Projektni Zadatak (Analiza finansijskih izvještaja)

Analiza finansijskih izvjetaja na primjeru preduzea istoa a.d. Banja Luka

Analiza finansijskih izvjetaja na primjeru preduzea Napredak a.d. Bijeljina

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

Bijeljina

PROJEKTNI ZADATAK

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA NA PRIMJERU PREDUZEA NAPREDAK A.D. BIJELJINAMentor:

Student:

Doc. dr Mirko Savi Slaana Stevanovi

Bijeljina, april 2015. godine

SADRAJ

UVOD3

1. PODACI O KOMPANIJI ISTOA A.D. BANJA LUKA41.1. Istorijat kompanije istoa a.d. Banja Luka41.2. Misija preduzea41.3. Djelatnost preduzea52. FINANSIJSKI IZVJETAJI72.1. Bilans stanja72.2. Bilans uspjeha92.3. Izvjetaj o novanim tokovima103. HORIZONTALNA ANALIZA114. VERTIKALNA ANALIZA135. ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA155.1. Pokazatelji likvidnosti165.2. Pokazatelji poslovne aktivnosti195.3. Pokazatelji rentabilnosti245.4. Pokazatelji finansijske strukture265.5. Pokazatelji trine vrijednosti286. ANALIZA NOVANIH TOKOVA317. ANALIZA NETO OBRTNOG FONDA348. ALTMAN Z score MODEL ZA ANALIZU BANKROTSTVA35ZAKLJUAK36LITERATURA38UVOD

Analiza poslovanja preduzea predstavlja, poprilino, irok pojam koji obuhvata analizu kako finansijskih, tako i (ne)materijalnih pokazatelja, obima i uspjenosti poslovne aktivnosti, povezujui na taj nain sve funkcije u preduzeu i zahvatajui sve raspoloive resurse. Sutina definisanja pojma analize finansijskih izvjetaja nalazi se u shvatanju da analiza treba da podvrgne posmatranju, ispitivanju, oceni i formulisanju dijagnoze onih procesa koji su se desili u kompaniji i koji se kao takvi nalaze saeti i opredmeeni u okviru finansijskih izvjetaja. Finansijska analiza predstavlja iscrpno istraivanje, kvantificiranje, deskripciju i ocenu finansijskog statusa i uspjenosti poslovanja preduzea.Iz prethodne definicije proizlazi da su predmet analize finansijski izvjetaji, konkretno, godinji izvjetaj kompanije, koji sadri bilans stanja, bilans uspjeha, izvjetaj o tokovima gotovine, izvjetaj o promenama na kapitalu, napomene i izvjetaj revizora. Uz pomenute, obavezne elemente godinjeg izvjetaja, predmet analize su i svi drugi segmenti godinjeg izvjetaja, koji nisu obavezni, kao to su pismo menadmenta upueno akcionarima kompanije (Letter to shareholder) i dodatne diskusije i analize menadmenta (Management Discussion and Analysis). Poto dobro organizovano raunovodstvo obezbeuje sistematsku i hronoloku evidenciju poslovnih transakcija i drugih dogaaja, to ono obezbeuje i zaokruenu sliku efekata poslovnih transakcija u obliku godinjeg izvjetaja. Godinji izvjetaj je stoga postao zakonom i regulativom propisana obaveza za kompanije, a samim tim i predmet ekonomsko-finansijske analize.

