1

PROMET U MIROVANJU

2

ŠTO JE PROMET U MIROVANJU?

3

PARKIRALIŠTE TREBA BITI:

što pristupačnije korisnicima

što jednostavnijeg pristupa

prometnicama

što jeftinije u odnosu na troškove

gradnje i održavanja

što bolje iskorištenog prostora u

odnosu na očuvanje okoline.

4

TEHNIČKI ELEMENTI GRAĐENJA

PARKIRALIŠTA:

planiranje prilaza parkiralištu

određivanje udaljenosti parkirališta od križanja prometnica

položaj parkirališta od stajališta javnog prijevoza i pješačkih putova

načini parkiranja vozila

dimenzioniranje parkirališnih mjesta

organizacija prometa na parkiralištu

pješački tokovi i osiguranje pješaka.

5

PROSTORNI SMJEŠTAJ PARKIRALIŠTA:

uz mjesto stanovanja

uz radno mjesto

uz javne građevine (trgovine, poslovne

ili zabavne sadržaje).

6

PARKIRALIŠTA UZ MJESTO

STANOVANJA:

parkiranje u zonama više stambenih

građevina

parkiranje u starim blokovskim

strukturama užeg gradskog područja

parkiranje u naseljima obiteljske

stambene gradnje.

7

Mogućnosti uređenja parkirališta unutar stambenih

blokova

8

PARKIRANJE U STARIM BLOKOVSKIM

STRUKTURAMA UŽEG GRADSKOG PODRUČJA

Mogućnosti rješavanja parkiranja osobnih vozila:

građenjem garaža na rubnim mjestima gradskih

blokova s ciljem smanjenja intenziteta prometa

unutar stambenih blokova gradskih cjelina

korištenjem prostora unutar stambenog bloka

ulično parkiranje.

9

MJERODAVNO

VOZILO I

PROSTORNI

GABARITI ZA

STANDARDNI

NAČIN

PARKIRANJA

10

STANDARDNI NAČINI PARKIRANJA:

uzdužno parkiranje

okomito parkiranje

koso parkiranje.

11

SHEMA UZDUŽNOG PARKIRANJA

5.50 m

2.00 m

(2.25 m)

12

SHEMA OKOMITOG PARKIRANJA

2.40 m

(2.50 m)

4.80 m

(5.00 m)

13

SHEMA OKOMITOG PARKIRANJA ZA INVALIDE

14

SHEMA PARKIRANJA POD KUTOM

15

NAČINI PARKIRANJA VOZILA U

ODNOSU NA MJESTO PARKIRANJA:

uz prometnice

na izdvojenim površinama.

16

PARKIRANJE UZ JAKO OPTEREĆENU

PROMETNICU

17

NAČIN PARKIRANJA UZ LOKALNU

PROMETNICU

18

JAVNA PARKIRALIŠTA

Lokacija mora zadovoljiti:

kompatibilnost sa drugim namjenama

u prostoru

povezanost sa prometnim sustavom

glavnih ulica u smjeru dolaska i

odlaska

povezanost sa pješačkim putovima

koje koriste korisnici garaže.

19

Veličina parkirališta ovisi o:

potrebnom broju vozila koja treba

smjestiti

prosječnom zadržavanju vozila

rasporedu parkirnih modula

shemi parkiranja i načinu kretanja

vozila.

20

JAVNA PARKIRALIŠTA U RAZINI

Sheme javnih parkirališta s naplatom korištenja

21

GARAŽNA PARKIRANJA

Povezivanje parkirnih razina izvodi se:

rampama

dizalima.

22

RAMPE ZA POVEZIVANJE RAZINA

PARKING PROSTORA

Jednosmjerne rampe s

jednokatnim usponom

Jednosmjerne rampe s

polukatnim usponom

23

Jednosmjerne spiralne rampe s jednokatnim usponom

Dvosmjerne spiralne rampe

s jednokatnim usponom

24

GARAŽE S LIFTOVIMA

Koncept tornja Koncept paleta

25

PARKIRALIŠTA ZA DRUGE VRSTE

VOZILA:

teretna vozila

vozila javnog gradskog prijevoza.

26

Parkirališta za teretna vozila

27

BICIKLISTIČKI PROMET

Bicikl kao prijevozno sredstvo ima sve veći

značaj u unutar pojedinih gradskih četvrti s

manjom gustoćom izgradnje i slabo

dostupnim javnim prijevozom.

Biciklistički promet je dobar i jeftin prijevoz.

Najpogodniji je do udaljenosti od 8 km.

Nedostaci su mu ovisnost o klimatskim

uvjetima i otežano vođenje na neravnom

terenu.

