Embed Size (px)
Citation preview
PROSPEKT
Izdanje municipalnih amortizirajućih obveznica Grada Vinkovaca
HRK 42.000.000,00
Kamatna stopa 5,50%. Dospijeće 2017.
Cijena izdanja 99,827% _______________________
Ukupno izdanje municipalnih obveznica Grada Vinkovaca ("Vinkovci" ili "Grad" ili "Izdavatelj"), kamatne stope 5,50%, dospijeća 23.10.2017. iznosi HRK 42.000.000,00 (“Obveznice”). Prinos izdanja Obveznica utvrđen je na temelju prinosa na interpolirani 7-godišnji kupovni prinos kunske obveznice Ministarstva financija Republike Hrvatske utvrđen 2 radna dana prije Datuma izdanja Obveznica i uvećan za premiju koja odražava kreditni rizik Izdavatelja te trenutačno stanje na tržištu kapitala. U trenutku podnošenja obvezujućih ponuda za upis Obveznica, investitori su bili upoznati s indikativnim iznosom premije. Obveznice su izdane 23.10.2007. ("Datum izdanja") u nematerijaliziranom obliku, na ime i u denominaciji od HRK 1. Kamata će se obračunavati po fiksnoj godišnjoj stopi od 5,50% od i uključujući Datum izdanja. Kamata će se isplaćivati polugodišnje u jednakim iznosima. Otplata glavnice Obveznica je amortizirajuća. Prilikom sljedećih šest isplata kamata glavnica se ne isplaćuje, prilikom sljedeće četiri isplate kamata isplaćuje se 5% ukupne glavnice, prilikom sljedećih osam isplata kamata isplaćuje se 7,5% ukupne glavnice, a prilikom posljednje dvije isplate kamata isplaćuje se 10% ukupne glavnice. Grad Vinkovci 13. srpnja 2007. primljen je u članstvo Središnje depozitarne agencije d.d. ("SDA"), a 23. listopada 2007. Obveznice su uvrštene u Usluge depozitorija i Usluge prijeboja i namire SDA. ISIN oznaka Obveznica je HRGRVIO17AA5. Obveznice će biti uvrštene 25. listopada 2007. u Redovito tržište Zagrebačke burze d.d. i vodit će se pod oznakom GRVI-O-17AA.
____________________________
Agent i Pokrovitelj izdanja
Privredna banka Zagreb d.d.
Agent uvrštenja
Privredna banka Zagreb d.d.
23. listopada 2007.
ii
Vinkovci (“Vinkovci” ili “Grad” ili “Izdavatelj”) prihvaćaju odgovornost za sadržaj ovog prospekta. Prema vlastitom uvjerenju, svim saznanjima i podacima kojima Grad Vinkovci raspolažu, podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja, poslovanja Grada Vinkovaca, kao i prava i obveza sadržanih u obveznicama Grada Vinkovaca. Prema najboljem saznanju Grada Vinkovaca, nijedna činjenica koja bi mogla utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nije izostavljena.
Na temelju članka 105. stavka 1. Zakona o proračunu (NN 96/03), Vlada Republike Hrvatske na sjednici od 25. svibnja 2007. donijela je Odluku kojom se daje suglasnost Izdavatelju za zaduženje izdavanjem municipalnih obveznica u ukupnom iznosu od HRK 42.000.000,00.
U skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, ovaj prospekt odobrila je 23. kolovoza 2007. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Odobrenjem ovog prospekta Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga potvrdila je da Prospekt sadrži sve podatke utvrđene zakonima i propisima Republike Hrvatske te da može biti objavljen.
Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu sadržani u ovom prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave čije je objavljivanje odobrio Grad Vinkovci ili Privredna banka Zagreb – dioničko društvo (“Agent” ili “Pokrovitelj” ili "Privredna banka Zagreb" ili “PBZ”) kao Agent i Pokrovitelj izdanja. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna, nisu dana od strane Agenta za istinitost i potpunost takvih podataka. Također, ništa iz ovog prospekta ne smije se smatrati jamstvom Agenta. Izdavanje ovog prospekta niti prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz Grad Vinkovce nisu izmijenile od datuma izdavanja ovog prospekta.
Ovaj prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za račun Grada Vinkovaca, Privredne banke Zagreb ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana, njihovih afilijacija ili predstavnika, Obveznica u bilo kojoj zemlji u kojoj je davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito.
Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica, upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Grada Vinkovaca te uvjeta Obveznica, uključivo inherentne rizike među kojima i one opisane u poglavlju 4. Čimbenici rizika.
Ako drukčije nije navedeno, svi godišnji podaci, uključujući podatke o financijskim izvještajima, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u Prospektu su zaokruživani; prema tome, brojevi prikazani za istu vrstu podataka mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmetički agregati. Upućivanje u ovom dokumentu na EUR označava euro, USD američki dolar, CHF švicarski franak a HRK ili kn hrvatske kune.
iii
SADRŽAJ
1 PODACI, NAČIN I UVJETI IZDANJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA ....................................... 7
1.1 Uvjeti izdanja Obveznica ........................................................................................................... 7
1.2 Izdavanje, upis i uplata............................................................................................................... 7
1.3 Izdavatelj .................................................................................................................................... 8
1.4 Agent i pokrovitelj izdanja, Agent uvrštenja i Administrativni agent........................................ 8
1.5 Naziv i adresa osoba koje jamče za obveze Izdavatelja po vrijednosnim papirima................... 8
1.6 Iznos izdanja............................................................................................................................... 8
1.7 Obračun kamate.......................................................................................................................... 9
1.8 Isplata kamate............................................................................................................................. 9
1.9 Kašnjenje s plaćanjem kamate ................................................................................................. 10
1.10 Isplata glavnice o dospijeću ..................................................................................................... 11
1.11 Prijevremeni otkup Obveznica ................................................................................................. 12
1.12 Kašnjenje s isplatom glavnice Obveznica ................................................................................ 12
1.13 Isplate iz Obveznica bez odbitaka ............................................................................................ 13
1.14 Izjave i obveze Izdavatelja ....................................................................................................... 13
1.15 Slučajevi povrede obveze......................................................................................................... 14
1.16 Skupština vlasnika Obveznica.................................................................................................. 14
1.17 Upis u Depozitorij SDA i prijenos prava vlasništva ................................................................ 15
1.18 Trgovanje na sekundarnom tržištu ........................................................................................... 15
1.19 Platni agent............................................................................................................................... 17
1.20 Obavijesti ................................................................................................................................. 17
1.21 Zastara ...................................................................................................................................... 18
1.22 Mjerodavno pravo i nadležnost ................................................................................................ 18
1.23 Namjena stečenog prihoda ....................................................................................................... 18
1.24 Ograničenja odgovornosti ........................................................................................................ 18
1.25 Odobrenje za zaduživanje Ministarstva financija Republike Hrvatske.................................... 19
2 HRVATSKO TRŽIŠTE DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA......................................... 20
2.1 Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira........................................................................ 21
2.2 Tržište municipalnih obveznica u Republici Hrvatskoj ........................................................... 23
3 REPUBLIKA HRVATSKA ........................................................................................................ 25
3.1 Teritorij i stanovništvo ............................................................................................................. 25
3.2 Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast .................................................................... 25
3.3 Međunarodni odnosi................................................................................................................. 26
3.4 Odabrani makroekonomski pokazatelji Hrvatske u usporedbi s razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji ................................................................................................................ 28
3.5 Porezni sustav........................................................................................................................... 29
iv
3.6 Tečaj hrvatske kune.................................................................................................................. 30
4 ČIMBENICI RIZIKA................................................................................................................. 31
4.1 Politički rizik ............................................................................................................................ 31
4.2 Hrvatski pravni sustav.............................................................................................................. 31
4.3 Hrvatsko tržište vrijednosnih papira......................................................................................... 32
4.4 Kamatni rizik............................................................................................................................ 32
4.5 Kreditni rizik ............................................................................................................................ 32
4.6 Viša sila – Force majeure ......................................................................................................... 33
5 PODACI O IZDAVATELJU...................................................................................................... 34
5.1 Geografski položaj Grada Vinkovaca ...................................................................................... 34
5.2 Prirodno-geografska obilježja prostora .................................................................................... 36
5.2.1 Reljef i topografija terena ............................................................................................... 36
5.2.2 Klimatske prilike ............................................................................................................ 36
5.2.3 Hidrografske prilike........................................................................................................ 36
5.3 Stanovništvo Grada Vinkovaca ................................................................................................ 37
5.4 Struktura stanovništva .............................................................................................................. 38
5.4.1 Dobna struktura .............................................................................................................. 38
5.4.2 Obrazovna struktura ....................................................................................................... 38
5.4.3 Struktura kućanstva ........................................................................................................ 39
5.4.4 Zaposlenost i plaće u Gradu Vinkovcima i Vukovarsko-srijemskoj županiji ................ 40
5.5 Ekonomsko okruženje Grada Vinkovaca ................................................................................. 42
5.5.1 Bogatstvo prirodnih resursa............................................................................................ 42
5.6 Gospodarstvo Grada Vinkovaca............................................................................................... 46
5.7 Pretpristupni fondovi Europske Unije ...................................................................................... 49
5.8 Promet i veze............................................................................................................................ 50
5.8.1 Strategija prostornog i prometnog razvitka Republike Hrvatske ................................... 50
5.8.2 Prostorni i prometni plan Županije Vukovarsko-srijemske............................................ 51
5.8.3 Prostorni i prometni plan uređenja Grada Vinkovaca .................................................... 51
5.8.4 Telekomunikacije ........................................................................................................... 51
5.8.5 Željeznički promet.......................................................................................................... 52
5.8.6 Cestovni promet.............................................................................................................. 55
5.8.7 Poštanski promet, telekomunikacije i RTV sustav veza................................................. 56
5.8.8 Telekomunikacije i RTV sustav veza............................................................................. 57
5.8.9 Nepokretna mreža........................................................................................................... 58
5.8.10 Pokretna mreža ............................................................................................................... 59
5.8.11 Radio i TV sustav veza................................................................................................... 59
5.9 Vanjsko trgovinska aktivnost ................................................................................................... 60
v
5.10 Turizam u Gradu Vinkovcima.................................................................................................. 64
5.11 Kultura...................................................................................................................................... 69
5.11.1 Dramska umjetnost ......................................................................................................... 71
5.11.2 Književnost..................................................................................................................... 72
5.11.3 Glazbeni život................................................................................................................. 72
5.12 Gradske manifestacije .............................................................................................................. 73
5.12.1 Vinkovačke jeseni .......................................................................................................... 73
5.12.2 Ostale gradske manifestacije .......................................................................................... 74
5.13 Sport 75
5.14 Strateški prioriteti Grada Vinkovaca ....................................................................................... 76
5.14.1 Opis strateških projekata Grada Vinkovaca ................................................................... 77
5.15 Kapitalni projekt Grada Vinkovaca koji se financira izdavanjem Obveznica ......................... 79
5.15.1 Kulturno poslovni centar "Hrvatski Dom-Vinkovci" ..................................................... 79
5.15.2 Vinkovačko dvoransko plivalište ................................................................................... 81
5.16 Gospodarenje imovinom .......................................................................................................... 83
5.16.1 Pregled nekretnina Grada Vinkovaca ............................................................................. 83
5.16.2 Trgovačka društva s vlasničkim udjelom Grada Vinkovaca .......................................... 85
5.17 Proračun Grada Vinkovaca ...................................................................................................... 93
5.17.1 Postupak planiranja, izrade i donošenja proračuna......................................................... 93
5.17.2 Izvršavanje proračuna..................................................................................................... 98
5.17.3 Proračunska zaliha.......................................................................................................... 98
5.17.4 Nadzor proračuna i proračunskih korisnika.................................................................... 98
5.17.5 Udjeli u zajedničkim porezima....................................................................................... 99
5.17.6 Rezultat izvršavanja proračuna u 2004., 2005. i 2006. godini i prvim tromjesječima 2005., 2006. 2007. godine ............................................................................................ 104
5.17.7 Struktura prihoda i rashoda Grada Vinkovaca u 2004., 2005. i 2006. godini .............. 107
5.17.8 Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Vinkovaca u razdoblju 2004.-2006., s planom za 2007. godinu................................................................................................................. 116
5.17.9 Proračun Grada Vinkovaca za 2007. godinu. ............................................................... 120
5.17.10 Projekcija Proračuna Grada Vinkovaca za 2008. i 2009. godinu ................................. 124
5.18 Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Vinkovaca ...................................... 126
5.19 Izvještaj o novčanom tijeku.................................................................................................... 128
5.20 Zakonska ograničenja vezana uz mogućnost zaduživanja Grada Vinkovaca ........................ 131
5.20.1 Opis i prikaz izračuna dužničkog kapaciteta Grada Vinkovaca ................................... 131
5.20.2 Popis i opis postojećih kredita Grada Vinkovaca ......................................................... 132
5.20.3 Opis danih jamstava Grada Vinkovaca ........................................................................ 133
5.21 Podaci o zaduženosti Grada Vinkovaca ................................................................................. 134
vi
5.22 Prikaz godišnjih obveza Grada Vinkovaca (uključujući procjenu otplate municipalnih obveznica) za razdoblje od 2007. do 2017. ............................................................................ 135
5.23 Odnos državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ....................... 137
5.24 Ustrojstvo Grada Vinkovaca .................................................................................................. 138
5.25 Gradsko vijeće Grada Vinkovaca........................................................................................... 139
5.26 Gradonačelnik ........................................................................................................................ 142
5.27 Poglavarstvo Grada Vinkovaca .............................................................................................. 142
5.28 Mjesna samouprava................................................................................................................ 144
5.29 Obavljanje upravnih i drugih stručnih poslova iz djelokruga grada....................................... 144
5.30 Odgovorne osobe.................................................................................................................... 145
5.31 Zaposleni u gradskoj upravi ................................................................................................... 146
5.32 Sudski postupci, pravna pitanja, ugovorni odnosi i partnerstvo............................................. 146
5.33 Izvanredne okolnosti .............................................................................................................. 146
5.34 Najznačajniji dobavljači ......................................................................................................... 146
6 OPOREZIVANJE..................................................................................................................... 147
6.1 Oporezivanje kamata.............................................................................................................. 147
6.2 Oporezivanje glavnice............................................................................................................ 147
6.3 Oporezivanje kapitalne dobiti ................................................................................................ 147
7 OPĆE INFORMACIJE............................................................................................................ 148
7.1 Odobrenja ............................................................................................................................... 148
7.2 Uvrštenje Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze ................................................... 148
7.3 Depozitorij, prijeboj i namira ................................................................................................. 148
7.4 Dokumenti.............................................................................................................................. 148
8 POTPISNIK PROSPEKTA...................................................................................................... 149
9 SUDIONICI IZDAVANJA MUNICIPALNIH OBVEZNICA ............................................... 150
7
1 PODACI, NAČIN I UVJETI IZDANJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA
1.1 Uvjeti izdanja Obveznica
Izdanje Obveznica Grada Vinkovaca, ukupnog nominalnog iznosa HRK 42.000.000,00, u nematerijaliziranom obliku, na ime, prenosivih, u denominaciji od HRK 1, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 5,50%, dospijeća 23.10.2017. Otplata glavnice Obveznica je amortizirajuća. Prilikom sljedećih šest isplata kamata glavnica se ne isplaćuje, prilikom sljedeće četiri isplate kamata isplaćuje se 5% ukupne glavnice, prilikom sljedećih osam isplata kamata isplaćuje se 7,5% ukupne glavnice, a prilikom posljednje dvije isplate kamata isplaćuje se 10% ukupne glavnice.
Datum izdanja Obveznica je 23.10.2007. ovisno i na temelju Ugovora o upisu izdanja Obveznica Grada Vinkovaca, koji je sklopljen 23.10.2007. između Grada Vinkovaca kao Izdavatelja i Privredne banke Zagreb kao Agenta i Pokrovitelja izdanja.
Cijena izdanja iznosi 99,827%. Cijena izdanja utvrđena je na temelju kamatne stope i prinosa izdanja.
Obveze Izdavatelja iz Obveznica predstavljaju neosigurane, izravne i bezuvjetne obveze Izdavatelja, međusobno su ravnopravne i barem jednakog ranga (pari passu) sa svim drugim, sadašnjim i budućim neosiguranim obvezama Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa.
Prinos izdanja Obveznica utvrđen je kao odgovarajuća referentna kamatna stopa na temelju interpoliranog 7-godišnjeg kupovnog prinosa kunske obveznice MF RH koja odgovara prosječnom dospijeću amortizirajuće municipalne obveznice Grada Vinkovaca i premije rizika instrumenta Izdavatelja. U trenutku podnošenja obvezujućih ponuda za upis Obveznica, investitori su bili upoznati s indikativnim iznosom premije.
Temeljna prava vlasnika Obveznica jesu pravo na isplatu glavnice i pravo na isplatu kamate.
1.2 Izdavanje, upis i uplata
Dan otvaranja upisa utvrđen je i objavljen u javnom pozivu na upis vrijednosnih papira u dnevnim novinama u kojem su bila naznačena mjesta na kojima se Prospekt može besplatno dobiti te adresa na kojoj se može besplatno naručiti poštom. Razdoblje upisa Obveznica trajalo je 9 (devet) radnih dana od dana otvaranja upisa. Datum i vrijeme zatvaranja razdoblja upisa bilo je naznačeno u javnom pozivu na upis. U trenutku upisa investitoru su bili poznati barem okvirni podaci o minimalnoj kamatnoj stopi odnosno maksimalnoj cijeni izdanja. Mjesto upisa i uplate za institucionalne investitore bilo je u sjedištu Agenta izdanja.
Mjesto upisa i uplate za fizičke osobe bilo je u poslovnicama Privredne banke Zagreb. Popis poslovnica sa adresama i kontaktima u kojima se mogao obaviti upis i uplata, bio je naznačen u javnom pozivu na upis.
Agent izdanja je 1 (jedan) radni dan nakon zatvaranja razdoblja upisa tj. knjige upisa, obavijestio svakog investitora o rezultatu upisa Obveznica.
Razdoblje uplate trajalo je 1 (jedan) radni dan počevši 2. (drugog) radnog dana nakon zatvaranja razdoblja upisa. Datum i vrijeme razdoblja uplate naznačeno je u javnom pozivu na upis. Sredstva na ime upisa Obveznica uplaćena su u razdoblju uplate (na Datum izdanja) prema instrukciji plaćanja koju je Agent izdanja neposredno uručio prilikom upisa, ukoliko je riječ o investitoru fizičkoj osobi, ili poslao jedan radni dan nakon zatvaranja razdoblja upisa, ukoliko je riječ o pravnoj osobi, odnosno institucionalnom investitoru.
Dan razdoblja uplate bio je na Datum izdanja Obveznica.
Investitori fizičke osobe su u razdoblju upisa deponirali iznos potrebnih sredstava za kupnju nominalnog iznosa Obveznica na račun, u svrhu primarne emisije, Agenta izdanja.
8
Također, investitor fizička osoba je potpisanom Upisnicom dao nalog Agentu izdanja da u razdoblju uplate (na Datum izdanja) izvrši uplatu u korist Izdavatelja. Razliku između deponiranog iznosa sredstava i konačnog iznosa uplate (broj upisanih Obveznica po Cijeni izdanja Obveznica), bit će bez odgode vraćena investitorima, a najkasnije u roku od 2 radna dana nakon Datuma izdanja.
Privredna banka Zagreb kao Agent i Pokrovitelj izdanja, te Grad Vinkovci kao Izdavatelj, sklopili su na datum izdanja Ugovor o upisu Obveznica Grada Vinkovaca u iznosu od HRK 42.000.000,00 dospijeća 2017. (“Ugovor o upisu”), kojim je Grad Vinkovci izdao, a Agent i Pokrovitelj izdanja upisao i uplatio one vrijednosne papire koji su ostali neupisani od strane investitora u okviru upisa i uplate Obveznica javnom ponudom, do iznosa od najviše HRK 42.000.000,00 Obveznica s dospijećem 2017. godine po Cijeni izdanja 99,827% na način predviđen Ugovorom o upisu. Investitori su Obveznice upisali putem Upisnica, a PBZ na temelju Ugovora o upisu.
Agent izdanja je na Datum izdanja Obveznica, Središnjoj depozitarnoj agenciji (“SDA”) dostavio Registar Obveznica s pozicijama investitora sukladno nominalnim iznosima upisanih i uplaćenih Obveznica. Nakon primitka Registra Obveznica, SDA je otvorila vlasničke račune na koje je preknjižila Obveznice sukladno Registru Obveznica te je vlasnicima dostavila obavijesti o stanju na njihovim računima.
Prag uspješnosti izdanja predstavlja upis i uplata minimalno 75% cjelokupnog izdanja. U razdoblju za upis i uplatu Obveznica upisano je i uplaćeno 100% cjelokupnog izdanja.
1.3 Izdavatelj
Izdavatelj Obveznica je Grad Vinkovci, Bana Josipa Jelačića 1, 32100 Vinkovci, kojeg zastupa gradonačelnik Mladen Karlić, dr. med.
1.4 Agent i pokrovitelj izdanja, Agent uvrštenja i Administrativni agent
Privredna banka Zagreb – dioničko društvo sa sjedištem u Zagrebu, Račkoga 6, koju zastupa mr. Božo Prka, predsjednik Uprave, MBS: 080002817. Društvo je registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu 26. lipnja 1995.
Privredna banka Zagreb kao Agent i pokrovitelj izdanja organizirala je, strukturirala i provela izdanje Obveznica te je pripremila svu potrebnu dokumentaciju i organizirala alokaciju Obveznica. Agent uvrštenja Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze je Privredna banka Zagreb. Agent uvrštenja dostavio je svu potrebnu dokumentaciju za uvrštenje Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze.
Privredna banka Zagreb je Administrativni agent izdanja Obveznica.
Administrativni agent Obveznica će 28 dana prije dospijeća kamate i/ili glavnice iz Obveznica dostaviti Izdavatelju obavijest o datumu dospijeća i dospjelom iznosu, a dan prije dospijeća kamate i/ili glavnice Obveznica dostaviti Izdavatelju i SDA obavijest o pripadajućem iznosu kamate po Obveznici.
1.5 Naziv i adresa osoba koje jamče za obveze Izdavatelja po vrijednosnim papirima
Obveze Izdavatelja po Obveznicama nisu osigurane garancijama ni jamstvima trećih osoba.
1.6 Iznos izdanja
Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 25. svibnja 2007. daje se suglasnost Gradu Vinkovcima za zaduženje izdavanjem municipalnih obveznica (“Odluka Vlade RH”). Grad Vinkovci je dobio suglasnost za zaduženje na domaćem tržištu kapitala izdavanjem municipalnih obveznica, u ukupnom iznosu od HRK 42.000.000,00.
9
1.7 Obračun kamate
Obveznice nose kamatu na glavnicu po nepromjenjivoj stopi od 5,50% godišnje. Kamatna stopa računa se kao godišnja kamatna stopa Obveznica na glavnicu, podijeljena s učestalošću isplate kamate po dospjelim kuponima iz Obveznica na godišnjoj razini. Budući da kuponi dospijevaju dva puta godišnje, kamata će se isplaćivati polugodišnje, a polugodišnja kamatna stopa Obveznica iznosi 2,75%.
Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana ("Actual/Actual") u razdoblju za koje se obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodnog kupona do, ali ne uključujući, dan dospijeća sljedećeg kupona.
Drugim riječima apsolutni iznos kamate po jednoj Obveznici po danu računa se na sljedeći način:
1 HRK obveznice * pool faktor iz tekućeg razdoblja * (kamatna stopa/(učestalost isplate kamate * broj dana u tekućem razdoblju)).
1.8 Isplata kamate
Isplata kamate je polugodišnje, na iznos koji se dobije množenjem broja Obveznica s pool faktorom.
Prva isplata kamate bit će 23.04.2008. za razdoblje od i uključujući datum izdanja 23.10.2007. do, ali ne uključujući 23.04.2008. Sljedeće kamate isplaćivat će se polugodišnje prema sljedećem planu:
23.10.2008. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2008. do, ali ne uključujući 23.10.2008., 23.04.2009. za razdoblje od i uključujući datum 23.10.2008. do, ali ne uključujući 23.04.2009., 23.10.2009. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2009. do, ali ne uključujući 23.10.2009., 23.04.2010. za razdoblje od i uključujući datum 23.10.2009. do, ali ne uključujući 23.04.2010., 25.10.2010. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2010. do, ali ne uključujući 23.10.2010., 25.04.2011. za razdoblje od i uključujući datum 23.10.2010. do, ali ne uključujući 23.04.2011., 24.10.2011. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2011. do, ali ne uključujući 23.10.2011., 23.04.2012. za razdoblje od i uključujući datum 23.10.2011. do, ali ne uključujući 23.04.2012., 23.10.2012. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2012. do, ali ne uključujući 23.10.2012., 23.04.2013. za razdoblje od i uključujući datum 23.10.2012. do, ali ne uključujući 23.04.2013., 23.10.2013. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2013. do, ali ne uključujući 23.10.2013., 23.04.2014. za razdoblje od i uključujući datum 23.10.2013. do, ali ne uključujući 23.04.2014., 23.10.2014. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2014. do, ali ne uključujući 23.10.2014., 23.04.2015. za razdoblje od i uključujući datum 23.10.2014. do, ali ne uključujući 23.04.2015., 23.10.2015. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2015. do, ali ne uključujući 23.10.2015., 25.04.2016. za razdoblje od i uključujući datum 23.10.2015. do, ali ne uključujući 23.04.2016., 24.10.2016. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2016. do, ali ne uključujući 23.10.2016., 24.04.2017. za razdoblje od i uključujući datum 23.10.2016. do, ali ne uključujući 23.04.2017., 23.10.2017. za razdoblje od i uključujući datum 23.04.2017. do, ali ne uključujući 23.10.2017.
Kamate će se isplaćivati polugodišnje u kunama.
10
1.9 Kašnjenje s plaćanjem kamate
U slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice Obveznica, Izdavatelj će platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obračunat će se na iznos glavnice. Zakonska zatezna kamata, koju Izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule:
C x p x n K= —————— 100
K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate p = stopa zatezne kamate n = broj godina Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeća formula:
C x p x d K= —————— 36.500
odnosno za prijestupnu godinu: C x p x d K= ————— 36.600
K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate p = stopa zatezne kamate d = broj dana.
11
1.10 Isplata glavnice o dospijeću
Glavnica Obveznica u nominalnom iznosu isplatit će se prema sljedećem rasporedu:
DatumOtplata glavnice (HRK)
Otplata glavnice (%) Pool faktor Stanje glavnice
(HRK)Broj
Obveznica
23.10.2007 42.000.000 42.000.00023.04.2008 1,00 42.000.000 42.000.00023.10.2008 1,00 42.000.000 42.000.00023.04.2009 1,00 42.000.000 42.000.00023.10.2009 1,00 42.000.000 42.000.00023.04.2010 1,00 42.000.000 42.000.00023.10.2010 1,00 42.000.000 42.000.00023.04.2011 2.100.000,00 5% 0,95 39.900.000 42.000.00023.10.2011 2.100.000,00 5% 0,90 37.800.000 42.000.00023.04.2012 2.100.000,00 5% 0,85 35.700.000 42.000.00023.10.2012 2.100.000,00 5% 0,80 33.600.000 42.000.00023.04.2013 3.150.000,00 7,5% 0,725 30.450.000 42.000.00023.10.2013 3.150.000,00 7,5% 0,650 27.300.000 42.000.00023.04.2014 3.150.000,00 7,5% 0,575 24.150.000 42.000.00023.10.2014 3.150.000,00 7,5% 0,500 21.000.000 42.000.00023.04.2015 3.150.000,00 7,5% 0,425 17.850.000 42.000.00023.10.2015 3.150.000,00 7,5% 0,350 14.700.000 42.000.00023.04.2016 3.150.000,00 7,5% 0,275 11.550.000 42.000.00023.10.2016 3.150.000,00 7,5% 0,200 8.400.000 42.000.00023.04.2017 4.200.000,00 10% 0,100 4.200.000 42.000.00023.10.2017 4.200.000,00 10% 0,000 0 42.000.000
Udjel nedospjele glavnice u nominalnom iznosu vrijednosnog papira (pool faktor) predstavlja koeficijent kojim se nominalni iznos vrijednosnog papira svodi na iznos nedospjelog duga.
Pri dospijeću dijela glavnice imateljima Obveznica isplaćuje se iznos glavnice koji je proporcionalan količini vrijednosnog papira u vlasništvu. Nominalni iznos vrijednosnog papira ubilježen na vlasničkoj poziciji neće se smanjivati smanjenjem iznosa nedospjelog duga, već će se udjel nedospjele glavnice u nominalnom iznosu vrijednosnog papira (pool faktor) smanjiti za omjer isplaćenog dijela glavnice u odnosu na ukupni nominalni iznos vrijednosnog papira.
Udjel nedospjele glavnice u nominalnom iznosu vrijednosnog papira (pool faktor) prikazuje se kao decimalni broj koji ne može biti manji od 0 niti veći od 1.
Neotplaćeni dio glavnice i pool faktor računaju se na sljedeći način:
Neotplaćeni dio glavnice = broj Obveznica u optjecaju * pool faktor
Početni pool faktor = 1
Početni pool faktor je efektivan do datuma prve isplate dijela glavnice.
Nakon datuma prve isplate dijela glavnice, pool faktor za navedeno razdoblje računa se na sljedeći način:
12
Pool faktor u tekućem razdoblju = pool faktor u prethodnom razdoblju umanjen za postotak glavnice koji je otplaćen na datum posljednje isplate dijela glavnice.
1.11 Prijevremeni otkup Obveznica
Izdavatelj može, u bilo koje vrijeme, vlasnicima Obveznica ponuditi otkup dijela ili cijelog iznosa Obveznica kojim raspolažu uz uvjet da takva ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima Obveznica.
Niti jedan vlasnik Obveznica nije dužan prihvatiti ponudu Izdavatelja niti je obvezan prodati Izdavatelju bilo koji iznos Obveznica kojim raspolaže.
Izdavatelj može tako prikupljene Obveznice poništiti bez posebne suglasnosti vlasnika Obveznica.
1.12 Kašnjenje s isplatom glavnice Obveznica
U slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice Obveznica, Izdavatelj će platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obračunat će se na iznos glavnice. Zakonska zatezna kamata, koju Izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule:
C x p x n K= —————— 100
K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice p = stopa zatezne kamate n = broj godina Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine, primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeća formula:
C x p x d K= —————— 36.500
odnosno za prijestupnu godinu: C x p x d K= ————— 36.600
K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice p = stopa zatezne kamate d = broj dana
13
1.13 Isplate iz Obveznica bez odbitaka
Sve isplate glavnice i kamata iz Obveznica bit će obavljene bez ustege ili odbitaka svih sadašnjih ili budućih poreza, akontacije poreza ili pristojbi bilo koje prirode, osim ako takva ustega ili odbitak nije zakonska obveza.
Ako je takva ustega ili odbitak zakonska obveza, Izdavatelj će platiti dodatne iznose koji su potrebni da vlasnici Obveznica prime iznose koje bi primili da takvih traženih ustega ili odbitaka nije bilo.
1.14 Izjave i obveze Izdavatelja
Izdavatelj ovime izjavljuje i jamči:
(i) da Obveznice predstavljaju izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Izdavatelja, međusobno
su ravnopravne i barem jednakog ranga (pari passu) sa svim drugim, sadašnjim i budućim slično neosiguranim obvezama Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa;
(ii) da preuzima i prihvaća odgovornost za izvršenje svih svojih obveza iz Obveznica i za sadržaj Prospekta izdanja te za istinitost i potpunost podataka koje sadrži Prospekt;
(iii) da izdanje Obveznica predstavlja pravno valjanu obvezu Izdavatelja te da je Izdavatelj za izdanje Obveznica ishodio sva potrebna odobrenja i suglasnosti;
(iv) da izdanje Obveznica nije suprotno zakonima i drugim propisima;
(v) da prema najboljem saznanju Izdavatelja, protiv njega nisu pokrenuti parnični, upravni, arbitražni ili slični postupci čiji bi pravomoćni ishod mogao ugroziti sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava obveze koje proizlaze iz Obveznica;
(vi) da sva financijska izvješća priložena uz Prospekt istinito, cjelovito i točno odražavaju poslovanje te financijski i materijalno pravni status Izdavatelja te da od vremena objave financijskih izvješća nije bilo nepovoljnih promjena;
(vii) da neće, bilo u jednom ili u nizu pravnih poslova, međusobno povezanih ili ne, dobrovoljno ili prisilno, prodati, iznajmiti, prenijeti ili na drugi način raspolagati bilo kojim dijelom svoje imovine ili poslovanja, ukoliko se očekuje da bi ishod navedenih poslova imao bitno negativan utjecaj na sposobnost Izdavatelja da uredno ispunjava svoje obveze iz Obveznica;
(viii) da se poslovanje i materijalno-financijski status Izdavatelja nije pogoršao toliko da bi time bila ugrožena sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava svoje obveze iz Obveznica;
(ix) da će, sve dok je i jedna Obveznica neisplaćena, poduzimati ili će se pobrinuti da se poduzme sve potrebno kako bi se osigurao kontinuitet svih odobrenja, dozvola, ovlaštenja, registracija, evidencija ili sličnog potrebnog za izdanje, prodaju ili izvršenje obveza koje proizlaze iz Obveznica ili njihove valjanosti i naplativosti;
(x) da će ispunjavati sve obveze prema Zagrebačkoj burzi vezane za održanje Obveznica u Redovitom tržištu Zagrebačke burze;
(xi) da će ispunjavati sve obveze prema Središnjoj depozitarnoj agenciji vezane za održanje članstva u SDA i za održanje Obveznica u uslugama depozitorija, prijeboja i namire;
(xii) da Agent ni na koji način ne odgovara i ne jamči Izdavatelju niti bilo kojim trećim osobama (ulagatelji, upisnici, vlasnici Obveznica i sl.) bilo izravno ili posredno za izvršenje obveza Izdavatelja po Obveznicama te za istinitost i potpunost podataka u Prospektu;
14
(xiii) da se navedena jamstva odnose na cijelo vrijeme trajanja Obveznica od datuma izdanja Obveznica pa do potpunog dospijeća svih obveza Izdavatelja po Obveznicama;
(xiv) da će obavijestiti Agenta i Pokrovitelja izdanja o svakoj promjeni činjenica koja bi mogla utjecati na gore navedena jamstva.
1.15 Slučajevi povrede obveze
Vlasnici Obveznica nemaju pravo proglasiti bilo koju Obveznicu dospjelom i plativom prije njenog dospijeća, osim u slučaju:
(i) povreda obveze plaćanja: ako Izdavatelj ne izvrši obvezu plaćanja o dospijeću bilo kojeg iznosa koji proizlazi iz Obveznica (osim u slučaju kad je takvo neispunjenje posljedica tehničke ili administrativne greške koja ne traje dulje od 15 kalendarskih dana); ili
(ii) neispunjenja bilo kojih nespornih financijskih obveza Izdavatelja prema bilo kojoj osobi, u iznosu većem od EUR 3,5 milijuna, osim ako neispunjenja nisu rezultat tehničkih ili administrativnih grešaka i ako neispunjenje obveze traje više od 60 kalendarskih dana; ili
(iii) da su bilo koja izjava i jamstvo Izdavatelja bitno netočni ako to može imati utjecaja na njegovo ispunjenje ugovornih obveza iz Obveznica i zbog takvih netočnosti položaj vlasnika bude nepovoljniji nego što je bio prije takva događaja; ili
(iv) izjave Izdavatelja o njegovoj nesposobnosti za plaćanje dospjelih obveza, insolventnost ili drugi analogni postupci Izdavatelja; ili
(v) objave Izdavatelja o obustavi plaćanja obveza; ili
(vi) objava općeg moratorija, odnosno prekida ili bilo kakva prestanka plaćanja obveza po kreditima, izdanim vrijednosnim papirima ili obveza temeljem izdanih jamstava Izdavatelja;
U slučaju povrede obveze od strane Izdavatelja koja traje duže od 60 dana od pismene obavijesti o povredi, koju Agent izdanja, na zahtjev vlasnika Obveznice, dostavi Izdavatelju, kvalificirana većina vlasnika Obveznica koji predstavljaju najmanje 75% od ukupne nominalne vrijednosti Obveznica (u daljnjem tekstu “kvalificirana većina”) može proglasiti prijevremeno dospijeće i poduzeti mjere naplate.
1.16 Skupština vlasnika Obveznica
Skupštinu čine svi registrirani vlasnici Obveznica. Svaka Obveznica nosi jedan glas na skupštini. Pravo sazivanja skupštine imaju svi vlasnici Obveznica koji zajednički raspolažu s najmanje 50% glasova. Odluke se donose kvalificiranom većinom, koju čine vlasnici Obveznica s više od 75% od ukupnog broja glasova.
Skupština ima sljedeće ovlasti:
(i) proglasiti slučaj povrede obveze Izdavatelja;
(ii) donijeti odluku o poduzimanju mjera prisilne naplate;
(iii) donijeti odluku o prijevremenom dospijeću;
(iv) donijeti odluku o izmjeni ovih uvjeta , u suglasnosti s Izdavateljem.
Skupštinu će voditi Administrativni agent izdanja, sazvat će se sukladno odredbama ovih uvjeta i zakona, objavom u najmanje jednim dnevnim novinama i Narodnim novinama, održat će se u sjedištu Administrativnog agenta izdanja, a zapisnik će voditi Administrativni agent izdanja.
15
Odluke skupštine obvezujuće su za sve vlasnike Obveznica i Izdavatelja i dužan ih je provoditi Agent izdanja za račun svih vlasnika.
Troškove održavanja skupštine snose pro rata vlasnici Obveznica, a regresiraju se od Izdavatelja.
1.17 Upis u Depozitorij SDA i prijenos prava vlasništva
Upis u Depozitorij
Obveznice su upisane i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira SDA ("Depozitorij"), te su uvrštene u Usluge prijeboja i namire SDA.
Prijenos prava vlasništva
Vlasništvo nad Obveznicama prenosi se prijenosom vlasničke pozicije s računa vrijednosnih papira prodavatelja u korist računa vrijednosnih papira kupca. Prijenos prava vlasništva provodi SDA na dan namire, a o izvršenom prijenosu Obveznica SDA izvješćuje kupca izvodom o stanju njegove vlasničke pozicije.
Pravo vlasništva nad Obveznicama stječe se danom kad je vlasnička pozicija upisana na računu vrijednosnih papira vlasnika računa u sustavu SDA. Dokaz vlasništva nad Obveznicama je stanje u Depozitoriju SDA.
Na Depozitorij, prijeboj i namiru Obveznica primjenjuje se Zakon o tržištu vrijednosnih papira i pravila i upute SDA, te svi ostali odgovarajući propisi Republike Hrvatske.
1.18 Trgovanje na sekundarnom tržištu
Obveznice će biti uvrštene u Redovito tržište Zagrebačke burze dana 25.10.2007., a poslove uvrštenja obavit će Agent izdanja.
Cijena Obveznica temeljit će se na tzv. “čistoj cijeni”, što znači da ne obuhvaća stečenu kamatu. Plaćanje po obavljenoj kupnji Obveznica na Burzi obavlja se prema cijeni po kojoj se trgovalo, uvećanoj za stečenu kamatu za razdoblje od zadnje isplate kamate po dospjelom kuponu pa sve do pretpostavljenog dana namire, ne uključujući pretpostavljeni dan namire.
Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodne kamate do, ali ne uključujući, dan dospijeća sljedeće kamate.
16
1. 23.04.2008 23.10.2007 22.04.2008 183 0,015027322 0,000150273222. 23.10.2008 23.04.2008 22.10.2008 183 0,015027322 0,000150273223. 23.04.2009 23.10.2008 22.04.2009 182 0,015109890 0,000151098904. 23.10.2009 23.04.2009 22.10.2009 183 0,015027322 0,000150273225. 23.04.2010 23.10.2009 22.04.2010 182 0,015109890 0,000151098906. 25.10.2010 23.04.2010 22.10.2010 183 0,015027322 0,000150273227. 25.04.2011 23.10.2010 22.04.2011 182 0,015109890 0,000151098908. 24.10.2011 23.04.2011 22.10.2011 183 0,015027322 0,000150273229. 23.04.2012 23.10.2011 22.04.2012 183 0,015027322 0,0001502732210. 23.10.2012 23.04.2012 22.10.2012 183 0,015027322 0,0001502732211. 23.04.2013 23.10.2012 22.04.2013 182 0,015109890 0,0001510989012 23.10.2013 23.04.2013 22.10.2013 183 0,015027322 0,0001502732213. 23.04.2014 23.10.2013 22.04.2014 182 0,015109890 0,0001510989014. 23.10.2014 23.04.2014 22.10.2014 183 0,015027322 0,0001502732215. 23.04.2015 23.10.2014 22.04.2015 182 0,015109890 0,0001510989016. 23.10.2015 23.04.2015 22.10.2015 183 0,015027322 0,0001502732217. 25.04.2016 23.10.2015 22.04.2016 183 0,015027322 0,0001502732218. 24.10.2016 23.04.2016 22.10.2016 183 0,015027322 0,0001502732219. 24.04.2017 23.10.2016 22.04.2017 182 0,015109890 0,0001510989020. 23.10.2017 23.04.2017 22.10.2017 183 0,015027322 0,00015027322
Stečena kamata po danu (%)
Stečena kamata po danu po Obveznici
(HRK)
Broj danaKupon Isplata
kuponaPočetak
razdobljaKraj
razdoblja
Godišnja kamatna stopa
Stečena kamata po danu (%) =
Godišnja učestalost isplate kamate x Broj dana u razdoblju
Stečenu kamatu po danu izraženu kao % nominalne vrijednosti Obveznice dobivamo dijeljenjem godišnje kamatne stope (5,50%) s godišnjom frekvencijom isplate kamate po dospjelim kuponima iz Obveznica (godišnje) i brojem dana u razdoblju između dvije isplate kamata po dospjelim kuponima.
Stečena kamata (HRK) = Stečena kamata po danu (%) x Broj Obveznica x Pool faktor x Broj dana od zadnjeg dospijeća kamate do, ali ne uključujući, dan namire x nominalna vrijednost Obveznica (HRK 1).
Apsolutni iznos stečene kamate dobiva se množenjem stečene kamate po danu po Obveznici, izražene kao % nominalne vrijednosti Obveznice, s brojem Obveznica, pool faktorom te brojem dana proteklim od zadnje isplate kamata po dospjelom kuponu do, ali ne uključujući, dan namire i nominalnom vrijednošću Obveznica (HRK 1).
17
Primjer izračuna ukupne cijene Obveznica u trgovanju na sekundarnom tržištu: 1. Vrijednosni papir: Municipalna obveznica Grada Vinkovaca dospijeća 2017.2. Kamatna stopa: 5,50%3. Datum trgovanja: 20-lip-084. Datum namire: 25-lip-08 (datum namire na burzi = 3. + 3 radna dana)5. Datum zadnjeg dospijeća kupona: 23-tra-086. Cijena Obveznica na Burzi (“čista cijena”): 101,00% (% nominalne vrijednosti Obveznica)7. Broj obveznica: 1.500.0008. Pool faktor: 1,009. Ukupna čista cijena (HRK): 1.515.000,00 (9.=8. x 7. x 6. x HRK 1)10. Broj dana od zadnjeg dospijeća kupona do dana namire: 63 (10.=4.-5.)11. Stečena kamata po danu po Obveznici (HRK): 0,00015027322 (iz tabele “Stečena kamata”)12. Stečena kamata po obveznici (HRK): 0,0094672128613. Stečena kamata po obveznici (%): 0,946721286%14. Stečena kamata (HRK): 14.200,82 (14. = 11. x 10. x 8. x 7.)15. Ukupna cijena (čista cijena + stečena kamata): 101,946721286% (15. = 13.+ 6.)16. Ukupno (čista cijena + stečena kamata): 1.529.200,82 (16.=14. + 9.)
1.19 Platni agent
Platni agent je Središnja depozitarna agencija d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 62a.
Sredstva primljena od Izdavatelja na ime kamate i glavnice Obveznica, koja je Izdavatelj Obveznica obvezan na račun SDA uplatiti jedan radni dan prije dana dospijeća kamate odnosno glavnice, SDA će, na datum dospijeća kamate, odnosno glavnice uplatiti putem platnog sustava vlasniku Obveznica, bez odbitaka na ime naknade ili drugih troškova. Na postupak uplate sredstava od strane Izdavatelja u korist SDA primjenjivat će se Pravila SDA i Ugovor o Platnom agentu koji će biti sklopljen između Izdavatelja i SDA.
Ukoliko je dan dospijeća glavnice, kamata ili drugih iznosa koji proizlaze iz Obveznica neradni dan, isplata će dospjeti prvog sljedećeg radnog dana. Radni dan je dan koji je utvrđen kao radni dan SDA, te poslovnih banaka i deviznog tržišta koji obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj.
1.20 Obavijesti
Do konačne isplate svih iznosa koji proizlaze iz Obveznica, obavijesti vlasnika Obveznica Izdavatelju moraju biti dostavljene putem Administrativnog agenta izdanja, telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljedeću adresu:
18
PRIVREDNA BANKA ZAGREB – DIONIČKO DRUŠTVO Sektor investicijskog bankarstva Direkcija tržišta kapitala Predmet: Izdanje obveznica Grada Vinkovaca dospijeća 2017. Račkoga 6 10 000 Zagreb Faks: (01) 6360-743
Obavijesti Agenta i Pokrovitelja izdanja moraju biti dostavljene telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljedeću adresu:
Grad Vinkovci Upravni odjel Financija Bana Josipa Jelačića 1 32 100 Vinkovci Faks: 032/332-236
1.21 Zastara
Potraživanja prema Izdavatelju iz kamata Obveznica zastarijevaju u roku od 3 (tri) godine od datuma dospijeća pojedinog iznosa kamata, dok potraživanja prema Izdavatelju iz glavnice Obveznica zastarijevaju u roku od 5 (pet) godina od datuma dospijeća glavnice.
1.22 Mjerodavno pravo i nadležnost
Mjerodavno pravo je pravo Republike Hrvatske uz isključenje kolizijskih normi međunarodnog privatnog prava
Svi sporovi koji proizlaze iz Obveznica, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njihovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.