Ciljevi analize finansijskih izvjetaja mogu se podeliti na opte i posebne ciljeve. Opti ciljevi odnose se na sagledavanje zaraivake sposobnosti (rentabilnosti, profitabilnosti, uspjenosti) kompanije i finansijskog poloaja (statusa) kompanije, njezinih novanih tokova i promena na kapitalu u cilju pruanja informacija korisnicima (naruiocima) analize. S obzirom da su korisnici finansijske analize stejkholderi, tako se i posebni ciljevi analize finansijskih izvjetaja odnose na zadovoljavanje informacionih potreba stejkholdera. Kada govorimo o stejkholderima, najznaajniji su investitori u akcije (equityinvestors) i kreditori (bond investors, banks), odnosno oni korisnici koji obezbeuju kapital kompaniji i kao takvi omoguavaju da kompanija bude poslovno sposobna. Predmet ovog rada jeste analiza finansijskih izvjetaja preduzea Napredak a.d. Bijeljina za period od 2012. do 2014. godine. U analizi finansijskih izvetaja koriste se sljedei instrumenti:

Horizontalna analiza,

Vertikalna analiza,

Analiza osnovnih finansijskih indikatora,

Analiza pomou neto obrtnog fonda i

Analiza leverage-a.

1. PODACI O KOMPANIJI NAPREDAK A.D. BIJELJINATrgovako preduzee Napredak se prvi put pojavljuje 1980. godine, a nastaje od RO Pobjeda Bijeljina, - OOUR Tekstil Bijeljina, OOUR Prehrana Bijeljina, OOUR Metal Bijeljina i Radne Organizacije Promet OOUR Uzor i OOUR Budunost, koje tada prestaju da rade, i dijela Drina Janja, koja nastavlja poslovanje u Novoj RO.

Na taj nain se 30.10.1980. godine, kod Osnovnog suda u Tuzli registruje:- Radna Organizacija za promet i usluge Pobjeda n. sol. o. Bijeljina, Osnovnaorganizacija Napredak n. sol. o. Bijeljina sa osnovnom djelatnou: trgovina na malomjeovitom robom.

29.12. 1989. godine OOUR Napredak se organizuje u Drutveno Trgovako PreduzeeNapredak Bijeljina, sa osnovnom djelatnou trgovina na malo i veliko, prevoz robe udrumskom saobraaju i usluge.

15.10.1991. godine Drutveno preduzee Napredak prelazi u TP Napredak Dioniarsko drutvo u mjeovitoj svojini i traje do 23.03.1995. godine, kada doivljava statusnu promjenu iz dioniarskog u Dravno Trgovako Preduzee sa p.o., skraeni naziv DTP Napredak sa p.o. Bijeljina i kao takvo traje do 11.12.1995. godine.

Tada nastaje Osnovno Dravno trgovako preduzee Napredak Bijeljina, skraeni naziv ODTP Napredak Bijeljina p.o.

Rjeenjem Osnovnog suda u Bijeljini od 17.09.2001. godine, upisana je promjena svojinedravnog kapitala Osnovnog dravnog trgovako preduzea Napredak sa p.o. Bijeljina, a na osnovu Zakona o privatizaciji dravnog kapitala u preduzeima (SL.Gl. RS broj: 24/98), u Trgovinsko Preduzee Napredak a.d. Bijeljina sa sjeditem u ulici Svetog Save u Bijeljini, skraeni naziv TP NAPREDAK a.d. Bijeljina.

Rjeenjem Okrunog privrednog suda u Bijeljini od 16.12.2011. godine promjenjeno jeposlovno ime preduzea u novo koje se sada zove: Akcionarsko drutvo NAPREDAK -Bijeljina. Rjeenjem istog suda od 15.06.2012. godine promjenjena je i adresa drutva i ono se sada nalazi u ul. Vidovdanska br. 46.Osnovni kapital iznosi: 2.501.665,00 KM.

