, pa je i koncept i nivo planerske obrade sukladan ulozi tog naselja u prostornoj organizaciji bivše općine. Prostornim planom su utvrñena grañevna područja za razvoj i širenje naselja, režimi ureñivanja i zaštite prostora, zaštite prirodnih i kulturno povijesnih obilježja. Takoñer je utvrñena obveza usklañivanja i/ili izrade dokumenata prostornog ureñenja užih područja. Prostorni plan bivše Općine Hvar se izrañivao u razdoblju 1989-1992. god., i bez obzira na vrijeme svog nastanka predstavlja podlogu za usmjeravanje budućeg prostornog razvitaka Otoka Hvara. Plan se temelji na analizama povijesnog razvoja u prostoru, analize i ocjene postojećeg stanja, niza svih relevantnih studija i planova za šire i uže prostore, promatranja na terenu, anketiranja i fotoanaliza. Postupak izrade i donošenja proveden je u skladu s odredbama Zakona o prostornom planiranju i ureñenju prostora iz 1980.godine. Planski horizont je 2017. godina. PPO Hvar je dugoročni i koordinirajući planski dokument koji, u skladu s ciljevima i zadacima utvrñenim u Prostornom planu RH, a na temelju prirodne i stvorene osnove, odreñuje smjernice za ureñenje, korištenje i zaštitu prostora Općine Hvar. Tim planom i njegovim odredbama utvrñuje se organizacija i namjena prostora na području Općine Hvar, smjernice i mjere za provoñenje plana te temelj za izradu drugih planova koji proizlaze iz ovog plana. Obuhvaćeno je područje bivše Općine Hvar ( Otok Hvar, Pakaleni otoci, Otok Ščedro, te otočići Lukovci i Zečevo) sa pripadajućim akvatorijem. Prostor se dijeli na: Grañevinska područja gradova i drugih naselja i Ostala područja. Osnovni ciljevi i zadaci ovog plana su: Ujednačavanje prostorno-planske dokumentacije; Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine te utvrñivanje zaštitnih režima; Zaštita obalnog pojasa; Usklañivanje demografskog i gospodarskog razvoja Općine Hvar prema rezultatima prethodnih istraživanja i sukladno utvrñenim projekcijama i okvirima razvoja; Osiguranje dovoljno elastične regulative za očekivani i neočekivani razvoj svih aktivnosti; Osiguranje preduvjeta za uravnoteženiji razvitak istočnog i zapadnog dijela otoka; Osiguranje uvjeta za polifunkcionalni gospodarski razvitak;


- 41 -

Osiguranje uvjeta demografskog oporavka u prometu i vezama, infrastrukturnoj opremljenosti i društvenim djelatnostima; Definiranje režime zaštite okoliša. Projekcija stanovništva do 2017. godine temelji se na analizama dosadašnjih demografskih kretanja, sagledivih mogućnosti društveno- ekonomskog razvoja i mogućnosti prostornog ureñenja vodeći računa o korištenju komparativnih prednosti otoka, gdje će turizam i poljodjelstvo biti osnova budućeg razvoja i novog zaposlenja. Do 2017. godine predviña se da će Otok Hvar brojiti 14102 stanovnika od čega 2/3 koncetriranih u Hvaru, Jelsi i Starom Gradu. Projekcijom razvoja gospodarstva predviñen je porast društvenog proizvoda (1987/2005.) za 88,6%, a broj zaposlenih za 32,9%. Odnos društvenog i privatnog sektora u 2005.g. predviñen je 71%:29%. U strukturi zaposlenih po djelatnostima turizam je zastupljen sa cca 44% a u strukturi društvenog proizvoda 50,2%. Planom je utvrñeno ukupno 68.600∼70.000 turističkih kreveta. Organizacija prostora definirana je ustrojem naselja koja imaju središnje funkcije: Hvar, Stari Grad i Jelsa, te Vrboska i Sućuraj, gdje Hvar predstavlja općinsko središte. Navedeni gradovi i naselja imaju ulogu turističkih, prometnih, proizvodnih, kulturnih i zdravstvenih središta. Sustav središnjih naselja i organizacija prostora prikazani su na topografskoj karti plana u mjerilu 1:25000. Osnovnom namjenom otočkog prostora, prostor se djeli na grañevinska i vangrañevinska područja. Namjena prostora data je na topografskoj karti u mjerilu 1:25000. Planom utvrñena namjena, grañevinska područja djeli na: Područja mješovite izgradnje u granicama grañevinskih područja gradova i naselja; Područja pretežite stambene izgradnje; Područja privrednih aktivnosti (industrija, servisi, skladišta, velike zanatske proizvodnje i sl.); Područja turistčko-ugostiteljske izgradnje; Zabavna, športsko-rekreativna područja. Granice grañevinskih područja date su na katastarskom planu 1:5000 kao posebni elaborat. Iskaz površina grañevinskih područja dat je po naseljima.

NESELJE

Planir.broj stanov.

Površinanaselja ha

Grañevin područje ha

Mješovit izgradnj.

Stambena izgradnja

Turistička izgradnja

Planir. broj ležaja

Privr. aktivnosti.

Zab-športrekrc.

1. HVAR 4500 2100 333,1 230 10,1 75,8 16100 17,2 - 2. MILNA 130 8,6 - 5,1 3,5 - - 3. BRUSJE 265 2000 49.8 - 33,7 9,6 500 6,5 - 4. V.GRABJE 1250 21,1 - 14,4 6,7 - - 5. M.GRABJE 60 240 26,2 - 1,4 24,8 1960 - - 6. ZARAČE 560 13,0 - 2,8 10,8 - - 7. SELCA 570 10,1 - 10,1 - - - 8. ST. GRAD 2260 2000 288 218 - 51 8.665 19 - 9. RUDINA 1400 23,5 23,5 - - - 10. DOL 439 520 59,0 - 59,0 - 200 - - 11. SVIRČE 550 890 27,0 - 27,0 - 1310 - - 12. VRBANJ 650 930 150,0 - 65,0 82,0 2730 3,0 - 13. VRISNIK 254 690 28,0 - 28,0 - 180 - - 14. VRBOSKA 700 720 123,0 56,0 - 33,0 2370 - 25,0 15. Sv.NEDJEL. 131 680 57,4 - 26,4 31,0 1813 - - 16. IV. DOLAC 220 41,0 - 19,0 22,0 - - 17. ZAVALA 280 730 56,6 - 19,0 47,6 3180 - - 18. GR.DOLAC 270 37,4 - 2,0 35,4 - - 19. PITVE 720 18,0 - 18,0 - - - 20. JELSA 2600 1570 223,1 165,0 1,0 26,5 14619 - 30,6 21. HUMAC 820 6,9 - 6,9 - - - 22. POLJICA 128 780 50,1 - 26,6 23,5 1150 - - 23. ZASTARŽ. 330 2900 92,5 - 30,3 62,2 2651 - - 24. GDINJ 300 2900 126,3 - 33,4 92,9 4180 - - 25. BOGOMOL 225 1900 87,5 - 29,5 40,0 2220 19,0 - 26. SELCA k.B. 1150 15,2 - 9,6 5,6 - - 27. SUĆURAJ 430 1500 200,5 41,0 - 144,4 4790 7,6 7,5 UKUPNO 14102 30030 2149,4 710 514,8 415,9 68618 72,3 63,1 UDIO 7,16% 33 % 24 % 19,4% 3,4% 3 %

Tablica . Iskaz površina grañevinskih područja u okviru PPO,

sa planiranim brojem stanovnika i planiranim brojem turističkih ležaja. Izvor: Urbanistički institut Hrvatske, Prostorni plan Općine Hvar, 1992.

Osnovu vangrañevinskih područja sačinjavaju: Poljoprivedne površine s pratećim objektima; Šumske, rekreacijske i slobodne površine; Voda, more i podmorje. Planom je omogućena izgradnja izvan grañevinskih područja za prometno-infrastrukturno-komunalne sustave, objekte od intersa za obranu, objekte za preradu mineralnih sirovina, manje gospodarske objekte, objekte marikultute i objekte posebne namjene. Prometni sustav satoji se od kopnenog, pomorskog i zračnog prometa. Infrastrukturni sustav čine vodoprivredni (vodoopskrba i odvodnja), energetski (elektroopskrba i energetika i sl.) te PTT (veze i sustavi) objekti i trase i to kako u grañevinskom tako i u vangrañevinskom području. Infrastrukturni i prometni sustavi dati su na topografskim kartama mj. 1:25000. Planom su diferencirane dvije osnovne kategorije zaštite i sanacije osobito vrijednih i ugroženih djelova čovjekove okoline, i to: zaštita utvrñena na osnovu Zakona o zaštiti prirode i zaštita osnovana na ciljevima i zadacima ovog Plana. Spomenici kulturne i graditeljske baštine zaštićeni su kao pojedinačni objekti i kao područja i to na osnovu Zakona o zaštiti spomenika kulture i na osnovu ciljeva i zadataka ovog Plana. Režimima ureñivanja prostora prema ovom Planu ne dozvoljava se izrada Provedbenih urbanističkih planova za područje Paklenih otoka i otoka Ščedro. Posebno se zaštićuju urbanističke cjeline grada Hvara, Starog Grada, Jelse, Vrboske i Sućurja. Planom se utvrñuje zaštitni obalni pojas čije su granice utvrñene na katastraskoj karti 1:5000. Takoñer je Planom utvrñen posebni zaštitni pojas uz obalu koji seže u dubini kopna do 15 m n.m.v., ali ne dalje od 150 m. Za korištenje mora i podmorja na udaljenosti 400 m od obale propisana su ograničenja. Osobito vrijedna područja i režimi zaštite dati su na topografskoj karti mj. 1:25000. Planom su utvrñene smjernice za izradu uvjeta ureñenja prostora za gradnju u svim grañevinskim područjima, za gradnju promentnih, infrastrukturnih i komunalnih objekata te za gradnju ostalih objekata u vangrañevniskim područjima. Ovim Planom osiguravaju se uvjeti za ureñivanje i provoñenje zemljišne politike shodno zakonskoj regulativi. Kao preduvjet za svrhovito gospodarenje prostorom općine, a posebno zemljištem u društvenom vlasništvu, utvrñeno je: ažuriranje i sreñivanje svih evidencija o zemljištu i vlasništvu nad zemljom; evidentiranje načina korištenja šumskog i poljoprivednog zemljišta, javnog i pomorskog dobra ; sreñivanje katastra, zemljišnih knjiga i imovinsko pravne službe.


- 42 -

Mjerama za provoñenje Plana utvrñeni su prioriteti ostvarivanja plana i obvezatna izrada drugih dokumenata ureñenja prostora. Prema važnosti odeñeni su slijedeći prioriteti ostvarivanja plana: Ureñenje infrastruktrunih sustava; Ureñenje trajektnih i ostalih pristaništa; Rekonstrukcija prometnice Jelsa-Pitve-Zavala u svim elementima; Rekonstukcija i novelacija TT veza te oprema istih područja koja ne raspolažu telefonijom; Osnivanje centralnih deponija zapadne i istočne strane otoka; Ureñenje novih radnih zona i preseljenje proizvodnih djelatnosti iz centara gradova i naselja. Za područje Otoka Hvara utvrñena je obveza izrade i donošenja slijedećih dokumenata prostora: Generalnih urbanističkih planova za naselja Vrboska i Sućuraj; Za Paklene otoke i otok Ščedro izrada Prostornog plana područja posebne namjene; Provedbenih planova za područja predviñena po Zakonu; Izrada regulacijskih osnova u svrhu reguliranja imovinsko pravnih odnosa i komunalno prometnog sustava za područja inetenzivnog gospodarskog razvoja (turizam), i to: Uvala Basina, Uvala Pokrvenik, Uvala Zarače (Gdinj); Za područja naselja Donje Pitve preporuča se izrada Plana ureñenja manjeg naselja. Odredbama za provoñenje plana konkretiziraju se planske postavke u svezi organizacije i namjene prostora, mjera zaštite i sanacije osobito vrijednih i ugroženih djelova čovjekove okoline, režima ureñivanja prostora, mjera zemljišne politike i mjera za provoñenje plana. Takoñer se daju smjernice za izradu lokacijskih dozvola za izgradnju objekta u grañevinskim područjima po svim namjenama te, za objekte koji se mogu graditi izvan grañevinskih područja. U provedbenim odredbama su dati tablicarni prikazi: Iskaz grañevinskih područja, Planirani broj stanovnika i turista (turističkih kreveta) po mjesnim zajednicama, Posebni urbanistički standardi i normativi.

2.1.4.4.1. Turisti čke zone Jelsa

r.b. oznaka naziv 1 20 Medvidov Bad 2 3

22 Ivan Dolac zapad Ivan Dolac istok

4 5 6

27 Zavala zapad Zavala centar Zavala istok

7 36 Gromin Dolac 8 66 SrhoV Dolac 9 67 Skozanje

10 68 Mala Lučica 11 69 Torac – Tvrdni Dolac 12 70 Rapak 13 71 Veprinova 14 80 Smrska 15 46 Basina 16 50 Soline 17 49 Vitarnja 18 32 Mala Zenčišća 19 33 Vela Zenčišća 20 34 Prapatna 21 35 Makarac 22 26 Mala Stiniva 23 45 Mala Zečja 24 56 Vela Stiniva 25 48 Stiniva Glavica 26 58 Kruševa 27 57 Uvale Raskovica 28 55 Uvala Veli Pokrvenik 29 95 Uvala Pokrvenik 30 64 Uvala Zarače 31 96 Uvala Pabilj

2.1.4.5. Generalni urbanisti čki plan Jelse (1990.) Područje obuhvata plana ide od uvale M. Vrboska na jug preko Godanja i preko polja do Čekove, te od Čekove na istok pralelno sa otočkom cestom do Grebešića gdje skreće na sjever i završava izmeñu uvale Grebešića i uvale Pogomilje. Područje obuhvata plana veče je od granice grada, koja je identićna sa grañevinskim područjem grada. Površina obuhvata GUP-a369,5 ha Površina grañevinskog područja (grada) 149,25 ha Površina grañevinskog područja van grada 8,75 ha Područje obuhvata plana podjeljenjo je na tri funkcionalne zone A, B i C. Granice obuhvata Plana i granice grada prikazane su na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000. Kao planska godina uzeta je 2017. U ocjeni mogućnosti ureñenja prostora data je funkcionalna osobitost Jelse i analiza prethodnih prostornih planova, a u zaključnom dijelu data je analiza dosadašnjeg prostornog razvoja Jelse. Osnovni zadaci razvoja i ureñenja prostora Jelse rezultiraju iz istih dokumenata kao za Hvar i Stari Grad. Analiza prostora namijenjenog daljnjem razvoju Jelse pokazuje prostorna ograničenja i ograničenja infrastrukture što čini limitirajuće čimbenike prostornog širenja. Ova ograničenja usmjeravaju razvoj naselja u okvir dosadašnjih granica rekonstrukcijama i interpolacijama unutar postojećih izgrañenih površina. Ovim Planom prostor je organiziran na način da je izvršena diferencijacija po funkcionalnim zonama u odnosu na pretežite funkcije pojedine zone: u zoni "A" nalaze se zone stanovanja Lučica, Banski Dolac, Centar, Vrsine, Peljinje i Milna te radna zona Peljinje, površine 213,02 ha ili 60,19% obuhvata Plana; u zoni "B" nalaze se stambene zone Vitarnja, Burkovo i Godanje i turistička zona Fontana, površine 55,69 ha ili 15,73% obuhvata Plana i u zoni "C" nalaze se turističke zone Grebešić, Holiday i kamp Grebešić, površine 85,2 ha ili 24,07 % obuhvata Plana. Namjena površina u ovom Planu slijedi postojeću strukturu namjene, a nove zone formirane su su funkcionalnoj zoni B-stanovanje i C-turizam.


- 43 -

Osnovna namjena odreñuje površine za: stanovanje, turizam, društvene djelatnosti i poslovni prostor, športsko rekracijske i parkovne površine. U Planu je dat tablicarni "Iskaz kvanticifiranih pokazatelja za namjenu površina i izgradnju" po funkcionalnim cjelinama.

NAMJENA POVRŠINA U ha UDIO U % Gradski park 0,85 0,24 Značajni krajolik 8,24 2,32 Šumske površine 109,80 31,02 Poljoprivedne površine 87,90 24,83 Gradske zelene površine 7,00 1,97 športske-rekerac. površine 1,75 0,49 Kupališne površine 1,70 1,96 Turiz. i ugostiteljstvo-camp 1,00 0,28 Stanovanje 66,97 18,92 Gradski centar (Grad) 6,45 1,82 Sekundarni centari 0,87 0,24 Škole 1,25 0,35 Zdravstvo 0,50 0,14 Groblja 0,60 0,16 Kultura 0,35 0,09 Vrtić 0,56 0,15 Robna kuća 0,68 0,19 Radne zone 5,46 1,54 Turizam smještaj i bez. smješt. 12,25 3,46 Parkirališta 2,15 0,60 Ostale neizgrañene površine 14,8 4,18 Vodozaštita 2,25 0,93 U K U P N O : 353,91 100,00

Tablica 4. Kvanticifirani prikaz namjene površina.

Izvor: Urbanistički instutit Hrvatske, Generalni urbansitički plan grada Jelse, 1990. Osnovna i detaljna namjena površina i organizacija prostora prikazana je u grafičkom prilogu zoningom i programski na podlozi u mj. 1:5000. Programskim smjernicama obrañena su pitanja: stanovništva, čiji je broj na osnovu dosadašnjeg populacijskog razvoja projiciran za 2017.g. na 2500 stanovnika; stanovanja, gdje je dato stanje planiranih površina s planiranim brojem stanova po funkcionalnim zonama Jelse; privrednih djelatnosti, pored prikaza postojećih privrednih djelatnosti, analizirana je novopredložena radna zona u prostoru Godanje; turizma, gdje ukazujući na pragove razvoja, ovaj Plan predviña rekonstrukciju postojećih i mogućnost gradnje novih kapaciteta. Pored postojećih 1305 smještajnih kapaciteta u hotelima i 4035 u kućnoj radinosti planira se 1771 kapacitet u hotelima i 7116 u kućnoj radinosti; društvenih djelatnosti, na način da je analizirano sadašnje stanje većine društvenih djelatnosti ukuljučujući trgovinu i ugostiteljstvo i neke komunalne djelatnosti te naznačeni planirani zahvati; prometa, dato je stanje postojeće prometne mreže i ocjena postojećeg prometa s komparacijom prosjećnog dnevnog prometa godišnje i u ljeti. U projekciji prometa data je planirana cestovna mreža, projekcija prometa, te planirani promet u mirovanju kojim je istaknuta potreba za parkirališno garažnim prostorom do 2017.g. Pored cestovnog obrañen je pomorski i pješaćki promet. U grafičkom dijelu, na podlozi u mj. 1:5000, data je trasa regionalne ceste, čvorišta priključka primarne gradske mreže na regionalnu cestu, pravci primarnog i sekundarnog gradskog prometa, te lungo mare, lokacije centralnih parkirališta, te ostali prometni objekti. Takoñer su dati i karakteristični poprečni profili regionalne ceste, lokalnih cesta, sabirnica i pristupnih cesta. Planom je utvrñeno 6 prometnih zona. U grafičkom dijelu prikazani su i objekti pomorskog prometa. komunalne infarstrukture, u prvom redu vodoopskrbe gdje je izvršena analiza potreba za vodom temeljem planskih pretpostavki korištenja prostora, u grafičkom prilogu dat je dio trase magistralnog vodovoda i osnovni pravci mjesnih mreža sa vodoopskrbnim objektima. Odvodnje, predlaže se rješenje odvodnje i dispozicije otpadnih voda za sve tri funkcionalne zone i to putem razdjele kanalizacije ( otpadne i oborinske), a sobzirom na lokaciju ureñaja za pročišćavanje predlažu se dva rješenja. U grafičkom prilogu date se trase gravitacionih i tlačnih kolektora, lokacije CS i prepumpnih okana. Elektroopskrbe, gdje je u okviru izrade ovog plana izrañeno Idejno rješenje elektroenergetike u kojem je dat prikaz postojećeg stanja, analiza tog stanja i smjernice daljnjeg razvoja. Rješenjem je obuhvaćena elektro energetska mreža 110 kV, 35 kV i 10 kV do nivoa TS 10/0,4 kV. PTT veza pri čemu je dato postojeće i planirano stanje s grafičkim prikazom lokacije ATC, trase kabelske kanalizacija i lokacije kabelskih izvoda. Režimima ureñivanja prostora osigurava se zaštita osobito vrijednih područja i to naročito: spomenika kulture, za čije potrebe je izvršena inventarizacija i valorizacija graditeljskog nasljeña, te propisani uvjeti i program zaštite graditeljskog nasljeña; spomenika prirode, gdje su utvrñene smjernice i preporuke za zaštitu i korištenje prostora sa stanovišta zaštite prirode. U osnovama ureñivanja prostora utvrñuje se da u zahvatu GUP-a Jelse postoje zone za koje će se izrañivati uvjeti ureñenja prostora temeljem Provedbenih odredaba ovog Plana, granice obuhvata zona prikazane su na karti Režimi ureñivanja prostora u mj. 1:5000. Za područja: stambene zone Vitarnja i Burkovo, zone sanacije Vrisana, radne zone Godanje, prostora za izgradnju Pelinje, Centra i Mina, te prostora turističke izgradnje Holidey, Grebišće i kamapa Grebišće utvrñena je obveza izrade Provedbenih urbanističkih planova. U grafičkom prilogu Plana-režimi ureñivanja prostora na karti u mj. 1:5000 dati su: režimi zaštite prostora gdje su utvrñena područja zaštićene povijesne jezgre, arheoloških zona, pojedinačnih spomenika, te zone zaštićenog krajolika prirode, a utvrñene su i zona vodozaštite; u režimima izgradnje i ureñenja prostora utvrñene su zone izrade uvjeta ureñenja prostora, zone izrade PUP-ova i dr. Planom su definirani prioriteti ostvarivanja plana: Infrastruktura sa naglaskom odvodnje; Centar-revitalizacija gradske jezgre; Razvoj luke i Godanje-izgradnja radne zone. Odredbama za provoñenje Plana konkretiziraju se planske postavke u svezi organizacije prostora i namjene površina. Odredbama se posebno utvrñuju mjere zaštite i sanacije ugroženih dijelova čovjekove okoline, a koje se naročito odnose na zaštitu spomenika kulture i ostalog graditeljskog nasljeña te zaštitu prirode s naglaskom na zaštitni obalni pojas. Odredbama se utvrñuju režimi i smjernice za izradu uvjeta ureñenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju objekata i ureñaja koji se mogu graditi odnosno rekonstruirati bez provedbenih planova. Utvrñuju se mjere za provoñenje plana s naznačenim prioritetima ostvarivanja plana, te obveznom izradom provedbenih i drugih planova, kao i način praćenja i nadzora nad provoñenjem plana.