1.23 Namjena stečenog prihoda
Neto prihod od izdavanja Obveznica bit će upotrijebljen za financiranje kompleksa zatvorenih bazena s centrom za rekreaciju i rehabilitaciju te izgradnju Hrvatskog doma koji će obuhvaćati knjižnicu s pratećim sadržajima, višenamjensku dvoranu s 400 sjedala i poslovne sadržaje.
1.24 Ograničenja odgovornosti
Izdavatelj prihvaća odgovornost za sadržaj ovog Prospekta.
Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom obveznica, a koji nisu sadržani u ovom Prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave čije je objavljivanje odobrio Izdavatelj ili Agent izdanja. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna, nisu dana od strane Agenta i Pokrovitelja izdanja za istinitost i potpunost takvih podataka.
Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za račun Grada Vinkovaca i PBZ-a, ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana, njihovih povezanih društava ili predstavnika, obveznica u bilo kojoj državi u kojoj je davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito.
19
Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Grada Vinkovaca, te uvjeta Obveznica, uključivo inherentne rizike.
Izdavanje ovog Prospekta, niti prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz Grad Vinkovce nisu izmijenile od datuma izdavanja Prospekta.
Agent izdanja ni na koji način ne odgovara ni ne jamči Izdavatelju niti bilo kojim trećim osobama (ulagateljima, upisnicima, vlasnicima Obveznica i sl.) bilo izravno ili posredno za izvršenje obveza Izdavatelja po Obveznicama te za istinitost i sadržaj Prospekta odnosno potpunost podataka u Prospektu.
Davanjem naloga za kupnju Obveznica investitor izjavljuje da je upoznat sa Prospektom i da ga u cijelosti prihvaća tj. prihvaća činjenicu da Agent izdanja ne odgovara prema imateljima Obveznica niti za izvršenje obveza Izdavatelja po Obveznicama niti za istinitost i sadržaj Prospekta odnosno potpunost podatka u Prospektu.
1.25 Odobrenje za zaduživanje Ministarstva financija Republike Hrvatske
Grad Vinkovci podnio je Ministarstvu financija Republike Hrvatske Zahtjev za izdavanje suglasnosti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje Grada Vinkovaca izdavanjem municipalnih obveznica, KLASA: 400-08/07-01/17, URBROJ: 2188/01-02-07-7, 11. svibnja 2007. godine., sukladno Odluci o kapitalnim projektima koji se financiraju izdavanjem municipalnih obveznica KLASA: 400-08/07-01/17 URBROJ: 2188/01-01-07-2, od 22. ožujka 2007. godine i Odluci Gradskog vijeća o zaduživanju Grada Vinkovaca izdavanjem municipalnih obveznica, KLASA: 400-08/07-01/17, URBROJ: 2188/01-01-07-5 od 10 svibnja 2007. godine. Odlukom Vlade Republike Hrvatske KLASA: 403-01/07-02/09, URBROJ: 5030120-07-2 od 25. svibnja 2007. godine, Gradu Vinkovcima odobreno je zaduživanje izdavanjem municipalnih obveznica u ukupnom iznosu od HRK 42.000.000,00.
20
2 HRVATSKO TRŽIŠTE DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA
Hrvatsko tržište kapitala neprestano se razvija i iz godine u godinu postavlja nove rekorde po ostvarenom burzovnom prometu, vrijednosti burzovnih indeksa i tržišnoj kapitalizaciji. Tako je i u 2006. godini nastavljen pozitivan trend rasta i razvoja hrvatskog tržišta kapitala, a posebno se ističu dva događaja: proces javnog preuzimanja Plive d.d. te javna ponuda i uvrštenje dionica INE d.d. u Službeno tržište Zagrebačke burze koji su u velikoj mjeru utjecali na razvoj hrvatskog tržišta kapitala i povećanju interesa za trgovanje na burzama. U 2006. godini ostvareno je ukupno HRK 49,0 milijardi prometa što je dosad najveći iznos ostvaren u povijesti, od čega 92,4% čini promet ostvaren na Zagrebačkoj burzi, a 7,6% promet ostvaren na Varaždinskoj burzi. Ukupan godišnji promet Zagrebačke burze iznosio je HRK 45,3 milijardi što je povećanje od 32,5% u odnosu na ukupan promet od HRK 34,2 milijardi ostvareni u 2005. godini. Istovremeno, ukupan promet na Varaždinskoj burzi iznosio je HRK 3,7 milijardi i povećan je za 66,3% u odnosu na prethodnu godinu kada je ukupan ostvareni promet iznosio HRK 2,2 milijarde. Proteklu godinu obilježili su i rekordni dnevni i tjedni promet ostvaren na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi te rekordne vrijednosti burzovnih indeksa CROBEX i VIN. CROBEX je porastao za 60,7% (3.209,50 na 29.12.2006.), a VIN 49,7% (2.963,45 na 29.12.2006.). U 2007. nastavljen je daljnji vrtoglavi rast CROBEX-a te je krajem svibnja 2007. isti iznosio 4.976,8 (porast od čak 55,1%).
Redoviti promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u 2006. iznosio je gotovo HRK 10,5 milijardi što je povećanje od 121,1% u odnosu na 2005. godinu kada je isti iznosio 4,7 milijardi kuna.
U prvom tromjesečju 2007. ukupan promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 20,6 milijardi što predstavlja povećanje od 70,2% u odnosu na isto razdoblje u 2006. U prvom tromjesečju 2007. redoviti promet dionicama na Zagrebačkoj burzi iznosio je gotovo HRK 4,9 milijardi što predstavlja povećanje od čak 142,0% u odnosu na isto razdoblje 2006.
U 2006. godini zabilježen je i rast tržišne kapitalizacije koja je na Zagrebačkoj burzi porasla za 75,2% odnosno sa HRK 115,1 milijardi (stanje 31.12.2005.) na HRK 201,3 milijardi (stanje 31.12.2006.). Tržišna kapitalizacija dionica porasla je za 100,3%, a obveznica 16,3%. Na Varaždinskoj burzi tržišna kapitalizacija porasla je za 15,1% sa HRK 63,3 milijardi na HRK 72,8 milijardi. Tržišna kapitalizacija dionica porasla je za 17,7%, a obveznica 7,7%. U 2006. godini u najviše kotacije burzi uvršteno je jedno izdanje obveznica financijskih institucija, dva izdanja municipalnih obveznica, izdanje druge tranše kunskih državnih obveznica dospijeća 2015., dvije tranše kunskih državnih obveznica dospijeća 2013. te tri izdanja korporacijskih obveznica.
Dana 16. ožujka 2007. godini došlo je do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala pripajanjem Varaždinske burze Zagrebačkoj burzi čime je stvoreno centralizirano mjesto trgovanja što će dati novi pozitivni impuls rastu likvidnosti na domaćem tržištu.
Ukupna tržišna kapitalizacija na Zagrebačkoj burzi u prvom tromjesečju 2007. iznosila je HRK 307,0 milijardi što je povećanje od čak 123,0% u odnosu na isto razdoblje 2006. Tržišna kapitalizacija dionica u promatranom razdoblju iznosila je HRK 264,3 milijuna i činila je 86,1% ukupne kapitalizacije Zagrebačke burze, dok je tržišna kapitalizacija obveznica iznosila 13,9% odnosno HRK 42,7 milijuna. U prvom tromjesečje tržišna kapitalizacija dionicama u odnosu na isto razdoblje 2006. porasla je za čak 161,3%, dok je tržišna kapitalizacija obveznica porasla za 17,0%.
Dana 31. prosinca 2006. godine ukupan broj uvrštenih vrijednosnih papira na Zagrebačkoj burzi iznosio je 256, od čega je nešto više od tri četvrtine (76,9%) vrijednosnih papira tijekom 2006. godine bilo aktivno, a od ukupno 427 uvrštenog vrijednosnih papira na Varaždinskoj burzi, njih 51,5% bilo je aktivno tijekom protekle godine.
U prvom tromjesečju 2007. broj aktivnih vrijednosnih papira iznosio je 317 što je za čak 149,6% više u odnosu na isto razdoblje 2006.
21
2.1 Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira
U prvoj kotaciji (“Službeno tržište”) Zagrebačke burze na dan 18. lipnja 2007. uvršteno je ukupno trideset izdanja obveznica. Od toga, jedanaest izdanja otpada na obveznice Republike Hrvatske, jedno izdanje na Fond za naknadu oduzete imovine, jedno izdanje na obveznice izdane od strane s državom povezanih institucija (HBOR – obveznice za isplatu kojih u cijelosti jamči Republika Hrvatska), četiri izdanja na municipalne obveznice (Grad Koprivnica, Grad Zadar, Grad Rijeka i Grad Split), dva izdanja na obveznice financijskih institucija (HAAB, RBA) te jedanaest izdanja na korporacijske obveznice (Atlantic Grupa (uz valutnu klauzulu), Atlantic Grupa (kunska obveznica), Belišće, Bina Istra, HEP, Ingra, Medika, NEXE Grupa, Pliva, Podravka i "JADRAN"-Galenski laboratorij), dok su u kotaciji Usporedno tržište uvrštena tri izdanja korporacijskih obveznica (Hospitalija trgovina, Metronet telekomunikacije, i OT – Optima telekom). Od kratkoročnih vrijednosnih papira, u Službeno tržište uvrštene su tri tranše komercijalnih zapisa Belišća te dvije tranša komercijalnih zapisa Medike, dok su u Redovitom tržištu uvrštene tri tranše Plodina, po dvije tranše Atlantske plovidbe, Dalekovoda, "JADRAN"-Galenskog laboratorija, Magme i PBZ Carda te po jedna tranša komercijalnih zapisa Dukata, Ingre, Jadranke, KING ICT, M SAN Grupe, Oktal Pharme i Rijeka prometa.
Iako je u protekloj godini znatno zaživjelo trgovanje dionicama, promet i volumen trgovanja obveznicama i dalje je u konstantnom su rastu i dominira u ukupnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi. U 2004. zabilježen je promet obveznicama u iznosu od HRK 21,1 milijardi (povećanje od 95,4% u odnosu na 2003.) čime je nastavljen pozitivan trend rasta prometa obveznicama, čemu su doprinijela i izdanja novih obveznica (tri tranše obveznica RH dospijeća 2014., obveznice dospijeća 2007. i 2019. te obveznice Podravke prehrambene industrije d.d. dospijeća 2007., Plive farmaceutske industrije d.d. dospijeća 2011., Atlantic Grupe dospijeća 2007. te gradova Koprivnice i Zadra) te uvrštenje euroobveznica HBOR-a i Agrokora u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Daljnji razvoj tržišta duga može se uočiti i iz prometa obveznica u 2005. godini koji je iznosio HRK 29,5 milijardi što predstavlja povećanje od 39,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promet obveznicama sudjelovao je s 86,2% u ukupno ostvarenom prometu na Zagrebačkoj burzi u 2005. godini. U navedenom razdoblju u kotaciju Službeno tržište Zagrebačke burze uvršteno je pet novih izdanja obveznica i to tri izdanja obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2010., 2015. (2 izdanje obveznica: jedno uz valutnu klauzulu, a jedno kunsko izdanje) te dva izdanja korporacijskih obveznica (Belišće i Medika). U 2006. godine nastavljen je trend rasta prometa obveznicama te je isti iznosio HRK 34,8 milijarde što je za 18,2% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i čini 76,9% ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi. U promatranom razdoblju izdana je druga tranša kunske obveznice RH dospijeća 2015. i dvije tranše kunske obveznice RH dospijeća 2013., municipalna obveznica Grada Rijeke i dvije tranše obveznice Grada Splita, obveznica Raiffeisenbank Austria, korporacijske obveznice Metronet telekomunikacija i Hospitalija trgovine dospijeća 2009., Podravke, NEXE Grupe, Ingre i Atlantic Grupe dospijeća 2011. te obveznica HEP-a dospijeća 2013. Od početka 2007. do sredine 2007. izdano je novo izdanje obveznica Republike Hrvatske u iznosu HRK 2,5 milijarde i dospijeća 2017 čime je dodatno produžena kunska krivulja prinosa kao preduvjet kunskog zaduživanja na domaćem tržištu kapitala, izdanje druge tranše municipalnih obveznica Grada Rijeke u iznosu EUR 8.191.504,00, te izdanje korporativnih obveznica OT – Optima telekom i "JADRAN"-Galenskog laboratorija koje je prvo izdanje obveznica u RH s fluktuirajućom kamatnom stopom.
Na Varaždinskoj burzi, u 2006. bilo je uvršteno sedam izdanja obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2007., 2010. (kunska obveznica), 2013. (kunska obveznica), 2014., 2015., 2015. (kunska obveznica) i 2019., obveznice Fonda za naknadu oduzete imovine te municipalne obveznice Grada Rijeke i Grada Koprivnice. U 2004. godini ukupni promet obveznicama na Varaždinskoj burzi iznosio je HRK 75,8 milijuna. U 2005. isti je iznosio HRK 124,0 milijuna što predstavlja povećanje od 63,6% u odnosu na 2004. U 2006. promet obveznicama na Varaždinskoj burzi iznosio je HRK 101,0 milijuna što predstavlja smanjenje od 18,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
22
Promet obveznicama u prvom tromjesečju 2007. na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 15,7 milijardi i činio je 76,4% ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi, te je za 55,9% viši u odnosu na isto razdoblje 2006.
Grafički prikaz 1. Državne obveznice u optjecaju od siječnja 2000. do sredine lipnja 2007.*
222 222 222 222105 105 105
225 225 225225
200 200 200200 200
200200 200 200
300 500
500500 500 500
133
133133 133 133
650650 650 650
400400 400 400
200200 200 200400 400 400350 350 350
474,9 746,3 746,3
542,7
225
200
542,7
339,2
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
3.500
4.000
4.500
5.000
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
EUR mil.
HZZO 2004 DAB 2003 DAB 2005 MF 2004 MF 2008MF 2012 MF 2008 (HRK) MF 2014 MF 2007 MF 2019MF 2010 (HRK) MF 2015 MF 2015 (HRK) MF 2013 (HRK) MF 2017 (HRK)
* Napomena: stanje krajem godine, iznimno u 2007. stanje na 15. lipnja
Izvor: ZSE, PBZ
23
Grafički prikaz 2. Korporacijske obveznice i obveznice financijskih institucija u optjecaju od siječnja 2002. do sredine lipnja 2007.*
17 17 17 8 8 812 1220,4 20,4 20,4 20,4 20,427 27 50,9 50,975 75
75 7515 15
15,6 15,616,516,5 16,581,4 81,4
101,8 101,8
16,3 16,310,267,8 67,827,1 27,1
33,917,0
10,2
04080
120160200240280320360400440480520560600
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
mil. EUR
Belišće Plava Laguna Hypo Alpe-Adria-BankPodravka Pliva Atlantic GrupaMedika Raiffeisenbank NEXE GrupaMetronet telekomunikacije Hospitalija trgovina HEPIngra Optima JGL
* Napomena: stanje krajem godine, iznimno u 2007. stanje na 15. lipnja
Izvor: ZSE, PBZ
2.2 Tržište municipalnih obveznica u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj do sredine lipnja 2007. izdano je četiri izdanja municipalnih obveznica. Obveznica Grada Koprivnice izdana je u tri tranše u 2004. godini ukupnog nominalnog iznosa HRK 60 milijuna, dospijeća 29. lipnja 2011. Obveznica Grada Koprivnice je amortizirajuća obveznica. Glavnica iz obveznica isplaćuje se u 14 polugodišnjih anuiteta tako da se na datum dospijeća isplaćuje i 1/14 glavnice. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze i prvu kotaciju Varaždinske burze. Od uvrštenja na Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet ovom obveznicom iznosio je HRK 49,6 milijuna.
Obveznica Grada Zadra izdana je u ukupnom nominalnom iznosu od EUR 18,5 milijuna 1. rujna 2004., dospijeća 1. rujna 2011. Obveznica Grada Zadra je obveznica s jednokratnim dospijećem glavnice. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Od uvrštenja na Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet ovom obveznicom iznosio je HRK 130,2 milijuna.
Prva tranša obveznica Grada Rijeke izdana je 18. srpnja 2006. u iznosu EUR 8.191.504,00, a druga tranša 17. svibnja 2007. u iznosu EUR 8.191.504,00. Također u 2008. planirano je izdanje treće tranše obveznica Grada Rijeke u iznosu EUR 8.191.505,00 te će ukupan iznos obveznica Grada Rijeke u optjecaju u 2008. iznositi EUR 24.574.513,00. Konačno dospijeće glavnice iz obveznica je 18. srpnja 2016. Obveznica Grada Rijeke je amortizirajuća obveznica. Isplata kamata iz Obveznica je polugodišnja. Prilikom prvih šest isplata kamata glavnica se ne isplaćuje, prilikom sljedećih osam isplata kamata isplaćuje se 5% ukupne glavnice, a prilikom posljednjih šest isplata kamata isplaćuje se 10% ukupne glavnice. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Od
24
uvrštenja na Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet ovom obveznicom iznosio je HRK 7,1 milijuna.
Grada Split izdao je prvu tranšu obveznica u srpnju 2006. u iznosu EUR 4 milijuna, a drugu tranšu u istom iznosu u prosincu 2006. Prva i druga tranše obveznica Grada Splita isplatit će se u srpnju 2012. i 2013. Obveznica je uvrštena u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Od uvrštenja na Zagrebačku burzu do sredine lipnja 2007. ukupan promet ovom obveznicom iznosio je HRK 4,0 milijuna.
Grafički prikaz 3. Municipalne obveznice u optjecaju od siječnja 2004. do sredine. lipnja 2007.
8 8 8 8
18,5 18,5 18,5 18,5
8,216,4
8
8
05
10152025303540455055
2004. 2005. 2006. 2007.
EUR mil.
Grad Koprivnica Grad Zadar Grad Rijeka Grad Split
* Napomena: stanje krajem godine, iznimno u 2007. stanje na 15. lipnja
Izvor: ZSE, PBZ
25
3 REPUBLIKA HRVATSKA
3.1 Teritorij i stanovništvo
Republika Hrvatska zauzima ukupnu površinu od 87.609 km2 (od čega na more otpada 31.067 km2). Ukupna gospodarska površina Republike Hrvatske iznosi 113.680 km2. Glavni grad Republike Hrvatske je Zagreb, koji je ujedno i najveći grad, sa 779.145 stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001., dok je ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske bio 4.437.460.
3.2 Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast
Prema Ustavu Republike Hrvatske iz 1990., Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Ustav je revidiran u studenome 1997., u studenome 2000. i u ožujku 2001. godine. Odlukom Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora o proglašenju promjena Ustava Republike Hrvatske od 9. studenoga 2000. Hrvatska je prešla iz polupredsjedničkog sustava u parlamentarni.
U Republici Hrvatskoj, državna vlast ustrojena je na načelu diobe vlasti, na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.
Hrvatski sabor (Sabor) jednodomno je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Između ostaloga, Sabor nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom. Zastupnici se biraju na vrijeme od četiri godine i nemaju obvezujući mandat. Posljednji izbori za Zastupnički dom Sabora održani su 23. studenog 2003. Ukupno su izabrana 152 saborska zastupnika. Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora, održanoj 22. prosinca 2003., za predsjednika Sabora izabran je Vladimir Šeks. Tablica 1. Rezultati parlamentarnih izbora održanih u studenome 2003.
Stranka Br. zastupničkih mjesta Postotak
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 66 43,40%
Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 34 22,40%Hrvatska narodna stranka (HNS) 10 6,60%Hrvatska seljačka stranka (HSS) 10 6,60%Hrvatska stranka prava (HSP) 8 5,30%Istarska demokratska stranka (IDS) 4 2,60%LIBRA 3 2,00%Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) 3 2,00%Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) 2 1,30%Liberalna stranka (LS) 2 1,30%Demokratski centar (DC) 1 0,70%Hrvatska demokratska seljačka stranka (HDSS) 1 0,70%Primorsko-goranski savez (PGS) 1 0,70%Samostalna demokratska srpska stranka 3 2,00%Zastupnici nacionalnih manjina 4 2,60%Ukupno 152 100,00%
Izvor: Izvješće Državnoga izbornog povjerenstva
26
Predsjednik Republike bira se neposrednim izborima na vrijeme od 5 godina. Posljednji izbori održani su 16. siječnja 2005. kada je za predsjednika Republike ponovno izabran Stjepan Mesić.
Vlada Republike Hrvatske sastoji se od predsjednika, kojega predlaže predsjednik Republike, te članova, koje predlaže predsjednik Vlade, a kojima Sabor iskazuje povjerenje većinom glasova zastupnika. Povjerenje predsjedniku i članovima Vlade Republike Hrvatske Sabor je iskazao 23. prosinca 2003. Predsjednik Vlade je dr. Ivo Sanader, a ministar financija Ivan Šuker.
3.3 Međunarodni odnosi
Europska unija i SAD priznale su Republiku Hrvatsku 1992. kao suverenu državu. Iste godine Hrvatska postaje članicom Ujedinjenih naroda i punopravnom državom-sudionicom OESS-a, a 1993. članicom Međunarodnog monetarnog fonda (“MMF”). Nakon toga slijedi članstvo u Svjetskoj banci, te nizu drugih međunarodnih financijskih (IDA, IFC, EBRD, BIS) i drugih institucija (ILO, CEI). Republika Hrvatska postaje članicom Vijeća Europe 1996. Od 1999. Hrvatska je sudionica Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Na putu prema članstvu u NATO-u, Hrvatska je u svibnju 2000. primljena u članstvo Partnerstva za mir, a u svibnju 2002. godine pozvana je u Akcijski plan za članstvo (MAP). Članicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Hrvatska postaje 30. listopada 2000., a 5. prosinca 2002. potpisan je ugovor o pristupanju CEFTA-i.
Jedan od glavnih strateških ciljeva Republike Hrvatske je punopravno članstvo u Europskoj uniji. U listopadu 2000. Hrvatska je, prihvaćanjem Smjernica za vođenje pregovora i sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica (“SSP”), s Europskom unijom započela pregovore o pridruživanju. SSP parafiran je 14. svibnja 2001., a potpisan je na marginama sastanka Vijeća ministara u Luksemburgu 29. listopada 2001., te je stupio na snagu ratifikacijom u parlamentima svih 15 država članica, te Saboru i Europskom parlamentu. Tim sporazumom Republika Hrvatska postaje pridružena članica Europske unije, što je najvažniji korak prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Privremeni sporazum primjenjuje se od 1. siječnja 2002., a na snagu je stupio 1. siječnja 2002. SSP je ratificiran u Saboru 5. prosinca 2001., u Europskom parlamentu 12. prosinca 2001., te u državama članicama EU do kraja listopada 2004. SSP stupio je na snagu 01. veljače 2005. godine. Republika Hrvatska je 21. veljače 2003. u Ateni predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Europska komisija predala je 10. srpnja 2003. Hrvatskoj Upitnik s 4.560 pitanja na koje je Republika Hrvatska uručila odgovore 9. listopada 2003. Republika Hrvatska potpisala je s Europskom komisijom dodatni Protokol 7 SSP-a kojim se regulira trgovina s proširenom Unijom koji se privremeno primjenjivao od 01. svibnja 2004., a stupio je na snagu također 1. veljače 2005. Europska komisija donijela je pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno članstvo u EU 20. travnja 2004.
Europsko vijeće odlučilo je 18. lipnja 2004. promaknuti Hrvatsku u Službenog kandidata za članstvo u EU. Sukladno statusu kandidata za članstvo u EU Republika Hrvatska morala je izraditi Pretpristupni ekonomski program (PEP) za razdoblje 2005.-2007. koji je prihvaćen na sjednici Vlade RH 30. studenoga 2004. godine. Zemljama kandidatima za članstvo u EU to je strateški dokument, kojim se utvrđuje ekonomska politika za razdoblje koje prethodi ulasku u članstvo i strukturne reforme potrebne za što uspješnije pridruživanje EU. Također, to je prvi ekonomski dokument na osnovi kojeg će Europska komisija ocjenjivati provođenje reformi u RH. Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka 20. rujna 2005. godine potpisale su Ugovor za prvi Programski zajam za prilagodbu (PAL 1) vrijedan EUR 150 milijuna, a koji je namijenjen podršci strukturnim i institucionalnim reformama u hrvatskom javnom i privatnom sektoru odnosno u provedbi reformi koje su nužne i u ispunjavanju uvjeta za priključenje EU.
Vijeće ministara Europske Unije u Luxembourgu, 03. listopada 2005. odlučilo je otvoriti pristupne pregovore Hrvatske s Europskom Unijom. Prva i vrlo važna faza u procesu pregovaranja je screening. Svrha je screeninga da se utvrde razlike između europskog zakonodavstva i zakonodavstva zemlje kandidata. U pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom Unijom pregovora se o 35 poglavlja acquis communautaire. Nakon završetka analitičkoga pregleda (screeninga) Odluku o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti države kandidatkinje, donose države članice u okviru Vijeća Europske unije. Otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju započinje
27
sadržajna faza pregovora tijekom koje se pregovara o uvjetima pod kojima će država kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu stečevinu Europske unije u tom poglavlju, uključujući prijelazna razdoblja koja je eventualno zatražila država kandidatkinja.
Sadržajni pregovori vode se na temelju pregovaračkih stajališta Europske unije i države kandidatkinje, koja se pripremaju za svako pojedino poglavlje pregovora slijedom rezultata screeninga.
Nakon postizanja dogovora između Europske unije i države kandidatkinje o pojedinom poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se smatra privremeno zatvorenim. Formalnu odluku o tome donosi međuvladina konferencija na ministarskoj razini. Sve do sklapanja Ugovora o pristupanju EU, ako se u tom poglavlju pravne stečevine donesu bitno novi propisi ili ako država kandidatkinja ne ispuni preduvjete i obveze koje je preuzela za to poglavlje pregovora, postoji mogućnost njegova ponovnog otvaranja.
Nakon otvaranja pristupnih pregovora 3. listopada 2005. godine, Hrvatska je 18. listopada 2006. godine završila postupak analitičkog pregleda usklađenosti zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije ili tzv. screening. Europska komisija poslala je Vijeću 31 izvješće o screening-u (od ukupno 33).
Hrvatska je predala svoje pregovaračko stajalište za ukupno 14 poglavlja. Prva dva izvješća (znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura) Vijeće je prihvatilo bez uvođenja minimalnih preduvjeta (benchmarks) te su ta poglavlja privremeno zatvorena.
Tri poglavlja - ekonomska i monetarna politika, industrijska politika i carinska unija - formalno SU otvorena 21. prosinca 2006. godine, dok je poglavlje pravo intelektualnog vlasništva otvoreno 29. ožujka 2007. godine. Za ova četiri poglavlja postavljena su mjerila za zatvaranje poglavlja. Nacrti zajedničkog stajališta za osam preostalih poglavlja - financijski nadzor, pravo poslovnog nastanka i sloboda pružanja usluga, pravo trgovačkih društva, statistika, informacijsko društvo, financijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja i vanjski odnosi - upravo se pripremaju.
Tri izvješća o screnning-u bez minimalnih preduvjeta (porezi, prometna politika i sloboda kretanja radnika) dogovoreni su u Vijeću i očekuje se pregovaračko stajalište Hrvatske.
Sedam izvješća o screnning-u rezultirala su uvođenjem minimalnih preduvjeta, a to su izvješća za poglavlja javne nabave, tržišno natjecanje, pravda, sloboda i sigurnost, socijalna politika i zapošljavanje, sloboda kretanja roba i kapitala i poljoprivreda. Za poglavlje pravda, sloboda i sigurnost, Komisija je predložila Vijeću da je minimalni preduvjet zadovoljen te da poglavlje može biti otvoreno.
O četiri izvješća o screnning-u bez minimalnih preduvjeta (ribarstvo, trans- europske mreže, financijske i proračunske odredbe, energetika) i tri izvješća s minimalnim preduvjetima (okoliš, sigurnost hrane, regionalna politika) trenutno su na raspravi u Vijeću.
Preostala dva izvješća o screnning-u za poglavlja koordinacija strukturnih instrumenata i pravosuđe i temeljna prava očekuju se u travnju odnosno svibnju ove godine.
U studenom 2006. uspješno je završen stand by aranžman koji je Hrvatska sklopila s MMF-om u kolovozu 2004.
U istom mjesecu Vlada je usvojila Pretpristupni ekonomski Program za razdoblje 2007.-2009. PEP 2007.-2009. prikazuje smjer ekonomske politike RH u srednjoročnom razdoblju s ciljem poticanja dugoročno održivog gospodarskog rasta i održavanja makroekonomske stabilnosti s naglaskom na povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i povećanja životnog standarda hrvatskih građana na putu prema Europskoj Uniji.
2007. godina osim nastavka pregovora, Hrvatskoj donosi i nove mogućnosti korištenja pretpristupnih fondova EU i to kroz, u prošloj godini uspostavljen novi, jedinstveni instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance). Financijska vrijednost programa IPA prelazi 11 milijardi eura, a namijenjen je državama kandidatima za članstvo (Hrvatska, Makedonija i Turska) te državama potencijalnim kandidatima (Albanija, BIH, Crna Gora i Srbija). Program IPA zamjenjuje dosadašnje pretpristupne programe kao što su CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD i u ovoj je godini
28
što se tiče Hrvatske za programe IPA namijenjeno 138,5 milijuna eura. Ukupno je do 2010. godine za Hrvatsku unutar programa IPA osiguran iznos od 589,9 milijuna eura.
3.4 Odabrani makroekonomski pokazatelji Hrvatske u usporedbi s razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji
Tablica 2. Odabrani makroekonomski pokazatelji razvijenih i tranzicijskih zemalja i Hrvatske (stopa rasta prema istom razdoblju prethodne godine, u %)
2005.Q3
2006.4) 2005.Q2
2006.5) 2005.Q2
2006.6) 2005.Q2
2006.6) 2005.Q2
2006.6) 2005.7) X 2006.8) 2005.9) XI
2006.10) 2005.11) XI 2006.12)
Hrvatska1) 4,3 4,7 0,8 1,5 4,8 9,3 4,6 2,2 3,5 5,5 5,1 8,3 3,3 2,5 12,4 12,1zemlje OECD-a2) 2,7 3,3 1,6 1,9 5,0 4,8 5,7 9,5 6,2 9,0 2,1 5,0 2,6 1,7 6,6 5,9SAD 3,2 3,0 1,0 1,0 6,5 2,5 6,8 9,0 6,1 9,0 4,1 3,8 3,4 2,0 5,1 4,5Japan 2,6 2,7 1,7 0,4 3,3 3,4 7,0 10,1 6,2 10,1 1,6 7,4 -0,3 0,3 4,4 4,0EU-25 1,7 2,9 1,6 2,2 3,0 5,3 5,2 7,2 5,7 7,6 - 3,4 2,2 2,1 8,8 7,7Austrija 2,0 3,3 1,9 1,6 0,3 4,9 6,4 4,0 5,2 1,5 3,9 7,6 2,1 1,6 5,2 4,6Belgija 1,1 3,1 -0,6 3,1 4,0 -1,0 2,8 4,3 3,5 5,3 -0,2 7,8 2,5 2,0 8,4 8,2Danska 3,0 3,6 1,3 0,1 9,2 7,7 8,4 14,6 11,8 17,2 -0,2 4,4 1,7 1,8 4,8 3,3Finska 2,9 6,6 1,6 -0,1 3,3 4,7 7,3 13,1 12,3 6,7 -2,6 -0,8 0,8 1,3 8,4 7,5Francuska 1,2 1,8 1,1 2,5 3,6 4,5 3,1 9,1 6,1 10,3 2,5 2,5 1,9 1,6 9,7 8,6Grčka 3,7 4,4 3,1 - -1,4 - 2,9 2,5 -1,2 10,2 0,0 1,6 3,5 3,2 9,8 8,7Irska 5,5 4,9 5,9 3,9 12,7 17,1 3,9 4,2 6,5 5,6 1,5 6,1 2,2 2,4 4,3 4,2Italija 0,0 1,5 1,2 0,7 -0,6 2,9 0,3 5,2 1,4 3,4 -0,9 3,7 2,2 2,0 7,7 6,9Luksemburg 4,0 5,4 4,8 - 2,2 - 8,0 - 9,3 - -1,3 2,4 3,8 1,8 4,5 4,8Nizozemska 1,5 2,6 0,3 8,2 3,6 4,0 5,5 6,7 5,1 6,9 -1,2 -0,5 1,5 1,6 4,7 3,8Njemačka 0,9 2,8 0,6 0,7 0,8 6,2 6,9 11,3 6,5 10,6 2,8 3,4 1,9 1,5 9,5 8,0Portugal 0,4 0,9 1,8 -0,3 -3,0 -5,4 0,9 7,6 1,8 -0,3 0,0 2,8 2,1 2,6 7,6 7,1Španjolska 3,5 3,8 4,8 4,4 7,2 6,1 1,5 5,3 7,0 7,9 1,7 5,4 3,4 2,7 9,2 8,4Švedska 2,7 4,8 0,7 1,5 8,5 8,7 6,4 9,2 7,3 8,3 2,6 1,1 0,8 1,5 7,8 -Velika Britanija 1,9 2,7 2,8 2,1 2,7 5,9 7,1 19,1 6,5 19,1 -1,8 0,1 2,1 2,7 4,7 5,5Cipar 3,8 3,6 2,6 - 2,6 - 3,1 - 3,4 - -1,3 3,7 2,0 1,3 5,3 5,0Češka 6,1 6,5 1,0 -2,6 1,3 5,5 10,4 14,0 4,8 13,2 18,8 8,7 1,6 1,0 4,1 6,8Estonija 10,5 11,8 1,1 3,0 12,7 - 21,5 17,0 15,9 15,5 12,6 7,0 4,1 4,7 7,9 8,4Latvija 10,2 11,1 2,7 3,9 18,6 13,4 20,7 13,1 13,5 15,9 6,3 4,5 6,9 6,3 8,9 6,2Litva 7,6 7,1 4,9 6,2 9,2 10,7 14,5 21,6 16,0 12,9 16,9 6,8 2,7 4,4 8,3 5,6Mađarska 4,2 3,7 1,9 -0,6 5,6 3,2 11,6 11,8 6,8 7,4 4,3 11,8 3,5 6,4 7,2 7,7Malta 2,2 5,5 0,6 - 7,4 - -6,2 0,6 -1,8 3,5 - - 2,5 0,9 7,3 7,4Poljska 3,2 5,6 2,8 0,9 6,2 14,3 7,1 15,4 3,4 12,6 10,4 12,3 2,2 1,3 17,7 13,6Slovačka 6,0 9,8 -0,6 7,4 17,5 7,6 13,8 20,9 16,6 17,5 8,3 11,1 2,8 3,7 16,3 12,3Slovenija 4,0 5,6 2,2 4,2 1,5 8,3 10,5 11,5 7,0 11,3 4,1 8,3 2,5 2,4 6,5 5,6Bugarska 5,5 6,7 3,5 0,7 19,0 15,9 7,2 9,0 14,6 13,7 6,7 3,6 5,0 6,1 10,1 8,0Rumunjska 4,1 7,8 4,5 2,6 13,0 13,7 7,6 11,4 17,2 19,1 2,0 9,3 9,1 4,7 7,7 7,9Turska3) 7,4 3,4 2,4 15,4 24,0 9,4 8,5 5,7 11,5 1,7 6,1 2,5 8,1 9,86 10,3 9,1
Uvoz roba i usluga,
realna stopa rasta
Industrijska proizvodnja
Inflacija - Potrošačke
cijene
Stopa nezaposl., standardiz.
BDP, realna stopa rasta
Državna potrošnja,
realna stopa rasta
Investicije u kapital,
realna stopa rasta
Izvoz roba i usluga,
realna stopa rasta
Izvor: Eurostat, obrada HGK
1) Izvor: DZS, obrada HGK 2) Izračun HGK prema originalnim podacima OECD-a 3) Izvor:Turkstat, Central Bank of the Republic of Turkey 4) Podatak za Dansku, Finsku, Irsku, Luksemburg, Portugal, Švedsku, Češku, Estoniju, Latviju, Maltu, Poljsku, Sloveniju i za skupinu zemalja OECD-a je za Q2 2006. g., podatak za Rumunjsku je za razdoblje I-IX.2006., a izvor statistički zavod Rumunjske 5) Podatak za SAD, Japan, EU-25, Hrvatsku, Tursku i Bugarsku je za Q3 2006., a za Irsku je Q1 2006 i za Mađarsku Q4 2005, podatak za Bugarsku i Rumunjsku su njihovi statistički zavodi, a za Rumunjsku I.-IX.2006. 6) Podatak za SAD, Japan, EU-25, Hrvatsku, Tursku i Bugarsku je za Q3 2006., a za Irsku i za Mađarsku Q4 2005, podatak za Bugarsku i Rumunjsku su njihovi statistički zavodi, a za Rumunjsku I.-IX.2006. 7) Izvor podataka za SAD je FED, za Japan je Bank of Japan; podaci za zemlje EU-25 obuhvaćaju industrijsku proizvodnju bez graditeljstva, podatak za Bugarsku je National Statistical Institute, a za Rumunjsku Business Monitor International 8) Izvor podataka za SAD je FED (studeni 2006.g.), za Japan je Bank of Japan; podaci za zemlje EU-15 obuhvaćaju industrijsku proizvodnju bez graditeljstva; podaci za Austriju, Cipar, Mađarsku su za rujan 2006, podaci za skupinu zemalja OECD-a su za kolovoz 2006. 9) Pojedinačan podatak za zemlje članice EU-25 te za skupinu zemalja EU-15 je HICP; podatak za Hrvatsku, Bugarsku, Rumunjsku i Tursku je CPI 10) Pojedinačan podatak za zemlje članice EU-25 te za skupinu zemalja EU-25 je HICP; podatak za Tursku, Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku je CPI, Izvor za Japan je Statistical Bureau of Japan; za SAD je U.S. Department of labour, podatak za zemlje OECD-a i za Portugal su za listopad 2006. 11) Izvor:Eurostat, nezaposleni od 15-74 godine 12) Podatak za Hrvatsku je za prvo polugodište 2006. g., podaci za Italiju su za lipanj 2006; podaci za skupinu zemalja OECD-a, Dansku i Rumunjsku su za listopad 2006; za V. Britaniju i Grčku za rujan 2006.
29
3.5 Porezni sustav
Porezni sustav u Hrvatskoj uključuje direktno oporezivanje kroz porez na dohodak i porez na dobit, te indirektno oporezivanje kroz porez na dodanu vrijednost.
Fiskalna godina jednaka je kalendarskoj, a ukupan broj pravnih i fizičkih osoba – poreznih obveznika iznosi oko 2,2 milijuna. Značajan korak u prilagodbi poreznog sustava s onim u Europskoj uniji učinjen je u siječnju 1998. uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (“PDV”). Porez na dodanu vrijednost obračunava se po stopama od 0% i 22%. Od 01. siječnja 2006. godine po stopi od 10% plaća će se porez na dodanu vrijednost na sve turističke usluge pa tako i na usluge organiziranog boravka koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. Porez na dodanu vrijednost po stopi od 0% plaća se na sve vrste kruha, sve vrste mlijeka, knjige, određene lijekove, proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo – implantate, kao i ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka, znanstvene časopise te usluge javnog prikazivanja filmova. Osim stope 0 % u Republici Hrvatskoj postoje i brojna oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Porez na dodanu vrijednost na isporuke svih ostalih dobara i usluga plaća se po stopi od 22% na poreznu osnovicu.
Prema propisima o porezu na dohodak što su sada na snazi i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj, dohodak se oporezuje po četiri stope, 15%, 25%, 35% i 45%. Osobni odbitak poreznog obveznika iznosi HRK 1.600. Poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od osiguranja, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Porezni obveznici, rezidenti Republike Hrvatske, oporezuju se i prirezom porezu na dohodak, kao vrstom lokalnog poreza, i to po stopama koje utvrde nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno gradovi i općine. Prirez porezu na dohodak plaća se prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta obveznika prireza. Dohotkom se ne smatraju primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na oročene depozite i depozite po viđenju, na žiro, tekuće i devizne račune, a koje fizičke osobe ostvaruju od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga. Dohotkom se ne smatraju niti kamate po vrijednosnim papirima koji su izdani u skladu s posebnim zakonom, kao ni dohoci od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika. Od 01. siječnja 2005. godine dohotkom se ne smatraju ni primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji se isplaćuju po rasporedu dobiti ostvarene poslije 01. siječnja 2005. godine.
Porez na dobit plaća se po stopi od 20% na utvrđenu poreznu osnovicu. Prema propisima o porezu na dobit što su sada na snazi i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj, nerezidenti, inozemne pravne osobe, ne plaćaju porez na dobit po odbitku (withholding tax) na dividende i udjele u dobiti ostvarene u Republici Hrvatskoj. Nerezidenti, inozemne pravne osobe, ne plaćaju porez na dobit po odbitku (withholding tax) ni na kamate što ih u Republici Hrvatskoj ostvare od državnih i korporacijskih obveznica.
U Republici Hrvatskoj primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što ih je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama. Sukladno tim ugovorima izbjegava se dvostruko oporezivanje određenih oblika dohodaka odnosno prihoda i imovine utvrđenih ugovorom na način da se porez plaća samo u jednoj od država ugovornica ili se plaća po stopi manjoj od stope propisane domicilnim poreznim propisima.
Trošarine se naplaćuju za sljedeće skupine proizvoda: duhanske proizvode, naftne derivate, kavu, pivo, automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, alkoholna i bezalkoholna pića i luksuzne proizvode.
U Republici Hrvatskoj, osim prireza porezu na dohodak, kao lokalnog poreza, plaćaju se i druge vrste poreza koje služe kao izvori sredstava za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. To su: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na automate za zabavne igre, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na tvrtku ili naziv i porez na korištenje javnih površina.
30
U Republici Hrvatskoj plaća se porez na promet nekretnina po stopi od 5%.
3.6 Tečaj hrvatske kune
Tablica 3. Kretanje srednjeg tečaja hrvatske kune u odnosu na euro na kraju mjeseca za razdoblje od siječnja 2001. do veljače 2007.
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Siječanj 7,676 7,568 7,556 7,670 7,551 7,359 7,373Veljača 7,703 7,438 7,620 7,607 7,508 7,308 7,345Ožujak 7,681 7,403 7,692 7,395 7,442 7,324 7,382Travanj 7,527 7,396 7,567 7,534 7,364 7,291 7,373Svibanj 7,279 7,378 7,546 7,370 7,307 7,264 7,309Lipanj 7,321 7,321 7,509 7,366 7,311 7,257Srpanj 7,186 7,395 7,542 7,407 7,297 7,258Kolovoz 7,611 7,377 7,458 7,392 7,378 7,315Rujan 7,542 7,341 7,571 7,548 7,439 7,382Listopad 7,444 7,498 7,594 7,490 7,381 7,369Studeni 7,432 7,431 7,655 7,601 7,400 7,334Prosinac 7,370 7,442 7,647 7,671 7,376 7,345 Izvor: HNB
31
4 ČIMBENICI RIZIKA
Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno vlastitim preferencijama odnosa rizika i povrata iz ulaganja, svjesno preuzima pojedine vrste rizika. Pri razmatranju ulaganja u obveznice Grada Vinkovaca potencijalni ulagatelj trebao bi uzeti u obzir čimbenike rizika izložene u nastavku, ali se ulagatelj upućuje i na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Grada Vinkovaca, uvjeta izdanja, kao i ostalih utjecaja i informacija koje mogu utjecati na uspješnost izdanja.
4.1 Politički rizik
Rizik poslovnog okruženja određen je političkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji, ali i regiji koji utječu na poslovanje i uspješnost poslovanja domaćih poslovnih subjekata.
Politički rizik pojedine države uključuje sve rizike povezane s mogućom političkom nestabilnošću, a u svojoj krajnosti uključuje i integritet i opstojnost države. Uzimajući u obzir trenutne unutarnje i vanjsko-političke odnose, Hrvatska je stabilna parlamentarna demokracija čiji je glavni vanjsko-politički cilj uspješno uključivanje u Europsku uniju i NATO.
Hrvatska je proces približavanja Europskoj uniji započela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, koji je stupio na snagu 1. veljače 2005., provedbom kojega Republika Hrvatska ubrzano ispunjava političke, gospodarske i pravne kriterije za članstvo u Europskoj uniji (kriteriji iz Kopenhagena). Također, komponenta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koja se u svojim zahtjevima odnosi na jačanje regionalne suradnje neposredno djeluje na učvršćivanje stabilnosti šire regije što je jedan od preduvjeta uspješnog gospodarskog razvoja.
Sukladno cilju uspješnog pridruživanja Europskoj uniji Hrvatska je znatan dio svojih aktivnosti usmjerila na reforme potrebne za uspješno usklađivanje sa pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire-om), kao i na razvoj i održavanje intenzivnih partnerskih odnosa sa zemljama članicama Europske unije. Službenim početkom pregovora o priključenju Europskoj uniji 3. listopada 2005. Republika Hrvatska intenzivirala je aktivnosti vezane uz prilagodbu europskim standardima i normama.
Otvorena pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima ne utječu na političku stabilnost države već predstavljaju legitimno zastupanje strateških i gospodarskih interesa države u međunarodnim odnosima, kao što to čine i sve druge razvijene države.
Politički i opći društveni rizik svojstven je svim dijelovima jednog društva i na njega se iz perspektive pojedinca, u pravilu, ne može individualno utjecati.
4.2 Hrvatski pravni sustav
Budući da Republika Hrvatska još uvijek prolazi proces tranzicije, zasad ne postoji u cijelosti zaokružen pravni sustav koji bi, kao cjelina, bio usporediv s pravnim sustavima najznačajnijih europskih zemalja. Proces usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire), koji teče kroz izmjene postojećih propisa i donošenje novih, još nije dovršen. Dobar dio zakona i propisa kojima se uređuju vlasnički odnosi, tržište vrijednosnih papira, ulaganja, porezi još uvijek nije u potpunosti usklađen s europskom pravnom stečevinom. Stoga se može konstatirati da još uvijek ne postoji u dovoljnoj mjeri stabilna, poznata i relevantna sudska i administrativna praksa te se ne mogu u potpunosti isključiti slučajevi različite primjene i tumačenja zakona i propisa.
