GRAD VINKOVCI Upravni odjel za prostorno gradnju i zaštitu ...zdravi-grad.vinkovci.hr/upload/paragraf/2010_04_19_8874037_utz2_final_web.pdf · Vinkovci Gdje nema vizije ljudi stradavaju

NakladnikGRAD VINKOVCI

Upravni odjel za prostorno uređenje,

gradnju i zaštitu okoliša iVinkovci-zdravi grad

Bana Jelačića 132100 VINKOVCI

tel:032/49 33 13, 032/49 33 14,fax:032/49 33 12

[email protected]

www.vinkovci-zdravigrad.com

Uredništvo

Mladen Karlić, dr. med.Mandica Sanković, dipl. ing. arh.

mr. sc. Vladimir Ćirić, prof.

Suradniciprof. dr. sc. Aleksandar Durman

dr. sc. Ivana Iskra-Janošić

Tehnički urednikDarko Puharić

Lektura

Marijana Barnjak

Dizajn i grafičko oblikovanjeDESIGN STUDIO D

www.designstudio-d.hr

Fotografije

Darko PuharićMarijan Lamešić

arhiva GRAD VINKOVCI

Naklada500 primjeraka

TisakZEBRA, Vinkovci

Vinkovci Gdje nema vizije ljudi stradavaju.

Mi, članovi Poglavarstva Grada Vinkovaca i vijećnici Gradskog vijeća Vinkovaca, osobno i u ime građana koje zastupamo opredjeljujemo se za viziju Vinkovaca kao ekološkog grada u 21. stoljeću.

Opredjeljujemo se za čisti zrak, vodu i zemlju grada Vinkovaca.

Opredjeljujemo se za grad u kojem su ljudi vrijedniji od materijalnih dobara i gdje se planira po mjeri čovjeka. Opredjeljujemo se za zajednicu koja podržava i brine se za ljude, za zajednicu u kojoj se kod svakog čovjeka potiče osjećaj vlastite ljudske vrijednosti i samopoštovanja.

Opredjeljujemo se za dug, zdrav i miran život svojih sugrađana, a posebnu pažnju posvetit ćemo onima kojima je potrebna i posebna pomoć.

SADRŽAJ:

PARTNERSTVOM U RAZVOJ VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE - Božo Galić ŽUPAN VUKOVARSKO-SRIJEMSKI . . . 4 - 11

VODENE KOMUNIKACIJE U RIMSKO DOBA NA PROSTORU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE . . . . 12-17

VINKOVCI SU GRAD SLAVNE PROŠLOSTI I GRAD VELIKIH MATERIJALNIH, LJUDSKIH I DUHOVNIH POTENCIJALA - dr. Mladen Karlić . . 18-21

VINKOVAČKE JESENI NAJZNAČAJNIJI TURISTIČKI „BREND“ VINKOVACA . . . . . 22-23

RAZGOVOR S ANOM CVENIĆ, DUGOGODIŠNJOM SURADNICOM I AUTORICOM SCENARIJA VINKOVAČKIH JESENI . . 24-27

KALENDAR U OSTAVI VUČEDOLSKOG LJEVAČA IZ VINKOVACA . 28-33

SANACIJA I KONAČNO ZATVARANJE NAPUŠTENOG ODLAGALIŠTA OTPADA „PAPUK“ U VINKOVCIMA . . . . 34-37

ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA GRADA VINKOVACA . . 38-39

13. SAJAM ZDRAVLJA . . . . . 40-41

REDIZAJN VINKOVAČKOGA GRBA . . . . 42-45

ZRAKOPLOVNI KLUB VRABAC . . . . 46-47 POLIKLINIKA NOVA . . . . . 48-49

PAPRENJAK ORION . . . . . 50

...Iz “Deklaracije o zdravlju grada Vinkovaca s Vizijom Vinkovci - zdrav grad” Sl. glasnik 7/00

BOŽO GALIĆŽUPAN VUKOVARSKO-SRIJEMSKI

PARTNERSTVOM U RAZVOJ VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Vukovarsko-srijemska županija iz godine u godinu napreduje, i to u svim segmentima društva. Rezul-tat je to kvalitetnog planiranja vlas-titog razvoja i aktivnog provođenja planiranih mjera, a sve temeljeno na zajedničkim naporima i suradnji svih interesnih skupina i socijalnih part-nera iz Županije i države te uz potporu Vlade RH. Unatoč golemim problemi-ma, današnje stanje gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije daje nam za pravo ustvrditi kako su zad-njih godina postignuti značajni rezul-tati koji se očituju godišnjim rastom gotovo svih financijskih i drugih rel-evantnih pokazatelja (ukupan prihod, produktivnost rada, ekonomičnost poslovanja, stopa zaposlenosti, dobit, vanjskotrgovinska bilanca i dr.)

Strukturne promjene, pretpostavke snažnijem razvoju gospodarstva odvi-jaju se teško i sporo, ali u ovom razdo-blju bilježimo postupno povećavanje udjela prerađivačke industrije i ter-cijarnih djelatnosti, a usporavanje primarnog sektora. U narednom razdoblju želimo nastaviti pozitivne trendove i stvarati pretpostavke za razvoj konkurentnog i održivog gosp-odarstva, s naglaskom na proizvodnju proizvoda više dodane vrijednosti.

Nastavit ćemo s poticajnim kreditnim linijama zajedno s resornim ministar-stvima kroz sufinanciranje kama-tne stope poduzetnicima i daljnjim jačanjem garancijskog fonda za osig-uranje potrebnih jamstava poduzet-nicima, s ciljem bržeg rješavanja kred-itnih zahtjeva kao i ostale aktivnosti u sklopu provedbe Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva.

Nastavkom provedbe Plana izgradnje poduzetničkih zona u VSŽ nastojimo i dalje stvarati preduvjete za privlačenje

investitora, kao i daljnji rast malog i srednjeg poduzetništva. U izgrađenim zonama trenutno posluje oko 33 po-duzetnika koji su zaposlili više od 300 radnika. Isto tako, realizaci-jom još nekih započetih projekata u zonama u narednoj godini očekujemo zapošljavanje još 700-tinjak radnika.

U uvjetima globalizacije, mali i srednji gospodarski subjekti, pa tako i OPG-i kao proizvođači hrane, teško ostvar-uju konkurentnost. Umrežavanjem i clusterima nastojimo poboljšati produktivnost poboljšanim pristupom dobavljačima, vještinama i informaciji, želimo dati važnost inovacijama, kao i potrebi za poboljšanjima u procesu proizvodnje, budući da se u proizvod-nji i stvara nova dodana vrijednost.

Vukovarsko-srijemska županija veliku pozornost daje i regionalnoj politici. Usvajanjem Strategije i Zakona o re-gionalnom razvoju RH vidimo našu priliku za još bržim napretkom naše Županije i smanjivanjem regionalnih razlika u cjelini. Vukovarsko-srijemska županija dio je Panonske regije (prema NUTS II klasifikaciji), a upravo Region-alna politika RH i EU daje mogućnost investiranja u Panonsku regiju, a s obzirom da po BDP-u zaostaje za prosjekom RH za 30% prihvatljiva je za investiranje iz najizdašnijih fondo-va EU, ali i iz proračuna RH.

Strane investicije jedan su od najznačajnijih poticaja razvo-ju domaćeg malog i srednjeg poduzetništva. Uz to, donošenjem novih tehnologija rada i odnosa, mogu značajno unaprijediti određene sektore u regiji. Trenutno je razina stranih ulaganja u Vukovarsko-srijemskoj županiji na niskoj razini te bi pripremom i provedbom Pro-grama privlačenja ulaganja nastojali

provesti aktivnosti kako bi utjecali na čimbenike koji definiraju ukupnost in-vesticijskog okruženja regije. Jedan od svijetlih primjera stranih ulaganja u Vukovarsko-srijemsku županiju jest tvrtka Adriatica iz Italije koja ulaže oko 17 milijuna eura u tvornicu (mješaonu) mineralnih gnojiva u Vukovaru. Izgradnjom i puštanjem u rad tvornice očekuje se otvaranje 150 novih rad-nih mjesta, kao i otvaranje prostora za domaće kooperante.

Osnivanjem poduzetničkog inkuba-tora stvaraju se uvjeti da se što veći broj mladih i ne samo mladih, lako i spontano okuša u pokretanju vlasti-tog posla. Osnivanjem Poduzetničkog inkubatora želimo poticati razvoj ma-log i srednjeg poduzetništva na način da osiguramo poslovni prostor i sve potrebne usluge koje novo poduzeće treba u prvoj fazi svog poslovanja. Trenutno je u planu izgradnja jed-nog takvog inkubatora u Vinkovcima. Sredstva za njegovu izgradnju bi se osigurala iz pretpristupnih fondova EU.

Zbog pružanja pomoći poduzetnici-ma u osiguranju potrebnih jamstava i bržeg rješavanja kreditnih zahtjeva, gradovi bi trebali osnovati, po mod-elu jamstvenog fonda Vukovarsko-srijemske županije, svoje lokalne jamstvene fondove. Cilj je uspostave takve jamstvene sheme osigurati fi-nancijska sredstva koja bi se upotri-jebila kao temeljni kapital jamstvenog fonda u poslovnim bankama te koji bi bio korišten kao kolateral za kvalitetne poduzetničke projekte.

Veliki gospodarski subjekti Vuko-varsko-srijemske županije značajni su s više pogleda ne samo za našu županiju, nego i širi prostor. Njihov značaj za Županiju posebno je

GOSPODARSTVO

4 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE

5Grad Vinkovci


naglašen u kontekstu sudjelovanja u strukturi ukupno ostvarenog prihoda, broja zaposlenih i oslonca velikom bro-ju poslovnih partnera malog i srednjeg poduzetništva. Zalagat ćemo se za model konsolidacije prije privatizacije onih društava za koje je to primjereno, definiranjem zaokruženih tehnoloških cjelina koje imaju tržišne perspektive, a preostale cjeline ili dijelove imov-ine koji predstavljaju kočnicu razvoja rješavat ćemo stečajem i prodajom. Podržavamo dovršetak preostalih neprivatiziranih velikih gospodarskih subjekata, poštujući specifičnosti njihovog poslovanja prema na-jprihvatljivijem modelu (radničkog dioničarstva ili strateškog partner-stva), uz uvjet zadržavanja radnih mjesta. Posebno smo zainteresirani za što kvalitetniju privatizaciju Vinke, Vupika, Borova i Slavonije Nove koji svojom konsolidacijom i, na kraju, što kvalitetnijom privatizacijom imaju per-spektivu ponovno postati nositelji raz-voja ovoga kraja.

INFRASTRUKTURAKvalitetna je infrastruktura temelj za podizanje životnog standarda stanovništva, ali i za daljnji razvoj gospodarstva na ovom području. Sto-ga su u proteklom četverogodišnjem razdoblju uložena značajna sredstva u njezinu obnovu (oko 3 milijarde kuna). Izdvajamo samo neke aktivnosti i pro-jekte:• Pokrivenost naselja VSŽ vodovod-nom mrežom na zavidnoj je razini , više od 90 % , a i za preostala su naselja radovi na izgradnji vodovodne mreže tijeku ili u fazi projektiranja. Grad Vinkovci može se pohvaliti da je jedan od rijetkih gradova u RH koji ima uređaj za preradu pitke vode i go-tovo 95%-tnu pokrivenosti vodovod-nom mrežom.• Također, u tijeku je i izgradnja etape Regionalnog vodoopskrbnog sustava istočne Slavonije kojim će se do 2011. godine osigurati dovoljne količine kvalitetne pitke vode za domaćinstva i gospodarstva u većini naselja Vuk-ovarsko-srijemske županije. Značajan je dio sustava već izgrađen i pušten u rad tako da trenutno približno 100.000

stanovnika naše županije koristi vodu iz Regionalnog vodovoda (gradovi Vinkovci i Županja te općine Gradište, Cerna, Andrijaševci i Ivankovo).• Za razliku od vodovodne mreže, kanalizacijski sustav VSŽ još je uvijek nedovoljno razvijen. Kroz resorna ministarstva, Hrvatske vode, domaće fondove te sredstva jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i strane izvore sredstava poput EIB-a, itd., osigurana su značajna sredstva te su trenutno u izgradnji kanalizaci-jski sustavi u svim gradovima i u većini općina na području županije: Andrijaševci, Cerna, Gradište, Bošnjaci, Stari Jankovci, Ivankovo, Privlaka, Nuštar, a u pripremi su Lo-vas, Drenovci, Gunja, Vođinci i Stari Mikanovci itd. Zaštita voda izgrad-njom sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u naseljima VSŽ mora biti imperativ da sačuvamo prirodu i vodna bogat-stva zbog nas danas, ali i za buduće naraštaje sutra. I ovdje grad Vink-ovci pokazuje brigu, potrebu zaštite okoliša te prvi u Županiji ima uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, a trenutno je u tijeku natječaj po pro-gramu Svjetske banke „Unutarnje vode“ kojim će se financirati izgrad-nja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda na području Županije.• VSŽ omeđena je velikim rijekama i ispresijecana brojnim manjim vodoto-cima, što predstavlja moguću opas-nost od poplava. Kako bi se izbjeglo štetno djelovanje voda, čemu smo bili svjedoci proteklih godina, potreb-no je održavati i dalje unapređivati i izgrađivati sustav obrane od poplava. Daljnjim aktivnostima na obrani od štetnog djelovanja voda i kvalitetnom odvodnjom spriječit ćemo moguće štete u naseljima, na poljoprivrednim dobrima, ali i akumulirati viškove vode za sušna razdoblja i tako osigurati do-datne količine vode za navodnjavanje i kvalitetniju proizvodnju.• Nakon usvajanja Nacionalnog plana navodnjavanja i Plana navod-njavanja VSŽ potrebno je nastaviti radove na stvaranju preduvjeta za primjenu sustava navodnjavanja na ovim prostorima kako bi se osigurala dostatna količina vode i i kako bi se dovela do potencijalnih korisnika. Cilj je omogućiti navodnjavanje i do 10.000 ha u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Osiguranjem vode i izgrad-njom sustava za navodnjavanje osig-urat ćemo preduvjete za podizanje

kvalitete i kvantitete u poljoprivrednoj proizvodnji i na taj način našim poljo-privrednim gospodarstvima omogućiti napredak, podizanje standarda i konkurentnost na tržištu. Trenutno je u tijeku izgradnja dvaju nacionalnih pilot- projekata navodnjavanja (Opa-tovac i I. etapa projekta navodnja-vanja Biđ-bosutskog polja) te izrada projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola za pet županijskih sustava navodnjavanja od kojih su dva sustava navodnjavanja u gradu Vinkovcima. To je Sustav navodnja-vanja Poljoprivredno- šumarske škole Vinkovci (52 ha) i Sustav navodnja-vanja Sopot (700 ha).• S ciljem stvaranja preduvjeta za brži gospodarski rast i podizanje životnog standarda na ovim pros-torima, nužno je osigurati dobru prometnu povezanost svih dijelova županije. Daljnjim ulaganjem u pro-metnu infrastrukturu osigurat ćemo bolju povezanost naselja i gospodar-skih subjekata unutar Županije, ali i s europskim prometnim koridorima te osigurati bolju iskorištenost jeft-

inijih vidova transporta, kao što su vodni i željeznički transport te tako omogućiti veću konkurentnost našim gospodarstvenicima na domaćem i stranom tržištu. Od ovih projekata izdvajamo projektiranje i izgradnju obilaznica gradova Vinkovci i Vukovar kao dio etapne izgradnje brze ceste Vukovar – Vinkovci – Županja. U ti-jeku je izrada projektne dokument-acije i ishođenje potrebnih dozvola za istočnu i dio južne obilaznice grada Vinkovaca i za obilaznicu grada Vu-kovara , kao i projektiranje i etapna izgradnja brze ceste Ilok – Lipovac – Autocesta „Srijemska transverzala“, a posebno naglašavamo projekt izgrad-nje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava.

OBRAZOVANJENajvrijedniji je od svih resursa obra-zovana radna snaga. Bez stručnjaka u svim područjima života ne može se očekivati ikakav napredak. Stoga VSŽ snažno potiče razvoj obrazovnog sus-tava i njegovo usklađivanje s potre

7Grad Vinkovci


bama gospodarstva. Rezultati su tih napora obnova, dogradnja, izgradnja i opremanje osnovnih i srednjih škola u VSŽ, otvaranje visokoškolskih ustano-va te program stipendiranja učenika i studenata koje Županija provodi za-jedno sa gradovima i općinama, čime se stvaraju preduvjeti za kvalitetnije obrazovanje i razvoj gospodarstva na ovim prostorima. Samo u Vinkovcima u nadolazećem razdoblju očekuje se početak izgradnje zajedničke školsko-sportske dvorane za potrebe Industrijsko-obrtničke, Tehničke i drvodjelsko-tehničke škole za koju su ishođene potrebne dozvole, krenut će se u izradu projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola za izgrad-nju radionice za potrebe Obrtničko-industrijske škole, a planira se i izrada dokumentacije za dogradnju školskog prostora za vinkovačku gimnaziju za potrebe prelaska na jednosmjenski obrazovni program.