Osnovna djelatnost preduzea je iznajmljivanje i poslovanje sopstvenim nekretninama.2. FINANSIJSKI IZVJETAJI2.1. Bilans stanja AKTIVA

201220132014

Nekretnine, postrojenja i oprema2.251.4152.101.1011.990.568

Nematerijalna ulaganja60.97352.21342.103

Dugoroni finansijski plasmani2.572.8112.570.6812.570.045

Stalna imovina4.885.1994.723.9954.602.716

PDV i Aktivna vremenska razgranienja1.9481.9021.546

Zalihe12.60912.6098.547

Potraivanja637.525414.257189.731

Potraivanja za vie plaen porez na

dobitak332309251

Kratkoroni finansijski plasmani---

Gotovina i gotovinski ekvivalenti530.388325.256112.975

Obrtna imovina650.134426.866198.278

Odloena poreska sredstva---

Ukupna aktiva5.535.3335.150.8614.800.994

Vanbilansna aktiva---

PASIVA

201220132014

Akcijski kapital2.501.6652.501.6652.501.665

Ostali kapital---

Rezerve250.167250.167250.167

Revalorizacione rezerve1.179.8021.179.8021.179.802

Nerealizovani dobici po osnovu HOV---

Nerealizovani gubici po osnovu HOV---

Nerasporeena dobit1.420.9781.015.516724.163

Kapital5.352.6124.947.1504.655.797

Dugorona rezervisanja---

Dugorone obaveze---

Obaveze iz poslovanja4.06773.26713.453

Kratkorone finansijske obaveze---

Obaveze po osnovu PDV, poreza na dobit5.5454.7803.767

Ostale kratkorone obaveze---

Kratkorone obaveze182.721203.711145.197

Dugoro. rezervisanja i obaveze---

Ukupna pasiva5.535.3335.150.8614.800.994

Vanbilansna pasiva---

2.2. Bilans uspjehaPOSLOVNI PRIHODI

201220132014

Prihodi od prodaje944--

Ostali poslovni prihodi509.034373.290296.046

Promena vrednosti zaliha---

Ukupno poslovni prihodi508.090373.290296.046

POSLOVNI RASHODI

201220132014

Nabavna vrednost prodate robe---

Trokovi materijala za izradu6.3813.7995.237

Zarade zaposlenih/ostali lini rashodi15.92012.00213.502

Amortizacija46.24336.97034.572

Ostali poslovni rashodi29.81626.85532.067

Ukupno poslovni rashodi189.258171.147169.289

201220132014

POSLOVNI DOBITAK319.776202.143126.757

Finansijski, neposlovni i ostali prihodi16.83621.71510.991

Finansijski, neposlovni i ostali rashodi---

Dobitak pre oporezivanja1.578.3241.127.5681.415.059

Porez na dobitak---

DOBITAK, neto1.420.9781.015.5161.273.163

2.3. Izvjetaj o novanim tokovimaA. NOVNI TOKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI201220132014

I Prilivi got. iz poslovnih aktivnosti574.070529.100380.634

II Odlivi got. iz poslovnih aktivnosti534.382462.836500.368

III Neto priliv / Odliv gotovine39.68866.264-119.734

B. NOVNI TOKOVI IZ AKTIV. INVESTIRANJA

I Prilivi got. iz aktivnosti investiranja1.718.3331.044.7151.316.741

II Odlivi got. iz aktivnosti investiranja---

III Neto priliv / Odliv gotovine1.718.3331.044.7151.316.741

V. NOVNI TOKOVI IZ AKTIV. FINANSIRANJA

I Prilivi got. iz aktivnosti finansiranja---

II Odlivi got. iz aktivnosti finansiranja-1.741.733-1.316.111-1.409.288

III Neto priliv / Odliv gotovine-1.741.733-1.316.111-1.409.288

G. SVEGA PRILIVI GOTOVINE2.292.4031.573.8151.697.375

D. SVEGA ODLIVI GOTOVINE-2.276.115-1.778.947-1.909.656

. NETO PRILIV / ODLIV GOTOVINE16.288-205.132-212.281

E. GOTOVINA NA POETKU OBRAUNSKOG PERIODA514.100530.388325.256

. POZIT. / NEGAT. KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU PRERAUNA GOTOVINE---

Z. GOTOVINA NA KRAJU OBRAUNSKOG PERIODA530.388325.256112.975

3. HORIZONTALNA ANALIZAHorizontalna analiza finansijskih izvjetaja prati promjene vrijednosti pozicija finansijskih izvjetaja tokom vie obraunskih perioda.