Uz navedeno, poznata je i činjenica o velikom broju neriješenih pravnih sporova u nadležnosti hrvatskih sudova, što također uvelike pridonosi neučinkovitosti u pružanju pravne zaštite. Najveći problem svakako je sporost sudova u rješavanju predmeta, posebice vezanih za naplatu potraživanja, stečaj i likvidaciju brojnih nelikvidnih trgovačkih društava.
32
4.3 Hrvatsko tržište vrijednosnih papira
Tržište vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj bilježi veliki napredak od svoje uspostave pa do danas, ali je još uvijek znatno manje likvidno i bitno nestabilnije od etabliranih tržišta vrijednosnih papira poput onih u SAD-u i Europskoj Uniji. Na mali broj izdavatelja otpada nerazmjerno velik postotak tržišne kapitalizacije i prometa, što rezultira povećanjem volatilnosti cijena na hrvatskom tržištu vrijednosnih papira.
Dana 31. prosinca 2006. godine ukupan broj uvrštenih vrijednosnih papira na Zagrebačkoj burzi iznosio je 256, od čega je tri četvrtine (76,9%) vrijednosnih papira tijekom 2006. godine bilo aktivno, a od ukupno 427 uvrštenog vrijednosnih papira na Varaždinskoj burzi, njih 51,5% bilo je aktivno tijekom protekle godine.
U 2006. godini na Zagrebačkoj burzi ostvareno je ukupno HRK 45,3 milijardi prometa, što je za 32,5% više u odnosu na 2005. godinu. Na veći ostvareni promet, najviše je utjecalo povećanje redovnog prometa dionicama za HRK 5,7 milijardi ili 121,1%, zatim povećanje institucionalnog prometa za HRK 4,4 milijardi kuna ili 17,8%, te prijavljenog prometa za HRK 944,5 milijuna ili 23,6% u odnosu na 2005. godinu.
Na Varaždinskoj burzi u 2006. godini ukupno je ostvareno HRK 3,7 milijardi prometa, što je 66,3% više u odnosu na 2005. godinu kada je ostvareno HRK 2,2 milijardi. Ukupni promet na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi u 2006. godini iznosio je HRK 49,0 milijardi što je za 34,6% više u odnosu na 2005. godinu.
U 2006. godini primjetan je trend financiranja društava i njihovog poslovanja na tržištu kapitala nasuprot klasičnog financiranja putem bankarskog sustava, što upućuje na daljnji nastavak razvoja domaćeg tržišta kapitala, naročito tržišta dužničkih vrijednosnih papira što se može potkrijepiti činjenicom da je u 2006. godini u Službeno tržište Zagrebačke burze uvršteno šest novih korporativnih izdanja obveznica.
4.4 Kamatni rizik
Kamatne stope ovog izdanja prilagođene su razinama kamatnih stopa na financijskom tržištu i tržištu dužničkih vrijednosnih papira na dan izdanja.
Grad Vinkovci nema utjecaja na ponašanje kamatnih stopa na tržištu pa tako povećanje kamatnih stopa na tržištu može prouzročiti pad cijene Obveznica, što se može negativno odraziti na investitore.
Isto tako, pad kamatnih stopa na tržištu može dovesti do povećanja cijena, što će imati pozitivan učinak na investitore.
4.5 Kreditni rizik
Iako Grad Vinkovci početkom 2007. godine nije imao kreditni rejting dobiven od neke od vodećih svjetskih rejting agencija, na cijenu ovog izdanja mogla bi utjecati moguća promjena kreditnog rejtinga Republike Hrvatske.
Te promjene ovisit će u najvećoj mjeri o makroekonomskim kretanjima u domaćem gospodarstvu, a u slučaju neočekivanog povećanja proračunskog manjka ili deficita u bilanci tekućih transakcija, mogle bi dovesti do revizije postojećeg investicijskoga kreditnog rejtinga Republike Hrvatske, a zatim i njegova snižavanja, što bi se u konačnici moglo negativno odraziti na cijene svih dužničkih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj.
33
Tablica 4. Dugoročni kreditni rejting Republike Hrvatske
Dugoročni dug Moody's FITCH S&P R&I
Dugoročni dug u stranoj valuti
Baa3 (27.01.1997.)
BBB- (28.06.2001.)
BBB (22.12.2004.)
BBB+ (10.11.2006.)
Dugoročni dug u domaćoj valuti
Baa1 (02.03.1999.)
BBB+ (28.06.2001.)
BBB+ (30.06.1998.)
NR
OutlookSTABLE
(24.05.2006.)STABLE
(23.06.2006.)STABLE
(27.07.2006.)Izvor: Bloomberg Tablica 5. Kratkoročni kreditni rejting Republike Hrvatske
Kratkoročni dug Moody's FITCH S&P
Kratkoročni dug u stranoj valuti
P-1 (24.05.2006.) F3 (28.06.2001.) A-3 (17.01.1997.)
Kratkoročni dug u domaćoj valuti
NR NR A-2 (17.01.1997.)
Izvor: Bloomberg
4.6 Viša sila – Force majeure
Pod pojmom "viša sila" razumijevaju se događaji koji imaju negativan utjecaj na poslovanje Izdavatelja, kao što su:
a) rat, invazija, djelovanje vanjskog neprijatelja, terorističko djelovanje, neprijateljstva (bez obzira na
to je li rat objavljen ili ne), građanski rat, pobuna ili ustanak neprijatelja republike hrvatske b) pojava epidemije kojom su pogođeni građani i djelatnici Grada Vinkovaca c) bez ograničenja, slučajevi kao što su potresi, tornada, orkani i požari, izuzevši predvidive i
uobičajene klimatske i prirodne pojave koje uzrokuju oštećenja ili uništenje d) bitan zastoj u poslovanju kao posljedice sudskih naloga, zabrana ili sličnih naloga koje su dobile
treće strane e) kolektivni radni sporovi, štrajkovi ili radnje prosvjednika, osim kada utječu na odnose između
Grada Vinkovaca i njegovih zaposlenika
34
5 PODACI O IZDAVATELJU
5.1 Geografski položaj Grada Vinkovaca
U Slavoniji, u istočnom dijelu panonsko-podunavske Hrvatske, na sjevernom rubu bosutske nizine, gdje rijeka Bosut pravi svoju najsjeverniju krivinu, nalazi se najveće naselje jugoistočne Slavonije i zapadnog Srijema, Grad Vinkovci.
Stara gradska jezgra i veći dio grada nalazi se uz lijevu obalu Bosuta, na nešto povišenijem, djelomice prapornom terenu, od 85 do 90 metara nadmorske visine. Južno od Bosuta prema rijeci Savi širi se prostrana bosutska nizina gdje je nadmorska visina od 80 do 85 metara. Na sjeverozapadnome i sjevernom rubu grada završava vinkovačko-đakovački, a na sjeveroistočnom rubu vukovarski lesni ili praporni ravnjak. Sjeverno se od tih ravnjaka prostire Vučanska nizina.
Prostor dodira navedenih prapornih ravnjaka, gdje su nadmorske visine najmanje, od 90 do 100 metara, najpogodnija je i najkraća prirodna veza između Bosutske i Vučanske nizine, odnosno savskoga s dravskim i dunavskim prometnim pravcem na cjelokupnom prostoru Slavonije i zapadnog Srijema. Spomenutim prometnim pravcima prolaze vrlo važne uzdužne i poprečne željezničke i cestovne prometnice te plovni vodotoci. Zbog toga kao i zbog dobrih topografskih značajki užega gradskog i okolnog prostora Vinkovci imaju vrlo povoljan zemljopisni položaj. Grad ima i svoju športsku zračnu luku za prihvat i otpremu manjih športskih i turističkih zrakoplova.
Sam grad nalazi se na 18 48 30 istočne zemljopisne dužine i na 45 17 22 sjeverne zemljopisne širine, dakle, gotovo na samoj polovici sjeverne polutke skoro podjednako udaljen od ekvatora i sjevernog pola Zemlje. Prostor s takvim geoprometnim položajem, te veoma povoljnim reljefnim, klimatskim, pedološkim i hidrografskim osobinama, od davnina je bio privlačan za naseljavanje.
Kontinuitet naseljenosti s više od 7000 godina rijetkost je i u europskim okvirima. Naselja kojih je nekada na mjestu današnjih Vinkovaca bilo i nekoliko istovremeno, imala su različita obilježja, izgled, broj stanovnika, snagu, značaj i funkcije
Gravitacijski prostor Vinkovaca obuhvaća površinu od oko 1.100 kilometara četvornih. U njemu se nalazi oko 40, od Vinkovaca mnogo manjih ruralnih naselja. Razvijenija su i više urbanizirana naselja bliža gradu.
Sjeverno od Vinkovaca, na udaljenosti od oko 40 kilometara, nalazi se veće i razvijenije, makroregionalno središte istočne Hrvatske, grad Osijek. Sa zapadne se strane, na približno istoj zemljopisnoj širini, nalazi oko 35 kilometara udaljeno, brojem stanovnika manje Đakovo. Južno je od Vinkovaca smještena uz rijeku Savu, oko 25 kilometara udaljena Županja, a na istoku, uz državnu granicu sa Srbijom, uz rijeku Dunav, smješten je najistočniji grad Hrvatske i Vinkovcima najudaljeniji, Ilok. Sjeveroistočno od Vinkovaca, na samo 16 kilometara udaljenosti uz Dunav i Vuku, zauzeo je mjesto Vukovar, administrativno sjedište Vukovarsko-srijemske županije, županije u kojoj se nalaze i Vinkovci.
Zbog geoprometnog položaja te društveno-ekonomskih, povijesnih i političkih prilika, od sredine 20. stoljeća, Vinkovci su se razvili u prometno raskrižje, poglavito željezničkog prometa, ali ne samo regionalnoga i državnoga već i međunarodnog značaja.
Nedaleko Vinkovaca na važnim cestovnim i željezničkim komunikacijama, na udaljenosti 30 do 50 kilometara, nalazi se nekoliko državnih međunarodnih graničnih prijelaza. Takvi su, primjerice, Županja - Orašje i Gunja - Brčko na Savi prema Republici Bosni i Hercegovini. Na granici sa Srbijom to su Lipovac, odnosno Bajakovo, Tovarnik – Šid i Ilok – Bačka Palanka na Dunavu.
Zbog svega navedenog Vinkovci ponosno nose sintagmatski naziv Istočna vrata Hrvatske.
35
Grafički prikaz 4. Geografski položaj Grada Vinkovaca u okviru Republike Hrvatske
Grafički prikaz 5. Geografski položaj Grada Vinkovaca u okviru Vukovarsko-srijemske županije
36
5.2 Prirodno-geografska obilježja prostora
5.2.1 Reljef i topografija terena
U reljefnom pogledu područje grada i njegove okolice slabo je raščlanjeno. Pretežito je to ravničarski teren, s uočljivim manjim morfološkim različitostima. Teren je sastavljen od mlađih kvartarnih sedimenata glinovitih i dijelom pjeskovitih, među kojima su najraširenije naslage močvarnoga i pretaloženog prapora ili lesa. Te se naslage pružaju uz Bosut, sve do podnožja prapornih ravnjaka. U području grada i njegove najuže okolice ima i pravoga, suhozemnog, kopnenog ili čistog prapora koji se prostire uz lijevu stranu Bosuta. Prapora ima i s obje strane udubljenja kojim je nekad tekao bosutski pritok, potok Ervenica.
Lijeva strana Bosuta relativno je visoka, od 84 do 90 metara nadmorske visine. Prostor s desne strane Bosuta nešto je niži; od 80 do 85 metara nadmorske visine. Taj je teren prekriven uglavnom mlađim, riječnim, aluvijalnim naplavinama. Jugozapadno od gradskoga središta, gotovo u rubnom dijelu grada, nalazi se uz desnu stranu Bosuta, praporom prekriven i povišen prostor Sopota.
5.2.2 Klimatske prilike
Klimatske prilike vinkovačkog područja veoma su povoljne i naročito pogoduju rastu ratarskih kultura i šuma. Ukazujemo na to stoga što su Vinkovci središte veoma značajnoga poljoprivrednog i šumskog područja u Hrvatskoj.
Ljeta su vrlo topla, zime hladne, jeseni blage, a proljeća ugodno svježa. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 11° C. Temperaturni srednjaci najtoplijega mjeseca, srpnja, iznose oko 22° C, a najhladnijeg, siječnja oko -1,1° C . Godišnje je u prosjeku oko 96 vedrih dana, najviše oko 64 u razdoblju od travnja do rujna što rezultira i relativno velikim brojem sunčanih sati tijekom godine.
Uzgoju poljoprivrednih kultura i biljaka veoma dobro pogoduje godišnja raspodjela topline, budući da u vegetacijskom periodu koji traje od travnja do rujna, srednja temperatura zraka iznosi 17° do 18° C. Srednja količina padalina kreće se između 630 do 700 mm godišnje po četvornom metru. Najviše se padalina izluči upravo u vegetacijskom razdoblju, prosječno mjesečno od 60 do 70 mm po četvornome metru. U tom se razdoblju izluči od 50 do 55 % od ukupne godišnje količine padalina i to najviše u svibnju i lipnju. Najmanji oborinski prosjek, od 30 do 40 mm po četvornome metru obilježava rujan i listopad.
Broj snježnih dana tijekom zime kreće se od 21 do 23, a broj dana sa snježnim pokrivačem, dobrim zaštitnikom usjeva pri niskim temperaturama, godišnje je oko 38 dana.
Vjetrovi najčešće pušu sa sjeverozapada (NW - 30 %) i jugoistoka (SE - 20%), a učestali su još sjeveroistočnjak (NE – 15 %) i jugozapadnjak (SW - 14 %). Vjetrovi iz ostalih pravaca su rjeđi i učestalost im je manja od 5 %.
5.2.3 Hidrografske prilike
Vinkovci su jedini grad koji se s još 14 naselja, od kojih je 10 u Hrvatskoj, razvio izravno uz veoma neobičnu i zanimljivu rijeku Bosut. Bosut se ne koristi za plovidbu i njegove vode nisu za vodoopskrbu stanovništva. Voda je zamjetno onečišćena, a u području grada nije dobra za kupanje.
37
U cjelokupnom gospodarstvenom razvitku suvremenih Vinkovaca, Bosut nije nikada imao nekog značajnijeg utjecaja. Unatoč tome u novije vrijeme Vinkovci su dobili naziv koji Vinkovčani ponosno ističu: grad na Bosutu.
Zbog lijepih zelenih, najvećim dijelom uređenih obala i šetališta, gotovo u samom središtu grada i ostataka očuvanog autohtonog šokačkog graditeljstva u dijelovima grada kakvi su Krnjaš i Ervenica, zbog mogućnosti bavljenja športskim ribolovom i rekreacijom, Bosut gradu daje poseban ugođaj.
Bosut je neobičan po mnogočemu. To je rijeka koja nema pravi izvor, ali ni ušće. Pad riječnog profila od 0,048 ‰ predstavlja svjetski hidrografski raritet. Rijeka je to s velikim brojem zavoja –meandara (čak 10 većih) i s čestim promjenama smjera toka. Bosut kroz Vinkovce protječe duljinom oko 3,5 kilometra. Njegova širina u području grada iznosi između 50 do 100 metara. Najveća dubina iznosi od 3 do 3,5 metra. Protok vode i stanje vodostaja određuje se s dvije brane (ustave) koje se nalaze na rubnim dijelovima grada. U Vinkovcima Bosut prima pritoku, potok Nevkoš koji protječe zapadnim dijelom Vinkovaca. Ranije je imao kao pritoku i potok Ervenicu. Ona je protjecala sjeveroistočnim dijelovima grada, ali je zbog hidrotehničkih i graditeljskih zahvata zatrpana. Poznat je nekadašnji slučaj spajanja porječja ( bifurkacija ) između Bosuta i rijeke Vuke preko Ervenice.U pojedinim dijelovima grada još uvijek su vidljivi ostatci njezinoga nekadašnjeg korita.
U zapadnome i sjeveroistočnom dijelu grada zbog radova na iskopu gline za proizvodnju opeke i crijepa, nastala su manja umjetna jezera, banje ili bajeri kako ih Vinkovčani nazivaju.
5.3 Stanovništvo Grada Vinkovaca
Demografski razvitak Vinkovaca do popisa 1991. godine (do agresije i Domovinskog rata) bio je dinamički pozitivan, baziran na gospodarskoj snazi i vitalnosti stanovništva. Vinkovci su bili snažno privlačno radno središte zahvaljujući svojoj ulozi važnog željezničkog križišta i razvitku industrijskih kapaciteta. Grad je u velikoj mjeri rastao naseljavanjem, koje je bilo najintenzivnije šezdesetih godina.
Urbanizacijom prigradskih naselja pritisak na Vinkovce se smanjivao, tako da se porast nakon toga smanjivao i svoje izvore pretežito imao u prirodnom priraštaju. Pored stalnih stanovnika svakodnevno je u Vinkovcima boravilo oko 10.000 dnevnih migranata s područja gotovo cijele bivše općine Vinkovci, pa i susjednih općina koji su u Vinkovcima bili zaposleni, školovali ili se liječili.
Tablica 6. Kretanje stanovništva Vinkovaca, Grada Vinkovaca i Županije
Područje
1971. 1981. 1991. 2001. 81/71. 91/81. 2001/91.Vinkovci 29.106 33.004 35.367 33.239 113,4 107,9 94,0Grad Vinkovci 31.605 35.944 38.580 35.912 113,7 107,3 93,0Vukovarsko-srijemska županija 217.423 224.111 231.187 204.768 103,0 103,1 88,5Udio Vinkovaca u Gradu Vinkovcima (%) 92,0 91,8 91,7 92,5 - - -Udio Vinkovaca u Županiji (%) 13,4 14,7 15,3 16,2 - - -
Broj stanovnika po popisnim godinama Indeksi
Izvor podataka: Popis stanovništva, 1971., 1981., 1991. i 2001. god.
Nakon 1991. godine su na kretanje stanovništva Vinkovaca utjecale ratne i postratne migracije. Vinkovci su u vrijeme agresije i nakon Domovinskog rata bili na samom rubnom području okupiranog teritorija, tako da su migracije bile izražene u oba smjera. Dio stanovništva je napustio Vinkovce bilo sklanjanjem u sigurnija područja Hrvatske, bilo na stranu agresora, a s druge strane priliv nasilno prognanog stanovništva iz okupiranih područja najistočnijih dijelova Hrvatske, a kasnije i izbjeglog iz
38
susjedne BiH je bio značajan. Povratak prognanika započeo je 1998. godina kada se okupirano područje vratilo u ustavni poredak Republike Hrvatske. Do posljednjeg popisa stanovništva 2001. godine procesi povratka i obnove nisu bili završeni, ali je još uvijek u Vinkovcima bilo 2.668 stanovnika manje (6%) nego 1991. godine.
U trećoj dekadi promatranog razdoblja, prirodni priraštaj stanovništva je bio pozitivan, međutim njegove efekte je umanjio negativan migracijski saldo, tako da je stanovništvo po tipu kretanja imalo obilježje E3 izrazite depopulacije.
5.4 Struktura stanovništva
5.4.1 Dobna struktura
Stanovništvo Vinkovaca je već osamdesetih godina prošlog stoljeća prešlo prag starenja, i danas ima odlike starog stanovništva.
Tablica 7. Kretanje pokazatelja dobne strukture stanovništva Vinkovaca
Mlado stanovništvo (0-19 god.)
Staro stanovništvo (preko 60 god.)
1971. 34,2 10,9 31,9 mladost1981. 31,3 10,8 34 kasna mladost1991. 29,6 14,3 48,1 na pragu starosti2001. 27,1 17,8 65,7 starost
Popisne godineDobne skupine, % Indeks
starosti Dobni tip
Izvor podataka: Popisi stanovništva 1971., 1981., 1991. i 2001. god.
Po navedenim pokazateljima u promatranom razdoblju, procesi starenja stanovništva je napredovao kroz cijelo razdoblje, i posebice se intenzivirao u posljednjoj dekadi nakon 1991. godine. Tome je doprinijelo iseljavanje mlađeg stanovništva zbog rata i sloma gospodarstva.
5.4.2 Obrazovna struktura
Obrazovna struktura u posljednjih 20 međupopisnih godina obrazovna razina stanovništva se poboljšala.
39
Tablica 8. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi
1981. 1991. 2001.bez škole 6,5 4,9 3,2nezavršena osnovna škola 27,7 17,3 10,4završena osnovna škola 22,1 25,6 22,8završena srednja škola 34,7 40,1 52,9završena viša škola, I stupanj fakulteta i stručni studij
3,9 4,9 4,2
završen fakultet (uključujući magisterij i doktorat)
4,0 6,0 9,0
nepoznato 0,9 1,0 0,2
Elementi Popisne godine
Izvor podataka: Popisi stanovništva 1971., 1981., 1991. i 2001. god.
Udio nepismenih u stanovništvu starijem od 10 godine je 2001. godine iznosio oko 1%.
5.4.3 Struktura kućanstva
Obilježje kretanja u promatranom razdoblju je povećanje broja opadajućom dinamikom do 1991. godine i smanjenje broja u 2001. godini.
Tablica 9. Kretanje i prosječna veličina kućanstva
Popisna godina Broj kućanstava Indeks Prosječna veličina (članova)
1971. 9.219 - 3,21981. 10.597 115 3,11991. 11.795 111,3 3,02001. 11.150 94,5 3,0
Izvor podataka: Popisi stanovništva 1971., 1981., 1991. i 2001. god.
Prosječna veličina se zaustavila na 3,0 člana.
40
Tablica 10. Struktura kućanstva po broju članova (%)
1981. 1991. 2001.Ukupan broj kućanstava 10.597 11.795 11.1502 člana 20,3 22,2 25,13 člana 21,8 19,3 20,74 člana 27,5 27,1 23,35 članova 8,6 8 10,36 članova 3,3 2,5 47 članova 1,3 0,5 1,18 i više članova 0,5 0,5 0,7
Elementi Popisne godine
Izvor podataka Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine
Broj samačkih kućanstava se povećao na 21,5% u 2001. god. U strukturi kućanstava po broju članova uočava se tendencija povećanja dvočlanih kućanstava kojih ima relativno najviše u 2001. godini, dok je u prethodnim razdobljima relativno najviše bilo četveročlanih kućanstava.
5.4.4 Zaposlenost i plaće u Gradu Vinkovcima i Vukovarsko-srijemskoj županiji
Tablica 11. Stopa nezaposlenosti za Grad Vinkovce na 31.12.2006.
Zaposleno stanovništvo 16.771Nezaposleni 2.658Radno aktivno stanovništvo 19.429Stopa nezaposlenosti 13,68%
Izvor: Grad Vinkovci (Podatci dobiveni od HZZ-ispostava Vinkovci, Hrvatski Zavod za Mirovinsko Osiguranje- središnja služba)
41
Tablica 12. Osnovni financijski podaci i zaposlenost.
iznosi u 000 kuna
Index Index
2005. 2006. 05/06 2004. 2005. 05/041. Ukupan prihod 3.072.197 3.763.029 122,5 6.408.799 7.347.945 114,72. Ukupni rashodi 3.053.218 3.592.359 117,7 6.231.404 7.157.707 114,93. Dobit prije oporezivanja 107.088 211.637 197,6 253.204 309.725 122,34. Gubitak prije oporezivanja 88.109 40.967 46,5 75.810 110.488 157,65. Porez na dobit 14.981 38.286 255,5 22.404 28.648 127,96. Dobit nakon oporezivanja 92.107 174.087 189,0 231.052 281.136 121,77. Gubitak nakon oporezivanja 88.109 40.976 46,5 76.061 119.547 157,28. Prosječna mjesečna netto
plaća (u kn)2.944 2.892 98,2 2.778 2.914 104,9
9. Zaposleni – svi 6.734 7.838 116,4 15.439 16.513 107,0ZAPOSLENI – MALI 2.627 3.213 122,3 5.343 5.905 119,5ZAPOSLENI – SREDNJI 1.594 1.790 112,3 5.170 5.567 107,7ZAPOSLENI - VELIKI 2.513 2.835 112,8 4.926 5.041 102,3
Grad Vinkovci Vukovarsko-srijemska županijaRedni
broj POKAZATELJ
Izvor: Financijska agencija Zagreb
Grad Vinkovci raspolažu s radnim kontigentom od 19.429 osoba od toga je 16.771 zaposlenih osoba na području grada.Prosječna netto plaća Vinkovačkoga gospodarstva u 2006. godini je 2.892 kn netto što je znatno niže od prosjeka Republike Hrvatske a u rangu prosječne netto plaće isplaćene na području Vukovarsko-srijemske županije u 2005. godini koja je iznosila 2.914 kn, netto. Relativno niska prosječna plaća isplaćena u 2006. godini odraz je strukture prihodovne strane gradskoga gospodarstva od kojega trgovina na veliko i malo sudjeluje u ukupnom prihodu s 52 % odnosno s 1.956.809.000 kn. Grad Vinkovci generiraju stopu nezaposlenosti od 13,68 % što je daleko najmanja stopa nezaposlenosti na području Vukovarsko-srijemske županije, ( VSŽ u 2005. godini generira stopu nezaposlenosti od 27% ).Podatcima o zaposlenosti u Gradu Vinkovcima obuhvaćeni su zaposleni u poslovnim subjektima svih oblika vlasništva ( trgovačke ustanove, ustanove, tijela, fondovi i dr ), a nisu obuhvaćeni zaposleni u MUP-u Republike Hrvatske i MORHU-u, niti zaposleni u obrtu i u djelatnostima slobodnih profesija, kao ni zaposleni u individualnoj poljoprivredi.
Na nivou Hrvatske prosječna neto plaća svih zaposlenih 2006.g. bila je 4.421 kn a za prosinac 4.735 kn ili 644 EUR (plaća u Sloveniji u prosincu bila je preko 800 EUR). Plaća u prosincu bila je 3,0 % niža nego mjesec ranije (zbog ranijih isplata božićnica). To je 5,9 % više nego godinu dana ranije, ali zbog inflacije realno više za 2,7 %.
Na plaće znatno utječe i stopa inflacije. Prosječna stopa inflacije za cijelu 2006.g. iznosila je 3,2 % (a za 2005.g. 3,3 %). U EU iznosila je u prosincu 1,9 % a na godišnjem nivou 2,5 %. U Hrvatskoj na inflaciju najviše su utjecale povećane cijene stanovanja (7,8 %), vode i komunalnih usluga (16,6 %), energije, plina i drugih goriva (5,4 %), te zdravstva (ti troškovi porasli su na godišnjem nivou 5,4 %) a na smanjenje krajem godine najviše je utjecao pad cijena prehrambenih proizvoda, pića, rekreacije, kulture i niže vansezonske cijene prometa.
42
5.5 Ekonomsko okruženje Grada Vinkovaca
Grad Vinkovci je najmnogoljudniji grad Vukovarsko-srijemske županije prema posljednjem popisu stanovništva 2001. godine broje 35.912 stanovnika te participiraju u ukupnom broju stanovnika županije s 17,5 %. Gradsko gospodarstvo sudjeluje s 41% prihoda u ukupnim prihodima županije, broji 907 obrtnika raznih djelatnosti (dugogodišnja obrtnička tradicija 115 godina), broji 16.771 zaposlenoga, generira stopu nezaposlenosti od 13,68%, izveze 39.222 mil.USD proizvoda i usluga ostvaruje suficit u trgovinskoj bilanci od 13%, .
U 2007. godini će zaživjeti projekt Poduzetničko-industrijske zone "Jošine" koji se prostire na 7 ha, a koja će prema prvim pokazateljima o zainteresiranosti investitora za kupnju komunalno opremljenoga zemljišta u narednim godinama zaposliti između 100-200 Vinkovčanki i Vinkovčana te dati vjetar u jedra zahuktalom vinkovačkom gospodarstvu.
Gradska uprava u sklopu Vinkovačkih jeseni najveće smotre tradicijske kulture u republici Hrvatskoj, organizirala je Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva najveću sajamsku priredbu ovakvoga tipa u županiji. Na sajmu je do sada izlagalo preko 600 izlagača iz Hrvatske te susjednih zemalja, a posjetilo ga je preko 50.000 posjetitelja.
Prema svemu navedenome za Grad Vinkovce možemo slobodno reći da su zamašnjak županijskoga gospodarstva, te gospodarski najrazvijeniji grad županije što u budućnosti i planiraju ostati.
5.5.1 Bogatstvo prirodnih resursa
Ukupna površina Grada Vinkovaca prostire se na površini od 9.421 ha, od toga na 4.561 otpada na poljoprivredno zemljište, 254 ha na voćnjake, 22 ha na vinograde, 54 ha na livade, 28 ha na pašnjake, 1.871 na neplodno tlo, 2.631 ha otpada na šume.
Gospodarske potencijale Grada predstavljaju prirodni resursi i to poljoprivredne obradive površine, šume, vodni tokovi i zemljopisni položaj, kao i instalirani proizvodni i uslužni kapaciteti, visokovrijedni ljudski potencijal, te etno i eko-vrijednosti.
Tlo, blaga kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina ovog podneblja omogućava kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose. Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, suncokret, soja šećerna repa, duhan i povrće. U stočarskoj proizvodnji najzastupljenije je svinjogojstvo i govedarstvo.
Šume koje se prostiru na 2.631 ha Vinkovaca dio su nadaleko poznatoga Spačvanskoga bazena.
5.5.1.1 Špačvanski bazen
Spačvanski bazen je najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka na nacionalnom teritoriju, što dovoljno govori o prirodnim mogućnostima njegovog razvoja. Ako se tome doda tradicija racionalnog gospodarenja ovim šumama te potencijal za razvoj lovnog i izletničkog turizma, onda promatrani prostor ima velike mogućnosti afirmacije ne samo u nacionalnim, nego i europskim okvirima.
Primjer uspješnog prilagođavanja zahtjevima suvremenog tržišta je Drvna industrija Spačva d.d., najveći drvoprerađivač županije i grada. U 50 godina svoga djelovanja, kapaciteti za preradu drva prerađivali su oko 160 000 m³ trupaca iz spačvanskih šuma i zapošljavali oko 3000 djelatnika (2001.god.). Uvođenje novih tehnologija osiguran je u posljednjim godinama kontinuiran rast prihoda, iako je broj djelatnika smanjen i danas iznosi 1000. Razvojem novih načina prerade i sušenja drveta, ovo je poduzeće potaklo daljnji razvoj finalne prerade i u ostalim tvrtkama i stolarskim obrtima u županiji, a najavljeno je proširenje proizvodnih pogona, upošljavanje novih radnika i daljnja orijentacija na izvoz koji čini 70% ukupnog prihoda. Najznačajnije tržište Spačve je Italija, zatim slijede Slovenija, Francuska, Španjolska i BiH.
43
Najveći šumski bazen hrasta lužnjaka u Hrvatskoj - Spačva, nalazi se u porječju rijeka Spačve i Studve, u Vukovarsko–srijemskoj županiji, koja zauzima dijelove povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Površina mu u Hrvatskoj iznosi 39 789 ha, ali se širi spačvanski bazen prostire i na dijelu vojvođanskog Srijema i ima ukupnu površinu od 51 592,92 ha. Time predstavlja izuzetno velik pošumljeni prostor s dominantnom vrstom drveta – hrastom lužnjakom. O veličini i važnosti hrastovih šuma promatranog područja svjedoči podatak da se jedna petina svih lužnjakovih šuma u Hrvatskoj nalazi se upravo u Spačvi.
Šuma, osobito ako je prirodnog sastava, predstavlja danas biološki i ekološki kapital koji svakim danom dobiva sve više na vrijednosti. Veliku vrijednost imaju šume u riječnim dolinama koje su u Europi danas prava rijetkost. Prostori riječnih nizina već su stoljećima zauzeti naseljima, industrijom, prometom i poljodjelstvom jer su čovjeku bili vrlo zanimljivi, kako zbog plodnog tla, tako i zbog blizine rijeke.
Na području grada nalazi se i 4.561 ha poljoprivrednoga zemljišta što daje mogućnost ozbiljnijega razvoja poljoprivredne proizvodnje.
5.5.1.2 Projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem
U cilju što boljeg gospodarenja prirodnim resursima Vlada RH pokrenula je «Projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama», možemo istaknuti da je ovo najveći razvojni projekt u hrvatskoj poljoprivredi, te s tim, u vezi Županija je izradila «Plan navodnjavanja Vukovarsko-srijemske županije» čijom će se realizacijom stvoriti preduvjeti za navodnjavanje, prije svega, povrtlarskih i voćarskih kultura, a koji obuhvaća i Grad Vinkovce.
Dosadašnji klimatski uvjeti i struktura sjetve omogućavali su visoku proizvodnju i zbog toga se o navodnjavanju nije puno razmišljalo. Potreba za navodnjavanjem postaje aktualna onda kada je došlo do uvođenja novih kultura i novih tehnologija koje su puno dohodovnije. Činjenica da je došlo do smanjenja godišnjih oborina i to u vegetacionom periodu što bi moglo utjecati na stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Zemljište u Županiji ima dobro razvedenu kanalsku mrežu, dobar dio je dreniran što sve skupa predstavlja dobre preduvjete za navodnjavanje. Voda za navodnjavanje može se koristiti iz vodnih resursa: rijeke Save, Vuke, Bosuta s pritocima, akumulacije na vodotocima, dok se glede navodnjavanja najviše očekuje od kanala Dunav-Sava. Naime, ovaj višenamjenski kapitalni projekt od strateškog značaja ne samo za Županiju nego i za RH treba biti uvršten u sam vrh prioriteta na razini RH kako bi što prije otpočela realizacija koja će se odvijati etapno i fazno.
Ulaskom Hrvatske u međunarodne integracije kao što su WTO, CEFTA, zatim stjecajem statusa kandidata te nastavkom aktivnosti glede otpočinjanja pregovora s Europskom unijom o stjecanju punopravnog članstva RH, Hrvatska je preuzela prava i obveze što podrazumijeva da nemamo pravo i mogućnost, carinskim i drugim zaštitnim mjerama štititi domaću proizvodnju, ali smo na taj način našim poljoprivrednim proizvodima osigurali bescarinski pristup tržištu EU, te isto tako moramo biti spremni suočiti se s vrlo jakom konkurencijom poljoprivrednih prehrambenih proizvoda sa tržišta Europske Unije.
Sve ovo ukazuje na to da moramo još čvršće i odlučnije ući u reformu koja neće biti ni laka ni jednostavna, ali zasigurno daje nadu jer njenom provedbom trebalo bi doći do značajnijeg razvoja poljoprivredne proizvodnje koja će biti konkurentna proizvodnji u EU, a samim time poljoprivrednim proizvođačima osigurati primjeren standard.
Najznačajniji poljoprivredni proizvođači sa područja grad su PIK-Vinkovci d.d. te plantaža Vinka d.o.o. (bivša plantaža "Borinci")
44
Tablica 13. Djelatnosti s najvećim udjelom u prihodima na području Grada Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije Ostvareni ukupni prihod po djelatnostima
iznos struktura u % iznos struktura u
% iznos struktura u % iznos struktura u
%Poljoprivreda, lov, šumarstvo A 1.097.325 17,1 1.163.830 15,8 308.284 10,0 291.778 7,8 -Ribarstvo B - - - - - - - - -Rudarstvo C - - - - - - - - -Prerađivačka industrija D 1.256.842 19,6 1.566.648 21,3 574.237 18,7 684.045 18,2 -Opskrba el. enrgije, plin i voda E 195.254 3,0 240.269 3,3 157.092 5,1 169.245 4,5 -Građevinarstvo F 530.716 8,3 570.945 7,7 308.343 10,0 455.693 12,1 -Trgovina na veliko i malo G 2.854.543 44,6 3.231.206 43,9 1.535.443 50,0 1.956.809 52,0 -Hoteli i restorani H 45.462 0,7 57.324 0,8 32.018 1,0 34.327 0,9 -Prijevoz, skladištenje, veze I 174.330 2,7 180.707 2,5 72.233 2,4 79.123 2,1 -Financijsko posredovanje J 31.985 0,5 41.455 0,6 272 0,0 245 0,0 -Poslovanje nekretninama K 97.223 1,5 155.967 2,1 42.887 1,4 51.006 1,4 -Javna uprava,obvezno soc. osiguranje L - - - - - - - - -Obrazovanje M 8.762 0,1 10.544 0,2 3.867 0,1 5.963 0,2 -Zdravstvena zaštita i socijalna skrb N 47.391 0,7 49.334 0,7 21.024 0,7 18.944 0,5 -Ostale društ. soc. i osob. uslužne djelatnosti O 68.968 1,2 79.705 1,1 16.496 0,5 15.852 0,4 -Privatna kućanstva sa zap. osobama P - - - - - - -UKUPNO S 6.408.799 100,0 7.347.945 100,0 3.072.197 100,0 3.763.029 100,0 42%
Naziv djelatnosti Šifra djelatnosti
Udjel Vinkovaca u
VSŽ u % 2005.
Vukovarsko-srijemska županija Grad Vinkovci2004. 2005. 2005. 2006.
Izvor: Financijska agencija Zagreb
45
Tablica 14. Ostvareni ukupni prihodi u 2005. godini (prema oblicima vlasništva) prema podacima godišnjih statističkih izvještaja iznosi u 000 kuna, udjeli u %
GRAD VINKOVCI
VUK.-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
GRAD VINKOVCI VUK.-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
UKUPNO 3.072.197 7.347.945 100,0 100,0 42,0Državno 118.484 501.685 3,8 6,8 23,0Privatno 2.415.347 5.204.330 78,2 70,8 46,0Zadružno 1.546 229.039 0,5 3,2 0,7Mješovito 536.821 1.412.891 17,5 19,2 38,0
UKUPNI PRIHOD u 000 kuna STRUKTURA UKUPNOG PRIHODA u % % - UKUPNI PRIHOD
GRADA U VSŽ
Izvor: Financijska agencija Zagreb
Tablica 15. Ostvareni ukupni prihodi u 2005. godini (prema veličini poduzetnika) prema podacima godišnjih statističkih izvještaja iznosi u 000 kuna, udjeli u %
GRAD VINKOVCI
VUK.-SRIJEMSKA ŽUPANIJA GRAD VINKOVCI VUK.-SRIJEMSKA
ŽUPANIJA
Svi 3.072.197 7.347.945 100,0 100 42,0Mali 1.123.891 2.152.256 36,6 29,3 52,0Srednji 938.688 2.349.067 30,0 32 40,0Veliki 1.009.618 2.846.622 33,4 38,7 35,0
Poduzetnici% - UKUPNI
PRIHOD GRADA U VSŽ
UKUPNI PRIHOD u 000 kuna STRUKTURA UKUPNOG PRIHODA u %
Izvor: Financijska agencija Zagreb
46
5.6 Gospodarstvo Grada Vinkovaca
Djelatnosti s najvećim udjelima u ukupnim prihodima na području Grada Vinkovaca u 2006. godini jesu:
trgovina na veliko i malo 52 %
prerađivačka industrija 18,18 %
građevinarstvo 12%
poljoprivreda, lov i šumarstvo 7,75 %
trgovina na veliko i malo
52,00%
ostale djelatnosti10,07%
poljoprivreda, lov i šumarstvo
7,75%
građevinarstvo12,00% prerađivačka
industrija18,18%
Ako se podatci usporede s makroekonomskim podacima iz ranijih razdoblja, vidljiva je velika tranzicija u gospodarskoj strukturi. Nekada su Grad Vinkovci imali razvijenu prerađivačku industriju i velike prerađivačke kapacitete kao što su: PIK Vinkovci, Kvalitet, Tvornica koža Cibalia, Plantaža Borinci, Đuro Salaj, Graditelj, Poljostroj, gdje su bile velike potrebe za radnom snagom i koje su bile perjanica vinkovačkoga gospodarstva. Umjesto dominacije nekada velikih gospodarskih subjekata koji su ostvarivali gotovo 70% prihoda danas u Vinkovcima prevladavaju male tvrtke koje uprihoduju 36,6% ukupnoga prihoda. Umjesto prevlasti industrijskoga sektora, u ostatku gospodarstva dominira uslužni sektor (uprihoduje 52% od ukupnoga prihoda). Od državnoga vlasništva, koje je nekada dominiralo u vinkovačkome gospodarstvu, danas dominira privatni sektor.
Vinkovačko gospodarstvo je u 2005. godini ostvarilo prihod od 3.072.197.000 kn, a u 2006. godini ostvaren je prihod 22,5 % veći odnosno 3.763.029.000 kn, što nam dovoljno govori o jačanju gospodarske aktivnosti na području grada. Gradsko gospodarstvo sudjeluje 42% u ukupnom županijskom prihodu. Generatori povećanja prihoda su trgovina na veliki i malo te građevinarstvo što je razvidno iz tablice br. 7.
Mali poduzetnici ostvaruju 36,6 % ukupnoga prihoda tijekom 2005. godine, 33,4 % veliki poduzetnici, a srednji 30%, što govori da su nosioci gradskoga gospodarstva mali i veliki poduzetnici koji sudjeluju s najvećim postotkom u ukupnom prihodu.
U tablici br. 4 prikazano je učešće pojedinih oblika vlasništva u strukturi ostvarenog ukupnog prihoda. U strukturi vlasništva na razini Vinkovaca prevladava privatno vlasništvo sa 78,2%, mješovito sa 17,5%, državno sa 3,8% te zadružno sa 0,5%, istodobno u Vukovarsko-srijemskoj županiji učešće privatnog vlasništva je 70,8%, mješovitog 19,2%, državnog 6,8% i zadružnog svega 3,2%.
47
Tablica 16. Kretanje broja obrtnika po općinama i naseljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji
OPĆINA - NASELJE 31.12.2003. 31.12.2004. 31.12.2005 30.06.2006.
VUKOVAR 518 613 556 603 1. Vukovar 511 603 548 594 2. Sotin 7 10 8 9 Bogdanovci 23 29 25 26 1. Bogdanovci 11 12 13 10 2. Petrovci 7 9 7 11 3. Svinjarevci 5 8 5 5 Borovo 69 82 77 74 Lovas 13 13 11 12 1. Lovas 10 10 9 9 2. Opatovac 3 3 2 3 Negoslavci 6 9 12 14 Tompojevci 24 27 22 22 1. Berak 7 7 7 9 2. Bokšić 1 1 1 1 3. Čakovci 8 8 6 6 4. Grabovo - - - - 5. Mikluševci 3 6 4 1 6. Tompojevci 5 5 4 5 Tovarnik 30 38 32 34 1. Ilača 8 8 6 8 2. Tovarnik 22 30 26 26 Trpinja 61 71 66 76 1. Bobota 10 10 11 17 2. Bršadin 17 20 18 20 3. Ćelije 1 1 1 1 4. Ludvinci 1 1 1 1 5. Pačetin 3 5 4 6 6. Trpinja 24 28 26 25 7. Vera 5 6 6 6 UKUPNO SJEDIŠTE VUKOVAR 744 882 801 861 VINKOVCI 873 891 848 907 Andrijaševci 60 57 62 64 1. Andrijaševci 29 22 30 30 2. Rokovci 36 35 32 34 Ivankovo 135 133 124 134 1. Ivankovo 112 110 104 113 2. Prkovci 5 7 6 6 3. Retkovci 20 16 14 15 Jarmina 32 32 28 28 Markušica 17 17 18 20
48
1. Gaboš 2 2 2 3 2. Karadžićevo - - 1 1 3. Markušica 10 9 10 10 4. Ostrovo 5 5 4 5 5. Podrinje - 1 1 1 Nijemci 65 79 69 75 1. Apševci 3 3 2 3 2. Banovci 3 2 1 2 3. Donje Novo Selo 3 3 2 3 4. Đeletovci 8 11 10 11 5. Lipovac 20 22 20 21 6. Nijemci 30 32 29 30 7. Podgrađe 4 5 4 4 8. Vinkovački Banovci 1 1 1 1 Nuštar 86 97 99 104 1. Cerić 20 25 28 29 2. Marinci 7 7 8 8 3. Nuštar 59 65 63 67 Otok 88 90 82 85 1. Komletinci 19 19 16 17 2. Otok 69 71 66 68 Privlaka 44 41 38 41 Stari Jankovci 60 66 72 78 1. Novi Jankovci 12 13 13 15 2. Orolik 5 6 6 7 3. Slakovci 18 18 21 22 4. Srijemske Laze 3 4 5 5 5. Stari Jankovci 22 25 27 29 Stari Mikanovci 44 52 51 53 1. Novi Mikanovci 4 5 5 5 2. Stari Mikanovci 40 47 46 48 Tordinci 10 17 25 26 1. Antin 5 8 9 10 2. Korog 2 4 5 5 3. Mlaka Antinska - - 1 1 4. Tordinci 3 5 10 10 Vođinci 21 22 23 24 UKUPNO SJEDIŠTE VINKOVCI 1535 1594 1539 1639 ŽUPANJA 289 319 314 341 1. Županja 267 296 290 313 2. Štitar 22 23 24 28 Babina Greda 48 54 52 58 Bošnjaci 40 42 38 44 Cerna 81 82 82 87 1. Cerna 71 73 73 78
49
2. Šiškovci 10 9 9 9 Drenovci 47 86 52 54 1. Drenovci 27 58 27 27 2. Posavski Podgajci 6 7 6 7 3. Rajevo Selo 7 8 8 8 4. Račinovci 3 5 7 8 5. Đurići 3 8 4 4 Gradište 43 42 41 44 Gunja 77 78 77 78 Vrbanja 58 55 56 67 1. Soljani 12 11 11 14 2. Strošinci 6 8 9 9 3. Vrbanja 40 36 36 44 UKUPNO SJEDIŠTE ŽUPANJA 683 758 712 773 ILOK 109 114 115 124 1. Ilok 84 87 88 94 2. Bapska 12 12 12 13 3. Mohovo 3 3 4 5 4. Šarengrad 10 12 11 12 UKUPNO SJEDIŠTE ILOK 109 114 115 124 UKUPNO ŽUPANIJA 3071 3348 3167 3397
Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo
Ukupan broj registriranih obrtnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji s 30.6.2006. godini iznosi 3.397, dok sam Grad Vinkovci broji 907 registriranih obrtnika što u ukupnom broju županije iznosi 26,7 % što je još jedan pokazatelj da je vinkovačko gospodarstvo nosilac gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije.Iz tablice 10. razvidno je povećanje broja obrtnika 2005/06. godini za 6,9 %.