2.1.4.5.1. Detaljni planovi ure ñenja U odnosu na proteklo razdoblje izrañeni su i usvojeni planovi: DPU – Zavala istok /dio zone27/ Sl. gl. O. Jelsa 1/99 DPU – Zavala istok /dio zone 27/2/ Sl. gl. O. Jelsa 3/00 Regulacijski plan radno servisne zone Gojdanje, S. gl. O. Jelsa br. 6/97


- 44 -

2.1.5. Ocjena stanja, mogu ćnosti i ograni čenja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

2.1.5.1. Demografski podaci

2.1.5.1.1. Demografski podaci - Tendencije razvitka stanovništva Gledanje na budući razvitak stanovništva Jelse treba temeljiti na meñuodnosu društveno-ekonomskih i demografskih činitelja razvitka i njihovoj različitoj snazi utjecaja u različitim vremenima. Posebno je važno uočavati uzroke dosadašnjeg razvitka i procesno stanje demografske strukture, jer će upravo strukturna stanja bitno utjecati na kvalitetu i dinamiku promjena u budućem razvoju. Istražene demografske prilike i procjena uvjeta u kojima će se u buduće stanovništvo razvijati, pokazuju da je realno očekivati daljnji pad stope nataliteta. Meñutim, tendencije u tom području moguće je mijenjati izmjenom karakteristika gospodarskog razvoja, odnosno aktiviranjem promicane hrvatske pronatalne politike. Utjecaji migracijske komponente koji su, dakle, odredili dosadašnji demografski razvoj ovisiti će u prvom redu o ekonomskim čimbenicima razvoja gravitirajućih područja, kao što su pravci i struktura investiranja, lociranje novih proizvodnih kapaciteta, stopa rasta gospodarstva u cjelini, te principijelnosti i ustrajnosti u provoñenju demografske politike. Neki od elemenata smanjenja imigracione privlačnosti Splita kao osnovnog gravitacijskog središta područja cijele Županije su: iscrpljenost demografskih rezervi emigracijskih područja promjena u strategiji privrednog razvoja otežani uvjeti zapošljavanja i teškoće privredne i neprivredne infrastrukture. razvoj turizma u manjim mjestima obalnog područja Demografski su procesi dugotrajni te se pri procjeni za buduće razdoblje mogu uzeti u obzir slijedeći uvjeti: da fertilitet ostaje na vrlo niskoj razini, da mortalitet ostaje na istoj razini i polako se povećava, da imigracijski procesi stagniraju i smanjuju se, da specifične potrebe za radnom snagom održavaju kontinuitet sezonskih migracija s vrlo malom vjerojatnosti njihova pretvaranja u trajnu imigraciju, da je nerealno promatrati emigranata kao značajnu rezervu i oslanjati se na potencijalni pozitivan učinak povratka. Takvi uvjeti rezultiraju da je osnovna demografska značajka općine Jelsa, Županije i Hrvatske usporavanje rasta stanovništva i postupno starenje, odnosno smanjenje udjela mladih, a povećanje udjela starijih osoba. Ova projekcija ukazuje na prirodnu - biološku osnovicu budućeg razvoja stanovništva i na moguće prilike u regiji. Izrazito teška situacija je na otocima gdje je iznimno niski natalitet povezan s dugotrajnom tradicijom emigracije. Nedostatak u realnijoj procjeni budućeg razvitka stanovništva je u činjenici da se projekcija vrši za razdoblje do 2017. godine što u odnosu na stanje iz popisne 2001. godine predstavlja razmjerno preveliki vremenski razdoblje, a projekcije dugoročnog demografskog razvitka predstavljaju okvir za sveukupni prostorni razvitak i bitno utječu na dimenzioniranje svih sastavnica planiranja na regionalnoj i lokalnoj razini. Izmjene u demografskim tijekovima, osobito dosadašnjih neusklañenosti, moguće su jedino na dugoročnoj osnovi. Samo administrativnim mjerama nije moguće u suvremenim uvjetima područja naseljavati, potrebno je stvarati uvjete rješavanja egzistencijalnih problema rada i stanovanja, školovanja i zdravstvene zaštite, a to je nemoguće bez velikih ulaganja. U demografskim projekcijama razvoja uvažili smo svu efikasnost razvojnih, gospodarskih, prostorno-planskih, kreditnih i fiskalnih mjera. Navedene mjere bi trebale rezulatirati višim standardom življenja na otoku, što bi i usljed mnogih otočkih prirodnih, stvorenih i stečenih vrijednosti aktiviralo procese ostanka i opstanka otoka.

Naselje Popis 1991.

Popis 2001.

Indeks promjene (01/91)

Stopa prosj. godišnje promjene

(01/91)

Bez stanovnika ( za

god.)

Prognoza 2017. (I)

Prognoza prosj. god. promj. 2017.

Prognoza 2017. (II)

Gdinj 200 119 0,60 -5,09 20 60 3,38 200 Gromin Dolac

4 4 1,00 0 0 0 11,37 50

Humac 0 0 0,00 0 0 0 13,32 50 Ivan Dolac 5 26 5,20 13,12 0 260 4,21 50 Jelsa 1792 1798 1,00 0 0 1800 2,18 2000 Pitve 112 81 0,72 -3,2 30 45 3,97 150 Poljica 84 68 0,81 -2,11 50 45 2,54 100 Svirče 491 445 0,91 -0,98 100 380 0,78 500 Vrboska 523 526 1,01 0,06 0 540 0,88 600 Vrisnik 240 215 0,90 -1,1 100 180 1,00 250 Zastražišće 300 230 0,77 -2,22 50 125 1,76 300 Zavala 110 144 1,31 2,68 0 200 0,27 150

12 3861 3656 0,95 -0,55 180 3635 1,23 4400

Tablica: Prognoza stanovništva 2017. po naseljima.


- 45 -

2.1.5.2. Gospodarski podaci

2.1.5.2.1. Poljoprivreda Kako su poljoprivreda i turizam dvije značajne gospodarske grane na kojima bi se trebao temeljiti gospodarski razvitak općine Jelsa, razumljivo je da je unutar takvog razvojnog opredjeljenja potrebno zadržati zdrav i nenarušen okoliš, kao osnovu visokog turizma i bogatu, količinama i raznovrsnošću proizvoda, poljoprivrednu proizvodnju koja će u najvećoj mjeri pokriti potrebe stanovništava i potrebe turističke potrošnje. Planiranje razvoja poljoprivrede u općini Jelsa poseban je problem i u dobroj mjeri nadilazi kako s agrotehničkog tako i s ekonomskog gledišta potrebe ovog rada. Pogotovo u onom dijelu u kojem lokalna i šira društvena zajednica moraju odgovarajućim poticajnim mjerama utjecati na usmjeravanje razvoja poljoprivrede, koja tek tada može iskazati sve svoje potencijalne mogućnosti. Ovdje je koncepcija razvoja poljoprivrede iznesena više u svijetlu upravljanja zemljištem i gospodarenja tlom, ukazujući na probleme i putove njihova rješavanja. Ukazivanjem na perspektive vodećih poljoprivrednih grana htjelo se planerima prostornog ureñenja skrenuti pažnju na iznimnu vrijednost nekih poljoprivrednih površina koje je potrebno posebno štititi. Sve s namjerom da se zaustavi trend nekontroliranog i neracionalnog pretvaranja najboljih poljoprivrednih površina u prostor zauvijek izgubljen za poljoprivredu. Unatoč relativno skromnim proizvodnim resursima poljoprivreda je ipak važna djelatnost žitelja ovog područja, često kao dopunska obiteljska djelatnost. Poljoprivreda osigurava dio prehrane stanovništva i odreñeni novčani prihod. Opće je mišljenje da značajan dio rješenje problema u poljoprivredi leži u izgradnji poljskih putova. Usitnjenost parcela je takoñer opći problem pa je okrupnjavanje rješenje koje se takoñer nameće kao nužnost u skorije vrijeme. Okrupnjavanjem zemljišnog posjeda na sve moguće načine, uključivši komasacije, stvaraju se potrebni preduvjeti pretvaranju usitnjenog obiteljskog gospodarstva prema modernom tržišno orijentiranom gospodarstvu. U odreñivanju karte namjene poljoprivrednih površina rukovodili smo se kulturama kojima se najbolje može iskoristiti postojeći potencijal, a ne trenutnim stanjem tih površina u smislu postojanja nasada. To znači da su ovdje kao poljoprivredne površine na primjer kao vinogradarske, označene i one koje se moguće sada obrasle makijom, ali su nekada bile pod vinovom lozom, ali još uvijek imaju veliki potencijal kao površine za sadnju vinograda. Ovim planom te površine želimo sačuvati za poljoprivrednu proizvodnju, jednom kad se prenamjene u neku drugu namjenu trajno su izgubljene u poljoprivrednom smislu. U vinogradarstvu bi trebala prevladavati proizvodnja zaštićenih vina koja na najbolji način iskorištavaju prirodne osobine ovog područja. Vino bi se moralo pripremati u suvremenijim preradbenim kapacitetima. Razvoj vinogradarstva i vinarstva mora doživjeti radikalne promjene u pristupu ovoj proizvodnji, u pravcu formiranja obiteljskih gospodarstava sa zaokruženom proizvodnjom od uzgoja, preko proizvodnje vina do njegovog stavljanja u bocu. Na području općine Jelsa, a još više na području Otoka Hvara danas već postoje privatni ne opravdano nazvani «mali vinari». Upravo oni predstavljaju model kojim treba usmjeravati razvitak vinogradarstva i vinarstva na području općine Jelsa. U stvaranju povoljnih uvjeta za razvitak ove djelatnosti prostornim planom potrebno je posebno zaštiti, kao posebno vrijedne, površine na južnim padinama općine u uvalama Zavale i Ivan dolca te uvale oko Gromin dolca. Iako danas nažalost mnoge od ovih uvala nisu obrañene ne smijemo dopustiti njihovo gubljenje u smislu potencijalnih površina za proizvodnju visokokvalitetnog vina. Južne strane potrebno je definirati i kroz sadnju isključivo visokokvalitetnih sorta grožña koja mogu dati vrhunski proizvod, kao što je naša autohtona sorta Plavac mali. Naima upravo od ove sorte nastala su najcjenjenija zaštićena vina po kojima su postali poznati vinari kao Plenković, Plančić, Tomić, te PZ Svirće. Vino plavca malog može postati posebno vrijedan i meñunarodno priznat autohtoni proizvod ovog područja. Kako se radi ipak o ograničenim površinama, tako je i mogućnost uzgoja i proizvodnje grožña i vina ograničena stoga se i predlaže posebna zaštita kroz prostorni plan ovih posebno cijenjenih površina. Odražavanje ovih naizgled nepovoljnih površina ima poseban značaj u očuvanju mediteranskog pejzaža. Ne samo što sa ovih površina možemo proizvesti visokovrijedan proizvod nego one stvaraju poseban ugoñaj mediteranskog izgleda bez kojeg nema ni visokog turizma kojem težimo. Na sjevernoj strani općine posebno je potrebno zaštiti površine oko mjesta Pitve, Vrisnik i Svirće te cijelo područje koje se proteže južno iznad Jelšansko-starogradskog polja. Posebnu zaštitu kao poljoprivredne površine traže i dijelovi Jelšansko-starogradskog polja oko mjesta Vrboska kao pogodne za uzgoj vinove loze. Vrijednih vinogradarskih površine imamo i na području istočnog dijela općine na području Poljica, Vino polja, Malog doca i drugo. Očekuje se od općine da upravo ove površine posebno štiti i potiče podizanje vinograda posebnim poticajnim mjerama. Moramo stvarati posebno povoljne uvijete za razvitak vinogradarstva upravo na gore naznačenim površinama. Naime ono čime možemo uspješno konkurirati na globaliziranom svjetskom tržištu i čime možemo privući goste u naš turizam upravo se i jedino može proizvesti na područjima koja nose posebnu prepoznatljivost koju pokazuju kroz visoku kvalitetu vina. Ta područje daju taj svojevrsni pečat po čemu vino Otoka Hvara, a takoñer i općine Jelsa ima svoje posebno mjesto ne tržištu. U razvoju maslinarstva potrebno je posebno poticati marketinšku prezentaciju maslinova ulja kao visokovrijedno proizvoda, te postignutu poziciju Otoka Hvara potpuno tržišno valorizirati. Naime maslinari Otoka Hvara a meñu njima posebno oni sa područja općine Jelsa posljednjih nekoliko godina dobitnici su najvećih priznanja za kvalitetu maslinova ulja. Takoñer je potrebno nastaviti pružanjem potpore obnovi postojećih maslinika, ali treba poticati i novu sadnji na prikladnim tlima u cilju ovladavanja novim tehnologijama. Obnova postojećih napuštenih maslinika i općenito sadnja masline na zapuštenim poljoprivrednim površinama vrlo siguran je način sprečavanja požara, koji često haraju ovim područjem. Stvaranje «brenda» maslinovog ulja Otoka Hvara svakako je jedan od predstojećih zadataka, koji može dati dodatni poticaj daljnjoj sadnji i obnovi maslina. Ovo neće biti moguće ako ne sačuvamo poljoprivredne površine. Maslinarstvo treba podržavati na postojećim područjima uzgoja masline što znači na rubnim dijelovima polja, te posebno na istočnom dijelu općine, kao i što smo već naznačili na zapuštenim poljoprivrednim površinama i posebno na opožarenim površinama. Maslinarstvo ima danas na području općine Jelsa posebno značenje, upravo zbog svoje ekspanzije koju je ostvarilo u posljednjih dvadesetak godina. Smjernice za korištenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta Zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi koja vlada na ovom području, i koja omogućuje vrlo akumulativnu proizvodnju i uzgoj mediteranskih kultura, unatoč relativno maloj proizvodnji i velikoj usitnjenosti posjeda postiže se potrebna ekonomičnost ove proizvodnje. Razumljivo je da iz ovog razloga, jednako kao iz pejzažnih, rekreativnih i ekoloških razloga, treba punu pažnja posvetiti zaštiti postojećih zemljišnih resursa na tom prostoru, premda ona nisu u pravilu ni prve, pa ni druge klase. U novijem razdoblju poljoprivredno i obradivo zemljište sve više gubi na svome značenju i olako se pretvara u grañevinsko zemljište. Lako su uočljivi brojni novi objekti uz ceste koji su nastali posljednjih desetljeća na nekadašnjim poljoprivrednim površinama. Za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj bilja uopće, važno je da se za pojedine kulture obavi pravilan izbor tla, odnosno da se na pojedinim tlima uzgajaju takve kulture (ili sorte) koje će biti adaptirane lokalnim ekološkim prilikama. Napredak tehnike danas omogućuje kvalitetnu obradu i na naizgled neobradivim kraškim površinama o čemu i u ovom prostornom planu treba posebno voditi računa. Nažalost dokazano je da najveći dio požara koji gotovo svake godine izbijaju na našim otocima i priobalju, nastaje upravo na zapuštenim poljoprivrednim površinama. Privoñenje poljoprivrednoj proizvodnji ovih površina najbolji je način borbe protiv požara. Sadašnje stanje poljoprivrede tijesno je vezano uz stanje obiteljskih gospodarstava, koja su korisnici gotovo cjelokupnog obradivog zemljišta. Obiteljska gospodarstva su ne specijaliziranih djelatnosti sa usitnjenim posjedima na mnogo često udaljenih lokacija. Starosna struktura gospodarstva je jako nepovoljna, infrastruktura je loše razvijena, posebno mogućnost pristupa posjedima, zadružne organizacije gotovo pa i ne postoje, kao ni udruge proizvoñača kroz koje bi ovi mogli iskazati svoje potrebe. Poseban problem u poljoprivredi je ne postojanje organiziranog otkupa i plasmana poljoprivrednih proizvoda. Karakteristika današnje vinogradarske proizvodnje je uglavnom označena gotovo isključivo kao proizvodnja grožña koja je vezana uz veće vinarije, grožñe se prerañuje tradicionalno i služi uglavnom za vlastite potrebe. U novije vrijeme, poglavito u razdoblju zapuštanja ratarske proizvodnje u zagori vinogradi se sve više sade na nekad tipičnim ratarskim površinama. Maslinarstvo predstavlja vrlo značajnu poljoprivrednu djelatnost i veliki gospodarski potencijal. Posljednjih dvadesetak godina interes za obnovom postojećih i sadnjom novih maslinika sve je više izražen. Lako obradivih površina je malo, a nalaze se pretežno u uvalama i poljima, u kojima je tlo ili crvenica ili smeñe tlo na vapnencu. Razumljivo je da su stoga (zbog vrlo ograničenih lako obradivih površina) terasirane mnoge manje povoljne površine, pretežno za podizanje vinograda ili maslinika. Kako je klima mediteranska, suša je redovita pojava zbog čega je takoñer struktura poljoprivrede pretežno vinogradarsko-maslinarska. Mjestimično je zastupljena značajnija proizvodnja drugih


- 46 -

mediteranskih kultura ili sezonskog povrća (ružmarin, rogač, salata, lavanda). Prisutni su brojni terasirani tereni, stupanj zapuštenosti tih terena dobar je pokazatelj njihove bonitetne vrijednosti. Najnepovoljniji i najnepristupačniji tereni su zapušteni već toliko vremena da ih je teško razlikovati od terena pod prirodnom vegetacijom. Povoljniji, manje nagnuti, pristupačniji i manje kameniti tereni se uglavnom još uvijek obrañuju. Zbog osobite kvalitete proizvoda takvi tereni su kadikad osobito cijenjeni kao vinogradarski položaji što im daje posebnu vrijednost. Uz ove manje povoljne površine, posebno izdvajamo veću zaravnjenu površinu izmeñu Starog Grada i Jelse. Na otoku nema izdašnijih izvora ni vodotoka, a dostupnost i cijena vode za sada limitiraju značajniji intenzivniji uzgoj tradicionalnih kultura kao i uopće uzgoj zahtjevnijih kultura. U daljnjem razvoju poljoprivrede potrebno je uvažavati postojeću strukturu proizvodnje, jer je ona rezultat specifičnih prirodnih, ekonomskih, gospodarskih i drugih uvjeta (običaji, navike, tradicija). Njen razvitak nužno treba oslikavati prostorna obilježja otoka, i uvažavati kompatibilnost ove djelatnosti s turističkom djelatnošću. Njen razvitak treba sagledavati etapno, korak po korak: zadržati postojeće stanje stvoriti preduvjete razvoja: poljoprivredni putovi, sustav navodnjavanja/melioracije, organizacija okrupnjavanja posjeda i stvaranje tzv. “tehnoloških cjelina” rajonizacija proizvodnje izraditi odgovarajuće projekte: obnova i razvoj maslinarstva, podizanje plantažnih vinograda, kapaciteti za marikulturu, projekti mini stočnih farmi (sanacija pašnjaka) i pogoni za preradu stručno i financijski pomoći mladim obiteljima koje bi poljoprivredu izabrale za glavno ili pretežito zanimanje usmjeravati proizvodnju za poznatog kupca (u sezoni hoteli, van sezone spec.poduzeća) stvoriti “marke” za glavne proizvode.

2.1.5.2.2. Turizam Turizam neprijeporno predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka općine Jelsa, pa je njegov ukupni razvitak , uključujući i prostorni, potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini. Ukupne turističke potencijale općine treba revalorizirati i usmjeriti njihovo korištenje prema kvaliteti i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine. U skladu sa Strategijom i Programom prostornog ureñenja Hrvatske u skladu sa Županijskim prostornim planom, turistički ugled i razvoj treba usmjeravati i oblikovati na području Jadrana kao najsnažnijem turističkom područje sa specifičnostima obalnog pojasa, otoka, akvatorija- u cjelini oslonjen na ukupnu kvalitetu okoliša (osobito čisto more). Kao prioritetni ciljevi razvitka turizma ističu se: obnova, potpunija valorizacija i zaštita turističkih potencijala, i izgradnja novog identiteta i tržnog repozicioniranja meñu vodeće turističke destinacije Europe i Mediterana. Ostvarivanje navedenih strateških ciljeva turističkog razvoja pretpostavlja izbor prioritetnih aktivnosti. U funkciji realizacije prvog cilja izdvojene su slijedeće najvažnije aktivnosti i pretpostavke: restrukturiranje i modernizacija turističke ponude osmišljavanje i normativno uvoñenje koncepta turističke destinacije podizanje razine specijaliziranih znanja (posebno upravljačkih) poticanje poduzetništva (posebno u sferi gospodarstva malih razmjera) selektivnost u poticanju razvoja prema kriterijima raspoloživosti i kvalitete turističkog prostora, geoprometnog položaja, te strateških interesa normativno reguliranje turističkog sustava (uvoñenjem europskih standarda kvalitete ponude i zaštite potrošača) i, konačno, uvoñenje ekoloških standarda. U ostvarivanju drugog cilja najvažnijim se smatra normalizacija turističkog prometa, uglavnom na postojećoj turističkoj ponudi te aktivnosti povećanja prosječne turističke potrošnje. Navedene aktivnosti i pretpostavke razvoja turizma u Županiji čine se relevantnim za koncipiranje razvoja prostornih cjelina, posebno u dijelu isticanja važnosti definiranja aktivnosti na razini pojedinih turističkih destinacija te izradi strateškog marketing plana, koji bi trebao dati odgovor na pitanje kako oblikovati specifičan turistički proizvod i kako ga plasirati. Izvedeno iz ovakvog pristupa razvoju turističke djelatnosti ističe se kako prevladavajuća, ako ne i isključiva gospodarska osnova treba biti temeljena na ekonomiji malih razmjera. Sadržajno to znači afirmaciju poduzetništva aktiviranjem obiteljskih posjeda, malih pogona, farmi, pojedinačne inicijative i sl.. U uvjetima razvoja županijskoga gospodarstva, ekonomija malih razmjera može se javljati u raznim varijacijama obuhvaćajući različite sektore: poljoprivredu, u pravilu, u svim njenim granama, naročito tradicionalnim turizam u svim vrstama za koje ima raspoložive uvjete (klasični boravišni, nautički, zdravstveni, izletnički, seoski, tranzitni, sportski, kongresni) trgovinu, maloprodaju i veleprodaju u svim varijantama obrtništvo (uslužno i proizvodno) uz naglasak na obnovi starih obrta male industrijske pogone (koji ne zagañuju okolinu i nemaju velikih zahtijeva u odnosu na prostor, broj zaposlenih i utroške energije) promet: cestovni, zračni i pomorski različite intelektualne usluge (projektantske, konzalting, informatičke, marketing, posebno u turizmu, i sl.) razne slobodne profesije različite financijske usluge (banke, mjenjačnice, financijski inženjering); komunalne djelatnosti. Paralelno s uspostavom osnovne turističke ponude treba razvijati ponudu specifičnih sadržaja, karakterističnih programa i odgovarajućih boravaka turista za pojedine dijelove godine. Ovo omogućava uspostavu raznovrsnije turističke ponude kao što je: zdravstveno-rekreacijski turizam, kongresni turizam, rehabilitacijski (klimatski) turizam, eko-turizam, seoski turizam, lovni turizam, izletnički turizam, turizam prirodnih atrakcija i nautički turizam. Predloženi model razvoja turizma stavlja sve resurse u funkciju uz istovremeno naglašenu ekološku prihvatljivost te kao takav u potpunosti u sebe inkorporira odrednice održivog razvitka. Prioriteti razvoja sa gledišta ureñenja prostora su: dati prednost sanaciji, rekonstrukciji i adaptaciji turističkih objekata i to na razini europskih, odnosno novih hrvatskih standarda klasifikacije i kategorizacije ugostiteljskih objekata, u svim tržišnim i turistički poželjnim oblicima opreme, dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i zaštiti okoliša, dati prednost revitalizaciji zapuštenih objekata i čitavih naselja, stavljajući ih u turističku funkciju posebice ponude kvalitetne izvansezonske potrošnje, ukoliko se grade novi objekti, dati prednost gradnji na područjima gdje je potrebna sanacija terena svake vrste, a ne na atraktivnim lokacijama. Objekte treba oblikovati u skladu sa lokalnim ambijentom. Splitsko-dalmatinska županija provodi niz programa za unaprijeñenjem stanja u turizmu. Ustrojen je poseban odjel za turizam, koji će nastaviti poslove stručne i financijske podrške razvitku pozitivnih procesa u turizmu, uvažavajući društvene, prirodne i gospodarske posebnosti, ali koristeći i svjetska iskustva u obavljanju te djelatnosti. Posebno ističemo program poticanja obnove raseljenih i zapuštenih sela. Ovim Programom predviñeno je poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Područje naselja Humac kao područje izuzetno vrijedne povijesne cjeline, odabrano je kao prvi pilot program zaštite kulturne baštine, obnovi


- 47 -

gospodarskih objekata i starih kuća, obnovi postojećih infrastrukturnih objekata kao i izgradnji novih, sve u skladu sa konzervatorskim smernicama, ali i korištenja područja za komercijalizaciju obnovljenih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta (seoski turizam), oživljavanju tradicijske proizvodnje i starih obrta, proizvodnji zdrave hrane, poticanju i zaštiti tradicijskih proizvoda otoka, promociji dalmatinskog turizma u nas i u svijetu i dr. Općina Jelsa je u odnosu na broj turista sudjelovala s 4,61% u ukupnom broju turista koji su posjetili Splitsko-dalmatinsku županiju, a u ostvarenim noćenjima njezin udio je 5,43% (podaci za 2002. godinu). Zapaža se povećanje broja turista i broja noćenja domaćih gostiju za 18% u 2002. u odnosu na proteklu godinu. U podatke o turističkom prometu općine Jelsa, uključeni su podaci TZ mjesta Vrboska. Produženje trajanja sezone i povećanje iskoristivosti kapaciteta uz podizanje razine kvalitete usluga treba predstavljati temeljne odrednice u svekolikom razvitku turizma čime bi se u mnogome doprinijelo povećanju njegove konkurentnosti u odnosu na druga turistička tržišta. Sama činjenica da se od početka osamdesetih javlja stagnacija i kriza razvoja Hrvatskog turizma pokazuje da se razvoj susreće s brojnim ograničenjima.