Kroz horizontalnu analizu uoava se tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih finansijskih izvjetaja.

Kljuna varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme budui da se uporeivanjem elemenata finansijskih izvjetaja, iskazanih u novanim jedinicama, izmeu dva ili vie perioda donosi zakljuak o kretanju pojave kroz posmatrano razdoblje na osnovu ega je mogue utvrditi problematian podruja poslovanja.Promjene izmeu tekue i prethodne godine mogu se izraziti: u apsolutnom iznosu (razlika = tekua godina prethodna godina) i u relativnom iznosu (razlika/prethodna godina)*100.HORIZONTALNA ANALIZA = (Tekua godina Prethodna godina)/Prethodna godina*100

Horizontalna analiza preduzea Napredak a.d. Bijeljina (za period od tri godine) na osnovu podataka iz bilansa stanja.2012Promena%2013Promena%2014

Stalna sredstva4.885.199-161,204-3.304.723.995-121,279-2.574.602.716

Obrtna sredstva650.134-223-34.34426.866-229-53.55198.278

Ukupna sredstva5.535.333-384,472-6.955.150.861-349,867-6.794.800.994

Kapital2.501.665002.501.665002.501.665

Dugorone obaveze-------

Kratkorone obaveze182.72120,99011.49203.711-58,514-28.72145.197

Ukupna pasiva5.535.333-384,472-6.955.150.861-349,867-6.794.800.994

Posmatranjem rezultata dobijenih vertikalnom analizom, moe se zakljuiti da stalna sredstva preduzea Napredak a.d. Bijeljina u periodu biljee pad 2012. u odnosu na 2011. godinu od 3,30%, dok je 2013. godine taj pad iznosio 2,57%.

Obrtna sredstva biljee pad u posmatranom periodu, ali se taj rast za nijansu smanjuje u periodu 2013.-2014. godine.

Kapital preduzea Napredak a.d. Bijeljina u posmatranom periodu je nepromjenljen.

Preduzee nema dugoronih obaveza, a kratkorone obaveze su u periodu 2012.-2013. Poveane za 11,49%, dok su u periodu 2013.-2014. Godina smanjene za 28,72% to znai da preduzee redovno otplauje svoje obaveze. Horizontalna analiza preduzea Napredak a.d. Bijeljina za period od tri godine na osnovu bilansa stanja preduzea.

2012Promena%2013Promena%2014

Poslovni prihodi508.090-135-26.53373.290-77-20.69296.046

Poslovni rashodi189.258-18-9.57171.147-2-1.09169.289

Poslovni dobitak1.420.978-405,462-28.531.015.516257,64725.371.273.163

Na osnovu horizontalne analize bilansa uspjeha preduzea Napredak a.d. Bijeljina, vidi se da preduzee ostvaruje vie poslovnih prihoda, nego poslovnih rashoda, te da ostvaruje poslovni dobitak. Na osnovu dobijenih podataka moe se zakljuiti da poslovni prihodi rastu u posmatranom periodu, dok se poslovni rashodi smanjuju, pa samim tim raste i poslovni dobitak.Ovakvo stanje pokazuje da preduzee ima zadovoljavajue poslovanje, koje se poboljava iz godine u godinu, jer se prihodi poveavaju, a rashodi smanjuju, to je veoma dobro.