5.7 Pretpristupni fondovi Europske Unije
Proces približavanja Europskoj uniji temeljni je cilj Republike Hrvatske, a Grad Vinkovci će u 2007. godini svojim aktivnostima pomoći u njegovu ostvarenju. Grad Vinkovci je već u prethodnom razdoblju predložili projekte i programe koji se financiraju iz fondova Europske unije. Najznačajniji je program:
Poduzetničko-industrijska zona "Jošine" financiran je putem programa CARDS 2003 . Projekt je financiran s 8.500.000 kn bespovratnih sredstava, financirano su infrastrukturni radovi unutar zone "Jošine". Projektom će se poticati razvoj gospodarstva, te indirektno smanjenje stope nezaposlenosti na području Vinkovaca. Očekuje se otvaranje od 100- 200 novih radnih mjesta što znatno doprinosi smanjenju stope nezaposlenosti. Radovi se završavaju 1.7.2007. godine te se do kraja godine očekuje izgradnja prvih proizvodnih kapaciteta unutar zone.
50
5.8 Promet i veze
Položaj grada Vinkovaca u zoni između značajnih prometnih koridora europskog i državnog značaja utjecao je i na formiranje prometnog sustava Grada Vinkovaca.
Područjem Grada prolazi X paneuropski željeznički koridor. Blizina Dunava (VII paneuropskog prometnog koridora) i trase državne ceste D2 uz njega, te autoceste Zagreb-Lipovac (X paneuropski koridor) utjecalo je na formiranje značajne transverzalne cestovne veze koja prolazi područjem Grada Vinkovaca.
Prometni značaj Grada Vinkovaca zaokružuje planirana trasa višenamjenskog kanala koja će povezati plovne putove na rijeci Savi i Dunavu.
5.8.1 Strategija prostornog i prometnog razvitka Republike Hrvatske1
Prema Strategiji prostornog i prometnog razvitka Republike Hrvatske definirani su strateški prometni koridori koji su i ugrađeni u Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije, kao i u Prostorni plan uređenja Grada Vinkovaca.
Na području željezničkog prometa planira se rekonstrukcija postojeće mreže. Najznačajniji
planirani zahvat na željezničkoj mreži je korekcija željezničke pruge Vinkovci-Brčko i to u
slučaju izgradnje planiranog višenamjenskog kanala Dunav-Sava.
U cestovnom prometu najznačajniji zahvati su izgradnja istočne i južne zaobilaznice, te u konačnici zatvaranje prometnog prstena oko Grada Vinkovaca izgradnjom sjeverne zaobilaznice.
Rekonstrukcija i uređenje postojećih razvrstanih i nerazvrstanih cesta planira se u cilju postizanja više razine služnosti i sigurnosti prometne mreže.
Osobito su važne rekonstrukcije kritičnih križanja. U dijelovima mreže, uz glavne i sabirne gradske prometnice, treba razvijati oblike ''zelenog'' prometa (pješačke i biciklističke staze).
U neizgrađenim dijelovima Grada Vinkovaca planira se izgradnja nove ulične mreže u skladu s Odredbama plana. Mrežu javnog prometa treba razvijati i u budućnosti na način da se javni prijevoz učini atraktivnim, a to znači podizanje učestalosti linija, njihove sigurnosti, kao i uređenjem autobusnih stajališta.
Izgradnja novih parkirališnih prostora u široj zoni središta, uz poštovanje uvjeta za izgradnju parkirališnih mjesta za višestambene zgrade koje se kao zamjenske pojavljuju u zonama individualne izgradnje.
Izgradnja višenamjenskog kanala donosi još jednu granu prometa na područje Grada. Time se ostvaruju uvjeti za razvoj kombiniranog transporta u kojem će plovni kanal sudjelovati putem planirane nove luke Vukovar i planiranog pristaništa u Vinkovcima.
Zračna luka ''Bok'' koja se nalazi na širem području Grada planira se urediti u poslovno-sportsku zračnu luku za potrebe servisiranja prvenstveno gospodarstva, a onda i za sportske potrebe.
1 Generalni urbanistički plan Grada Vinkovaca, Knjiga 1.; Grad Vinkovci, 10. srpnja 2006. god.; klasa: 350-02/04-01/27, ur. Broj: 2188/01-01-06-32; str. 43-44.
51
5.8.2 Prostorni i prometni plan Županije Vukovarsko-srijemske2
Planom je predviđena izgradnja sustava autocesta i brzih cesta, te uređenje mreže državnih i županijskih cesta, kako bi se prostor Županije bolje povezao s prometnim sustavom Republike Hrvatske.
Za područje Grada Prostornim planom Županije planirano je sljedeće:
trasa brze ceste Osijek-Vukovar/Vinkovci-Županja (istočna zaobilaznica Vinkovaca),
trase južne i sjeverne zaobilaznice Vinkovaca,
rekonstrukcija i modernizacija željezničkog čvora Vinkovci i trasa željezničkih pruga koje se u njemu sastaju,
razvijati sustave javnog prijevoza i integralnog prometa,
planirani višenamjenski kanal Dunav-Sava.
5.8.3 Prostorni i prometni plan uređenja Grada Vinkovaca3
Planirana prometna infrastruktura na širem području Grada Vinkovaca mora osigurati dobru prohodnost prostora, kako bi se do svih dijelova Grada moglo što kvalitetnije pristupiti.
Prostorni plan uređenja Grada Vinkovaca preuzeo je smjernice razvoja prometnog sustava iz Županijskog plana u dijelu koji se odnosi na prostor Grada. To su prvenstveno planirane obilaznice (cestovni prsten) oko Vinkovaca.
Željeznički čvor i pripadajuće mu željezničke pruge planirane su u skladu s novim geopolitičkim uvjetima koji su utjecali na smanjenje njegovog predratnog značenja. Važan prostorni čimbenik je i planirana trasa višenamjenskog kanala koji će izazvati značajne prostorne promjene uz istočnu granicu Grada Vinkovaca.
Planom je predviđena i potreba značajnijeg ulaganja u postojeći prometni sustav (obnova kolnika, raskrižja, pješačke i biciklističke staze), te daljnji razvoj javnog gradskog prijevoza.
5.8.4 Telekomunikacije
Postojećim PPUG Vinkovci definiran je razvoj nepokretne i pokretne telekomunikacije. Obveze za razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže usmjerene su na proširenje kapaciteta postojećih komutacijskih čvorova što ne zahtijeva nove prostore, te razvoj mjesne mreže u skladu s poboljšanjem komunalne opremljenosti, procesom urbanizacije i razvojem gospodarstva.
U pokretnoj telekomunikacijskoj mreži obveze se odnose na osiguranje prostora za izgradnju novih baznih (osnovnih) postaja, te način njihove izgradnje.
2 Generalni urbanistički plan Grada Vinkovaca, Knjiga 1.; Grad Vinkovci, 10. srpnja 2006. god.; klasa: 350-02/04-01/27, ur. Broj: 2188/01-01-06-32; str. 29-30. 3 Generalni urbanistički plan Grada Vinkovaca, Knjiga 1.; Grad Vinkovci, 10. srpnja 2006. god.; klasa: 350-02/04-01/27, ur. Broj: 2188/01-01-06-32; str. 32.
52
5.8.5 Željeznički promet
5.8.5.1 Željeznički promet u Vinkovcima do Domovinskog rata, do 1991. godine4
Koliko su bili veliki kapaciteti i propusna moć kako putničkog tako i teretnog kolodvora govore i podatci: ukupni dnevni protok svih vlakova u putničkom prometu iznosio je prosječno 300 do 360 putničkih vlakova u 24 sata, 13 – 15 u satu i čak svakih 4 – 5 minuta po jedan vlak je ulazio u putnički kolodvor; prosječni dnevni protok svih teretnih vlakova je bio 1986. godine 100, 1987. godine 110 teretnih vlakova ili 4 do 5 na sat; dnevna prerada teretnih vagona u teretnom kolodvoru iznosila je 4.000 do 5.000, kako bi se kasnije taj broj malo smanjivao učešćem četveroosovinskih vagona, a ukupna otprema putnika s priključnim prugama godišnje je iznosila oko 4,000.000 putnika. Od toga broja putnika s putničkog kolodvora Vinkovci otpremano je 1987.godine 1,199.441, 1988. godine 1,064.634 putnika. Samo je zagrebački kolodvor u Hrvatskoj imao veći godišnji promet putnika od vinkovačkog! Ukupno uposlenih na prugama i čvorištu bilo je 3.600 radnika, da bi se taj broj pred Domovinski rat smanjivao zbog modernizacije vuče i signalno-sigurnosnih postrojenja na magistralnoj pruzi. Što je taj broj uposlenih značio za našu Županiju, posebno za grad Vinkovce ne treba posebno obrazlagati. Potpuno je razumljiv onda bio atribut – "Vinkovci – grad željezničara".
Ovim fascinirajućim podatcima možemo dodati kako je dugi niz godina vinkovački putnički kolodvor imao najveći broj prispjelih i otpremljenih vlakova u bivšoj državi. Na kolodvor je godišnje prispijevalo oko 73.000 vlakova, a oko 73.500 vlakova otpremano je s kolodvora. Kroz putnički željeznički kolodvor prolazilo je dnevno oko 8.000 putnika u tranzitu, a blizu 4.000 putnika je prispijevalo na ili odlazilo s kolodvora.
5.8.5.2 Željeznički promet u Vinkovcima nakon Domovinskog rata, od 1995. godine
Nažalost, današnje stanje nekada važnog željezničkog raskrižja je takvo da je došlo do bitnog zastoja u razvitku. Presudni negativni čimbenici su: ratna zbivanja, koja su nekad važan longitudinalni pravac preorijentirali na druge trase, velike ratne štete na željezničkim prugama, potreba modernizacije cjelokupne željezničke infrastrukture u okviru općih trendova racionalizacije i modernizacije, nezaobilazni trendovi izrazitog smanjenja udjela željezničkog u putničkom, ali čak i u teretnom prometu te opće loše gospodarsko stanje u Hrvatskoj.
Istina, kako se odmičemo od vremena Domovinskog rata u mirnodopskim uvjetima opći trendovi se polako popravljaju, ali nisu ni blizu prijašnjoj snazi i dinamici ukupnog prometa.
Prema sadašnjim željezničkim statistikama za 2001. godinu prema predviđenom planu voznog reda i rezultatima realiziranog prometa, prosječni dnevni protok od oko 10 – 15 teretnih vlakova koji prođu kroz kolodvor Vinkovci 8 – 10 puta je manji od predratne dinamike (90 – 100). Međutim, prosječni dnevni protok vlakova s prijevozom putnika od oko 80 putničkih i 11 agencijskih vlakova (voze po potrebi) (4 na sat), znatno je manja dinamika nego prije Domovinskog rata (300 – 360 na dan i 13 – 15 na sat).
Broj otpremljenih putnika s putničkog kolodvora Vinkovci u novije vrijeme ukazuje na rapidno smanjenje broja putnika u odnosu na predratno stanje
Ako usporedimo 1974. (s rekordnih 3,570.000 putnika) i 2000. godinu (s 229.216 putnika) broj otpremljenih putnika se smanjio za čak 15,6 puta ili 93,58% ili za 3,340.784 putnika. U svemu tome ohrabruje činjenica kako je od 1995. do 2000. godine prisutan spori, ali evidentan trend povećanja za 72,38% ili 96.249 otpremljenih putnika.
4 Matica Hrvatska Vinkovci: Monografija Grada Vinkovaca – u pripremi za tisak u 2007. god.; Mr. sc. Ivan Karaula: Vinkovci-željezničko čvorište Hrvatske; str. 7-11
53
5.8.5.3 Željeznički promet u Vinkovcima u bliskoj budućnosti i koridor Vc
Mora se istaknuti kako će u suvremenom razvojnom značenju i budućnosti Vinkovaca, dakako, i nadalje važan udio imati već istaknuta korelacija povoljne mikrolokacije na prolazu između prapornih ravnjaka (Đakovačko-vinkovačkog i Vukovarskog) i prirodne veze između najpogodnije te najkraće veze naplavnih ravni rijeka Vuke i Bosuta, s jedne strane, te važnih prometnih koridora koji dolaze dolinama Save i Drave, s druge strane.
Vinkovci se, dakle i dalje nalaze na najvažnijim longitudinalnim (posavskim) i transverzalnim (podunavskim) smjerovima cesta i željeznica, te neosporno ostaju mjesto križanja tih pravaca, koji se nastavljaju na glavne regije Europe, čineći grad na Bosutu prometnim čvorištem i od međunarodnog značaja.
U skladu sa stvaranjem globalnih sveeuropskih željezničkih koridora Vinkovci se neosporno uklapaju u Hrvatske željeznice. Prema tim strategijama Vinkovci ostaju na važnom longitudinalnom X. koridoru: Salzburg-Zagreb-Solun. Nažalost, nisu direktno položeni na važan europski transverzalni tzv. V. koridor ogranak C: Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta, ali su s njim povezani preko željezničke pruge Vinkovci-Osijek te zajedno s Osijekom dijele značaj transverzalnog pravca za hrvatske interese u skladu s hrvatskom orijentacijom stvaranja "zeleno-plave veze". O značaju tog tzv. bosansko-neretvanskog koridora za Bosnu i Hercegovinu ne treba govoriti jer je on jedini pravi prometni izlaz i veza s Hrvatskom i Srednjom Europom.
Osim toga Vinkovci su prugom do Brčkog direktno vezani za gospodarski važan tuzlanski bazen (sekundarni transverzalni pravac i osovinu gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine) iz kojega se ta trasa preko Doboja opet može uključiti u dominantni bosansko-neretvanski koridor. S velikim značenjem je i trasa pruge Vinkovci-Vukovar-Dalj, jer je to važna spojnica na Vukovar kao značajnu dunavsku luku i direktna veza na riječno-kanalsku trasu Dunav-Majna-Rajna. Preko Dalja ostvaruje se i kontakt sa susjednom Vojvodinom. Za lokalni putnički i teretni promet posebno u sezoni poljoprivrednih radova, nije nevažna ni željeznica Vinkovci-Županja. Dakle, s modernizacijom željezničkog prometa ostaju otvorene razvojne mogućnosti za sve željezničke pravce koji se zrakasto šire od Vinkovaca u 6 smjerova otvoreno prema svim stranama Europe.
Rješenje gospodarskog zastoja i funkcionalnog slabljenja Vinkovaca očekujemo i u potpuno novoj razvojnoj strategiji nakon stvaranje suverene države Hrvatske, čime se bitno mijenja prometno-geografski i geostrateški položaj cijelog vinkovačkog gravitacijskog prostora. Njegov kontaktni položaj na "novoj" granici neće imati samo negativne nego vremenom i mnoštvo pozitivnih predznaka. "Na udaljenosti od samo 30 do 40 km od grada nalazi se 5 državnih međunarodnih graničnih prijelaza: prema Bosni i Hercegovini Županja-Orašje i Gunja-Brčko, a na granici prema Srbiji i Crnoj Gori to su Lipovac (Bajakovo), Tovarnik-Šid i Ilok-Bačka Palanka na Dunavu. Vinkovci su postali, doista, istočna vrata Hrvatske."
"I u politici prostornog povezivanja sjevernohrvatskih prostora s jadranskim prometnim pročeljem nužno nastaju bitne promjene. Riječ je o jačanju osnovne transverzalne razvojne osovine Hrvatske (koja je u prijašnjim državama bila zapostavljana) od panonskog prostora do Jadrana, s osobito važnim zadatkom što uspješnijeg povezivanja rubnih, graničnih područja istočne Hrvatske. U takvoj novoj geostrateškoj i prometnoj orijentaciji glavno križište u istočnoj Hrvatskoj, dakako, ostaju Vinkovci."
U ovom kontekstu treba spomenuti i uključenje u riječno-plovni sustav i vitalno značenje, ne samo za Vinkovce, nego i cijelu Hrvatsku realizacije (starog) plana prokopavanja riječnog kanala Dunav-Sava, ali preko Vinkovaca, čime bi grad na Bosutu dobio i direktnu vezu sa srednjom i zapadnom Europom preko trase Dunav-Majna-Rajna. Ovim zahvatom bi Vinkovci zaista postali prometno čvorište na kome bi se križali, povezivali i nadopunjavali željeznički, cestovni i riječni promet.
Ni u cestovnom prometu Vinkovci nisu izolirani jer imaju brzi priključak na magistralnu autocestu regionalnom cestom Vinkovci-Županja. Ukoliko bi se prema planovima prostornog uređenja Hrvatske, gradila suvremena autocesta iz podravskog smjera (Osijeka) išla bi preko šireg područja Vinkovaca prema sjevernoj Bosni i Sarajevu (bosansko-neretvanski koridor), a jedan njezin krak išao
54
bi između Vinkovaca i Vukovara i time dodatno pojačao cestovnu povezanost Vinkovaca otvorivši veze sa svim najvažnijim nacionalnim i međunarodnim cestovnim pravcima.
Očito je kako na globalnoj europskoj razini dolazi do neminovne racionalizacije i modernizacije željeznica, koja neće mimoići ni Vinkovce. "Ulazeći u 21. stoljeće željeznica kao kičma prometnog sustava svake zemlje ima značajan utjecaj na sve promjene koje slijede na crti racionalnosti robnih tokova u poratnom razdoblju. Željeznički promet kao sastavni dio proizvodnih tehnoloških procesa mora se tržišno prilagoditi. U narednom razdoblju osnovno i prioritetno je uložiti napore u pravcu smanjenja transportnih troškova, povećanja ukupnih brzina, a posebno robne brzine, povećati kvalitetu usluga i pružiti veću udobnost u prijevozu putnika."
Unatoč sadašnjem zastoju u razvoju željezničkog prometa s budućom modernizacijom i stvaranjem brzih željeznica, vratit će se važnost željeznica, ne samo u teretnom nego i u putničkom prometu. Željeznički kolodvori u zemljama zapadne Europe opet su puni. Tu priliku Vinkovci mogu i moraju iskoristiti i vratiti prijašnje prometno željezničko značenje.
Bez obzira na velike ratne štete, trenutne gospodarske i razvojne probleme uz pravilnu valorizaciju prometno-geografskih i geostrateških predispozicija Vinkovci će zasigurno dobiti novi zamah u napretku te ne postati, nego ostati i dalje, jedno od najvećih željezničkih raskrižja Hrvatske i srednje Europe.
5.8.5.4 Željeznički promet u Vinkovcima danas – 2007. godine5
Na području Grada locirano je jedno od najvećih željezničkih čvorišta na mreži Hrvatskih željeznica. Željeznički čvor se sastoji od:
putničkog i
teretnog kolodvora.
Putnički kolodvor ima 3 perona, te pet kolosijeka za putnički i sedam kolosijeka za teretni promet.
Teretni kolodvor sastoji se od 50 kolosijeka svrstanih u četiri skupine. U okviru kolodvora nalazi se i spuštalica preko koje se ranžiralo i preko 2.000 vagona u jednoj smjeni. Danas je promet preko teretnog kolodvora značajno smanjen, a njegova budućnost ovisi i o razvoju projekta višenamjenskog kanala, gdje bi se u okviru nove luke mogao koristiti dio postojećih kapaciteta teretnog kolodvora.
5 Generalni urbanistički plan Grada Vinkovaca, Knjiga 1.; Grad Vinkovci, 10. srpnja 2006. god.; klasa: 350-02/04-01/27, Ur. broj: 2188/01-01-06-32; str. 21.-25;
55
Tablica 17. Željezničke pruge u čvoru Vinkovci
Oznaka željezničke pruge Kategorija Dionica Opis željezničke pruge
MG 2C Magistralna glavnaNovska-Vinkovci-Tovarnik-državna
granica
Dvokolosječna elektrificirana željeznička pruga osposobljena za opterećenje od 22,5 t/osovini.
MP 14 Magistralna pomoćna
Vinkovci-Erdut državna granica
Jednokolosječna, neelektrificirana pruga osposobljena za opterećenje za 20,0 t/osovini.
I 109 Željeznička pruga I reda Vinkovci-Osijek
Jednokolosječna, neelektrificirana željeznička pruga, osposobljena za opterećenje od 22,5 t/osovini.
I 110 Željeznička pruga I reda Vinkovci-Drenovci
Jednokolosječna, neelektrificirana željeznička pruga, osposobljena za opterećenje od 20,0 t/osovini.
I 111 Željeznička pruga I rada Mirkovci-Vrapčana
Jednokolosječna, neelektrificirana željeznička pruga, osposobljena za opterećenje od 20,0 t/osovini.
II 211 Željeznička pruga II reda Vinkovci-Županja
Jednokolosječna, neelektrificirana željeznička pruga, osposobljena za opterećenje od 22,5 t/osovini
Izvor: Grad Vinkovci
5.8.6 Cestovni promet
Trase državnih cesta u funkciji su povezivanja teritorija unutar prostora Republike Hrvatske, kao i povezivanje sa širim europskim okruženjem. Prostorom grada Vinkovaca prolaze dvije trase državnih cesta:
D55 (Borovo (D2)-Vinkovci-GP Županja (gr. BiH),
D46 (Đakovo (D7)-Vinkovci-GP Tovarnik (gr. SiCG).
Državna cesta D55, od Vukovara do Županje, predstavlja značajnu transverzalu (sjever-jug) istočnog dijela Republike Hrvatske. Ona povezuje tri najveća grada Vukovarsko-srijemske županije. U samom Gradu cesta je izmještena izvan središta Grada, ali i dalje prolazi urbanom i gusto naseljenom zonom Grada.
Državna cesta D46 je longitudinalna veza istočne granice Republike Hrvatske sa središnjim prostorom istočne Hrvatske. Značajna je i po tome što predstavlja alternativni (paralelni) cestovni pravac autoceste A3 (Zagreb-Lipovac). Kako je trasa prolazila kroz samo središte Grada, izgrađena je dionica južne obilaznice Grada koja na dijelu od zapadnog ulaza u Grad do trase državne ceste (D55-pravac za Županju) izmješta tranzitni promet izvan urbanih zona Grada.
56
Sve državne ceste su modernizirane uz potrebu da se njihovo održavanje dovede na višu razinu, u skladu s njenom kategorijom i ulogom u cestovnoj mreži.
Na području Grada imamo četiri trase županijskih cesta:
Ž 4126 Nuštar (D55)-Cerić-Vinkovci (D55),
Ž 4169 Vinkovci: D46-D55 (Lapovačka-Kneza Mislava-A. Hebranga-Kolodvorska),
Ž 4170 Vinkovci (D46)-Cerna-Gradište-Županja (D55),
Ž 4171 Vinkovci: Ž 4170-D55,
i četiri trase lokalnih cesta:
L 46006 D518-D55,
L 46007 D55-Ž 4136,
L 46008 Vinkovci: Ž 4169-D46,
L 46009 Vinkovci: D55-D46.
Ova mreža prvenstveno je u funkciji povezivanja pojedinih dijelova Županije, a u Gradu Vinkovcima su većinom položene u okviru glavnih gradskih ulica. Sve su županijske ceste asfaltirane uz potrebu da se rekonstrukcijom korigiraju elementi kolnika (širina i nosivost).
Lokalne i nerazvrstane ceste u funkciji su povezivanja pojedinih četvrti unutar urbanog područja Grada. U okviru Grada nivo uređenosti koridora, tih cesta čija je osnovna funkcija osigurati pristup, je različit. Dio uličnih koridora je nedovoljne širine što onemogućava kvalitetno uređenje prometnih površina, te negativno utječe na nivo komunalnog standarda pojedinih dijelova Grada. Osnovni nedostatak dijela pristupnih cesta je što nije asfaltiran, te je to prioritetni zadatak u budućem razvoju mreže. Na području Grada veliki problem je i promet u mirovanju. I to ne samo u središtu Grada nego i uz sve sadržaje koje privlače veći broj korisnika.
Na području Grada organiziran je javni autobusni promet. U okviru mreže javnog prijevoza imamo 5 autobusnih linija.
5.8.7 Poštanski promet, telekomunikacije i RTV sustav veza
5.8.7.1 Poštanski promet
U poštanskom prometu na području grada Vinkovaca postoji:
jedna Izvršna jedinica,
poštanski ured i
šalterske pošte.
Izvršna jedinica Vinkovci organizacijski pripada Poštanskom središtu (PS) Vukovar. Na području Grada ova Izvršna jedinica ima četiri Poštanska ureda (od toga jedan s dostavom preko kojega se obavlja cjelokupni poštanski promet grada Vinkovci, te naselja Mirkovci.
Poštanski uredi (PU) obavljaju sve poštanske usluge, poslove platnog prometa, usluge ostalog novčanog poslovanja (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora i dr.).
Na području obuhvata Prostornog plana grada Vinkovci postoji PU s dostavom pošiljaka:
PU Vinkovci, M. A. Reljkovića 7.
Dostava pošiljaka organizirana je po dostavnim rajonima uglavnom pet puta tjedno za najveći broj stanovnika, a samo određeni broj manjih sela udaljenih od poštanskih ureda ima dostavu tri ili dva puta tjedno, što je u zakonskom okviru.
57
Ovim PU na području grada Vinkovaca postoje šalterske pošte bez dostave pošiljki:
Šalterska pošta, Trg kralja Tomislava 2,
Šalterska pošta, Školska ulica 42,
Izdvojeni poštanski šalter u MUP-u.
U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području grada Vinkovci:
Tablica 18. Poštanska mreža grada Vinkovaca
POŠTANSKI URED Pripadajuće naselje Svega Napomena
5x 3x (2-3)x32 100 Vinkovci Vinkovci 32.938
Bare 60 +Žankovac 42 +Jošine 73 +Mirkovci 2.673Nova Brana 58 +Sopot 57 +Zalužje 11 +UKUPNO: 35.770 142 35.912
Broj stanovnika obuhvaćenih dostavom tjedno
IZVOR: - HP-Područna uprava Slavonija; PS-Vukovar - ZPO Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine. - + Naselje nije upisano u službenu evidenciju prema Zakonu o području županija, gradova i općine u RH, te je njegovo stanovništvo pri Popisu pripisano gradu Vinkovci. Dio poštanskog prometa obavljaju i drugi subjekti.
Ciljevi prostornog uređenja od gradskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće:
uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s budućim potrebama,
dovršenje informatizacije te informatičko povezivanje unutar poštanskih djelatnosti,
poboljšanje prijenosa pošiljaka,
uvođenje novih usluga.
5.8.8 Telekomunikacije i RTV sustav veza
Ciljevi prostornog uređenja telekomunikacija gradskog značaja obuhvaćaju razvoj nepokretne i pokretne mreže, te omogućavanje rada novih davatelja usluga (operatora).
U RTV sustavu veza, postojeća izgrađenost pruža i u budućnosti velike mogućnosti, a cilj je praćenje tehnološkog razvoja u ovoj djelatnosti.
58
5.8.9 Nepokretna mreža
Nepokretna mreža u Vukovarsko-srijemskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao dva pristupna područja (PP), a jedno od njih je PP Vinkovci. Ovo pristupno područje obuhvaća grad Vinkovci i više okolnih općina.
U gradu Vinkovcima lociran je komutacijski čvor pristupne centrale-mjesne centrale (LC) na koji su vezani udaljeni pretplatnički stupnjevi (UPS) s područja grada Vinkovci i okolnih općina uključenih u PP Vinkovci.
Za prijenos u mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan.
U javnoj telekomunikacijskoj mreži grada Vinkovci za spojne putove u prijenosu upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:
svjetlovodni kabeli,
bakreni kabeli.
Ukupni dosadašnji razvoj pristupne mreže na području grada Vinkovci ''HT-Hrvatski Telekom'', d.d., kao jedini nositelj razvoja koristio je simetrično bakrene parice. U novije vrijeme koriste se i svjetlovodi.
Stanje komutacija na području grada Vinkovci prikazano je u priloženoj tablici br. 19. U većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja, međutim, u urbanom, a ponekad u ruralnom području mjesna mreža odgovara manjim teritorijalnim jedinicama, blokovima ili subpodurčju (dakle više mjesnih mreža).
Tablica 19. Javne telekomunikacije
Redni broj PODRUČJE PREKRIVANJA (mjesna mreža)
1 Vinkovci LC Vinkovci-centar2 VK-Borinci UPS Naselje Borinci3 VK-Industrijska zona UPS Industrijska zona4 VK-Kanovci UPS Stambeno naselje Kanovci5 VK-Lenije UPS Stambeno naselje Lenije6 VK-Lapovci UPS Stambeno naselje Lapovci 17 VK-Mala Bosna UPS Stambeno naselje Mala Bosna8 VK-Mažuranićev blok UPS Stambeno naselje Mažuranićev blok9 VK-Novo Selo 1 UPS Stambeno naselje Novo Selo10 VK-Novo Selo 2 UPS Stambeno naselje Novo Selo11 VK-Radićev blok UPS Stambeno naselje Radićev blok12 VK-Slavija UPS Stambeno naselje Slavija13 VK-Vrtno naselje UPS Stambeno naselje Vrtno naselje14 VK-Zagrebački blok UPS Stambeno naselje Zagrebački blok
KOMUTACIJA
Izvor podataka: ''HT-Hrvatski Telekom'',d.d.; Regija 4-Istok Osijek.
59
Cjelokupna mreža telekomunikacijskih vodova na području grada Vinkovci kao infrastruktura grada Vinkovaca izgrađena je podzemnim vodovima u kabelskoj kanalizaciji u središnjim dijelovima grada i glavnim prometnim pravcima, te distribucijskom telekomunikacijskom kanalizacijom (DTK), dok su u ostalim ulicama telekomunikacijski vodovi izgrađeni mrežnim kabelima izravno položenim u rov s priključcima do priključne (spojne) kutije. Dio mrežnih kabela vodi do pogodno odabranih zgrada s kabelskim ormarićem, a od njih do okolnih zgrada vode zračni vodovi.
U nepokretnoj mreži cilj je u skladu s potrebama povećanje kapaciteta komutacija i proširenje mreže i asortimana usluga uključujući i kabelsku televiziju.
U RTV sustavu veza, postojeća izgrađenost pruža i u budućnosti velike mogućnosti, a cilj je praćenje tehnološkog razvoja u ovoj djelatnosti.
5.8.10 Pokretna mreža
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi telekomunikacijska mreža u sustavu globalne pokretne mreže-GSM, te UMTS i to: CRONET (098) i VIP (091).
Na području grada Vinkovci postoje tri izgrađene bazne (osnovne) postaje. Nositelji razvoja su: ''T-Mobile Hrvatska'', d.o.o i ''VIPnet'', d.o.o.
U pokretnoj mreži cilj je što kvalitetnije pokrivanje prostora signalom i uvođenje sustava novih generacija, te omogućavanje rada novih davatelja usluga (operatora).
5.8.11 Radio i TV sustav veza
Na području grada Vinkovci nema izgrađenih građevina Radio i TV (u daljnjem tekstu: RTV) sustava veza. Postoji lokalna TV postaja Vinkovci s potrebnim odašiljačem.
Preko središnjeg dijela građevinskog područja grada Vinkovci prelazi koridor RTV veze ''Jarmina''-''Tovarnik''.
60
5.9 Vanjsko trgovinska aktivnost
Gospodarski rast Hrvatske i izgledi za otvaranje radnih mjesta vezani su za proizvodnju roba i usluga, a time i više nego ikada prije, za izvoz odnosno globalnu ekonomiju.
Gospodarski napredak nije moguć ako su proizvođači ograničeni samo na domaće tržište, što se posebno odnosi na zemlje s malim tržištem kao što je Hrvatska. Stvaranjem tržišta Europske Unije s preko 450 mil. potrošača i nestankom protekcionističkih mjera, ima za nužnu posljedicu izlazak domaćih poduzeća na strana tržišta.
Izvori podataka za statistiku robne razmjene s inozemstvom jesu jedinstvene carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Državni zavod za statistiku od Carinske uprave RH preuzima ovjerene carinske deklaracije i dalje ih statistički obrađuje poštujući osnovne metodološke preporuke statističkog ureda UN-a.
Tablica 20. Ostvareni izvoz po gradovima i općinama u Vukovarsko-srijemskoj županiji
u tis.US dolara
2002. 2003. 2004. 2005. 03/02 04/03 05/04Vukovarsko-srijemska županija 57.738 87.669 65.081 135.371 151,8 74,2 208,0
GradoviIlok 902 1.673 3.494 3.550 185,7 208,8 101,6Vinkovci 27.408 31.716 29.121 39.222 115,7 91,8 134,7Vukovar 3.123 4.558 4.417 11.312 145,9 96,8 256,1Županja 22.359 45.382 20.784 73.119 202,9 45,8 351,8OpćineAndrijaševci 67 - - 31 - - -Babina Greda - - 15 - - - -Borovo 5 - 2 - - - -Bošnjaci 15 1.273 2.036 1.639 8486,6 159,9 80,5Cerna 397 522 539 702 131,5 103,3 130,1Drenovci 368 588 803 915 159,8 136,6 113,9Gradište - 2 1 5 - 50,0 475,4Gunja 222 291 488 777 131,1 167,7 159,2Ivankovo 2.675 670 447 617 25,0 66,7 138,1Jarmina - - - - - - -Lovas - 35 - - - - -Negoslavci - - - - - - -Nijemci 22 133 450 645 604,5 338,3 143,1Nuštar 44 30 9 5 68,2 30,0 58,9Otok - - - 21 - - -Privlaka - - 11 - - - -Stari Jankovci 26 290 60 40 1115,4 20,7 67,2Stari Mikanovci 1 6 2.169 2.298 600,0 1) 105,9Tordinci 22 229 17 4 1040,9 7,4 22,1Tovarnik - 9 - - - - -Trpinja 24 43 54 28 179,2 125,6 52,7Vođinci 5 1 - 16 20,0 - -Vrbanja 45 218 163 426 1500,0 484,4 260,8
Županija/gradovi i općine Godine Indexi
1) - podatak je veći od 10 000% Izvor: Državni zavod za statistiku – Priopćenje 4.2.22/4./2006.
61
Prema izvoru Državnog zavoda za statistiku (priopćenje 4.2 2/4./2006.) vidljivo je da je izvoz Vukovarsko-srijemske županije iznosio u 2005. godini 135.371 mil.USD dolara što je povećanje za 108% u odnosu na prethodnu godinu.Vinkovci su u 2005. godini izvezli 39.222 mil. USD što je povećanje za 34,7% u odnosu na prethodnu godinu.
Udio Vinkovaca u izvozu Vukovarsko-srijemske županije u za 2005. godinu je iznosio respektabilnih 28,9%, što ga svrstava na jedno od vodećih gradova s obzirom na udio u ukupnom izvozu županije. Osnovni uzrok ovako znatno povećanom izvozu leži u činjenici da su gospodarstvenici, prije svega, grada Županje i Vinkovaca izvezli robe za 112,341 mil. USD odnosno 62,436 mil. USD više na 2004. godinu. Ostvareni izvoz od 135,3 mil USD je u 2005. godini, unatoč visokom rastu, dosegao tek 82,0% prijeratnog izvoza županije te su rezultati izvoza posljedica ratom razrušenog gospodarstva, gubitka stranih tržišta, zastarjele tehnologije u trgovačkim društvima, neučinkovite pretvorbe i privatizacije, nedovoljnih znanja o funkcioniranju naprednih tržišta te svakako nedostatne kvalitete.
Svakako i precjenjeni tečaj kune je uvelike utjecao na nesrazmjeran uvoz roba što je u konačnici smanjivalo konkurentnost domaće proizvodnje, a time i izvoza.
Prema prikazu tablice br. 11. ostvarenog izvoza Vukovarsko-srijemske županije u periodu od 2001. – 2005. godine, gradovi naše Županije ostvarivali su u prosjeku gotovo 60% ukupnog izvoza Županije.
I u 2005. godini poduzetnici iz gradova Županije ostvarili su 93,9% izvoza, odnosno izvezeno je roba u iznosu 127,1 mil. USD, dok su općine izvezle svega 8,2 mil. USD ili 6,1% ukupnog izvoza. Što se tiče općina najbolji rezultat bilježi općina Stari Mikanovci, ostvarila je izvoz od 2,3 mil. USD što je 28,0% ukupnog izvoza općina te sudjeluje s 1,7% u ukupnom izvozu Županije.
62
Tablica 21. Ostvareni uvoz po gradovima i općinama u tis.US dolara
2002. 2003. 2004. 2005. 03/02 04/03 05/04Vukovarsko-srijemska županija 68.609 99.357 108.955 139.226 144,8 109,7 127,8GradoviIlok 571 2.407 4.100 5.079 421,5 170,3 123,9Vinkovci 23.180 35.035 33.715 34.615 151,1 96,2 102,7Vukovar 29.597 35.414 50.671 61.891 119,7 141,4 122,1Županja 8.425 12.241 8.659 23.040 145,2 70,7 266,1OpćineAndrijaševci 32 65 65 122 203,8 100,0 1887,7Babina Greda 7 41 143 - 585,7 348,8 -Bogdanovci 4 9 74 298 225,0 822,0 401,3Borovo 31 123 291 255 396,8 236,6 87,4Bošnjaci 437 737 909 521 168,6 123,4 57,3Cerna 608 1.315 1.310 784 216,2 99,6 59,9Drenovci 1.164 1.403 1.754 2.108 120,5 125,0 120,2Gradište 61 60 18 111 98,4 30,0 615,4Gunja 500 456 668 654 91,2 146,5 97,9Ivankovo 984 670 563 854 68,1 84,0 151,7Jarmina 208 - - - - - -Lovas - 1 38 57 - 3800,0 150,4Markušica 2 4 3 - 200,0 75,0 -Negoslavci - - 13 4 - - 26,5Nijemci 1.421 6574 639 1.494 462,6 9,7 234,0Nuštar 200 296 92 211 148,0 31,0 230,7Otok 84 22 67 188 26,2 304,5 281,2Privlaka - 49 55 71 - 112,2 129,4Stari Jankovci 40 49 6 689 122,5 12,2 1)Stari Mikanovci 110 533 2.534 2.333 484,5 475,4 92,1Tompojevci 9 - - - - - -Tordinci - 324 221 0 - 68,2 0,2Tovarnik 59 - 57 189 - - 330,8Trpinja 617 1.194 1.826 2.032 193,5 152,9 111,3Vođinci 160 179 337 494 111,9 188,3 146,5Vrbanja 98 156 128 32 159,2 82,1 25,4
Županija/gradovi i općine Godine Indexi
1) – podatak je veći od 10 000% Izvor: Državni zavod za statistku – Priopćenje 4.2.2/4./2006.
Uvoz, prije svega, gotovih finalnih roba na domaće tržište uvelike utječe na slabljenje domaćeg gospodarstva, pa je tako Vukovarsko-srijemska županija uvezla roba u vrijednosti od 139,226 mil. USD što je 27,8% više u odnosu na prethodnu godinu.
Osnovni razlozi uvoza robe na domaće tržište su: deficit određene robe na domaćem tržištu, konkurentnost uvezene robe, nedovoljan stupanj razvoja domaćih proizvođača, stanovništvo RH preferira uvezenu robu, percepcija kvalitete i dr.
Jedan od temeljnih problema hrvatskog gospodarstva je ovisnost o uvozu većine roba, budući je domaća proizvodnja zapostavljena. Orijentacija na uvoz posljednjih godina raste te je uvoz dva puta veći od izvoza, raste vanjsko-trgovinski deficit, a u strukturi izvoznih proizvoda dominiraju sirovine i
63
poluproizvodi. U tom smislu svakako treba stimulirati domaću proizvodnju koja će rezultirati povećanjem zaposlenosti te omogućiti i tehnološki razvoj.
Grad Vinkovci u uvozu Vukovarsko-srijemska županije za 2005. godine sudjeluje sa 24,8 % što je gotovo na razini prethodnih godina.
Tablica 22. Bilanca vanjskotrgovinske razmjene
u mil. US dolara
2002. 2003. 2004. 2005. 1990. 2002. 2003. 2004. 2005.1. Izvoz 27.408 31.716 29.121 39.222 163 58 88 65 1352. Uvoz 23.180 35.035 33.715 34.615 134 69 99 109 1393. Bilanca 4.228 -3.319 -4.594 4.607 29 -11 -11 -44 -4
4.Pokrivenost uvozaizvozom (%) 118.2 90,0 86,0 113,0 121,6 84,1 88,9 59,6 97,1
Red.br Elementi Grad Vinkovci Vukovarsko-srijemska županija
Izvor: Grad Vinkovci.
Razmatrajući bilancu vanjsko-trgovinske razmjene, tj. uspješnost uključivanja Grada Vinkovaca u ukupnu robnu razmjenu Vukovarsko-srijemske županije bilježimo znatno povoljniji trend vrijednosti u Gradu u odnosu na Vukovarsko-srijemsku županiju.
Za Vukovarsko-srijemsku županiju u 2005. godini vidljivo je smanjenje deficita vanjsko-trgovinske bilance; u 2004. godini ostvaren je deficit od 44 mil. USD, 2005. godine 4 mil. USD.
Vanjskotrgovinska razmjena Grad Vinkovaca je znatno povoljnija od one na razini Županije. Naime, u Županiji je ostvaren deficit od 4,0 mil. USD te je pokrivenost uvoza izvozom 97,1%, prethodnih godina je iznosila u prosjeku oko 80%. Istodobno na razini Vinkovaca u 2005. godini ostvaren je suficit u iznosu od 4.607 mil.USD, odnosno izvoz na području Vinkovaca je veći za 13% od uvoza. Suficit trgovačke bilance se ponajprije može zahvaliti velikim izvoznicima kao što su: Spačva d.d., Grad-Export d.o.o., PIK-Vinkovci d.d.
64
5.10 Turizam u Gradu Vinkovcima
Vinkovci su se smjestili na najjačoj okuci rijeke Bosuta koja ovim područje vijuga u dužini od 187 km. Na sjeveru se nalaze obronci Krndije, Dilja i Fruške gore dok se prema Savi teren spušta u klasičnu ravnicu. Na području samoga grada nalaze se uzvišenja na kojima je život počeo u mlađem kamenom dobu, a kontinuitet života se nastavio do danas.
Status grada dobivaju 1920. god., a svoj grb 1922. god. po idejnom rješenju Izidora Kršnjavija koji je jedno vrijeme boravio u Vinkovcima. Nakon II. svjetskog rata razvija se u gradu drvna i opekarska industrija s posebnim položajem željeznice koja je kroz Vinkovce prošla u drugoj polovici 19. st. Vinkovci postaju jako prometno čvorište, što je utjecalo i na sastav stanovništva. Grad se širi i izvan stare jezgre modernim stambenim blokovima, a Domovinski rat dočekuje s oko 35.000 stanovnika. U Domovinskom ratu grad je pretrpio velika ratna razaranja.
Barokno središte danas Trg bana Josipa Šokčevića i prilazne ulice čine staru zaštićenu urbanu zonu kao i pojedinačni objekti izuzetne spomeničke vrijednosti. Što se tiče starije povijesti čitav grad je zaštićena arheološka zona.
Vinkovci su dali puno poznatih ljudi, a kulturni život je uvijek bio na visokoj razini. Vinkovčani su se istakli na mnogim područjima djelatnosti kako u znanosti, tako u umjetnosti, književnosti, športu i dr. Vinkovci imaju muzej koji čuva kulturnu baštinu šireg zavičaja, a kroz mnoga društva njeguje se tradicija ovog kraja koja se pojavljuje u punom sjaju za Vinkovačke jeseni. Gradsko kazalište njeguje amaterizam ali i osigurava nastupe renomiranih kazališnih kuća. Knjižnica koja je izgorila u Domovinskom ratu danas je obnovila svoj fundus i nastavlja svoju stoljetnu tradiciju. U gradu djeluje i jedna znanstvena ustanova, a to je Centar za znanstveni rad HAZU.
Danas Vinkovci prolaze još uvijek težak put obnove dijeleći sudbinu čitave Hrvatske, ali uz nepovoljni položaj na istočnoj granici zemlje.
Pored inicijativnog, receptivnog i tranzitnog turizma, grad Vinkovci i okolica obiluju tradicijskom baštinom i načinom življenja, rada i običaja iz prošlosti.
Razvoj vinkovačkog turizma ogleda se i u „stanovima“ uz šume, koji u posljednje vrijeme izrastaju u lijepa i ponudom bogata seoska domaćinstva s ciljem razvoja seoskog turizma Obiteljska gospodarstva nemaju mogućnost noćenja gostiju, već nude jednodnevne aranžmane.
Stan «Sopot» Vinkovci
«Antin stan» Ivankovo
«Šimin stan» Rokovci
Obiteljsko gospodarstvo Jarmina
Obiteljsko gospodarstvo Tordinci
«Mustang» Bošnjaci
Dretvićev stan Županja
«Kapetanova kuća» Šarengrad
U svojoj ponudi nude tradicijski način života kroz slavonske običaje i gastro ponudu starih jela i kolača, te rad na poljima i odmor u sjenovitim dvorištima, šetnju uz rijeke ili ribolov i kupanje.
Ribolov je moguć na rijeci Bosut i njezinim pritokama kao i jezerima Banja i Bajer, gdje se mogu loviti slatkovodne ribe: šaran, smuđ, som, linjak, grgeč, karas i štuka. Razvijen je i športski ribolov. U gradu postoji sedam športsko-ribolovnih klubova i to: «Priroda», «Željezničar», «Lavanda», «Bajer», «Spačva», «Vodovod» i «Lopoč». U gradu se održavaju i brojna natjecanja kako u športskom ribolovu tako i u kuhanju fiša na izletištu «Sopot», kod hotela «Slavonija» ili uz samu rijeku Bosut.
65
Grad Vinkovci se nalazi uz veliki šumski spačvanski bazen koji obuhvaća 40.000 hektara. Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije ima 51 lovište o kojima se brinu lovačka društva u gradovima i selima diljem Županije. Društva su brojna s članstvom i aktivnim radom brinu o lovištima i divljači (jelenima, srnama, divljim svinjama, fazanima i drugim vrstama). Nadomak gradu poznata su lovišta «Kunjevci», «Spačva» i «Merolino» gdje se nalaze i lijepo uređene lovačke kuće za domaće i strane lovce. Najveći broj stranih lovaca dolazi iz Italije i Njemačke.