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRBVukovarsko-srijemska županija ak-tivno sudjeluje i podržava aktivnosti u zaštiti i unapređenju zdravlja, a zdravstvenu politiku temelji na osigu-ranju jednake dostupnosti i uvjeta pružanju zdravstvene zaštite na ci-jelom svom području. Prihvaćamo i financiramo programe i projekte za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, poboljšanje života osoba s in-validitetom, djece s posebnim potre-bama i osoba treće životne dobi, ravnopravnost spolova, smještaj i pomoć žrtvama obiteljskog nasilja, obiteljska savjetovališta te program javnozdravstvenih mjera. Vezano s tim, u planu je dovršetak adaptacije, modernizacije i opremanja postojećih objekata zdravstveno-socijalne skrbi u Vukovaru, Županji i Iloku, kao i izgradnja novih na području Županije. Posebno ovom prilikom ističemo re-alizaciju zdravstveno-socijalnih pro-jekata na području grada Vinkovaca : završetak novog Centra za socijalnu skrb, dodatne prostorije Doma um-irovljenika, završetak izgradnje objek-

ta „Skelet“, modernizacija patologije i praonice Opće bolnice Vinkovci, a u tijeku je uređenje postojećeg objekta i izrada projektne dokumentacije novog objekta Doma zdravlja Vinkovci.

TURIZAMVSŽ, s obzirom na svoje prirodne i kulturne potencijale kojima raspolaže, ima odličnu osnovu za razvoj kon-tinentalnog turizma u više oblika: lovni, ribolovni, kulturni, seoski i sl. No, također, postoje određene pret-postavke kako bi se te mogućnosti iskoristile na najbolji način. Stoga se Županija zalaže da se u suradnji s jedinicama lokalne samouprave po-duzmu aktivnosti na provedbi mjera kojima želimo valorizirati sve identi-ficirane mogućnosti daljnjeg razvoja Vukovarsko-srijemske županije kao turističke destinacije, kreirati razvojnu viziju i identificirati projekte kojima će se predložena vizija realizirati.

Potaknut će se izrada projekata u kojima će nositelji biti gradovi i općine VSŽ, u suradnji kroz projekte kao što su :

- turistički prsten Sopot, Eko etno klub Adica, Vinski centar Kurija Brnjaković,- izgradnja turističkoga imidža – brendiranje Županije i njezinih gra-dova kao turističke destinacije,- osnivanje smjera ruralnog turizma pri obrazovnoj instituciji radi stvaran-ja obrazovanih kadrova na ruralnim prostorima,- poticanje razvoja ugostiteljskih i turističkih smjerova pri obrazovnoj instituciji te edukacija postojećih kadrova, s ciljem poboljšanja kvalitete pružanja turističke usluge,- poticanje osnivanja novih i usmjera-vanje postojećih putničkih agencija ka receptivnom poslovanju,- priprema i provedba programa jačanja suradnje s domaćim i stranim turističkim zajednicama i organizaci-jama te ostalim agencijama i instituci-jama,- uređenje parka prirode u šumi Kun-

jevci, šetališta kroz šumu,- revitalizacija rimske baštine u gradu Vinkovcima,

Time bi se, kroz turističku potrošnju i dodatni kapital kojeg turistička aktivnost privlači, u Vukovarsko-srijemskoj županiji kreirala nova radna mjesta i otvorile poduzetničke mogućnosti daljnjem razvoju malog poduzetništva.

E N E R G E T S K A UČINKOVITOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJEPlaniranje razvoja Vukovarsko-sri-jemske županije u budućem razdo-blju nije moguće bez provođenja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Biomasa, geotermalni izvori, energija vjetra i sunca daju nam smjernice za kreiran-je budućeg razvoja Županije. Resursi za proizvodnju električne energije i toplinske energije moraju biti stavljeni u funkciju novog zapošljavanja, st-varanja novih vrijednosti i, u konačnici, ostvarenja gospodarskog rasta. S ciljem zapošljavanja resursa, uz već započete projekte, u sljedećem se razdoblju planira izrada energetske bilance, nastavak projekta „Sustavno gospodarenje energijom“, geoter-malnu energiju u budućem razdoblju želimo staviti u funkciju gospodarstva kao izvor energije kojim naši prostori obiluju te stvoriti preduvjete za izgrad-nju energetskih postrojenja za proiz-vodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora.

VIŠENAMJENSKI KANAL DUNAV-SAVANajvažniji razvojni projekt za Vuko-varsko srijemsku županiju svakako je Višenamjenski kanal Dunav-Sava (VKDS). Potvrdila su to inozemna i naša iskustva da su vodotoci odu-


vijek značili posebnu prostornu vri-jednost i da su bili interes i potreba ljudi, upravo radi mogućnosti njihova višenamjenskog korištenja, a u sk-lopu toga i višeg gospodarskog stup-nja življenja. Razmatrajući značenje projekta s gledišta uređenja prostora u cjelini, a posebno s gledišta zaštite okoliša, proizlazi tvrdnja da VKDS nije samo prometni vodnogospo-darski objekt, nego i novi prostorni čimbenik koji treba uvažiti i zadovoljiti sve prirodne uvjete i obilježja slivnog područja Vuke, Bosuta i Biđa kao i širega gravitirajućeg područja Dunava i Save. Predložena trasa Kanala i nje-gova veza s Dunavom omogućava njegovu komunikaciju s ostalim plo-vnim rijekama i kanalima u sastavu glavne mreže plovnih putova Europe.U sklopu izgradnje projekta VKDS bit će potrebno izgraditi i sljedeće građevinske objekte :- 17 cestovnih mostova ( na križanju Kanala i autoceste 1 most), 6 region-alnih cesta, 4 lokalne, 4 gradske , 2 poljska puta te jedan pješački most u Cerni,- 5 željezničkih mostova ( križanju VKDS i trokolosječne pruge 1 most) i jednokolosječne pruge ( 4 mosta),- brodske prevodnice ( na spoju s Du-navom i Savom 2 objekta),- ustave na Bosutu (nizvodno i uzvod-no), Savi i Dunavu ( 4 objekta),- crpne stanice ( Dunav i Vuka 2 ob-jekta),- stepenice na Derivacijskom kanalu i rijeci Vuki ( 2 objekta),- Derivacijski kanal hidročvora Dunav ( dužina 2,5 km),- regulacija rijeke Vuke kroz Vukovar (dužine 4,85 km),- Spojni kolektor “Hidročvor Dunav – crpna stanica Vuka“ ( dužine 8,3 km),- Obloga dna i pokosa dijela kanala od kamena,- križanja VKDS s cjevovodima (vodovod, kanalizacija, plinovod, naf-tovod, telekomunikacija – 9 objekata s odgovarajućim osiguranjima za potrebe njihovog funkcioniranja),- križanja kanala i dalekovoda ( 16 ob-jekata).Gospodarska i ostala značenja VKDS ogledaju se kroz :- riječnu plovidbu i kombinirani promet – ostvarenjem projekta VKDS postiže se skraćenje glavnog puta plovidbe iz Save u smjeru srednje i zapadne Eu-rope za 417 km, a u smjeru istočne Eu-rope za 85 km. Ostvario bi se strateški prometni plan Hrvatske, odnosno kombinirana riječno-željeznička veza

9Grad Vinkovci


radi uspješnijeg prometnog i gospo-darskog povezivanja hrvatskog Podu-navlja i Jadrana.- poljoprivrednu proizvodnju – poseb-no je značenje VKDS-a u tome što omogućava poboljšanje vodozračnog režima poljoprivrednog zemljišta na slivnom području Vuke, Bosuta i Biđa : - dogradnja postojećih i izgradnja novih hidromelioracijskih sustava površinske odvodnje (173.000 ha),- poboljšanje podzemne odvodnje na postojećih 18.000 ha hidromelioraci-jskih sustava podzemne odvodnje na slivu Vuke, Bosuta i Biđa,- stvaraju se uvjeti za gradnju novih hi-dromelioracijskih sustava površinske odvodnje poljoprivrednih zemljišta na 44.000 ha,- projektom VKDS moguće je osigu-rati vodu za navodnjavanje 33.000 ha poljoprivrednog zemljišta povoljnih pedoloških svojstava, ali prirodno nedovoljne vlažnosti za intenzivan uzgoj i ostvarenje visokog uroda biljnih kultura.- oplemenjivanje – vodom iz VKDS-a moguće je u sušnim razdobljima upuštati, odnosno povećati i ople-meniti male vode rijeke Vuke, Bo-suta i Biđa i dijela njihovih pritoka na nizinskim dionicama. To ima i ve-liko ekološko značenje za utjecajno područje VKDS-a i naselja u blizini tih vodotoka.- šumsku vegetaciju – kontrolom vo-dostaja i protjecaja u VKDS-u moguće je osigurati i količine vode za potrebe najpovoljnijeg razvoja šumske veget-acije. To je posebno važno za površine tvz. „Spačvanskog bazena“, s obzirom na to što je u posljednjih 20 godina bilo više sušnih godina, odnosno nedostat-ka vlage za normalni razvoj šumske vegetacije. Izgradnjom odgovarajućih hidrotehničkih objekata moguće je upuštati potrebnu količinu vode za poljoprivredne i šumske površine niz-vodno od Vinkovaca, kao i reguliranje vodnog režima za šumsku vegetaciju na slivu Biđa. To je potvrđeno kako u hidrotehničkom rješenju, tako i u Studiji utjecaja na okoliš te u Studiji opravdanosti izgradnje VKDS-a kao i u Studiji odnosa VKDS i šumskih sus-

tava.- ribogojstvo i sportske aktivnosti na vodi – gradnjom VKDS-a stvaraju se preduvjeti za razvoj ribogojstva u Ka-nalu i na dijelu nizinskih dionica glavnih recipijenata gravitirajućeg područja. Također, stvaraju se mogućnosti za raznovrsne sportske i rekreativne ak-tivnosti na vodi.- tehnološku vodu – dio vode iz VKDS-a moguće je koristiti za potrebe odgovarajućih industrijskih djelat-nosti. Sukladno tome, predviđeno je očuvanje kakvoće vode u Kanalu te gradnja objekata za zahvat vode iz VKDS, ali i izgradnja objekata za upuštanje otpadnih voda u Kanal. To je posebno značajno za uspješniji raz-voj poljoprivrede, što je od interesa za cijelu Hrvatsku, uključujući i turizam.- urbani razvoj naselja – gradnjom VKDS-a stvaraju se povoljniji uvjeti za urbani razvoj 18 naselja na užem utjecajnom području Kanala. Sastavni je dio toga razvoj poslovnih zona, luka, lučica, pristaništa, sportsko-rekreacijskih područja, dogradnja postojećih i izgradnja novih objekata i sustava za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda naselja te industrijskih i poljoprivrednih djelatnosti. U sklopu toga, nužna je izgradnja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije te kontrola površinskog zagađenja poljoprivred-nih površina na utjecajnom području Kanala. Sastavni je dio toga očuvanje kakvoće vode Dunava, Save te Vuke, Bosuta i Biđa.

Tijekom vremena mijenjali su se i nadograđivali strateški razvojni ciljevi na razini cijele države i po prostornim jedinicama, a posebno ciljevi Vuko-varsko srijemske županije. Potencijali i potrebe razvoja prostora na kojem se planira izgraditi građevine VKDS zahtijevaju da se istraže i drugi sce-nariji razvoja predmetnog sustava. Oni proizlaze iz strategija i programa razvoja navodnjavanja poljoprivred-nih površina, razvoja infrastrukturnih sustava, ekoloških potreba i slično. U skladu s postavljenim ciljevima, predložen je razvoj sustava VKDS iz smjera rijeke Save :

I. etapa – već je počela izgradnja „Melio-racijskog kanala“ kao dio trase VKDS. Razvoj sustava je u funkciji osiguranja uvjeta za navodnjavanje poljoprivred-nih površina Biđ-bosutskog polja iz kanala Dunav-Sava, regulacija vod-nog režima površinskih i podzemnih voda u šumskom kompleksu Spačva. U toj fazi izvršit će se izgradnja Ka-nala po planiranoj trasi od rijeke Save do spoja s vodotokom Biđ, čime će se osigurati uvjeti za dovod vode iz rijeke Save u glavne recipijente na razma-tranom području – Biđ i Bosut.II. etapa – razvoj buduće gospodarske zone i nove luke Vukovar na Kanalu. Za realizaciju tog zadatka potrebna je izgradnja kanala Dunav-Sava od ušća u Dunav do spoja s rijekom Vukom – 9 km, uređenje ušća rijeke Vuke i Bobot-skog kanala, uređenje dijela korita ri-jeke Vuke kroz grad Vukovar i izvedba hidrosustava za opskrbu vodom korita rijeke Vuke kroz grad Vukovar.III. etapa – u ovoj etapi vrši se proboj Nuštarske grede i na taj će se način produžiti plovni put do Vinkovaca gdje je predviđena izgradnja manjeg pristaništa. Izgradnjom te etape osig-urat će se, u pojedinim hidrološkim prilikama, odvodnja velikih voda u Du-nav (čime su osigurani uvjeti za uprav-ljanje velikim vodama na području Biđ-bosutskog polja) i, po potrebi, dovod voda iz Dunava (oplemenjivanje malih voda i navodnjavanje poljoprivrednih površina na području Biđ-bosutskoh polja i regulacija vodnog režima u šumskom kompleksu Spačva).IV. etapa – u ovoj etapi vrši se uređenje plovnog puta na području Biđ-bosutskog polja u konačnim gabariti-ma, kako bi se spojio plovni put uređen u prethodnim etapama (Vinkovci) s rijekom Savom. Uz ove se radove us-poredno vrši i izgradnja svih preosta-lih potrebnih hidrotehničkih građevina – prevodnica, regulacijskih sustava, crpnih stanica, sifona i premoštenje autoceste Zagreb-Lipovac.Svaka od predloženih etapa razvoja predstavlja jednu hidrotehničku cje-linu koja može funkcionirati samostal-no do nadogradnje u sljedećoj etapi.


11Grad Vinkovci

Osvajanjem Panonije Rimljanji počinju izgradnju putova i nasel-ja poljodjelskog, trgovačkog i obrtničkog karaktera. Dobra komu-nikacija omogućavala je gospodarski napredak, a sama konfiguracija ter-ena Vukovarsko-srijemske županije dala je velike mogućnosti za cestovnu i vodenu komunikaciju. Veliku ulogu u spajanju rijeka Save i Dunava imala su slijevna područja Bosuta i Vuke. Sava je u diluviju, nakon isušenog morskog korita, ob-likovala svoj vodotok na koji su osim rotacije zemlje utjecale i rijeke s njene desne obale Vrbas, Bosna i Drina. S obje obale nastala je pros-trana ravnica, s tim da je lijeva dolina bila niža 2-3 m od obale Save kada je u aluviju (mlađi kvartar) reljef dobio svoj konačni oblik i stvorio prostranu močvaru s uzvišenjima-gredama na kojima su zabilježeni ostaci ranijih maselja. Spomenuti utjecaji na Savu oblikovali su od Šamca do Županje

11 plićaka i 8 većih meandara. Na najvećem meandru nastao je najveći odljevni vodotok Bosut koji meandrira čitavom dužinom od 186 km, a čitavo slivno područje iznosi 3.097 km2 . Odljevni vodotok Bosut s vremenom je bio zamuljen, ali su Rimljani vrlo brzo uočili prekid tog spoja te su prokopali kanal u dužini od 1,8 km i tako došli do rimskih Cibala gdje se na istočnoj strani ulijevao potok Ervenica. Erveni-com se mogao nastaviti put na sjever do slijevnog područja Vuke, a proko-panim kanalom od 2,5 km spojena su dva slijevna područja i dobivena je vodena veza i plovni put Save i Du-nava. Ulaz u Ervenicu nije bio u njezi-nom ušću, nego prokopanim širokim kanalom uz istočni bedem grada gdje se nalazila i luka, danas nazvana Bar-ica, što pokazuje ljudsku intervenciju.

Glavni zapadni odljevni vodotok je Biđ koji je, po svoj prilici, imao spoj sa Savom preko Berave o čemu go-

vore površinski nalazi i rimski nazivi. Desno slivno područje čini Spačva koja utječe u Bosut između Apševaca i Lipovca, danas 8 km udaljena od Save, a rimskom intervencijom proko-pima kroz grede nastali su Virovi. Ta veza Spačve i Bosuta omogućila je odvoz drva iz bogatih hrastovih šuma. Najistočniji vodotok Studva koja utječe u Bosut kod Morovića ima vezu sa Savom između Račinovaca i Jamene , a preko potoka Obošnice i kanalom Spojni sa Soljanima (rimski Saldis) kojim putem je dolazila sol iz Tuzle i ruda iz rudnika Bosne. Danas su svi spojevi zamuljeni kao i veze odljevnih vodotoka sa Savom, a izgradnjom nasipa i brana izmijenilo se tlo, ali zračni snimci jasno ukazuju na ljudske intervencije i nekadašnje vodene spojeve.

