Pronalaženje informacija: baze podataka i strategija njihova pretraživanja

Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvuMedicinski fakultet u Splitu

Pretraživanje informacija na internetu

Opći pretraživači Yahoo http://www.yahoo.com Google http://www.google.com

Specijalizirani pretraživači i portali Google Scholar http://scholar.google.hr Health on the Net http://www.hon.ch/home.html PlivaMedNet http://www.plivamed.net/

Elektronički časopisi BMJ http://bmj.com/ CMJ http://www.cmj.hr Slobodno dostupni časopisi

http://www.freemedicaljournals.com/ http://www.doaj.org/

Bibliografske baze podataka MEDLINE/PubMed Current Contents Web of Science (WoS) Scopus

Medicinske knjižnice

Rast broja medicinskih časopisa

Stoljeće/godina Broj časopisa

17. 10

18. 436

19. 1 147

1961. ~ 6 000

2000. ~ 16 000

Gdje smo danas?

Znanstveni časopis još uvijek ima središnju ulogu u priopćavanju novih rezultata.

Većina časopisa ima elektroničke inačice. Mrežni arhivi medicinskih časopisa i članaka Open access

OA medicinski časopisi Open Choice (Springer) Pohrana rukopisa (NIH Public Access Policy) Institucijski repozitoriji

Baze podataka

Osnovne značajke

Što su baze podataka?

Organizirane zbirke podataka Svaka se baza podataka sastoji od zapisa Zapisi sadrže određena polja s točno

određenim podatcima Svako polje ima:

Nepromjenjivi naziv (npr. Authors) Promjenjivi sadržaj (npr. Tomic S, Markotic A…)

Neka polja nose različite nazive u različitim bazama iako im je sadržaj isti

Primjeri strukture zapisa

Current Contents

MEDLINE/ PubMed

Web of Science

Kako nastaju?

Baze podataka izrađuju strukovna udruženja, knjižnice, profitne i neprofitne udruge…

Stvaraju ih stotine stručnjaka različitih profila: Knjižničari – definiraju strukturu baze podataka

kako bi bili uključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad

Računalni stručnjaci – izrađuju bazu i sučelja te brinu o tehničkoj podršci

Indekseri – radovima pridodaju ključne riječi kojima opisuju sadržaj

Vrste baza podataka

Osnovne vrste su: Bibliografske baze podataka Citatne baze podataka Baze podataka s cjelovitim tekstom

Postoje i druge (npr. tekstualno-numeričke), ali su tri navedene najvažnije za pronalaženje podataka o izvornim znanstvenim radovima

Mnoge baze podataka su kombinacija dviju ili više osnovnih vrsta

Bibliografske baze podataka Temeljni sekundarni izvor podataka Sadrže osnovne podatke o primarnim izvorima

(objavljenim radovima): autor/i, naslov rada, naslov časopisa, godina/svezak/stranice, naziv ustanove i sl., ključne riječi, sažetak…

Razlikuju se prema znanstvenim područjima koja obuhvaćaju, broju časopisa, knjiga i drugih publikacija koje obrađuju, strukturi i opsegu bibliografskoga zapisa (neke baze opisuju svaki rad s desetak polja, a neke s tridesetak i više) te dodatnoj obradi (predmetnice)

Služe za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje

Najvažnije bibliografske baze u području medicine

MEDLINE EMBASE Current Contents

Clinical Medicine Life Sciences

PsycINFO CINAHL

Citatne baze podataka

Osim osnovne strukture bibliografskih baza podataka one dodatno obrađuju popise korištene literature i prate citiranost radova unutar skupine publikacija koje obrađuju

Daju odgovor na pitanje koliko je puta citiran neki rad ili neki autor

Ne bilježe razliku između pozitivnih i negativnih citata Tek je u novije vrijeme moguće razlikovati samocitate Koriste se za stjecanje uvida u određeno znanstveno

područje i za praćenje odjeka određenoga rada ili autora unutar znanstvenoga područja

Dostupne citatne baze

Web of Science Sve do 2004. godine jedina citatna baza

Scopus Elsevier je objavljuje 2004. godine

Google Scholar Googleova tražilica lansirana također 2004.

godine Prati citiranost radova unutar izvora koje

pretražuje

Baze podataka s cjelovitim tekstom Najčešće su to zbirke elektroničkih časopisa jednoga ili

više izdavača U pravilu sadrže i bibliografski opis svakoga rada Potpuni tekst rada obično je dostupan u dva osnovna

formata: HTML i PDF HTML omogućuje laku navigaciju unutar samoga rada,

hipertekstualne veze između pojedinih dijelova, povezivanje literaturnih navoda u samome tekstu s njihovim popisom na kraju itd.

PDF preslikava izgled rada iz tiskane inačice publikacije i stoga je pogodniji za pohranjivanje i tiskanje

Dostupne baze cjelovitoga teksta ScienceDirect

Zbirka elektroničkih časopisa jednoga od najvećih izdavača znanstvenih časopisa Elseviera

Dostupan nam je samo dio časopisa, a ne svi i to najčešće od 1997. godine

Academic Search Complete Zbirka od oko 7900 časopisa različitih izdavača; dostupna preko

sučelja EBSCOhost Core Biomedical Collection

Časopisi različitih izdavača; sučelje OvidSP CINAHL with Full Text

Sučelje EBSCOhost The Cochrane Database of Systematic Reviews

Sučelje OvidSP

Kako pristupiti?