Uz bogate povijesne znamenitostii kao i gospodarske osobitosti koje ovo područje čine zanimljivim, Vinkovci s okolicom imaju i svoju raznovrsnu i sveobuhvatnu ugostiteljsko – turističku privlačnost. Vinkovci su važno prometno čvorište koje je željezničkim, cestovnim a u novije vrijeme i zrakoplovnim vezama povezano sa svim krajevima naše zemlje, a ujedno je i značajna međunarodna raskrsnica putova koje spajaju predjele sjeverne i srednje Evrope s atraktivnim i sunčanim krajevima u podneblju Jadranskog mora i Sredozemlja.
U gradu se nalazi šest hotela s ukupno oko 480 ležaja i to hotel «Cibalia», «Kunjevci», «Admiral», «Gem», «Slavonija» i «Ledy-M».
Na auto cesti kod graničnog prijelaza «Bajakovo» nalazi se hotel «Šumski dvori» s 180 ležaja.
Gurmani u Vinkovcima mogu posjetiti desetak suvremeno opremljenih specijaliziranih restorana sa slavonskim specijalitetima, također je velika ugostiteljska ponuda caffe barova i ljetnih terasa. U gradu rade i 4 turističke putničke agencije: «Polet», «Mare panonium tours», «Meridijan» i «Panturist».
«Vinkovačke jeseni» velika su kulturna i turistička manifestacija grada, a tu se Sajam zdravlja, Festival glumca, Salon stripa, Turistički forum, Pokladna povorka, izbor najljepše Slavonke, Vinkovačko ljeto i brojna sportska događanja od kojih nogomet i tenis imaju najdužu tradiciju.
Tablica 23. Dolasci i noćenja turista na području grada Vinkovaca
DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA
DOMAĆI 11.711 21.529 10.881 21.503 11.946 21.438 4.368 11.192STRANI 3.694 6.379 3.565 5.564 3.791 6.331 1.179 1.940UKUPNO 15.405 27.908 14.446 27.067 15.737 27.769 5.547 13.132
30.04.2007.OPIS
2004. 2005. 2006.
Izvor: Grad Vinkovci
Iz priložene tabelarnog pregleda vidljivo je da primat u turističkom smislu u gradu Vinkovcima imaju domaći turisti sa 21.438 ostvarenih noćenja u 2006 godini, dok su strani državljani ostvarili 6.331. Od 2004. godine do 2006. godine broj dolazaka kako domaćih turista tako i strani gosti bilježe lagani porast dolazaka u grad. U 2007. godini mogao bi se ostvariti značajan porast broja gostiju, a to potvrđuje broj gostiju i broj noćenja u prva četiri mjeseca.
66
Grafički prikaz 6. Broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u 2006. godini
Ostvareni dolasci domać ih i stranih turista u 2006. godini u
usporedbi s 2005. godinom
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
DOMAĆI STRANI
DOLASCI 2005.god.DOLASCI 2006.god.
O s tvarena noćenja d omać ih i s tranih turis ta u 2006. go d ini u usp o red b i s 2005. god ino m
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
22.000
24.000
D O M AĆ I STRA N I
2005.god.
2006.god.
Izvor: Grad Vinkovci
67
Grafički prikaz 7. Broj dolazaka i noćenja stranih turista prema zemljama
Izvor: Grad Vinkovci Tablica 24. Struktura dolazaka i noćenja turista na području grada Vinkovaca
DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJADOMAĆI 76,02% 77,14% 75,32% 79,44% 75,91% 77,20% 78,75% 85,23%STRANI 23,98% 22,86% 24,68% 20,56% 24,09% 23,80% 21,25% 14,77%
UKUPNO 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%
OPIS 2004. 2005. 2006. 30.04.2007.
Izvor: Grad Vinkovci
Ostvarena noćenja stranih turista u 2006. godini prema zemljama pripadnosti turista
0
500
1000
1500
2000
2500
AUSTRIJA B i H
ITALIJA
NJEMAČKA
SLOVENIJA
SRBIJA
I CRNA GORA
VELIKA BRITANIJA SA
D
OSTALE
Ostvareni dolasci stranih turista u 2006. godini prema zemljama pripadnosti turista
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
AUSTRIJA B i H
ITALIJ
A
NJEMAČ
KA
SLOVENIJA
SRBIJA I C
RNA GORA
VELIKA BRITA
NIJA SAD
OSTALE
68
Tablica 25. Dolazak i noćenja stranih turista prema zemljama pripadnosti turista
DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJAAUSTRIJA 277 392 189 294 153 225 30 42B i H 225 326 279 366 317 466 168 215ITALIJA 835 1.283 957 1.429 1.017 2.010 279 575NJEMAČKA 499 1.178 473 971 483 943 135 278SLOVENIJA 445 571 547 765 340 563 226 294SRBIJA I CRNA GORA 213 272 178 219 166 217 28 43
VELIKA BRITANIJA 104 135 72 167 90 122 15 52
SAD 119 466 72 157 78 110 8 12OSTALE 977 1.756 798 1.196 1.147 1.675 290 429UKUPNO 3.694 6.379 3.565 5.564 3.791 6.331 1.179 1.940
30.04.2007.OPIS
2004. 2005. 2006.
Izvor: Grad Vinkovci
Na području grada Vinkovaca u 2006. godini najviše noćenja ostvarili su državljani Italije 2.010, slijede državljani Njemačke 943, Slovenije 563, Bosne i Hercegovine 466 i državljani Austrije 225.
U prva četiri mjeseca 2007. godine trend noćenja ponavlja se tako primat i dalje drže državljani Italije 575 noćenja, slijede državljani Slovenije 294, državljani Njemačke 278 i državljani Bosne i Hercegovine 215. Tablica 26. Struktura dolazaka i noćenja stranih turista prema zemljama pripadnosti turista
DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJAAUSTRIJA 7,50% 6,15% 5,30% 5,28% 4,04% 3,55% 2,54% 2,16%B i H 6,09% 5,11% 7,83% 6,58% 8,36% 7,36% 14,25% 11,08%ITALIJA 22,60% 20,11% 26,84% 25,68% 26,83% 31,75% 23,66% 29,64%NJEMAČKA 13,51% 18,47% 13,27% 17,45% 12,74% 14,89% 11,45% 14,33%SLOVENIJA 12,05% 8,95% 15,34% 13,75% 8,97% 8,89% 19,17% 15,16%SRBIJA I CRNA GORA 5,77% 4,26% 4,99% 3,94% 4,38% 3,43% 2,38% 2,22%
VELIKA BRITANIJA 2,81% 2,12% 2,02% 3,00% 2,37% 1,93% 1,27% 2,68%
SAD 3,22% 7,30% 2,02% 2,82% 2,06% 1,74% 0,68% 0,62%OSTALE 26,45% 27,53% 22,39% 21,50% 30,25% 26,46% 24,60% 22,11%UKUPNO 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%
30.04.2007.OPIS
2004. 2005. 2006.
Izvor: Grad Vinkovci
Iz priloženih tabelarnih pregleda možemo zaključiti da iskorištenost smještajnih kapaciteta u gradu je jako slaba. U 2006. godini prosječna iskorištenost smještajnog kapaciteta u hotelima grada je 15,85% , odnosno u prosjeku dnevno u gradu boravi 76,08 turista uz prosječnu popunjenost hotela od 1,58 kreveta. Od prosječno 43,12 dolazaka turista u grad njih 1,76 ostaje prenoćiti. Ovaj odnos nešto je povoljniji za domaće turiste i iznosi 1,79 dok kod stranih turista odnos je 1,67 noćenja u odnosu na dolazak. Talijani sa 1,98 i Nijemci sa 1,95 noćenja su najčešći i najbrojniji strani gosti u gradu, dok su Slovenci u prosjeku, a svi ostali strani turisti kreću se ispod prosjeka noćenja.
69
5.11 Kultura
Vinkovci se nalaze u središnjem dijelu sjeveroistočne Hrvatske. Arhitektonska obilježja, povijesni i kulturni razvoj grada, te njegov gospodarski značaj u velikoj su mjeri određeni njegovim zemljopisnim položajem – smješten je u plodnoj i šumovitoj slavonskoj ravnici, na obalama rijeke Bosuta, na mjestu gdje se međusobno najviše približuju savski i dunavski sliv. Ovo područje su od najstarijih vremena presijecali važni kopneni, a u antičko vrijeme i vodeni putovi, što je, uz prirodne pogodnosti, poticalo razvoj naselja.
Vinkovci su grad bogate povijesne i kulturne baštine, naseljeni kontinuirano više od 7 tisuća godina, od neolitika do danas.
Temelji grada čuvaju tragove prapovijesnih naselja na uzvisinama uz Bosut (tržnica, Dirov brijeg, Ervenica, Sopot...), u kojima su se smjenjivali nositelji različitih kulturnih skupina i populacija (starčevačka, sopotska, vučedolska, vinkovačka kultura…), sve do Breuka i Kelta.
Početkom 1. stoljeća prije Krista keltski Vinkovci ulaze u sastav Rimskoga carstva, a središte grada je i danas smješteno unutar rimskoga grada - Colonia Aurelia Cibalae gdje su rođena dva rimska cara – braća Valentinijan I. (364. - 375.) i Valens (364. - 378.).
U 3. stoljeću grad je sjedište ranokršćanske biskupije pod upravom biskupa Euzebija. On je pogubljen, a nekoliko desetljeća nakon njega na isti način je stradao i lektor Polion. Obojica su kasnije proglašeni svetima, kao prvi ranokršćanski mučenici na ovim prostorima. Upadi barbarskih plemena (Huna, Gota, Gepida, Langobarda...) utječu na propast grada. Avari i Slaveni, koji ovaj dio jugoistočne Europe naseljavaju u drugoj polovici 6. stoljeća, nalaze Cibalae u potpunosti srušene.
Srednjovjekovni Vinkovci vezani su za bjelobrdsku kulturu na Meraji, na čijem temelju nastaje naselje Sveti Ilija, koje nakon raznih osvajača (Franci, Bizant, Bugari) 1071. godine potpada pod mađarsku vlast. Od 1102. godine Hrvatska i Slavonija su u personalnoj uniji s Ugarskom.
Iz tog vremena sačuvani su ostatci temelja ranoromaničke crkvice Svetoga Ilije, pokraj koje je početkom 14. stoljeća izgrađena veća gotička crkva, posvećena također svetom Iliji. Ta crkva, kao i groblje pored nje, prvi put je značajnije oštećena dolaskom Turaka koji poslije mohačke bitke 1526. godine osvajaju ove krajeve, uzrokujući raseljavanje domaćega stanovništva i rušenje naselja. Na boravak Turaka podsjeća i ime meraja, što znači "mjesto za odmor".
Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine ovo je područje konačno oslobođeno od Turaka, a stanovništvo se polako vraća u svoje razorene domove. Od kraja 17. stoljeća naziv Vinkovci je u stalnoj upotrebi.
Godine 1702. Vinkovci ulaze u sastav vojne granice. Postavši kasnije pukovnijsko, a potom i sjedište generala vojne konjice, Vinkovci se naglo naseljavaju i urbaniziraju. Oko novoformiranoga trga, koji je u prvo vrijeme služio kao vojno vježbalište, oblikuje se gradska jezgra. Drvene zgrade zamjenjuju se novogradnjama od opeke s karakterističnim trijemovima u stilu vojnograničarskoga baroka. Sjevernu stranu trga određuje rimokatolička crkva Svetoga Ivana Nepomuka (građena od 1772. do 1777. godine), današnja crkva Svetih Euzebija i Poliona. Na zapadnoj strani trga smještena je prva zidana jednokatnica, zgrada negdašnjega sjedišta 7. Brodske pukovnije iz 1775. godine, današnji Gradski muzej.
Preseljenjem Gimnazije iz Petrovaradina 1779. godine Vinkovci postaju važno prosvjetno, gospodarsko i kulturno središte. Sredinom 19. stoljeća trg dobiva obilježja današnjega geometrijski oblikovanoga perivoja.
Iz vinkovačke, šokačke, vojnograničarske obitelji potječe hrvatski ban barun Josip Šokčević, koji je za banovanja (1861-1867.) vodio politiku dugoročnog gospodarskog jačanja Hrvatske, te donio cijeli niz odluka u oblasti uprave, sudstva, obrazovanja i kulture.
Razvojačenjem Vojne granice 1873. godine Vinkovci ulaze u novo povijesno razdoblje, a njezinim ukidanjem 1881. godine priključuju se Banskoj Hrvatskoj. Gospodarski napredak, temeljen na obrtu,
70
potaknut je razvojem industrije i željezničkoga prometa (prva željeznička pruga izgrađena je 1878. godine).
Završetkom 1. svjetskoga rata i raspadom Austro-Ugarske monarhije Vinkovci ulaze u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a status grada, kao i svoj grb, dobivaju 1922. Godine 1929. Kraljevina SHS mijenja naziv u Kraljevina Jugoslavija, u čijem sklopu je 1939. godine uspostavljena Banovina Hrvatska. Zahvaćeni tadašnjim općim kretanjima, i stanovnici Vinkovaca sudjeluju u raznim oblicima otpora protiv vladajućega poretka, a u 2. svjetskom ratu daju svoj doprinos u borbi protiv fašizma.
Za vrijeme Jugoslavije, u drugoj polovici 20. stoljeća Vinkovci se učvršćuju kao važno prometno čvorište s razvijenom industrijom, poljodjelstvom i stočarstvom.
Od svibnja 1991. godine Vinkovci su u sastavu samostalne Republike Hrvatske, koja je te godine istupila iz jugoslavenske državne zajednice i proglasila svoju neovisnost. U srpnju iste godine uslijedila je srpska agresija na grad.
Tijekom Domovinskoga rata (1991. - 1995. godine) grad je u znatnoj mjeri razrušen, a njegovi mještani uz mnoge dragovoljce sudjeluju u pružanju otpora agresoru i oslobađanju zaposjednutih dijelova Hrvatske, pridonoseći tako borbi za njezinu nacionalnu i gospodarsku samostalnost.
Vinkovci se ponose brojnim hrvatskim rodoljubima, znanstvenicima, književnicima i umjetnicima koji su u ovome gradu rođeni ili su uz njega vezani obrazovanjem i stvaralaštvom. To su, primjerice: hrvatski ban Josip Šokčević, skladatelj hrvatske himne Josip Runjanin, pedagog Ivan Filipović, farmakolog dr. Julije Domac, arheolozi dr. Josip Brunšmid, dr. Viktor Hoffiller i dr. Stojan Dimitrijević, povjesničari Mijo Brašnić, Ferdo Šišić, Josip Matasović i Stjepan Pavičić, matematičar, fizičar i astronom dr. Oton Kučera, liječnici dr. Andrija Štampar i dr. Zlatko Sremec, velikani hrvatske književnosti Matija Antun Relković, Ivan i Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vladimir Kovačić, Josip Bogner i Slavko Mađer, velikani hrvatske likovne umjetnosti Vanja Radauš, Slavko Kopač, Albert Kinert, Ivan Domac, i mnogi drugi.
Vinkovci imaju razvijeno školstvo (gimnazija stara 220 godina, 7 osnovnih i 7 srednjih škola, osnovna a odnedavno i srednja glazbena škola, Stručni studij poljoprivrede, te od 2003. i Stručni studiji eletrotehnike i građevine, kao i tri smjera Filozofskog fakulteta iz Osijeka), kulturu i znanost (Gradski muzej, Galerija likovnih umjetnosti, Gradska knjižnica i čitaonica, Gradsko kazalište, Ogranak matice hrvatske, Centar za znanstveni rad HAZU, Ispostava državnoga arhiva, slavonska naklada Privlačica), gospodarstvo (utemeljeno na kvalitetnom panonskom tlu, razvijenom poljodjelstvu i stočarstvu, nalazištima gline, prometu, šumarstvu – šumski bazen Spačva u kojem dominira glasoviti slavonski hrast).
Grad je poznat po brojnim sportskim i kulturno-umjetničkim društvima, te priredbama, od kojih su najpoznatije Vinkovačke jeseni (prikaz izvornoga hrvatskoga folklora koji je od 1966. godine do danas prerastao u najveću turističku, kulturnu i gospodarsku smotru u Hrvatskoj).
Također se tradicionalno održavaju: Festival glumca, Dani Josipa i Ivana Kozarca, Salon stripa, Salon fotografije i Festival tenisa.
Vinkovci su grad u kojem ima 8 osnovnih škola od kojih je jedna glazbena, broj djece u osnovnim školama kreće se oko 4 200 polaznika. Grad Vinkovci je srednjoškolski centar naše Županije sa oko 4 200 đaka koji pohađaju nastavu u 7 srednjih škola. Vinkovačka gimnazija proslavila je ove godine 225 godišnjicu rada kao jedna od najstarijih obrazovnih ustanova na ovom području. U gradu Vinkovcima studira oko 680 studenata na dislociranom studiju sveučilišta J. J. Strossmayera iz Osijeka i to:
stručnom studiju
1. građevinarstvo - opći smjer
2. elektrotehničkom - el. energetika
informatika
automatika
71
3. poljoprivreda
sveučilišni studij - Filozofski fakultet Osijek
1. hrvatski jezik i književnost i knjižničarstvo
2. engleski jezik i književnost i povijest.
Vinkovci su grad u kojem se njeguje tradicijska kultura, kulturno-umjetnički život, kroz ustanove kulture i kulturno-umjetnička društva i udruge građana. Izuzetno aktivan Gradski muzej Vinkovci sa svojim redovnim programom i izložbama, ali i programima kao što su Vinkovački karneval, Cibalitanska noć…, aktivna Gradska knjižnica te kazalište Joza Ivakić u kojem osim redovnog kazališnog života održava se lutkarsko proljeće, Festival glumca, te koncerti tamburaške glazbe. U gradu djeluje tridesetak udruga koje njeguju tradiciju i običaje ovom kraja, kao što su Vinkovački šokački rodovi, ili KUD kojih ima desetak i koja su aktivna tokom godine, a kulminacija njihovog rada je na kulturnoj manifestaciji Vinkovačke jeseni.
Grad je poznat po brojnim tamburaškim sastavima iz koji su se regrutirali poznati tamburaši i pjevači, te popularizirali ovaj vid glazbe karakterističan za ovaj kraj i Vinkovce. U Vinkovcima djeluju i dvije udruge slikara, (u kojima je preko 20 aktivnih akademskih slikara i kipara), tako da je vrlo aktivna i slikarska scena.
5.11.1 Dramska umjetnost
Kazališna tradicija u Vinkovcima seže od daleke 1917. godine, kada je Diletantsko kazalište izvelo "Prosce" Ise Velikanovića. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. Narodni kazalište Vinkovci izvelo je 5. srpnja 1945., odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo "Požar strasti" Josipa Kosora. Slijede "Inoče" Joze Ivakića (1966.), "Graničari" Josipa Freudenreicha (1971.), dramatizirani roman "Đuka Begović" Ivana Kozarca (1974.), "Šokica" Ilije Okrugića (1976.), dramatizirani "Mrtvi kapitali" Josipa Kozarca (1977.), "Pouzdani sastanak" Joze Ivakića (1978.), musical I. Boždara i Davora Kačića "Bećarske vatre", dramatizirani "Satir iliti divji čovik" M. A. Relković (1982.) i mnoga druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. Franjo Jelinek Beli bio je izvrstan Đuka Begović.
Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su Vanja Drach, Nada Subotić, Ivo Ficij, Mato Ergović, Žarko Mijatović, Jasna Bašić, Rade Šerbedžija, Ivo Gregurović, Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelj kazališta zaslužni su za njegov uspon Vojin Dubajić, Vladimir Rem i Miroslav S. Mađer. Osobito uspješan redatelj bio je Himzo Nuhanović, višegodišnji scenarist otvorenja "Vinkovačkih jeseni". Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac Fabijan Šovagović, kao izvrstan Đuka Begović i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom.
Likovna umjetnost
Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su Albert Kinert (grafički list Satir), Branko Ružić (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i Rudolf Švagel Lešić (poprsje Josipa Kozarca).
Vanja Radauš, akad. kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama M. A. Relkovića, Josipa i Ivana Kozarca, Josipa Kosora, Josipa Lovretića, Ivane Brlić Mažuranić i drugih značajnih osoba.
Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; Ivan Domac, pokazivao interes za pejzaž; Božidar Kopić, slikao portrete, aktove i pejzaže; Joza
72
Mataković, slikar i scenograf, autor znaka Vinkovačkih jeseni; Đurđena Zaluški , trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; Dubravko Mataković, jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kao i mnogi drugi.
5.11.2 Književnost
Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje vukovarsko-srijemske županije obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. Matija Antun Relković, glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u 18. stoljeću. Osim spjeva "Satir iliti divji čovik", napisao je "Novu slavonsku i nimačku gramatiku".
U 19. stoljeću najznačajnija književna ličnost je Josip Kozarac, moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. Josip Lovretić, pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; Josip Kosor, romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; Joza Ivakić, svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; Josip Bogner, piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; Ivan Kozarac, njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije.
5.11.3 Glazbeni život
Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti Josipa Runjanina (1821.-1878.), skladatelja hrvatske himne, osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti.
U Vinkovcima je 1948. osnovana Gradska muzička škola, 1971. postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja.
Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se Najbolji hrvatski tamburaši (Zlatni dukati), Dike, Slavonske lole, Patria, Sinovi ravnice i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je dance skupina Colonia - danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj, a na hrvatskoj rock sceni skupina Majke. Iako danas bend "Majke" više ne postoji, bivši pjevač "Majki" - Goran Bare, objavio je svoj prvi solo album sa sastavom Plaćenici, koji je postavio nove standarde na Hrvatskoj blues sceni, te nastavlja s radom izdavanjem novog albuma "Za život". Ne možemo zaobići ni zvijezdu rap glazbe Shorty-ia.
Također, ne možemo ne spomenuti pokojnog "Satana panonskog", možda i jedinog pravog Hrvatskog "underground" izvođača, poznatog po svojim krvavim scenskim nastupima i nesvakidašnjom prozom.
U gradu se odvijaju i njeguju prikladne javne manifestacije, tokom pokladnih dana: Vinkovački karneval. Vrlo aktivno pokladno jahanje, kazališna sezona završava lutkarskim proljećem (preko 40 predstava) za predškolce i osnovnoškolce, te Festivalom glumca jedinstvenim festivalom posvećen glumcu, festivalu koji u 10-ak dana predstavi 8 – 12 predstava.
Uvod u Vinkovačko ljeto započinje sa Olimpijadom dječjih vrtića grada, a finalisti idu na završnu priredbu na nivou Hrvatske. Vinkovačko ljeto osim vrhunskih glazbenih koncerata, popa-rocka, klasične glazbe, priredbu KUD-ova, ima centralnu manifestaciju proslavu dana Grada za izborom za Miss modela, priredbu ljepote i glazbe, športskih natjecanja mladih u 11 disciplina, ali i profesionalni teniski turnir na koji dođu tenisači sa svih kontinenata ako svojem kvalitetom mogu upasti u turnir. Završna priredba Vinkovačkog ljeta ili početak Vinkovačkih jeseni jest Festival tenisa, najveći teniski turnir veterana, koji odavno već ima međunarodni karakter.
Športsko-zabavna manifestacija Vinkovačko ljeto, odvija se tokom VI, VII i VIII mjeseca na igralištima i trgovima grada, koncerti, priredbe, te športske igre mladih sa finalnim natjecanjima najboljih iz cijele Hrvatske u Splitu.
73
5.12 Gradske manifestacije
5.12.1 Vinkovačke jeseni
U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne Slavonije i Vukovarsko-srijemske županije, već više od četrdeset godina održavaju se u rujnu mjesecu Vinkovačke jeseni.
Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Hrvatske u cjelini. Na jesenima sudjeluju folklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja Europe i Amerike.
Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu 1966. godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje. Godine 1970. uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina Gradišćanskih Hrvata i Rusina i Ukrajinaca iz Petrovaca. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, Austrije, Mađarske, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Francuske, Švedske i SAD.
Od 1977.godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog folklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od 1990. godine smotra izvornoga hrvatskoga folklora na kojoj nastupaju i folklorne skupine iz dijaspore.
Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri.One se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju folklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od 1993. godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina folklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu i Đakovačkim vezovima.
Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi HRT.
Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani koji se održavaju od 1974. godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice., nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane.
Mimohod sudionika Smotre folklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom.
Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima folklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima.
Smotra folklora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra folklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s preko 3.000 izvođača.
Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve više kao hobi i ljubav prema tradiciji svog kraja.
Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, 1970. godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje 1971. godine prerastaju u Dječje jeseni.
74
Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, folklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima.
Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja.
U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo.
Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti. Dođite bar jedanput na naše Jeseni, doživite, osjetite i upoznajte Slavoniju i Hrvatsku, bit ćete nam dragi gosti, a kada nas upoznate, vjerujte i prijatelji.
5.12.2 Ostale gradske manifestacije
Pokladni karneval – Vinkovački karneval
Pokladno jahanje
Lutkarsko proljeće
Olimpijada dječjih vrtića
Sajam zdravlja
Festival glumca
Športske igre mladih
Vinkovačko ljeto
Vinkovci open – prof. teniski turnir
Festival tenisa
Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva
Mjesec knjige
Dani Matice hrvatske
Dani Ivana i Josipa Kozarca
75
5.13 Sport
Sport, kao rekreacija i kao vid natjecanja, na području grada Vinkovaca i županije veoma je popularan, osobito u novije vrijeme kada su postizani najzapaženiji rezultati.
Vinkovački nogometni klub zvao se u početku "Cibalia" (1919.), ali je poslije 1945. morao promijeniti ime u "Dinamo". 1982. ušao je u prvu ligu bivše jugoslavenske države i u njoj se natjecao do 1987. godine. Iza 1990. klub se vratio svom prvotnom nazivu Hrvatski nogometni klub "Cibalia".
Na tradicijama srednjoškolskog igranja odbojke u Vinkovcima je nastao Ženski odbojkaški klub "Spačva", onda "Vibrobeton" koji se od 1998. natjecao u prvoj ligi.
Judo klub "Vinkovci" (1969.) u samom začetku imao je veoma uspješnu natjecateljku Ljerku Prakaturović, prvakinju Hrvatske i bivše Jugoslavije. Kasnije klub pod imenom "Cibalae banka" od 1995. godine dominira na hrvatskim natjecanjima pod vodstvom trenera Josipa Petrinovića. Pod imenom Judo klub Auto Čuljak postaju prvaci Hrvatske u sezoni 2006/2007.
Stolnoteniski klub "Lokomotiva" osnovan je 1964. godine. Uspio je 1972. godine postati prvoligaš u muškoj konkurenciji. Iz tog razdoblja najpoznatiji su njegovi igrači Damir Jurčić, Ivan Knežević, i Branko Božičević. Među najpoznatije sportaše spada i vinkovačka stolnotenisačica Branka Batinić, koja je imala istaknuto mjesto među svjetskim imenima stolnog tenisa.
Tenis se igra u Vinkovcima već u 19. stoljeću. Njime su se bavili bolje situirani građani, vojni stalež i njihove supruge, a prvo pravo igralište sagrađeno je 1913. god. na šetalištu zvanom Lenije. Nakon Prvog svjetskog rata osnovan je prvi klub pod imenom Cibalia, a tenis se igrao na igralištima u Lenijama. Godine 1933, vinkovački tenisači osnivaju novi klub pod imenom VTK. Te godine klub postaje dio Tenis saveza i počinje sudjelovati u natjecanjima za prvenstvo ondašnje države. Godine 1954. sagrađena su dva nova, potpuno opremljena igrališta u sklopu Centra za fizičku kulturu. Začetak sadašnjeg igranja tenisa vezan je za 1980. godinu i osnivanje TK "Vinkovci".
Danas TK Vinkovci ima 9 vanjskih igrališta, te četiri igrališta u teniskoj dvorani. Tenis klub Vinkovci dobitnik je zlatne medalje i Grba grada Vinkovaca, Županijske plakete, plakete Hrvatskog teniskog saveza za 2006. godinu kao najbolje organiziranom klubu u Hrvatskoj.
Košarka se organizirano u Vinkovcima igra od 8. lipnja 1963. godine kada je osnovan Košarkaški klub VINKOVCI.
U tih četrdeset godina klub je u nekoliko navrata mijenjao ime – Vinkovci, Dinamo, Telecomp, a danas egzistira pod prvotnim imenom KK VINKOVCI. Tijekom bogate klupske povijesti skromni klub iz slavonske ravnice vinuo se u prvoligaške visine gdje je nekoliko sezona kontinuirano igrao zapaženu ulogu u nacionalnim prvenstvima te se okušao i u europskoj konkurenciji (izborio je plasman u poluzavršnicu Kupa Korać). Kroz klub je prošla plejada igračica i igrača, danas akademika, istaknutih privrednika i intelektualaca.
KK VINKOVCI danas, to je stabilan hrvatski košarkaški A-2 ligaš sa prepoznatljivom fizionomijom i mjestom u hrvatskoj košarci.
Kroz dugih 40 godina egzistencije u vinkovačkom, slavonskom i hrvatskom športu košarka je dokazala svoju vitalnost, vrijednost i važnost te zasigurno ima dobre predispozicije za nastavak kontinuiteta organiziranog igranja košarke te za nove športske uspjehe i dosege.
76
5.14 Strateški prioriteti Grada Vinkovaca 6
Strateški ciljevi razvoja grada Vinkovaca i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru grada Vinkovaca jesu:
1. rad u: obrtništvu, malom i srednjem gospodarstvu, poljoprivredi, turizmu, prehrambenoj industriji i visokom školstvu;
2. kvalitetan smještaja i življenja kroz: kvalitetnu urbanizaciju, infrastrukturu i okoliš; 3. privrženost prostoru i zajednici kroz partnerstvo komunikaciju, suradnju i druženje i 4. ponos, zdravlje i samopouzdanje svih Vinkovčana
Strateški ciljevi razvoja grada Vinkovaca
jesu da grad Vinkovci u okviru Vukovarsko-srijemske županije, Republike Hrvatske, Europe i svijeta postane grad:
1. atraktivan za mlade ljude i ostale stanovnike, 2. koji svoje mogućnosti ostvaruje kroz trajan, siguran i brzi razvoj 3. koji osigurava svojim stanovnicima, bez obzira na dob: zapošljavanje i zaradu, 4. omogućava kvalitetan smještaj-stanovanje, 5. te pruža šansu zdravlju i gospodarskom razvitku kroz kvalitetan stil življenja.
Strateški cilj Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru grada Vinkovaca od 2005.-2008. godine, jest da grad Vinkovci u okviru Vukovarsko-srijemske županije, Republike Hrvatske, Europe i svijeta postane grad koji će strateške ciljeve razvoja Vinkovaca postići korištenjem: Prednosti Vinkovaca su:
1. geopolitički položaj i 2. prometni položaj.
Potencijali Vinkovaca su:
1. ljudi 2. zemljište, šume, voda, tradicija, 3. postojeća infrastruktura usmjerena razvoju kvalitetnog života i zdravlju stanovnika, obrtništva,
poduzetništva, prerađivačke industrije, turizma i visokog školstva a sve utemeljeno na zdravom urbanom planiranju u funkciji korisnika prostora.
Program mjera izrađen je na način da je umrežio sve do sada izrađivane dokumente kojima se predviđao razvoj Vinkovaca u segmentima a koji su izrađeni u Poglavarstvu Grada Vinkovaca i u drugim službama izvan Poglavarstvu Grada Vinkovaca.
Svrha Programa mjera jest da omogući usmjereni razvoj prema konkretnim ciljevima uz primjenu mjera koje su obrazložene u Programu mjera za svako područje života i rada u zajednici u obuhvatu grada Vinkovaca.
U Programu mjera glavna su usmjerenja prema realizaciji “zelene magistrale” i povezivanju iste s “plavom magistralom” što znači ravnopravni gospodarski, društveni i kulturni razvitak kontinentalnih
6 Izvješće o stanju u prostoru Grada Vinkovaca i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Vinkovaca, Sl. glasnik Grada Vinkovaca,12/04;
77
Vinkovaca u odnosu na pomorska područja kroz razvoj svih segmenata kontinentalnog turizma, gospodarstva, naročito u području prehrane i prerade resursa kojima Vinkovci raspolažu, a korištenjem raspoloživih ljudskih potencijala.
Program mjera jest poticaj mnogim gospodarstvenicima i stanovnicima Vinkovaca za pronalazak svog područja rada u prostoru grada Vinkovaca u vremenu koje je pred nama.
Program mjera ima, između ostaloga cilj da bude živa materija koja će se ostvarivati u prostoru.
5.14.1 Opis strateških projekata Grada Vinkovaca
Izvršene kapitalne investicije koje su osigurale zapošljavanje i razvitak Grada Vinkovaca u razdoblju od 2003. – 2007. godine:
Gospodarstvo, zdravstvo i socijalna skrb:
1. Donošenje Prostornog plana uređenja Grada Vinkovaca i Generalnog urbanističkog plana
Vinkovaca, 2. Izgradnja Centra za rehabilitaciju «Mala Terezija», 3. Izgradnja, sanacija i uređenje Opće bolnice Vinkovci,
Obrazovanje, kultura i šport:
1. Otvaranje Visokoškolskog studija J. J. Strossmayera Osijek u Vinkovcima, 2. Proširenje kapaciteta Industrijsko - obrtničke škole S. S. Kranjčevića i Tehničke škole Ruđera
Boškovića, 3. Sanacija i rekonstrukcija kazališta Joza Ivakić, 4. Športska dvorana Ekonomske i trgovačke škole Ivana Domca,
Zaštita okoliša, komunalno gospodarstvo i promet:
1. Razminiranje bivšeg odlagališta komunalnog otpada, lokacija Papuk kod Opće bolnice
Vinkovci, 2. Razminiranje Poduzetničko – industrijske zone Jošine i rubnih dijelova Vinkovaca, 3. Izmuljivanje vodotoka rijeke Bosut, 4. Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i kolektorske mreže, 5. Uređenje i proširenje groblja, 6. Uređenje kanalske mreže za odvodnju površinskih voda, 7. Izgradnja kanalske mreže u Prišincima za odvodnju površinskih voda, 8. Izgradnja 12 km nove javne rasvjete, 9. Izgradnja 6,5 km nove kanalizacijske mreže, 10. Izgradnja 9 km novog sustava vodovoda, 11. Izgradnja Južne obilaznica, 12. Izgradnja, sanacija i asfaltiranje 21,54 km cesta, 13. Izgradnja i uređenje sustava za regulaciju prometa s 4 nova semafora.
Buduće kapitalne investicije koje osiguravaju zapošljavanje i razvitak Grada Vinkovaca za razdoblje od 2007. – 2011. godine:
Gospodarstvo, stanovanje, zdravstvo i socijalna skrb:
1. Izgradnja Poduzetničko - industrijske zone Jošine, 2. Izgradnja Poslovno - stambene zgrade s 39 stanova, 3. Privođenje namjeni PIK – ove zgrade, 4. Izgradnja Centra za socijalnu skrb – Vinkovci,
78
5. Završetak izgradnje i uređenje kompleksa Opće bolnice Vinkovci, 6. Izgradnja Doma zdravlja Vinkovci, 7. Proširenje kapaciteta i uređenje Doma za starije i nemoćne osobe –Vinkovci,
Obrazovanje, kultura i šport: 1. Izgradnja osnovne škole Ivana Mažuranića, 2. Hrvatski dom s: knjižnicom, višenamjenskom dvoranom, poslovnim prostorom i prostorom za
nevladin sektor, 3. Izgradnja i uređenje Multimedijalnog centra za djecu predškolske dobi, 4. Izgradnja i uređenje ŠRC Banja, 5. Izgradnja dvoranskog plivališta «Lenije», 6. Izgradnja športske dvorane u osnovnim školama I. G. Kovačića, J. Kozarca i Bartola Kašića, 7. Izgradnja Skateboard parka,
Zaštita okoliša, komunalno gospodarstvo i promet:
1. Izgradnja i uređenje Pješačke zone, 2. Dogradnja i uređenje Zračne luke BOK, 3. Izgradnja pruge Vinkovci – Osijek, 4. Izgradnja kolektorske mreže i Istočnog kolektora Vinkovci – Mirkovci, dionica Mirkovci, 5. Završetak izgradnje južne obilaznice s mostom preko Bosuta, 6. Izgradnja Istočne obilaznice, 7. Završetak Unutrašnjeg gradskog prstena s mostom na Staroj brani, 8. Izgradnja nadvožnjaka u Dugoj ulici za spoj Borinaca, Slavije i centra Vinkovaca, 9. Uređenje pješačkih i biciklističkih staza, 10. Izgradnja i uređenje cesta – ukupno 70 trasa cesta, 11. Izgradnja novog odlagališta komunalnog otpada, 12. Izgradnja Arboretuma na lokaciji Papuk kod Opće bolnice Vinkovci, 13. Nastavak razminiranja rubnih dijelova Vinkovaca.
79
5.15 Kapitalni projekt Grada Vinkovaca koji se financira izdavanjem Obveznica 7
5.15.1 Kulturno poslovni centar "Hrvatski Dom-Vinkovci"
Vinkovci su grad koji je od pojave filmske tehnike imao kino, i to ne jedno već dva. Danas u 21. stoljeću nema niti jedno. Vinkovci nedostatak kina pokušavaju nadomjestiti prostorom malog i oskudnog gradskog kazališta.
U vihoru Domovinskog rata, 1991. godine, izgorila je narodna, vinkovačka knjižnica s 87.000 knjiga i s kompletnim izvornim rukopisima Josipa Kozarca i drugih vinkovačkih pisaca. Izgorila su oba vinkovačka kina. Uništeno je kazalište. Uništeno je gospodarstvo ali napaćeni Vinkovci unatoč ratnim razaranjima i strahotama, koje je priredio srpski agresor, uspjeli su se izdići, očuvati i zaustaviti neprijatelja na sjeveroistočnim vratima Hrvatske u Vinkovcima. Vinkovci su grad koji od 1875 godine ima svoju knjižnicu.
Gospodarska i razvojna uloga Vinkovaca, na trenutak je zaustavljena tijekom Domovinskog rata 1991–1996. godine kada su Vinkovci sve dali da se očuva i ostvari Lijepa naša domovina Republika Hrvatska.
Unatoč ratnim razaranjima Vinkovci su se uzdigli i Vinkovci su grad koji zna što hoće, Vinkovci su i dalje grad koji njeguje svoju kulturu, povijesti i tradiciju koja broji više od 7500 godina.
Danas su Vinkovci grad umjetnika, pisaca, znanstvenika, poduzetnika, gospodarstvenika, sportaša, čitalačke publike, vizija i realnih ciljeva.
Na lokaciji bivšeg velikog kina i Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, u ulici Kralja Zvonimira 9, predviđena je izgradnja Kulturno – poslovnog centra «Hrvatski dom – Vinkovci», a u skladu s planom i programom rada Poglavarstva Grada Vinkovaca za izgradnju kapitalnih građevina u Vinkovcima.
Gradnja je predviđena na katastarskim česticama: 1845/3; 1843/1; 1843/8; 1843/9; 1843/10 i 1843/11, ukupne površine 7.326 m2. Predmetne čestice su u vlasništvu Grada Vinkovaca.
Uvažavajući prostorno planske odredbe lokacije, te potrebe Vinkovaca i mogućnosti Grada Vinkovaca, razrađen je projektni zadatak za: Izradu tehničke dokumentacije za etapnu izgradnju i etapno privođenje namjeni Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM VINKOVCI .
Osnovne funkcionalne cjeline jesu ujedno i etape izgradnje Poslovno kulturnog centra HRVATSKOG DOMA VINKOVCI:
Sadržaj Poslovno kulturnog centra HRVATSKOG DOMA VINKOVCI i etape izgradnje:
Gradska knjižnica i čitaonica:
Multimedijalni centar sa cyber caffeom (višenamjenska dvorana s 400 sjedala s pozornicom, kinom, garderobama za umjetnike i ostalim pratećim sadržajima, internet – caffeom...);
Kulturni centar VINKOVCI i Centar nevladinih udruga Vinkovci (s radnim prostorom za 10 nevladinih udruga, višenamjenskom dvoranom od 120 m2, ...);
Poslovni prostor;
Parkiralište;
Zelene površine.
7 Grad Vinkovci: Odluka o zaduživanju Grada Vinkovaca izdavanjem municipalnih obveznica; Klasa: 400-08/07-01/17, ur. Br.: 2188/01-01-07- 5
80
Za svaku cjelinu Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM VINKOVCI izrađen je prijedlog projektnog zadatka s pripadajućim sadržajima i veličinama prostora u m2.
Predviđeni rok privođenja namjeni Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM VINKOVCI jest tri godine. Ukupna predviđena razvijena površina Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM VINKOVCI jest 7.875 m2.
Procjena troškova izgradnje bez opreme je 5.600.000,00 eura.
Svrha projekta Poslovno kulturno centra HRVATSKI DOM VINKOVCI Vinkovci je:
obilježavanje važnosti sjećanja na borbu za samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske,
poticanje obnove ratom razrušenih Vinkovaca i obnove arhitektonske visokovrijedne povijesne cjeline gradske jezgre i obnove hrvatske kulture i prosvjetiteljstva u korist građana Republike Hrvatske,
ukazati na temelje Vinkovačke i Hrvatske kulture, poslovnost i pripadnost zajednici svih Hrvata u svijetu i Domovini,
posjetiteljima svih uzrasta i svjetonazora u prostoru HRVATSKOG DOMA VINKOVCI pružiti ugodan boravak i rad putem informacija i audiovizualnih suvremenih tehnologija te omogućiti uvid u kulturu Hrvata i u sve što se dešava u svijetu suvremenog načina života,
svrha HRVATSKOG DOMA VINKOVCI je da to bude mjesto u kojem će se tijekom dana i noći zbivati događaji zajedničkog doživljavanja različitih gospodarskih i kulturnih aktivnosti te promotivnih susreta,
omogućiti svim stanovnicima uključivanje u poslovne, gospodarske, turističke, edukacijske i kulturne tijekove 21. stoljeća u svom mjestu stanovanja,
poboljšati kulturno-edukacijsko-informatičke sadržaje a time poslovne, gospodarske i razvojne ponude u Vinkovcima, Sjeveroistočnoj regiji Hrvatske i šire.
Izgradnjom multimedijalnog Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM VINKOVCI utjecat će se na:
poboljšanje kvalitete življenja i razvijanje pozitivnog stila življenja Vinkovčana,
prevenciju ovisnosti raznih uzroka,
očuvanje kulturnog naslijeđa,
razvijanje partnerstva i osjećaja pripadnosti zajednici kod svih stanovnika i posjetitelja Vinkovaca,
poboljšanje društvenog života i sadržaja u Vinkovcima,
poticanje obrtnika i poduzetnika da razvijaju tradicionalne vještine i zanate iskorištavanjem lokalnih materijala, te lokalnog i inozemnog tržišta,
otvaranje novih radnih mjesta i upošljavanje nezaposlenih bez obzira na dob, spol ili invalidnost.
Sadržaj projekta može se izreći jednom riječi: DOBROBIT bez obzira govori li se o stanovniku, turistu-gostu, kulturi, gospodarstvu, Gradu Vinkovcima ili Sjeveroistočnoj Hrvatskoj regiji.
81
Sadržaj projekta utemeljen je na načelima:
održivog razvoja – djeluj lokalno misli globalno,
cjelovite akcije,
uključivanja stanovništva i
primjene lokalnih resursa za postizanje dobrobiti.
Cilj projekta je:
eliminirati poslovnu, gospodarsku, kulturnu i turističku izolaciju Vinkovaca,
osigurati zaštitu naslijeđa i njegovog unapređenja,
osigurati uvjete za kvalitetnu kulturnu, poslovnu, gospodarsku, razvojnu i turističku ponudu,
razvijanje kulturnog, kongresnog, znanstvenog, sportskog, lovnog i kontinentalnog turizma u najširem smislu uz korištene postojećih resursa,
partnerstvo,
osigurati tržište za proizvodnju, obrtništvo i uslužne djelatnosti,
oživljavanje života i sadržaja u Vinkovcima, Vukovarsko-srijemskoj županiji, Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu općenito.
Svi sadržaji Poslovno kulturnog centra HRVATSKI DOM VINKOVCI moraju biti prilagođeni potrebama invalida.
5.15.2 Vinkovačko dvoransko plivalište
Za vinkovačko dvoransko plivalište «Lenije» predviđena je izgradnja ispod istočne tribine nogometnog stadiona Mladost (NK Cibalie) Vinkovci u Športsko-rekreacijskoj zoni VDP «Lenije». Svojim raznolikim sadržajima trebao bi privući raznolike «potrošače» usluga, prvenstveno plivače. No predviđeni su bazeni i za obuku neplivača, wellness sadržaji, fitness sadržaji, saune te trgovačko-ugostiteljske usluge.
Kako je lokacija skoro u samom centru, a okolo objekti sa ostalim športskim objektima za očekivati je da će osim obiteljskog okupljanja u VDP «Lenije» biti mjesto i za ostalo vrhunske sportaše. Sam objekt sa svim sadržajima treba imati oko 4500-5000 m2, raspisan je natječaj za tehničku dokumentaciju, ako sve bude po planu ove godine bi bila gotova plansko-tehnička dokumentacija i mogla bi započeti izgradnja. Mogući rok završetka izgradnje jesen-zima 2008. g. Ukupni troškovi izgradnje očekuju se oko 34.000.000,00 kn.
Samo značenje izgradnje VDP «Lenije» je nemjerljiva, ako uzmemo u obzir da djeca između 7-11 godina njih preko 50% ne zna plivati.
Ako se zna da je u Vinkovcima plivanje jedan od najpopularnijih športova, a Vinkovački plivački klub (VPK), klub sa dugom poviješću obilježen uspjesima – pojedinačni prvaci bivše Jugoslavije, Balkanski prvak, smatramo da će Vinkovačko dvoransko plivalište «Lenije» donijeti novu kvalitetu i dati novi zamak plivanju.
Tradicija igranja tenisa u Vinkovcima, te postojeća organizacija turnira, posebice profesionalnog turnira Futures – Vinkovci OPEN, Vinkovce svrstava u teniski centar koji je upisan u međunarodni kalendar turnira, te razvojem gospodarstva i ovaj turnir će sigurno kročiti prema profesionalnom turniru još većeg ranga samim tim što grad Vinkovci zemljopisnim položajem i turnir kalendarom imaju odličnu poziciju.