2.1.5.2.3. Ulaganja i restrukturacija Razvojne domete Regionalnog i Hrvatskog turizma prvenstveno valja promatrati u kontekstu mogućnosti novih ulaganja. Postojeća turistička ponuda, naročito u sezonskom hotelijerstvu je podkapitalizirana, te se tržišno može revitalizirati jedino otvaranjem novog investicijskog ciklusa. Prema procjenama napravljenim u Glavnom turističkom planu Hrvatske, u postojeće hotele i turistička naselja Hrvatske, potrebno je uložiti oko 2,8 milijardi EURA ili oko 32,9 tisuća EURA prosječno po sobi, da bi se stekle samo tehničke pretpostavke za tržišno repozicioniranje. To su tek pretpostavke za bitne promjene tržišne pozicije i kvalitete poslovanja ovog sektora, a u kojoj će se mjeri to odraziti na poslovanje zavisi od promjene razvojnog koncepta i formiranje tržišne infrastrukture. Županijsko područje može svoj udio u ovoj globalnoj projekciji investicija u tehničko ureñenje hotela odrediti prema udjelu u ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske, koji se u godinama prije Domovinskog rata kreće oko 38%. Detaljnije projekcije investicijskih potreba valja izvesti prilikom izrade Koncepcije razvoja turizma Županije. Premda navedene globalne procjene visine potrebnih ulaganja treba uzeti s izvjesnom rezervom, te projekcije u kontekstu ostvarenih poslovni rezultata, ipak upozorava na dimenzije ključnih problema daljnjeg razvoja sezonskog hotelijerstva Hrvatske, a to su: s jedne strane potreba relativno velikih ulaganja u tehničku obnovu našeg sezonskog hotelijerstva, i s druge niska razina poslovnih učinaka, odnosno gubici u poslovanju, što ne može potaknuti potencijalne investitore da ulažu u obnovu hotela. Valja napomenuti da se gubici u poslovanju mogu donekle smanjiti ali ne i izbjeći, ako ne doñe do promjene postojećeg poslovnog koncepta, a naročito vlasničkih odnosa i tržišnog okruženja u kojem posluje hotelijerstvo. Tek tada se može očekivati temeljita tržišna restrukturacija ove grupacije.

2.1.5.2.4. Restrukturacija i upravljanje hotelskim poduze ćima Pretvorbeni procesi, kakvi se do sada prakticiraju ne doprinose restrukturaciji i podizanju kvalitete privreñivanja u hotelijerstvu Hrvatske. Naprotiv, globalno gledajući primjetan je proces devalvacije dostignute razine poslovnosti i kvalitete. Najveći dio hotelskih kapaciteta na jadranskom prostoru lociran je u manjim naseljima na obali i otocima. To je prostor na kojem je tradicionalna kultura u kontaminaciji sa socijalističkom ideologijom i na njoj temeljenim načinom razvoja turizma, oblikovala takvo okruženje, u kojem još dugo u turizmu neće uspijevati poduzetničke inicijativa i upravljačke tehnike koje prvenstveno slijede profitne funkcije cilja. Otoci kao svojevrstan mikrokozmos i najveći prirodni turistički potencijal Županije pa i Hrvatske, prostor je gdje se ta ograničenja manifestiraju u punoj snazi. Razvoj turizma na otocima gubi i svoju demografsku osnovu, pa to otvara i pitanje perspektivnosti razvoja turizam koji ne temelji i nudi autohtonu kulturu. Trendovi pokazuju da za takav, "industrijski turizam" koji se može razvijati na otoku bez otočana, ima sve manje interesa, odnosno da se može uspješnije razvijati na mnogim "pustim" prostorima dalekog istoka.

2.1.5.2.5. Očuvanje prirodnih resursa Jadranski turizam izravno se oslanja na prirodne resurs Jadrana, pa je njihovo očuvanje pretpostavka ne samo razvoja već i opstanka turizma na ovim prostorima. To konkretno znači da je potrebno prije svake razvojne intervencije na područje turizma utvrditi granice turističkog opterećenja pojedinih lokaliteta i općina. Granice opterećenja valja prije svega odrediti za područje plaža jer će upravo to postati važan faktor u procijeni kvalitete neke destinacije. Pri tome treba koristiti visoke standarde koji su definirani za uporabu površina za pojedine turističke sadržaje. Očuvanje prirodnih resursa u uskoj je vezi s poboljšanjem i izgradnjom infrastrukture. Zaštita prirodnih resursa ne pretpostavlja samo investicije. Važno je da se inicira i promjena ponašanja kako gostiju tako i domaćeg stanovništva. Tu osim zakonskih rješenja važnu ulogu ima i školovanje osoblja i menadžera.

2.1.5.2.6. Uvažavanje socijalno-ekonomskih posljedi ca Socio-ekonomske posljedice turizma su vrlo različite i uvijek nastaju iz odnosa lokalnog stanovništva prema gostu ili privreñivanju u turizmu. Pri tome je bitno uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i usklañivanje lokalne kulture s turističkim aktivnostima.

2.1.5.2.7. Strateški marketing Nepostojanje strateškog marketing plana na razini Županije i lokalnim razinama, te instrumenata za usmjeravanje i kontrolu marketinških akcija, ograničava dostizanje moguće razine učinaka od turizma već i na postojećem konceptu razvoja.

2.1.5.2.8. Šumarstvo Površine u vlasništvu države RH, sa kojim gospodare Hrvatske šume (Šumarija Hvar), ne svrstavati u grañevinska zemljišta, sve šume trebaju tretman dobrog gospodarenja po Zakonu o šumama, zaštite od devastacije, neplanske izgradnje i zagañenja. Opasnost prijeti od utjecaja čovjeka, svake godine šumovitost otoka se smanjuje, poglavito uzrokovano požarima. Za uspješno spriječavanje opasnosti od požara potrebno je planirati izgradnju promatračnica, spremišta za vodu, spremišta za opremu gašenja požara, protupožarnih prometnica sa elementima šumskih puteva, repetitora (antena) za sistem dojave. Osnovati vatrogasnu zajednicu (sredina otoka), sa dislociranim vatrogasnim postajama u svakom većem mjestu. Zajedničko uključivanje svih učesnika u prostoru (lokalna samouprava-privatne i općinske površine, Hrvatske šume, Elektrodalmacija, hoteli i dr. turistički objekti, telekomunikacije i dr., dojave, ophodnje i motrenja) sa vatrogasnom zajednicom (gašenje) rad na istom sustavu veze-komunikacije. Turizam je glavna grana gospodarstva na otoku, tako da bi se investicije za zaštitu otoka trebale sufinancirati od prihoda turizma, vodoprivredne naknade, telekomunikacija, elektroprivrede i dr. Šumarstvo (Hrvatske šume) povećava prihod turizmu proizvodeći «sirovinu» turizmu (ureñenjem krajolika, čišćenjem šuma, pošumljavanjem ogoljelih površina, sanacijom opožarenih površina, izgardnjom i održavanjem protupožarnih puteva i dr.). Državne površine su locirane destinacijama i neposrednim blizinama, sa neprocjenjivim općekorisnim funkcijama koje koriste turisti. Prijedlozi za potrebe šuma

Izgradnja zaštitnih i gospodarskih objekata

PREDJEL OBJEKT predjel vrh «Sv. Nikola» promatračnica sa objektom za smještaj opreme i ljudi predjel «Sv. Nikola» lugarska kuća predjel otok Šćedro, vrh Vela glava promatračnica


- 48 -

predjel Šćedro, Stane lovačka kuća predjel Zečevo vrh promatračnica predjel Zečevo lugarska kuća sa plažnim objektom predjel Vratnik promatračnica predjel Vela glava-Zastražišće promatračnica predjel Vrboska-Kaštilac promatračnica

Izgradnja protupožarnih puteva

TRASA UDALJENOST Zašćarbin-Vratnik 6 km Vela glava-Zastražišće 2 km

Prijedlog protupožarnih puteva na području Općine Jelsa drugih vlasnika

TRASA UDALJENOST Vodovod-Tatinje 3 km Vrisnik-Zagvozd 6 km Svirče-pod Remik 5 km Svirče-Krušvice-Dol 5 km Gromin Dol-Golubinka 18 km Gdinj-Stari požar 18 km Jidra-Kozanje 2 km Medvjedina-Srhoj dolac 8 km Virak-Šolatuša 5 km Vrboska-Basina 2 km Ćesmina glava-juž.ul. Tunel Zavala 6 km Zagradače-Makarac-M.Stiniva 5 km Duboka-M. Stiniva 5 km Duboka-Tor-Gradina-Humac 15 km Križišće-Perna 8 km

Porebno je planirati i alternativni izvor energije (vjetranjače), na potezu od Križišća do Vratnika. Potrebno je zaštititi šume i šumska zemljišta sukladno Zakonu o šumama i Zakonu zaštite prirode, osobito zaravni otoka i manje prirodne rezervate unutar mjesta: autohtono stanište reliktne vrste crnog dalmatinskog bora, kojem prijeti nestanak (požari i devastacija-izgradnja i sječa i dr.) od Remika, vrh «Sv. Nikole» prema istoku do Humca, površine do 2000 ha, koji obuhvaća i Samotvorac – područje izmeñu Pitava i Vratnika. područje Burkova sa planiranim sadržajem šetnica, odmarališta sa vidikovcima, trim stazama površina oko 100 ha. Oba objekta prijedlog za nižu kategoriju zaštite prirode – zaštićen krajolik, kao što su Zečevo i Šćedro. Na zaravnima planirati eko-poljoprivredu i seoski turizam, obnova postojećeg stanja.


- 49 -

3. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE ðENJA U dosadašnjem razvoju grada uočavaju se sljedeći problemi, slabosti i moguća ograničenja budućeg razvoja, koji su većinom izvan nadležnosti jedinice lokalne samouprave: neučinkovit sustav fizičke reprodukcije, posebno u osiguranju prostora javnog interesa; nedostatak strategije razvitka turizma šireg područja (makarskog priobalja) bespravna gradnja kao pokazatelj općeg nedostatka vladavine prava; nedostatak javnih prostora i sadržaja, nepostojanje mreže javnih prometnica i parkirališta nedostaci infrastrukture opći problemi komunalnog ureñenja (zastarjela ili nedostatna infrastruktura, posebno neizgrañena kanalizacijska mreža i centralni ureñaj za pročišćavanje) Temeljni resursi na kojima će se temeljiti budući razvoj područja su: prirodni resursi: obala i more geografski smještaj i uvjeti (klima, more, topografija,...); prirodna baština; stanje okoliša; kulturna baština; ljudski resursi.

3.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNA ČAJA

3.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora Racionalno korištenje prirodnih izvora postići će se očuvanjem i održivim, racionalnim korištenjem prirodnih resursa – mora i obale mora, voda, šuma i tla: Planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajobraz oblikovanjem cjelovitih, kompaktnih naselja kako bi se sačuvale prirodne posebnosti. Pri planiranju smještaja većih gospodarskih i infrastrukturnih grañevina treba voditi računa o njihovom uklapanju u krajobraz i gdje je to moguće uspostavljati zajedničke prometne i infrastrukturne koridore Ureñenje degradiranih površina (bujična i opožarena područja) provoditi na načelu zaštite okoliša i poštivanja značajki krajobraza. Provoditi biotehničke zahvate gdje je to potrebno iz zaštitnih i estetskih razloga. Ograničiti daljnje grañevinsko zauzimanje obale i nasipanje priobalnog mora Pažljivim smještajem novih grañevina uz poštivanje lokalne tradicije čuvati fizionomiju naselja te težiti obogaćivanju krajobraza podizanjem novih šuma i sprječavanjem šumskih požara.

3.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Usmjeravanjem razvitka u prostoru treba osigurati uvjete za kvalitetan život u naselju i izvan naselja uvažavanjem zahtjeva zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne baštine te kroz: zaštitu postojećih raznolikosti i složenosti mikrostruktura prirodnih i antropogenih sastavnica krajobraza; oblikovanje zelenih površina namijenjenih odmoru i rekreaciji te racionalnoj upotrebi prirodnih resursa i drugih elemenata krajobraza sukladno njihovim značajkama; očuvanje prirodnih cjelina i bioraznolikosti na području Općine: gorje, obalno more; uspostavu odgovarajućeg odnosa izmeñu izgrañenih prostora i ostalih prostora s pretežno prirodnim obilježjima.

3.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OP ĆINSKOG ZNAČAJA

3.2.1. Demografski razvoj Opći ciljevi demografskog razvoja unutar prostora Općine Jelsa su: osigurati društveno prihvatljiv rast, odnosno poticati umjereni rast stanovništva kako bi se uspostavila društveno održiva naseljenost i umanjili efekti depopulacije; stimulirati podizanje ukupne kvalitete stanovanja i življenja za sve starosne i društvene grupe (osiguranjem prostora za javne funkcije, smanjenjem deficita javnih sadržaja i sl.), nasuprot rastu prostora stambene namjene; osigurati prostorne preduvjete razvoju gospodarstva, malog poduzetništva u turizmu i ugostiteljstvu, proizvodnom zanatstvu i sl. radi podizanja stope aktivnog stanovništva; podržati aktivnu populacijsku politiku kako bi se socijalnim, gospodarskim i drugim mjerama usporilo ili zaustavilo negativne demografske, gospodarske i društvene procese na ovom području. u razmatranju prognoze razvoja stanovništva usvojene su prognoze iz Prostornog plana ureñenja Županije splitsko dalmatinske kojima je za područje općine Jelsa predviñeno da će u 2017. godini živjeti 4.400 stalnih.

3.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture Na odabir prostorno razvojne strukture posebno utječu: fizičke datosti prostora; izuzetne prirodne i ambijentalne vrijednosti ograničeni mogući rast stanovništva; koridori krupne infrastrukture; prestrukturacija gospodarstva, posebno turizma politika korištenja i ureñenja prostora. Kriteriji u lociranju radnih i pratećih komunalnih djelatnosti za potrebe naselja se pooštravaju sve većim prihvaćanjem strogih ekoloških zahtjeva koje ove djelatnosti moraju zadovoljiti bilo da se nalaze u zonama isključive namjene, bilo kao primarne ili sekundarne namjene u mješovitim zonama. Razvoj gospodarstva će se poticati rasporedom gospodarskih sadržaja u komunalnu zonu mješovite namjene, primjerene okolišu i dislocirane od obalnog pojasa. Posebnu ulogu u budućoj transformaciji gospodarske strukture i slike naselja imat će turizam kojeg je potrebno profilirati kao visokokvalitetni


- 50 -

odmorišni, kongresni, zdravstveni, sportsko-rekreacijski, izletnički i sl. Turizam će realizacijom projekata obnove ruralnih i poluurbanih cjelina imati značajan utjecaj na transformaciju i revitalizaciju tj. turističku afirmaciju ovog prostora.

3.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komuna lne infrastrukture

3.2.3.1. Razvoj naselja Na budući razvoj naselja Jelsa najznačajnije će utjecati karakter i obogaćivanje turističke ponude i jačanja cjelokupnog prostora općine kao turističkog centra uz razvoj svih pratećih javnih, kulturnih i infrastrukturnih sadržaja i funkcija. Prostornim planom se potiče razvoj društvene infrastrukture, kao značajne komponente kvaliteta života i to osiguranjem prostornih uvjeta za racionalniji, ekonomičniji i funkcionalni razvitak te dimenzioniranje, razmještaj i strukturu svih njenih oblika na području kulture, obrazovanja, znanosti, športa i tehničke kulture, zdravstva, socijalne skrbi i vjerskih potreba.

3.2.3.2. Planirani sustav središnjih naselja Prema županijskom planu naselje Jelsa je svrstano u: Središte općine (važnije lokalno središte) sa svim javnim funkcijama koje općinsko središte (važnije lokalno središte) mora zadovoljiti.

Stupanj centraliteta

naselja

Uprava i pravosuñe

Školstvo Pošta, kultura i

informacije Zdravstvo Financijske i sl. usluge

Opskrba i usluge

Šport

Veće lokalno i područno

(malo razvojno) središte

-ispostave županijske

uprave -općinski

organi samouprave

-općinski sud

-prekršajni sud

-sjedište javnog

bilježnika -porezna uprava-

ispostava-'policijska

stanica

- srednja škola

- osnovna škola

- jedinica poštanske mreže

- kino - muzej, - galerije

-knjižnica i čitaonica

- primarna zdravstvena zaštita

- sekundarna zdravstvena zaštita

- banka ispostave

- specijaliz

irane trgovine, servisi i

obrtničke radionice

- pojedinačni

sportski objekti

- sportski klubovi

Funkcije centraliteta-naselje Jelsa

3.2.3.3. Ciljevi razvoja prometnog sustava Prometnu infrastrukturu treba razvijati na principima održivog razvitka sa ciljem povećanja učinkovitosti sustava u cjelini. Ciljevi razvoja prometnih sustava jesu: dovršenje glavne otočne prometnice od Jelse prema Sućurju bolje povezivanje s poluurbanim i ruralnim naseljima povećanje kapaciteta postojeće luke za prihvat domicilnih i izletničkih brodova osiguranje javnih parkirališta na način da se što manje sa prometom u mirovanju opterećuje gradska mreža; ureñenje protupožarnih i poljoprivrednih puteva te biciklističkih staza smanjivanje štetnih učinaka iz prometa na čovjeka i okoliš; povećanje sigurnosti prometa izgradnja zračne luke

3.2.3.4. Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture

3.2.3.4.1. Telekomunikacije Temeljni cilj dugoročnog razvoja telekomunikacijskog sustava je izgradnja distributivne kanalizacije do svih korisnika na ovom području, te u konačnici integracija svih mreža u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga (razmjena svih vrsta informacija, govora, slike i podataka). Planirana koncepcija telekomunikacija na prostoru Hvara u prostornom planu Općine Hvari utvrñena je kroz: optimizaciju potreba, izbor sustva komutacija, izbor meñumjesnih sustava prijenosa, izbor sustva izgradnje meñumjesnih mreža i model konfiguracije arhitekture planirane mreže telekomunikacaija. Planirana je suvremena mreža telekomunikacija sa digitalnim komutacijama, digitalnim sustavom prijenosa, povezanih optičkim kabelima. Pri izboru sustava komutacija planirana je tada trenutno najmodernija tehnološka oprema iz područja komutacija: digitalne AXE 1∅ centrale, sa izdvojenim preplatničkim stupnjevima i digitalnim preplatničkim modulima. Digitalne kućne centrale sa izdvojenim preplatničkim stupnjevima (LIM). Kod izbora meñumjesnih prijenosnih sustva izmeñu komutacijskih čvorišta navode se digitalni sustavi za rad po optičkim kabelima svih nivoa od 2 Mb/s do 144 Mb/s. Pri izboru sustava izgradnje meñumjesnih mreža telekomunikacija, za spojne puteve koristiti će se optički kabeli u podzemnim kanalizacijama. U izboru sustava i ugradnje preplatničkih mreža, preplatničke mreže graditi će se kao podzemne u PVC cjevima, na način da su u I fazi koristi kabel TK 59 GM, a da u II fazi širokopojasnog SDH bude moguće uvući optički kabel. Model konfiguracije i arhitekture planirane mreže komunikacija pokazuje da je za potrebe telekomunkacijskih usluga na otoku Hvaru odbrano 16 komunitacijskih čvorišta sa moguće dvije varijante: I. varijanta-1 čvorna meñumjesna centrala u Jelsi i II. varijanata-2 čvorne meñumjesne centrale u Hvaru i Jelsi. Analizom optimizacije odabrana je druga varijanta. Dakle, struktura telekomunikacijske mreže je digitalna sa dvije čvorne meñumjesne centrale u


- 51 -

Hvaru i Jelsi, 11 izdvojenih preplatničkih stupnjeva i 3 izdvojena RSM modula.

3.2.3.4.2. Energetika Koncepcija dugoročnog razvoja elektroenergetskog sustava područja općina i gradova temelji na direktnoj transformaciji 110/x kV koja će obzirom na karakter konzuma predstavljati osnovnu pojnu točku opskrbe distributivnih potrošača. Kako je konzum Općine Jelsa i Grada Stari Grad jedinstveni konzum to će i rješenje sustava elektropskrbe biti cilj zajedničkog planiranja pri čemu novo rješenje mora omogućiti izgradnju elektroenergetskih objekata koji će uz minimalne troškove pružiti maksimalnu sigurnost i kvalitetu u opskrbi električne energije. Prema navedenome, jedan od temeljnih ciljeva dugoročnog razvoja elektroenergetskog sustava je:

- postupni prijelaz postojećih transformatorskih stanica 110/35 kV i 35/10 kV na direktnu transformaciju 110/x kV. - širenje kabelskih mreža kao elementa kvalitetnijeg ureñenja naselja; - postupna zamjena dalekovoda na drvenim stupovima sa dalekovodima na betonskim ili čelićnorešetkastim stupovima; - orijentaciju na izgradnju kabelski transformatorskih stanica u naseljima, njihovo uklapanje u naseljsko okruženje, te stupnih trafostanica

kod manjih zaseoka i voñenje računa o sigurnosnim aspektima funkcioniranja postrojenja (umanjenje i kontrola utjecaja na okoliš); - racionalizaciju potrošnje svih vidova energije i supstitucija iz obnovljivih izvora.

3.2.3.4.3. Vodno gospodarstvo

3.2.3.4.4. Zaštita od štetnog djelovanja voda Prostornim planom se predviña zaštita od bujičnih voda te zaštita tla od erozije izazvane slijevanjem oborinskih voda, i to realizacijom sljedećih ciljeva: gradnjom (reguliranjem) i održavanjem sustava potoka i kanala; ureñenjem i održavanjem zatvorenih kanala uz prometnice te njihovo korištenje kao dio sustava odvodnje oborinskih voda; pošumljavanjem i održavanjem vegetacije na padinama kao prirodne brane eroziji tla te nekontroliranom slijevanju oborinskih voda.

3.2.3.4.5. Vodoopskrba Vodoopskrbni sustav u planskom razdoblju mora ostvariti sljedeće ciljeve: osigurati pouzdanu opskrbu pitkom vodom svih potrošača; provesti optimalizaciju postojećeg sustava, sa svrhom povećanja sigurnosti vodoopskrbe, smanjenja potrošnje energije, normizacije i tipizacije objekata i ureñaja i sl.; smanjiti gubitke izvedbom novih sustava i paralelnim zahvatima na postojećoj mreži

3.2.3.4.6. Odvodnja Ciljevi razvoja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda su: osigurati priključke na javnu kanalizacijsku mrežu za sve korisnike, kroz izgradnju razdjelnog sustava odvodnje; povećati komunalni standard i zaštitu okoliša izgradnjom ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda;

3.2.3.5. Postupanje s otpadom Konačno zbrinjavanje otpada rješava se na županijskoj razini u skladu s prihvaćenim rješenjem. Na području općine Jelsa nije predviñeno odlagalište otpada već će se riješiti zajednički s ostalim jedinicama lokalne samouprave na području Otoka Hvara.