4. VERTIKALNA ANALIZAVertikalna analiza bilansa stanja i bilansa uspejha je znaajna zato to se u ovoj analizi odreene bilansne pozicije iskazuju kao 100%, a onda se sve ostale pozicije iskazuju kao procenat od te osnovne pozicije. Rije je o strukturnoj analizi finansijskih izvetaja. Najee se kao osnovne pozicije tretiraju ukupna aktiva i ukupna pasiva u bilansu stanja i prihodi od realizacije u bilansu uspjeha. Prema drugom shvatanju, vertikalna analiza predstavlja poreenje monetarnih iznosa za tekuu godinu sa iznosima iz prethodne godine, odnosno poreenje obraunskih perioda.Aktiva2012%2013%2014%

Stalna sredstva4.885.19988.254.723.99591.714.602.71695.87

Obrtna sredstva650.13411.75426.8668.29198.2784.13

Ukupna sredstva5.535.333100.005.150.8611004.800.994100

Pasiva2012%2013%2014%

Kapital2.501.66545.192.501.66548.572.501.66552.11

Dugorone obaveze------

Kratkorone obaveze182.7213.30203.7113.95145.1973.02

Ukupna pasiva5.535.3331005.150.8611004.800.994100

Na osnovu vertikalne analize aktive bilansa stanja preduzea Napredak a.d. Bijeljina za period od 2012. do 2014. godine, moe se vidjeti da su stalna sredstva dominantna u odnosu na obrtna sredstva u aktivi bilansa stanja.

to se tie pasive bilansa stanja posmatranog preduzea za navedeni period, vertikalna analiza pokazuje da najvee uee u strukturi pasive bilansa stanja zauzima kapital koji raste u posmatranom periodu, zatim slijede kratkorone obaveze, dok preduzee nema dugoronih obaveza.

Iz ovakve finansijske strukture preduzea, zakljuuje se da preduzee svoja sredstva finansira iz sopstvenog kapitala, a ne iz obaveza, to je pozitivno za poslovanje, jer to utie povoljno na zaduenost preduzea. Vertikalna analiza preduzea Napredak a.d. Bijeljina za period od tri godine na osnovu bilansa uspjeha

2012%2013%2014%

Poslovni prihodi508.09035.76373.29036.76296.04623.25

Poslovni rashodi189.25813.32171.14716.85169.28913.30

Poslovni dobitak 1.420.9781001.015.5161001.273.163100

Kad je u pitanju vertikalna analiza bilansa uspjeha preduzea Napredak a.d. Bijeljina za period od tri uzastopna obraunska perioda, moe se rei da poslovni prihodi zauzimaju vee uee u poslovnom dobitku, odnosno da su poslovni prihodi vei od poslovnih rashoda, te da se ostvaruje poslovni dobitak u posmatranom periodu. Uoljivo je da poslovni dobitak varira, prvo je bio u padu, a zatim u blagom porastu u periodu 2013. na 2014. godinu.5. ANALIZA FINANSIJSKOG IZVJETAJAKada govorimo o analizi finansijskih izvjetaja, ona se, u sutini, poistoveuje sa analizom pomou finansijskih pokazatelja (koeficijenata, indikatora). Pokazatelji su odnosi izmeu dve veliine izraen u prostoj matematikoj formuli. Pokazatelji imaju svoju vrednost samo ako su pravilno interpretirani. Interpretacija pokazatelja se obavlja uvek u odnosu na neko pravilo, standard ili normu. U analizi finansijskih izvjetaja, primarno u analizi pomou pokazatelja koriste se sledei standardi za poreenje i interpretaciju:

mentalni standardi samog analitiara koji odraavaju njegovo iskustvo o tome ta se smatra normalnim pokazateljem, a ta ne,

poreenje sa prosekom grane u kojoj kompanija posluje,

poreenje sa istorijskim pokazateljima iste kompanije (prethodna godina),

poreenje sa pokazateljima koji su uneti u planove kompanije, utvreni standardi (uobiajeni u literaturi)Ciljevi analize finansijskih izvetaja mogu se podijeliti na opte i posebne.Opticiljevi se odnose na sagledavanje zaraivake sposobnosti kompanije i finansijskog poloaja.Posebniciljevi analize finansijskih izvjetaja odnose se na zadovoljavanje informacionih potreba stejkholdera. Pri tome, najznaajniji stejkholderi su investitori u akcije i kreditori, odnosno oni koji obezbjeuju kompaniji kapital.Analiza omoguava preduzeu poreenje sa lokalnom i globalnom konkurencijom, ali i poreenje poslovanja samog preduzea kroz godine. Analizom se dobija uvid u mogua podruja poboljanja i preduzimanje korektivnih mjera, ako je potrebno, kako bi se poslovanje preduza poboljalo.