28

PROSTORNO PLANIRANJE

BICIKLISTIČKOG PROMETA

Prije pristupanja izgradnji infrastrukture za potrebe

biciklističkog prometa potrebno je:

1. Analizirati potrebe za biciklističkim prometom

utvrditi tko su potencijalni korisnici (poslovna,

rekreativna vožnja)

utvrditi smjerove i intenzitet kretanja korisnika

bicikla

utvrditi mjesta križanja sa ostalim vidovima

prometa

analizirati prirodne uvjete (topografiju terena i

klimu).

29

2. Odabrati način vođenja prometa

voditi biciklistički promet uz motorni cestovni promet (ulicama koje nemaju pješačkih nogostupa)

voditi biciklistički promet uz pješački promet (ulicama sa slabim pješačkim prometom i jakim motornim prometom)

voditi biciklistički promet izdvojenim trakama koje su namijenjene isključivo biciklističkom prometu

vođenje biciklističkog prometa preko križanja cestovnih prometnica na način da se uklope u pješačke prijelaze ili na način su da trake za bicikliste izdvojene.

30

3. Odrediti mjesta za parkiranje bicikla

odabir mjesta parkiranja bicikla u neposrednoj

blizini cilja vožnje

zaštita mjesta parkiranja.

31

TEHNIČKI ELEMENTI BICIKLISTIČKIH

STAZA

Širina biciklističke staze za jednosmjerni promet iznosi

1,20 - 1,50 m, a za dvosmjerni promet 2,50 m.

Nagibi biciklističkih staza su najčešće između 3 i 5 %.

Duljina biciklističke staze uzdužnog nagiba od 4 % ne bi

trebala biti veća od 250 m, a duljina biciklističke staze

uzdužnog nagiba od 8 % najviše 30 m.

32

Standardne dimenzije biciklističkih staza

Jednosmjerni promet Dvosmjerni promet

33

Presjek biciklističke staze

Biciklističke staze se grade kao sastavni dijelovi kolnika

manje opterećenih ulica. Trake se izvode u profilu kolnika

sa desne strane ruba kolnih traka, a minimalna im je

širina 1,0 m.

34

Biciklističke staze

35

VOĐENJE BICIKLISTIČKIH STAZA

Biciklističke staze su najsigurnije ako su odvojene i

zaštićene od motornog prometa.

Vođenje biciklističkih staza u razini raskrižja

36

Prostori za odlaganje bicikla

Rubno parkiranje

Samostalno parkiranje

37

PJEŠAČKI PROMET

Pješački promet se odvija u pješačkim zonama, trgovima i ulicama

grada, ali i u parkovima i putovima u prirodi.

Na odabir pješačkog kretanja utječe:

svrha kretanja (posao, kupovina, rekreacija, socijalni kontakti)

udaljenost (brzina kretanja, zanimljivost puta)

atraktivnost (prirodnog i urbanog okruženja)

ugodnost kretanja

kvaliteta i dostupnost javnog prijevoza (mogućnost prekida

pješačenja radi umora ili vremenskih nepogoda)

osobna sigurnost i zaštićenost.

38

PROSTORNO ODREĐIVANJE TRASE

PJEŠAČKOG PUTA

Pri prostornom planiranju pješačkih putova treba:

odrediti točke koje povezuju pješački putovi (trgove, gradske parkove, prostore zadržavanja i okupljanja i sl.)

osigurati prohodnost putova

osigurati raznovrsnost pri odabiru smjera puta

direktne putove treba planirati tako da tangiraju mjesta zadržavanja, a indirektne da povezuju mjesta zadržavanja

na glavnim pješačkim putovima osigurati dostupnost pristupa javnom gradskom prijevozu

pješačke putove voditi u profilu ulice, ali pri tome zaštititi pješaka od ugroženosti prometom

osigurati potrebnu sigurnost pri križanju pješačkog puta sa ostalim vidovima prometa.

39

TEHNIČKI ELEMENTI PJEŠAČKIH STAZA

Pješačke staze trebaju u potpunosti omogućiti

punu zaštitu pješaka od ostalih vidova prometa.

Širina pješačke staze je od 1,6 do 5,0 m.

Standardni nagibi pješačkih staza iznose 6 %.

Iznimno mogu doseći vrijednost i do 12 %. Za

nagibe preko 6 % predviđa se hrapavija hodna

površina.

40

Širine pješačkih putova

41

Tehnički elementi proširenja pješačkih putova

42

Tehnički elementi proširenja pješačkih

putova

43

Primjeri svladavanja visinskih razlika

44

Primjeri svladavanja visinskih razlika

45

HVALA NA POZORNOSTI