Ivana Iskra-Janošić

VODENE KOMUNIKACIJE U RIMSKO DOBA NA PROSTORU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE



13Grad Vinkovci


Ivana Iskra-Janošić

Nakon osvajačkih pohoda i učvršćivanja vlasti u Iliriku, Rim počinje i svoju prvu podjelu. Jedinst-veni Ilirik 10. god. podijeljen je na Dal-maciju i Panoniju, a već su ga i ranije Rimljani nazivali Gornji i Donji Ilirik. O podjeli govori natpis namjesnika Dolabele iz Cavtata datiran u 14. god. Sljedeća podjela uslijedila je za vri-jeme Trajana između 105.-107. god. kada je Panonija podijeljena na Gorn-ju ili Zapadnu Pannoniju Superior i Donju ili Istočnu Pannoniju Inferior. Administrativno-teritorijalne podjele slijedile su i kasnije za vrijeme Diok-lecijana, a njih je dovršio Konstantin Veliki 325. god. podjelom Carstva na 4 prefekture, 13 dijeceza i 116 man-jih provincija. Ta su područja pripala dijelovima Panonije Sekunde – Pan-nonia Secunda na istoku, zapadni su dijelovi pripali Panoniji Saviji – Pan-nonia Savia, a jedan manji sjeverni dio je pripao Panoniji Valeriji – Pannonia Valeria. Posljednja podjela uslijedila je za vrijeme Teodozija 395. god. na Istočno i Zapadno Carstvo. Područje Vukovarsko-srijemske županije smjes-tilo se na istoku provincije Panonije uz granicu na Dunavu. Osim dobro opremljene i osposobljene vojske, Rimljani su prilikom osvajanja pojedinih krajeva prednost davali izgradnji cesta, a osvajanjem Panoni-je trebalo je omogućiti dolinama Save i Drave siguran prolaz do posjeda na istočnom Balkanu, Maloj Aziji, Siriji i ostalim posjedima na Istoku. Ceste su, u prvom redu, omogućavale brže kretanje vojske i njezinu bolju oprem-ljenost, a kasnije mogućnost razvoja trgovine i prijevoza raznih sirovina iz pojedinih dijelova Carstva. Uz ceste su nastajala naselja, dok su na križanjima tih cesta građeni glavni rim-ski gradovi koji su i kasnije produžili svoj život kao veći gradovi. Za vrijeme Flavijevaca, posebno za Vespazi-jana (69.-79.), više se traži oslonca

u domorodačkom stanovništvu pere-grini , što je rezultiralo i aktivnijom ro-manizacijom i urbanizacijom stvarajući peregrinske civitates u municipije.Za vrijeme Hadrijana (117.-138.) mno-ga su naselja dobila status municipija, odnosno rimsko građansko pravo pa tako nastaje Municipium Aelium Ciba-lae (Vinkovci) na području Breuka koji za vrijeme Karakale (198.-217.) dobivaju status kolonije Colinia Aure-lia Cibalae. Na graničnom području nastaju vojni logori (castrum) Sotin (Cornacum) i Ilok (Cuccium), a uz njih trgovišta (canabae), manja i veća ru-ralna naselja (vicus, pagus), samos-talna gospodarstva (villae rusticsae), postaje za odmor putnika (mansiones) i zamjenu konja (mutationes).

Spomenuti prostor Panonije između Drave i Save presijecale su tri glavne ceste. Dvije su presijecale prostor Panonije, dok je treća išla uzvišenim dijelovima obala Save povezujući Sisak (Siscia) i Srijemsku Mitrovicu (Sirmium) dužinom od 325 km. Značajnu ulogu u gospodarskom životu imale su i vodene komunikaci-je na području Rimskoga Carstva, a područje Vukovarsko-srijemske županije isprepleteno je vodama među kojima dominiraju Dunav (Danubius) i Sava (Savus) sa svojim slijevnim područjima Vuke (Ulca fluvius) i Bosuta (Basuntius). Za bolje razumijevanje slijevnih tokova i močvara, potrebno je napomenuti proces postupnog isušivanja Panon-skog mora koje je nastalo u tercijaru zahvaljujući tektonskom uleknuću. Postupnim isušivanjem mora u dilu-viju nastalo je isušeno kopno u kojem su pojedine rijeke počela stvarati svoja korita. Za nas je od značaja oblikovanje korita rijeke Save, uz koju je išla i Posavska cesta. Zbog rotacije zemlje, Sava blago skreće u desno,

ali pritiscima vode desnih pritoka Vr-basa, Bosne i Drine ona u pojedinim dijelovima lagano skreće u lijevo. Na području Šamca, gdje utječe rijeka Bosna, na slavonskoj se strani stvo-rila riječna šljunčara. Pijesak, šljunak i sitni mulj odnosi Sava kao akumu-lacijski materijal stvarajući do Županje 11 plićaka. Sva ta snaga utjecala je na oblikovanje 8 većih meandara na čijem su prostoru jaki odljevni tokovi nastali na konkavnim obalama, a pri visokom vodostaju nastajala su odljevna ko-rita. S njezine obje obale oblikovala se prostrana ravnica. Od Oborova do ušća Bosuta to je široka udolina koja je za 2 -3 m niža od obale Save za raz-liku od sjevernih dijelova s obroncima Krndije, Dilja i Fruške gore. Tijekom diluvija u toj su se dolini skupljale ve-like količine šljunka i pijeska kao i fina prašina nošena vjetrom, stvarajući tako praporni pokrivač. U vrijeme alu-vija, mlađe razdoblje kvartara, reljef dobiva svoj konačni oblik s mnogim odlijevnim vodotocima među kojima je dominirao Bosut sa svojim dotocima i tako imao ulogu glavnog sabirača viška vode. Odlijevni tokovi Bosuta sprječavali su gomilanje prapora, mijenjajući s vremenom svoje tokove te erodirali obale smanjujući nastalo područje. Takvo djelovanje vode stvar-alo je naizmjenična nizinska područja i uzvišenja koja se u blagom polukrugu protežu u smjeru istok – zapad. Veći dio tog područja bio je močvaran, ali i bogat hrastovom šumom (Spačvanski bazen) pa se i u Plinijevim tekstovima područje spominje kao žirna Panonija – gladifera Pannoniae. Spomenuta su uzvišenja relativno niska i nazivaju se grede na kojima su nastala naselja još u vrijeme neolitika i dala su dosta tra-gova ruralnih objekta rimskog razdo-blja kao što su grede Jasinje-Grac, Debrinja, Zapešće i Rastoke. Svi ti odlijevni vodotoci Save imali su utje-caj na oblikovanje reljefa u Posavini.


VODENE KOMUNIKACIJE U RIMSKO DOBA

NA PROSTORU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJEIvana Iskra-Janošić


Zahvaljujući vodotocima, Rimljani su imali i izvanrednu mogućnost vodene komunikacije, pogotovo što su, osim isušivanja močvarnih područja, pov-ezivali pojedine vodotoke te su tako omogućavali vrlo dobru komunikaciju o čemu nam govore i izgrađene luke u Mursi (Osijek), Marsoniji (Slavon-ski Brod) i Cibalama (Vinkovci), liter-arna vrela, štovanje Neptuna i opeke s oznakama riječne flote C(assis) F(lavia) P(annonica). Značajnu je ulogu u povezivanju dvaju slijevnih područja Bosuta i Vuke imao Bosut. Kao glavni odljevni vodotok Save koji je djelovao kao njezin ru-kavac spominje ga i Zosim, navodeći savski splav kraj Cibala, a primao je vodu na prostoru najvećeg meandra nastalog između Štitara i Županje (položaj naselja Ad Basantae) nastavljajući na sjever. Nakon 2.400 m, na području nekadašnje šume istočna Kusara, spaja se s istočnom Beravom i nastavlja preko Gradišta do Cerne gdje se ulijeva Biđ koji pri-ma vode zapadnog slijevnog područja sa značajnijim potocima Jošava, Bit-ulja i Berava. Velika količina vode po-tiskivala je tako Bosut na sjever do Vinkovaca gdje ga praporni ravnjak usmjerava prema jugu. Čitavom svo-jom dužinom od 186 km meandrira primajući pritoke sve do utoka u Savu kod sela Bosut. Slijevno područje Bo-suta iznosi 3.097 km2, a prostire se na 300 000 ha. Spoj sa Savom s vre-menom je zasipan, a prekinuti spoj od 1,8 km Rimljani su ponovo prokopali. Za daljnju vodenu komunikaciju ko-riste potok Ervenicu koji teče između Cerića i Nuštra i koji se ulijevao u Bosut u Vinkovcima. Početak Erven-ice samo je 2,5 km udaljen od Vuke što je opet spojeno kanalom, čemu su Rimljani bili vični, i tako je dobivena vodena komunikacija Sava-Bosut-Vu-ka-Dunav.Na zračnim snimcima i danas su vidlji-vi spomenuti prokopi. Ulaz plovilima u Ervenicu nije bio kod njegovog ušća već širokim prokopanim kanalom, vid-

ljivim i danas između kuća br. 30 i 32 u Ulici M. Gupca, nastavljajući prema sjevernom dijelu Ervenice koji se u donjem toku naziva Barica. Tu je, na-jvjerojatnije, bilo i pristanište o kojem svjedoči široko korito stvarajući ruka-vac koji je prilikom većih oborina plav-io područje. Tome u prilog ide i nalaz mosta zapadnije od spomenutog područja, danas Istarska ulica. Osim tog vrlo važnog vodenog puta i ostali su vodotoci imali svoju gospodarsku, poljodjelsku i stratešku važnost te vezu Save i Bosuta.

Od zapadnih je pritoka važnu ulogu imala Istočna Berava u koju se uli-jeva vodotok Bistrica gdje se nalazi kastel Kostroman (Castrum Roma-num) što nas upućuje na postojanje postaje u rimsko doba. Predaja da je Bistrica iskopana kao kanal daje naslutiti još jednu vezu Save s Bosu-tom, kao i tragovi rimskog građevnog materijala. Istočni dijelovi slijevnog područja pokazuju ljudsku interven-ciju prokopima preko uzvišenja – gre-da, jer bi normalnim tokom voda birala nizinska područja. Dublje kopanje uzvišenja danas se sačuvalo u obliku voda stajaćica pod nazivom Virci, Viri, Vjerovi i Virovi. Te je podatke saku-pio lugar A. Pavlović iz Strošinaca koji je surađivao s I. Bojanovskim te je dobro poznavao Spačvanski ba-zen kao i ljudske intervencije. Pot-vrde se nalaze i u rimskim nalazima pronađenima 1954. god. izgradnjom mosta preko potoka Spačve i Bosuta u šumi Narač. Nalazi ostataka rimske arhitekture na prostoru uzvišenja De-brinja u Spačvi te Zapešće i Rastoke na području Strošinaca, ostaci luke na otoku kod crkve Lučice (Sv. Luka), te ostaci ruralnog gospodarstva na pros-toru Golih njiva. Svakako bi sustavna istraživanja dala više i potpunije rezul-tate.Na istočnom području najveći je odljevni vodotok Save bio je potok Spačva s nevidljivim i zasutim ko-ritom od 2 km. Dobivajući manje pri-

toke, Spačva ima dosta vode i kod ušća u Bosut između sela Apševci i Lipovac, te se dobiva dojam da Bosut utječe u Spačvu. Intervencija na tom vodotoku Rimljanima je bila potrebna za odvoz drva, kao i os-tale intervencije na odljevnim vodo-tocima, a posebno na posljednjem vodotoku Studvi gdje su posljednji puta odvlačeni trupci 1937./38. god. drvenim šlepovima koje su vukli konji. Rimljani su sve te putove mogli koris-titi za transport drveta, ali i dovoz soli i rude s područja Tuzle i bosanskih rud-nika. Studva je imala vezu sa Savom između Račinovaca i Jamene, danas udaljena 8 km, a u Bosut utječe kod Morovića primajući vode Smogve i Debrinje. Veza sa Savom između Račinovaca i Strošinaca može imati utjecaja na ubiciranje Saldisa, jer je cestovni prijelaz kod Račinovaca imao važnu ulogu i u vodenoj komunikaciji. To potvrđuju i ostaci zapuštene rim-ske cesta između Račinovaca i Sol-jana i dva mosta građena rimskom opekom. Jedan se nalazi na području Ugrinčeva i Drenovaca, a drugi kod Soljana. Studva se preko potoka Smogvice spaja s Lubnjem i tako zatvara slijevno područje Spačva-Bosut. Vjerojatno je bila moguća još jedna veza Save i Bosuta i to kod Račinovaca, preko potoka Obošnice koji je povezan kanalom Spojni s po-tokom Jasenova, utječući potom u Studvu.

Danas su svi odljevni vodotoci Save bez izravnog spoja, kao i drugačijim količinama vode, s obzirom na brane i razne intervencije. Svakako je bila važna glavna vodena komunikacija Sava-Dunav, zatim Drava sa svojim vodotocima koji su omogućila Rimu kratku vezu ne samo kopnenim komu-nikacijama, već i vodenim putem kako u strateškom, tako i u gospodarst-venom razvitku Slavonije povezujući prostor sa svim dijelovima velikoga Rimskoga Carstva.

17Grad Vinkovci

Vinkovci su grad slavne prošlosti i grad velikih materijalnih, ljudskih i duhovnih potencijala


Dr. Mladen Karlić

Vinkovci su grad slavne prošlosti, bogate tradicije i kulture, a ujedno i grad velikih materijalnih, ljudskih i duhovnih potencijala. Živeći na području gdje je kontinuitet orga-niziranog života još od ranog neolita i kao baštinici bogate arheološke, povijesne i kulturne građe nastojimo nastaviti sve započeto da bi grad u 21. stoljeću ostavili novim gen-eracijama na zdravim temeljima za buduća vremena. Zbog toga se i na taj dan treba sjetiti svih onih koji su kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, dali svoj život u obrani Hrvatske i obrani Vinko-vaca. To je dan prisjećanja i zah-vale za sve dobro što su nam preci ostavili u nasljeđe tijekom naše duge povijesti, ali i dan ponosa za sve što smo zajedno stvorili kako bi Vinkovci bili mjesto radosnijeg i ugodnijeg življenja, kako bi bili grad budućnosti.Razmišljajući o brojnim naraštajima koji su živjeli prije, postajemo svjesni svoje povijesti koja ima smisla samo onda ako shvatimo da nije izdvojena i zatvorena u sebe, nego da čini dio beskrajnog niza koji je oblikovao ne samo prošlost i sadašnjost, već će oblikovati i budućnost. Ako želimo sami sebe dobro poznavati, morat ćemo saznati što se dogodilo prije nas, ali i za sobom ostaviti trag za one koji će doći.Grad s tako dugim kontinuitetom života, grad koji je kroz povijest više puta mijenjao svoje ime, svoj oblik naselja i života, svoju kulturnu ulogu od značajnog rimskog grada, koji je bio i rodno mjesto dvaju rim-skih careva, ali i ranokršćanskih mučenika sv. Euzebija i Poliona, preko srednjovjekovnog grada oko gotičke crkve iz 14.st. posvećene svetom Iliji po kojem je grad tada i imao ime do razdoblja početka aus-trijske vladavine 1691. godine od kada grad dobiva ime Vinkovci. Od 1750. godine Vinkovci su sjedište Brodske pješadijske pukovnije, u tom razdoblju vojno- krajiškog baro-ka nastaje i nova gradska jezgra s današnjim zgradama muzeja, galer-ije, gimnazije i mnogim drugim. Dugi kontinuitet života tog grada najbolje dokumentira kulturna baština kojom se Vinkovci ubrajaju među najstarija naselja na tlu Europe.

19Grad Vinkovci

Jedna od najznačajnijih godina u razvoju Vinkovaca svakako je 1779. godina, kada s Petrovara-dina dolazi gimnazija u kojoj su naobrazbu stekli i takvi velikani kao što su Matija Antun Relković, Izidor Kršnjavi, Ivan i Josip Kozarac, Jo-sip Runjanin, Ivan Domac, Vanja Radauš, Joza Ivakić, Oton Kučera i svi drugi koji su ponijeli glas o Vinkovcima širom domovine i izvan nje, iskazujući ljubav prema svojem gradu.Vinkovci su uvijek težili biti gra-dom kulture, umjetnosti, gradom školstva. Brojna imena sinova proni-jela su ime Vinkovaca domovinom i svijetom dajući mu prepoznatljivo čvrsto mjesto u kulturnoj javnosti.Danas je u Vinkovcima obnov-ljena infrastruktura. U posljednje je vrijeme smanjena stopa neza-poslenosti, proračunski prihodi svake godine se povećavaju za 10-ak milijuna kuna. Ipak životni standard je nešto niži nego u di-jelovima Hrvatske koji nisu toliko osjetili rat. Sve što je učinjeno na poboljšanju života u Vinkovcima, svima koji tu žive i ne izgleda puno, iako je posljednjih 18 godina u grad uloženo više od milijardu i šesto milijuna kuna. Ipak gosti koji dolaze u Vinkovce vide velike promjene.Grad je i dalje nastavio i razvio svoje kontakte s gradovima prijateljima, a to su Camponogare, Emedingen, Ohrid, Široki Brijeg, a ostvareni su i obostrani kontakti s Budimpeštom te gradom Kenzingenom s kojima je potpisana povelja o prijateljstvu, a prije šest mjeseci uspostavljena je i suradnja s gradom Srebrenikom.Kako bi život u Vinkovcima bio ugodniji, potrebno je osigurati kvalitetnu infrastrukturu. Upravo je ta infrastruktura preduvjet gospo-darskog razvoja grada jer bi se tako mogao vratiti i prometni značaj koji su Vinkovci imali, a stvorili bi se i uvjeti da ljudi još više vole svoj grad i da su ponosni na njega. Uspješno je realiziran i jedan od najistaknuti-jih problema Vinkovaca. Naime, do-nesen je GUP grada Vinkovaca koji je jedan od najvažnijih dokumenata u posljednjih deset godina i koji bi trebao omogućiti gospodarski procvat Vinkovaca, zapošljavanje


vinkovačkih poduzetnika, ali i mod-erno europsko uređenje grada. I ove se godine više od 40 milijuna kuna ulaže u izgradnju komu-nalne infrastrukture. Završeno je i uređenje pješačke zone u centru grada, a vrijednost tog projekta je 9 milijuna kuna. Time se mijenja vizualni identitet grada i započinje nova epoha u promidžbi kulturno-povijesne baštine Vinkovaca. U pro-teklom su razdoblju otvorene dvije nove sportske dvorane, izgrađen je Centar za socijalnu skrb, a pri kraju je i rekonstrukcija bolnice. Obnov-ljena je pruga Vinkovci-Osijek, koja je od velikog značaja za Vinkovce i Vukovarsko-srijemsku županiju. Od prošle jeseni traju i intenzivni radovi na izgradnji kompleksa za-tvorenih bazena, čije se otvaranje očekuje početkom sljedeće godine, a u tijeku je natječaj za izgradnju Hrvatskog doma te kontinuirano uređenje sportsko-rekreacijskog centra Banja. Izgrađena je i stambe-no-poslovna zgrada sa 40 stanova. U Vinkovcima je čak 100 milijuna kuna više osigurano za investicije u ovoj teškoj gospodarskoj godini. Donesen je i program antirecesi-jskih mjera kojima se interveniralo u poduzetništvu i socijalnoj skrbi.