3.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Područje Općine Jelsa je prostor značajnih prirodnih vrijednosti i raznolikosti koji zajedno s prostorima transformiranim djelovanjem čovjeka čine vrijedan prirodni i kulturni krajobraz. Pod kultiviranim krajobrazom smatraju se terasirana tla namijenjena poljoprivrednim kulturama (maslinici, vinogradi) poluurbanih i rurualnih ambijentalnih cjelina. Kultivirani krajobraz zahtjeva trajnu rekultivaciju i ozelenjavanje. Pod prirodnim krajobrazom podrazumijeva se područje zaštitnih šuma koje zahtijeva trajno pošumljavanje. Povijesne ambijentalne (ruralne graditeljske cjeline), prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i pojedinačne grañeine spomeničkih obilježja s pripadajućim parcelama, te fizičkim vizualno istaknutim okolišem, moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak. Osnovni cilj zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti je očuvanje i zaštita prirodnog i kulturnog krajobraza kao temeljne vrijednosti prostora. Kultivirani agrarni krajolik na prostoru Općine Jelsa vezan je uz naselja gdje se odvijao povijesni proces bonifikacije krša. Navedeni proces vezan je najčešće uz konjunkturu monokulture vinove loze, masline, lavande i buhača. Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom omeñene terase. Na području Starigradskog polja nalazi se iznimno va, a ponekad i kao način parcelizacije polja. Kultivirani agrarni krajolik potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgrañene strukture naselja. Izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedinačnih stambeno-gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja, ali na način da izgradnja ne izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora (terase, suhozidi, vegetacija). Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije. Takoñer se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i grañevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra. Od posebnog značaja za krajobrazne vrijednosti prostora Općine Jelsa je ureñenje javnih zelenih površina. Pod javnim zelenim površinama podrazumijevaju se zaštitne zelene površine (šume) i igrališta. U krajobraznoj slici naselja posebno valja istaknuti: uski obalni pojas s morem i zimzelenom vegetacijom brdsko zaleñe, sa miješanim poljoprivrednim (maslinici, vinogradi) i zaštitnim šumskim površinama, te naposljetku ostalim poljoprivrednim i šumskim zemljištem. Gole stjenovite podloge otočnog gorskog lanca su takoñer bitan element krajolika. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće: Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; Poticanje i unapreñivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta, zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj (osobito terasastih vinograda i maslinika); Zadržavanje povijesnih putova (starih cesta , pješačkih staza, poljskih putova i šumskih prosjeka); Očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeñenom parcelacijom; Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;


- 52 -

Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća), ali i svih drugih povijesnih grañevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora; Očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeñenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura); Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga načina obrade zemlje; Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka i brda, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja; Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su obale, prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini. Ciljevi i opredjeljenja za zaštitu graditeljske baštine su: uspostavljanje cjelovitog i usklañenog pravnog sustava zaštite integralnih prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora; trajno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine; intenziviranje inventarizacije, te provoñenje inventarizacije, vrednovanja i kategorizacije dobara graditeljske baštine uključujući djela suvremene arhitekture i urbanizma; zaštita arheoloških zona i lokaliteta; poticanje istraživanja osobito arheoloških zona i lokaliteta, na područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava ili gospodarskih djelatnosti; uspostava uravnoteženog odnosa izmeñu osnovnih izvornih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava; revitalizacija ruralnih cjelina primjenom integralnih oblika zaštite radi odgojno obrazovnih, ekoloških i turističkih učinaka, te poticanje brige za nacionalnu baštinu kod lokalnog stanovništva. Posebni ciljevi prostornog ureñenja na području aktivne zaštite graditeljskog nasljeña su: pokretanje prostorno-planerske, projektantske, nadzorno-inspekcijske i izvoñačke prakse koja se temelji na svim gore navedenim načelima, uz poštivanje metodologije obrade graditeljskog nasljeña utvrñene planom; koordinirano djelovanje svih subjekata u obradi graditeljskog nasljeña od formuliranja investicijskih programa, izrade konzervatorskih studija i podloga, planova i projekata, postupaka provedbe natječaja u sferi javnih investicija, grañenja i nadzora nad gradnjom te naposljetku do upravljanja dobrima.

3.3. CILJEVI PROSTORNOG UREðENJA NASELJA NA PODRU Č3.7. JU OPĆ3.8. INE

3.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora Racionalno korištenje i zaštita prostora temelji se na ostvarenju sljedećih ciljeva: planirana grañevinska područja naselja uskladiti s procjenom demografskih kretanja, mogućnostima opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, te objektima društvenog standarda; kroz izradu detaljnih planova ureñenja osigurati javne i komunalne površine /parkirališta/; novom stambenom izgradnjom ne zauzimati područja uz obalu i uz intenzivnije otočne prometnice; vrijedno poljoprivredno zemljište sačuvati od izgradnje osim gradnje u funkciji revitalizacije poljoprivredne proizvodnje; šumsko zemljište oplemeniti i ozelenjavati te rekultivirati opožarene površine;

3.3.2. Utvrñivanje gra ñevinskih podru čja naselja u odnosu na postoje ći i planirani broj stanovnika, gusto ću stanovanja, izgra ñenost, iskorištenost i gusto ću izgra ñenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i ku lturno-povijesnih cjelina

Grañevinsko područje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji naseljskih sadržaja (stanovanje, radni kompleksi, turistički kapaciteti, društveni sadržaji, poslovni i komunalni sadržaji, športsko-rekreacijski i slični sadržaji). Kao prvenstveni cilj u utvrñivanju granica grañevinskih područja naselja Jelsa odreñeno je: utvrñivanje grañevinskih područja za sva naselja temeljem analize zauzetosti tog područja postojećom izgradnjom te procjenom potreba za novom izgradnjom; utvrñivanje različitog intenziteta korištenja grañevinskih područja (gustoća stanovanja, postotak izgrañenosti, koeficijent iskorištenosti i sl.); prilagoñavanje granica grañevinskog područja očekivanom demografskom potencijalu s time da se ostave izvjesne rezerve za realizaciju privilegiranih zahvata (gradnja grañevina u funkciji obnove i unapreñenja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom zemljištu uz očuvanje posebnosti krajobraza, gradnja turističkih i obiteljskih gospodarstava); zaštita i očuvanje obalnog, zelenog pojasa zaštita, ureñenje i revitalizacija ruralnih cjelina te njihovo uključivanje u procese eko turizma .

3.3.3. Unapreñenje ure ñenja naselja i komunalne infrastrukture Rješenje naseljske komunalne infrastrukture predstavlja prioritetan cilj ureñenja naselja, što uključuje: izgradnju sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, proširenje kapaciteta postojećih luka izgradnju cestovnih veza prvenstveno one prema Sučurju rješenje problema zbrinjavanja (i recikliranja) krutog otpada na cijelom području; izgradnju više javnih parkirališta (garaža) poboljšanje kvalitete elektroopskrbe i kabliranje elektroopskrbne mreže; organizacija i ureñenje športsko-rekreacijskih površina; opremanje naselja objektima društvenog standarda (u skladu s mjestom i ulogom naselja u mreži naselja.


- 53 -

4. PLAN PROSTORNOG UREðENJA

4.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRU ČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Odabir prostorne i gospodarske strukture općine Jelsa u planskom razdoblju zasniva se na mjestu i ulozi u prostornoj i gospodarskoj strukturi Županije, zatečenom stanju i temeljnim vrijednostima. Županijskim planom dimenzionirana su grañevinska područja naselja u odnosu na njihovu veličinu koja je rezultat demografskih prognoza i stupanj centraliteta naselja tj. njegov položaj u hijerarhiji središnjih naselja. Planirana minimalna gustoća (st/ha) za općinu Jelsa iznosi 32,7 st/ha. Za sveukupno dimenzioniranje grañevinskog područja, Prostornim planom Županije izvršena je i procjena ukupnih turističkih kapaciteta (ležaja u turizmu i povremenog stanovanja) te je za područje Jelsa taj broj procijenjen na 11.500 (9.500 turističkih ležajeva i 2.000 ležajeva povremenih stanovnika). Zatečeno stanje u prostoru, pored postojeće izgrañenosti i stupnja konsolidiranosti tj. stabilnosti pojedinog područja obzirom na fizičku strukturu i aktivnosti, odnosi se i na zatečenu i usvojenu prostorno-plansku dokumentaciju čija rješenja bitno utječu na način korištenja i ureñenja pojedinih naseljskih prostora. Prostorni plan ureñenja bivše Općine Hvar i GUP Jelse uz izrañene detaljne planove bitno je odredio prostorno-razvojnu strukturu naselja (linearni oblik u obalnom pojasu i uz prometnice). Zbog promijenjenih vlasničkih odnosa tj. ne privoñenja zemljišta namjeni. Promjena u modelu turizma sa većim naglaskom na privatnoj inicijativi, podloga je za izmjenu modela razvoja. Treba osnažiti mehanizme koji bi omogučavali domaćem stnovništvu integriranje u suvremene tokove turističkih ponusa u novonastalim situacijama iznimnog porasta cijena zemljišta i domaćem stanovništvu složene urbanističke regulative. Temeljno opredjeljenje Prostornog plana za ograničeno prostorno širenja naseljskih struktura usmjereno je prema revalorizaciji i konsolidaciji djelomično izgrañenog ili neprimjereno korištenog prostora, koji u dosadašnjim planovima nije odgovarajuće vrednovan, tretiran kao manje vrijedan prostor od izgrañenog prostora ili prostora predviñenog za gradnju. takav odnos temeljen je na ustrajnosti vrednovanja neizgrañenog prostora kao “praznog” tj. svojevrsne rezerve za buduće grañenje. Prostornim razvojem predviña se ograničeni rast funkcije stanovanja, te kompletiranje naselja javnim, rekreacijskim i poslovnim sadržajima, sukladno utvrñenom stupnju centraliteta (manje lokalno središte i turističko središte) kao i opremanje komunalnom infrastrukturom. Stambeni standard će se povećavati u dva segmenta – veći stambeni standard po stanovniku i smanjenje prosječnog domaćinstva. Više samačkih i domaćinstava bez djece značiti će potražnju za većim brojem stanova, ali ne nužno i značajno veće stambene površine. Stoga se u okviru planiranih površina broj stanova može povećati do 10%. Potrebe za stanovima definirane su brojem postojećih domaćinstava bez stana, prognoziranim brojem novih kućanstava, mogućim brojem imigranata te promjenama kvalitete potražnje (samci, stariji, povremeno stanovanje itd.). Područje ruralnih cjelina cjelina revitalizirat će se u funkciji specifične autohtone turističke ponude uvažavajući konzervatorske i krajobrazne smjernice. Potrebno je respektirati naseljavanje grañana zemalja EU koji u potrazi za povoljnijim klimatskim uvjetima i prirodnim ambijentima, sve češće kupuju stambene prostortore na području Općine. Pojava nije još bitnije izmijenila demografsku sliku Općine, ali bitno doprinosti povećanju cijena stambenih prostora i grañevinskog zemljišta, koji postaju nedostupni lokalnom stanovništvu. Na području prostornog plana neizgrañeni prostori se pojavljuju u rasponu od zaštitnih zelenih, rekreacijskih i ostalih vrijednih krajobraza (kulturnog-povijesnog i prirodnog). Planom su se neizgrañene površine raščlanile u više kategorija kako bi se preciznije definirale njihove značajke i za svaku kategoriju utvrdili uvjeti ureñenja. Prostornim ureñenjem treba osigurati da se neizgrañeni prostori tretiraju ravnopravno kao i izgrañeni tj. kao prirodni ili kulturni krajobraz izvan urbanog prostora, odnosno pejzažno i urbano zelenilo unutar urbanog prostora. Očuvanje neizgrañenih prostora i drugih prostora za javnu upotrebu (rekreacijske, kupališne i sl. površine) i prostora za objekte javne i društvene namjene, jedna je od temeljnih zadaća Prostornog plana i sustava gospodarenja prostorom.

4.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORI ŠTENJE POVRŠINA Organizacija prostora Općine Jelsa temelji se na prikladnosti prostora za smještaj osnovnih i mješovitih namjena u grañevinskim područjima uvažavanjem specifičnosti prostora te očuvanju poljoprivrednih i šumskih površina, vrijednih dijelova prirode i spomenika kulture te daljnjem razvoju prometne i druge infrastrukture. U budućoj organizaciji prostora i dalje će najznačajniju ulogu imati centralno naselje Jelsa kao veće lokalno i područno (malo razvojno) središte sa svim funkcijama centraliteta. Organizacija prostora se temelji na uvažavanju specifičnosti pojedinih područja (prostorno-funkcionalnih cjelina): 1. Naselja Jelsa i Vrbovska u zapadnom, ravninskom, obalnom, nizinskom dijelu Općine Jelsa kao ribarsko, pomorska naselja nastaju u dnu uvala te su im i urbane strukture slipčne. U oba naselja se može pratiti širenje naselja izgradnjom mješovitih stambeno-turističkih kuća. Takovo mješanje stambenih i turističkih funkcija dovelo je do pada kvalitete življnja jer su se naselja šrila a da ih nije pratila adekvatna komunalna infrastrukturna opremljenost, te se su se prometni problemi samo akumulirali. 2. Ruralna naselja sjevernih padina planinskog lanca Svirće, Vrisnik, Pitve smještena su uz plodne poljoprivredne površine uvijek na neplodnim ili teško obradljivim površinama. Sva naelja bilježe veliki demografski pad te je nova gradnja rijetka i uglavnom neadekvatna. 3. Sjeverno obalno područje Općine Jelsa od uvale Znečišća u naselju Jelsa do granice s Općinom Sućuraj uglavnom je neizgrañeno, a u najatraktivnije uvale poput Prapatne ili Stinive devastirane su divljom gradnjom. Kako su te uvale i značajni potencijalni turistički resursi treba predvidjeti planove sanacije prostora. 4. Ruralna naselja otočne zaravni Poljica, Zagradaće, Zastražišće i Gdinj nemaju riješenu opskrbu vodom što je njihov glavni faktor ograničenja i depopulacije. Naselja imaju male gustoće, ali imaju velike eko potencijale. 5. Povijesna središta naselja Ivan Dolac, Zavala i Gromin Dolac smještenih na južnjoj obali Hvara udaljena su od mora. Gradnjom tunela i lakalne ceste koja ih povezuje sa sjevernom obalom naselja doživljavju ekspanziju koja uglavnom linearno prati obalu. Pri širenju tih naselja komunalna infrastruktura nije adekvatno pratila rast, što se naročito evidentira u neadekvatnoj prometnoj mreži i nedostatku parhirališnih mjesta. Naselje Gromin Dolaz zbog prometne izoliranosti ostalo je sačuvano od tih trendova, ali je zato potpuno degradirano.

2001. 2017 Broj stalnih stanovnika 3.656 4.400 Broj ležajeva u turizmu 3.445 – privatni smještaj

1.266 – hoteli i ap. 420 - kampovi UKUPNO- 5.131

4000 – privatni smještaj 5000 – hoteli i apartmani 500-kampovi UKUPNO- 9500

Broj stanova-objekata- Od toga za stalno stanovanje Od toga za povremeno stanovanje Ostalo – obavlja zanimanje i sl.

3311 1742 1137 106

Broj domaćinstava 1239

Planirani kapaciteti za područje općine Jelsa

4.2.1. Razvoj i ure ñenje površina naselja i površina izvan naselja Površine za razvoj i ureñenje naselja i površina izvan naselja odreñene su kao grañevinska područja za razvoj naselja i djelatnosti.


- 54 -

4.2.1.1. Grañevinska podru čja naselja (mješovita namjena) (227,7 ha izgrañeni i 151,3 ha neizgrañeni dio naselja)

br naziv namjena list g gi Gn gi u % gn u % 1. Gdinj Bonkovi ći M1 4.1 1,1 1,1 0,0 100 0 2 Gdinj Sv. Juraj M1 4.1 1,6 1,3 0,2 86 14 3. Gdinj Banov Dvor M1 4.1 1,0 0,2 0,9 15 85 4. Gdinj Vrvoli ći M1 4.1 4,8 2,7 2,0 57 43 5. Gdinj Visoka M1 4.1 6,3 3,6 2,7 54 46 6. Gdinj Dugi Dolac M1 4.1 8,2 4,5 3,8 54 46 7. Gdinj Pokrvenik M1 4.3 2,7 1,6 1,1 60 40

Gdinj ukupno: 25,6 15,0 10,6 58 42 8. Zastražiš će Gudac M1 4.4 6,7 4,4 2,3 66 34 9. Zastražiš će Postranja M1 4.4 6,3 3,0 3,2 49 51 10. Zastražiš će M1 4.4 13,4 7,6 5,8 57 43 11. Zastražiš će Zaninovi ći M1 4.4 1,6 1,6 0,0 100 0 Zastražiš će ukupno: 28,0 16,6 11,4 59 41 12. Grahoviš će M1 4.6 1,6 1,6 0,00 100 0 13. Poljica M1 4.6 18,1 8,5 9,6 47 53

Poljica ukupno: 19.7 10,1 9,6 51 49 14 Humac M1 4.8 2,0 2,0 0,0 100 0 15. Zagrada če M1 4.7 0,9 0,9 0,0 100 0 16. Gromin Dolac M1 4.9 2,0 2,0 0,0 100 0 17. Zavala M1 4.10 18,l 13,0 5,1 72 28 18. Ivan Dolac M1 4.11 17,9 14,2 3,7 78 22 19. Pitve Donje M1 4.13 8,8 4,5 4,3 43 54 20. Pitve Gornje M1 4.13 3,2 2,0 1,2 62 38

Pitve ukupno: 12,0 6,5 5,5 54 46 21. Vrisnik M1 4.14 21,2 9,1 12,1 43 57 22. Svir če M1 4.15 18.2 12,0 6,2 66 34 23. Jelsa M1 4.16 151,9 90,9 61,0 60 40 24. Vrboska M1 4.18 54.1 31,7 22,4 59 41 25. Bassina M1 4.19 7,3 3,9 3,4 53 47

Ukupno: 379,0 227,7 151,3 60 40 Površina gra ñevinskog podru čja naselja u odnosu na površinu

Općine (11040 ha): 3,43 % 2,07 % 1,36 %

n- površina cijelog statističkog naselja g- grañevinsko područje mješovite namjene gi – izgrañeni dio grañevinskog područja naselja gi % - postotak izgrañenosti pojednie grañevinske zone g % n - postotak površine zone u odnosu na površinu općine list – broj lista grafičkih priloga na kojem je prikazana zona - Grañevinska područja prikazana su na listovima 4 grafičkih priloga. Grañevinskim područjima naselja (mješovita namjena) su razgraničene površine izgrañenih dijelova naselja od površine predviñene za njihov daljnji razvoj od površina namijenjenih razvoju drugih djelatnosti (gospodarstvo, turizam, komunalne zone značajnije javne i društvene djelatnosti, značajnije zone športa i rekreacije, javnih zelenih površina) što se ureñuju i grade u naselju ili izvan naselja te poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti koje se, s obzirom na namjenu, mogu odvijati izvan grañevinskog područja. Osnovni kriteriji za formiranje grañevinskih područja su sljedeći: postojeća izgrañenost, sa svrhom uključivanja zatečene gradnje u grañevinska područja na kojima to nije u neskladu s temeljnim prostornim vrijednostima i racionalnom korištenju prostora; prognozirani broj stalnog i povremenog broja stanovnika koji je prostornom organizacijom rasporeñen u skladu s dosadašnjim trendovima i osnovnim planskim postavkama; potrebni prostori za prateće sadržaje stanovanja i druge namjene (gospodarstvo, javne zelene površine, šport i rekreaciju i dr.); mogućnost komunalnog opremanja i prometnog povezivanja; formiranje grañevinskih područja u skladu s osnovnim faktorima ograničenja (kvalitetna poljoprivredna tla, postojeće šume, vrijedni prirodni i kulturni krajobraz, zaštićeni dijelovi prirode i značajniji infrastrukturni koridori), Grañevinsko područje naselja (mješovita namjena) je odreñeno za razvoj i ureñenje naselja, odnosno za gradnju stambenih, gospodarskih i poljoprivrednih grañevina, grañevina javne i društvene namjene (odgojne, obrazovne, zdravstvene, kulturne, socijalne, vjerske, upravne grañevine i slične grañevine), grañevine športa i rekreacije, gospodarskih grañevina (proizvodne namjene, poslovne namjene i ugostiteljsko turističke namjene), komunalnih, prometnih, infrastrukturnih grañevina i sustava, groblja i javnih zelenih površina.

4.2.1.2. Grañevinska podru čja za gospodarsku namjenu Prostornim planom predviñena je komunalno servisna zona Vrisna i Vrboska okviru kojih je predviñen smještaj komunalno-servisnih usluga, radnih pogona. Realizacija navedene zone moguća je na temelju detaljnog plana ureñenja.


- 55 -

br. list naselje naziv namjena površina u ha % od općine

XX 4.16. Jelsa Vrisna K 9,83 0,089

XIX 4.18 Vrboska Vrboska K 1,28 0,012

- Zona Vrisna prikazana je na listu 4.16. kartografskih priloga.

4.2.1.3.3. Grañevinska podru čja za turisti čku izgradnju Smještaj i izgradnja grañevina namijenjenih turizmu, športu i rekreaciji u načelu je riješen u grañevnom području za turizam, šport i rekreaciju, ali se nove lokacije za turističku izgradnju tj. manje hotele mogu planirati i u grañevnim područjima naselja za koja se predviñaju prostorni planovi užih područja (neizgrañeni dijelovi naselja). Postojeće i izgrañene turističke zone hotela Mina i apartmanskog naselja Fontana razgraničena je unutar površine naselja. Te se ne predviña nova gradnja nego samo rekonstrukcija zbog unapreñenja kvalitete ponude. Grañevinska područja za turističku izgradnju

broj naselje naziv list površina u ha % od općine kapacitet kategorija I Gdinj Srhov Dolac 4.2 6,85 0,062% 500 T2 II Gdinj Zarače 4.3 10,79 0,098% 600 T2 III Zastražišće Raskovica 4.3 15,60 0,141% 800 T2 IV Zastražišće Sinjava 4.5 8,37 0,076% 500 T2 V Poljica Vela Zečja 4.6 12,29 0,111% 700 T2 VI Poljica Mala Stiniva 4.6 2,58 0,023% 150 T2 VII Jelsa Makarac 4.7 6,28 0,057% 600 T2 VIII Jelsa Carkvica 4.12 15,04 0,136% 800 T1 IX Jelsa Zenčišće 4.12 5,11 0,046% 400 T2 X Vrboska Soline 4.18 10,72 0,097% 600 T1 XI Vrboska Soline 4.18 4,57 0,041% 500 T3 XII Vrboska Bassina 4.19 12,61 0,114% 600 T2 XIII Gromin Dolac Gromin Dolac 4.9 13,31 0,121% 700 T2 XIV Zavala Žutica 4.9 16,65 0,151% 700 T2 XV Zavala Zavala 4.10 5,91 0,054% 300 T2 XVI Zavala Petrovac 4.10 10,8 0,098% 600 T2 XVII Ivan Dolac Ivanković 4.11 8,85 0,080% 500 T2

Ukupno: 166,33 1,507% 9550 - Grañevinska područja za turističku gradnju prikazana su na listovima 4 grafičkih priloga.

4.2.1.4. Grañevinska podru čja za šport i rekreaciju U granicama planiranoga grañevnog područja za šport i rekreaciju, predviña se izgradnja: športskih terena (poglavito nogometnog igrališta, teniskih, rukometnih, košarkaških i drugih sportskih igrališta s gledalištima) x ha grañevina prateće namjene (klupskih prostorija, svlačionica, infrastrukturnih i sličnih grañevina), grañevina pomoćne namjene (manjih ugostiteljskih i sličnih sadržaja)

br. list naselje naziv namjena površina u ha % od općine

XVIII 4.17. Jelsa Rokov dolac R 10,87 0,098 %

- Grañevinska područja za šport i rekreaciju prikazana su na listovima 4 grafičkih priloga.