Centar za online baze podataka

http://www.online-baze.hr

Mogućnosti pristupa

S računala iz mreže ustanove koja je unutar sustava znanosti i visokoga školstva (unutar CARNetove mreže)

S bilo kojeg računala preko proxy servera za sve korisnike koji imaju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr

Preko CARNetovih modemskih ulaza

S bilo kojeg računala za ustanove članice biomedicinskoga konzorcija za dio baza dostupnih preko Ovida (potrebna lozinka)

Osnovne baze podataka

Pregled

Što je MEDLINE? Najveća i najpoznatija medicinska baza podataka MEDLINE obuhvaća:

medicinu stomatologiju veterinarske znanosti sestrinstvo biološke znanosti

Dostupna nam je preko četiri različita sučelja: OvidSP Web of Knowledge EBSCOhost PubMed

Osnovni podatci

Stvara je i održava: National Library of Medicine, Washington, DC.

Pokriva razdoblje od 1940-ih do danas Sažetke sadržava >75% uključenih bibliografskih zapisa Obuhvaća časopise iz oko 80 zemalja (oko 50% iz

SAD-a) na 30-ak jezika Indeksira oko 5.400 časopisa Trenutno ima oko 21 milijun zapisa 10 hrvatskih časopisa Dnevno ažuriranje

PubMedhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed

Servis koji pored baze MEDLINE sadrži i dodatne

zapise iz bioloških časopisa zastupljenih u arhivu PubMedCentral

Poveznice s arhivom PubMed Central (PMC), OA časopisima i pretplaćenim časopisima na mrežnim sjedištima agregatora ili izdavača

Javno dostupan

MeSH - Medical Subject Headings

Kontrolirani rječnik (tezaurus) koji se koristi za indeksiranje i pretraživanje biomedicinske literature

Preko 20.000 deskriptora (organizirani abecedno i hijerarhijski)

Glavne predmetnice (headings) i potpredmetnice (subheadings)

Javno, online dostupan MeSH Browser na adresi http://www.nlm.nih.gov/mesh/MBrowser.html

Current Contents

Thomson Reuters, ranije Institute for Scientific Information (ISI)

Indeksira sadržaje oko10.000 znanstvenih časopisa i drugih publikacija

Dostupan preko dva sučelja: OvidSP (http://gateway.ovid.com/autologin.html) Web of Knowledge (http://www.isiknowledge.com)

Većina članaka uključuje i autorske sažetke na engleskom jeziku

Dostupni podatci od druge polovice 1993. godine do danas (Ovid)

Baza se ažurira jednom tjedno

Web of Science (WoS)

http://www.isiknowledge.com Multidisciplinarna baza Obuhvaća razdoblje od 1955. godine do danas Indeksira preko 12.000 najutjecajnijih znanstvenih

časopisa General Search – pretraživanje po zapisima Cited Reference Search – pretraživanje po citatima Pruža uvid u literaturu koja je prethodila objavljivanju

rada i uvid u utjecaj toga rada na daljnja istraživanja Časopisima koji su indeksirani u WoS-u, na temelju

citiranosti objavljenih članaka, izračunava se svake godine čimbenik utjecaja (impact factor) u bazi Journal Citation Reports

Web of Science sadrži

Tri citatna indeksa:

Science Citation Index Expanded (SCIex) Indeksira oko 8.300 časopisa iz različitih znanstvenih

područja Social Sciences Citation Index (SSCI)

Indeksira oko 2.800 časopisa s područja društvenih znanosti

Arts & Humanities Citation Index (AHCI) Pokriva oko 1.600 časopisa s područja humanističkih

znanosti i umjetnosti

Journal Citation Reports

Sadrži čimbenike utjecaja (impact factore) časopisa koji su indeksirani u WoS-u.

Čimbenik utjecaja je omjer između broja citata koje su radovi u nekom časopisu dobili u toj godini i broja radova objavljenih u tom časopisu u prethodne dvije godine.

Ima dva izdanja: JCR Science Edition JCR Social Sciences Edition

Scopus

http://www.scopus.com

Bibliografska baza nizozemskog izdavača Elseviera

Obuhvaća područja prirodnih, tehničkih, medicinskih i

društvenih znanosti

Bibliografski zapisi imaju sažetke (od 1966. god.)

Svaki bibliografski zapis ima pretraživ popis literature (od

1996. god.)

Prati citiranost radova unutar baze

100 % MEDLINE, 100 % EMBASE

Što sve Scopus indeksira?

Različite vrste publikacija Oko 19.500 aktivnih naslova, 5.000 izdavača

18.500 znanstvenih časopisa 300 zbornika skupova i sl. 400 publikacija tvrtki

Časopisi iz različitih zemalja Više od 50% iz Europe, Afrike i s Bliskog istoka Najveći broj hrvatskih časopisa indeksiran je upravo u

Scopusu

Ukupno oko 47 milijuna zapisa