Da bi ti projekti bili uspješno re-alizirani i kako bi bili riješeni gos-podarski i socijalni problemi, neo-phodno je da Vlada i Sabor i dalje podržavaju i pomažu predviđene kapitalne investicije i tako osiguraju razvoj i porast životnog standarda koji su Vinkovčani svojim doprino-som u stvaranju i izgradnji Repub-like Hrvatske sigurno zaslužili.Cilj da Vinkovci budu još bogatiji i ljepši i da se zajedništvom stvaralačkih snaga “pretvore” u grad kojim ćemo se i dalje ponositi. Doprinos Vlade RH da Vinkovci svakim da-nom postaju sve snažnije središte istočnog dijela Slavonije je veliki.

21Grad Vinkovci

Uz već razvijeni i afirmirani tur-izam primorskih i planinskih prostora, sve privlačniji postaje i kontinentalni turizam, posebice kulturni i kulturno-obrazovni koji, uz spomenute materijalne dobiti i poticanje razvitka gospodarstva, služi i za promociju kulturnoga nacionalnog nasljeđa i identiteta pojedinoga prostora. Strategija razvoja hrvatskoga turizma predviđa razvoj kulturnog turizma kao prioriteta turističkog razvoja Hrvatske te osmišljavanje i razvoj što boljeg turističkog kulturnog proizvoda ne samo u primorju ili velikim gradovima gdje je on na neki način već i razvijen, već i u kontinentalnim

područjima u kojima postoje tak-vi potencijali. Vinkovci su upravo jedna od po-tencijalnih turističkih destinacija koja na planu razvoja kulturno-ga i kulturno-obrazovnog, ali i drugih vidova turizma ima konk-retne i značajne mogućnosti i po-tencijale.Nema dvojbe da su i Vinkovačke jeseni jedan od značajnijih poten-cijala koji već predstavlja pre-poznatljiv turistički proizvod koji će, u godinama što slijede, biti iskorišten na još bolji način. Vinkovačke jeseni kao jed-na od najznačajnijih manifestacija tradicijske kulture u Hrvatskoj, koja je od svojih početaka ima-

la značajnu ulogu u očuvanju narodne baštine i pridonosila razvoju kontinentalnog turizma, dobila je 4. srpnja 2006. godine prestižnu turističku nagradu An-ton Štifanić. Nagrada je dodijeljena u kat-egoriji skupina, tvrtki, odnosno ustanova za izniman doprinos u razvitku turizma Republike Hrvatske za 2005. godinu.Kroz protekla četiri desetljeća Vinkovačke su jeseni postale najveća i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Slavoni-je, nego i čitave kontinentalne Hrvatske . Od samog su početka Vinkovačke

VINKOVAČKE JESENINAJZNAČAJNIJI TURISTIČKI

„ BREND“ VINKOVACAmr.sc. Vladimir Ćirić


jeseni pozitivno djelovale na raz-vitak gospodarstva, kulturno-za-bavnog, znanstvenog i športskog života te posebice turizma u gradu i okolici.Središnje, tradicionalne priredbe Vinkovačkih jeseni koje se odvi-jaju u nekoliko dana su svečanost otvorenja, Šokački divani, Mimo-hod sudionika folklorne smotre ulicama grada, Državna smotra folklora, Dječje vinkovačke jeseni, svečanost berbe jabuka na plantaži Borinci i folklorne večeri. Te je manifestacije posjećivalo gotovo 90 000 posjetitelja. Isto tako, veliki broj posjetitelja, gotovo 30 000, pratio je i razne popratne prired-be i manifestacije te športska natje-canja koja su se odvijala u prigodi

Vinkovačkih jeseni. Procjenjuje se da je u četiri protekla desetljeća priredbe Vinkovačkih jeseni iz-ravno pratilo gotovo 4 milijuna gledatelja. Toj brojci treba dodati i višemilijunski auditorij koji je posredstvom Hrvatske televiz-ije izravno pratio Svečanost ot-vorenja i Mimohod sudionika Vinkovačkih jeseni . Vinkovačke jeseni otkrivale su, popularizirale i promicale turističke potencijale ovoga grada i njegove šire okolice. Zbog Vinkovačkih su se jese-ni sustavno godinama uređivale vinkovačke ulice te se na različite načine promicalo etnološko, arheološko, arhitektonsko i vrlo bogato kulturno-povijesno

nasljeđe grada. Činilo se to organiziranjem različitih stručnih i znanstvenih skupova, književnih manifestaci-ja, likovnih izložbi, foruma, radi-onica, seminara, sajmova, smotri i susreta, postavljanjem niza etnoloških, filatelističkih i izložbi s kulturno-povijesnom i drugom tematikom. Organiziran je niz pri-godnih popratnih revija, večeri mode i ljepote, festivala, promoci-ja filmova, turističkih prospekata i monografija na temu Vinkovačkih jeseni. Održano je mnoštvo kon-cerata klasične i zabavne glazbe, kazališnih, kulturno-zabavnih i različitih športskih priredbi.

23Grad Vinkovci

Razgovor s Anom Cvenić, dugogodišnjom suradnicom i autoricom scenarija Vinkovačkih jeseni

ANA CVENIĆ

Kako je započela Vaša suradnja s Vinkovačkim jesenima i koliko godina surađujete?

Davno je počela moja suradnja s Vinkovačkim jesenima. U početku su to bili fragmentarni nastupi našeg kulturnoumjetničkoga društva „Slavko Janković“ – odraslih članova i učenika školskoga KUD-a na priredbi Svečanoga otvorenja Vinkovačkih jeseni i na prired-bi Berba jabuka – u Borincima. 1980. g. prvi sam put pisala scenarij za priredbu Svečanoga otvorenja Jeseni i režirala događanja na sceni. Od dvijetisućite go-dine pišem scenarije za tu priredbu, a oni su uvijek tematski određeni sa svrhom pokazivanja kako Slavonija motivira za stvaranje i pisce umjetničke i autore naro-

dne književnosti, jer naš je zavičaj neiscr-pno vrelo motiva i tema za njegov prikaz u riječi, u slici, u pjesmi... On je vrelo podi-zanja kulture, a kulturu uvijek stvara nar-od. Iz toga zavičajnoga izvora i kulturnoga blaga proizašle su sljedeće teme mojih scenarija:1. „Sretan je onaj narod koji zna cijeniti štoje šuma“ ( J. Kozarac)2. „Tu negdje je srce hljeba“ (D. Švagelj)3. „Do dva konja a obadva vrana“ (I. Kozarac)4. Snašo!5. Bećar6. „Obaljana četirim vodama“ (M. A. Relković)7. Tamburico, tanka žico... (narodna pjesma)8. ‘Ajdmo, diko, na veliko sijelo!9. Jesen stiže, kukuruzi zlate... (narodna pjesma)

10. Čuvat ćemo tvoje običaje... (narodna pjesma)

Pisanje je scenarija težak posao ponajviše zbog toga što uz svako njegovo ostvarenje ide i tvrdnja: Nije važno samo što i kako se izvodi, nego i tko i kako tu izvedbu prima i doživljava. Svaka je ova priredba podvrg-nuta kritici etnologa čija su promišljanja i sudovi o folkloru i autentičnost folklornih izvedbi češće i suprotna. Od početka zani-manja za folklor u vrijeme predromantizma i prosvjetiteljstva pa do dana današnjega, folklor je u svijesti ljudi nešto što pripada prošlosti i što postoji samo fragmentarno u obliku ugroženih preostataka koji sva-kog trena mogu nestati zauvijek. Folklor je oduvijek nekad bilo, sad se spominjalo. Promjena kao neprekidno nazočni činilac

VINKOVAČKE JESENI


života postoji svugdje pa i u folklornom stvaralaštvu. Naglašavanjem izvornosti jednog stanja okamenjuje se živi folklorni proces. Uzalud je i savršena autentičnost odjeće, instrumenata, plesnih koraka, teh-nike sviranja ili govorenja teksta – izvedba istrgnuta iz vlastitog prirodnog konteksta, izvedba koja postaje predstava i koja se izvodi uvijek na isti način, nije više pravi folklor, nego samo više ili manje vjero-dostojno svjedočanstvo o nekom prošlom trenutku folklornog procesa. Izvornost folklorne izvedbe nije toliko u samom izvođenju, koliko je u kontekstu izvedbe. Svaki je kontekst prirodan ( autentičan, izvoran) baš za onu izvedbu koja se u njemu zbiva. Zamišljeni model folklorne

izvedbe nastaje na temelju prethodnih izvedbi unutar iste tradicije, ali i na temelju vlastitih i tuđih predrasuda. (Ivan Lozica, Jelka Vince Daulla. Godišnjak Zavoda za istraživanje folklora, Zagreb, 1987.)

Pisanje scenarija i uvježbavanje s glumcima mukotrpan je posao. Kada sve započinje?

Pisanje scenarija i odabir njegovih dionica traje uvijek barem godinu dana. Traganje na dijelovima kojima će biti potkrijepljena i ostvarena tema, uvijek postaje i inspiraci-ja za neki novi scenarij, i on nastaje us-poredno sa zadanom temom, odnosno

scenarijem. Tako se pruža mogućnost uspoređivanja, izbjegavanja svega onoga što bi bilo ponavljanje; mogućnost za oda-bir KUD-a koji bi mogao najbolje odgovor-iti temi; mogućnost za izbor tamburaškog sastava, solo pjevača, glumaca; za izbor najprikladnije i najautentičnije narodne nošnje... Kada počinje rad na ostvarenju scenarija?Kada je scenarij prihvaćen (činio je to Organizacijski odbor Vinkovačkih jeseni), počinje obilazak odabranih kulturnoumjetničkih društava, dogovor s glumcima i rad s njima samo onoliko koliko je nužno za prozodijske pojave u Slavončevu jeziku.

25Grad Vinkovci

Običaji će ove godine biti u središtu. Kako ste zamislili scenarij?

Kako su Vinkovačke jeseni postale državna smotra izvornoga folklora, držimo ovakvu jednu temu potpuno opravdanom jer u narodnim običajima živi tradicijska duša našega naroda. Vodila se briga da izvođenjem običaja budu pokriveni različiti krajevi te tako bude vidljiva specifičnost tematika, humora, kola, pjesme hrvatsko-ga naroda i da običaji budu iz starijih razdoblja, da se, po mogućnosti, odgov-ori na pitanje: pokriva li običaj ponašanje određenog sloja „pučanstva“ za razliku od učene kulture koja ima svoja pisana pravila? Temu običaji odabrali smo i zbog toga što se u obrednim pjesmama nekih kra-jeva krije dinamika vezana uz narodne običaje ili uz događaje u životu hrvatskoga naroda koji imaju točno određeni tijek, kao npr. svatovski običaji, običajne pjesme s nekom tajnovitošću ili natprirodnom moći: dodole, ljelje, kolede...Krenuli smo i od činjenice da za izvođenje, inscenaciju narodnih običaja nema strogo određene pozornice. Scena može biti unutrašnjost kuće, dvorište, ulica, park ispred crkve, polje, vinograd... želja nam je stopiti život i životnu funkciju običaja u igrom prikrivenoj radnji, u stalnoj tipičnoj određenosti događanja, da se npr. seljenje djevojčinoga ruha tjedan dana prije svatova događa u slavonskom selu Gradištu, u ba-ranjskom Topolju, a razlikuje se možda samo u broju kola kojima se ruho prevozi. To je seljenje u Donjoj Bebrini i u pjesmi napisano: Svatovi u selu, drumom se divani,A đečura viču da idu ormani.Na viku đečure svit gledat izlazi,Gle kolonu kola, kroz selo prolazi.Osam kola selji ormane i ruvo,Taj stari običaj kod nas se sačuvo.

Taj pučki pjesnik dobro zna da ono što ne bude zabilježeno i tako sačuvano, bit će, možda, zaboravljeno. Zato taj Slavonac pjeva o davnom običaju koji je danas dos-ta izmijenjen u načinu izvođenja. (Mata Baboselac Lušin, Idu ormani, Bebrina i Matinema pjesmama, Slavonski Brod, 2008.)Život je Slavončev upisan u pjesmu koja se zove bećarac, u trajnost tradicijskoga pje-vanja koje se lako prenosilo „s koljena na koljeno od mame i dade“. Kolikogod neki etnomuzikolozi držali da je veliki sakupljač slavonskih pismica „ poseljačio Šokadiju u prevelikoj mjeri“, pravi će Slavonac reći: - Ne! U slavonskim je pismicama maestral-no iskazivan život naroda koji ih je stvarao. Zato će istinski poštovatelji tradicijske kul-ture uvijek rado slušati i zapjevati bećarac, drumarac, pokladarac, jer u tim je dvosti-sima ljubav, i tuga, i radost, i inat, bećarluk i kritika, vjera i nada... Sve sročeno kratko, ali snažno.

Vrijednosti koje su se taložile desetljećima i stotinama godina čuvaju se i u različitim plesovima s mačevima. U Hrvatskoj je mačevni ples bio raširen na području Slavonije, Srijema i Baranje. U Gorjanima taj se običaj sačuvao do naših dana, što je znak prenošenja tradicije s koljena na koljeno.

Na otoku Korčuli čuva se moreška, mačevni ples koji je Korčuli i Korčulanima postao običaj, svetinja. Oni su njezin ljubomorni čuvar možda i stoga što se, najvjerojatnije, temelji na vojničkoj igri ve-selja zbog pobjede španjolskih kršćana nad Maurima.Kroz morešku je iskazana ljubav prema vjeri, prema ženi, ali, kako je ustvrdio Vinko Foretić, i prema nacionalnom iden-titetu. Cara Franju Josipa I. za njegova posjeta Dalmaciji 1871. g. hrvatskim jezikom pozdravlja bula, žena.Da su običaji jedna od temeljnih pojava ljudskog života u zajednici, da se njima daje kultni temelj i slavljeničko uzvišenje i da su oni povijesna i suvremena pojava pokazuju izvođači kola sv. Tripuna, pripad-nici višestoljetne udruge Bokeljske mor-narice. Taj se lančani ples svake godine izvodi na blagdan sv. Tripuna. Zamjena za mačeve su rupčići-marame kojima se međusobno drže igrači.Tradicija treba biti nadahnuće, ali i pov-ijesni dokument. „Vertikale jarbola i ver-tikale katedrala u Boki kotorskoj simboli su života i vremena kojem odolijevaju, simbola ljudskih napora, muka, uzvišenja i nada. Smisao je jarbola u razapetim jedri-ma, i plovidbi, smisao katedrala je u vjeri i upornosti opstanka.Nužno je naglasiti da svaki uradak ima svoju svrhu, pa tako i određeni sce-narij priredbe Svečanoga otvorenja Vinkovačkih jeseni, čija je svrha upozna-vanje tradicijskih običaja i tradicije uopće, što je najvažniji korak oživljavanja i poras-ta ljubavi prema njoj, odupiranje uniform-nosti suvremene civilizacije.Ne možemo spriječiti udomljavanje tuđinštine-što bi značilo zatvaranje mlađih generacija u neki rezervat, ali možemo, barem u nekim prigodama, upozoriti da se naša mladost ne podčinjava tuđem ukusu jer je naš narod znao i zna stvarati: u glaz-bi, načinu odijevanja, u govoru, u drami, u filmu... Sve su običajne inačice vrijedne, bez obzira gdje ih održavaju pripadnici našega naroda, i to ne samo u svrhu za-bave.Kultura je sve što je čovjek ikad igdje učinio i stvorio da mu život bude lakši i ljepši, što je jedan narod u tu svrhu načinio. Toj definiciji pripada i tradicijska kultura u kojoj su običaji. Neki etnolozi tvrde da su običaji jedan od osnovnih pojmova et-nologije, neki su nepomirljivi protivnici nji-hova prikazivanja na sceni. Pripremajući scenarij o tradicijskim običajima našega naroda, najviše smo se držali tvrdnje Tvrt-

ka Čubelića: -Običaji se ne mogu svesti u okvir etnoloških razmatranja kao nešto izrazito posebno ili kao nešto prvenstveno o čemu etnologija treba dati svoj sud. Ona će ga, naravno, dati, ali bez socioloških, pravnih, filozofskih pogleda ne može se govoriti o potpunom sagledavanju toga fenom-ena. Mislim da uz običaje treba naročito istaknuti kategoriju povijesnosti... Tako će obredi i običaji kod nas nužno imati pečat nacionalne kulture...U scenariju ovogodišnje priredbe Svečanoga otvorenja Vinkovačkih jeseni uprizoreni su, u slikama dani sljedeći običaji:1. Pudarenje2. Podoknica3. Ljelje –mačevni ples4. Selidbari5. Ženske pjevačke skupine o životu žene6. Pazarni dan7. Moreška8. Kolo Bokeljske mornarice9. Bokeljska noć10. Jedna od Hrvatska

Osnovni motiv oko kojega se nižu slike običaja jest ljubav prema ženi, vjeri, prema idiličnom životu u prirodi, prema zavičaju u kojem živimo, prema zemlji koja nam je mati.- Prikazivanje običaja na sceni nije nov-ina... Čuvanje i zaštita običaja možda je najteži zadatak u čuvanju folklorne baštine... Folkloristima, etnolozima i svi-ma onima koji su profesionalno ili emotiv-no vezani uz tradicijski folklor, inscenacije mogu izgledati nezgrapno ili čak neuku-sno, ali moramo ih prihvatiti kao potrebu suvremenog čovjeka, kao traženje vlastitih korijena u zavičajnoj tradicijskoj kulturi... Običaj koji više ne može opstati u promi-jenjenim uvjetima, u novoj stvarnosti sela, povlači se u umjetnu stvarnost predstave koja omogućuje izvođačima i publici da makar u izmijenjenom i djelomičnom ob-liku dožive i ožive napušteni običaj, (Ivan Lozica, Inscenacija narodnih običaja kao kazališna predstava, Narodna umjetnost, Zagreb, 1985.)-Tradicijski folklor može preživjeti samo ako promatra nove modalitete postojanja u izmijenjenim uvjetima. ( Janos Honti, mađarski folklorist, Narodna umjetnost, Zagreb, 1985.)-Održavanje narodne kulture jamstvo je da ćemo održati svoju narodnost i da nećemo zapasti u civilizirano divljaštvo... Umjetničko je stvaranje tek onda uistinu narodno, ako je ono pravi i iskreni izražaj narodne duše. A da to postane, potrebno je da umjetnik upozna narodni život u svim njegovima oblicima i sa svim njego-vim na samom izvoru, u narodu...(Zlatko Grgošević, Selo i umjetnost, Povratak narodnoj kulturi u: Slavonske teme J. Bog-nera, Slavonica, Vinkovci, 199.)

26URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE

27Grad Vinkovci

Kalendaruostavivučedolskogljevača izVinkovacaprof. dr. Aleksandar Durman

Tako lonac predstavlja astralni kalendar kakav su imali i Sumerani kojima je dan počinjao s prvim sumrakom. U totalnoj mezopotamskoj nizini kakva je i Slavoni-ja, nemoguće je u pejzažu obilježiti izlaz i zalaz Sunca u bilo kojem dijelu godine jer se ono, na potpuno ravnom horizon-tu, nema na što vezati. Tako se dan ili godišnje doba mogao lakše kontrolirati pojavom nove zvijezde.


Na položaju današnjeg hotela Slavonija u Vinkovcima su 1977. godine vođena zaštitna iskopa-vanja na površini od 45x55 metara. Kako se radilo o kopanju temelja za budući hotel, a on je postavljen na višeslojni lokalitet tel tipa, slojevi su dosezali i preko 4 metra visine. Sloje-vi do 1,6 metara dubine pripadali su Vinkovačkoj kulturi, od 1.6 do 2 metra dubine Vučedolskoj te ispod toga ranoneolitičkoj, Starčevačkoj kulturi. Duboke cilindrične jame iz vučedolskih i vinkovačkih slojeva često su prolazile kroz starčevački sloj i zalazile duboko u zdravicu, katkad i preko 4 metra od površinskog sloja nalazišta. Tijekom proljeća 1978. morala su se, radi naknadnih promjena na projektu hotela, dokopati još dva proširenja. Tom je prilikom, na mjestu gdje je trebalo izgraditi hotelsko atomsko sklonište, u sloju vučedolske kulture na dubini od dva metra, otkopan pod jedne vučedolske kuće. On pripada najstarijem sloju Vučedolske kul-ture na tom lokalitetu. Kroz njega je u kvadrantu 71 z (2x2m) probijena cilindrična jama promjera oko 190 cm iz mlađeg vučedolskog sloja. U do-njem je dijelu prema dnu bila sustav-no proširivana tako da je u promjeru dosezala gotovo 3 metra. Njezino se dno nalazilo na dubini od 4,05 m od površine sonde, a počinjala je iz sloja dubine 1,80 m. Tako je cijela jama im-ala dubinu od 2,25 metara. Na njezi-nom su dnu uz rubove stijenki nađeni razni čitavi keramički predmeti što kazuje da je prije njezinog konačnog zasipavanja imala funkciju ostave. Na samome dnu ostave, uz njezine rubove, nađena je čitava kolekcija jednodijelnih i dvodijelnih glinenih ka-lupa za lijevanje bakrenih predmeta. Svi su kalupi prije uporabe pečeni, a njihova oker boja jasno pokazuje da nisu prošli istu tehnologiju izrade kao vučedolska keramika, koja je iz-razito crne boje. Ukupno su nađena četiri čitava dvodijelna kalupa za lije-vanje tzv. vučedolskih bojnih sjekira, jednodijelni kalup za dlijeto i jedan djelomično očuvan kalup za lijevanje šila.

Kalup za šila imao je tri paralelne brazde pa se istodobno moglo lijevati tri šila. U ostavi je nađen i jedan dio kalupa koji je, očigledno, služio samo kao poklopac za drugi dio dvodijelnog kalupa koji se nije sačuvao. Uz kalupe na dnu jame pronađena je i posuda za topljenje metala s naglašenim izljevom, iz koje se u kalupe lijevao tekući bakar.U širem je arealu Panonske nizine nađeno više izoliranih ostava sa sjekirama s cilindričnim otvorom za nasad drške. Najveća od njih ima-la je čak 50 primjeraka (danas se u Arheološkom muzeju u Zagrebu iz te ostave čuva 30), a nađena je u Brekin-jskoj kraj Pakraca. Isto je tako, izvan konteksta, nađeno više ostava u Bosni, Rumunjskoj, Bugarskoj pa sve do Soluna (Petralona), a u muzejima ove regije velik je broj i pojedinačnih nalaza. S nalazom tih kalupa za lijevanje sjekira s rupom za nasad drške u Vučedolskoj kulturi, riješila se višegodišnja dvojba. Isprva, kojem vremenu pripadaju i naravno, uz koju se kulturu mogu vezati. Sjekire su u ostavama identične, a u ostavi iz Brekinjske približno su jednako teške, oko 925 grama. Sve to govori o serijskoj proizvodnji sjekira toga tipa, odnosno, najstarijoj znanoj normira-noj proizvodnji metalnih predmeta. Samo se s ostavom iz Brekinjske mogla naoružati ozbiljna vojska toga vremena.Šupljinu za cilindrični nasad drške u sjekiri dobivali su pravilno oblikovanim glinenim valjčićem koji se precizno umetao na položaju drške, između dvaju stisnutih kalupa. Kod nekih se kalupa upravo na ovome spoju uli-jevao metal, dok su rijeđi oni koji ima-ju posebno utisnuti otvor za lijevanje. Taj se otvor tek počeo pripremati da postane standardnim. Kad se ka-lup odvojio, morali su na silu izbiti taj valjčić pa ga ,najčešće razmrvljenog, nije moguće naći.Ipak, serijska se proizvodnja bakrenih predmeta nije mogla ostvariti u ka-lupu od zapečene gline, premda se kalup mogao nakon lijevanja lako

otvoriti i iz njega izvaditi izliveni pred-met. Normirana proizvodnja metala iz jednog višedijelnog kalupa nije moguća, jer je sraz temperatura, samog kalupa i takućeg metala iz po-sude za lijevanje, viši od 1000°C pa se naglim hlađenjem metalnog pred-meta u kalupu trgaju dijelovi kalupa. Naime, ohlađeni predmet postaje za 2% manji od samoga kalupa u koji je kao tekućina uliven pa se, u tom no-vonastalom prostoru, događaju veliki pritisci od stijenke kalupa prema pred-metu. Zbog toga se dijelovi unutarnje površine kalupa odvajaju pa nema više idealnih ploha u unutrašnjosti kalupa za novo lijevanje. Od kalupa nađenih u ostavi samo je jedan, i to dvodijelni kalup za bojnu sjekiru, bio iskorišten za lijevanje, što se jasno vidi po njegovom oštećenom unutarn-jem dijelu.Da bi ljevač mogao ostvariti serijsku proizvodnju, morao je isti predmet otisnuti u više glinenih kalupa pa možemo govoriti o normiranoj proiz-vodnji glinenih kalupa u Vučedolskoj kulturi.Radi toga je posuda u kojoj se topio metal puno veća od onih u prethodnim kulturama i njezinim se sadržajem u jednom topljenju moglo napuniti više kalupa. Tako se jedna od najvećih revolucija u proizvodnji metala ostva-rila serijskom proizvodnjom kalupa, što je jasno vidljivo po nalazima iz vinkovačke ostave.Zanimljivo je da jedna sjekira iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, nađena u Sotinu, idealno odgov-ara jednom od kalupa iz ove ostave. Udaljenost nalazišta je 25 kilo-metara.

29Grad Vinkovci

Kalendar u ostavi vučedolskog ljevača iz Vinkovaca

Na dnu ostave, kao i u kasnijoj ispuni, nalazili su se ostaci više keramičkih posuda. U ispuni s kojom je jama za-trpana nalazi se keramika koja svojim oblicima pripada kasnoj fazi kulture, a među njima osobito se ističu lagano bikonični lončići s trakastom drškom koja se smjestila od gornjeg ruba po-sude do bikoničnog dijela. Takvi su oblici tipični za kasnu fazu kulture, kao i šira posuda s visokim prstenas-tim vratom i dvije nasuprotne ušice smještene na njezinom ramenom di-jelu. Taj se oblik posude, ali i široki rovašeni ukras na njezinom trbuhu, približava općem trendu koji se može vidjeti i u kulturi zvonastih pehara i u kulturi vrpčaste keramike, dakle, općem keramičkom trendu s kojim središnja i jugoistočna Europa ulaze u rano brončano doba. Ipak, među keramičkim fragmentima ispune ostave, ali i dvjema posudama s njezinog dna, ima keramičkih primjera koji su oblikom, ukrasom i izvedbom bliži klasičnoj fazi Vučedolske kul-ture. Tako ostavu, prema keramičkim nalazima, možemo vremenski vezati na sam prijelaz klasične u kasnu Vučedolsku kulturu. Na dnu je jame ostavljena posuda kojoj je nedostajao jedan dio koji nije nađen ni nakon pomne sekun-darne provjere sve izbačene zemlje. Premda ne čitava, izgleda da je po-suda pomno čuvana i kao da je time odavala svoju važnost. Ostaje upitno je li prije oštećenja ovaj lonac imao jednu dršku koja je, mogućom upo-rabom, otrgnuta. Upravo takvi oblici imaju jednu dršku, ali gotovo nikada nisu ukrašeni, a donekle slične po-sude imaju razni tip urezanog ukrasa, no one su bez drške.

Lonac je imao, manirom klasične faze urezana, četiri horizontalna polja (prstena). Donje je polje cjelo-vito sačuvano i podijeljeno je na 12 jednakih dijelova, a u svakom drugom precizno je urezan ukras. Tako su, tipično za Vučedolsku kult-uru, ukrašena i preostala tri horizon-tana polja na posudi, premda se ona prema gore širi i mogla je imati 13 ukrasa. Umjesto tog neparnog polja, koje nije smjelo postojati jer bi bio razbijen ritam ukrašeno-neukrašeno polje, pretpostavlja se da je stajala drška (bilo s ukrasom ili prazna), jer bi se inače u 13 segmenata dodirivala dva identična polja, a takvog primjera u Vučedolskoj kulturi nema. Ukrasi na poljima slični su ukrasima na mnogim drugim posudama i mogu se tumačiti kao astralni simboli, s izuzetkom prikaza Sunca koje se nalazi samo u gornjem horizontalnom polju. Prema brojnim drugim ukrasima na raznim posudama Vučedolske kulture i njihovoj simbolici možemo izdvojiti šest zviježđa, s njima karakteristično raspoređenim zvijezdama. Možemo izdvojiti zviježđa Oriona, Plejada, Ka-siopeje, Labuda, Blizanaca i Riba koje s kvadratom Pegaza čine cjelinu.Tako se u gornjem horizontalnom polju, bez većeg dijela koji nedostaje, jasno prepoznaje Sunce pa prazno polje, zatim zviježđe Oriona te nakom praznog polja opet Sunce. To polje ukrasima simbolizira proljetni dio go-dine prema kojemu je u vučedolsko vrijeme na prvi proljetni dan nesta-jalo zviježđe Oriona i zamijenjivalo ga Sunce. U prve večernje sate, tri zvijezde iz orionovog pojasa opet će se pojaviti na nebu tek nakon devet mjeseci. Točnije, u vrijeme Vučedolske

kulture na horizontu noćnoga neba Orion se po-javljivao prvoga dana zime s prvim sumrakom, a isto tako s prvim je sum-rakom na prvi dan proljeća zalazio za horizont na više mjeseci. Tako je Vučedolcima, ali i starim Egipćanima i Sumeranima, Orion bio simbolom zime, ali i utjehe jer je s njim svaki novi dan bivao sve dulji, sustavno uvodeći godinu u njezin topli dio, u dio u kojem dominira Sunce, kako se vidi iz dvaju sačuvanih znakova gornjega pojasa. S Orionom se tisućljećima lomila ideja počinje li godina njegovim izlaskom na prvi dan zime ili potonućem na prvi dan proljeća.

prof. dr. Aleksandar Durman


I preostala tri pojasa, prema dnu posude, nose godišnja doba s najizraženijim zviježđima. Za ljeto Kasiopeja, kraljica ljetnoga neba, Labud te ponovno u ranu zoru probuđeno zviježđe Plejada. Kako kaže Hesiod u Poslovima i danima “Plejade, Atlanta kćeri, na nebu kad se pojave, treba početi žetvu......” Jesenja je noć obilježena žviježđem Plejada, koje sada ostaju do kra-ja zime, Blizancima i udvojenim zviježđem Riba i Pegaza.Zima ima, za sjevernu hemisferu, na-jatraktivnija zviježđa u kojoj sada ka-siopejino W sliči na grčko Σ, a uz nju

zimskim nebom dominira Orion i jasno su vidljivi Blizanci, Plejade te Ribe u kombinaciji s kvadratom Pegaza.Donje, jedino u potpunosti sačuvano horizontalno polje, ima dvanaest kvadrata pa bi trebalo očekivati da i gornja imaju toliko. Tako lonac predstavlja astralni kalen-dar kakav su imali i Sumerani kojima je dan počinjao s prvim sumrakom. U totalnoj mezopotamskoj nizini kakva je i Slavonija, nemoguće je u pejzažu obilježiti izlaz i zalaz Sunca u bilo kojemdijelu godine jer se ono, na potpu-no ravnom horizontu, nema na što vezati. Tako se dan ili godišnje doba

mogao lakše kontrolirati pojavom nove zvijezde. Ali pojedinačno, zvi-jezde je teško prepoznavati te se one vežu uz nakupinu bližih, u zviježđa koja čine zamišljene ljudske ili, češće, životinjske likove. Vučedolski kal-endar obilježava šest zviježđa, a nastao je na, približno, 45. paraleli te se po nešto drugačijem ritmu izla-zaka i zalazaka zviježđa razlikuje od tridesete paralele na kojima počivaju sumerski i egipatski kalendari. I dok u Egiptu cijela godina počinje sredi-nom ljeta zalaskom pa brzim izlaskom zvijezde Sirius, tu ulogu Vučedolcima nose Plejade.

31Grad Vinkovci

Kalendar u ostavi vučedolskog ljevača iz Vinkovaca prof. dr. Aleksandar Durman


Kalendar u ostavi vučedolskog ljevača iz Vinkovaca

Na dnu ostave nađena je raspolov-ljena posuda kojoj se najčešće pripisuje uloga kadionice. Posuda je u obliku tipične vučedolske ter-ine, a na gornjem joj je otvoru nali-jepljena djelomično zatvorena plit-ica. Ta je plitica mogla služiti kao svjetiljka jer se u njoj moglo lako držati ulje i stijenj, a u zatvorenom su donjem dijelu najčešće stav-ljene tri manje keramičke kuglice pa je mogla služiti i kao zvečka. Ta je i sustavno perforirana pa su se kroz uske otvore u nju mogle ugurati zapaljene stabljike nekih aromatičnih trava koje su se razgo-rijevale upravo udarcima kuglica u kadionici. Tako je istodobno davala zvuk, ispuštala aromatični dim i davala svijetlo. Na polovici je po-sude široko bikonično proširenje koje simbolički odvaja prostore, na vidljivi horizont ukrašen urezanom trakom i raznim ukrasima i prostor ispod horizonta u kojem su iznim-no za taj tip posude, načinjeni ukra-si od već spominjanih perforacija. Površina ispod horizonta, kod ka-dionica je najčešće prazna, jer je to mrak, nepoznata dubina voda i smrt. Ovo je prostor oceanskih du-bina na kojima i za Vučedolce pliva živući svijet - zemlja, kao i u sumer-skim mitovima, biblijskoj predodžbi o stvaranju svijeta u Knjizi Postan-ka, ali i homerovskoj ideji izgleda svijeta. Iznad horizonta na teri-nama je, kao i kod ove kadionice, prikaz noćnoga neba. Prostor od horizonta do dodane plitice podi-jeljen je na osam jednakih ploha, u kojoj je svaka druga ukrašena istim znakom. Četiri višestruko urezana identična romba, a u uobičajeno praznim prostorima, između njih, četiri su polja s izvedenim per-foracijama. Svaka od njih ima tri identična, u obliku trokuta izvedena uboda za moguće uguravanje trav-ki. Gornji dio, koji poput kakva na-dvoja natkriljuje pliticu, podijeljen je u pet polja u kojima su opet ur-ezani isti rombovi. Tako osam polja iznad horizonta natkriljuje pet polja na vrhu kadionice. I jedna i druga polja zu obilježena istim znakom -rombom. Prema drugim posudama

ovaj znak Vučedolcima predstavlja planet Veneru. Odnos osam prema pet, u koji je uključena Venera, pred-stavlja odnos ritma rotacije Zemlje i Venere oko Sunca. Venera se, kao unutarnji planet rotira oko Sunca brže od Zemje, ali budući da Zem-lja prati ovu rotaciju njezinim se stanovnicima čini da Venera obiđe Sunce za 584 dana. Već je davno mnogim civilizacijama bilo poznato da Zemlja obiđe Sunce za 360 plus nekoliko dana. Vučedolcima je bilo jasno da pet rotacija Venere oko Sunca (584x5) iznosi upravo koliko i osam rotacija Zemlje oko Sunca (365x8) 2920 dana. Tako je na kadionici iz vinkovačke ostave zabilježena svojevrsna kore-kcija kalendara s lonca, jer se svakih zemljinih 8 godina Venera zatekne na istome mjestu. U vučedolsko su vrijeme planeti, zbog sustavnog pomicanja osi rotacije Zemlje, pu-tovali kroz zviježđe Plejada. Tako se lako moglo uočiti da će se, na kraju svake 8. godine Zemljine rotacije oko Sunca, Venera naći u ovom najmanjem znanom zviježdu. I tako u naredni ciklus od osam godina. Kadionica je, očito, nužno morala stajati uz lonac-kalendar i

pojašnjava kako su Vučedolci kori-girali svoj godišnji ciklus.Tako sadržaj jedne ostave na rubu vinkovačkog tela pokazuje najviše svjetske tehnološke i religijske domete jedne panonske kulture na kraju prve polovine trećeg tisućljeća pr. Kr. koja je potekla sa slavonsko-srijemskoga tla. U kući na stolu ljevača, koji je imao tehnološki doseg da ostvari prvu svjetsku serijsku proizvodnju met-alnih predmeta, stajao je kalendar i njegova korekcija, negdje oko 2600. godine pr. Kr.