4.2.1.5. Grañevinska podru čja za društvene djelatnosti Objekti i sadržaji za društvene djelatnosti grade se u sklopu mješovitih zona naselja prema uvjetima propisanim odredbama za provoñenje. Pod društvenim djelatnostima podrazumjevaju se grañevine namjenjene: obrazovanju (predškolske i školske ustanove), zdravstvu, socijalnoj zaštiti, kulturi i fizičkoj kulturi, upravi, javne i prateće sadržaje (pošta, banka, robna kuća i sl.), vjerski objekti, crkve za koje su utvrñene posebne lokacije

4.2.1.6. Površine izvan naselja

4.2.1.6.1. Poljoprivredne površine


- 56 -

Prostornim planom je za poljoprivrednu namjenu odreñeno 2651,2 ha ili oko 24,0 % površine Općine. S obzirom na vrijednost tih površina za razvoj poljoprivrede, podijeljena su na vrijedna obradiva tla i obradiva tla te se u skladu s tim propisuju uvjeti za njihovo korištenje i zaštitu, odreñuju posebne mjere za ureñivanje i zaštitu posebnih vrijednosti i obilježja poljoprivrednog krajobraza (kulturni krajobraz).

4.2.1.6.2. Šumske površine Šumske (zaštitne) površine obuhvaćaju oko 2925,8 ha ili 26,5% površine Općine. Zaštitne šume služe prvenstveno kao zaštita zemljišta i vodnih tokova, erozijskih područja, naselja, gospodarstva i drugih objekata. Šume na prostoru Općine čine cjeloviti ekološki sustav, neće se smanjivati drugim namjenama, a iznimno krčenje šuma bit će nadomješteno pošumljavanjem na novim površinama. Na području šuma i šumskog zemljišta izvedeni su ili se planiraju izvoditi šumski – protupožarni putovi. Prostornim planom je odreñena prioritetna rekultivacija opožarenih šumskih površina biljnim vrstama koje su manje podložene opasnostima od požara.

4.2.1.6.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamena obala Najveće površine na području Općine obuhvaća poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Dio tih površina su značajne pašnjačke površine koje su od interesa za razvoj stočarstva u obiteljskim gospodarstvima. Prostornim planom se omogućava pošumljavanje tih površina radi zaštite od erozija, zaštite voda i izvorišta, zaštite naselja, turističkih, športskih i rekreacijskih zona te podizanja krajobraznih vrijednosti područja.

4.2.1.7. Ostale površine

4.2.1.7.1. Površine infrastrukturnih sustava Širine infrastrukturnih koridora neizgrañenih prometnica ili prometnica u gradnji su: za državnu cestu 60 m za županijsku cestu 40 m za lokalnu cesu 30 m za prometnice unutar naselja 20 m

4.2.1.7.2. Groblja Sva naselja Općine Jelsa imaju svoja tradicionalna groblja čije lokalije zadovoljavaju potrebe. Predviña se samo širenje postojećih groblja.

br. naselje post.pov. u ha planirano širenje u ha 1. Zavala 0,09 0 2. Gdinj 0,09 0 3. Poljica 0,08 0 4. Zastražišće 0,09 0 5. Jelsa 0,47 0,12 6. Pitve 0,21 0 7. Vrboska 0,17 0,74

4.2.1.8. Namjena mora Namjena mora je odreñena prema pretežnim djelatnostima i namjenama odreñenim za kopneni dio morske obale i prostora uz morsku obalu. Namjena mora obuhvaća pojas od 300 metara od linije morske obale. Prostornim planom odreñene su sljedeće namjene obalnog mora: lučko područje športskih lučica; privezište kupališta, šport i rekreacija. Prostornim planom su odreñeni plovni putovi (lokalne pomorske pruge)

4.2.2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povr šina (naselja i izgra ñene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

Globalni odnosi u iskazu namjena površina općine Jelsa pokazuju da od ukupne površine Općine od 110.4 km2, na grañevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja (mješovita namjena), otpada 378,35 ha ili 3,43 % površine, na izgrañene strukture izvan grañevinskog područja naselja 189,64 ha ili 1,72 % površine, na ukupne poljoprivredne površine 2651 ha ili 24,01 % površine, na ukupne šumske površine 2925,8 ha ili 26,5 % površine, na ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište 1551,21 ha ili 14,05 % površine.

OPĆINA JELSA Oznaka Ukupno

ha

% od površine općine

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

Grañevinska područja ukupno 567,99 5,14%

Grañevinska područja naselja ukupno GP 378,35 3,43%

izgrañeni dio GP ukupno 226,71 2,05%

Izgrañene strukture van grañevinskog područja ukupno

189,64 1,72%

-gospodarska namjena – komunalno servisna K 11,12 0,10%


- 57 -

-gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička T 167,65 1,52%

-športsko rekreacijska namjena R 10,87 0,10%

Poljoprivredne površine ukupno P 2651,2 24,01%

-vrijedno obradivo tlo P2 248,9 2,3%

-ostala obradiva tla P3 2402,3 21,8%

Šumske površine ukupno Š 2925,8 26,5%

- zaštitne Š2 2925,8 26,5%

Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 1551,21 14,05%

Ostale površine ukupno 3344 30,29%

Općina ukupno 11040 100,00%

ZAŠTIĆENE CJELINE

Zaštićena prirodna baština ukupno 3313,8 29%

- park prirode 0 0

- ostali zaštićeni dijelovi prirode 3313,8 29%

Zaštićena graditeljska baština ukupno 2067,7 18%

- arheološka područja 1257,6 11%

- povijesne graditeljske cjeline 810,1 7%

Općina ukupno 10763,0 96%

Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

4.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

4.3.1. Gospodarske djelatnosti Gospodarski rast usmjerava se prema novim kvalitetama kao što su tercijarizacija i proizvodnja zasnovana na čistim tehnologijama koje iziskuju više znanja i zauzimaju manje prostora (mješovite namjene). Planom je osigurana površina komunalne i poslovnih zona kao prostorna podloga za smještaj radnih djelatnosti kompatibilnih turističkom prostoru. U urbanoj strukturi naglašava se važnost formiranja novih poslovnih, turističkih, rekreacijskih, prometnih funkcija koji će u perspektivi predstavljati najznačajniju gospodarsku strukturu i činiti najvažniji element njegove transformacije. Područje naselja Humac kao područje izuzetno vrijedne povijesne cjeline, odabrano je kao prvi pilot program zaštite kulturne baštine, obnovi gospodarskih objekata i starih kuća, obnovi postojećih infrastrukturnih objekata kao i izgradnji novih, sve u skladu sa konzervatorskim smjernicama, ali i korištenja područja za komercijalizaciju obnovljenih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta (seoski turizam), oživljavanju tradicijske proizvodnje i starih obrta, proizvodnji zdrave hrane, poticanju i zaštiti tradicijskih proizvoda otoka, promociji dalmatinskog turizma u nas i u svijetu i dr. Od strateške važnosti za budući razvoj je unapreñenje kvalitete turizma i njemu pratećih djelatnosti (ugostiteljstva, usluga, kulturnih djelatnosti i sl.) te razvitak poljoprivrede kao kompatibilne djelatnosti u funkciji turističkog tržišta. Težište nove turističke izgradnje, ureñenja te rekonstrukciji i obnove prostora u funkciji turizma i rekreacije: Procjena mogućih turističkih kapaciteta za područje Grada iznosi oko 9500 ležajeva. Planirani kapacitet vezova u lukama posebne namjene (nautičke i športske) iznosi oko x vezova. Temeljem karaktera planiranih radnih zona i gustoće zaposlenosti procijenjen je broj radnih mjesta.

4.3.2. Društvene djelatnosti

4.3.2.1. Predškolski odgoj Obzirom na planirano kretanje broja stanovnika kao i tendencije privatizacije predviña se da će se skrb o djeci predškolskog uzrasta zadovoljavati primarno kroz privatne vrtiće, bilo u vlasništvu udruga, fizičkih osoba ili vjerskih zajednica. Za zadovoljavanje sadašnjeg standarda obuhvata (oko 60%) djece od 1 do 6 godina (cca 5% od planiranog maksimalnog broja stalnog stanovništva – 2.500 ), računajući na standard od 20 polaznika u odgojnoj skupini, te minimalno 5 m2 izgrañenog prostora i 20 m2 terena po polazniku. Objekti u kojima djeluje dječji vrti ć u Jelsi ne odlikuje se arhitetonskom fleksibilnošću koje zahtjevaju suvremene pedagoške aktivnosti vetane za izvoñenje svih oblika rada s djecom predškolskog uzrasta, kao i objekt u Vrboskoj dakle ne odgovara potrebama djece predškolskog uzrasta. Objekt u kojem djeluje vrtić u Svirčama odgovara potrebama djece predškolskog uzrasta, ali uz izvedbu nekih manjih radova na njemu. Poterbno je predvidjeti lokaciju izgradnje nove zgrade dječjeg vrtića u skladu sastandardima izvoñenja predškolske nastave, koji bi polazila sva djeca sa područja Općine Jelsa. U središnjem vrtiću bi se osim sadašnje marende pripremali obroci za djecu jasličkog standarda, takoñer i za djecu koja bi eventualno koristila duži boravak (ručak).

4.3.2.2. Osnovne škole Na postojećoj lokaciji osnovne škole omogućava se dogradnja i nadogradnja učioničkog prostora te izgradnja školske dvorana i igrališta. Polazeći od prikaza postojećeg stanja objekata Osnovne škole «Jelsa», zaključuje se da svi objekti ustanove veličinom (kvantitetom) prostora odgovaraju potrebama opsega programa koji se u školi ostvaruje s obzirom na petogodišnji prosjek, ali kvalitetom izgrañenosti, namjenom i rasporedom unutrašnjih prostorija, objekti ne odgovaraju suvremenim potrebama pedagoških aktivnosti svih oblika redovne nastave i izvannastavnih aktivnosti. Objektima nedostaje sporednih prostorija, prostorija za izavannastavne aktivnosti i prostorija za održavanje izvanškolskih aktivnosti. Osnovna škola «Jelsa» u svojem programu rada nije planirala kapitalne investicije novih objekata škole, osim planiranja tekućeg redovnog i investicionog održavanja objekata. Meñutim, kako objekat matične škole u Jelsi koristi u suprotnoj smjeni i Srednja škola Hvar-Područno odjeljenje Jelsa, potrebno je planirati u prostornoj dokumentaciji Općine Jelsa igradnju novog školskog objekta ili za potrebe Osnovne škole ili za potrebe Srednje škole. Za Područni razredni odjel Svirče potrebno je planirati podizanje kvalitete unutrašnjeg i vanjskog prostora objekta, a kako PRO u Vrboskoj i PRO u Sv. Nedjelji djeluju u starim zgradama, s kraja 19. stoljeća, i to još u tuñem ZK vlasništvu, prostornom dokumentacijom trebalo bi predvidjeti mogućnost rada škole u drugim (po mogućnosti novim) prostorima.


- 58 -

4.3.2.3. Srednje škole Praktički dio nastave strukovnih programa škola obavlja se u iznajmljenim prostorima hotelske kuće u Jelsi. Planirane razvojne projekcije Srednje škole Hvar za Područni odjel u Jelsi odnosi se na planiranje izgradnje novih prostora za obavljanje praktične nastave strukovnih programa.

4.3.2.4. Zdravstvo i socijalna skrb Na nivou većeg lokalnog i malog razvojnog središta (1000-7000) potrebno je organizirati i unaprijediti primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu. Upravo poradi utvrñenog da objekti ne odgovaraju, u Jelsi je predviñena izgradnja nove ambulante, za potrebe primarne zdravstvene zaštite sa svim sadržajima. 2003. godine postavljen je kamen temeljac i ista je predviñena kao investicija u prioritetu. Nova grañevina ambulante Jelsa, Dom zdravlja Hvar, predlaže se smjestiti na lokaciji novoformirane čestice k.č. 404/6, katastarska općina Jelsa. Navedena lokacija nalazi se u području Pelinje. Navedena lokacija nalazi se u zoni obuhvata GUP-a Jelsa, Sl. Glasnik bivše Općine Hvar 3/91, a prema planu namjene površina u radnoj zoni, što implicira mogućnost izgradnje grañevine predmetne namjene. U neposrednoj blizini sa sjeverne strane parcele predviñena je i izgradnja helidroma. Do parcele danas je moguće kolno pristupiti sa sjeverne i južne strane postojećim putevima, koji če i prema ovom projektu u buduće biti kolno pristupne prometnice. Podružnica za Socijalnu skrb Hvar pokriva, 11103 stanovnika sukladno Popisu stanovništva 2001., radi u nezadovoljavajućim prostornim uvjetima. Planira se izgradnja Doma za stare i nemoćne osobe.

4.3.2.5. Kultura U razvoju kulturnih djelatnosti prioritetnim se sagledava ureñenje knjižnica, ureñenje objekata (otvorenih prostora, trgova) za scenske djelatnosti, galerije, kino i sl. Jedan od prioriteta je i Zavičajni muzej Jelse.

4.3.2.6. Vjerski objekti i sadržaji Postojeći vjerski objekti zadovoljavaju potrebe prakticiranja religije. Postojeće sakralne objekte koji su uglavnom zaštičena kulturna dobra treba održavati i štititi prema kriterijima struke.

4.4. UVJETI KORIŠTENJA, URE ðENJA I ZAŠTITE PROSTORA

4.4.1. Zaštita kulturnih dobara Za potrebe Prostornog plana izrañena je Konzervatorska podloga Prostornog plana ureñenja Općine Jelsa s evidencijom nepokretnih kulturnih i prirodnih dobara, te su predložene mjere zaštite kulturno-povijesnih objekata i cjelina. Konzervatorska podloga je sastavni dio ovog planskog dokumenta.

4.4.1.1. Urbana cjelina Jelsa Urbana cjeline na području obuhvata Prostornog plana ureñenja općine Jelsa jest urbana cjelina Jelse. U skladu s obveznim naputkom Ministarstva kulture o sadržaju konzervatorskih podloga za planove prostornog ureñenja i Pravilnikom o utvrñivanju mjera zaštite za kulturno-povijesne cjeline, a na temelju članka 55. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (N.N. 66/99) utvrñene su granice navedene urbane cjeline prema rješenjima o registraciji RST 799. Ovim zonama odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedinačnih grañevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i grañevne strukture, odreñene topografijom, povijesnom grañevnom supstancom, te raznolikošću namjena i sadržaja. Mjere zaštite i odredbe za provedbu: sanacija i održavanje u povijesnom kontinuitetu očuvane urbane matrice, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih objekata i poteza, te postojeće i očuvane povijesne parcelacije sanacija i održavanje svake zgrade koja je sačuvala izvorna graditeljska obilježja restauracija svake zgrade koja je neprimjerenim zahvatima većim dijelom ili potpuno izgubila obilježja posebno vrijednog kulturnog dobra održavanje i ureñenje neizgrañenih površina i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima, kao što su javna rasvjeta, hortikulturna rješenja, ureñivanje parcela, te predvrtova sprječavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgrada ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao; očuvanje karakterističnih rješenja krovova i sprječavanje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, budući da su sio autentičnog arhitektonskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja; principom postupnosti treba omogućiti odgovarajuću rekonstrukciju i ukidanje degradirajućih elemenata i sadržaja nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje; za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, bez obzira na postojanje ili ne postojanje rješenja o registraciji ili preventivnoj zaštiti pojedinačnog kulturnog dobra

4.4.1.2. Smjernice za prostorno ure ñenje poluurbanih i ruralnih cjelina Preventivno zaštićene ruralne cjeline u predmetnoj Konzervatorskoj podlozi tablicarno su i prikazane u poglavlju popisa nepokretnih kulturnih dobara. Ruralne cjeline prostora obuhvata predmetne Konzervatorske podloge većinom su sela ili zaseoci koji su unutar procesa mehaničke migracije i emigracije većim dijelom napuštena. Sačuvana su u više-manje izvornom stanje, što im daje spomenička obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na očuvanje tradicijske grañevne strukture i karakteristične slike naselja. Planskim dokumentima užih područja potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrañenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklañena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre, a posebno je potrebno očuvati odnos izgrañenog dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih grañevina. Neizgrañene dijelove povijesnih jezgri, koji u posljednjih 80 g. nisu znatnije transformirani, ili su korišteni kao zelene površine, potrebno je ureñivati kao javne zelene površine s mogućnošću minimalnih intervencija objektima javnog značaja. Izuzetno se može dozvoliti izgradnja dijela gore navedenih neizgrañenih prostora radi rekompozicije i prostornog usklañenja volumena i silueta sklopova izgrañenih neskladno ambijentu povijesne jezgre, ali tek temeljem detaljnih istraživanja i provedbe postupaka javnih urbanističko arhitektonskih natječaja. Izgradnju poslovnih prostora opće namjene (trgovina, servisi, obrti ugostiteljstvo, usluge) potrebno je osigurati u prizemnim dijelovima postojećih i novih objekata. Ureñivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora se temeljiti na


- 59 -

korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i grañevinskih materijala. Režim prometa unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi mjerilu povijesne jezgre te karakteru i obimu djelatnosti osiguravajući pritom posebne režime prometa u mirovanju za stanovnike. U povijesnim jezgrama kojima obuhvat graniči s morem potrebno je osigurati izgradnju i ureñenje obale (pomorskog dobra) na način koji je sukladan urbanom ili ruralnom ambijentu, a tako nastale površine koristiti isključivo kao javne površine. Za upravljanje graditeljskim nasljeñem u povijesnim jezgrama poluurbanih i ruralnih naselja potrebno je osnivati specijalizirane ustanove, zaklade i fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih doba. Za pojedine manje cjeline potrebno je izraditi prostorne planove nižeg reda (urbanističke ili planove ureñenja). Planovi trebaju imati Konzervatorske podloge, odnosno osigurano konzervatorsko elaboriranje cjeline ili pojedinih dijelova u slučaju da za pojedine zahvate u prostoru lokalna uprava ocjeni nepotrebnim izraditi postorni plan. Takoñer se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti - inventarizirati posebno vrijedni prostori i grañevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra.

4.4.1.3. Smjernice za prostorno ure ñenje fortifikacija Sustavi fortifikacija nacionalnog i županijskog značaja moraju se očuvati i održavati u naslijeñenom obliku, te nisu dozvoljene nikakve intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. U posljednje su vrijeme zbog intenzivnog razvoja komunikacija ugrožene postavljanjem raznih odašiljača. Pojedinačni dijelovi fortifikacija mogu se, u izuzetnim slučajevima, rekonstruirati po načelu anastiloze (ako je istraženi materijal in situ dovoljan za primjenu navedene metode) ili tipološke rekonstrukcije (ako se temeljem povijesno-prostornih istraživanja može nedvojbeno utvrditi oblik i detalji fortifikacije). Takoñer, navedene smjernice za prostorno ureñenje fortifikacija odnose se na dijelove struktura urbanih ili ruralnih cjelina koje su izrasle na nekadašnjim fortifikacijama, a za koje se može nedvojbeno utvrditi da oblikom i volumenom podražavaju oblik fortifikacije na kojem su nastale. Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, bastioni, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem gore navedenih metoda rekonstrukcije, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija. Takoñer se odreñuje da projekti ureñenja trebaju imati osigurano konzervatorsko elaboriranje te da arhitektonski projekti trebaju imati konzervatorsku suglasnost.

4.4.1.4. Smjernice za prostorno ure ñenje pojedina čnih sakralnih i civilnih kulturnih dobara Sakralna i civilna kulturna dobra su najčešće u trajnom kontinuitetu korištenja. Ureñuju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i projekata planske dokumentacije i projekata kojima prethode konzervatorske studije ili sustavi mjera zaštite propisani Zakonom o zaštit kulturnih dobara. Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra. Ukoliko se sakralni i civilni kompleksi nacionalne i županijske razine nalaze unutar područja urbanih, poluurbanih i ruralnih cjelina nacionalnog i županijskog značaja, režime zaštite navedenih kulturnih dobara potrebno je uskladiti na razini detaljnog plana . Takoñer se odreñuje da arhitektonski projekti ili projekti ureñenja koji se na bilo koji način odnose naspram pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra (registriranog, preventivno zaštićenog ili evidentiranog) trebaju imati posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, odnosno konzervatorsku suglasnost istog. Projektima ureñenja ili arhitektonskim projektima pojedinačnih kulturnih dobara najvišeg (meñunarodnog i nacionalnog značaja) trebaju prethoditi konzervatorske studije kao primarni ulazni podatak.

4.4.1.5. Smjernice za prostorno ure ñenje arheoloških i hidroarheoloških zona Šire arheološke i hidroarheološke zone utvrñene ovim planom potrebno je detaljno istražiti, te planskim dokumentima nižeg reda utvrditi način korištenja zona. Unutar izgrañenih područja naselja preporuča se detaljno istraživanje arheoloških zona do sterilnog sloja te, sukladno rezultatima valorizacije, prezentacija nalaza in situ koja može utjecati na izvedbene projekte planiranih grañevina. Izvan izgrañenih područja, kao i u podmorju, preporuča se detaljno istraživanje i konzervacija nalaza uz mogućnost korištenja metode anastiloze a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim slučajevima i parcijalne dislokacije, s time da se prethodno na razini prostornih planova općina i gradova detaljno utvrdi obuhvat pojedinih izdvojenih arheoloških nalaza te režimi zaštite istih. U područjima kojim se ovim planom predviña izgradnja objekata, a prostor nije izgrañen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istražnih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoliš osigura arheološko istraživanje rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru i njihova valorizacija. Tako istraženi prostori obvezno se prezentiraju in situ, a projektu konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje objekata i ureñivanja zemljišta. Takoñer se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i grañevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra.