82
Nogomet kao najpopularniji šport među građanima, sigurno sa svojom tradicijom, poviješću i organizacijom kluba garantira dugogodišnje natjecanje u elitnom razredu Hrvatskog nogometa. Naročito sa svojom školom nogometa u koju je uključen veliki broj školske djece grada Vinkovaca, ali i šire okolice. Judo u Vinkovcima, prvaci Hrvatske, ili reći održano svjetsko vojno Judo prvenstvo (2006) na kojem je nastupilo nekoliko Olimpijskih i svjetskih prvaka, samo za sebe govori snagu Judo kluba i ljudi okupljenih oko kluba, to je dugogodišnji rad svih ljudi u klubu, a baza veliki broj djece koja su garancija budućnosti. Ženska odbojka stabilni prvoligaš te Stolnoteniski klub «Lokomotiva» član I lige, su klubovi koji okupljaju velik broj mladeži, i sigurno svojim radom zaslužuju pažnju. I navedeni klubovi su motor pokretač i za sve ostale klubove kojih ima oko 60 u gradu Vinkovcima.
Izgradnjom centra dvoranskog plivališta Lenije utjecat će se na:
upošljavanje lokalnog građevinarstava i pratećih industrijskih, obrtničkih i uslužnih struka
poticanje obrtnika i poduzetnika na razvijanje tradicionalne vještine i zanata iskorištavanjem lokalnih materijala
očuvanje kulturnog naslijeđa
korištenje, održavanje i prilagodbu (gdje je potrebno) tradicionalnih građevina-salaša- novim potrebama u turizmu
razvijanje partnerskih odnosa i osjećaja pripadnosti.
Sadržaj projekta može se izreći jednom riječi: DOBROBIT bez obzira da li se govori o turistu-gostu, stanovniku ili gospodarstvu Vinkovaca.
Sadržaj projekta utemeljen je na načelima:
održivog razvoja,
cjelovite akcije,
primjene lokalnih potencijala za postizanje dobrobiti i
uključivanja stanovništva.
Cilj projekta je:
osigurati uvjete za kvalitetan gospodarski i turistički razvoj,
osigurati tržište za proizvodnju, obrtništvo i uslužne djelatnosti,
poboljšati uvijete za zdravlje stanovništva, ublažavanje posljedica osoba koje boluju od PTSP–a i osoba s invaliditetom,
oživljavanje života i sadržaja u Vinkovcima,
partnerstvo,
razvoj sportskog, kongresnog, lovnog, ruralnog turizam,
prevladat gospodarsku i turističku izolaciju Vinkovaca,
bolji turistički ugođaj i doživljaj i
osigurati zaštitu naslijeđa i njegovog unapređenja.
Svi sadržaji dvoranskog plivališta «Lenije» moraju biti prilagođeni potrebama invalida.
83
5.16 Gospodarenje imovinom
5.16.1 Pregled nekretnina Grada Vinkovaca
Grad Vinkovci, kao novoosnovana jedinica lokalne samouprave je 1994. godine stekao i uredio baroknu zgradu u kojoj je današnje sjedište Grada i u kojoj su smješteni svi gradski uredi.
Sukcesija bivše Općine Vinkovci okončana je 1996. godine, te su sve nekretnine koje je stekao Grad Vinkovci vlasnički upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Vinkovcima. Stanovi u vlasništvu Grada upisani su u knjigu položenih ugovora. Uspostavljena je evidencija svih gradskih nekretnina.
Grad je sudjelovao u rješavanju lokacija za smještaj pojedinih državnih institucija te je riješeno zemljište Centra za rehabilitaciju «Mala Terezija», Ekonomske škole «Ivana Domca» Centra za socijalnu skrb, Porezne uprave, smještaj Prometne policije.
Grad Vinkovci je vlasnik Zračne luke «Bok» - referentnog koda 2C, s površinom većom od 45 hektara. Privođenjem svrsi, ova zračna luka bi se mogla koristiti za športske i manje putničke zrakoplove.
Atraktivna nekretnina u vlasništvu Grada je stan «Sopot», kupalište «Banja» i drugi športski objekti značajniji za razvoj športa, dječja igrališta, vrtići, osnovne škole, objekti mjesnih odbora.
U samom centru grada su vrlo vrijedne gradske nekretnine: zemljište ratom razrušene knjižnice, zemljište nekadašnjeg oficirskog doma, te zgrada bivšeg PIK-a Vinkovci, za koje su u 2007. započeti projekti privođenja njihovoj namjeni prema GUP-u Grada Vinkovaca.
Tijekom jeseni se predviđa početak gradnje stambeno-poslovne zgrade sa 39 stanova za socijalno ugrožene obitelji i kadrove potrebne Gradu Vinkovcima.
Podaci o stanju najznačajnijih vrsta imovine u vlasništvu Grada: Tablica 27. Stanje poslovnih prostora u vlasništvu Grada Vinkovaca za razdoblje od 31.
prosinca 2004. godine do 31. ožujka 2007. godine
Godina Broj poslovnih prostora Površina m2 2004. 28 2.308,12 2005. 29 2.436,21 2006. 29 2.436,21 2007. 29 2.436,21
Izvor: Grad Vinkovci
U 2007. godini u odnosu na 2004. godinu broj poslovnih prostora u vlasništvu Grada Vinkovaca povećao se za jedan te se sadašnja površina ukupnog broja poslovnih prostora u Vlasništvu Grada Vinkovaca u tom razdoblju povećala za 128,09 m2 odnosno 5,54 %.
84
Tablica 28. Stanje stanova u vlasništvu Grada Vinkovaca za razdoblje od 31. prosinca 2004. godine do 31. ožujka 2007. godine
Godina Broj stanova Površina m2 2004. 202 9.263,72 2005. 177 7.951,26 2006. 156 6.867,33 2007. 136 5.904,17
Izvor: Grad Vinkovci
Broj stanova u vlasništvu Grada Vinkovaca u razdoblju od 2004. do 31. lipnja 2007. godine smanjio se za 66 stanova odnosno za 32,67 % zbog prodaje stanova, te se i sadašnja površina ukupnog broja stanova u tom razdoblju smanjila za 3.359.55 m2 odnosno 63,73 %.
Tablica 29. Stanje zemljišta u vlasništvu Grada Vinkovaca za razdoblje od 2004. do 31. ožujka
2007. godine
Godina Broj zemlj. čestica Površina m2 2004.* 962 3.034.330,00 2005.* 944 2.975.917,00 2006.* 936 2.967.604,00 2007.* 936 3.250.990,00
*Grad stekao Odlukom o sukcesiji ili drugim pravnim poslom
Izvor: Grad Vinkovci
U 2007. godini u odnosu na 2004. godinu smanjio se broj zemljišnih čestica zbog prodaje ali se povećala površina zemljišta u vlasništvu Grada Vinkovaca za 216.660,00 m2, odnosno 7,14% zbog novog stjecanja.
85
5.16.2 Trgovačka društva s vlasničkim udjelom Grada Vinkovaca
Grad Vinkovci kao suvlasnik i vlasnik nalazi se u trgovačkom društvu Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Polet d.o.o., Vinkovačka televizija d.o.o., Zračna luka Bok d.o.o., Gradsko gospodarstvo d.o.o.
U svom krugu nadležnosti i djelovanja Grad Vinkovci osnivač je osam osnovnih škola, Gradskog muzeja Vinkovci, Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, Javne vatrogasne postrojbe Vinkovci, Centra za predškolski odgoj Vinkovci, Gradskog kazališta „Joza Ivakić“, te suosnivač Javne ustanove za zbrinjavanje otpada Istočne slavonije.
Kroz svoje aktivnosti, djelovanje i rad Grad Vinkovci aktivno prati rad kako trgovačkih društava, tako i ustanova u svom vlasništvu. Cilj gradske uprave je poticati razvoj kvalitete i dostupnosti usluga građanima grada Vinkovaca.
U nastavku dajemo kratak osvrt na trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada Vinkovaca.
5.16.2.1 Vinkovačka televizija
Vinkovačka televizija eksperimentalni program započela je o Božiću 1993. godine, a redovito emitiranje programa, tada na 27. kanalu a kasnije na 61., počelo je točno 1. veljače 1994. godine. Koncesiju za rad Vinkovačka televizija d.o.o. dobila je za područje Vukovarsko-srijemske županije. Danas ova medijska kuća broji 45 stalno zaposlenih.
Od prosinca 2006. godine Vinkovačku televiziju može gledati potencijalnih milijun gledatelja i to zahvaljujući puštanju u rad novog odašiljača na Borincima.
Osim na vukovarsko-srijemskom području u znatno većoj mjeri VTV se vidi i u ostalim slavonskim županijama kao i u graničnim područjima Bosne i Hercegovine, Vojvodine i Mađarske. Jačim je odašiljačem prošireno područje gledanosti ali je i dosadašnjim gledateljima osiguran kvalitetniji i čistiji prijem.
U minulom razdoblju i programska shema doživjela je brojne promjene, koje su prema istraživanjima gledanosti naišle na dobar odjek u javnosti.
“Lokalno je zakon” moto je pod kojim se i dalje program Vinkovačke televizije temelji na vlastitoj proizvodnji.
Teško je izdvojiti bilo koju emisiju kao posebnu jer je svaka pronašla svoje mjesto u eteru i okupila određeni krug gledatelja koji ne propuštaju ni jednu epizodu. Svjesni su toga i urednici emisija, koji uz redoviti rad u informativnom programu, ulažu maksimalne napore da održe i u ovome poslu jako bitne trendove: kontinuitet, količinu ili broj, te kvalitetu gostiju i tema.
Dnevno Vinkovačka televizija emitira 7 sati programa kojim dominira središnja informativna emisija Dnevnik VTV-a. Tjedno se emitira 20 emisija vlastite proizvodnje od kojih se 5 emisija kontinuirano emitiraju i na većini ostalih lokalnih televizija u Hrvatskoj, a to su: Pressica, Zlatna dolina, Gori lampa, Život piše priče i Cro Cross.
Uz vlastite emisije gledateljima se nude i emisije iz proizvodnje ostalih lokalnih televizija ili privatnih produkcijskih agencija. Nakon što je Vinkovačka televizija tijekom minulih godina imala uspješnu suradnju s HRT-om i Novom TV, trenutno surađuje s RTL televizijom.
Bogatiji i sadržajniji program rezultat je i bolje tehničke opremljenosti i boljih uvjeta za rad do kojih se došlo velikim naporima i velikom željom da konačno i unutarnja slika televizije, a ne samo ona na malim ekranima, bude reprezentativna i dostojna epiteta kojega već godinama nosi Vinkovačka televizija, po mnogima opravdano, a to je da je najutjecajniji lokalni elektronski medij Istočne Hrvatske i jedna od najboljih lokalnih TV postaja među 20 koliko ih je trenutno u medijskom prostoru Hrvatske.
86
5.16.2.2 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o.
Tvrtka Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci, Dragutina Žanića-Karle utemeljena je 01.srpnja 1971. za djelatnost javne vodoopskrbe i odvodnje komunalnih voda.
Početno je tvrtka upošljavala 12 djelatnika. Sukladno potrebama građenja, u djelatnosti tvrtke postupno je razvijana vlastita operativna služba, koja je početno pokrivala potrebe na gradskom, a naknadno i širem području Slavonije i Baranje.
Djelatnost:
skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode
opskrba parom i toplom vodom
građevinarstvo
rezanje, oblikovanje i obrada kamena
proizvodnja plina, distribucija plinovitih goriva
trgovina na veliko željeznom robom i sl.
uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća i slične djelatnosti
pogrebne i prateće djelatnosti
ostala trgovina na veliko
Temeljni kapital društva upisan je u sudskom registru u iznosu od 276.114.000 kn. Djelovanjem tvrtke upravlja Skupština društva, preko stručnog Nadzornog odbora i profesionalne Uprave društva. Predsjednik Uprave društva je Dražen Milinković, dipl. inž. U obnašanju djelatnosti tvrtka je organizirana prema skupinama djelatnih funkcija koje objedinjavaju potrebe upravljanja, korištenja, održavanja, građenja i zaštite, s upravom i devet poslovnih jedinica. Na dan 31.05.2007. godine uposleno je 305 djelatnika na neodređeno i 62 djelatnika na određeno vrijeme. Djelatnici na određeno vrijeme se angažiraju po potrebi radi povećanja obima poslova na građenju.
Kapitalni zahvati i aktivnosti Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije ostvareni su:
temeljem rezultata kontinuirano provođenih vodoistraživačkih radova i intenzivno rješavanje vodoopskrbe grada i naselja u županiji gradnjom lokalnih sustava vodoopskrbe, prema tipiziranim rješenjima,
uzastopna dogradnja i uključivanje novih vodozahvata, vodocrpilišta i dobavnih cjevovoda na lokaciji skupnog vodocrpilišta “Kanovci”, Vinkovci,
dogradnja kolektorske mreže Vinkovci – zapadni i južni kolektor, kolektori “Barica-2”, ”Radićev blok”, “Zvonimirova”, kolektor za sliv “V.N.Selo”,”Mala Bosna”,”Slavija- -zapad”,“Blato-Borinci”, “Barica-1” i “Glavni kolektor”,
dogradnja ulične mreže vodovoda i kanalizacije u višegodišnjem razdoblju,
izgradnja središnjeg uređaja za čišćenje otpadnih voda Vinkovci na lokaciji “Jošine,”
gradnja magistralne vodovodne mreže – u regionalnom povezivanju i dogradnji postojećih vodocrpilišta za vodoopskrbu gradova i općina na pravcima povezivanja,
realizacija dijela međunarodnog projekta zaštite voda hrvatskog Podunavlja, kao cjelovitog rješenja dogradnje i uređenja postojećeg odvodnog sustava,
na području grada Županje, Otoka i općina naše županije u tijeku su aktivnosti za gradnju novih sustava odvodnje u sklopu suvremenih rješenja.
87
U djelatnosti opskrbe toplinskom energijom, javnog trženja i djelatnosti groblja aktivnosti su usmjerene na saniranje i normaliziranje stanja za učinkovito obavljanje djelatnosti, sukladno raspoloživim mogućnostima.
Osnovna djelatnost PJ Održavanje vodoopskrbne i kanalizacijske mreže i priključaka obuhvaća upravljanje i održavanje vodoopskrbnom mrežom za grad Vinkovce i 42 naselje u Vukovarsko-Srijemskoj Županiji, te sustavom odvodnje za grad Vinkovce, sa pripadnim vodovodnim i kanalizacijskim priključcima te novoizgrađenog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za grad Vinkovce.
U sklopu održavanja vodovodnih priključaka vrši se i očitavanje vodomjera te podjela uplatnica za isporučene usluge pitke vode, odvodnje i grijanja.
PJ vrši i određene usluge trećim licima kao što je održavanje podvožnjaka Vinkovci, PN "Blace" Rokovci i itd. Kako prema trećim licima tako i za potrebe drugih PJ unutar poduzeća izvodi određene radove iz svoje djelatnosti.
Aktivnosti PJ možemo podijeliti prema njihovoj vrsti i to:
1. Interventno održavanje:
kvarovi na vodoopskrbnoj mreži za grad Vinkovce i naselja
kvarovi na kanalizacijskoj mreži
kvarovi na vodovodnim i kanalizacijskim priključcima
2. Redovno održavanje:
održavanje prepumpnih stanica na sustavu odvodnje
čišćenje i saniranje kanalizacijske mreže
ispiranje i zamjena dotrajale vodovodne mreže
zamjena i servisiranje vodomjera
održavanje i servisiranje ugrađene opreme na vodoopskrbnoj mreži (ventili, muljni ispust, zračni ispust,…)
upravljanje i održavanje uređajem za pročišćavanje otpadnih voda
zbrinjavanje mulja
3. Investicijsko održavanje:
dogradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava, vodovodne mreže i priključaka a u cilju sigurnosti sustava i kvalitetnijeg pružanja usluge
sanacija i rekonstrukcija kanalizacijske mreže i priključaka
analiza stanja mreže, potrošnje, gubitaka u vodoopskrbnom sustavu
izrada analiza, planova i programa u cilju poboljšanja sustava
4.Ostale aktivnosti:
očitavanje vodomjera
podjela uplatnica
održavanje retencijskog bazena i prepumpne stanice podvožnjak Vinkovci
88
održavanje vodovodne, kanalizacijske mreže i biodiska za PN "Blace" Rokovci
popravci i održavanje unutarnje vodovodne i kanalizacijske mreže trećim licima
održavanje, čišćenje mulja na uređaju pitke vode DC "Kanovci"
održavanje hidrantske mreže
usluge čišćenja i intervencija slivničke i kanalizacijske mreže specijalnom cisternom pod visokim pritiskom
razne usluge iz djelatnosti za potrebe ostalih PJ unutar poduzeća
UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE VODE "KANOVCI"
Uređaj za pročišćavanje vode „Kanovci“ izgrađen je i pušten u rad 1997.g. Uređaj je projektiran da se osigura kvalitetnije snabdijevanje pučanstva vodom za piće sa raspoloživim kapacitetom od 140l/s. U svrhu kvalitetnijeg snabdijevanja izgrađen je i rezervoar kapaciteta od 4600m3.
Ovim rezervoarskim kapacitetom pokrivamo razliku između ”dnevne” i ”noćne” potrošnje vode. Drugi aspekt je kvaliteta vode za piće, jer nije zadovoljavala sve parametre prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Parametri koji su odstupali od MDK (maksimalno dopuštene koncentracije) bili su: amonijak, fosfati, željezo, mangan i arsen. Također između samih zdenaca bila je razlika u kvaliteti vode.
Sustav za pročišćavanje sastoji se od nekoliko tehnoloških postupaka a to su:
Aeracija
Koagulacija
Flokulacija
Filtracija
Podešavanje pH
Dezinfekcija
Skladištenje
Obrada otpadne vode
Distribucija
Aeracija - otplinjavanje otopljenih plinova (metana i sumporovodika), obogaćivanje vode kisikom iz zraka, koji je potreban za oksidaciju mangana, željeza a kasnije i amonijaka.
Koagulacija - dodavanje otopine željeznog (III) klorida za kompleksijsko taloženje arsena i za ukrupnjavanje koloidnih čestica.
Flokulacija - dodavanje otopine anionskog polielektrolita u svrhu poboljšanja efekata koagulacije.
Filtracija - fizičko odjeljivanje svih oksidiranih spojeva preko filterskog medija i oksidacija amonijaka preko nitrita u nitrate pomoću nitrificirajućih bakterija.
Podešavanje pH - nakon aeracije i završne oksidacije amonijaka dolazi do porasta pH do 8,5. pH se snižava sulfatnom kiselinom na pH od 7 -7,3. Dezinfekcija - uništavanje svih mikroorganizama otopinom klor-dioksida, koji se priprema na licu mjesta.
Skladištenje - rezervoari pitke vode ukupnog kapaciteta od 4600m3.
Obrada otpadne vode - pročišćavanje otpadne vode od pranja filtera, dodatkom otopine anionskog polielektrolita i taloženjem u gravitacijskom taložniku.
Distribucija - tlačenje vode u distribucijsku vodovodnu mrežu pomoću centrifugalnih pumpi.
89
Svi ovi tehnološki postupci svakodnevno se prate odgovarajućim analizama u internom laboratoriju.
UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA - "JOŠINE"
Prva faza uređaja je izgrađena i puštena u funkciju 2005. godine, a osnovni podaci za ovu fazu izgrađenosti su;
Broj ekvivalent stanovnika 43.000
Maks. satni protok u sušnom periodu (m3/h) 700
Maks. satni protok u kišnom periodu (m3/h) 1.300
Prosječni dnevni dotok (m3/d) 9.000
Prosječan dotok vode (m3/h) 375
Uređaj se sastoji od niza različitih objekata koji čine jednu tehnološku cjelinu. Sam proces pročišćavanja odvija se produženom aeracijom i uklanjanjem spojeva dušika i ugljika, te sa aerobnom stabilizacijom aktivnog mulja.
Objekti uređaja su slijedeći:
retencijski bazen i mehanička rešetka
ulazna crpna stanica
otvoreni kanal (Venturi)
objekt rešetki
pjeskolov i mastolov
kontaktni bazen
aeracijski bazen
objekt puhala (kompresori)
crpna stanica za mulj i crpna stanica za tehničku vodu
sekundarni taložnik
uguščivać mulja
objekt dehidracije mulja
odlagalište mulja
prihvat vode septika
agregatska stanica
kontrolna zgrada
5.16.2.3 POLET d.o.o.
POLET društvo s ograničenom odgovornošću za cestovni prijevoz putnika i prateće djelatnosti u prometu u vlasništvu je lokalnih jedinica samouprave od kojih je Grad Vinkovci većinski vlasnik sa 62,22% temeljnog udjela, ostali vlasnici su jedinice lokalne samouprave: Grad Otok, općine Nijemci, Stari Jankovci, Tovarnik, Nuštar, Tordinci, Jarmina, Ivankovo, Stari Mikanovci i Rokovci-Andrijaševci.
90
Organi upravljanja društva su skupština društva, uprava i nadzorni odbor.
Skupštinu čine svi predstavnici lokalne samouprave koji imaju udjel u društvu.
Uprava društva sastoji se od jednog člana – direktora. Upravu društva svojom odlukom imenuje i razrješava skupština društva.
Nadzorni odbor sastoji se od 5 članova koje bira skupština društva. Članovi nadzornog odbora se imenuju na četiri godine i mogu biti ponovo birani.
Temeljni kapital društva je 19.209.619,86 kn.
5.16.2.3.1 Djelatnost društva
Osnovna djelatnost POLET d.o.o. je prijevoz putnika u gradskom, županijskom, međužupanijskom i slobodnom prometu. Glavnina aktivnosti usmjerena je na obavljanje gradskog i županijskog prometa tj. na povezivanje svih mjesta naše županije i zadovoljavanje potreba stanovništva za prijevozom.
5.16.2.3.2 Kapaciteti
Trenutno je u POLETU zaposleno 170 radnika koji svojim znanjem i stručnom spremom zadovoljavaju potrebe organiziranog putnika.
Vozni park sastoji se od 60 autobusa od čega je 7 gradskog, 29 prigradskog tipa, a 24 autobusa su turističke izvedbe. Svi turistički autobusi opremljeni su audio i video opremom, kuhinjom, WC-om i klima uređajem. Uz to još 12 autobusa prigradskog tipa ima klima uređaje što pridonosi ugodnijoj vožnji tijekom ljetnih mjeseci.
POLET ima vlastiti Autobusni kolodvor na 8805 m², s 13 natkrivenih perona i 7 pomoćnih, te prostor za parkiranje.
Vozila se redovito održavaju i servisiraju u vlastitoj mehaničkoj radioni koja je opremljena potrebitim alatima i strojevima te radnicima osposobljenim za servisiranje i održavanje vozila.
Autobusni kolodvor i mehanička radiona su opremljeni opremom za video nadzor, te ulaznim i izlaznim rampama. Svi autobusi imaju ugrađen BUSCARD sustav za automatsku prodaju i kontrolu karata, te GPRS i GPS sustav za satelitsko praćenje.
Organizacija rada podijeljena je na 4 organizacijske jedinice:
OJ Putnički promet – linijski prijevoz, slobodni prijevoz, putnička agencija
OJ Održavanje vozila – servis i održavanje, skladište, registracija i osiguranje
OJ Autobusni kolodvor – prometna služba, prodaja i obračun karata
OJ Stručne službe – financije i rač., pravna služba, istraž. i razvoj, komercijala
5.16.2.3.3 Planovi društva
kvalitetom voznog parka, točnim održavanjem linija te stručnim osobljem utjecati na povećanje broja putnika u javnom linijskom prijevozu
razvojem turizma u našoj županiji, atraktivnom ponudom aranžmana u tuzemstvu i inozemstvu povećati prihod od putničke agencije, a time utjecati i na povećano korištenje vlastitog voznog parka
u novoj, suvremenoj mehaničkoj radioni razvijati djelatnosti za povećanje prihoda, npr. automatska praonica za autobuse i kamione, izmjena vjetrobranskih stakala, gumarski radovi, podmazivanje.
91
5.16.2.4 GRADSKO GOSPODARSTVO d.o.o.
GRADSKO GOSPODARSTVO d.o.o. za održavanje i upravljanje stanovima i stambenim zgradama, registrirano je u Trgovačkom sudu u Osijeku 12. veljače 1997.g. u vlasništvu Grada Vinkovci s temeljnim kapitalom 1.100.700,00 kn.
Društvo je registrirano za djelatnost:
Upravljanje i promet nekretninama uz naplatu ili po ugovoru
Poslovanje nekretninama
Djelatnost organiziranja i naplate parkiranja na javnim parkiralištima
Kupnja i prodaja robe
GRADSKO GOSPODARSTVO D.O.O. VINKOVCI kao izabrani upravitelj stanova i stambenih zgrada u gradu Vinkovci obavlja poslove upravljanja i održavanja zajedničkih dijelova i uređaja u stambenim zgradama, a prema Uredbi Vlade RH od 19.lipnja 1997.g. i temeljem Zakona o vlasništvu i dr. stvarnim pravima i potpisanim međuvlasničkim ugovorom.
Ostali poslovi koje obavlja GRADSKO GOSPODARSTVO D.O.O. VINKOVCI u održavanju stambenih zgrada, temelje se na Ugovoru između Grada Vinkovci i Gradskog gospodarstva d.o.o. Vinkovci, a to su poslovi:
revalorizacija obročne otplate stanova
naplata najamnine
aneksi ugovora o prekidu obročne otplate stanova
razna očitovanja, izdavanja potvrda i dr. u vezi stambenih problema
Gradsko gospodarstvo d.o.o. obavlja i poslove oko naplate prodanih stanova za Opću Bolnicu Vinkovci i Dom zdravlja Vinkovci.Osim toga Gradsko gospodarstvo d.o.o. obavlja i poslove naplate najamnine za poslove najamnine za stanove u vlasništvu Županije Vukovarsko-srijemske.
Najnovija djelatnost Gradskog gospodarstva d.o.o. je djelatnost organiziranja i naplate parkiranja u gradu Vinkovci (od 2005.g.). Ovim Društvom upravlja Nadzorni odbor koji se sastoji od predsjednika i dva člana i direktora.
U Gradskom gospodarstvu d.o.o. zaposleno je 29 djelatnika od kojih je 19 djelatnika obavlja poslove za parkiranje ( kontrolori naplate, dispečeri, blagajnici). Ostali djelatnici obavljaju poslove upravitelja i pričuve.
92
Tablica 30. Pregled prihoda, rashoda i broja zaposlenih u poduzećima u (su)vlasništvu Grada Vinkovaca
nominalni iznos
izraženo u postotku participacije u
vlasničkoj strukturiVrijednost Opis
2004. 41000 136.113.300,00 72,95% 76.768.312,00 76.483.088,00 72.913.090,00 265.201.148,00 336 42.477.281,00 Vodovodna i kanalizacijska mreža, oprema
2005. 41000 136.113.300,00 72,95% 87.929.904,00 87.632.817,00 85.535.086,00 353.687.215,00 362 51.979.401,00 Vodovodna i kanalizacijska mreža, oprema
2006. 41000 201.425.100,00 72,95% 98.948.009,00 98.712.885,00 96.949.296,00 380.465.195,00 372 35.429.632,00 Vodovodna i kanalizacijska mreža, oprema
31.03.07. 41000 201.425.100,00 72,95% 18.979.990,00 18.922.085,00 18.406.436,00 380.028.010,00 368 426.992,00 Oprema
2004. 60211 14.338.100,00 62,22% 33.161.789,00 33.093.085,00 27.004.075,00 32.708.832,00 161 5.236.892,00 Nabava autobusa
2005. 60211 14.338.100,00 62,22% 28.139.116,00 28.108.848,00 26.780.171,00 36.919.707,00 167 6.059.464,00Izgradnja mehaničke radionice,nabava Buscard sustava za prodaju karata
2006. 60211 14.338.100,00 62,22% 30.114.395,00 30.048.961,00 28.274.456,00 50.312.601,00 168 14.470.648,00 Nabava autobusa31.03.07. 60211 14.338.100,00 62,22% 7.377.481,00 7.370.057,00 6.436.050,00 50.000.980,00 169 46.498,00 Nabava sitne opreme
2004. 92200 1.993.000,00 25,00% 3.656.211,77 4.654.557,83 4.354.414,78 618.511,93 31 65.057,00 Oprema2005. 92200 1.993.000,00 25,01% 5.497.452,08 5.027.500,16 4.659.765,44 451.925,01 32 40.526,00 Oprema
2006. 92200 1.993.000,00 25,02% 6.040.178,26 5.838.078,51 5.472.372,40 948.530,28 37 418.017,00 Poslovni prostor, oprema vozilo
31.03.07. 92200 1.993.000,00 25,03% 2.727.136,17 1.762.651,38 1.737.938,71 1.232.848,00 42 391.151,00 Poslovni prostor, oprema vozilo
2004. 62100 312.559,80 100,00% 72,12 1.936,86 1.936,86 293.922,00 02005. 62100 312.559,80 100,00% 61,96 1.923,45 1.861,49 293.922,00 02006. 62100 312.559,80 100,00% 15.052,75 1.950,59 1.950,59 293.922,00 0
31.03.07. 62100 312.559,80 100,00% 44,40 37,25 37,25 293.922,00 0
Broj zaposlenihGodina Djelatnost
šifra
Vlasnički udio Grada Vinkovaca na dan 31.12. Ukupni
prihodi
Ime društva: ZRAČNA LUKA "BOK" doo
INVESTICIJE
Ime društva: VINKOVAČKI VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O.
Ime društva: POLET D.O.O.
Ime društva: VINKOVAČKA TELEVIZIJA D.O.O.
Ukupni rashodi Rashodi poslovanja
Vrijednost dugotrajne imovine
Izvor: Grad Vinkovci
93
5.17 Proračun Grada Vinkovaca
Odredbom članka 128. Ustava, građanima je zajamčeno pravo na lokalnu samoupravu koje obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana, lokalnog značenja, a osobito o uređenju prostora i urbanističkom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim djelatnostima, o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi, športu i tehničkoj kulturi te zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša.
Ustav omogućava i neposredno sudjelovanje građana u upravljanju lokalnim poslovima u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave, a predviđa i mogućnost da u naselju ili dijelu naselja građani, u skladu sa zakonom i statutom, osnuju i druge oblike mjesne samouprave.
Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je akt u kojem se procjenjuju prihodi/primici i utvrđuju rashodi/izdaci za jednu godinu, a omogućava financiranje poslova i programa koje obavljaju upravna tijela jedinice lokalne samouprave radi ostvarivanja javnih potreba i prava građana koja se temeljem zakonskih propisa financiraju iz javnih prihoda.
5.17.1 Postupak planiranja, izrade i donošenja proračuna
Izrada i izvršavanje proračuna temelji se na načelu zakonitosti, učinkovitosti, ekonomičnosti i transparentnosti.
Svi prihodi i primici proračuna, i svi rashodi izdaci za pojedine namjene iskazuju se u proračunu na bruto načelu.
Načelo uravnoteženosti proračuna je da ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke.
Prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka, osim ako posebnim propisima nije drugačije propisano.
Proračun se donosi za proračunsku godinu, koja počinje 1.siječnja a završava 31.prosinca, odnosno poklapa se sa kalendarskom godinom i vrijedi za tu godinu. Uz proračun se donosi projekcija proračuna za dvogodišnje razdoblje.
Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih korisnika proračuna. Korisnici proračuna mogu preuzimati obveze na teret proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene proračunom. Ako se tijekom godine usvoje zakoni i drugi propisi na osnovi kojih nastaju nove obveze za proračun sredstva će se osigurati u proračunu za sljedeću godinu u skladu s trogodišnjim fiskalnim projekcijama i mogućnostima. Stoga, propisi koje Vlada predlaže Saboru obvezno sadrže financijsku procjenu posljedica za proračun iz koje mora biti razvidno da li se predloženim propisom povećavaju ili smanjuju prihodi ili rashodi proračuna (predviđene prihode i primitke te rashode i izdatke proračuna za proračunsku godinu i naredne dvije godine; prijedloge za pokrivanje povećanih rashoda i izdataka proračuna; prijedloge za nadomjestak smanjenih prihoda i primitaka proračuna; suglasnost ministarstva financija).
5.17.1.1 Izrada proračuna i financijskih planova korisnika proračuna
Zakonom o proračunu je propisano da država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose proračune, a proračunski korisnici financijske planove, te je i osnovna razlika između financijskog plana, proračuna i državnog proračuna razina za koju se donose:
Financijski plan je akt proračunskog i izvanproračunskog korisnika kojim su utvrđeni njegovi prihodi i primici te rashodi i izdaci (članak 3. točka 11 Zakona o proračunu).
94
Proračun je akt jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 3. točka 44 Zakona o proračunu)
Državni proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci države za jednu godinu (članak 3. točka 3 Zakona o proračunu).
Sadržajne razlike su u tome što se proračun sastoji od općeg i posebnog dijela. Opći dio čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja, a posebni dio se sastoji od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe. Dakle, da bi se sastavio proračun potrebno je prikupiti podatke o potrošnji korisnika proračuna koji su zato obvezni izraditi financijske planove. Financijski plan proračunskih korisnika sastoji se od programa (tekućih i razvojnih) za koje se iskazuju prihodi i primici, rashodi i izdaci razrađeni po:
vrstama prihoda i primitaka (izvori financiranja),
pojedinim programima
godinama.
Programi sadrže: naziv programa, opis programa (općih i posebnih ciljeva), zakonsku osnovu za uvođenje programa, potrebna sredstva za provođenje programa, potreban broj djelatnika za provođenje programa, procjenu rezultata, procjenu nepredviđenih rashoda i rizika. Programe je potrebno i obrazložiti te navesti:
zakonsku ili drugu podlogu na kojoj se zasnivaju,
usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja,
ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene sredstava potrebnih za provođenje programa,
izvještaj o dostignutim ciljevima i rezultatima programa proračunskog korisnika u prethodnoj godini i
ostala obrazloženja i dokumentaciju.
Proračun po programima trebao bi široj javnosti, građanima kao i predstavničkim i izvršnim tijelima predočiti što država odnosno pojedina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave planira raditi, kako koristi raspoloživa sredstva te koliko uspješno provodi planirane programe. Proračun po programima omogućava ispravak pogrešno donesenih odluka o alokaciji proračunskih sredstava na temelju korištenja pokazatelja uspješnosti. Uz razvoj pokazatelja uspješnosti, potrebno je raditi na ozbiljnijem pristupu višegodišnjem planiranju kako bi se svaki program mogao promatrati u određenom vremenskom periodu.
5.17.1.2 Priprema i postupak donošenja proračuna
Do sredine svibnja tekuće godine Vlada Republike Hrvatske donosi smjernice o makroekonomskoj i fiskalnoj politici za sljedeće trogodišnje razdoblje. Smjernice proizlaze iz izvještaja o gospodarskoj i fiskalnoj politici za tekuću godinu te plana za sljedeću proračunsku godinu i procjenu razvoja za sljedeće dvije godine ministarstava nadležnih za gospodarstvo i financija izrađenih najkasnije u travnju tekuće godine za sljedeću proračunsku godinu.
Smjernice sadrže:
osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske za izradu državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
pretpostavke društvenog i gospodarskog razvoja za proračunsku godinu i za naredne dvije godine,
procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina proračuna Republike Hrvatske,
95
okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu, sljedeću proračunsku godinu i za naredne dvije godine,
predviđene promjene državne imovine te imovine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te
ukupni pregled preuzetih obveza za državni proračun koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i politiku plana razvojno - investicijskih programa što je osnova za sljedeće trogodišnje razdoblje.
Program prodaje imovine države i jedinica lokalne i područne regionalne samouprave važan je zbog zajedničkog opredjeljenja provedbe procesa privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu države.
Ministarstvo financija na temelju Smjernica Vlade RH izrađuje Upute za izradu prijedloga državnog proračuna i dostavlja ih proračunskim, izvanproračunskim korisnicima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave do kraja svibnja tekuće godine. U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon primitka smjernica i uputa za izradu državnog proračuna, upravno tijelo za financije dostavlja upute svojim korisnicima proračuna. Upute sadrže:
osnovne ekonomske pokazatelje,
način pripreme i terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova korisnika,
ocjenu Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja proračuna u sljedeće tri godine,
okvirni prijedlog opsega financijskog plana pojedinog korisnika u sljedeće tri godine.
Prijedlog proračuna sadrži: proračun za proračunsku godinu, projekciju proračuna za sljedeće dvije godine i proračun tekuće godine, financijske planove izvanproračunskih korisnika sa obrazloženjem, te zakone i druge propise koji su potrebni za planiranje i izvršavanje proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika.
5.17.1.2.1 Sadržaj proračuna
Proračun se sastoji od općeg dijela, posebnog dijela i plana razvojnih programa. Opći dio čini: Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.
Račun prihoda i rashoda sastoji se od:
prihoda:
porezi, doprinosi za obvezna osiguranja, pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u RH, donacije, administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima, ostali prihodi, prihodi od prodaje nefinancijske imovine.
U smislu Zakona o proračunu proračunski prihodi su porezni i ostali prihodi koji su zakonima i drugim propisima donesenim na temelju zakona propisani kao obvezni, prihodi od prodaje nefinancijske imovine i ostali prihodi za koje ne postoji zakonska obveza davanja, a proračunski primici priljevi su novca od financijske imovine i zaduživanja.
rashoda:
za zaposlene, materijalni i financijski rashodi, subvencije, pomoći, državne potpore i naknade, donacije i ostali rashodi, za nabavu nefinancijske imovine.
U smislu Zakona o proračunu proračunski rashodi propisani su zakonom i propisima donesenim na temelju zakona za poslove, funkcije i programe koji se planiraju u proračunu i financijskim planovima korisnika proračuna, a proračunski izdaci odljevi su novca za financijsku imovinu i otplatu zajmova.
96
Račun financiranja iskazuje primitke od financijske imovine, primljene kredite i zajmove, izdatke za financijsku imovinu i za otplate zajmova i kredita. U smislu Zakona o proračunu račun financiranja iskazuje pozajmljivanje i zaduživanje proračuna države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Posebni dio sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika, raspoređene u tekuće i razvojne programe za tekuću godinu. Rashodi i izdaci moraju biti raspoređeni prema proračunskim klasifikacijama: organizacijska, ekonomska, funkcijska, lokacijska i programska.
Tablica 31. Rokovi pripreme, izrade i donošenja proračuna propisani su Zakonom o proračunu
i to kako slijedi:
Opis RokSmjernice o makroekonomskoj i fiskalnoj politici - donosi Vlada sredina svibnja tekuće godine Upute za izradu proračuna – donosi Ministarstvo financija kraj svibnja tekuće godineUpute za izradu proračuna i financijskog plana – JLP®S lipanj tekuće godinePrijedlog proračunske mase za proračunske korisnike Poglavarstvo grada do kraja lipnja tekuće godineNacrt proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuje Upravni odjel financija i dostavlja ga Poglavarstvu grada
do 15.listopada tekuće godine
Prijedlog proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – utvrđuje Poglavarstvo grada i dostavlja Gradskom vijeću
do 15 studenoga tekuće godine
Gradsko vijeće – donosi proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
do konca godine
Izvor: Grad Vinkovci
Proračun se objavljuje u službenom glasilu. Predsjednik poglavarstva dostavlja proračun, odluku o izvršavanju proračuna i te izmjene i dopune proračuna Ministarstvu financija, a Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od njihova donošenja. Tromjesečni planovi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju se samo Ministarstvu financija.
5.17.1.2.2 Preraspodjela sredstava i privremene mjere za uravnoteženje proračuna
Proračunska sredstva mogu se raspodijeliti pod uvjetima i na način kako je utvrđeno Zakonom o proračunu, odnosno zakonom ili odlukom o izvršavanju proračuna.
Preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod korisnika proračuna ili između korisnika proračuna može se izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na stavci koja se umanjuje.
Proračunske stavke za otplatu glavnice i kamate javnog duga mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih.
Ne mogu se preraspodjeljivati proračunske stavke između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja, osim ako je to dozvoljeno godišnjim zakonom odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.
Uravnoteženje proračuna tijekom godine provodi se po postupku za donošenje proračuna i to ako se zbog izvanrednih prilika i potreba povećavaju rashodi i izdaci, odnosno smanje prihodi i primici. Proračun se mora uravnotežiti ili sniženjem predviđenih rashoda i izdataka ili pronalaženjem novih prihoda i primitaka.
Izmjene i dopune proračuna mogu se vršiti tijekom cijele proračunske godine u skladu s dinamikom ostvarivanja prihoda i primitaka i izvršavanja rashoda i izdataka. Vlada može, na prijedlog Ministarstva financija, najviše 45 dana obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i izdataka, ako se u
97
tijeku proračunske godine zbog nastanka novih obveza za proračun ili promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi i izdaci, odnosno smanje prihodi i primici. O ovoj odluci Vlada mora izvijestiti Sabor (predstavničko tijelo). Ako se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja proračuna proračun ne može uravnotežiti Vlada (izvršno tijelo) mora 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja proračuna predložiti izmjene i dopune proračuna. Mjerama privremene obustave izvršavanja Vlada može zaustaviti preuzimanje obveza, predložiti produljenje ugovorenih rokova plaćanja i zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredstava. Vlada može donijeti odluku da proračunski korisnici moraju dobiti prethodnu suglasnost Ministarstva financija za zaključivanje ugovora. Mjere privremene obustave izvršavanja moraju se jednakomjerno odnositi na sve korisnike proračuna.
5.17.1.2.3 Izrada prijedloga financijskog plana korisnika proračuna
U financijskom planu se za svaki program navodi vrsta prihoda i primitaka i godine u kojima će teretiti proračun. Proračunski korisnici dužni su navesti: naziv programa, opis programa (općih i posebnih ciljeva), zakonsku osnovu za uvođenje programa, potrebna sredstva za provođenje programa, potreban broj djelatnika za provođenje programa, procjenu rezultata, procjenu nepredviđenih rashoda i rizika.
Pokazatelji uspješnosti omogućavaju praćenje godišnjeg napretka, odnosno rezultata postizanja općih i posebnih ciljeva. Opći ciljevi opisuju željene rezultate za program. Posebni ciljevi su mjerljivi iskazi o krajnjim rezultatima koje program želi postići u zadanom vremenu.
Ministarstvo financija zajedno s prijedlogom državnog proračuna predlaže Vladi financijske planove izvanproračunskih korisnika na koje Sabor daje suglasnost zajedno s državnim proračunom.
Sastavni dio financijskog plana korisnika proračuna su plan radnih mjesta, plan nabave i plan razvojnih programa.
5.17.1.2.4 Plan razvojnih programa
Plan razvojnih programa obuhvaća rashode za nefinancijsku imovinu (investicije), kapitalne pomoći i donacije tijekom tri godine i to:
po pojedinim programima proračunskih korisnika,
po godinama u kojima će programi teretiti proračune sljedećih godina,
po izvorima prihoda za cijeli program.
Plan razvojnih programa usklađuje se svake godine.
Plan razvojnih programa čine planovi razvojnih programa korisnika proračuna koji:
doprinose razvoju države odnosno lokalne i područne (regionalne) samouprave,
doprinose povećanju ili održavanju imovine države, županije, grada odnosno općine,
imaju karakter dugoročnog ulaganja i izvedivi su po predviđenoj dinamici, a utvrđeni su dokumentom o srednjoročnom planu razvitka, posebnim zakonima ili drugim propisima donesenim na temelju zakona.
Programe investicija se može usvojiti kao višegodišnje obveze iz proračuna samo pod uvjetom da je poznata cijela struktura financijskih izvora sredstava za pokriće cijele investicije i struktura rashoda u čitavom razdoblju investicijskog ciklusa (od predinvesticijskog elaborata do stavljanja u funkciju i korištenja objekata – investicije).
Prijedlog plana razvojnog programa s obrazloženjem i usklađen s prijedlogom financijskog plana izrađuje proračunski korisnik (ustanova) i predlaže ga tijelu nadležnom za proračunskog korisnika (ministarstvu, upravnom odjelu), koji izrađuje zajednički prijedlog plana razvojnog programa, usklađen s prijedlogom proračuna.
98
Vlada uredbom utvrđuje tijelo koje temeljem zajedničkih prijedloga planova donosi plan razvojnih programa za sve proračunske korisnike.
Poglavarstvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuje tijelo koje donosi zajednički plan razvojnih programa za sve svoje korisnike.
5.17.2 Izvršavanje proračuna
Nakon donošenja proračuna, korisnici proračuna moraju izraditi financijski plan po mjesecima za cijelu godinu. Financijski plan odobrava Upravni odjel financija.
Upravni odjel financija planira likvidnost proračuna u skladu s novčanim tokom proračuna na osnovi mjesečnih planova. Utvrđuje mjesečnu dodjelu sredstava u skladu s likvidnosti proračuna i preuzetim obvezama korisnika proračuna, do visine planirane u godišnjem financijskom planu korisnika. O dodjeli sredstava nadležni Upravni odjel izvještava korisnika barem 10 dana prije početka razdoblja na koje se odnosi.
Proračun se izvršava na temelju mjesečnih proračunskih odobrenja proračunskim korisnicima u skladu s raspoloživim sredstvima.
Korisnici smiju preuzimati obveze najviše do visine sredstava osiguranih u posebnom dijelu proračuna, ako je njihovo izvršavanje usklađeno s mjesečnom proračunskom dodjelom.
Proračunski korisnik može preuzimati obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama uz suglasnost Gradskog vijeća.
U Zakonu o izvršavanju proračuna za proračunsku godinu utvrđuje se najviši iznos obveze koja zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama i koju korisnik može preuzeti u proračunskoj godini.
Svaki rashod i izdatak iz proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji kojom se dokazuje obveza plaćanja.
Državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne regionalne samouprave imaju jedan račun za sva plaćanja.