Vučedolski je ljevač mogao izliti potpuno identične sjekire i koplja da naoruža vojsku, a obilježio je slikovnim pismom dvije posude, s kojih je isčitavao sebi važne poruke o vremenskim ciklusima. U odno-su 5 prema 8, obilježio je i “zlatni rez”, ali je i znao, za razliku od mnogih drugih kultura i civilizacija, da je Venera isti planet koji se na noćnom nebu vidi kao Večernjača i u jutarnim satima kao Danica - Zornjača. O poznavanju dnevnoga i noćnoga neba vodio je svoju evi-denciju na razini tadašnjih najviših svjetskih dometa.

33Grad Vinkovci

U ovom radu prikazuje se način sanacije i konačno zatvaranje napuštenog odlagališta otpada “Pap-uk” koje se nalazi na prostoru bivše ciglane u samom gradu Vinkovcima. Odlagalište se koristilo u razdoblju od 1965.-1991. godine. U razdoblju odlaganja otpada, na odlagalište se dovozio komunalni i neopasni proiz-vodni otpad, građevinski te glomazni otpad. Otpad se na lokaciji istresao bez ikakvog plana i reda te odla-gao bez uvažavanja osnovnih mjera zaštite. Otpad se također često palio, tako da je većina otpada izgorjela. Nakon prestanka odlaganja otpada, odlagalište je djelomično prekriveno zemljom. Na početku Domovinskog rata odlagalište se našlo na samoj lin-iji razgraničenja pa je jednim dijelom lokacija bila i minirana. Sanacija i konačno zatvaranje odlagališta „Pap-uk“ provest će se u skladu s važećim zakonskim propisima. Nakon sanacije lokacija će se urediti u skladu s pros-torno-planskom dokumentacijom. In this work we are showing remedia-

tion and final closure of abandoned landfill named „Papuk“ which is placed on ex brickyard area in Vinkovci town. Landfill was active in period 1965. – 1991. In this period, municipal solid waste, industrial waste as well as bulky and construction and demolition waste was disposed. Waste was dis-posed on the landfill without any pro-tection measures. Often it was burnt so the majority of disposed waste is burned out. After waste disposal stop-ping, location is partly covered by soil. In the beginning of Croatian War of Independence landfill was on demar-cation line so partly it was mined. Re-mediation and final closure of landfill „Papuk“ will be carried out in accor-dance with legislation. After landfill re-mediation location will be taken care of in accordance with Regional Plan.

Lokacija napuštenog odlagališta ot-pada “Papuk” nalazi se na prostoru bivše ciglane u samom gradu, između ulice Vladimira Gortana i centra za re-habilitaciju „Mala Terezija“ na sjeveru,

željezničke pruge na istoku, Zvonarske ulice na zapadu te ulice bana Jelačića na jugu. Do 1945. godine, tvrtka „Bon“ je s lokacije kopala glinu i bavila se proizvodnjom cigli. Od 1965.-1991. godine na lokaciju se odlagao ko-munalni i neopasni proizvodni otpad, građevinski te glomazni otpad te se lokacija proziva odlagalištem otpada „Papuk“. Danas se otpad na lokaciju ne odlaže već se dio lokacije nasipa-va zemljom dok je preostali dio lokaci-je zarastao u travu i nisko raslinje. Procjenjuje se da je dubina odloženog otpada cca 2,5-3 m. U razdoblju dok je odlagalište bilo aktivno dovezeni otpad se istresao bez ikakvog plana i reda te odlagao bez uvažavanja os-novnih mjera zaštite. Buldožerom se povremeno poravnavao i prekrivao zemljom. Otpad se također često palio, tako da je većina otpada izgor-jela. Ukupna površina napuštenog odlagališta otpada „Papuk“ iznosi

AUTOR: SANDRA NOVAK MUJANOVIĆ, dipl. ing. preh. teh. IPZ Uniprojekt MCF, Babovićeva 32, ZagrebKOAUTOR: MANDICA SANKOVIĆ, dipl. ing. arh. Grad Vinkovci, Kralja Zvonimira 1, Vinkovci

SANACIJA I KONAČNO ZATVARANJE NAPUŠTENOG ODLAGALIŠTA OTPADA „PAPUK“ U VINKOVCIMA

ODLAGALIŠTE OTPADA „PAPUK“ PRETVARA SE U ARBORETUM

Od 1991. godine odlagalište otpada „Papuk“ bilo je napušteno, a nalazilo se u atraktivnom dijelu Vinkovaca pored Opće bolnice Vinkovci. Plan za privođenje svrsi tog prostora od 100 002 m2 postoji od 2004. godine. Prvo je trebalo napraviti svu potrebnu dokumentaciju i razminirati teren koji je bio linija razgraničenja u Domovinskom ratu. Sada je u tijeku izrada projekta za sanaciju i zatvaranje odlagališta te privođenje novoj namjeni. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2004. godine raspisao je javni poziv za sufinanciranje sanacija napuštenih odlagališta. Grad Vinkovci prijavio je projekt sanacije napuštenog odlagališta komunalnog otpada i privođenje drugoj namjeni. Teren je u blizini vinkovačke Opće bolnice između Centra za rehabilitaciju Mala Terezija, željezničke pruge i Zvonarske ulice. U okviru plana je i izgradnja pristupne ceste koja će ga povezati s istočnom obi-laznicom. Cesta će razdvajati buduće reciklažno dvorište za građevinski otpad, sportsko-rekreacijski info centar te arboretum sa zonama biljnih vrsta s raznih kontinenata. Jedan dio arboretuma namijenjen je za izgradnju botaničkog vrta, gdje bi se, u suradnji s poljoprivrednom školom i fakultetom mogla odvijati i praktična nastava.Takav primjer prenamjene odlagališta otpada vrlo je rijedak u svijetu i vrijednost tog projekta iznosi oko 2 milijuna kuna. 60% financira se iz Državnog proračuna, dok ostatak financira Grad Vinkovci. Završetak izrade projektne dokumentacije očekuje se početkom sljedeće godine kada će biti raspisan natječaj za izvođače. Otvorenje novih sadržaja očekuje se krajem 2010. godine. Mandica Sanković. dipl.ing.arh


SLIKA 6 - SITUACIJA PROJEKTIRANOG STANJA

AUTOR: SANDRA NOVAK MUJANOVIĆ, dipl. ing. preh. teh. IPZ Uniprojekt MCF, Babovićeva 32, ZagrebKOAUTOR: MANDICA SANKOVIĆ, dipl. ing. arh. Grad Vinkovci, Bana Jelačića 1, Vinkovci

SANACIJA I KONAČNO ZATVARANJE NAPUŠTENOG ODLAGALIŠTA OTPADA „PAPUK“ U VINKOVCIMA

cca 11 ha. Procjenjuje se da je na odlagalištu odloženo cca 380.000 m3 otpada (zajedno sa građevinskim i glo-maznim otpadom). U razdoblju kada je odlagalište bilo aktivno na lokaciji je postojala garaža te čuvarska služba. Objekt garaže je nakon prestanka rada odlagališta srušen. Danas na lokaciji nema izgrađenih objekata. S obzirom da zatvaranje odlagališta otpada „Papuk“ nije provedeno u skladu s važećim zakonskim propi-sima, Grad Vinkovci je naručio izradu dokumentacije potrebne za sanaciju i zatvaranje odlagališta temeljem kojih će se ishoditi potrebne dozvole za nje-govo konačno zatvaranje. Ovaj zahvat osim što je u skladu s prostorno-plan-skom dokumentacijom u skladu je i sa Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05.).

PROVEDENI ISTRAŽNI RADOVI NA LOKACIJI 2.1. LITOLOŠKE ZNAČAJKE

Da bi se definirale litološke značajke pripovršinskog dijela naslaga na samoj lokaciji i ustvrdile geotehničke karakteristike stijena, na lokaciji je iz-veden istražni raskop: R-1 do dubine od 2,5 m. Raskop je izveden na rubu odlagališta .SLIKA 2 – POLOŽAJ RASKOPASLIKA 3 – LITOLOŠKI PROFIL

U raskopu R-1 prepoznati su slijedeći litološki intervali:00,00-00,40 m Smeđe obrađivano tlo (slabo glinoviti suhi prah ravnomjerno pomiješan s humusom). 00,40-00,80 m Prah smeđi, zbijen s vrlo malo sitnozrnatog pijeska. Rijetke sitne mangan-sko željzovite konkrecije.00,80-02,50 m Žućkasti prah s malim udjelom sitnozrnatog pijeska-kopneni prapor, suh, zbijen. Rijetke nepravilne vapnenačke konkrecije cm di-menzija nepravilno razbacane u praporu.Iz raskopa je uzet neporemećeni uzorak žućkastog prapora (R-1/1) s dubine od 1,0 metara i neporemećeni uzorak smeđeg zbijenog praha (R-1/2) s dubine od 0,5 metra za geomehaničke analize. Površinski dio terena na lokaciji bivšeg odlagališta otpada “Papuk” do dubine od 2,5 m izgrađuju naslage klas-ificirane po AC klasifikaciji kao CI, što označuje «mršavu an-organsku glinu srednje plastičnosti i srednje stišljivosti do velike suhe tvrdoće, bez reakcije na potresanje, smeđežute boje». Laboratorijskim ispitivanjem uzoraka utvrđeno je da se tlo sastoji od prosječno 70% čestica veličine praha, 17% čestica veličine gline i oko 11% sitnozrnog pijeska. Prirodna vlaga uzorka sa dubine od 0,5 m ispod površine terena iznosi 15%, no pola metra dublje opada na 12,4%.

Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da se radi o materijalu koji se lagano kopa, stranice iskopa su stabilne i pod velikim nagibom, tj. čak i ako su vertikalne, a nosivost je dobra. Također, zbog litološkog sasta-va, debljine i hidrogeoloških značajki tla na koje je odlagan otpad, ne može biti nikakvih utjecaja na vodonosnike iz kojih se koristi podzemna voda. Odlagalište se nalazi van definiranih vodozaštitnih zona crpilišta „Kanovci“ i „Ekonomija“ – Mirkovci.

SLIKA 4 - POLOŽAJ LOKACIJE ODLAGALIŠTA OTPADA „PAPUK“ U ODNOSU NA ZAŠTITNE ZONE NAJBLIŽEG CRPILIŠTA „EKONOMI-JA“ - MIRKOVCI

2.2. ISPITIVANJE TLA I UZORAKA OTPADAU listopadu 2007. godine tvrtka CEMTRA d.o.o. za kontrolu i ekološku zaštitu iz Zagreba provela je ispiti-vanja tla i otpada s odlagališta otpada „Papuk“ u Vinkovcima. Laboratorijska ispitivanja su provedena na tri uzorka. Iz dobivenih rezultata zaključilo se da se odloženi otpad na odlagalištu u pot-punosti razgradio tj. odradio je i danas se nalazi u humificiranom stanju (vri-jednosti ukupnog organskog ugljika (TOC-a) su relativno niske i nalaze se unutar dopuštenih koncentracija za odlagalište neopasnog otpada). Prema ocjeni rezultata ispitivanja el-uat zadovoljava uvjete za odlagalište neopasnog otpada.2.3. ISPITIVANJE ZRAKADana 09.10.2007. godine tvrtka Dvo-kut ECRO d.o.o. iz Zagreba obavila je mjerenje sastava i količine odlagališnih plinova na ispustu na napuštenom odlagalištu otpada „Papuk“. Ispitivane su koncentracije plinova: vodika (H2),


sumporovodika (H2S), metana (CH4), ugljičnog-dioksida (CO2) te kisika (O2) na četiri mjerna mjesta. Nave-denim ispitivanjima ustanovljeno je da na mjernim mjestima nisu detektirane (mjerenjima ustanovljene) koncen-tracije metana (CH4) i sumporovodika (H2S), dok je prisustvo vodika (H2) zanemarivo. S obzirom da istražnim radovima na lokaciji nije evidentirano postojanje metana, nema niti opasnosti od ek-splozije. 3. OPIS SANACIJE ODLAGALIŠTAPrema prostorno-planskoj dokument-aciji, nakon sanacije odlagališta pros-tor će se urediti i ozeleniti. Prostor saniranog odlagališta podijelit će se u 3 zone:1. zona predviđena za socijalnu namjenu (D2) gdje se mogu graditi sljedeće građevine/sadržaji: športsko-rekreacijske (igrališta, odbojka, stolni tenis, bočanje i sl.), javne zelene površine, zaštitne zelene površine i sl.2. zona predviđena za mogući ili alter-nativni koridor (trasu) ceste3. zona predviđena za arboretum (Z4), komunalno-servisnu namjenu (K3) (npr. mini reciklažno dvorište) te javne zelene površine (JZ).SLIKA 5 - SITUACIJA POSTOJEĆEG STANJA

Tehnologija rada sastoji se iz slijedećih aktivnosti:- iskop odloženog otpada s dijela lokacije predviđenog kao mogući ili al-ternativni koridor (trasa) ceste te post-avljanje završnog prekrivnog sloja- krčenje terena s dijela lokacije sjeverno i južno od planiranog kori-dora ceste- izravnavanje slojem inertnog materi-jala- postavljanje završnog pokrovnog sloja- uređenje i ozelenjavanje lokacije u skladu s projektom hortikultureUkupna površina koja se sanira iznosi cca 11 ha. Predviđeno je konačno zatvaranje napuštenog odlagališta otpada postavljanjem završnog prekrivnog sloja izuzev dijela lokacije koji je prostorno-planskom dokumen-tacijom definiran kao mogući ili al-ternativni koridor (trasa) ceste (zona 2). Na tom dijelu lokacije iskopat će se odloženi otpad (cca 115.000 m3) te će se premjestiti na dio lokacije sjeverno i južno od planiranog kori-dora ceste. Istražnim radovima doka-zano je da je sav odloženi otpad na lokaciji odlagališta odradio (pretvorio se u humus). Dio lokacije očišćen od otpada će se izravnati slojem inert-nog materijala (debljine cca 3m) na koji dolazi šljunak ili kameni agregat

(debljine cca 2m), beton-ski nosivi sloj te asfalt. Važno je napomenuti da projektant ceste prilikom izrade idejnog projekta ceste poduzme mjere kojima bi se pojačala njena nosivost. San-acija dijela napuštenog odlagališta otpada sjever-no od planiranog koridora ceste (površine cca 4,6 ha, a predviđenog za so-cijalnu namjenu – zona 1) te južno od planiranog ko-ridora ceste (površine cca 5,3 ha a predviđenog za arboretum, komunalno-servisnu namjenu te javne zelene površine – zona 3), započet će krčenjem terena (iskop postojećeg raslinja) te iskopom dijela odloženog ot-pada i njegovim pre-seljenjem na dijelove odlagališta koji se saniraju radi posti-zanja adekvatnih

pokosa. Postavlja se izravnavajući sloj od inertnog materijala (debljine cca 25 cm) koji će se uz izravnavanje i nabiti.

Na izravnavajući sloj postavlja se min-eralni materijal koeficijenta propus-nosti 10-9 m/s (glina debljine 30 cm ili zamjenski materijal npr. bentonitni tepih ako mu je učinkovitost jednaka učinkovitosti mineralnog materijala). Na odabrani brtveni sloj postavlja se drenažni sloj za oborinske vode (debljine cca 20 cm) i zaštitni sloj geotekstila. Na ovaj sloj postavlja se geomreža samo na dijelovima lokaci-je ispod planiranih staza i asfaltiranih površina te rekultivirajući sloj (cca 100 cm). Ovaj sloj obogaćen je gnojivima i pripremljen je za sadnju trave, ni-skog i visokog raslinja. Završni pok-rovni sloj usklađen je s Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja ot-pada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07.) i Direktivom Vijeća 1999/31/EC od 26. travnja 1999. Skupljanje oborinskih voda predviđa se izgradnjom obod-nog kanala trapeznog oblika oko ruba saniranog dijela odlagališta sjeverno od planiranog koridora (trase) ceste (zona 1) te oko ruba saniranog di-jela odlagališta južno od planiranog koridora (trase) ceste (zona 3). Na saniranom odlagalištu otpada pred-vidjet će se dječja igrališta, pješačke i biciklističke staze, arboretum, mini reciklažno dvorište i dr. a sve u skladu s daljnjom tehničkom dokumentaci-jom te projektom hortikulture. San-acija odlagališta mora se završiti do kraja 2010. godine što je u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05.), a može uslijediti i prije tog roka ukoliko se građevinska dozvola ishodi ranije.

SLIKA 6 - SITUACIJA PROJEKTIRA-NOG STANJA.

SLIKA 7 - DETALJ ZATVARANJA.