4.4.1.6. Smjernice za prostorno ure ñenje arheološke zone starigradsko polje

Zaštita Starogradskog polja kao kulturnog krajolika na podru čju Op ćine Jelsa bazira se na : 1. očuvanju arheoloških lokaliteta 2. očivanju tradicijske agrarne funkcije i netaknutog kulturnog pejzaža polja 3. korištenju područja polja u funkciji etno-eko i kulturnog turizma 4. očuvanju ruralnih cjelina (Dol, Svirče, Vrisnik, Vrbanj, Pitve) u njihovoj tradicijskoj prostornoj organizaciji, bez širenja grañevinskih

zona prema plodnom agrarnom području i to bez obzira na stupanj zaštite pojedine cjeline 5. očuvanju urbanih cjelina Starog Grada i Vrboske 6. očuvanju i održavanju bujica i potoka 7. očuvanju i održavanju šumskog fonda

Sustav mjera zaštite i o čuvanja kao sastavni dio Rješenja o preventivnoj zaš titi :

Za zaštićeno arheološko područje Starogradskog polja (Arheološka zona Starogradsko polje – grčka chora – antički ager, RST 1392, Rješenje broj 469/93-17), za pojedinačne arheološke lokalitete unutar arheološke zone i izvan nje kao i za neistražena i potencijalna arheološka nalazišta bez obzira na pravni stupanj zaštite: na području arheološke zone potrebno je provesti zaštitna arheološka istraživanja, te na temelju rezultata istraživanja utvrditi smjernice za za zaštitu i očuvanje arheološke baštine, te način korištenja zona. Način korištenja arheoloških zona propisati prostornim planovima užih područja na području arheološke zone sukladno rezultatima rekognosciranja i zaštitnih arheoloških istraživanja za prezentaciju nalaza in situ potrebno je izraditi detaljni prostorni plan unutar arheoloških zona, unutar ili van postojećih naselja potrebno je prilikom izvoñenja bilo kojih zemljanih radova osigurati arheološki nadzor. Sukladno rezultatima arheološkog nadzora nadležni Konzervatorski odjel utvrñuje daljnji postupak koji može biti:

Trajno obustavljanje radova na nalazištu Dopuštenje za nastavak radova uz odreñivanje mjera zaštite arheološkog nalazišta Dopuštenje za nastavak radova uz odreñivanje novih konzervatorskih uvjeta, odnosno izmjenu rješenja o prethodnom odobrenju Ukoliko se prilikom izvoñenja zemljanih radova unutar arheoloških zona, unutar ili van postojećih naselja naiñe na predmete ili nalaze arheološkog značenja, potrebno je odmah obustaviti radove, a o nalazu obavijestiti najbliži muzej ili nadležni konzervatorski


- 60 -

odjel. Na do sada neistraženim pojedinačnim arheološkim lokalitetima potrebno je provesti pokusna arheološka sondiranja kako bi se utvrdile granice zaštite lokaliteta. Na područjima koja se namjenjuju razvoju infrastrukturnih sustava potrebno je provesti rekognosciranja i prioritetna istraživanja, te detaljno kartiranje i dokumentiranje arheoloških nalaza radi utvrñivanja daljnjeg postupka zaštite u postupku izdavanja lokacijske dozvole treba obaviti arheološka istraživanja. Unutar izgrañenih područja naselja mora se detaljno istražiti arheološke zone do sterilnog sloja, te sukladno rezultatima valorizacije, konzervatorskim uvjetima može se odrediti prezentacija nalaza in situ kojoj se planirani zahvat uz prostoru mora prilagoditi Izvan izgrañenog područja naselja preporuča se detaljno istraživanje i konzervacija nalaza uz mogućnost korištenja metode anastiloze, a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim slučajevima i parcijalne dislokacije

Podru čje Starogradskog polja – etnološka baština:

zadržavanje postojeće parcelacije koja se u prostoru prepoznaje u suhozidnim meñama - kako one nastale na grčkim pravcima, tako i one nastale u kasnijim vremenskim periodima. Položaj suhozida, a naročito onih koji su formirani prema topografskim karakteristikama terena i dijele parcele/dijelove parcele na različitim visinskim kotama štiti tlo od erozije i denudacije zadržavanje puteva u njihovim postojećim pravcima i njihovom postojećem profilu uz prilagoñavanje suvremenim potrebama izvedbom gornjeg stroja na tradicionalan način (makadam, kamene kocke, zemljani sloj) uz zabranu upotrebe asfalta i betona poticanje obnove postojećih gospodarskih sklopova u polju na tradicijski način, uz strogo očuvanje postojećih gabarita, ali uz moguću promjenu namjene u funkciji turističke ponude strogo kontrolirana nova izgradnja u polju: u granicama zaštićene arheološke zone moguća je gradnja manjih poljskih kućica tlocrtne veličine do 15 m2 uz prethodno arheološko sondiranje na parcelama većim od 3 ha izvan granica zaštićenog arheološkog područja moguća je gradnja objekata isključivo poljoprivredne namjene sva nova izgradnja treba se planirati na načelima tipološke rekonstrukcije što podrazumijeva izgradnju koja je organizacijom prostora, gabaritima, mikrolokacijom, komunikacijom s javnim površinama – putevima i oblikovanjem usklañena s okolišem. Bez obzira na veličinu grañevine potrebno je provesti postupak izdavanja lokacijske i grañevinske dozvole, a za svaku gradnju potrebna je prethodna suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela zadržavanje i poticanje primarno agrarne funkcije polja poticanje obnove zapuštenih poljoprivrednih površina poticanje sadnje tradicijskih poljoprivrednih kultura i sorti evidentiranje i katalogizacija tradicijske arhitekture polja prema vrstama i tipologiji

4.4.1.7. Smjernice za prostorno ure ñenje etnozona Etnozone se ureñuju stvaranjem mreže naselja u kojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije. Kako je očuvanje etnoloških vrijednosti neposredno vezano uz očuvanje vitaliteta naselja, potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralaštvu stanovnika etnozona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za radne običaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljačkim domaćinstvima). U prostor etnozona ne mogu biti uključena naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine različite od tradicionalnog ureñenja ruralnog prostora. Unutar prostora etnozona potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora grañenja van grañevinskih područja ili zona izgradnje u agrarnim područjima, te usmjeravati izgradnju objekata unutar područja tradicionalne izgradnje ruralnih naselja. Takoñer se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i grañevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra.

4.4.2. Zaštita prirode i Krajobrazne vrijednosti pr ostora Svi dijelovi prirode upisani u Upisnik zaštićenih dijelova prirode kao i oni koji se štite ovim Planom čine sustav posebno vrijednih i zaštićenih dijelova prirode u cjelovitom sustavu zaštite prirodnih vrijednosti uspostavljenom ovim Planom. U cilju zaštite, očuvanja i sanacije prirodnih vrijednosti Otoka Hvara na području Općine Jelsa potrebno je zaštititi prirodne predjele u smislu Zakona o zaštiti prirode i putem dokumentacije prostora:

4.4.2.1. Spomenici prirode

Zaštićeni spomenik spomenik prirode Lokve na Plani Planirana zaštita 0,6 spomenik prirode Bor - Vrboska Planirana zaštita spomenik prirode-botanički Gradski park Jelsa Planirana zaštita 1,1 spomeniik parkovne arhitekture

4.4.2.2. Prijedlog Zašti ćenih zona

Naziv zone Zona Površina ha Vrsta Sv. NIkola planirana zaštita 2143,82 značajni krajobraz Bukovo Jelsa planirana zaštita 47 značajni krajobraz Uvala Golubinka planirana zaštita 56,7 značajni krajobraz Uvala Mala Stiniva planirana zaštita 75 značajni krajobraz Uvala Prapatna planirana zaštita 95,1 značajni krajobraz Uvala Smrska planirana zaštita 122 značajni krajobraz Glavice planirana zaštita 107,2 značajni krajobraz Starigradsko polje planirana zaštita značajan krajobraz Sv. Nedjelja – Zavala 1 planirana zaštita podmorja 788,1 planirana zaštita podmorja Sv. Nedjelja – Zavala 2 planirana zaštita podmorja 221 planirana zaštita podmorja Sv. Nedjelja – Zavala 3 planirana zaštita podmorja 422 planirana zaštita podmorja O. Ščedro planirana zaštita podmorja 902,9 planirana zaštita podmorja Zečevo Glavice planirana zaštita podmorja 217,8 planirana zaštita podmorja 2551,8

Kartogram br. 3. Zaštićeni prirodni predjeli i kulturno povijesne cjeline

Priroda Otoka Hvara bitna je komponeta njegove prirodne osnove i značajan otočki resurs koji nije zaštičen adekvatno njegovom značenju. Priroda otoka nije izolirana i prepuštena jedino prirodnim zakonima i djelovanju, več je ugrožena kao cjelina dok su pojedni atraktivni predjeli ugroženi najviše, na način da se u večoj ili manjoj mjeri mjenja autentičnost krajobraza i narušavaju se njegove vrednote. Jedan od osnovnih problema ovog područja odnosi se na stanje šumskog fonda ili točnije na tretman i način korištenja i zaštite borovih šuma. Meñu osnovne probleme spada izgradnja


- 61 -

turističkih kapacitea, ugostiteljskih i individualnih objekata naročito uzduž obale čime se narušava ambijent i prirodni sklad. Radi provedbe zaštite, sanacije i unapreñenja registriranih, evidentiranih i ostalih posebno naznačenih prirodnih predjela i lokalite predlažu se slijedeće smjernice i preporuke: U zaštičenom krajoliku ne dopustiti bilo kakove radnje koje narušavaju prirodna obilježja krajolika. Na prostoru Grapčeve Špilje ne predviñati nikakovu gradnju, več je potrebno zadržati autentičan izgled prirodnog krajobraza. Za prostor otoka Ščedra a radi zaštite i racionalnog korištenja tih predjela potrebno je donjeti Prostorni plan područja posebnih obilježja čime će se naročito utvrditi mjere korištenja, ureñenja i zaštite tog područja u odnosu na prioritetne aktivnosti na njima, te mjere za unapreñenje i zaštitu okoliša. Pristupiti sanaciji bespravne izgradnje na svim zaštićenim područčjima i područjima na kojima je predložena zaštita. Buduću gradnju turističkih kapaciteta i drugih objekata usmjeravati na prvenstveno korištenje dubine raspoloživog prostora uz obalu, te provoditi koncetraciju izgradnje, na prethodno, sa svih relevantnih aspekata istraženoj lokaciji. U zaštićenim i posebno naznačenim područjima prirode potrebno je štititi i čuvati zatečene prirodne vrijednosti, krajobraz i raslinje, a oštećene djelove sanirati. U vrijednim i zaštićenim šumskim predjelima provoditi uzgojno šumske radove. Opožarene osobite pejzažne vrijednosti, sanirati pošumljavanjem. Za sve zaštićene, evidentirane i posebno naznačene prirodne predjele dokumentacijom prostora, ne previñati aktivnosoti koje će narušti prirodne osobitosti koje to područje čine takovim. Aspekt zaštite prirode Otoka Hvara kao jednog od najznačajnijih otočkih resursa, u dokumentaciji prostora koja će se donositi na svim razinama treba zauzimati značajno mjesto.

4.4.2.3. Kultivirani agrarni krajolik Kultivirani agrarni krajolik potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgrañene strukture naselja. Izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedinačnih stambeno-gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja, ali na način da izgradnja ne izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora (terase, suhozidi, vegetacija). Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije. Takoñer se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i grañevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra. Osobitu skrb i zaštitu voditi o obali, moru i podmorju kao ekološko vrijednim područjima. Na istaknutim prirodnim točkama – vidikovcima te potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza ne može se graditi, već ureñivati pristupni putovi i odmorišta.

4.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

4.5.1. Prometni sustav

4.5.1.1. Cestovni promet Plansko sagledavanje kolnog prometa na području Općine Jelsa ukazuje da trasa državne ceste D116 zadovoljava potrebe prometne povezanosti na zapadnom dijelu Otoka Hvara, dok njena dionica od Jelse do Poljica kao i veći dio trase od Jelse do Sućurja, ima vrlo nepovoljne elemente. Stoga se kao prioritet planira rekonstrukcija dionice državne ceste DC 116 na dionici od Jelse do Sućurja, na način da će buduća trasa obilaziti naselja, a dio postojeće državne ceste će se integrirati u lokalnu mrežu. Državna cesta DC 116 je osnova cestovnog prometnog sustava otoka, na koju treba povezati mrežu lokalnih cesta tamo gdje one još uvijek ne postoje a pokaže se potreba za njima u smislu prometnog povezivanja pojedinih naselja. To se odnosi prvenstveno na planirane lokalne ceste na dionicama: Visoka - Skozanje Grudac – Kruševa Donje Polje – Stiniva Zavala – Gromin Dolac Zaobilaznica Pitava Navedene prometnice su u biti izgrañene prometnice, za sada definirane kao nerazvrstane ceste, te je potrebno izvršiti prekategorizaciju istih. Ove prometnice će po svojoj funkciji povezivanja naselja unutar jedinice lokalne samouprave, najvjerojatnije dobiti kategoriju lokalne ceste. Planiranu cestovnu mrežu potrebno je uskladiti s potrebama Otoka Hvara u odnosu na projekciju prometnih tokova, te potrebama pomorskog prometa na način da cestovni i brodsko-trajektni promet čini jedan sustav. Prilikom budućih novogradnji potrebno je obratiti pozornost odnosa ceste prema krajoliku. Od ostalih objekata i ureñaja u funkciji prometa potrebno je u narednom razdoblju izgraditi: Benzinske crpke u Jelsi, Zastražišću i Zavali Ispitati potrebe i mogućnosti gradnje i/ili rekonstrukcije autobusnih postaja u naseljima Jelsa, Vrboska, Svirče, Zavala, Poljica, Zastražišće, Gromin Dolac, Ivan Dolac, Humac, Vrisnik, Pitve i Gdinj.

4.5.1.2. Pomorski promet U svrhu razvojno podsticajnog prometnog povezivanja općine Jelsa s kopnom i povezivanja Otoka Hvara s drugim otocima predlaže se: Rekonstrukcija otočke cestovne mreže Na lokaciji Rt Tatinja - Dugi rat preko puta Bola izgraditi pristanište za povezivanje sa otokom Bračom. U uvali i luci Zavala izgraditi pristanište za povezivanje sa otokom Šćedro i alternativno za povezivanje sa otokom Korčulom. Izgradnjom i dogradnjom lučica na otoku znatno će se doprinjeti razvitku lokalnog pomorskog prometa, a takoñer je od značaja za promet izletničkih linija u turističkoj sezoni i za razvitak nautičkog turizma. Za lokacije Jelsa, Vrboska, Zavala, Pokrivenik, Smrska i Veli Porat, potrebno je sagledati potrebe i utvrditi namjenu za slijedeće funkcije: potrebe vezova domaćeg stanovništva, trajektna pristaništa, pristaništa putničkih brodova, potrebe priveza brodova za prijevoz tereta, izletničke brodove, nautičke centre, vezovi za privez stalnih gostiju, privez za čarter flote, privez za potrebe dnevnih posjetitelja i privez za potrebe plovila tijela državne uprave, vojnih plovila i drugih interventnih plovila. Za većinu lokacija potrebno je izvršiti potrebna istraživanja sa maritimnog, prostornog i ekološkog aspekta, te sagledati mogućnost cestovnog


- 62 -

povezivanja i infrastrukturnog opremanja i usklañenost sa gospodarskim i prostornim razvitkom otoka.

4.5.1.2.1. Sidrišta i privezišta Sidrišta su dio morskog prostora gdje se sidre brodovi preko opreme za privez plovila ili obaranjem sidara. S obzirom na pomorski aspekt, razlikuju se zaštićena i nezaštićena sidrišta, a prema veličini plovila koja se sidre, na sidrišta za velika i mala plovila. Pri odreñivanju veličine sidrišta, iskazuje se veličina radnog akvatorija koja se sastoji od površine na kojoj se plovila sidre na plutačama, površina na kojoj se obaraju sidra i površine plovnog puta do obale i meñu sidrenim plovilima. Planirana sidrišta utvrñena su u pomorskim publikacijama Privezišta su dio obale za pristajanje plovnih objekata. Pod privezištem se podrazumijevaju manji pomorsko-grañevinski objekti ( obale, gatovi ) za prihvat manjih plovila ( nautičkih, izletničkih, brodova opskrbe, posebne namjene i sl. ), koji nisu nužno locirani u prirodno zaštićenom akvatoriju i koji su u funkciji u odreñenom razdoblju godine, zavisno od prirodnih uvjeta. Privezišta nemaju sadržaja na kopnu. Grade se u okviru turističkih zona, u zonama gdje se odvija značajna kupališna aktivnost i u područjima predviñenom za sidrišta. Privezišta se smiju graditi na način da nema intervencija u smislu zasipanja mora i otkopavanja obale i da se kvaliteta obale mora sačuvati u izvornom obliku. Planirana privezišta na području općine Jelsa nalaze se na akvatoriju koji pripada izdvojenim grañevinskim područjima ugostiteljsko turističke namjene.

4.5.1.3. Zračni promet

4.5.1.3.1. Zračna luka Poljica - Magli čina Planirana zračna luka na lokaciji Poljica je namijenjena prijevozu putnika zrakoplovima kapaciteta do 50 mjesta, cargo prijevoza prehrambenih i drugih proizvoda, prometu i stacioniranju osobnih zrakoplova kapaciteta do 9 mjesta, te stacioniranju zrakoplova i helikoptera za protupožarnu zaštitu i zračnu kontrolu zračnog prometa.U skladu s preporukama Annex-a XIV konvencije ICAO utvrñen je tip zračne luke 2 C s instrumentalnom uzletno slijetnom stazom s nepreciznim prilazom. Za zračnu luku kategorije 2 C predviña se uzletno slijetna staza ( USS ) 800 ≤ d ≤ 1199,99 m, širine USS-e 30 m. Dimenzije osnovne staze su 1320 x 150m. Imaginarne površine su prijelazna površina, unutarnja horizontalna površina , stožasta površina, prilazna i odletna površina. Prijelazna površina se nalazi na udaljenosti 225 m od osnovne staze, s nagibom 20 %, penje se do visine 45 m, te se na nju nastavlja unutarnja horizontalna površina radijusa 3500 m od centra staze. Na horizontalnu površinu se nastavlja stožasta površina pod kutem od 5% i penje na visinu 105m. Prilazna površina počinje rubom osnovne staze sa širinom osnovne staze ( 150 m) i širi se na obje strane sa tlocrtnom divergencijom 15 % na dužini 2500 m i nagibom 3,33% u uzdužnom presjeku, te postiže visinu od 83 m. Odletna površina započinje na udaljenosti 60 m od praga USS-a, tj. od kraja osnovne staze, gdje ima širinu 80 m i širi se tlocrtnom divergencijom od 10 % na obje strane, te završava širinom od 580 m na dužini od 2500 m. Nagib u uzdužnom presjeku je 4% i penje se do visine od 100 m.

Položaj Lokacija zračne luke Poljica smještena je jugoistočno od naselja Poljica. Navedeno područje je zaravan, odnosno vrh otočkog grebena koji se proteže u pravcu istok-zapad na visini oko 300 m iznad mora.Lokacija ima ukupnu površinu 346 490 m2 i povoljno je položena u odnosu na ostale vidove prometa na otoku, odnosno od državne ceste D 116 koja povezuje sva važnija naselja na otoku Hvaru, udaljena je 1500 m zračne linije, a od trajektne luke u Starom Gradu je udaljena 31 km. Zemljište unutar lokacije je blago nagnuto i neravno, s brojnim vrtačama. Tlo čine dolomiti i vapnenci, prekriveno je manjim naslagama crvenice, a i prije samih geotehničkog istraživanja može se konstatirati da je tlo na ovoj lokaciji stabilno i da ima potrebnu nosivost. Budući se ova lokacija nalazi na zaravni koja se i s južne i sa sjeverne strane strmo spušta, izražena je tendencija turbulentnih strujanja i smicanja vjetra za vrijeme puhanja bure i juga, koji sa javljaju kao najsnažniji vjetrovi na ovoj lokaciji. Glede same nadmorske visine lokacije i blizine mora, magla i niska naoblaka su vrlo česte pa je nužno osigurati ureñaje i dimenzionirati površine za uvjete instrumentalne uzletno-slijetne staze s nepreciznim približavanjem.

Infrastruktura Sjeverno od lokacije zračne luke Poljica, uz državnu cestu D 116, prolazi 10 kV dalekovod na koji je moguće izvesti priključak dijelom nadzemnim, a dijelom kabliranim 10 kV vodom u dužini od cca 1000 m. Zbog velikih troškova, rješavanje vodoopskrbe ove zračne luke izgradnjom mreže koja bi se cjevovodom povezala s vodoopskrbnim sustavom otoka je neprihvatljivo. Ekonomično i prihvatljivo rješenje vodoopskrbe je izgradnja crpne stanice i vodospreme zapremine 100 m3, koja će se puniti dovoženjem vode u cisternama. Budući planiranim sustavom za odvodnju otpadnih voda Otoka Hvara nije obuhvaćeno područje istočno od Jelse, to se odnosi i na lokaciju Poljica. Odvodnju otpadnih voda planirane zračne luke potrebno je riješiti autonomno, odnosno na način da se sve otpadne vode prikupljaju u septičkoj jami, te se zatim dio odvozi cisternama do ureñaja za pročišćavanje budućeg sustava odvodnje otpadnih voda središnjeg dijela Otoka Hvara, a dio nakon prolaska kroz sustav separatora se odvodi u teren sustavom upojnih kanala. Veza zračne luke s telekomunikacijskom mrežom može se ostvariti priklju čkom dužine 3000 m. Kolni pristup zračnoj luci iz naselja Poljica od državne ceste D 116 se može riješiti prometnicom s dva prometna traka, širine kolnika 7,0 m, ukupne dužine 3000 m. Utjecaj buke na naseljena mjesta najbliža zračnoj luci će biti u okvirima dopuštenih vrijednosti. Općenito, zračni prostor iznad Otoka Hvara potpuno zadovoljava u smislu sigurnosti zračne plovidbe

4.5.1.3.2. Helidrom Predviña se gradnja novog helidroma uz zgradu Hitne pomoći u Jelsi. Helidrom je ureñeno zemljište ili drugi prostor, namijenjen za slijetanje, polijetanje, voženje i prihvat helikoptera. Pri izboru lokacije helidroma, potrebno je voditi računa o slijedećim čimbenicima: mjerodavni tip helikoptera topografski uvjeti radi osiguranja zračnih prilaza i sigurnosne zone sa najmanje prepreka koeficijent upotrebljivosti helidroma u odnosu na režim vjetrova uvjeti vidljivosti tijekom većeg dijela godine povoljna nosivost tla dovoljna udaljenost od objekta i naselja kojima smeta velika buka koju stvaraju helikopteri. Prema ICAO ( Meñunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva ), helidromi se označavaju kodnim oznakama A, B i C, prema dužini i širini staza za polijetanje i slijetanje, te uvjetima za navigaciju. Tehničke karakteristike helidroma: minimalna dužina uzletno-slijetne staze za sve tipove helidroma ( A, B i C) iznosi 2L, minimalna širina uzletno-slijetne staze za sve tipove helidroma iznosi 1,5 L širina bočnog pojasa za tip A iznosi 0,5 L, a za tipove B i C iznosi 0,25 L maksimalni nagib uzletno slijetne staze za sve tipove iznosi 2%


- 63 -

veličina površine dodira na uzletno slijetnoj stazi iznosi R, odnosno minimalno 6x6 m, pri čemu je L -najveća dimenzija helikoptera, a R - promjer rotora. Na izbor lokacije za izgradnju helidroma, kao i odreñivanje pravca staze za polijetanje, prvenstveno utječu topografsko-navigacijski uvjeti. U složenim topografskim uvjetima, zbog utjecaja klimatskih čimbenika usvojeni pravac staze za polijetanje je rezultanta svih utjecaja, sa prevladavanjem čimbenika koji ima najveći utjecaj. Ukoliko nema drugih ograničavajućih faktora, staza za polijetanje i slijetanje se odreñuje na način da njen pravac obuhvaća najveći postotak svih vjetrova na tom području. Na izbor lokacije helidroma utječu takoñer i uvjeti vidljivosti. Slaba ili smanjena vidljivost može nastupiti uslijed prirodnih fenomena kao što su mrak, niska oblačnost i magla. Niska oblačnost i magla su pojave koje u najvećoj mjeri ometaju letenje, pa ih je zbog toga potrebno podrobno ispitati za odreñenu lokaciju helidroma, pri čemu je važan faktor tzv. "plafon niske oblačnosti", koji može biti na visini od najmanje 300 m iznad najviše prepreke. Potrebno je takoñer preko metereološke službe pratiti učestalost i trajanje pojave magle. Uzletno slijetna staza se gradi sa asfaltnim ili betonskim zastorom, dimenzioniranim prema težini helikoptera i dinamičkom faktoru - ovaj faktor se uzima u obzir samo za zonu prvenstvenog dodira na samoj stazi. Ukoliko se u granicama zone helidroma nalaze prepreke koje mogu biti opasnost za letenje, potrebno je iste ili ukloniti ili obilježiti.To se odnosi na prepreke koje su u užoj zoni helidroma, te one više od 45 m u široj zoni helidroma. Obilježavanje helidroma se vrši na način da se uzletno slijetna staza obilježi duž ivice linijom bijele boje širine najmanje 30 cm, a u središtu staze zona prvenstvenog dodira se označava malteškim križem ili slovom H. Duž ivica uzletno slijetne staze, moraju se postaviti ivi čna svjetla s neparnim brojem svjetiljki, pri čemu udaljenost meñu njima mora biti jednaka i ne smije biti veća od 6 m. Na helidromu se može postaviti sustav prilaznih svjetala u zoni prilazne i odletne površine i to u više pravaca, a sastoji se od najmanje 6 svjetiljki istih karakteristika kao i ivična svjetla staze. Ova svjetla se postavljaju na udaljenosti od 4,5 m. Helidromi privremenog karaktera ili oni koji će se manje koristiti noću, mogu se obilježiti prijenosnim lampama.