5.17.3 Proračunska zaliha
U proračunu se može 0,5% proračunskih prihoda bez primitaka rasporediti u proračunsku zalihu. Sredstva proračunske zalihe koriste se za nepredviđene namjene, za koje u proračunu nisu osigurana sredstva, ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dostatna sredstva. Sredstva proračunske zalihe koriste se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja, za izvršavanje sudskih odluka i nagodbi, za isplatu naknade i rente te za druge nepredviđene rashode. Zakonom o izvršavanju proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna utvrđuje se visina sredstava proračunske zalihe, kao i iznos sredstava proračunske zalihe do kojeg raspolaže ministar financija, odnosno predsjednik poglavarstva i predsjednik Vlade, te Vlada, odnosno poglavarstvo. O korištenju proračunske zalihe ministar financija obvezan je svaki mjesec izvijestiti Vladu, a predsjednik poglavarstva poglavarstvo. Vlada, odnosno poglavarstvo obvezno je polugodišnje izvijestiti predstavničko tijelo o korištenju proračunske zalihe.
5.17.4 Nadzor proračuna i proračunskih korisnika
Nadzorom se obuhvaćaju računovodstveni, financijski i ostali poslovni dokumenti upravnih odjela i korisnika proračuna. Proračunski nadzor se obavlja radi provjere pravilnosti korištenja proračunskih sredstava, te primjenjivanja zakona i propisa u organizacijskim jedinicama, odnosno da bi se proračunska sredstva koristila u visini i za namjene koje su utvrđene u državnom proračunu odnosno u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne ) samouprave te kontrolira primjenu propisa koji su u izravnoj ili neizravnoj vezi s proračunskim sredstvima.
99
Proračunski nadzor obavlja se izravnim nadzorom i analizom financijskih izvještaja korisnika proračuna. Prije početka nadzora organizacijska jedinica se prethodno obavještava, a čelnik je dužan pripremiti svu potrebnu dokumentaciju.
Ako osoba ovlaštena za proračunski nadzor utvrdi da je u trošenju proračunskih sredstava počinjen prekršaj, nepravilnosti se utvrđuju u zapisniku.
Unutarnja revizija tijelo je proračunskog korisnika koje neovisno i objektivno utvrđuje ostvarivanje zadaća i funkcija korisnika proračuna, upozorava na nepravilnosti i neusklađenost sa zakonskim i drugim propisima kojima je utvrđeno njihovo poslovanje, predlaže mjere za njihovo otklanjanje i mjere za unapređenje poslovanja korisnika.
Unutarnju reviziju proračunskog korisnika ustrojava čelnik korisnika. Ministar financija pravilnikom propisuje uvjete koje moraju imati osobe za obavljanje poslova unutarnje revizije, metodologiju rada, kriterije na temelju kojih korisnici mogu urediti unutarnju reviziju.
Unutarnji revizor ispituje i ocjenjuje valjanost i svrhovitost sustava internih kontrola, upravljačkih kontrola i računovodstvenog sustava, preispituje vjerodostojnost, svrhovitost, zakonitost financijskih transakcija i procesa proračunskih korisnika.
Unutarnji revizor podnosi čelniku proračunskog korisnika pismeni izvještaj o rezultatima aktivnosti, kao i drugim državnim tijelima nadležnim za poslove nadzora i reviziju u skladu s posebnim propisima. Unutarnji revizor odgovoran je čelniku proračunskog korisnika za istinitost i vjerodostojnost podnesenih izvještaja.
Kontrola izvršavanja proračuna
Kontrola izvršavanja proračuna ostvaruje se preko izvješćivanja Poglavarstva i Gradskog vijeća. Gradsko vijeće razmatra i usvaja polugodišnji i godišnji obračun proračuna, koji se dostavljaju Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju.
Revizija
U skladu sa Zakonom o reviziji, Državni ured za reviziju obvezno jednom godišnje obavlja reviziju izdataka proračuna Grada Vinkovaca, financijskih izvještaja i financijskih transakcija proračuna.
5.17.5 Udjeli u zajedničkim porezima
Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN br. 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 150/02, 147/03, 132/06) uređuje se pripadnost i raspodjela prihoda od zajedničkih poreza između državnog proračuna i proračuna općina, gradova i županija.
Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN br. 132/06), prihodi od poreza na dobit dijelili su se između općine i grada (20%), županije (10%) i države (70%). Izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su stupile na snagu 1. siječnja 2007. godine, prihodi od poreza na dobit postaju prihodi državnog proračuna. Kako bi se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nadoknadio nedostajući prihod od poreza na dobit, Izmjenama Zakona povećani su njihovi udjeli u prihodima od poreza na dohodak.
U skladu s navedenim, zajednički porezi koje Grad Vinkovci dijeli s županijom i državom su sljedeći:
100
Tablica 32. Porezi koje Grad Vinkovci dijeli s Županijom i Državom
Zajednički porezi Grad/općina Županija Pomoći izravnanja za decentralizirane Država
porez na dohodak 52,0% 15,0%porez na doh. za osnovno školstvo 3,1%porez na dohodak za srednje školstvo 2,2%porez na dohodak za socijalnu skrb: * centre za socijalnu skrb 0,5% * domove za starije i nemoćne osobe 1,7%porez na dohodak za zdravstvo 3,2%
Porez na dohodak za javne potrebe 1,3%Ukupno porez na dohodak 56,4% 22,6% 21,0%Porez na promet nekretnina 60,0% 40,0%
Izvor: iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 132/06)
Porez na dohodak, čiji je porezni obveznik svaka fizička osoba koja ostvaruje dohodak. U Zakonu o porezu na dohodak (NN br. 177/04) utvrđuje se mjesečni osobni odbitak u iznosu od 1.600,00 kuna, na koji porezni obveznik ne plaća porez, te porezne osnovice i stope. Na poreznu osnovicu do 3.200,00 kuna plaća se 15% poreza, dok 25% poreza se obračunava na razliku između 3.200,00 i 8.000,00 kuna. Na razliku između 8.000,00 i 22.400,00 kuna se obračunava 35%, a porezna osnovica iznad 22.400,00 kuna oporezuje se s 45% poreza.
Porez na promet nekretnina, čija stopa iznosi 5% na tržišnu vrijednost nekretnine. Predmet oporezivanja je promet nekretnina, što se u smislu Zakona o porezu na promet nekretnina (NN br. 69/97,153/02) smatra svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pripadaju zajednički porezi u postocima utvrđeni ovim Zakonom ostvareni na njihovu području.
Porez na promet nekretnina, čija stopa iznosi 5% na tržišnu vrijednost nekretnine. Predmet oporezivanja je promet nekretnina, što se u smislu Zakona o porezu na promet nekretnina (NN br. 69/97,153/02) smatra svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pripadaju zajednički porezi u postocima utvrđeni ovim Zakonom ostvareni na njihovu području.
5.17.5.1 Prihodi od prireza porezu na dohodak
Najizdašniji prihodi Proračuna Grada Vinkovaca upravo su fiskalnog karaktera – porezni prihodi, dok parafiskalni i nefiskalni prihodi po ostvarenju-izdašnosti dolaze iza njih.
Utjecaj gradske uprave na fiskalne prihode nije toliko izražen koliko je to utjecaj županijskog i državnog nivoa.
Temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prihod od prireza porezu na dohodak u cijelosti pripada gradu koji ga je uveo. Prema istom Zakonu grad iznad 30.000 Stanovnika može obveznicima poreza na dohodak sa svojeg područja propisati plaćanje prireza porezu na dohodak po stopi do 15%. Grad Vinkovci je Odlukom o porezima Grada Vinkovaca utvrdio visinu prireza porezu na dohodak po stopi od 10%.
101
Grad Vinkovci kao jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nastoji, u okviru svojih mogućnosti, stimulacijom gospodarstvenika, kroz direktne programe vezane za gospodarstvo, te indirektnim programima rješavanjem infrastrukturnih i drugih problema, pozitivno utjecati na gospodarska kretanja što bi za posljedicu trebalo imati pozitivan fiskalni rezultat po lokalni proračun.
Porast izvora prihoda iz poreza na dohodak valja s oprezom promatrati i kroz prizmu decentraliziranih funkcija. Tablica 33. Ostvareni porezni prihodi siječanj – prosinac 2002.-2006. god.
Ostvarenje 2002.
Ostvarenje 2003.
Ostvarenje 2004.
Ostvarenje 2005.
Ostvarenje 2006.
Porez na dohodak 26.695.384,08 29.999.584,32 35.644.328,73 35.938.855,41 37.886.109,72Porez na dobit 4.413.241,18 7.057.921,14 5.843.385,20 5.880.935,44 8.592.900,84Porez na imovinu 2.082.323,88 2.494.171,03 2.924.611,47 3.149.348,26 4.597.443,20Porez na robu i usluge 1.073.294,55 1.354.588,98 1.973.947,13 1.536.984,60 1.913.046,51Ukupno 34.264.243,69 40.906.265,47 46.386.272,53 46.506.123,71 52.989.500,27
Izvor: Grad Vinkovci Tablica 34. Struktura ostvareni porezni prihodi siječanj – prosinac 2002.-2006. god.
Struktura 2002.
Struktura 2003.
Struktura 2004.
Struktura 2005.
Struktura 2006.
Porez na dohodak 77.91 73,34 76,84 77,28 71,5Porez na dobit 12,88 17,25 12,6 12,65 16,22Porez na imovinu 6,08 6,1 6,3 6,77 8,68Porez na robu i usluge 3,13 3,31 46113 3,3 3,6Ukupno 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00
Izvor: Grad Vinkovci
102
Grafički prikaz 8. Struktura ostvareni porezni prihodi siječanj – prosinac 2002.-2006. god
0,00
5.000.000,00
10.000.000,00
15.000.000,00
20.000.000,00
25.000.000,00
30.000.000,00
35.000.000,00
40.000.000,00
Porez nadohodak
Porez na dobit Porez naimovinu
Porez na robu iusluge
2002.2003.2004.2005.2006.
Izvor: Grad Vinkovci
Grafički prikaz 9. Struktura poreznih prihoda u 2006. godini
Porez na imovinu8,68%
Porez na robu i usluge3,61%
Porez na dobit16,22%
Porez na dohodak71,49%
Izvor: Grad Vinkovci
103
Od 01. rujna 2003. godine kao decentralizirana funkcija javljaju se i javne vatrogasne postrojbe. Isto za posljedicu ima financiranje iz poreza na dohodak kroz izdvajanje od 1%, te potpore izravnanja iz poreza na dohodak.
Od 01. siječnja 2003. godine prirez porezu na dohodak Grada Vinkovaca iznosi 10%, koji se do 31.12.2002. godine obračunavao po stopi od 7,5%.
Tablica 35. Kretanje prireza porezu na dohodak kroz godine uz projekciju povećane stope
2003. 2004. 2005. 2006.Ostvareni prirez uz trenutno važeću stopu od 10%
4.637.466,42 5.360.778,19 5.293.709,33 5.630.586,98
Osnovica obračuna prireza 46.374.664,20 53.607.781,90 52.937.093,30 56.305.869,80Projekcija 11% 5.101.213,06 5.896.856,01 5.823.080,26 6.193.645,68Projekcija 12% 5.564.959,70 6.432.933,83 6.352.451,20 6.756.704,38Projekcija 13% 6.028.706,35 6.969.011,65 6.881.822,13 7.319.763,07Projekcija 14% 6.492.452,99 7.505.089,47 7.411.193,06 7.882.821,77Projekcija 15% 6.956.199,63 8.041.167,29 7.940.564,00 8.445.880,47
Izvor: Grad Vinkovci
Mogućnost uvođenja veće stope prireza porezu na dohodak od trenutne 10% rezerva za ostvarivanje značajnih prihoda Proračuna Grada Vinkovaca. Nadalje, naplata prireza na porez na dohodak vezana je uz naplatu poreza na dohodak, koji pokazuje određeni trend kretanja tijekom godine. U prvom dijelu godine evidentna je manja naplata ovog prihoda budući da se po godišnjim prijavama poreza na dohodak, a zbog zakonskih poreznih olakšica, isplaćuju povrati preplaćenog poreza i prireza na dohodak. Veća naplata poreza i prireza na dohodak evidentna je u srpnju zbog isplata regresa za godišnji odmor, te krajem godine zbog isplate godišnjih nagrada zaposlenicima.
Grafički prikaz 10. Mjesečna dinamika ostvarenja prihoda za 2004, 2005 i 2006
0,00
2.000.000,00
4.000.000,00
6.000.000,00
8.000.000,00
10.000.000,00
12.000.000,00
SIJEČA
NJ
VELJAČ
A
OŽUJA
K
TRAVANJ
SVIBANJ
LIPANJ
SRPANJ
KOLOVOZ
RUJAN
LISTOPAD
STUDENI
PROSINAC
200420052006
Izvor: Grad Vinkovci
104
5.17.6 Rezultat izvršavanja proračuna u 2004., 2005. i 2006. godini i prvim tromjesječima 2005., 2006. 2007. godine
U promatranom trogodišnjem razdoblju izvršenja Proračuna Grada Vinkovaca uočava se kako trend porasta proračunske mase oslonjen na prihode poslovanja
Tablica 36. Izvršenje proračuna u 2004., 2005., i 2006. godini
Rač. plan O P I S Izvršenje 31.12.2004.
Izvršenje 31.12.2005.
Izvršenje 31.12.2006.
1 2 3 4 5
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
1. UKUPNI PRIHODI 68.808.677,54 73.185.147,89 81.454.009,89Prihodi od poslovanja 66.748.168,74 67.429.769,81 76.992.418,77Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 2.060.508,80 5.755.378,08 4.461.591,12
2. UKUPNI RASHODI 64.876.115,72 68.756.328,06 70.223.796,03Rashodi poslovanja 51.860.163,49 57.144.414,62 62.731.982,54Rashodi za nefinancijsku imovinu 13.015.952,23 11.611.913,44 7.491.813,49
3. RAZLIKA (VIŠAK/MANJAK) (1.-2.) 3.932.561,82 4.428.819,83 11.230.213,86
B.RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 3.159.154,88 5.442.556,20 7.679.318,16
4.Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 3.159.154,88 5.442.556,20 7.679.318,16
C.RAČUN ZADUŽIVANJA/ FINANCIRANJA
5.Primici od financijske imovine i zaduživanja 542.897,35
6.Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.192.057,85 2.192.057,87 10.792.057,86
7. Neto zaduživanje/ financiranje -1.649.160,50 -2.192.057,87 -10.792.057,868. Višak / manjak tekuće godine (3.+7.) 2.283.401,32 2.236.761,96 438.156,00
Izvor: Grad Vinkovci
Proračunsko izvršenje kroz promatrano razdoblje od 2004. do 2006. godine, rezultiralo je proračunskim viškovima proizašlim iz tekućih prihoda.
Najznačajnija i najveća skupina prihoda proračuna jesu prihodi poslovanja koji bilježe neprekidan rast u promatranom razdoblju (prihodi od poreza, prihodi od imovine i namjenski prihodi po posebnim propisima određeni za financiranje utvrđenih namjena).
Ostale skupine prihoda i primitaka po svojoj su prirodi promjenljive jer se prihodi od prodaje nefinancijske imovine planiraju u skladu s realnim tržišnim mogućnostima prodaje imovine, dok se primici od zaduživanja mogu planirati samo za dugoročno financiranje kapitalnih projekata koje potvrdi predstavničko tijelo Grada.
105
Rashodi i izdaci proračuna u promatranom razdoblju izvršavali su se u skladu s ostvarenjem prihoda i primitaka proračuna.
Tablica 37. Izvršenje proračuna za prvo tromjesečje 2005., 2006. i 2007. godinu
2005. 2006. 2007.1 2 3 4 5
6 PRIHODI POSLOVANJA 14.933.356 16.191.471 18.779.09461 Prihodi od poreza 11.251.465 11.012.933 13.188.632611 Por.i prir.na dohodak 8.686.757 8.796.218 11.883.540612 Porez na dobit 1.633.711 1.311.788613 Porezi na imovinu 683.930 671.002 1.110.825614 Por.na robu i usluge 247.067 233.925 194.26763 Pom.iz inozem.i od subj.unutar opće drž. 900.000 141.660 1.219.473633 Pomoći iz proračuna 900.000 141.660 1.219.47364 Prihodi od imovine 433.180 1.059.027 863.557641 Prih.od financ.imov. 20.404 87.736 80.162642 Prih.od nefin.imovine 412.776 971.291 783.39565 Prih.od admin.prist.i po posebn.propisima 2.343.511 3.968.351 3.503.132651 Administr.pristojbe 391.132 527.485 691.693652 Prih.po poseb.prop. 1.952.379 3.440.866 2.811.43966 Ostali prihodi 5.200 9.500 4.300662 Kazne 5.200 9.500 4.300
7 PRIHODI OD PRODAJE NEFININACIJSKE IMOVINE 714.045 1.390.908 999.137
71 Prih.od prodaje neproizved.imovine 437.250 423 2.387711 Prih.od prod.mater.im 437.250 423 2.38772 Prih.od prod.proizv.dugotr.imovine 276.795 1.390.485 996.750721 Prih.od prod.građ.obj. 276.795 1.390.485 996.750
RAČUN PRIHODA I RASHODA ZA RAZDOBLJE 1. SIJEČANJA - 31. OŽUJAKA
106
3 RASHODI POSLOVANJA 11.920.388 13.404.482 15.368.49031 Rash.za zaposlene 3.801.037 4.084.361 4.380.916311 Plaće 3.300.103 3.517.086 3.808.322312 Ost.rash.za zaposl. 9.000 30.410313 Dopr.na plaće 491.934 536.865 572.59432 Materijalni rashodi 4.374.656 5.338.087 6.020.219321 Nakn.trošk.zaposlen. 162.547 240.128 264.967322 Rash.za mat.i energ. 1.377.090 1.731.242 1.636.013323 Rash.za usluge 2.500.652 2.981.242 3.573.268329 Ost.nespom.rash.pos 334.367 385.475 545.97134 Financijski rashodi 640.681 416.467 373.154342 Kamate za prim.zajm 387.814 349.978 312.143343 Ost.financ.rashodi 252.867 66.489 61.01135 Subvencije 262.742 500.000 840.000352 Subv.trg.druš.obrtn.. 262.742 500.000 840.00036 Pomoć dane u inoz.i unutar države 0 30.000 30.000363 Pom.unut.opće drž. 30.000 30.00037 Nakn.građ.i kućanstv. 133.815 134.000 111.651372 Ost.nakn.građ.i kuć. 133.815 134.000 111.65138 Ostali rashodi 2.707.457 2.830.068 3.545.504381 Tekuće donacije 2.347.025 2.659.642 2.744.995382 Kapitalne donacije 272.263 82.688385 Izvanredni rashodi 88.169 170.426 67.821386 Kapitalne pomoći 650.00039 Rasp.rash.i prij.rač. 0 71.499 67.046392 Prijelazni račun 71.499 67.046
4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 2.336.027 815.239 840.586
41 Rash.za nab.nepr.im. 1.261.487 137.787 163.037411 Mater.imov.-prir.bogat 1.257.275 134.969 105.000412 Nemater.imovina 4.212 2.818 58.03742 Rash.za nab.proizv.dugotr.imov 808.248 651.846 480.758421 Građev.objekti 647.844 339.146 51.650422 Postroj.i oprema 24.329 94.639 18.858424 Knjige,umj.djela i ost. 60.000 70.000 215.670426 Nemat.proizv.imovina 76.075 148.061 194.58043 Rash.za nab.plem.metala i ost.pohr.vrijed. 16.464 25.606 8.000431 Plemen.metali i ostale pohranj.vrijed. 16.464 25.606 8.00045 Ras.za dodat.ulag.na nef.imovini 249.828 0 188.791451 Dodat.ulag.na gr.obj 249.828 188.791
5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 548.014 548.014 548.014
54 Izd.za otpl.glav.primlj.zajm. 548.014 548.014 548.014542 Otpl.glavn.primlj.zajm.od banaka i ost. 548.014 548.014 548.014
Izvor: Grad Vinkovci
107
5.17.7 Struktura prihoda i rashoda Grada Vinkovaca u 2004., 2005. i 2006. godini
Tablica 38. Strukturni prikaz ostvarenih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka u ukupnim prihodima i primicima, te rashodima i izdacima Proračuna Grada Vinkovaca za 2004., 2005. i 2006. godinu s iskazanim indeksom promjena
u kunama
108
109
Izvor: Grad Vinkovci
110
111
112
Izvor: Grad Vinkovci
113
114
115
Izvor: Grad Vinkovci
116
5.17.8 Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Vinkovaca u razdoblju 2004.-2006., s planom za 2007. godinu
Tablica 39. Izvještaj o izvršenju Proračuzna Grada Vinkovaca u razdoblju 2004.-2006., s planom za 2007.
Izvor: Grad Vinkovci
117
118
Izvor: Grad Vinkovci
119
Grafički prikaz 11. Prihodi proračuna Grada Vinkovaca za razdoblje 2002. – 2006. (u kn)
0
1 0 . 0 0 0 . 0 0 0
2 0 . 0 0 0 . 0 0 0
3 0 . 0 0 0 . 0 0 0
4 0 . 0 0 0 . 0 0 0
5 0 . 0 0 0 . 0 0 0
6 0 . 0 0 0 . 0 0 0
7 0 . 0 0 0 . 0 0 0
8 0 . 0 0 0 . 0 0 0
9 0 . 0 0 0 . 0 0 0
2 0 0 2 . 2 0 0 3 . 2 0 0 4 . 2 0 0 5 . 2 0 0 6 .
Izvor: Grad Vinkovci
Promatrajući ostvarenje Proračuna Grada Vinkovaca iz podataka o ostvarenim prihodima i primicima, te izvršenje kroz rashode i izdatke u promatranom razdoblju od 2004. do 2006. godine slijedi:
prihodi od poreza bilježe neprekidan rast, što govori o rastu gospodarstva i rastu nominalnih bruto plaća u promatranom razdoblju, a iz kolone plana za 2007. godinu razvidna je izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o kojoj JPL®S više ne participiraju u raspodjeli poreza na dobit.
prihodi od imovine i prihodi po posebnim propisima određeni za financiranje utvrđenih namjena također bilježe trend rasta u promatranom razdoblju
prihodi od prodaje nefinancijske imovine osciliraju od godine do godine ovisno, a isti se koriste u izvršenju razvojnih programa Grada Vinkovaca
Grad Vinkovci se u promatranom razdoblju 2004.-2006. godina nije zaduživao kod financijskih institucija. U planu Proračuna za 2007. godinu razvidno je planiranje zaduživanja u iznosu 42.000.000,00 kuna putem izdavanja municipalnih obveznica Grada Vinkovaca.
Iz podataka o izvršenim rashodima i izdacima Proračuna Grada Vinkovaca u promatranom razdoblju od 2004.do 2006. godine slijedi:
rashodi i izdaci proračuna izvršavali su se u skladu s ostvarenjem prihoda i primitaka proračuna
rashodi poslovanja (rashodi za zaposlene, materijalni rashodi i dr.) ostvareni su sukladno ostvarenju prihoda poslovanja
izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova odnose se na otplatu glavnice primljenog kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj
120
5.17.9 Proračun Grada Vinkovaca za 2007. godinu.
Proračun Grada Vinkovaca za 2007. godinu usvojen je na 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Vinkovaca održanoj 19. prosinca 2006. godine i to prihodi/primici u svoti 108.799.696,80 kuna, te rashodi /izdaci u svoti od 110.559.696,80kuna. Razlika od 1.760.000,00 kuna predstavljala je planirani preneseni višak iz 2006. godine.
Prvim Izmjenama i dopunama Proračuna Grada Vinkovaca, usvojenim od strane Gradskog vijeća 22.ožujka 2007.godine proračunska masa uvećala se za 40.217.028,58 kuna.
Proračunska masa proračuna Grada Vinkovaca za 2007. godinu iznosi 150.776.725,38 kuna. U istoj je sadržan izvor primitaka iz municipalnih obveznica u iznosu 42.000.000,00 kuna za potrebe financiranja izgradnje projekata Bazena i Hrvatskog doma.
U Računu prihoda i rashoda iskazani su prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine u svoti od 91.759.251,67 kuna, te rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u svoti od 147.376.725,38 kuna. Razlika prihoda i rashoda kao rezultat proračunskog poslovanja 2006. godine iznosi 8.117.473,71 kune.
U Računu financiranja iskazani su izdaci za financijsku imovinu u iznosu 3.100.000,00kuna, primici od deponiranih sredstava 8.600.000,00 kuna, primici od zaduženja putem obveznica 42.000.000,00 kuna.
121
Tablica 40. Proračun Grada Vinkovaca za 2007. godinu
BROJ KONTA VRSTA PRIHODA PLAN
6 PRIHODI POSLOVANJA 81.259.251,67 61 Prihodi od poreza 48.684.454,67 63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 9.009.797,00 64 Prihodi od imovine 3.390.000,00 65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 20.150.000,00 66 Ostali prihodi 25.000,00 7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 10.800.000,00 71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 4.300.000,00 72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 6.500.000,00 8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 50.600.000,00 81 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 8.600.000,00 82 Primici od prodaje vrijednosnih papira 42.000.000,00 9 VLASTITI IZVORI 8.117.473,71 92 Rezultat poslovanja 8.117.473,71
SVEUKUPNO PRIHODI 150.776.725,38
VRSTA RASHODA UKUPNO3 RASHODI POSLOVANJA 68.956.268,20 31 Rashodi za zaposlene 18.567.453,66 32 Materijalni rashodi 30.421.428,92 34 Financijski rashodi 2.247.808,00 35 Subvencije 1.410.000,00 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 110.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 672.000,00 38 Ostali rashodi 15.527.577,62 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 78.720.457,18 41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 3.122.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 70.278.457,18 43 Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti 10.000,00 45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 5.310.000,00 5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 3.100.000,00 53 Izdaci za dionice i udjele u glavnici 900.000,00 54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 2.200.000,00
SVEUKUPNO RASHODI 150.776.725,38 Izvor: Grad Vinkovci
Proračun Grada Vinkovaca je uravnotežen – iz prihoda i primitaka podmiruju se svi rashodi i izdaci
kod prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine planira se dalji rast u odnosu na prethodnu godinu
kod primitaka od financijske imovine i zaduživanja u 2007. godini planiraju se primici od izdanja municipalnih obveznica u iznosu od 42.000.000,00 kuna.
122
Tablica 41. Plan prihoda i rashoda za 2007.
Rač. plan O P I S PLAN 2007.1 2 3A. RAČUN PRIHODA I RASHODA1. UKUPNI PRIHODI 92.059.251,67
Prihodi od poslovanja 81.259.251,67Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 10.800.000,00
2. UKUPNI RASHODI 147.676.725,38Rashodi poslovanja 68.956.268,20Rashodi za nefinancijsku imovinu 78.720.457,18
3. RAZLIKA (VIŠAK/MANJAK) (1.-2.) -55.617.473,71B. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 8.117.473,714. Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 8.117.473,71C. RAČUN ZADUŽIVANJA/ FINANCIRANJA5. Primici od financijske imovine i zaduživanja 50.600.000,006. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 3.100.000,007. Neto zaduživanje/financiranje 47.500.000,008. Višak / manjak tekuće godine (3.+7.) -8.117.473,71
Izvor: Grad Vinkovci Iz plana Proračuna Grada Vinkovaca razvidan je rast prihoda od poreza u skladu s makroekonomskim projekcijama države o rastu gospodarstva i bruto domaćeg proizvoda, rastu broja zaposlenih i nominalnih bruto plaća. Bitna novina je donošenje Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji je Sabor usvojio krajem 2006. godine i kojim je promijenjena pripadnost i raspodjela poreza na dobit i poreza na dohodak između državnog proračuna i proračuna općina, gradova i županija. Navedenim izmjenama porez na dobit postaje prihod državnog proračuna, a nedostajući prihod od toga poreza kompenzira se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave povećanjem njihova udjela u porezu na dohodak, te pomoćima. Prihodi od imovine i prihodi po posebnim propisima određeni za financiranje utvrđenih namjena također se planiraju s trendom rasta
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ovise o mogućnostima prodaje određene gradske imovine, a u 2007. godini planiraju se u iznosu od 10.800.000,00 milijuna kuna.
Izdanje municipalnih obveznica planirano je kod primitaka od financijske imovine i zaduživanja u iznosu 42.000.000,00 kuna.
123
Tablica 42. Račun zaduživanja / financiranje
Rač. plan O P I S
8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 50.600.000,00
81 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 8.600.000,00
815Primici (povrati) glavnice zajmova danih bankama i ostalim financijskim institucijama izvan javnog sektora 8.600.000,00
8151Povrat zajmova danih tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama izvan javnog sektora – oročeni depoziti 8.600.000,00
82 Primici od prodaje vrijednosnih papira 42.000.000,00822 Obveznice 42.000.000,00
8441 Obveznice - tuzemne 42.000.000,00
5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 2.200.000,00
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 2.200.000,00
2.200.000,00
2.200.000,00542Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru
5421 Otplata glavnice primljenih zajmova od tuzemnih banaka i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru
Izvor: Grad Vinkovci
Plan rashoda i izdataka Proračuna Grada Vinkovaca za 2007. godinu:
rashodi i izdaci proračuna izvršavat će se u skladu s ostvarenjem prihoda i primitaka proračuna
unutar rashoda za nabavu nefinancijske imovine koji se u 2007. godini planiraju u iznosu od 78.720.457,18 milijuna kuna, planira se i ulaganje u projekt Bazena i Hrvatskog doma, a koji će se financirati izdavanjem municipalnih obveznica
izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planiraju se u iznosu od 3.100.000,00 milijuna kuna za otplatu glavnice ranije primljenih zajmova u iznosu 2.200.000,00 kuna, te 900.000,00 kuna za temeljni kapital u trgovačkim društvima.
124
5.17.10 Projekcija Proračuna Grada Vinkovaca za 2008. i 2009. godinu
Osnovno polazište za izradu Projekcije proračuna za razdoblje 2008.-2009. godine, kojom je predviđeno kretanje prihoda i rashoda u navedenom razdoblju, jesu makroekonomski pokazatelji i pretpostavke iz Smjernica Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2008. - 2009. godine, usklađeni s gospodarskim i fiskalnim pokazateljima i mogućnostima Grada Vinkovaca.
Tablica 43. Plan prihoda/primitaka u 2007., 2008. i 2009. po skupinama
(u kn)
6 PRIHODI POSLOVANJA 81.259.251,67 kn 129.620.601,06 kn 117.873.231,93 kn 61 Prihodi od poreza 48.684.454,67 kn 58.120.601,06 kn 60.873.231,93 kn
63Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata 9.009.797,00 kn 33.000.000,00 kn 15.000.000,00 kn
64 Prihodi od imovine 3.390.000,00 kn 6.000.000,00 kn 6.500.000,00 kn
65Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 20.150.000,00 kn 32.000.000,00 kn 35.000.000,00 kn
66 Ostali prihodi 25.000,00 kn 500.000,00 kn 500.000,00 kn
7PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 10.800.000,00 kn 19.000.000,00 kn 7.000.000,00 kn
71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 4.300.000,00 kn 4.000.000,00 kn 3.000.000,00 kn
72Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 6.500.000,00 kn 15.000.000,00 kn 4.000.000,00 kn
8PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 50.600.000,00 kn - kn - kn
81Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 8.600.000,00 kn - kn - kn
82 Primici od prodaje vrijednosnih papira 42.000.000,00 kn - kn - kn 9 VLASTITI IZVORI 8.117.473,71 kn 13.000.000,00 kn - kn
92 Rezultat poslovanja 8.117.473,71 kn 13.000.000,00 kn - kn UKUPNO 150.776.725,38 kn 161.620.601,06 kn 124.873.231,93 kn
3 RASHODI POSLOVANJA 68.956.268,20 kn 78.758.539,06 kn 80.276.335,93 kn 31 Rashodi za zaposlene 18.567.453,66 kn 21.691.346,06 kn 22.196.173,93 kn 32 Materijalni rashodi 30.421.428,92 kn 36.863.679,00 kn 37.912.242,00 kn 34 Financijski rashodi 2.247.808,00 kn 3.742.314,00 kn 3.745.720,00 kn 35 Subvencije 1.410.000,00 kn 1.510.000,00 kn 1.510.000,00 kn
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 110.000,00 kn 50.000,00 kn - kn
37Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 672.000,00 kn 672.000,00 kn 673.000,00 kn
38 Ostali rashodi 15.527.577,62 kn 14.229.200,00 kn 14.239.200,00 kn
4RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 78.720.457,18 kn 80.662.062,00 kn 42.396.896,00 kn
41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 3.122.000,00 kn 2.708.000,00 kn 1.908.000,00 kn
42Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 70.278.457,18 kn 51.925.862,00 kn 29.370.296,00 kn
43Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti 10.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn
45Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 5.310.000,00 kn 26.018.200,00 kn 11.108.600,00 kn
5IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 3.100.000,00 kn 2.200.000,00 kn 2.200.000,00 kn
53 Izdaci za dionice i udjele u glavnici 900.000,00 kn - kn - kn 54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 2.200.000,00 kn 2.200.000,00 kn 2.200.000,00 kn
UKUPNO 150.776.725,38 kn 161.620.601,06 kn 124.873.231,93 kn
BROJ KONTA PLAN 2007 PLAN 2008 PLAN 2009OPIS
Izvor: Grad Vinkovci
125
U 2008. i 2009. godini procjenjuje se nastavak trenda rasta prihoda od poreza, osobito zajedničkih poreza, u skladu s predviđenim rastom prosječne bruto plaće, planiranim povećanjem zaposlenosti, te povećanjem gospodarske aktivnosti.
Predviđa se da će i prihodi od pomoći rasti u 2008. i 2009. godini, ponajprije zbog sufinanciranja kapitalnih projekata Grada od strane države.
Ostvarenje prihoda po posebnim propisima (prihodi od komunalnih doprinosa, komunalne naknade, prihodi iz cijene komunalnih usluga) procjenjuje se za 2008. i 2009. godinu u većim iznosima u odnosu na 2007. godinu zbog predviđenog plana naplate, te zamaha izgradnje u gradu.
U razdoblju 2008.-2009. godini osnova gradskog proračuna i dalje ostaje izrazita socijalna opredijeljenost, nastavak ulaganja u izgradnju prometne i komunalne infrastrukture te nastavak realizacije prioritetnih razvojnih gradskih projekata.
Procjenjuje se da će rashodi za zaposlene i materijalni rashodi rasti u odnosu na 2007. godinu, a dok će se naknade građanima i kućanstvima iz proračuna u razdoblju 2008. - 2009. godine zadržati približno na nivou 2007. godine.
U 2008. i 2009. godini procjenjuje se zadržavanje razine za subvencija trgovačkim društvima.
Ostali rashodi uglavnom se odnose na izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture s komunalnim društvima (programi otpadnih voda, vodoopskrbe, gospodarenja otpadom i javnog gradskog prijevoza) i predviđa se njihovo kretanje u 2008. i 2009. godini sukladno dinamici realizacije navedenih razvojnih zahvata.
Procjena kretanja rashoda za nabavu nefinancijske imovine u 2008. i 2009. godini također prati predviđenu dinamiku realizacije gradskih kapitalnih projekata.
Izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2008. i 2009. godini čine otplate glavnice primljenih zajmova.
126
5.18 Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Vinkovaca
Tablica 44. Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Vinkovaca na dan 31. prosinca 2004., 31. prosinca 2005. i 31. prosinca 2006.
Rač. plan O P I S Stanje na dan
31.12.2004.Stanje na dan
31.12.2005.Stanje na dan
31.12.2006. Indeks (4/3*100) Indeks (5/4*100)
1 2 3 4 5 7 8AKTIVA - IMOVINA 319.574.899,00 294.877.788,00 307.525.329,00 92,27 104,29
0 Nefinancijska imovina 134.255.567,00 98.707.666,00 102.508.669,00 73,52 103,8501 Neproizv.dugotraj. imovina 10.005.702,00 13.191.856,00 13.191.856,00 131,84 10002 Proizvedena dugotraj. imovina 118.054.949,00 83.972.175,00 87.989.910,00 71,13 104,7803 Plemen.metal i iost. pohranj. vrij. 35.535,00 55.435,00 15605 Nefinanc.imovina u pripremi 6.194.916,00 1.508.100,00 1.271.468,00 24,34 84,311 Financijska imovina 185.319.332,00 196.170.122,00 205.016.660,00 105,86 104,5111 Novac u banci i blagajni 4.724.701,00 8.682.066,00 8.715.335,00 183,76 100,3812 Depoziti u bankama i ostala potraživanja 3.546.308,00 1.933.830,00 10.688.986,00 54,53 552,7415 Dionice i udjeli u glavnici 149.764.126,00 153.774.156,00 153.609.440,00 102,68 99,8916 Potraživanja za prihode poslovanja 26.028.380,00 28.112.273,00 28.644.335,00 108,01 101,8917 Potraživ. od prodaje nefin. imov. 360.252,00 2.616.203,00 2.183.129,00 726,21 83,4519 Rashodi budućeg razdoblja 895.565,00 1.051.594,00 1.175.435,00 117,42 111,78
PASIVA - OBVEZE I VLASTITI IZVORI 319.574.899,00 294.877.788,00 307.525.329,00 92,27 104,292 Obveze 23.970.072,00 22.224.302,00 19.976.284,00 92,72 89,8823 Obveze za rashode poslovanja 1.199.558,00 1.528.576,00 1.825.095,00 127,43 119,424 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 393.121,00 419.193,00 66.714,00 106,63 15,9126 Obveze za zajmove 22.377.393,00 20.276.533,00 18.084.475,00 90,61 89,199 Vlastiti izvori 295.604.827,00 272.653.486,00 287.549.045,00 92,24 105,4691 Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora 263.556.438,00 233.944.891,00 248.303.306,00 88,76 106,1492 Višak/manjak prihoda 5.442.556,00 7.679.318,00 8.117.474,00 141,1 105,7196 Obračunati prihodi poslovanja 25.944.780,00 28.112.273,00 28.644.335,00 108,35 101,8997 Obračun.prihodi od prodaje nefinancijske imovine 360.252,00 2.616.203,00 2.183.129,00 726,21 83,4598 Rezerviranje viška prihoda 300.801,00 300.801,00 300.801,00 100 100
IZVANBILANČNI ZAPISI 1.799.813,00 1.117.390,00 20.403.037,00 62,08 1.825,9599 Izvanbilančni zapisi 1.799.813,00 1.117.390,00 20.403.037,00 62,08 1.825,95
Izvor: Grad Vinkovci
127
Tablica 45. Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Vinkovaca na dan 31. ožujka 2005., 2006. i 2007. Rač. plan O P I S Stanje na dan
31.03.2005.Stanje na dan
31.03.2006.Stanje na dan
31.03.2007.Indeks (4/3*100) Indeks (5/4*100)
1 2 3 4 5 7 8AKTIVA - IMOVINA 288.420.301,00 296.714.275,00 310.289.513,00 102,88 104,58
0 Nefinancijska imovina 98.621.709,00 98.707.666,00 102.508.669,00 100,09 103,8501 Neproizv.dugotraj. imovina 10.005.702,00 13.191.856,00 13.191.856,00 131,84 100,0002 Proizvedena dugotraj. imovina 82.421.091,00 83.972.175,00 87.989.910,00 101,88 104,7803 Plemen. metali i ost. pohranj. vrij 35.535,00 55.435,00 156,0005 Nefinancijska imovina u pripremi 6.194.916,00 1.508.100,00 1.271.468,00 24,34 84,311 Financijska imovina 189.798.592,00 198.006.609,00 207.780.844,00 104,32 104,9411 Novac u banci i blagajni 5.607.707,00 6.109.664,00 11.718.678,00 108,95 191,8112 Depoziti u bankama i ostala potraživanja 2.944.519,00 6.753.349,00 10.288.281,00 229,35 152,3415 Dionice i udjeli u glavnici 153.774.156,00 153.774.156,00 153.609.440,00 100,00 99,8916 Potraživanja za prihode poslovanja 27.158.693,00 28.913.221,00 30.024.635,00 106,46 103,8417 Potraživanja od prodaje nefininancijske imovine 313.517,00 2.456.219,00 2.139.810,00 783,44 87,1219 Rashodi budućeg razdoblja
PASIVA - OBVEZE I VLASTITI IZVORI 288.420.301,00 296.714.275,00 310.289.513,00 102,88 104,582 Obveze 21.997.373,00 20.057.167,00 17.834.331,00 91,18 88,9223 Obveze za rashode poslovanja 167.994,00 234.209,00 294.942,00 139,42 125,9324 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 0,00 94.439,00 2.928,00 3,1026 Obveze za zajmove 21.829.379,00 19.728.519,00 17.536.461,00 90,38 88,899 Vlastiti izvori 266.422.928,00 276.657.108,00 292.455.182,00 103,84 105,7191 Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora 232.480.624,00 234.492.906,00 248.851.320,00 100,87 106,1292 Višak/manjak prihoda 6.169.293,00 10.493.961,00 11.138.616,00 170,10 106,1496 Obračunati prihodi poslovanja 27.158.693,00 28.913.221,00 30.024.635,00 106,46 103,8497 Obračun.prihodi od prodaje nefinancijske imovine 313.517,00 2.456.219,00 2.139.810,00 783,44 87,1298 Rezerviranje viška prihoda 300.801,00 300.801,00 300.801,00 100,00 100,00
IZVANBILANČNI ZAPISI 1.799.813,00 1.117.390,00 19.822.776,00 62,08 1.774,0299 Izvanbilančni zapisi 1.799.813,00 1.117.390,00 19.822.776,00 62,08 1.774,02
Izvor: Grad Vinkovci
128
5.19 Izvještaj o novčanom tijeku
Tablica 46. Izvještaj o novčanim tijekovima za 2004., 2005. i 2006. godinu
Broj konta Opis 2004. 2005. 2006.
6 PRIHODI POSLOVANJA 66.147.460 67.546.403 76.772.70361 Prihodi od poreza 45.935.564 46.775.647 52.770.93663 Pom.iz inozem.i od subj.unutar opće drž. 1.070.652 2.491.100 931.15764 Prihodi od imovine 3.194.178 2.968.481 4.572.01965 Prih.od admin.prist.i po posebn.propisima 15.679.847 15.245.855 18.237.76566 Ostali prihodi 267.219 65.320 260.8263 RASHODI POSLOVANJA 51.813.613 56.927.988 62.588.09531 Rash.za zaposlene 15.401.365 15.519.701 16.841.745311 Plaće 13.185.095 13.227.111 14.171.241312 Ost.rash.za zaposl. 271.100 303.489 501.850313 Dopr.na plaće 1.945.170 1.989.101 2.168.65432 Materijalni rashodi 23.582.118 26.989.924 27.855.659321 Nakn.trošk.zaposlen. 899.512 861.166 1.120.351322 Rash.za mat.i energ. 4.547.202 4.978.935 5.616.392323 Rash.za usluge 15.567.714 18.582.517 18.403.303329 Ost.nespom.rash.pos 2.567.690 2.567.306 2.715.61334 Financijski rashodi 2.060.706 1.943.811 1.681.191342 Kamate za prim.zajm 1.668.494 1.514.892 1.361.448343 Ost.financ.rashodi 392.212 428.919 319.74335 Subvencije 607.766 1.200.000 1.215.000351 Subvencije trg.društ. U javnom sektoru 0 100.000 0352 Subv.trg.druš.obrtn.. 607.766 1.100.000 1.215.00036 Pomoć dane u inoz.i unutar države 100.000 30.000 223.407363 Pom.unut.opće drž. 100.000 30.000 223.40737 Nakn.građ.i kućanstv. 336.251 468.062 465.116372 Ost.nakn.građ.i kuć. 336.251 468.062 465.11638 Ostali rashodi 9.725.407 10.776.490 14.305.977381 Tekuće donacije 9.239.965 9.497.760 10.591.463382 Kapitalne donacije 75.000 844.110 353.530384 Izdaci iz proteklih godina 95.547 0 0385 Izvanredni rashodi 314.895 434.620 311.043386 Kapitalne pomoći 0 0 3.049.94139 Rasp.rash.i prij.rač.392 Prijelazni račun7 PRIH.OD PROD.NEFIN.IMOV. 2.060.509 5.755.378 4.461.59171 Prih.od prodaje neproizved.imovine 783.564 437.070 503.54072 Prih.od prod.proizv.dugotr.imovine 1.276.945 5.318.308 3.958.051
129
4 RASHODI ZA NAB.NEFINANC.IMOVINE 12.778.962 11.585.843 7.844.292
41 Rash.za nab.nepr.im. 1.521.197 1.734.268 668.702411 Mater.imov.-prir.bogat 1.021.328 1.485.892 375.217412 Nemater.imovina 499.869 248.376 293.48542 Rash.za nab.proizv.dugotr.imov 9.209.707 6.612.754 5.327.655421 Građev.objekti 7.600.576 6.129.011 3.658.387422 Postroj.i oprema 1.082.339 122.259 1.239.020423 Prijevozna sredstva 253.139 116.771 13.999424 Knjige,umj.djela i ost. 101.160 80.000 90.000426 Nemat.proizv.imovina 172.493 164.713 326.24943 Rash.za nab.plem.metala i ost.pohr.vrijed. 42.177 35.536 25.606431 Plemen.metali i ostale pohranj.vrijed. 42.177 35.536 25.60645 Ras.za dodat.ulag.na nef.imovini 2.005.881 3.203.285 1.822.329451 Dodat.ulag.na gr.obj 0 2.671.297 1.517.097452 Dodatna ulaganja u postrojenja i opremu 1.864.918 431.989 205.598
454 Dodatna ulaganja u ostalu nefinancijsku imovinu 140.963 99.999 99.634
8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 542.897 0 0
82 Primici od prodaje vrijednosnih papira 542.897 0 0822 Obveznice 542.897
5 IZDACI ZA FINANC.IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 2.192.058 2.192.058 10.792.058
51 Izdaci za dane zajmove 0 0 8.600.000515 Izdaci za dane zajmove - oročeni depozit 0 0 8.600.00054 Izd.za otpl.glav.primlj.zajm. 2.192.058 2.192.058 2.192.058542 Otpl.glavn.primlj.zajm.od banaka i ost. 2.192.058 2.192.058 2.192.0581 i 2 OSTALI PRIMICI 451.605 1.730.224 2.057.8811 i 2 OSTALI IZDACI 1.204.523 368.752 2.034.461
UKUPNI NETO PRIMICI 1.213.315 3.957.364 33.269UKUPNI NETO IZDACI 0 0 0
11** NOVČANA SREDSTVA NA POČETKU RAZDOBLJA 3.511.387 4.724.702 8.682.066
11** NOVČANA SREDSTVA NA KRAJU RAZDOBLJA 4.724.702 8.682.066 8.715.335
POVEĆANJE NOVČANIH SREDSTAVA 1.213.315 3.957.364 33.269
SMANJENJE NOVČANIH SREDSTAVA 0 0 0
Izvor: Grad Vinkovci
130
Tablica 47. Izvještaj o novčanim tijekovima za prvo tromjesečje 2004., 2005., 2006. i 2007.
godine
BROJ KONTA OPIS 2004. 2005. 2006. 2007.