37Grad Vinkovci

Zajednica športskih udruga grada Vinkovaca osnovana je 2002. godine. U njezinom članstvu nalazi se 49 re-dovnih i 6 pridruženih športskih udru-ga kroz koje je zastupljeno 28 različitih športova. Osnovne djelatnosti ZŠU grada Vinkovaca usmjerene su prema usklađenju aktivnosti svojih članova, promicanju i poticanju športa, objed-injavanju i usklađenju svih programa športa radi predlaganja Programa javnih potreba u športu za grad Vink-ovci, sudjelovanju u stvaranju uvjeta za pripremu športaša, skrbi o javnim športskim građevinama, ostvarivanju programa Hrvatsakog olimpijskog od-bora i ostalih ustanova.

Zajednicašportskihudruga grada VinkovacaRazgovor s predsjednikom ZŠU grada Vinkovacagosp. Tomislavom Čuljak


U zadnjih nekoliko godina stvarali su se uvjeti za razvoj športa kroz izgradnju infrastrukure, možete li to kometntirati?

Grad Vinkovci ima 3.297 registriranih športaša pri Nacionalnim športskim savezima koji su i do sada postizali zavidne rezultate s obzirom na uv-jete u kojima su radili, ali daljnji raz-voj športa moguć je samo stvaranjem još boljih i kvalitetnijih. ZŠU grada Vinkovaca je podupirala izgradnju infrastrukture za šport. No, najveći je naglasak ipak dala razvoju tri ba-zna športa, a to su: atletika, plivanje i gimnastika. Projekt rekonstrukcije at-letskog trkališta i borilišta na Stadionu HNK „Cibalia“ završen je u 2008. go-dini. Time su stvoreni svi potrebni uv-jeti za daljni razvoj atletike. Otvoren-jem dvije školske športske dvorane i to pri O.Š. Bartola Kašića, te pri O.Š. Josip Kozarac i Ivan Goran Kovačić stvoreni su kvalitetniji uvjeti za razvoj gimnastike. Protekle godine započeta je izgradnja Dvoranskog kupališta i plivališta „Lenije“ što je ključno za daljni razvoj plivanja.

Kada spominjemo ulaganja u in-frastrukturu za šport na području našeg grada u 2008. i u 2009. godini spomenuti ću i slijedeće: izgradnju reflektora na stadionu HNK „Cibalia“ i pomoćnim nogometnim igralištima, izgradnju teniske hale na terenima Teniskog kluba „Vinkovci“, uređenje gradskog kupališta „Banja“, rekon-strukciju dvorane „Lenije“, izgradnju nogometnog igrališta sa umjetnom travom na terenima HNK „Cibalia“. U planu je i Rekonstrukcija otvorenog plivališta i kupališta „Barutana“ kao i

postavljanje nadstrješnice na stadi-onu HNK „Cibalia“ na istočnoj tribini.

Proteklih dana presjekli ste vrpcu prilikom otvorenja nove poliklini-ke?

Izrazito mi je drago što je u Vinkovci-ma otvorena Poliklinika „Nova“ koja je specijalizirana za medicinu rada i šport. Budući, da je zakonom propi-sano da u športskom natjecanju može sudjelovati samo ona osoba kojoj je utvrđena zdravstvena sposobnost. Nikad ne smijemo prestati isticati ko-liko je važno zdravlje u športu.

Čitajući prošlogodišnje Izvješće o radu za 2008. godinu zaključili smo da ZŠU grada Vinkovaca sus-tavno sufinancira nabavu športske opreme?

Da, naše aktivnosti su usmjerene i prema sufinanciranju i nabavi športske opreme, naročito preko Zajedničkih programa Hrvatskog olimpijskog od-bora i lokalnih športskih zajednica. Sve je veći broj onih športskih udru-ga koje u njima participiraju i onih koje opremu nabavile.Grad Vinkovci i Županija Vukovarsko-srijemska su uvijek imali sluha za ove programe jer su ih i oni uvijek dijelom sufinancirali. Ovi programi ponajviše su bili okrenuti prema stvaranju uvjeta za provođenje različitih škola športova koje su vrlo važne jer uključuju veliki broj djece u šport, a svima je već poznato koliko je to važno.

U 2009. godini ZŠU grada Vinko-vaca je bila organizator i sudionik u organizaciji športskih manifest-acija na razini grada i županije.

Prije nekoliko godina na inicijati-vu Hrvatskog olimpijskog odbora započeli smo organizirati Olimpijski festival dječjih vrtića na razini našega grada. Svake godine je sve veći broj zainteresiranih pa se ovo natjecanje počelo organizirati i na na županijskoj razini. Za Hrvatski olimpijski odbor odradili smo pilot projekt istog natje-canja prenesen na osnovne škole za djecu od 1 do 4. razreda. U 2009. godini tokom mjeseca svibnja kroz tri Olimpijska festivala u suradnji sa Vukovarsko-srijemskom županijom, Školskim športskim savezom Vuko-varsko-srijemske županije u Olimpi-jske festival uključeno je 1416 djece.

Nadamo se istoj suradnji i slijedećih godina.

Novi Izvršni odbor Zajednice odre-dio je i neke ciljeve koje namjerava ostvariti u slijedećim godinama, navedite nam najvažnije?

Poticanje daljnje izgradnje potrebite infrastrukture, omasovljenje djece u športu kroz različite programe, te upošljavanje i školovanje stručnog kadra za rad u športu.

Željko Čulo (predsjednik HNK „Ciba-lia“ Vinkovci), Dražen Milinković (predsjednik Atletskog kluba „Ciba-lia“ Vinkovci, Zdenko Rečić (pred-sjednik Teniskog kluba „Vinkovci“ Vinkovci), Branimir Gali (predsjednik Ženskog odbojkaškog kluba „Cesto-rad“ Vinkovci), Željko Ilić (predsjed-nik Košarkaškog kluba „Vinkovci“ Vinkovci), Antun Toni Žagar (pred-sjednik Hrvatskog stolnoteniskog kluba „Lokomotiva“ Vinkovci ), Jo-sip Šarić (predsjednik Rukometnog kluba „Spačva-Vinkovci“ Vinkovci), Luka Kalinić (predsjednik Šahovskog kluba „Vinkovci“ Vinkovci) i predsjed-nik Tomislav Čuljak (predsjednik Judo kluba „Auto-Čuljak“ Vinkovci

39Grad Vinkovci

13. sajam zdravlja održan je u Vinkovcima od 24. do 26. travnja 2009. godine. Sajam zdravlja održan je u ŠRC „Lenije“ na prostorima Teniskog kluba „Vinkovci“ i na prostorima boćarskog klu-ba «Lokomotiva» Vinkovci. Ovogodišnji Sajam zdravlja sadržajno je bio vrlo bogat. Održan je Forum zdravih gradova i županija, predavanje o nasilju kao javnozdravstvenom problemu, preda-vanje o kardiovaskularnom zdravlju u RH, stresu, kroničnim bolestima, fizioterapiji, etičkim izazovi-ma javnoga zdravstva u RH. Upriličen je i forum invalida o Nacionalnoj strategiji za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom od 2007. do 2015. god., održan je vrednovani stručni semi-nar o terapijskom jahanju i prehrani. Kako je u sklopu 13. sajma zdravlja otvoren i 3. festival bibliobusa, bile su zastupljene i knjižničarske teme pa je održan i 9. međunarodni okrugli stol o pokretnim knjižnicama. Važnost drveta kao građevinskog materijala i energenta predstav-ljena je na seminaru Šuma je zdravlje- pravilima do zdravlja i na predavanju Drvo je prvo. Drvo je obnovljiv izvor energije koje za svoj razvoj ap-sorbira štetne tvari iz okruženja i zadržava ih sve dok ne sagori ili istrune i sve analize pokazuju da je drvo materijal koji ima visoku ekonomsku i ekološku važnost za Hrvatsku. Drvo je održiv resurs, štedi energiju, smanjuje zagađenje at-mosfere, ekološki je materijal, odličan je izola-tor, ima antialergijska svojstva i velik raspon u

primjeni. Predavanje Drvo je prvo organizarala je Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospo-darstva i Hrvatske šume.Na 13. sajmu zdravlja moglo se čuti i o ener-getskoj učinkovitosti, a održan je i poznati Hrvats-ki kuharski kup „5. zlatna jabuka“. Pokrovitelj 13. sajma zdravlja bilo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Medijski pokrovitelji bili su Vinkovačka televizija i Vinkovački list. Organi-zatori 13. sajma zdravlja bili su Grad Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija i Hrvatska mreža zdravih gradova. Partneri 13. sajma zdravlja bili su Zadarska županija, Grad Zadar i Grad Biograd na moru. Otvaranju 13. sajma zdravlja prethodi-la je proširena svečana sjednica Poglavarstva i Vijeća Grada Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske županije, Zadarske županije, Grada Zadra te Grada Biograda na Moru. Svečana sjednica 13. sajma zdravlja počela je u nezaboravnom ozračju zajedništva i pjesmom Croatio iz srca te ljubim, koju su zajedno izveli tamburaški sastav Dike iz Vinkovaca i klapa Zvono iz Kistanja. Svečanu sjednicu predvodili su predsjednik Organizaci-jskog odbora 13. sajma zdravlja gradonačelnik Vinkovaca Mladen Karlić, dr. med., izvršna koor-dinatorica Tima za zdravlje Zadarske županije Franka Krajnović, prof. i koordinatorica 13. sajma zdravlja Mandica Sanković, dipl. ing. arh.

KOORDINATORICA 13. SAJMA ZDRAVLJA

Prema odluci Povjerenstva, koje su činili pred-sjednik Ante Miljak te članovi Antun Smajić i Darko Puharić, za odabir najljepše uređenog izlagačkog prostora na 13. sajmu zdravlja odab-rani su štandovi koji na najbolji način promiču ideju organizatora Sajma zdravlja. Na 13. sajmu zdravlja priznanja su dodijeljena za sedam kat-egorija, i to:

-u kategoriji DIONIČKIH DRUŠTAVA: 1. mjesto: Hrvatske šume d.d., Podružnica Vinkovci 2. mjesto: Gelato d.o.o., Vinkovci 3. mjesto: Grad Export d.o.o., Vinkovci

-u kategoriji OBRTNIKA: 1. mjesto: Remenarski obrt Toma Vinkovci 2. mjesto: Anatomska obuća Ivan Sušić, Oriovac 3. mjesto: Obrt za rukotvorine i suvenire Sjaj Novi Jankovci

-u kategoriji OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA: 1. mjesto: Obiteljsko pčelarstvo Knežević, Šiškovci 2. mjesto: TO Minas, Stari Mikanovci 3. mjesto: OPG Sumrak, Vinkovci

-u kategoriji UDRUGE GRAĐANA: 1. mjesto: Udruga Plus, Čakovec 2. mjesto: Klub roditelja djece oboljelih od malignih bolesti Iskrice 3. mjesto: KUD Ljeskovac, Vinkovci-u kategoriji ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA: 1. mjesto: Drvodjelsko-tehnička škola Vinkovci 2. mjesto: OŠ Bartola Kašića Vinkovci 3. mjesto Centar za rehabilitaciju Mala Terezija, Vinkovci

-u kategoriji GRADOVI: 1. mjesto: Kastav 2. mjesto: Zadar 3. mjesto: Biograd na moru

POSEBNA PRIZNANJA dodijeljena su:- projektu Drvo je prvo i štandu koji su zajedno uredili Hrvatska gospodar-ska komora, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospo-darstva i Hrvatske šume, - štandu Zadarske županije, koja je bila «županija partner» 13. sajma zdravlja, odnosno partner Vukovar-sko-srijemske županije i Grada Vinko-vaca u promicanju zdravlja i projekta Zdravi grad i Zdrava županija Hrvatske mreže zdravih gradova i županija - štandu Štitarskih snaša koje su za vrijeme trajanja Sajma u slikovitoj šokačkoj kuhinji pekle poderane gaće i uštipke.Nakon što se posjetiteljima obra-tila koordinatorica Sajma Mandica Sanković, priznanja nagrađenima uručio je vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić, dr. med., zahvalivši se nagrađenima na sudjelovanju i ujed-no je pozvao sve izlagače da dođu i na idući Sajam zdravlja.Svečanost su uveličali članovi TS Dike, a program su vodili Biljana Pavlović i Krešo Marić.

41Grad Vinkovci

Dakako da ovakav naslov mora svakoga od vas bilo zgranuti, bilo zainteresirati.Zanimljivo bi bilo čuti što o svojemu grbu znaju stanovnici Vinkovaca. Među mnogim dobrim, temeljitim i jasnim odgovorima bilo bi i poneke nedoumice, možda čak neznanja. Ovo je kratka povijest nastanka gradskoga grba uz objašnjenje heraldičkih elemenata i simbola.Sada već daleke 1922. godine osnivač Gradskoga muzeja i zaslužni Vinkovčanin gosp. Mate Medvedović dao je idejne osnove slikaru Mirku Račkome prema koji-ma je on izradio prijedloge grad-skoga grba. Odabrano rješenje usvojeno je 22. rujna 1922. godine i ono se koristi do danas. Heraldički gledano, grb Vinkovaca je štit s krunom. Žuta (zlatna) kruna stilizirani je zid s kruništem, srednjovjekovne utvrde ili kule, što dodatno naglašavaju ucrtane reške. Simbol je to be-dema rimske Cibaliae - grada na kojem počivaju današnji Vinkovci. Štit grba horizontalno je razdijeljen bijelom (srebrnom) gredom koja predstavlja rijeku Bosut. Gornja je polovica štita razdijeljena na dva polja koja razdvaja okomito na gredu (Bosut) postavljeni sim-bol pritoke Ervenice, a u literaturi se ponegdje može naći i tvrdnja da tu nije riječ o Ervenici već o Nevkošu.Lijevo polje je žuti (zlatni) kvad-rat s tri, u dijagonalu postavljena, grozda čiju simboliku ne treba posebno objašnjavati jer su u bo-jama hrvatske trobojnice. Desno polje je crveno s tri žuta (zlatna) klasa žita što simbolizira bogatstvo vinkovačkoga kraja.Donje polje je plavo i prostrano

kao nebo nad slavonskom ravni-com, a u njegovoj gornjoj sekciji lete tri srebrne (bijele) rode koje su simbol močvarnoga područja. U dnu tog plavog polja kameni je stol i to je simbol značajne uloge grada u nacionalnome pokretu 1848. godine.

Kako je nastajao ovaj grb?Gospodin Medvedović postavio je osnovne simbole koji obilježavaju grad Vinkovce. Grbom je nastojao pokazati sve po čemu Vinkovci jesu prepoznatljivi, ali grozdovi su upitni ne zbog njihovih triju boja, već zbog činjenice da vinkovački kraj baš ne obiluje vinogradima. Zapravo, vinograda i nema pa se grožđe bere jedino s “brajde”, “odrine”, s “pergole” koja sjenom štiti dio dvorišta u užarenim ljetnim danima. Ono po čemu je taj kraj doista znan i po čemu se ekonom-ski uzdigao svakako je hrast (Spačva), a ne loza. (Možda je g. Medvedović namjerno izostavio hrast iz simbolike Vinkovaca jer je bio šumarski savjetnik, ne želeći da mu prigovore kako je odmah ugrabio priliku da “promovira svoje šume, svoj posao, svoj interes”.)Svi su ostali simboli sasvim jasni i neupitni.Ali, neupitni su za vrijeme kada grb nastaje (1922. g.) jer tadašnji Vinkovčani nisu znali ono što zna-ju današnji. Nisu znali da imaju nekoliko simbola koji grad Vink-ovce svrstavaju u europske, čak svjetske kulturno-povijesne metro-pole. Riječ je o velikim i izvrsnim arheološkim otkrićima prof. dr. Aleksandra Durmana.Senzacionalna otkrića tog profe-sora arheologije na Zagrebačkome

sveučilištu i znanstvenika sv-jetskoga glasa, značajnim se di-jelom odnose i na Vinkovce. Ako im se da mjesto na grbu Vinko-vaca, gradu se pruža prilika da revalorizira svoje simbole, dakle, značajke,ali i značaj. U Vinkovcima je 1978. god. na mjestu današnjeg hotela Slavonija otkopan pod jedne kuće, koji pri-pada, najstarijem sloju Vučedolske kulture na ovome lokalitetu. Kroz njega je probijena cilindrična jama iz mlađeg vučedolskog sloja. Na njezinome je dnu nađena čitava kolekcija glinenih kalupa za lije-vanje bakrenih predmeta. Nađena su i četiri čitava dvodjelna kalupa za lijevanje tzv. “vučedolskih bojnih sjekira”, a uz njih je pronađena i posuda za topljenje metala s naglašenim izljevom iz koje se u kalupe lijevao tekući bakar. Ona je puno veća od onih u prethod-nim kulturama jer se njezinim sadržajem, u jednome topljenju, moglo napuniti više kalupa. U svojim je znanstvenim otkrićima objavljenim 80-tih godina prošloga stoljeća, prof. Durman dokazao da ti nalazi govore o serijskoj proiz-vodnji sjekira, odnosno najstarijoj znanoj normiranoj proizvodnji met-alnih predmeta. Tako se jedna od najvećih revolucija u proizvodnji metala ostvarila serijskom proiz-vodnjom kalupa (isti predmet otis-nuti u više glinenih kalupa) prije gotovo 5000 godina upravo ovdje, na mjestu današnjih Vinkovaca.