4.5.2. Javne telekomunikacije Informatičke i telekomunikacijske tehnologije pokrenule su proces koji doseže razmjere nove tehnološke revolucije. Na osnovi globalne infrastrukture telekomunikacije postaju središnji živčani sustav gospodarstva. U nacionalnim okvirima telekomunikacije i njihova primjena postat će ključna tehnologija za postizanje učinkovitosti. U strukturi će sve više sudjelovati bežično komuniciranje, inteligentno upravljanje mrežom, multimedijska sučelja prilagoñena korisniku. Scenarij razvoja telekomunikacija planiran je Strategijom razvitka telekomunikacija Hrvatskog telekoma u razdoblju do 2017. god. Temelji se na planovima razvoja HT-a. U ovom planskom razdoblju HT, d.d., TKC Split ne predviña nova komutacijska čvorišta. Planira se uvoñenje novih tk usluga, modernizacija postojeće tk infrastrukture sa posebnim naglaskom uvoñenja projekta NGN (Next generation network) - nova mrežna generacija. Uzimajući u obzir izgrañenost telekomunikacijske infrastrukture u općini Jelsa, te namjenu površina po PPU planirani objekti će se vezati na izgrañenu telekomunikacijsku infrastrukturu. Primarne telekomunikacijske pravce od postojeće tk infrastrukture do budućih objekata koji se opremaju infrastrukturom, potrebno je voditi u principu po postojećim ili budućim prometnicama.

4.5.2.1. Telekomunikacijske usluge Osnovne izmjene planirane telekomunuikacijske mreže na prostoru Otoka Hvara, odnose se na definiranje nove strukture telefonske mreže i primjene SDH u transmisijskom sustavu. Izbor sustava komutacija, u komutacijskim čvorištima daju se rješenja sa digitalnim AXE 10 centralama, sa pripadajućim izdvojenom digitalnim stupnjevima (RSS) i njima pripadajućim digitalnim preplatničkim modulima RSM. Za potrebe turističkih lokaliteta, ostali privrednih i neprivrednih subjekata, predlažu se rješenja sa digitalnom kućnom centralom MD 110. Izborom meñumjesnih sustava prijenosa na prostoru Hvara izmeñu komutacijskih čvorišta planira se isključivo digitalni sustavi prijenosa, i to: digitalni sustavi prijenosa koji rade po podzemnim odnosno podmorskim optičkim kabelimana relaciji lokalna centrala (LC)-tranzitna centrala (TC); digitalni prijenosni 34Mb/s sustavi, s mogućih 480 spojnih PCM kanala po podzemnim optičkim kabelima na relaciji LC-RSS stupanj; digitalni prijenosni 8Mb/s sustavi, s mogućih 120 spojnih PCM kanala po podzemnim optičkim kabelima narelaciji na relaciji LC-RSS stupanj; digitalni prijenosni 2Mb/s sustavi, s mogućih 30 spojnih PCM kanala po podzemnim optičkim kabelima narelaciji na relaciji LC-RSS stupanj i na relaciji RSS stupan - RSM modul. Izborom sustava izgradnje meñumjesnih telekomunikacijskih mreža, ide sa za tim da se kompletna telekomunikacijska mreža izgradi sa optičkim kebelom uvučenim u cjevi TK kanalizacije. Podzemni optički kabel u TK kanalizacijama koristiti će se izmeñu lokalne AXE 10 centrale Hvar i izdvojenih preplatničkih RSS stupnjeva u Jesli, Vrboskoj, Česminovom badu, Zavali, Poljicima, Gdinju; Izbor sustava izgradnje preplatničkih mreža rješen je na isti način kako je prikazano, putem podzemene TK mreže. Što se tiće modela konfiguracije i arhitekture mreže telekomunikacija, može se reći da u ovom dijelu izvršeno najviše promjena. Za razliku od tzv. "duboke" četvororazinske strukture mreža danas kod digitalnih sustva komutacije i prijensa preporučuje se tzv. "plitka" dvorazinska struktura telekomunukacijske mrže. Uz pretpostavku pravilnog lociranja komutacijskih čvorsišta u planskim dokumentima, optimalnim izborom granica područja koije pripada pojedinom izdvijenom stupnju RSS ili izdvojenom modulu RSM, uz izbor dvorazinske strukture mreže nañeno je optimalno rješenje povezivanja i izbora komunitacijskih čvorišta, tako da se izmeñu lokalne centrale (LC) Hvar i izdvojenih preplatničkih RSS/RSM uspostavljaju se dole prikazane veze.

Relacija Vrsta veze Prijenosna moč Broj PCM kanala AXE10 LC Hvar-RSS Vrboska optički kabel 6x2 Mb/s 180 PCM AXE10 LC Hvar-RSS Jelsa optički kabel 34 Mb/s 480 PCM AXE10 LC Hvar-RSS Poljica optički kabel 2x8 Mb/s 240 PCM AXE10 LC Hvar-RSS Gdinj optički kabel 2x8 Mb/s 240 PCM AXE10 LC Hvar-RSS Zavala optički kabel 4x2 Mb/s 120 PCM RSS Zavala-RSM Ščedro RR veza 2 Mb/s 30 PCM AXE10 LC Hvar-RSS Česmin Bad optički kabel 3x2 Mb/S 60 PCM

Tablica . Prikaz načina povezivanja komutacijskih čvorišta TK sustava Općine Jelse.

Objedinjavanje postojećih telekomunikacijskih mreža u jedinstvenu mrežu s integriranim uslugama, pored postojećih telekomunikacijskih usluga razvit će se čitav niz usluga prijenosa govora, slike i podataka, rad kod kuće (teleworking), učenje na daljinu (learning distance) biti će temelj novih socijalnih i socioloških odnosa u društvu. Općenito, moguće je zaključiti da će se razvijati sve usluge za koje se pokaže potreba i ekonomska isplativost. Predviña se uvoñenje ABR i UBR+ uslug, uvoñenje VPN usluge temeljene na MPLS-u, uvoñenje SLA i najam CPE opreme za korisnike.


- 64 -

4.5.3. Energetski sustav Sukladno Programu prostornog ureñenja Republike Hrvatske i Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, na području Općine Jelsa planirane su slijedeće trase dalekovoda:

- DV 110 kV Stari Grad – Blato II s pripadajućom KS Medvid Bad II - DV 110 kV Stari Grad – Bogomolje-Podgora

Koncept razvitka sustava elektropskrbe temelji se na:

- konceptu razvitka u prostoru - globalnim trendovima elektropskrbnog razvitka - prostornom razmještaju konzuma električne energije

Globalni trendovi elektroenergetskog razvitka Globalne trendove budućeg elektroenergetskog razvitka treba računati po dvije razliite metode i to:

− Strukturnoj metodi temeljenom na konceptu razvitka u prostoru i − Statističkoj metodi temeljenoj na dosadašnjim elektroprivrednim trendovima razvitka.

Globalne trendove budućeg razvitka električne energije odreñeni su po strukturnoj metodi temeljenoj na konceptu planirane izgradnje prostora i strukturnih urbanističkih planova na koje su primjenjeni elektroenergetski normativi za pojedine tipove potrošača.

Statistička metoda se bazira na trendovima porasta potrošnje i vršne snage za pojedino područje. Podaci sa kojim se raspolaže vezani uz temeljnu pojnu točku, a to je trafostanica 35/10 kV Stari Grad. Za ovu trafostanicu porast opterečenja u protelih 10 godina prosječno iznosi cca 5%. Možemo kazati da je ovaj relativno nagli porast opterečenja posljedica ratne i posljeratne stagnacije u prvom redu turizma i gašenja pojedinih pogona, te posljednjih godina relativnog zamaha ulaganja u turizam uglavnom privatne inicijative.

Globalne trendove budućeg razvitka električne energije odreñeni su po strukturnoj metodi temeljenoj na konceptu planirane urbanističke izgradnje. Provjera je izvršena po statističkoj metodi gdje je uzet prosječni rast konzuma od 5% po godini, što je uobičajeni rast za otočne općine i gradove gdje se u narednom razdoblju očekuje ekspanzija turističke izgradnje.

Prema strukturnoj metodi za planiranu izgradnju prostora odgovarajući iznosi konzuma električne energije mogu se odrediti prema formuli: vršno opterećenje: Pm = n x P1x fi (n) gdje su: - Pm - vršno opterećenje po pojedinim urbanističkim sadržajima u MW - n - planirani kapaciteti urbanističkih sadržaja i prema namjeni: - fi - faktor istovremenosti grupe Temeljem primjenjenih formula i planiranih kapaciteta konačne izgrañenosti urbanističkih sadržaja gdje se predviña izgradnja 18 turističkih zona sa ukupod maksimalno planiranih 12.850 ležajeva, od čega 1.850 ležajeva u hotelima, 500 ležajeva u auto kampu, te 10.500 ležajeva u apartmanskom smještaju. Takoñer je predviñena izgradnja gospodarske zone površine cca 98.346 m2 i zone sporta i rekreacije 139.446 m2. rezultira predviñanje ukupnog vršnog opterečenje konzuma na području Općine Jelsa sa današnjih 3,0 MW na:

Pv= 13,4 MW Na osnovu strukturne metode , a kod maksimalne izgrañenosti urbanističkih sadržaja bio bi ostvaren značajanj porast od cca 8% godišnje,. Na osnovu vršnog opterečenja postoječeg distributivnog kozuma na području Općine Jelsa statističkom metodom , te primjenom koeficjenta porasta konzuma 5 % godišnje koji je u pravilu kontinuiran po eksponencijalnom trendu dobila se projekcija vršnog opterečenja za 2026. godinu i ona se iznosi:

Pv= 8,95 MW Usporeñujući rezultate obe metode uočava se značajna razlika u očekivanom vršnom opterečenju Kod planiranog budućeg sustava elektroopskrbe kao energetsku osnovu treba uzeti varijantu s večim iznosima dobivenog konzuma (rezultati strukturne metode) jer to u osnovi nema bitnog utjecaja na konačni koncept razvitka sustava, već samo na kraće, odnosno duže razdoblje realizacije istog.

Razvitak sustava elektroopskrbe općine Jelsa treba paralelno rješavati kroz dva temeljna pitanja: - Sanacija i dogradnja postojećeg sutava u svrhu poboljšanja sigurnosti i pouzdanosti napajanja potrošaća električnom energijom. U tom pogledu prema planovima HEP-a predviña se izgradnja nove trafostanice 110/20(10) kV Stari Grad kao zamjena za postojeću 35/10 kV. Izgradnja ovog objekta predviña se u dvije etape, jer nije moguć prelaz na direktnu transformaciju i napuštanje 35 kV napona dok egzistiraju trafostanice 35/10 kV Hvar i 35/10 kV Vis. Izgradnja trafostanice 110/20 kV Bogomlje i pripadajučeg dalekovoda 110 kV Star Grad-Bogomlje-Podgora koja će riješiti napajanje istoćnog dijela otoka Hvara, pa tako u prespektivi i istoćnog dijela Općine Jelsa. Ove dvije trafostanice nisu locirane na području Općine Jelsa, meñutim njihovom izgradnjom se riješava temeljno napajanje električnom energijom postojećeg i planiranog konzuma Općine.

- Izgradnja novog sustava elektroopskrbe sukladno planiranom demografskom, gospodarskom i prostornom razvitku općine kao i aktualnim novim elektroprivrednim razvojnim koncepcijama područnih distribucijskih mreža s generalnom orijentacijom na postupnu primjenu ovog sustava distribucijskih napona i novih tehničo-tehnoloških rješenja ugradnja nove opreme i ureñaja.

Koncept dugoročnog razvitka Temeljne odrednice dugoročne koncepcije budućeg elektroenergetskog razvoja općine Imotski su: - Postupna realizacija, dogradnja sustava elektroopskrbe kao dijela sustava otoka Hvara čiju temeljnu strukturu predstavljaju postojeći objekti i električna mreža 110,35,10 i 0,38/0,22 kV. prenamjenjeni na novi sustav distribucijskih napona 110, 20 i 0,4/0,23 kV.

- Izgradnja potrebnog broja novih elemenata sustava kao rezultat primjene dva kriterija i to : Obzirom na planirani koncept izgradnje prostora planirani sustav elektroopskrbe se sastoji od 3 temeljne skupine elektroprivrednih objekata i to: Temeljne mreže 110 kV Srednjenaponske mreže10(20) kV Mjesnih mreža 0,4 kV Na osnovu procjenjenog vršnog opterečenja, a za konačnu izgrañenost urbanističkog plana predviña se izgradnja sljedećih objekata: Izgradnja TS 110/20(10) kV Stari Grad, instalirane snage 2x20 MVA(u konačnici 2x40MVA). Izgradnja dva kabelska izvoda 20(10) kV iz trafostanice temeljnog napajanja do naselja Vrboska i Jelsa te zatvaranja samostalne kabelske petlje i osiguranja dvostranog napajanja.

Sustavna rekonstrukcija svih magistralnih DV 10 kV presjeka 25 mm2 i 35 mm2 izgrañenih na drvenim stupovima na presjek 50 mm2 izgrañenih na betonskim stupovima ili 95 mm2 izgrañenih na čelićno rešetkastim stupovima.

Izgradnja 17 novih trafostanica 10-20/0,4 kV od čega 13(trinaest) za prihvat novih potrošača turističkih zona i gospodarske zone te 4(četiri) za prihvat novih potrošača i sanaciju naponskih prilika.

Za konačnu urbanističku izgradnju takoñer je potrebno sustavno rekonstruirati postojeće trafostanice tipa tornjić i stupna povečanjem instalirane snage transformatora ili izgradnjom na istoj lokaciji nove trafostanice gradskog tipa.

Za interpolaciju novih trafostanica u postojeću električnu mrežu potrebno je izgraditi priključne zračne i kabelske vodove 10(20) kV. Dinamika izgradnje elektroeneregtskih objekata ovisit će u prvom redu od relaizacije planiranih urbanističkih sadržaja, odnosno porastu opterečenja na pojedinom području, te usklañenosti sa planovima HEP-a.

Broj planiranih TS 10-20/0,4 kV i njihova raspodjela u prostoru je globalna i načelna, iste će se utvrditi urbanističkim planovima nižeg reda ili


- 65 -

temeljem idejnog rješenja u postupku ishoñenja lokacijske dozvole.

4.5.4. Vodoopskrba Rješenjem vodoopskrbe potrebno je svim potrošačima vode osigurati dovoljne količine potrebne vode i to pod povoljnim uvjetima (dovoljan tlak u mreži). Istovremeno je nužno osigurati i imati u pričuvi dovoljnu količinu vode za požarne potrebe. Posebnu pozornost treba posvetiti višestrukim povećanjima potreba vode u ljetnom razdoblju, tj. za vrijeme turističke sezone. Prema projektnoj dokumentaciji vodoopskrbe istočnog dijela Otoka Hvara, predložene su dvije varijante od kojih je odbačena ona koja uključuje podmorski vodovod cca duljine 9 km od Sućurja do uvale Pogorila zbog niza nedostataka. Usvojena je varijanta koja predviña izgradnju čitavog vodopskrbnog sustava na kopnu. Prema usvojenoj varijanti, koristeći energiju iz vodospreme «Sućuraj», potrebna količina vode se propušta kroz kroz dio mreže u Sućurju do crpne stanice «Brigovi» kod uvale Vlaška cjevovodom Ř 300, a odatle čeličnim cijevima Ř 150 se diže u vodospremu «Ublina» na koti 220 mnm. Iz ove vodospreme voda otječe željeznim cijevima Ř 150 gravitacijom do vodospreme «Grabak» na koti 160 mnm, odakle voda otječe gravitacijom do potrošača na južnoj strani otoka ( Tvrdni dolac ) i sjevernoj strani otoka ( Gaćice ). Za centralni dio otoka, voda se tlači do vodospreme «Bogomolje» na koti 277 mnm ( čelična cijev Ř 150 ), za sjeverni dio otoka voda gravitacijom otječe čeličnim cijevima Ř 50 do vodospreme «Bristova», a za južni dio voda otječe željeznim cijevima Ř 60 do vodospreme «Pelin» na 80 mnm. Iz vodospreme «Bogomolje» voda otječe gravitacijom u mjesto Bogomolje do zaseoka Bačevina. U Bačevini je predviñena precrpna stanica koja diže vodu čeličnim cijevima Ř 125 u vodospremu «Gdinj» na 380 mnm. Na tom putu se odvaja ogranak za Pokrivenik i Kruševu . Na tom ogranku se prekida tlak na tri prekidne komore PK «Pokrivenik I, II, III» na 220, 150 i 80 mnm, vodovod završava u vodospremi «Pokrivenik». Iz ove vodospreme istječe maksimalna satna potrošnja, odnosno protupožarna količina vode na koju je dimenzioniran cjevovod do uvale Kruševa ( lijevane željezne cijevi Ř 125 ). Iz vodospreme «Grudac» na koti 265 mnm, voda otječe gravitacijski lijevanim željeznim cijevima Ř 125 do vodospreme «Poljica» ( 215 mnm). Ovaj cjevovod od vodospreme «Poljica» ide do uvale Stiniva, s prekidom tlaka u prekidnoj komori «Zečja» ( 145 mnm) i završava vodospremom «Stiniva» na 70 mnm ( cjevovod čine lijevane željezne cijevi Ř 125 i Ř 60 ). Jedan ogranak cjevovoda od vodospreme «Grudac» do vodospreme «Poljica» ide do uvale Vela Stiniva, čeličnim cijevima Ř 60 do vodospreme «Glavica» na 70 mnm, preko prekidne komore «Bilotina» (170 mnm ), a od vodospreme «Glavica» lijevanim željeznim cijevima Ř 125 do uvale Vela Stiniva.

4.5.5. Odvodnja Osnovna koncepcija sustava odvodnje središnjeg dijela Otoka Hvara Na području središnjeg dijela Otoka Hvara usvojen je razdjelni sustav odvodnje, tj. posebno se kanalizira oborinska voda (zadržava se postojeći sustav odvodnje), te se posebno kanalizira komunalna otpadna voda. Sustav za odvodnju otpadnih voda središnjeg dijela Otoka Hvara gradi se u dvije etape: I etapa – grade se zasebni sustavi odvodnje za Grad Stari Grad te zajednički za naselja Jelsu i Vrbosku. II etapa – Jedinstven sustav odvodnje u koji se uključuju zasebni sustavi preko glavnih crpnih stanica. Prijelaz iz prve u drugu etapu pokazat će monitoring prijemnika. U jedinstvenom sustavu odvodnje, zasebni sustavi postaju podsustavi. Podsustavi se stavljaju u funkciju izvan turističke sezone, a tijekom turističke sezone su incidentni preljevi. Ukoliko monitoring prijemnika ukaže na prekoračenje zakonom propisanih parametara kakvoće mora, stavit će se u funkciju jedinstveni sustav odvodnje i izvan turističke sezone. Na području Općine Jelsa izgradit će razdjelni sustav odvodnje, tj. posebno se kanalizira oborinska voda (zadržava se postojeći sustav odvodnje) te se posebno kanalizira komunalna otpadna voda. Sustav za odvodnju otpadnih voda gradit će se u dvije etape: I etapa – zaseban sustav odvodnje koji je zajednički za naselja Jelsu i Vrbosku II etapa – zasebni sustavi odvodnje uključuju se u jedinstven sustav odvodnje središnjeg dijela Otoka Hvara preko glavne crpne stanice U jedinstvenom sustavu odvodnje, zasebni sustav odvodnje postaje podsustav i stavlja se u funkciju izvan turističke sezone, a tijekom turističke sezone bit će incidentni preljev. Prijelaz iz prve u drugu etapu pokazat će monitoring prijemnika koji je detaljno prikazan u Studiji o utjecaju na okoliš kanalizacijskog sustava središnjeg dijela Otoka Hvara. Zasebni sustavi odvodnje imaju slijedeće karakteristike: glavni kolektor otpadne vode izgrañuje se duž obale naselja. gravitacijski kolektori izgrañuju se u trupu poprečnih ulica i priključuju se na glavni kolektor. crpne stanice su u seriji, objekt crpne stanice je podzemna grañevina, rad crpnih stanica je automatiziran. ureñaj za pročišćavanje otpadne vode je prethodnog stupnja pročišćavanja. Ureñaj se sastoji od: ulaznog okna i cjevovoda, zgrade s rešetkama i sitima, mjerača protoke, prozračnih pjeskolova i mastolova. objekt ureñaja za pročišćavanje je zatvorena grañevina, koja je opremljena ventilacijom s filtrima preko kojih se zrak ispušta u atmosferu. ureñaj ima dugi podmorski ispust na čijem kraju je difuzor. Objekti jedinstvenog sustava odvodnje su: Glavna crpna stanica Starog Grada CS Knežine s pripadajućim gravitacijskim i tlačnim cjevovodima Glavna crpna stanica dijela sustava Jelsa-Vrboska CS Vitarnja1 u Vrboskoj s pripadajućim gravitacijskim i tlačnim cjevovodima Tlačni i gravitacijski cjevovodi za odvodnju otpadne vode s CS Knežine i CS Vitarnja 1 CS Skunjevac 1 se izgrañuje na križanju postojećeg puta zapad-istok i postojeće asfaltirane ceste smjera jug-sjever u Starogradskom ageru Ureñaj za pročišćavanje i CS Skunjevac 2 se izgrañuju na području Vrbanjskih Rudina, a izvan područja Starogradskog agera Dugi podmorski ispust s difuzorom sjeverno od Rta Tatinja Sustav odvodnje Jelsa-Vrboska Glavni kolektor otpadne vode postavit će se duž obale naselja, a prikupljat će sve lokalne otpadne vode i one koje gravitacijski dotječu s okolnih padina na kojima je izgrañeno naselje. Crpne stanice će biti u seriji i to CS Jelsa 1, CS Jelsa 1a, CS Mina, CS Jelsa-centar, CS Fontana u podsustavu Jelsa, te CS Burkovo, CS Vitarnja, CS Vitarnja 1, CS Vrboska 3a, CS Vrboska 3, CS Vrboska 2, CS Vrboska 1 i CS Adriatik u podsustavu Vrboska. Za svaku crpnu stanicu izgradit će se podzemni objekt. Rad crpnih stanica će biti automatiziran, a predviña se uključenje svih objekata u sustav daljinskog nadzora i upravljanja. Na lokaciji svake crpne stanice biti će vidljiva samo upravljačka kutija (metalni ormarić) za daljinsko upravljanje radom crpne stanice. Na kraju glavnog kolektora predviñen je ureñaj za pročišćavanje. Lokacija ureñaja za pročišćavanje izgrañuje se na području poluotoka Glavice. Svi dijelovi ureñaja za pročišćavanje, gdje je moguće širenje neugodnog mirisa, natkrit će se objektom u kojem će biti izvedena ventilacija s filtrima preko kojih se zrak ispušta u atmosferu. Natkrivanjem će se umanjiti emitirana razina buke. Alternativna lokacija ureñaja za pročišćavanje i podmorskog ispusta nalazi se kod Uvale Maslinica. Izbor ove lokacije ne bi utjecao na broj objekata na mreži, a detaljnija analiza će se izvršiti nakon eventualnog usvajanja ovog rješenja konačne dispozicije pročišenih otpadnih voda sustava Jelsa – Vrboska. Lokacija za ureñaj će se ograditi, s kontroliranim ulazom i portirnicom. Unutar lokacije izvest će se prometna mreža za promet u kretanju i mirovanju. Ostali prostor unutar lokacije te pojas širine 5 m uz rub lokacije prema okolnom prostoru ozelenit će se autohtonim raslinjem prema hortikulturnom rješenju.


- 66 -

Do ureñaja će se dolaziti preko pristupne ceste. Sve priključne instalacije (TT, elektro, vodovod, itd.) neophodne za funkcioniranje ureñaja postavit će se u koridoru pristupne ceste. Oborinska voda s prometnih površina unutar lokacije te s pristupne prometnice, prikupit će se kontroliranim sustavom odvodnje te preko separatora ispustiti u more. U skladu s Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 6/01), ureñaj za pročišćavanje otpadne vode je prethodnog stupnja pročišćavanja, što znači da se primjenjuju radnje i postupci kojima se iz otpadnih voda uklanjaju krupne raspršene i plutajuće otpadne tvari. Ureñaj za pročišćavanje se sastoji od: ulaznog okna i cjevovoda, zgrade s rešetkama i sitima, mjerača protoke, prozračnih pjeskolova i mastolova. Prema proračunu razrjeñenja i odumiranja bakterija (Studija - Grañevinsko-arhitektonski fakultet, 2004), kao najprihvatljiviji način ispuštanja odabran je dugi podmorski ispust koji se sastoji od cjevovoda i difuzora. Time je omogućeno korištenje postupka samopročišćavanja mora, a posebno odumiranja mikroorganizama iz fekalnih voda. Osim toga, ispuštanjem otpadnih voda s pravilno odabranim podmorskim ispustom omogućava se daljnje korištenje obalnog pojasa mora za sport i rekreaciju. Trasa dugog podmorskog ispusta vodi se pomorskim dobrom poluotoka Glavice u podmorje Hvarskog kanala. Duljinu podmorskog ispusta odrediti će se proračunom u slijedećoj fazi projektne dokumentacije, na način da se maksimalno zaštiti akvatorij. Dijelovi zajedni čkog sustava odvodnje na podru čju Op ćine Jelsa Glavna crpna stanica dijela sustava Jelsa-Vrboska (CS Vitarnja 1 u Vrboskoj) s pripadajućim gravitacijskim i tlačnim cjevovodima. Tlačni i gravitacijski cjevovodi za odvodnju otpadne vode s CS Vitarnja 1 na CS Skunjevac 1. Tlačni cjevovod će se gradit dijelom uz obalu, a dijelom ispod postojeće prometnice koja vodi iz Vrboske prema glavnoj cesti Stari Grad – Jelsa. Gravitacijski cjevovod (smjera istok-zapad) gradit će se na trasi postojećeg puta u Starogradskom ageru.