Analiza pomou finansijskih pokazatelja racio analiza je najei metod analize finansijskih izvjetaja. Pokazatelji ili racio brojevi predstavljaju odnose izmeu dvije bilansne pozicije i imaju vrijednost samo kada su pravilno protumaeni. Tumaenje pokazatelja vri se u odnosu na odreene standarde. Sa analitike take gledita, klasifikacija pokazatelja obavlja se prema relevantnim aspektima poslovanja koji interesuju analitiara:

a) pokazatelji likvidnosti,b) pokazatelji poslovne aktivnosti,c) pokazatelji finansijke strukture,d) pokazatelji rentabilnosti/profitabilnosti ie) pokazatelji trine vrijednosti.5.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnostiimaju za cilj da ukau na sposobnost kompanije da servisira dospjele obaveze plaanja uz odravanje potrebne strukture sredstava i ouvanje dobrog kreditnog boniteta. Za likvidnost preduzea je primarno zainteresovan menadment, ali i svi povjerioci (banke, dobavljai), jer od likvidnosti zavisi sposobnost urednog podmirivanja obaveza. U sluaju nelikvidnosti, moe doi do obustave plaanja obaveza, blokade tekueg rauna, gubitka dobavljaa i ostalih problema.Pokazatelj opte (racio) likvidnosti

Opti racio likvidnostipredstavlja odnos obrtnih sredstava i kratkoronih obaveza. Normala ili standard za ovaj pokazatelj je 2:1. Poeljna je via vrednost ovog pokazatelja, meutim visok koeficijent moe se javiti usled visokih zaliha i potraivanja ili visokih nivoa gotovine, pa u tumaenju treba biti oprezan.Ovaj pokazatelj se dobija na sljedei nain:

Pokazatelj opte (racio) likvidnosti = Obrtna sredstva/Kratkorone obaveze2012. GODINAPokazatelj opte likvidnosti = 650.134 / 183.721Pokazatelj opte likvidnosti = 3,539Ovaj rezultat pokazuje da preduzee izmiruje obaveze na kratak rok. Zadovoljeno je pravilo 2:1, to znai da je svaki KM kratkoronih obaveza pokriven sa 3,539 KM obtnih sredstava.

2013. GODINAPokazatelj opte likvidnosti = 426.866 / 203.711Pokazatelj opte likvidnosti = 2,095Pravilo je zadovoljeno. Dobijeni pokazatelj znai da je svaki KM kratkoronih obaveza pokriven sa 2,095 KM obrtnih sredstava.

2014. GODINAPokazatelj opte likvidnosti = 198.278 / 145.197Pokazatelj opte likvidnosti = 1,365Pravilo nije zadovoljeno. Dobijeni pokazatelj znai da na svaki KM kratkoronih obaveza pokriven sa 1,365 KM obrtnih sredstava.

Na osnovu prikazanih podataka za period od 2012. do 2014. godine moe se konstatovati da je preduzee Napredak a.d. Bijeljina u tom periodu ostvarilo tekuu likvidnost i da je koeficijent tekue likvidnosti iznad referentne vrijednosti. Rast ovog koeficijenta uslovljen je rastom tekue imovine i padom kratkoronih obaveza. Rast tekue imovine je rezultat kratkoronih potraivanja, plasmana i gotovine, ali ne i rasta zaliha, to znai da posmatrano preduzee likvidnost ne ostvaruje kroz zalihe, jer su one na niskom nivou, ali se opta likvidnost najveim dijelom ostvaruje kroz kratkorona potraivanja. Ovo bi moglo da predstavlja problem u budunosti ukoliko preduzee ne uspije na vrijeme da naplati svoja potraivanja, jer bi se time ugrozila likvidnost preduzea.