Na dnu te iste jame pronađena je i posuda kojoj je nedostajao jedan dio. Izgleda da je posuda, premda oštećena, pomno čuvana što je ukazivalo na njezinu važnost. Lonac je imao četiri urezana hori-

REDIZAJN VINKOVAČKOGA GRBA

Ivan Antonović


zontalna pojasa. Donji je pojas cjelovito sačuvan i podijeljen na 12 jednakih polja, a u svakom je drugom točno urezan ukras. Jed-nako tako su, tipično za Vučedolsku kulturu, ukrašena i preostala tri horizontana pojasa na posudi. Tumačimo ih kao astralne simbole s izuzetkom prikaza Sunca, koje se nalazi samo u gornjem pojasu. Možemo izdvojiti zviježđa Oriona, Plejada, Kasiopeje, Labuda, Bli-zanaca i Riba koje s kvadratom

Pegaza čine cjelinu.Tako se u gornjem pojasu (bez većeg dijela koji nedostaje) pre-poznaje Suncej pa zviježđe Orio-na i opet Sunce. To polje ukrasima simbolizira proljetni dio godine. I preostala tri pojasa, prema dnu posude, predstavljaju godišnja doba s najizraženijim zviježđima: ljeto - Kasiopeja, Labud i zviježđe Plejada; jesen - Plejada, Blizanci i udvojena zviježđa Riba i Pegaza; zima - Kasiopeja, Orion, Blizanci,

Plejade, te Ribe u kombinaciji s Pegazom. Prof. Durman dokazao je 2000. god. da taj lonac, očito, predstavlja astralni kalendar. Zapravo, dokazao je da se Vinko-vci mogu ponositi s oko 5000. god. starim kalendarom koji je najstariji europski kalendar!Tako sadržaj jedne ostave na rubu vinkovačkog tela (što će reći u srcu Vinkovaca) pokazuje najviše svjetske domete jedne panonske

Ivan Antonović

43Grad Vinkovci

kulture na kraju prve polovine trećeg tisućljeća pr. Kr. U kući na stolu ljevača, koji je imao tehnološki doseg da ostvari prvu svjetsku serijsku proizvodnju met-alnih predmeta, negdje oko 2600. godine pr. Kr. stajao je kalendar.

Ovaj je prostor najstariji kontinu-irano naseljeni prostor Europe i arheološki nalazi o čovjekovoj prisutnosti rijetko kada prelaze in-terval od 50 god.) i Vinkovci su već ušli u svoje deveto tisućljeće!!!Analizirajući likovne sadržaje grba može se primijetiti kako se

Rački nije baš najbolje snašao na heraldičkome području. Svako od polja likovna je “priča za sebe”. Čak i da sve na grbu ostane kako je bilo i geometrija i motivi/simboli, valjalo bi ih “očistiti”, po-praviti, tj.grafički opismeniti i lik-ovno ujednačiti kako nam grb ne bi izgledao kao da ga je kreirao naivni slikar.Rački je prilično uspješno (stilizira-no, plošno, piktogramski) obradio grozdove u prvome polju, a već u idućem polju gubi se, a temu žita obrađuje slikarski, bez stilizacije, čak s prividom treće dimenzije.

Nastojeći pak stilizirati rode u letu i svesti ih na znak, u trećem je polju dobio nešto nalik labudovima koji “plove jezercem” i samo dugačke noge i kljunovi ukazuju na to da je tim čudnim pticama htio prikazati rode.Ovako bi to izgledalo na novome grbu. Krunu i bedeme Cibaliae trebalo bi ostaviti, uz neznatne prepravke na reškama. U geometriji štita gredu, koja je simbol Bosuta, treba podići i time grb horizon-talno podijeliti na 1/3 : 2/3. Treba ukinuti nejasni simbol Ervenice ili Nevkoša i to omogućuje da u prvoj trećini nastanu tri polja od kojih je, u sada crvenome prvom polju žuto (zlatno) hrastovo lišće zamijenilo grožđe u jednakoj di-jagonali. Ipak, hrvatska trobojnica time nije dokinuta. Pojavljuje se sada u središnjem (plavom) polju čak u boljem rasporedu na 3 x po 3 slova M (rimsko 1000) koji su simbol devetog tisućljeća kontinu-irane naseljenosti vinkovačkoga prostora. Desno je polje ostalo crveno, ali bez žutoga (zlatnoga) žita. Tu se sada, u zrcalno orijen-tiranoj dijagonali u odnosu na lije-vo polje, pojavljuju tri vučedolske bojne sjekire koje podsjećaju na činjenicu da je ovdje, prije oko 5000 godina, začeto serijsko lije-vanje metalnih predmeta. U donjem, sada većem polju, ro-dama se oduzima “labudolikost” i nepotrebnu boju kljuna i nogu.Tri se klasa žita iz gornjega desnog polja sada pojavljuju u dnu štita, stilizirano, dvodimenzionalno u dva niza od po pet klasova i tako podsjećaju na žitna polja. Klasje razmiče kameni stol (1848.) koji nisam mijenjao, ali sam na njega stavio “vinkovačku posudu”, tj. na-jstariji europski kalendar.Tim se, središnje smještenim crnim akcentom, sasvim učvršćuje ionako vrla čvrsta simetrija prije-dloga novoga grba.

Ivan Antonović


Davne 1952. godine u Vinkovcima je započelo letenje kada je grupa zaljubljenika u visine počela let-jeti na bivšem prostoru Vašarišta, a današnjem prostoru HAK-a Vinkovci. Letjelo se na jedrilici tipa Vrabac koja je polijetala uz pomoć napete gume tzv. praćke. U čast i sjećanje na prve zrakop-lovce i prvu letjelicu, vinkovački je klub nazvan Vrabac. Krajem 80-ih godina u Vink-ovce stižu i prvi motorni zma-jevi za koje su obuku prošli Mijo Bakarić, Mirko Pavić te Željko Mirković–Dida. Domovinski rat prekida tu dugogodišnju tradiciju, ali ubrzo se sve oživljava i već od 1992. godine u Vinkovcima se ponovno leti. Prva tri vinkovačka letača 4. travnja 1992. osnivaju i Hrvatski zrakoplovni klub Vrabac čiji je prvi predsjednik bio Željko Mirković- Dida. Poljoprivredno letjelište So-pot bilo je vrlo zapušteno pa se nakon najgorih ratnih dana, uz pomoć vojne mehanizacije, to proširuje i uređuje. Početkom 1993. godine Bakarić i Pavić okupljaju prvu grupu polaznika zmajarske obuke i uz pomoć zrakoplovne škole Aerokluba Osijek šestorica Vinkovčana , prvi u slobodnoj Hrvatskoj, stječu dozvolu pilota motornog zmaja. Danas motorni zmaj obično leti brzinom oko 80 km/h, a brza krila mogu dostići i preko 160 km/h. UL-avioni lete u rasponu brzina od 120 km/h pa do 300 km/h, ovisno o modelu.Na tom vinkovačkom aerodromu nije postojao niti jedan objekt, no zahvaljujući vrijednim pojed-incima taj se vizualni identitet mijenjao i izgrađeno je zračno pristanište Sopot. Pista je prod-uljena za dvostruku dužinu, tako da sada iznosi 1300 m , široka je 70 m i može prihvatiti zrakoplove do poletne težine od 5.750 kg (MTOW), a koristi se za sports-ke, poslovne i turističke svrhe. Uređena je stajanka za zrakop-love, dovedena električna struja i telefon, izgrađeni su vodovod i kanalizacija, uređene prostorije za članove te prilazna cesta i parkiralište.


Kako sve ne bi ostalo na tome, od samih su se početaka zrakoplovstva u Vinkovcima organizirale razne zra-koplovne manifestacije i natjecanja, pa čak i državna natjecanja pilota mo-tornih zmajeva na kojima su članovi vinkovačkog zrakoplovnog kluba postizali izvrsne rezultate, a odlazili su i na natjecanja u Osijek, Pleternicu, Ivanić grad , Bjelovar, Novu Gradišku, Koprivnicu, Borovo itd. . Zrakoplo-vni klub Vrabac ima i uspješnu ma-ketarsku sekciju koja često odlazi na izložbe i natjecanja. Za sve se građane i ljubitelje zrakoplovstva i vi-sina kroz godinu orgranizira Dječja zmajada povodom Dana hrvatske državnosti, panoramska letenja, aeromiting za Vinkovačke jeseni, Memorijal vinkovačkih zrakoplovaca, zmajarska natjecanja i sl. Za potrebe Zračnog pristaništa Sopot koristi se preko 100 000 m2 površine na kojoj je izgrađena sva potrebna infrastruktura koju mora posjedovati registrirano zračno pristanište, a kako se broj članova i novih letjelica s vre-

menom povećao, 2006. počinje izgrad-nja i novog hangara. Vinkovačko se Gradsko poglavarstvo 2007. odlučuje za još jedan veliki korak i zapošljava profesionalnog pilota-nastavnika kako bi se ta duga tradicija u Vinkovcima nastavila na što kvalitetniji način. Izgrađen je i treći hangar, benzinska crpka za avione, napravljene su nove montažne zgrade sa višenamjenskom dvoranom, apartmanom za goste, spavaonicom za više osoba, radioni-com i skladištem, uređen je okoliš i osmišljeni su hortikulturni sadržaji. Izrađena je Studija zaštite okoliša , kao i plansko-razvojna doku-mentacija zračnog pristaništa, sa neskrivenim željama da Zrakoplovno pristanište Vrabac preuzme ulogu županijskog aerodroma.Brojne su aktivnosti ispanirane za 2009. godinu, a nezaobilazna je Dječja zmajada Vinkovci 2009. u kojoj sudjeluju osnovne škole iz Vinkovaca i županije. Tu je i aero-miting Vinkovačke jeseni 2009. u sk-lopu kojeg se organizira panoramsko

letenje za građanstvo.Zrakoplovni klub Vrabac u kolovozu organizira i prihvat gostiju i sud-jelovanje u Hrvatskom aero-reliju . Predstavit će se i sudjelovanjem na aeromitingu u Bjelovaru. Svake je godine i natjecanje Memo-rijal slavonskih zrakoplovaca u Osijeku i Borovu. Zrakoplovni će klub Vrabac u listopadu ove godine or-ganizirati i 2. memorijal vinkovačkih zrakoplovaca te natjecanje u pre-ciznom slijetanju aviona.Kako bi ponuda bila što zanimljivija, u planu je i izrada nastavnog pro-grama za školovanje UL pilota u teoretskom i praktičnom dijelu te da se nakon stupanja na snagu predloženog Pravilnika o UL letenju zatraži i registracija prve škole za UL avione u Hrvatskoj i to na aero-dromu Sopot, a u okviru djelatnosti operatora ZK Vrabac. Brojni su planovi za budućnost i to pokazuje predan rad ljudi koji vode vinkovački zrakoplovni klub.

Milan Mravinac

ZRAKOPLOVNI KLUB VRABAC

47Grad Vinkovci

Medicina je na našim prostorima posljednjih godina svima dostupna, međutim želimo učiniti medicinske usluge još dostupnijima.

Stoga smo krenuli u ostvarivanje naše ideje za izgradnju ustanove za očuvanje i unapređenje zdrav-lja uz primjenu najsuvremenijih tehnika i tehnologija.

Željko Kapulica, dr. med. i Mirko Filipović, poznati CRO COP, za-jedno su otvorili Polikliniku Novu u Vinkovcima.

Poliklinika Nova smještena je u parku Lenije na 1.300 m2, ne-sposredno uz stadion Mladost NK Cibalia, košarkašku dvoranu LENIJE i teniski klub Vinkovci.

Vinkovačka Poliklinika Nova može se pohvaliti najsuvremeni-jom medicinskom opremom koja omogućajva preciznu dijagnostiku, uspješnu terapiju i dobre rezultate liječenja.

Poliklinika je podijeljena u više različitih sustava, tj. centara, baš kao i ljudsko tijelo. U Poloklinici Novoj nlazi se: 1) centar za bolesti srca i krvnih žila 2) centar za bolesti štitnjače, 3) centar za bolesti dojke, 4) centar za ginekološke bolesti.

Ginegološki pregledi provode se uz pomoć najsuvremenije opreme5) Polklinika Nova ima i vrhunski centar za laboratorijsku dijagnozu. U poliklinici se može napraviti i pretraga hormona kod žena koje imaju rizičnu trudnoću. U labora-toriju se, također, mogu raditi sve pretrage hormona, što je posebno značajno za sportaše koji se često zbog preintenzivnog bavljenja sportom i premalih količina odmo-ra, nađu u situaciji da sport, kao moćno oružje, bude uzrok bolesti,6) centar za bolesti sustava za kretanje koji je današnjim načinom života iznimno ugrožen, 7) od rujna 2009. godine u potk-rovlju Poliklinike Nove bit će otva-ren rehabilitacijski centar, u kojem će se između ostalog, nalaziti re-habilitacijski fitnes, fizikalna terapi-ja i izokinetički centar. Poliklinika Nova posebno se može pohvaliti kvalitetnom i najsuvremenijom opremom za pregled statičkog i dinamičkog stanja kralježnice, sto-pala i zdjelice.

U Poliklinici novoj zaposleno je 14 djelatnika, i to u stalnom ran-dom odnosu. Poslovna suradnja uspostavljena je s 30 specijalista, i to iz Vinkovaca, Osijeka i Slavon-skog Broda.

Poliklinika Nova ima cilj, između ostalog, promicati preventivne

aktivnosti u očuvanju zdravlja. Očuvanjem i unapređenje zdravlja želimo utjecati, da stanovnici budu duže radno sposobni, te da duže uživaju u svome zdravlju i životu. Ali isto tako želimo omogućiti da se kroz redovne preglede i skrb o zdravlju pruži manja mogućnost bolestima i oboljenjim, da se bolest lakše pobjedi, a liječenje post-ane dostupnije i jeftinije. I što je najvažnije, želimo da održavanje i njegovanje zdravlja postane sva-kodnevna pojava.

Poliklinika Nova otvorila je novi pristup i mogućnosti očuvanju i unapređenju zdravlja stanovništva Vinkovaca i regije, te sportašima. Također Poliklinika Nova otvo-rila je nova radna mjesta, a svoju kvalitetu jamči vrhunskim medicin-skim stručnjacima i najsuvremeni-jom opremom. Vinkovci doista mogu biti ponosni na Polikliniku Novu. Poliklinika Nova, svojim predanim I kvalitet-nim radom opravdat će povjerenje Grada Vinkovaca I svojih klijenata.

POLIKLINIKA NOVAdr. ŽELJKO KAPULICA

Centar za laboratorijsku analizu krvi i urinaCentar za ultrazvučnu i Color Doppler dijagnostiku

Centar za bolesti srca i krvnih žilaCentar za bolesti unutranjih organa

Centar za bolesti štitne žlijezdeCentar za bolesti dojkeCentar za ginekologiju

Centar za nadgledanje trudnoćeCentar za očnu dijagnostiku i korekciju vida

Centar za sportsku dijagnostikuCentar za bolesti kralježnice

Centar za bolesti sustava za kretanjeCentar za rehabilitaciju i fizikalnu terapiju

Centar za planiranje i izradu programa prehrane, tjelovježbe i vitaminizacije

Centar za humanu toksikologiju i ortomolekularnu dijagnostikuCentar za poremećaje tjelesne težine

Centar za korekciju hoda i spuštenih stopalaCentar za citološku dijagnostikuCentar za alergološka testiranja

Centar za mjerenje tjelesnih mogućnosti u sportuCentar medicine rada

Centar za izokinetička testiranja i terapiju


POLIKLINIKA NOVA

Centar za laboratorijsku analizu krvi i urinaCentar za ultrazvučnu i Color Doppler dijagnostiku

Centar za bolesti srca i krvnih žilaCentar za bolesti unutranjih organa

Centar za bolesti štitne žlijezdeCentar za bolesti dojkeCentar za ginekologiju

Centar za nadgledanje trudnoćeCentar za očnu dijagnostiku i korekciju vida

Centar za sportsku dijagnostikuCentar za bolesti kralježnice

Centar za bolesti sustava za kretanjeCentar za rehabilitaciju i fizikalnu terapiju

Centar za planiranje i izradu programa prehrane, tjelovježbe i vitaminizacije

Centar za humanu toksikologiju i ortomolekularnu dijagnostikuCentar za poremećaje tjelesne težine

Centar za korekciju hoda i spuštenih stopalaCentar za citološku dijagnostikuCentar za alergološka testiranja

Centar za mjerenje tjelesnih mogućnosti u sportuCentar medicine rada

Centar za izokinetička testiranja i terapiju

49Grad Vinkovci

PAPRENJAK ORIONGelato d.o.o.

Tvrtka Gelato d.o.o. Vinkovci prisutna je na tržištu istočne Slavonije od 1994. godine. Uz ostale djelatnosti, uspješno su raz-vili i proizvodnju kruha i peciva visoke kakvoće te proizvodnju mlinaca. Kruh pakiraju u prehrambenu termoskupljajuću foliju s odgovarajućom deklaracijom. Visokokvalitetni proizvodi privlače potrošače najprije zbog svojih karakteristika i dosljedne kakvoće, uz povremeno osvježavanje tržišta novim proizvodima. Tvrtka kreće u novi proizvodni program Orion, a želja je da se što više proizvoda oblikuje u tom stilu i izgledu. Najza-nimljiviji dio programa je paprenjak u obliku Oriona, a pripremat će se ručno po tradicionalnom receptu. Sastavni su dijelovi tog kolača brašno, mast, šećer, orasi, jaja, med, klinčići, muškatni orasi i papar. Program Orion tvrtke Gelato pridonijet će kulturn-om i turističkom ugledu i promidžbi grada Vinkovaca. Intelektu-alna ideja paprenjaka je u postupku zaštite proizvoda.


PAPRENJAK ORION

Documents

GRAD VINKOVCI Upravni odjel za prostorno gradnju i zaštitu ...zdravi-grad.vinkovci.hr/upload/paragraf/2010_04_19_8874037_utz2_final_web.pdf · Vinkovci Gdje nema vizije ljudi stradavaju