4.6. POSTUPANJE S OTPADOM Konačno rješenje odlaganja otpada (komunalni i tehnološki otpad) s područja Općine predviña se na području Županijskog centra za gospodarenje otpadom koji je planiran izvan granica ove administrativne jedinice. Sabirni centar za otok Hvar predviña se na području Grada Starog Grada. Do izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom odlaganje komunalnog otpada će se vršiti na postojećem odlagalištu komunalnog otpada poviše uvale Prapatna, uz provoñenje mjera sanacije postojećeg odlagališta.

4.7. SPRIJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

4.7.1. Zaštita tla Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji uz ograničenja u korištenju neizgrañenih površina i izgrañenosti parcela, a posebno osiguranjem zaštitnih i javnih zelenih površina, maksimalno će se sačuvati neizgrañenost tla (posebno poljoprivrednog i šumskog) a time i biološka raznolikost, očuvanje krajobraznih vrijednosti te ukupna kvaliteta okoliša.

4.7.2. Zaštita zraka Nepovoljni utjecaj gospodarskih aktivnosti na kakvoću zraka spriječit će se oblikovanjem gospodarskih namjena na prostorima izvan pretežito stambene, javne i društvene namjene. Modernizacijom tehnologije i pažljivim odnosom prema okolišu i naseljskoj sredini, omogućit će se miješanje funkcija u gradskom tkivu, bez negativnih emisija u zrak. Oblikovanjem sustava prometnica, sadnjom zaštitnog zelenila uz frekventne prometne koridore, orijentacija na javni prijevoz, zaustavljanje prometa (javne garaže i parkirališta) smanjit će se štetni utjecaji na kvalitetu zraka.

4.7.3. Zaštita od buke Zaštita od buke ostvarit će se mjerama sprječavanja nastajanja buke, utvrñivanjem i praćenjem razine buke, otklanjanjem i smanjivanjem buke. Otklanjanje ili smanjenje buke na dopuštenu razinu provodit će se mjerama uklanjanja/smanjenja buke na izvoru, gradnjom barijera na kritičnim mjestima uz prometnice u svrhu sprječavanja širenja buke, boljom izolacijom grañevina od vanjske buke. Utjecaj zahvata rekonstrukcije postojećih ili gradnje novih objekata s izvorima buke, predviñat će se prije poduzimanja zahvata i nadzirati tijekom korištenja zahvata.

4.7.4. Zaštita mora Zaštita mora od onečišćenja s kopna planira se odreñivanjem namjene kopnenog i morskog prostora, gradnjom sustava odvodnje s pročišćavanjem i ispuštanjem putem podmorskih ispusta odgovarajuće dužine i drugim mjerama. Zaštita mora usmjerava se na očuvanje područja s visokom kakvoćom mora i rehabilitaciju ugroženih područja. Svaka nova gradnja u pomorskom dobru i eventualno nasipanje obale u svrhu proširenja lučice podliježe obvezi provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš. Pomorski promet i lučke djelatnosti, uz izvore onečišćenja mora s kopna, predstavljaju stalnu opasnost za morski okoliš. Sustav mjera zaštite mora od onečišćavanja obuhvaća: izviñanje radi utvrñivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprječavanja i uklanjanja onečišćenja te provoñenje mjera. Planom intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora u RH utvrñuju se mjere smanjenja šteta u okolišu putem županijskog plana intervencija od iznenadnog onečišćenja mora.

4.7.5. Zaštita voda Zaštita voda (lokalnih izvorišta) ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće vode i izvorima onečišćavanja, sprječavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenja voda i stanje okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i poboljšanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda. Izvori pitke vode su kraškog karaktera sa prihranjivanjem iz užeg i šireg zaleña s brzom cirkulacijom kroz podzemlje te je potrebna posebna zaštita izvorišta i ukupnog sliva.

4.7.6. Zaštita od voda Na području općine Jelsa registrirane su bujice Vratnik i Svirački potok u naselju Jelsa, te Vrbovački potok u naselju Vrboska. Na navedenim sustavima zaštite od voda nisu potrebne veće nove intervencije. Zbog održavanja sustava treba redovitu odstarnjivati nanosni materijal i održavati njegove već izgrañene dijelove.


- 67 -

4.7.7. ureñenje vodotoka i voda Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odrpnjavanja zemljišta i drugih sličnig štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih grañevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih grañevina koje se provodi prema programu ureñenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja , te radova grañenja, uz bujične vodotoke treba osigurati indulacijski pojas minimalne širine od 5,o metara od gornjeg ruba korita, odnosno od ruba čestice javnog vodnog dobra. U indulacijskom pojasu zabranjuje se svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih grañevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim , te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka Posebno se indulacijski pojas može smanjiti na 3,o metara širine, ali to treba biti utvrñeno posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Postojeća prekinuta ili neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijski radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu sa vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviñenim Zakonom o vodama. Trasu regulacije postaviti uglavnom po parcelama javnog vodnog i vodnog dobra. na mjestima gdje se trasa prometnica ili drugih infrastrukturnih objekata poklapa sa trasom bujice ili vodnog dobra, potrebno je predvidjeti takvo projektno rješenje koje će omogućiti istovremenu regulaciju i kontuinitet korita bujice i vodnog dobra, kao i polaganje prometnica ili infrastrukture paralelno sa reguliranim koritom.

4.7.8. Zaštita od elektroenergetskih objekata Elektroenergetski objekti (brojnošću i fizičkom prisutnošću) negativno pridonose općem korištenju i oblikovanju prostora, što je, primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja, moguće svesti na zanemarive i prihvatljive učinke, a u skladu s europskim i svjetskim normama i standardima, kako je primijenjeno u najvećoj mjeri u rješenju sustava elektroopskrbe sadržanom u Prostornom planu.

4.7.9. Zaštita krajobraza Na prostoru Općine sačuvani su odnosi zastupljenosti prirodnog, kulturnog i izgrañenog krajobraza. Ti će prostori svojom skladnošću, vizualnom privlačnošću, te s nizom vrijednih prostora bioraznolikosti održati slliku u kojoj se ogleda čovjekova pristutnost, ali i briga za usklañivanjem zaštite i razvoja s intenzitetom djelovanja i primjerenim tehnološkim i tehničkim postupcima. Prirodni krajobraz šuma, šumskog zemljišta neće mijenjati temeljna obilježja, a Prostornim planom odreñena diferencijacija njihovih funkcionalnih i estetskih vrijednosti neće zadirati u visokovrijedna prirodna i ekološka obilježja. U zaštiti krajobraza značajna je uloga mora i obalnog pojasa. Vrijednost kulturnog krajobraza čuvat će se kroz tradicionalni izgeld fizičkih struktura i pojava, a samo iznimno izmijeniti strukture korištenja poljoprivrednog posjeda i gdje to nije u suprotnosti s obilježjima koja definiraju krajobraz kao posebno vrijedan i raznolik. Poticat će se poljoprivreda za obiteljske potrebe čime se čuvaju tradicionalne i prirodne značajke, očuvanje raznolikosti krajobraza. Očuvanje identiteta naselja, temeljit će se na poštivanju jedinstvenosti, povijesne slojevitosti te logici rasta i preobražaja. Konzervatorskom dokumenatcijom su odreñeni prostori koja je potrebno posebno štititi, a planirani zahvati u cilju su poboljšanja i dopustivih promjena gradskih i naseljskih struktura, koje neće štetiti trajnim povijesnim vrijednostima.

4.7.10. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su posebni dijelovi prirode, odnosno predloženi su dijelovi prirode koje treba zaštititi (zaštićeni krajobraz). Ti dijelovi prirode imaju osobitu zaštitu. Kako bi se mogli štititi potrebito je izraditi mjere zaštite koje ovisno o stupnju zaštite donosi nadležno tijelo uprave. Takoñer je potrebno provoditi mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta na temelju Zakona o zaštiti prirode te Crvenog popisa biljnih i životinjskih svojti Republike Hrvatske.

4.7.11. Zaštita od požara i mjere sklanjanja stanov ništva Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe MUP-a i DVD koja organiziraju jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine). Zaštitu od požara na teško pristupačnom terenu rješavati zračnim putem, upotrebom zrakoplova i helikoptera. Potrebno je ureñivati i održavati protupožarne putove. U svrhu motrenja područja potrebno je urediti i opremiti motrilačke postaje. Općina Jelsa je dužna na svome teritoriju osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. Obzirom da za ostala naselja koja imaju manje od 2000 stanovnika nije obvezna gradnja skloništa.


- 68 -

SADRŽAJ:

1. OBRAZLOŽENJE ..............................................................................................................1 1.1. Zakonske pretpostavke...........................................................................................................................1 1.2. Obuhvat Prostornog plana ......................................................................................................................1 1.3. Podjela prostora......................................................................................................................................1 1.4. Karakter plana ........................................................................................................................................1 1.5. Metodološki okvir izrade plana................................................................................................................1

2. POLAZIŠTA.......................................................................................................................3 2.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države ............3

2.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru.........................................................................................4 2.1.1.1. Administrativni ustroj ..................................................................................................4 2.1.1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru............................................................................4

2.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................................5 2.1.2.1. Prirodna osnova .........................................................................................................5

2.1.2.1.1. Položaj i prirodne osobitosti ..........................................................................5 2.1.2.1.2. Geološko-petrografske i seizmotektonske osobine.......................................5 2.1.2.1.3. Klima.............................................................................................................5 2.1.2.1.4. Hidrologija .....................................................................................................6 2.1.2.1.5. Šume.............................................................................................................6 2.1.2.1.6. Krajobrazna i vegetacijska osnova................................................................6 2.1.2.1.7. Obala i plaže .................................................................................................7

2.1.2.1.7.1. Kriteriji kategorizacije plaža..........................................................................7 2.1.2.1.7.2. Analiza plaža................................................................................................7 2.1.2.1.7.3. Kapacitet plaža.............................................................................................9

2.1.2.1.8. Hidrografske karakteristike mora ..................................................................9 2.1.2.2. Demografija................................................................................................................9

2.1.2.2.1. Kretanje stanovništva....................................................................................9 2.1.2.2.2. Dobna i spolna struktura stanovništva .......................................................10 2.1.2.2.3. Migracije......................................................................................................11 2.1.2.2.4. Obrazovna struktura....................................................................................12 2.1.2.2.5. Aktivnost i radni kontingent .........................................................................12 2.1.2.2.6. Domaćinstva ...............................................................................................13 2.1.2.2.7. Stanovanje ..................................................................................................13

2.1.2.3. Gospodarstvo...........................................................................................................15 2.1.2.3.1. Prostorno-razvojne i resursne značajke - gospodarske djelatnosti .............15 2.1.2.3.2. Financijsko stanje u gospodarstvu Općine Jelsa ........................................15 2.1.2.3.3. Poljoprivreda ...............................................................................................17

2.1.2.3.3.1. Bonitiranje tla .............................................................................................17 2.1.2.3.3.2. Struktura i sadašnje stanje poljoprivrednih površina ..................................18

2.1.2.3.4. Šumarstvo i šumsko zemljište.....................................................................18 2.1.2.3.5. Ribarstvo.....................................................................................................19 2.1.2.3.6. Turizam.......................................................................................................19 2.1.2.3.7. Prerañivačka industrija................................................................................24 2.1.2.3.8. Trgovina i uslužne djelatnosti......................................................................24 2.1.2.3.9. Gospodarske zone......................................................................................24

2.1.2.4. Društveni i javni objekti i sadržaji .............................................................................25 2.1.2.4.1. Crkva...........................................................................................................25


- 69 -

2.1.2.4.2. Dječji vrtići ...................................................................................................25 2.1.2.4.3. Osnovna škola ............................................................................................25 2.1.2.4.4. Srednja škola ..............................................................................................25 2.1.2.4.5. Udruge u kulturi...........................................................................................26 2.1.2.4.6. Zdravstvena zaštita .....................................................................................26 2.1.2.4.7. Socijalna skrb..............................................................................................26

2.1.2.5. Infrastrukturni sustavi ...............................................................................................27 2.1.2.5.1. Prometni sustavi .........................................................................................27

2.1.2.5.1.1. Cestovni promet .........................................................................................27 2.1.2.5.1.2. Pomorski promet ........................................................................................27 2.1.2.5.1.3. Zračni promet .............................................................................................28

2.1.2.5.2. Pošta...........................................................................................................28 2.1.2.5.3. Telekomunikacije ........................................................................................28 2.1.2.5.4. Elektroprijenos i elektroopskrba ..................................................................29 2.1.2.5.5. Vodoopskrba...............................................................................................29

2.1.2.5.5.1. Vlastiti izvori Hvarskog vodovoda...............................................................29 2.1.2.5.5.2. Regionalni vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta ......................29 2.1.2.5.5.3. Regionalni vodoopskrbni sustav Makarsko primorje ..................................29 2.1.2.5.5.4. Vodoopskrba općine Jelsa .........................................................................30

2.1.2.5.6. Gospodarenjem otpadom............................................................................30 2.1.3. Položaj, značaj i posebnosti područja općine Jelsa u odnosu na prostor i sustave

Županije ..........................................................................................................................................31 2.1.3.1. Elektroenergetski sustavi .........................................................................................31 2.1.3.2. Cestovni promet .......................................................................................................31 2.1.3.3. Pomorski promet ......................................................................................................31 2.1.3.4. Vodoopskrba............................................................................................................31 2.1.3.5. Odvodnja..................................................................................................................31 2.1.3.6. Zaštita od voda.........................................................................................................31 2.1.3.7. Ocjena stanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti .....................................................32 2.1.3.8. Ocjena stanja kulturno-povijesnog nasljeña.............................................................32

2.1.3.8.1. Šćedro.........................................................................................................32 2.1.3.8.2. Urbana cjelina - Jelsa..................................................................................32 2.1.3.8.3. Urbano-ruralna cjelina Vrbovska.................................................................33 2.1.3.8.4. Ruralna naselja ...........................................................................................33

2.1.3.8.4.1. Pitve ...........................................................................................................33 2.1.3.8.4.2. Vrisnik ........................................................................................................33 2.1.3.8.4.3. Svirče .........................................................................................................33 2.1.3.8.4.4. Vorhi...........................................................................................................33 2.1.3.8.4.5. Zavala ........................................................................................................33 2.1.3.8.4.6. Ivan Dolac ..................................................................................................34 2.1.3.8.4.7. Gromin Dolac .............................................................................................34 2.1.3.8.4.8. Vorh ...........................................................................................................34 2.1.3.8.4.9. Poljica ........................................................................................................34 2.1.3.8.4.10. Humac......................................................................................................34 2.1.3.8.4.11. Prapatna ..................................................................................................34 2.1.3.8.4.12. Zastražišće...............................................................................................34 2.1.3.8.4.13. Gdinj.........................................................................................................34

2.1.3.9. Postojeće stanje i stupanj ugroženosti graditeljske baštine .....................................34 2.1.3.9.1. Postojeće stanje i osnovni uzroci degradacijskih procesa...........................34


- 70 -

2.1.3.9.1.1. Degradacijski procesi uzrokovani urbanizacijom tijekom 19. i 20. stoljeća.35 2.1.3.9.1.2. Degradacijski procesi uzrokovani deagrarizacijom u drugoj polovici 20.

stoljeća..............................................................................................................35 2.1.3.9.1.3. Degradacijski procesi uzrokovani bespravnom izgradnjom s kraja 20.

stoljeća..............................................................................................................35 2.1.3.9.1.4. Evidentirana kulturna dobra .......................................................................35

2.1.3.10. Stanje okoliša.........................................................................................................38 2.1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureñenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova ..............................................................................................39 2.1.4.1. Strategija prostornog ureñenja Republike Hrvatske .................................................39 2.1.4.2. Program prostornog ureñenja Republike Hrvatske ..................................................39 2.1.4.3. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (1/2003).............................................39 2.1.4.4. Prostorni plan (bivše) Općine Hvar /1992./ ..............................................................40

2.1.4.4.1. Turističke zone Jelsa...................................................................................42 2.1.4.5. Generalni urbanistički plan Jelse (1990.) .................................................................42

2.1.4.5.1. Detaljni planovi ureñenja.............................................................................43 2.1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke, te prostorne pokazatelje ...................................................................................................44 2.1.5.1. Demografski podaci .................................................................................................44

2.1.5.1.1. Demografski podaci - Tendencije razvitka stanovništva..............................44 2.1.5.2. Gospodarski podaci .................................................................................................45

2.1.5.2.1. Poljoprivreda ...............................................................................................45 2.1.5.2.2. Turizam.......................................................................................................46 2.1.5.2.3. Ulaganja i restrukturacija.............................................................................47 2.1.5.2.4. Restrukturacija i upravljanje hotelskim poduzećima....................................47 2.1.5.2.5. Očuvanje prirodnih resursa .........................................................................47 2.1.5.2.6. Uvažavanje socijalno-ekonomskih posljedica .............................................47 2.1.5.2.7. Strateški marketing .....................................................................................47 2.1.5.2.8. Šumarstvo...................................................................................................47

3. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREðENJA........................................................49 3.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja ....................................................................................49

3.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora...................................................................................49 3.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša......................................................49

3.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja .......................................................................................49 3.2.1. Demografski razvoj................................................................................................................49 3.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture......................................................................................49 3.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ..........................................50

3.2.3.1. Razvoj naselja..........................................................................................................50 3.2.3.2. Planirani sustav središnjih naselja ...........................................................................50 3.2.3.3. Ciljevi razvoja prometnog sustava............................................................................50 3.2.3.4. Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture...................................................................50

3.2.3.4.1. Telekomunikacije ........................................................................................50 3.2.3.4.2. Energetika...................................................................................................51 3.2.3.4.3. Vodno gospodarstvo ...................................................................................51 3.2.3.4.4. Zaštita od štetnog djelovanja voda..............................................................51 3.2.3.4.5. Vodoopskrba...............................................................................................51 3.2.3.4.6. Odvodnja.....................................................................................................51

3.2.3.5. Postupanje s otpadom .............................................................................................51 3.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina .............51


- 71 -

3.3. Ciljevi prostornog ureñenja naselja na području općine........................................................................52 3.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora.................................................................................52

3.3.2. Utvrñivanje grañevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrañenost, iskorištenost i gustoću izgrañenosti, obilježja

naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina .........................52 3.3.3. Unapreñenje ureñenja naselja i komunalne infrastrukture ....................................................52

4. PLAN PROSTORNOG UREðENJA................................................................................53 4.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije.....................................................................................................................................................................53 4.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ............................................................53

4.2.1. Razvoj i ureñenje površina naselja i površina izvan naselja..................................................53 4.2.1.1. Grañevinska područja naselja..................................................................................54 4.2.1.2. Grañevinska područja za gospodarsku namjenu .....................................................54 4.2.1.3. 3. Grañevinska područja za turističku izgradnju .......................................................55 4.2.1.4. Grañevinska područja za šport i rekreaciju ..............................................................55 4.2.1.5. .Grañevinska područja za društvene djelatnosti.......................................................55 4.2.1.6. Površine izvan naselja .............................................................................................55

4.2.1.6.1. Poljoprivredne površine...............................................................................55 4.2.1.6.2. Šumske površine ........................................................................................56 4.2.1.6.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamena obala ............56

4.2.1.7. Ostale površine ........................................................................................................56 4.2.1.7.1. Površine infrastrukturnih sustava ................................................................56 4.2.1.7.2. Groblja ........................................................................................................56

4.2.1.8. Namjena mora..........................................................................................................56 4.2.2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrañene strukture van

naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) ..............56 4.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti .........................................................................................57

4.3.1. Gospodarske djelatnosti........................................................................................................57 4.3.2. Društvene djelatnosti.............................................................................................................57

4.3.2.1. Predškolski odgoj .....................................................................................................57 4.3.2.2. Osnovne škole .........................................................................................................57 4.3.2.3. Srednje škole ...........................................................................................................58 4.3.2.4. Zdravstvo i socijalna skrb.........................................................................................58 4.3.2.5. Kultura......................................................................................................................58 4.3.2.6. Vjerski objekti i sadržaji ............................................................................................58

4.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREðENJA I ZAŠTITE PROSTORA ..............................................................58 4.4.1. Zaštita kulturnih dobara.........................................................................................................58

4.4.1.1. Urbana cjelina Jelsa.................................................................................................58 4.4.1.2. Smjernice za prostorno ureñenje poluurbanih i ruralnih cjelina................................58 4.4.1.3. Smjernice za prostorno ureñenje fortifikacija ...........................................................59 4.4.1.4. Smjernice za prostorno ureñenje pojedinačnih sakralnih i civilnih kulturnih dobara...................................................................................................................................59 4.4.1.5. Smjernice za prostorno ureñenje arheoloških i hidroarheoloških zona ....................59 4.4.1.6. Smjernice za prostorno ureñenje arheološke zone starigradsko polje .....................59 4.4.1.7. Smjernice za prostorno ureñenje etnozona..............................................................60

4.4.2. Zaštita prirode I Krajobrazne vrijednosti prostora..................................................................60 4.4.2.1. Spomenici prirode ....................................................................................................60 4.4.2.2. Prijedlog Zaštićenih zona .........................................................................................60 4.4.2.3. Kultivirani agrarni krajolik .........................................................................................61

4.5. Razvoj infrastrukturnih sustava.............................................................................................................61


- 72 -

4.5.1. Prometni sustav ....................................................................................................................61 4.5.1.1. Cestovni promet .......................................................................................................61 4.5.1.2. Pomorski promet ......................................................................................................61

4.5.1.2.1. Sidrišta i privezišta ......................................................................................62 4.5.1.3. Zračni promet ...........................................................................................................62

4.5.1.3.1. Zračna luka Poljica - Magličina ...................................................................62 4.5.1.3.2. Helidrom......................................................................................................62

4.5.2. Javne telekomunikacije .........................................................................................................63 4.5.2.1. Telekomunikacijske usluge ......................................................................................63

4.5.3. Energetski sustav..................................................................................................................64 4.5.4. Vodoopskrba .........................................................................................................................65 4.5.5. Odvodnja...............................................................................................................................65

4.6. Postupanje s otpadom ..........................................................................................................................66 4.7. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš..........................................................................................66

4.7.1. Zaštita tla...............................................................................................................................66 4.7.2. Zaštita zraka..........................................................................................................................66 4.7.3. Zaštita od buke......................................................................................................................66 4.7.4. Zaštita mora ..........................................................................................................................66 4.7.5. Zaštita voda...........................................................................................................................66 4.7.6. Zaštita od voda......................................................................................................................66 4.7.7. ureñenje vodotoka i voda ......................................................................................................67 4.7.8. Zaštita od elektroenergetskih objekata..................................................................................67 4.7.9. Zaštita krajobraza..................................................................................................................67 4.7.10. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta......................................................................................67 4.7.11. Zaštita od požara i mjere sklanjanja stanovništva ...............................................................67

Documents

Prostorni Plan Uredenja Opcine Jelsa - Obrazlozenje