6 PRIHODI POSLOVANJA 13.901.733 14.933.355 16.338.808 19.179.21461 Prihodi od poreza 10.655.823 11.251.465 11.194.119 13.588.38063 Pom.iz inozem.i od subj.unutar opće drž. 110.652 900.000 141.660 1.219.47364 Prihodi od imovine 461.743 433.179 1.025.178 863.30965 Prih.od admin.prist.i po posebn.propisima 2.506.555 2.343.511 3.968.351 3.503.75266 Ostali prihodi 166.960 5.200 9.500 4.3003 RASHODI POSLOVANJA 11.256.810 11.919.568 13.629.963 15.616.63431 Rash.za zaposlene 3.735.245 3.798.037 4.083.494 4.380.916311 Plaće 3.266.334 3.298.490 3.516.218 3.808.322312 Ost.rash.za zaposl. 3.000 9.000 30.410 0313 Dopr.na plaće 465.911 490.547 536.866 572.59432 Materijalni rashodi 4.435.166 4.418.919 5.613.115 6.389.455321 Nakn.trošk.zaposlen. 159.603 162.547 267.979 264.967322 Rash.za mat.i energ. 1.357.792 1.378.356 1.731.337 1.635.626323 Rash.za usluge 2.577.586 2.495.861 3.107.794 3.923.702329 Ost.nespom.rash.pos 340.185 382.155 506.005 565.16034 Financijski rashodi 452.115 648.241 416.467 371.929342 Kamate za prim.zajm 429.203 387.814 349.979 312.143343 Ost.financ.rashodi 22.912 260.427 66.488 59.78635 Subvencije 0 262.742 500.000 855.000352 Subv.trg.druš.obrtn.. 0 500.000 855.00036 Pomoć dane u inoz.i unutar države 25.000 0 30.000 30.000363 Pom.unut.opće drž. 25.000 0 30.000 30.00037 Nakn.građ.i kućanstv. 71.080 133.815 134.000 111.651372 Ost.nakn.građ.i kuć. 71.080 133.815 134.000 111.65138 Ostali rashodi 2.538.204 2.657.814 2.852.887 3.477.683381 Tekuće donacije 2.474.347 2.569.645 2.677.461 2.744.995382 Kapitalne donacije 0 0 0 82.688385 Izvanredni rashodi 63.857 88.169 175.426 0386 Kapitalne pomoći 0 0 0 650.00039 Rasp.rash.i prij.rač.392 Prijelazni račun7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 682.293 714.359 1.378.818 1.112.73871 Prih.od prodaje neproizved.imovine 261.400 437.250 423 2.38772 Prih.od prod.proizv.dugotr.imovine 420.893 277.109 1.378.395 1.110.3514 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 710.781 2.420.122 1.139.993 904.37241 Rash.za nab.nepr.im. 369.961 1.295.610 166.869 226.823411 Mater.imov.-prir.bogat 0 1.257.275 134.969 105.000412 Nemater.imovina 369.961 38.335 121.82342 Rash.za nab.proizv.dugotr.imov 270.700 858.221 947.518 480.758421 Građev.objekti 0 697.487 622.273 51.650422 Postroj.i oprema 201.666 24.659 101.424 18.858424 Knjige,umj.djela i ost. 0 60.000 70.000 215.670426 Nemat.proizv.imovina 69.034 76.075 153.821 194.58043 Rash.za nab.plem.metala i ost.pohr.vrijed. 0 16.464 25.606 8.000431 Plemen.metali i ostale pohranj.vrijed. 0 16.464 25.606 8.00045 Ras.za dodat.ulag.na nef.imovini 70.120 249.827 0 188.791451 Dodat.ulag.na gr.obj 70.120 249.827 0 188.791
131
8 PRIMICI OD FIN. IMOVINE I ZADUŽIVANJA 0 0 0 05 IZDACI ZA FIN. IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 548.014 548.014 548.014 548.01454 Izd.za otpl.glav.primlj.zajm. 548.014 548.014 548.014 548.014542 Otpl.glavn.primlj.zajm.od banaka i ost. 548.014 548.014 548.014 548.0141 i 2 OSTALI PRIMICI 181.394 504.003 347.9281 i 2 OSTALI IZDACI 126.992 378.007 5.319.986 224.909
UKUPNI NETO PRIMICI 2.122.823 886.006 0 2.998.023UKUPNI NETO IZDACI 0 0 2.572.402
11** NOVČANA SREDSTVA NA POČETKU RAZDOBLJA 3.511.387 4.724.702 8.682.066 8.715.33511** NOVČANA SREDSTVA NA KRAJU RAZDOBLJA 5.634.210 5.610.708 6.109.664 11.713.358
POVEĆANJE NOVČANIH SREDSTAVA 2.122.823 886.006 0 2.998.023SMANJENJE NOVČANIH SREDSTAVA 0 0 2.572.402 0
Izvor: Grad Vinkovci
5.20 Zakonska ograničenja vezana uz mogućnost zaduživanja Grada Vinkovaca
Okvir za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđen je Zakonom o proračunu (NN br. 96/03) i Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2006. godinu (NN br. 148/05).
Sukladno odredbama Zakona o proračunu, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zadužiti uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira, uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Zaduživanje je moguće samo za investiciju - kapitalni projekt koji se financira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko tijelo. U postupku zaduživanja potrebno je voditi računa da ukupna godišnja obveza (godišnji anuitet) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje.
U iznos ukupne godišnje obveze uključena su sva zaduženja, dana jamstva i dospjele a nepodmirene obveze iz prethodnog razdoblja.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može davati jamstva pravnoj osobi u većinskom vlasništvu i ustanovi čiji je osnivač. Dano jamstvo uključuje se u opseg njezina mogućeg zaduživanja.
Posebna ograničenja za zaduživanje jedinica lokalne propisana su Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu (NN br. 137/06). Navedenim Zakonom dano je ovlaštenje Vladi Republike Hrvatske za izdavanje suglasnosti za zaduživanje jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2006. (Obrazac: PR-RAS) iskazala prihode poslovanja veće od iznosa rashoda poslovanja. Ukupna kvota za zaduženje svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2006. godini može iznositi najviše 2,3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti za zaduživanje podnosi se Ministarstvu financija, koje daje prethodno mišljenje, a o zahtjevu za davanje suglasnosti odlučuje Vlada Republike Hrvatske u roku od 40 dana od dana podnošenja zahtjeva.
5.20.1 Opis i prikaz izračuna dužničkog kapaciteta Grada Vinkovaca
Pravilnikom o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju jamstva za zaduživanje jedinica područne (regionalne) samouprave (NN br. 55/04) propisan je postupak, uvjeti i obvezni sastojci zahtjeva, odnosno obvezna dokumentacija koja se mora podnijeti uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za zaduživanje.
132
Odredbom članka 10. stavak 1. točka 9. Pravilnika propisano je način utvrđivanja osnovice za izračun dužničkog kapaciteta prema podacima iskazanim u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1.siječnja do 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. Osnovicu za izračun dužničkog kapaciteta čini zbroj iznosa ostvarenih prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine umanjen za pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države, prihode po posebnim propisima (i to: mjesni samodoprinos i sufinanciranje) te za donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je preuzela obvezu financiranja decentraliziranih funkcija umanjuje svoje prihode i za iznos prihoda ostvaren temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak te za dio pomoći izravnanja.
Ostvareni prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine Grada Vinkovaca u 2006. godini, umanjeni za pomoći od subjekata unutar opće države, prihode po posebnim propisima (od cijene komunalnih usluga namijenjenih razvoju), za donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države te za iznos prihoda ostvaren temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak i dio za pomoći izravnanja, iznose 12.812.380,04 kuna.
Dužnički kapacitet Grada, odnosno dozvoljena ukupna godišnja obveza iznosi 13.728.325,97 kuna. U nastavku dajemo prikaz izračuna dužničkog kapaciteta Grada Vinkovaca.
Tablica 48. Izračun dužničkog kapaciteta Grada Vinkovaca za razdoblje od 1. siječnja 2006. do
31. prosinca 2006.
Ostvarenje prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine za razdoblje 1.1.-31.12.2006. godine 81.454.009,89
Umanjenje sukladno članku 106. Zakona o proračunu 12.812.380,04Pomoći od subjekata unutar opće države 931.157,35Prihodi od sufinanciranja građana (nabava kanti,izgradnja objekata odvodnje i vodoopskrbe) 2.226.751,82Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 233.958,58Decentralizacija-za vatrogastvo i školstvo 9.420.512,29OSTVARENI PRORAČUNSKI PRIHODI NAKON UMANJENJA 68.641.629,8520% OSTVARENIH PRORAČUNSKIH PRIHODA 13.728.325,97
IZRAČUN IZNOSA OSTVARENIH PRIHODA POSLOVANJA I PRIHODA OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE ZA RAZDOBLJE 01.01. DO 31.12.2006. GODINE
Izvor: Grad Vinkovci
5.20.2 Popis i opis postojećih kredita Grada Vinkovaca
Grad Vinkovci u promatranom razdoblju poslovanja 2004.-2006. godine zadržao je financijsku politiku “stabilnog” zaduživanja. Preuzimanje obveza praćeno je dinamikom ostvarenja prihoda i to kako po obimu ostvarenja tako i po namjenskim izvorima. Određeno je i da se prihodima poslovanja financiraju rashodi poslovanja, a njihovim viškom ulaganja u nefinancijsku imovinu, te izdaci za otplatu dugoročnog kredita kod HBOR-a.
Stabilnost zaduživanja i realizacija nastalih obveza razvidna je i iz financijskih izvješća Grada Vinkovaca.
Grad Vinkovci se ima samo jedno aktivno kreditno zaduženje, a temeljem Ugovora o kreditu broj: KO – 48/99 zadužio kod HBOR-a za iznos od 7.261.585,82 DEM. Kredit je realiziran u programu obnove i razvitka komunalne infrastrukture.
Kamatna stopa iz navedenog Ugovora iznosi 8,5%. U siječnju 2003.godine HBOR je za isti kredit smanjio kamatnu stopu na 7%. Kredit se otplaćuje u kvartalnim anuitetima u rokovima dospijeća.
133
5.20.3 Opis danih jamstava Grada Vinkovaca
Sukladno Zakonu o proračunu članak 107. i 108. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti jamcem pod slijedećim okolnostima:
Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave smije se zaduživati samo uz suglasnost većinskog vlasnika, odnosno osnivača.
Dok se statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne propiše tko odlučuje o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razmjerno njenu udjelu u vlasništvu.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o danim suglasnostima dvaput godišnje, i to u srpnju i do 31. prosinca tekuće godine.
Jedinica područne (regionalne) samouprave može dati jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem području uz prethodnu suglasnost Vlade, pod uvjetima iz članka 106. ovoga Zakona.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može davati jamstva pravnoj osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove. Dano jamstvo uključuje se u opseg njezina mogućeg zaduživanja iz članka 106. ovoga Zakona.
Dok se statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne propiše tko odlučuje o jamstvu iz stavka 2. ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, iz stavka 2. razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu.
Ugovore o jamstvu u ime lokalne samouprave sklapa predsjednik poglavarstva.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o danim jamstvima u roku od 30 dana nakon danog jamstva i obvezno do 31. prosinca tekuće godine.
Grad Vinkovci je 1998. godine postao jamcem Vinkovačkom vodovodu i kanalizaciji d.o.o. po suglasnosti Ministarstva financija MB – 353. Navedena kreditna linija je zatvorena u potpunosti novom kreditnom linijom kod Reiffeisenbank Austria d.d.., Podružnica Osijek. Za istu je Grad Vinkovci dao Jamstvo. Stanje preostalog duga za otplatu na dan 31.12.2006. godine iznosilo je 882.669,92 kune i to za 2007. godinu 423.682,20 kuna, za 2008. godinu 423.682,20 kuna, te za 2009. godinu 35.305,62 kune. Jamsto dano tvrtki Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. nije dosada aktivirano.
Trgovačkom društvu u većinskom vlasništvu Grada Vinkovaca, «Polet», d.o.o. Vinkovci, Trg kralja Tomislava 1, odobreno je jamstvo Grada Vinkovaca za kreditnu liniju kod poslovne banke, u iznosu od 3.890.000 CHF, na dan podnošenja zahtjeva, 24. veljače 2006. godine, a za realizaciju investicijskog programa: «Kupovina autobusa – starosti 3 do 6 godina – slijedeće strukture: za gradski i županijski promet 21 kom i za turistički promet 4 kom».
Grad Vinkovci je u 2006.godini izdao jamstvo prema Zagrebačkoj banci d.d. za kreditnu liniju trgovačkog društva Polet d.o.o. iz Vinkovaca u iznosu 3.890.000CHF. Kreditna linija odobrena je s kamatnom stopom 3,56%, 2 godine počeka, te 10 godina otplate.
134
5.21 Podaci o zaduženosti Grada Vinkovaca
Promatrajući trend zaduženost Grada Vinkovaca kroz godine unazad vidljiv je trend „stabilnog“ poslovanja i održavanja proračunske ravnoteže i potrošnje. Grad Vinkovci uredno podmiruje sve svoje obveze kako iz tekućeg poslovanja tako i po kreditnom zaduženju. Za redovno plaćanje svih obveza zaslužna je likvidnost proračuna. Ona je stabilna obzirom na dobro planiranje dinamike ostvarenja proračunskih prihoda i primitaka, te izvršenje rashoda i izdataka.
Grad Vinkovci uz kreditnu zaduženost kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj, bilježi i dva jamstva tvrtkama u većinskom vlasništvu Grada. Jamstva su dana Vinkovačkom vodovodu i kanalizaciji d.o.o. i tvrtki Polet d.o.o. Navedena jamstva nisu aktivirana obzirom na stabilnost poslovanja tvrtki.
Tablica 49. Pregled zaduženosti Grada Vinkovaca
Red. br. OPIS 2007. 2008. 2009. 1 POLET d.o.o.-jamstvo 675.586,36 1.571.124,99 2.419.042,852 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. jamstvo 423.682,20 423.682,10 35.305,623 UKUPNO JAMSTVA (1+2) 1.099.268,56 1.994.807,09 2.454.348,47
4Obveze Grada Vinkovaca po kreditima i kamatama za kredite (HBOR) 3.400.061,70 3.246.775,89 3.093.173,70
5 Dospjele obveze 2.512,38 2.000.000,00 2.500.000,006 Obveze po reprogramu duga7 UKUPNO (3+4+5+6) 4.501.842,64 7.241.582,98 8.047.522,178 Otplata glavnice municipalnih obveznica9 Otplata kamate municipalnih obveznica 2.100.000,00 2.100.000,00
10UKUPNO obveza za povrat municip.obveznica (8+9) 2.100.000,00 2.100.000,00
11 OTPLATA KREDITA/OBVEZNICA(4+10) 3.400.061,70 5.346.775,89 5.193.173,70
12UKUPNO POTENCIJALNO OPTEREČENJE S JAMSTVIMA (11+7) 4.501.842,64 9.341.582,98 10.147.522,17
13OSNOVICA PRORAČUNA ZA ZADUŽENJE u 2007...20% 68.641.629,85 91.069.048,67 105.620.601,06
14 20% VISINA MOGUĆEG ANUITETA 13.728.325,97 18.213.809,73 21.124.120,21Razlika za dodatno zaduženje (14-12) 9.226.483,33 8.872.226,75 10.976.598,04
PREGLED ZADUŽENOSTI GRADA VINKOVACA*
*pregled zaduženost Grada Vinkovaca uz izračun kreditne zaduženosti uključujući kredit, jamstva i municipalne obveznice Izvor: Grad Vinkovci
135
5.22 Prikaz godišnjih obveza Grada Vinkovaca (uključujući procjenu otplate municipalnih obveznica) za razdoblje od 2007. do 2017.
U daljem pregledu slijedi prikaz obveza Grada Vinkovaca kroz razdoblje 2007.-2017. godina. U obveze su uključena jamstva dana tvrtkama Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. i Polet d.o.o., kreditna zaduženost Grada Vinkovaca kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj, te procjena prenesenih obveza na dan 31.12.
Obzirom da su kreditne linije i jamstva regulirana valutnom klauzulom kunski iznosi su u pregledu izračunati su prema srednjem tečaju HNB na 31.12.2006.g. (1CHF=4,571248 kn; 1EUR=7,345081 kn).
Iz prikaza godišnjih obveza za razdoblje od 2007. do 2017. godine, vidljiva je prosječna godišnja obveza Grada Vinkovaca po do sada primljenim kreditima, danim jamstvima, preuzetim obvezama s uključenom procjenom otplate municipalnih obveznica. Prosječni godišnji anuitet u iznosu od 8.175.287 kuna čine zbroj prosječnih anuiteta po kreditima, jamstvima, preuzetim obvezama i obveznicama koji su izračunati na način da je stanje neotplaćenog duga (glavnica i kamata) podijeljeno sa brojem godina otplate.
Iz prikaza godišnjih obveza je vidljivo da se udio godišnje obveze (anuiteta) u ostvarenim proračunskim prihodima za 2006. godinu, u razdoblju 2007.-2009. godine kreće od 6,55% u 2007.g.; 13,61% u 2008.g. do 14,78% u 2009.g. U tom razdoblju otplaćuju se ranije preuzete kreditne obveze i kamata po obveznicama.
Isplata glavnice municipalnih obveznica Grada Vinkovaca je višekratna. Odvijat će se u HRK prema slijedećoj dinamici: 2008.-2010. – 0% glavnice godišnje; 2011.-2012. - 10% glavnice godišnje (isplata polovice iznosa polugodišnje); 2013.-2016. - 15% glavnice godišnje (isplata polovice iznosa polugodišnje); 2017. - 20% glavnice godišnje (isplata polovice iznosa polugodišnje).
Pri ocjeni kreditne sposobnosti i davanju mišljenja o zahtjevu za zaduženje, Ministarstvo financija Republike Hrvatske uzima u obzir iznos prosječne godišnje obveze, odnosno stopu zaduženosti Grada Vinkovaca od 14,87%.
136
Tablica 50. Prikaz godišnjih obveza Grada Vinkovaca (uključujući procjenu otplate municipalnih obveznica) za razdoblje od 2007. do 2017.
Red. br. OPIS 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
1 POLET d.o.o. 675.586 1.571.125 2.419.043 2.234.135 2.283.085 2.098.981 2.206.137 2.078.608 2.014.837 1.944.509 1.848.325
2 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. 423.682 423.682 35.306
3 UKUPNO JAMSTVA (1+2) 1.099.269 1.994.807 2.454.348 2.234.135 2.283.085 2.098.981 2.206.137 2.078.608 2.014.837 1.944.509 1.848.325
4Obveze Grada Vinkovaca po kreditima i kamatama za kredite (HBOR)
3.400.062 3.246.776 3.093.174 2.939.730 2.786.286 2.633.000 2.479.397 2.325.953 557.471
5Dospjele obveze na dan 11.svibnja 2007.godine (procjena 2008.-2018.)
2.512 2.000.000 2.500.000 2.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000
6 Obveze po reprogramu duga7 UKUPNO (3+4+5+6) 4.501.843 7.241.583 8.047.522 7.673.865 6.569.371 6.231.981 6.185.535 5.904.562 4.072.309 3.444.509 3.348.325
8 Otplata glavnice municipalnih obveznica 4.200.000 4.200.000 6.300.000 6.300.000 6.300.000 6.300.000 8.400.000
9 Otplata kamte municipalnih obveznica 2.100.000 2.100.000 2.100.000 2.047.500 1.837.500 1.601.250 1.286.250 971.250 656.250 315.000
10 Ukupno obveza za povrat municip.obveznica (8+9) 2.100.000 2.100.000 2.100.000 6.247.500 6.037.500 7.901.250 7.586.250 7.271.250 6.956.250 8.715.000
11 OTPLATA KREDITA/ OBVEZNICA (4+10) 3.400.062 5.346.776 5.193.174 5.039.730 9.033.786 8.670.500 10.380.647 9.912.203 7.828.721 6.956.250 8.715.000
12UKUPNO KREDITNO OPTEREĆENJE S JAMSTVIMA (11+3)
4.501.843 9.341.583 10.147.522 9.773.865 12.816.871 12.269.481 14.086.785 13.490.812 11.343.559 10.400.759 12.063.325
Izvor: Grad Vinkovci
137
5.23 Odnos državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Pravni položaj jedinica lokalne samouprave a time i Grada Vinkovaca uporišnu točku ima u Ustavu Republike Hrvatske u kojemu su propisana načela na kojima se temelji lokalna i regionalna samouprava iz kojih proizlazi odnos središnje državne vlasti i županije kao jedinice područne odnosno regionalne samouprave (Ustav RH, NN. RH. br. 124. – pročišćeni tekst). Ovim Ustavom zajamčeno pravo građana na lokalnu i područnu samoupravu dobiva i svoju zaštitu (čl. 93. st. 4.) gdje se regulira da Pučki pravobranitelj osigurava zaštitu prava na lokalnu i regionalnu samoupravu kao i zaštitu lokalne samouprave pred tijelima državne vlasti.
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi usklađen je s ustavnim promjenama iz 2000.-te godine, kojim lokalna samouprava dobiva nova prava i ovlasti. Ovaj zakon s drugim zakonima a osobito Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave postavlja pravne okvire u kojima lokalna samouprava i Grad Vinkovci ostvaruje svoja ovlasti.
Odnos državne uprave i lokalne samouprave razgraničen je na način kooperativnosti, odnosno cilj i jedne i druge jest da bude u funkciji građanima i da jača demokratske društvene odnose. Lokalna samouprava nezavisna je od središnje državne vlasti po ovlastima i financijski. Nezavisna je također od uplitanja središnje državne vlasti u poslove lokalnog značaja gdje odluke potpuno autonomno donosi Gradsko vijeće kao političko tijelo lokalne zajednice. Također, Grad Vinkovci samostalno vodi lokalnu kadrovsku politiku i oslobođen je uplitanja Vlade, ministarstava ili predsjednika Republike. Upravo iz ovih razloga Grad Vinkovci može se razvijati kao izraz volje i moralne i materijalne snage sredine u kojoj živimo.
Odnos između središnje državne vlasti i županije može se opisati kao partnerski jer se prepoznaju ciljevi i interes lokalne zajednice i rješavaju problemi, od kojih su mnogi posljedica ratnih razaranja, uz zamjetno poboljšanje uvjeta života i rada građana Grada Vinkovaca.
Za napomenuti je da Grad Vinkovci od svog konstituiranja do danas nije doživio niti prolazio kroz stanje izvanrednih političkih okolnosti koje bi se negativno odrazile na poslovanje Grada Vinkovaca, niti doveo u upitnost poslovanja gradonačelnika, gradskog Poglavarstva ili gradskog Vijeća. Grad ima stabilnu političku situaciju, trenutno je na vlasti koalicija Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske stranke prava, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatske stranke umirovljenika.
138
5.24 Ustrojstvo Grada Vinkovaca
Grad Vinkovci jedinica je lokalne samouprave i uprave određena Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi (NN br. 33/01., 60/01. – vjerodostojno tumačenje i NN br. 129/05.), na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06.). Grad Vinkovci je pravna osoba.
Temeljem Zakona Grad Vinkovci ima status velikog grada.
Grad Vinkovci obuhvaća naselja Vinkovci i Mirkovci. Sjedište Grada je u Vinkovcima, Ulica bana Josipa Jelačića br. 1.
Grad Vinkovci u okviru svojih nadležnosti obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima. Ti poslovi obuhvaćaju slijedeće:
uređenje naselja i stanovanje,
prostorno i urbanističko planiranje,
komunalno gospodarstvo,
brigu o djeci,
socijalnu skrb,
primarnu zdravstvenu zaštitu,
odgoj i obrazovanje,
kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
zaštitu potrošača,
zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
protupožarnu i civilnu zaštitu,
promet na svom području,
održavanje javnih cesta,
izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja,
te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Tijela Grada Vinkovaca su:
Gradsko vijeće – predstavničko tijelo
Gradonačelnik – izvršno tijelo
Poglavarstvo – izvršno tijelo
139
5.25 Gradsko vijeće Grada Vinkovaca
Gradsko vijeće Grada Vinkovaca broji 31. člana koji se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, svake četiri godine. Posljednji izbori za vijećnike gradskog Vijeća Grada Vinkovaca provedeni su 15. svibnja 2005. godine. Gradsko vijeće u okviru svojih nadležnosti obavlja slijedeće poslove:
donosi Statut Grada,
donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada,
donosi proračun i odluku o izvršenju proračuna i godišnji obračun proračuna,
donosi poslovnik o radu Gradskog vijeća,
bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća,
osniva radna tijela vijeća i bira članove radnih tijela,
bira i razrješava gradonačelnika, zamjenike gradonačelnika i članove Gradskog poglavarstva,
odlučuje o povjerenju gradonačelniku, pojedinim članovima Poglavarstva ili Poglavarstvu u cjelini,
imenuje i razrješava druge osobe određene odlukom Vijeća i zakonom,
uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela,
osniva javne ustanove i druge pravne osobe ili vlastite pogone za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za stanovnike Grada, sukladno zakonu
odlučuje o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga s drugim jedinicama lokalne samouprave, u slučajevima kada to nije riješeno posebnim zakonima,
odlučuje o davanju koncesija,
odlučuje o sastavu skupština trgovačkih društava u kojima Grad ima 100%-tni udjel,
donosi odluku o prijenosu poslova iz samoupravnog djelokruga Grada na županiju, odnosno mjesne odbore
donosi odluku o uspostavljanju međusobne suradnje s jedinicama lokalne samouprave i uprave drugih država i akte o prijateljstvu i suradnji,
daje suglasnost za statusne promjene promijene trgovačkih društava u kojima je vlasnik, odnosno suvlasnik preko 50%, a koje se odnose na preoblikovanje, pripajanje, spajanje ili prestanak trgovačkog društva
raspravlja i odlučuje o izvješćima trgovačkih društava i javnih ustanova u kojima je pretežiti vlasnik ili osnivač, sukladno zakonu
odlučuje o drugim pitanjima iz samoupravnog djelokruga Grada, te
obavlja druge poslove koji su mu zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug.
140
Tablica 51. Članovi gradskog vijeća
Redni broj IME I PREZIME STAROSNA
DOBPOLITIČKA STRANKA OBRAZOVANJE
1. Ivan Klarić 57 god. HDZ SSS2. Anto Blažanović 46 god. HDZ VSS3. Ivan Perić 51 god. HDZ SSS4. Zdenka Raguž 47 god. HDZ VŠS5. Toma Mišić 53 god. HDZ VŠS6. Jakov Barišić 49 god. HDZ SSS7. Zvonimir Mišić 47 god. HDZ VSS8. Vladimir Ćirić 47 god. HDZ VSS9. Ivan Barbarić 26 god. HDZ VSS10. Željko Matica 47 god. HDZ SSS11. Ante Todorić 52 god. HDZ VSS12. Ljubo Karaman 44 god. HDZ SSS13. Željko Janović 54 god. SDP VSS14. Damir Rimac 35 god. SDP VSS15. Anica Birač 52 god. SDP VSS16. Mate Vukušić 50 god. SDP VSS17. Nada Čordašić 44 god. HSS VSS18. Milan Mavrović 48 god. HSS VŠS19. Josip Vidosavljević 54 god. HNS VSS20. Željko Turda 50 god. HNS VSS21. Tomislav Zadro 38 god. HDZ VSS22. Mirjana Pešec 52 god. HDZ VSS23. Igor Smole 45 god. DC VSS24. Željko Brkić 47 god. HSP SSS25. Tomislav Šarić 42 god. HSP SSS26. Tunjo Tomić 56 god. HSP SSS27. Senko Bošnjak 45 god. HSLS VSS28. Franjo Bilić 30 god. HSLS VŠS29. Mihajlo Tomašković 63 god. HSU VSS30. Vjekoslav Ivanić 65 god. HSU SSS31. Bogdan Maglov 59 god. SDSS SSS
Izvor: Grad Vinkovci
141
Grafički prikaz 12. Članovi gradskog vijeća
HDZ 14SDP 4
HSU 2
HSS 2
HSP 3DC 1 HSLS 2 HNS 2
SDSS 1
HDZ SDP HSU HSS HSP DC HSLS HNS SDSS
Izvor: Grad Vinkovci
142
5.26 Gradonačelnik
Gradonačelnik je nositelj izvršne vlasti Grada Vinkovaca. Gradonačelnik Grada Vinkovaca svoju dužnost obnaša profesionalno (zaposlenik je u Gradu Vinkovcima). Gradonačelnik Grada Vinkovaca je Mladen Karlić, dr. med., a funkciju gradonačelnika obnaša po treći puta.
Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada provodi odluke gradskog Vijeća i odgovoran je Vijeću za njihovo provođenje, ima pravo zadržati od izvršenja opći akt gradskog Vijeća, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Vijeća da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako gradsko Vijeće to ne učini dužan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te izvijestiti čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada lokalne samouprave i uprave, vodi brigu o upravljanju gradskom imovinom i naredbodavac je za izvršenje gradskog proračuna, neposredno ispred gradskog Poglavarstva usmjerava rad upravnih odjela a obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom Grada Vinkovaca i odlukama gradskog Vijeća. Osim toga gradonačelnik rukovodi radom gradskog Poglavarstva, saziva sjednice Poglavarstva i predsjedava im te potpisuje akte Poglavarstva.
5.27 Poglavarstvo Grada Vinkovaca
Gradsko Poglavarstvo izvršno je tijelo Grada Vinkovaca. Poglavarstvo u okviru svoga djelokruga:
priprema prijedloge općih akata koje donosi Gradsko vijeće te daje mišljenje o prijedlozima odluka koje podnesu drugi ovlašteni predlagači,
izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća, prostornih i urbanističkih planova, te drugih akata Gradskog vijeća,
upravlja nekretninama i pokretninama kao i prihodima i rashodima Grada,
utvrđuje prijedlog godišnjeg proračuna Grada i završni račun, te odluke o privremenom financiranju,
utvrđuje prijedlog ustrojstva upravnih odjela Grada i usmjerava njihovo djelovanje u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada odnosno poslova državne uprave koji se obavljaju u Gradu te nadzire njihov rad,
imenuje pročelnike upravnih odjela Grada na temelju javnog natječaja,
predlaže osnivanje ili ukidanje mjesnih odbora,
obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i drugim aktima Gradskog vijeća ili po njegovom ovlaštenju.
Gradsko poglavarstvo ima 9 (devet) članova. Gradonačelnik je po svom položaju predsjednik Poglavarstva i predsjedava sjednicama Poglavarstva. Zamjenici gradonačelnika su po svom položaju zamjenici predsjednika Gradskog poglavarstva.
Članove Poglavarstva bira Gradsko vijeće, na prijedlog predsjednika Gradskog poglavarstva, u pravilu iz sastava svojih članova, a mogu se birati i osobe koje nisu izabrane za vijećnike Gradskog vijeća, na vrijeme od četiri godine.
143
Tablica 52. Članovi Poglavarstva Grada Vinkovaca u mandatu od 2005. do 2009.
Redni broj IME I PREZIME STAROSNA DOB
POLITIČKA STRANKA OBRAZOVANJE
1. Mladen Karlić, gradonačelnik, predsjednik Poglavarstva 44 god. HDZ VSS
2. Željko Ilić, zamjenik gradonačelnika 40 god. HDZ VSS3. Željko Beljo, zamjenik gradonačelnika 56 god. HSP VŠS4. Ante Miljak 66 god. HDZ VSS5. Petar Šimić 43 god. HDZ VŠS6 Dražen Milinković 43 god. HDZ VŠS7. Željko Šarčević 38 god. HDZ VSS8. Branimir Gali 58god. HDZ VSS9. Nada Gagro 49 god. nestranačka VSS
Izvor: Grad Vinkovci
144
5.28 Mjesna samouprava
Za dijelove Grada Vinkovaca i naselje Mirkovci Grad Vinkovci osnovao je mjesne odbore. Mjesni odbori osnovani su kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na određenom području.
Na području Grada Vinkovaca 12 (dvanaest) je mjesnih odbora. Mjesnim odborom upravlja Vijeće mjesnog odbora koje izabire svog predsjednika. Članovi vijeća biraju se neposredno, tajnim izborima, svake 4 (četiri) godine. Zadnji izbori za vijeća mjesnih odbora provedeni su u travnju ove godine.
Mjesni odbori, u okviru svog djelokruga, utvrđuju program potreba građana na svom području, a osobito oko:
- brige o uređenju područja mjesnog odbora,
- poboljšanja kvalitete stanovanja,
- unapređivanja komunalnih i uslužnih djelatnosti, održavanja lokalne infrastrukture i komunalnog reda,
- nastojanja na unapređivanju brige o djeci, obrazovanja i odgoja te javnog zdravlja,
- zaštite okoliša,
- socijalne skrbi stanovništva te
- zadovoljavanja potreba u kulturi, tehničkoj kulturi, tjelesnoj kulturi i športu.
5.29 Obavljanje upravnih i drugih stručnih poslova iz djelokruga grada
Za obavljanje upravnih i drugih stručnih poslova iz nadležnosti Grada Vinkovaca osnovani su Upravni odjeli Grada Vinkovaca. Radom upravnih odjela rukovode stručni djelatnici, pročelnici koje je izabralo gradsko Poglavarstvo, temeljem javnog natječaja. Pročelnici su za svoj rad odgovorni gradskom Poglavarstvu i gradskom Vijeću.
U Gradu Vinkovcima je ustrojeno 6 (šest) upravnih odjela:
Upravni odjel za normativnu djelatnost i opće poslove,
Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom i lokalnu samoupravu,
Upravni odjel društvenih djelatnosti,
Upravni odjel komunalnog gospodarstva i uređenja grada,
Upravni odjel gospodarstva i
Upravni odjel financija.
145
5.30 Odgovorne osobe
Sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Grad zastupa i predstavlja gradonačelnik. Sukladno istom Zakonu gradonačelnik ima u pravilu dva zamjenika. Gradonačelnik je Mladen Karlić, dr. med.
Zamjenici gradonačelnika su Željko Ilić, dipl. ing. i Željko Beljo, ing. Politički odgovorne dužnosti obnašaju i članovi Poglavarstva čiji smo sastav prethodno naveli.
Pročelnici Upravnih odjela su:
Zlata Vuić-Resli, dipl. iur., pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom i lokalnu samoupravu, izabrana na javnom natječaju 1995. godine.
Zlatko Dovhanj, dipl. iur., pročelnik Upravnog odjela za normativnu djelatnost i opće poslove, izabran na javnom natječaju 2000. godine,
Sanja Bošnjak, dipl. oec., pročelnica Upravnog odjela financija, izabrana na javnom natječaju 2002 godine,
Zdenko Rečić, dipl. ing., pročelnik Upravnog odjela društvenih djelatnosti, izabran na javnom natječaju 2005. godine,
Ante Slišković, dipl. ing., pročelnik Upravnog odjela komunalnog gospodarstva i uređenja grada, izabran na javnom natječaju 2004. godine, a čelnik Upravnog odjela gospodarstva je trenutno Mario Komšić, dipl. oec., koji ovaj posao obavlja kao vršitelj dužnosti.
Mladen Karlić, dr.med. – Gradonačelnik Grada Vinkovaca i predsjednik Poglavarstva
Vinkovci, J. Matasovića 46
Mladen Karlić diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1988. godine, a specijalizirao je internu medicinu u Zagrebu 1996. godine, završio je i poslijediplomski studij iz područja nefrologije. 1990.- 1992. godine pomoćnik je direktora Medicinskog centra Vinkovci i šef hitne službe, u razdoblju 1991.-1992. član je štaba Civilne zaštite za PMP, od 1992. godine načelnik sanitetske službe 109. brigade HV, s počasnim činom satnika. Odlikovan je Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog pletera i Redom hrvatskog trolista.
U pogledu javne i političke karijere član je Hrvatske demokratske zajednice od 1990. godine. Od 1994. do 1997. godine član je gradskog Poglavarstva. Od 1997. godine vijećnik je županijske Skupštine gdje predsjedava Odborom za rad, zdravstvo i socijalnu politiku. U razdoblju 2000.-2002. predsjednik je Gradskog odbora stranke i potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a. Godine 1997. prvi put je izabran za gradonačelnika Grada Vinkovaca, koju dužnost obnaša u trećem mandatu. Gradonačelnik, Mladen Karlić, dr. med., hrvatske je nacionalnosti, rimokatoličke vjeroispovijesti, oženjen je i otac dvoje djece.
146
5.31 Zaposleni u gradskoj upravi
Upravne i druge stručne poslove obavljaju službenici i namještenici. Ukupan broj uposlenika u upravnim odjelima i službama unutar gradske uprave jest 67 (šezdesetsedma), od čega je 41 (četrdesetjedna) žena i 26 (dvadesetšest) muškaraca. Trideset zaposlenika je visoke stručne spreme, 3 (tri) više, 29 (dvadesetdevet) srednje stručne spreme i pet djelatnika niže stručne spreme. U pogledu starosne strukture 17 (sedamnaest) djelatnika je do 40. godine starosti, 25 (dvadesetpet) do 50. godine starosti, 16 (šesnaest) do 55. godine starosti i 9 (devet) djelatnika preko 55. godine starosti.
5.32 Sudski postupci, pravna pitanja, ugovorni odnosi i partnerstvo
U sudskim postupcima u kojima se Grad Vinkovci pojavljuje bilo u osobi tužitelja ili tuženika, a čiji se ishod očekuje, ne postoji mogućnost da bi isti mogli materijalno utjecati na financijsku stabilnost i poslovanje Grada Vinkovaca.
Grad Vinkovci je radi naplate svojih redovnih potraživanja pokrenuo veći broj ovršnih i parničnih postupaka, a isto tako sudionik je i u brojnim stečajnim postupcima u kojima ima status stečajnog vjerovnika, te su mu priznata prijavljena potraživanja.
Ujedno, Grad Vinkovci sudionik je u upravnim postupcima, a koji se vode radi povrata imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a čiji eventualni ishod ne može utjecati na umanjenje redovnih financijskih prihoda.
Sporovi koji se u ovom trenutku vode protiv Grada Vinkovaca, a čiji se pravomoćni ishod očekuje, nisu takve prirode da bi u konačnici mogli značajnije utjecati na financijski položaj Grada Vinkovaca, te ugroziti bilo koji segment urednog izvršavanja obveza, a koji proizlazi iz izdanja obveznica.
Ujedno, Grad Vinkovci u svom redovnom poslovanju ne ovisi o tuđim patentima, licencijama ili drugim ugovorima s trećima, a koji bi mogli imati veće značenje za njegovo poslovanje.
5.33 Izvanredne okolnosti
Ne postoje izvanredne okolnosti koje bi mogle značajnije utjecati na poslovanje Grada Vinkovaca.
5.34 Najznačajniji dobavljači
Grad Vinkovci je obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi te odabir dobavljača za sve nabave roba, usluga i izvođenja radova provodi na temelju odredaba tog Zakona. Temeljem provedenog postupka i utvrđenih kriterija Grad odabire najpovoljniju ponudu za svaku pojedinu nabavu te sukladno tome ne postoje ključni dobavljači niti isključiva ovisnost Grada o pojedinim dobavljačima.
147
6 OPOREZIVANJE
Sljedeći sažetak poreznog tretmana vlasništva Obveznica temelji se na hrvatskim zakonima i drugim propisima na snazi u vrijeme pripreme ovog prospekta. Zakon o porezu na dobit (Narodne novine 177/04, 90/05 i 57/06) i Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine 95/05) uređuju oporezivanje domaćih i inozemnih pravnih osoba, a Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine 177/04) i Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine 95/05 i 96/06) uređuju oporezivanje domaćih i inozemnih fizičkih osoba.
Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje navedeno. Takve izmjene, tumačenja i/ili odluke mogu imati i retroaktivni učinak i porezne posljedice za vlasnika Obveznica.
Porezni tretman vlasnika Obveznica može se razlikovati ovisno o specifičnoj situaciji vlasnika Obveznica, te se u tom slučaju na neke vlasnike mogu primjenjivati posebna pravila koja se ovdje ne razmatraju. Isto tako, ovdje se ne razmatraju eventualne porezne posljedice prema pravu drugih država, a do kojih bi moglo doći u odnosu na neke vlasnike Obveznica. Od nadležnih poreznih tijela Republike Hrvatske nije, niti će se tražiti bilo kakva odluka u svezi bilo koje ovdje iznesene informacije. Ovaj sažetak ne predstavlja pravno mišljenje, pa se tako ne razmatraju niti svi porezni aspekti koji mogu biti relevantni za vlasnika Obveznica.
Svaki sadašnji i budući vlasnik Obveznica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakvog raspolaganja Obveznicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih država ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene i dopune relevantnih poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih država ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene i dopune relevantnih poreznih propisa koje su u tijeku ili su predložene do dana izdavanja ovog prospekta, te o izmjenama i dopunama relevantnih poreznih propisa nakon datuma ovog prospekta.
6.1 Oporezivanje kamata
Na isplatu kamata iz Obveznica ne obračunava se i ne plaća porez na dodanu vrijednost.
Prihod koji hrvatske pravne osobe ostvare od kamata, uključivo i kamate iz Obveznica, ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%.
Prihod koji fizičke osobe – porezni obveznici u Republici Hrvatskoj ostvare od kamata iz Obveznica ne smatra se dohotkom i ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak pa nije oporeziv.
U skladu s hrvatskim propisima, isplata kamata iz Obveznica inozemnim pravnim i fizičkim osobama ne podliježe plaćanju poreza po odbitku.
6.2 Oporezivanje glavnice
U skladu s hrvatskim propisima, isplata glavnice Obveznica nije podložna posebnim porezima.
6.3 Oporezivanje kapitalne dobiti
Kapitalna dobit u smislu ovog prospekta jest prihod ostvaren prodajom Obveznice, u iznosu razlike između cijene po kojoj je Obveznica prodana i cijene po kojoj je uplaćena, odnosno kupljena.
Kapitalna dobit koju ostvare hrvatske pravne osobe, obveznici poreza na dobit, ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%.
Kapitalna dobit koju prodajom obveznica ostvare fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak, ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva, osim ako to nije djelatnost poreznog obveznika.
148
7 OPĆE INFORMACIJE
7.1 Odobrenja
Na temelju Zakonu o proračunu (NN br. 96/2003), članak 105., stavak 1., izdanje obveznica Grada Vinkovaca odobrila je Vlada Republike Hrvatske Odlukom o davanju suglasnosti Gradu Vinkovcima za zaduženje izdavanjem municipalnih obveznica od 25. svibnja 2007., Klasa: 403-01/07-02/09, Urbroj: 5030120-07-2.
Izdanje Obveznica regulirano je Ugovorom o upisu Obveznica Grada Vinkovaca, koji je sklopljen 23.10.2007. između Grada Vinkovaca kao Izdavatelja i Privredne banke Zagreb d.d. kao Agenta i Pokrovitelja izdanja i uvrštenja uz plasman na domaćem tržištu kapitala iznosa od HRK 42.000.000,00.
Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira, ovaj prospekt odobrila je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga 23. kolovoza 2007.
7.2 Uvrštenje Obveznica u Redovito tržište Zagrebačke burze
Obveznice će biti uvrštene u Redovito tržište Zagrebačke burze d.d. pod oznakom GRVI-O-17AA.
Sekundarno trgovanje na Zagrebačkoj burzi d.d. započet će odmah nakon uvrštenja u Redovito tržište Zagrebačke burze.
7.3 Depozitorij, prijeboj i namira
Obveznice su upisane i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira u Središnjoj depozitarnoj agenciji, Heinzelova 62a, Zagreb, pod ISIN oznakom HRGRVIO17AA5.
Obveznice su uvrštene u Usluge depozitorija i Usluge prijeboja i namire 23.10.2007. godine u SDA.
U postupku sekundarnog trgovanja na Zagrebačkoj burzi SDA će, kao dio Usluga prijeboja i namire, unositi promjene u vlasničkim pozicijama koje su rezultat trgovanja.
7.4 Dokumenti
Kopije sljedećih dokumenata mogu se dobiti na uvid u uredu Grada Vinkovaca, Bana Josipa Jelačića 1, i kod Agenta i Pokrovitelja izdanja Privredne banke Zagreb, Račkoga 6, Zagreb, za vrijeme redovnoga radnog vremena, u razdoblju od 30 dana od datuma ovog Prospekta:
(i) Prospekt
(ii) Odluka Gradskog vijeća Grada Vinkovaca o zaduživanju izdavanjem municipalnih obveznica od 10. svibnja 2007.
(iii) Odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti Gradu Vinkovcima za zaduženje izdavanjem municipalnih obveznica od 25. svibnja 2007.
(iv) Odluka Gradskog vijeća Grada Vinkovaca o kapitalnim projektima koji se financiraju izdavanjem municipalnih obveznica od 22. ožujka 2007.
(v) Rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga o odobrenju Prospekta
(vi) Statut Grada Vinkovaca
(vii) Financijske izvještaje proračuna Grada Vinkovaca za 2004., 2005. i 2006 godinu.
149
8 POTPISNIK PROSPEKTA
“Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podacima kojima raspolažemo, izjavljujemo da svi podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Izdavatelja, prava sadržana u vrijednosnim papirima na koje se odnose, te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu izostavljene.”
Za Grad Vinkovce:
Mladen Karlić, dr.med.
gradonačelnik
___________________________
150
9 SUDIONICI IZDAVANJA MUNICIPALNIH OBVEZNICA
Izdavatelj
Grad Vinkovci
Bana Josipa Jelačića 1
32 100 Vinkovci
Agent i Pokrovitelj izdanja
Privredna banka Zagreb d.d.
Račkoga 6
10 000 Zagreb
Agent uvrštenja
Privredna banka Zagreb d.d.
Račkoga 6
10 000 Zagreb
Administrativni agent
Privredna banka Zagreb d.d.
Račkoga 6
10 000 Zagreb
Platni agent
Središnja depozitarna agencija d.d.
Heinzelova 62 a
10 000 Zagreb