Pokazatelj neto obrtnih sredstava

Neto obrtna sredstvapredstavljaju razliku izmeu obrtnih sredstava i kratkoronih obaveza. Preduzee koje ima vei iznos NOS-a, automatski obezbjeuje i vei stepen likvidnosti. Ovaj pokazatelj posebno prate kratkoroni povjerioci. Ovaj pokazatelj se dobija pomou sljedeeg obrasca:

Neto obrtna sredstva = Obrtna sredstva Kratkorone obaveze2012. GODINAPokazatelj neto obrtnih sredstava = 650.134 - 183.721Pokazatelj neto obrtnih sredstava = 466.4132013. GODINAPokazatelj neto obrtnih sredstava = 426.866 - 203.711Pokazatelj neto obrtnih sredstava = 223.1552014. GODINAPokazatelj neto obrtnih sredstava = 198.278 - 145.197Pokazatelj neto obrtnih sredstava = 53.081Ukoliko su vea neto obrtna sredstva preduzea, vei je i stepen likvidnosti tog preduzea. Dobijeni pokazatelji neto obrtnih sredstava preduzea Napredak a.d. Bijeljina u posmatranom periodu pokazuju da da je preduzee posjedovalo sredstva za finansiranje kratoronih obaveza u onoj mjeri u kojoj bi trebala da budu, te da budua likvidnost preduzea nije ugroena.

5.2. Pokazatelji poslovne aktivnosti

Preduzee ulae u stalna i obrtna sa namjerom da ih iskoristi efikasno, to znai da sa malim ulaganjima ostvari to vei obim poslovne aktivnosti.

Pokazatelji aktivnosti povezuju informacije iz bilansa stanja i bilansa uspeha. Pokazatelji aktivnosti mjere nivo angaovanja imovine i stepen njenog iskorienja. Poznati su pod nazivom koeficijenti obrta, a raunaju se na osnovu odnosa prometa i prosjenog stanja. Oni upuuju na brzinu obrta imovine u poslovnom procesu. Najee se koeficijent obrta izraunava za ukupnu imovinu, obrtnu imovinu i potraivanja.Koeficijent obrta kupacaKoeficijent obrta kupacarauna se kao odnos prihoda od realizacije i prosenog salda kupaca, dok seprosean period naplate potraivanjarauna kao odnos 365 dana i izraunatog koeficijenta. Koeficijent obrta kupaca treba analizirati u kontekstu kreditnih uslova odobrenih kupcima. Ako uobiajeni period kreditiranja kupaca iznosi 30 dana, prosean period naplate treba da bude oko 30 dana. Pri raunanju ovog koeficijenta koriste se sljedei obrasci:

Koeficijent obrta kupaca = Prihodi od prodaje / Prosean saldo kupaca

Prosean saldo kupaca = (Kupci u tekuem periodu+Kupci u prethodnom periodu)/2Prosjean saldo naplate potraivanja= 365 / koeficijent obrta kupaca

2012. GODINAKoeficijent obrta kupaca = 8.693.435/3.857.638

Koeficijent obrta kupaca = 2,254

Prosjean saldo kupaca = (3.443.187+4.272.089)/2

Prosjean saldo kupaca = 3.857.638

Prosjean saldo naplate potraivanja = 365/2,254

Prosjean saldo naplate potraivanja = 162

Potraivanja od kupaca se naplate prosjeno godinje 2,254 puta.

2013. GODINAKoeficijent obrta kupaca = 8.914.605/4.669.422Koeficijent obrta kupaca = 1,912


Prosjean saldo kupaca = 4.669.422



2014. GODINAKoeficijent obrta kupaca = 8.878.887/5.118.427,5Koeficijent obrta kupaca = 1,735


Prosjean saldo kupaca = 5.118.427,5



Preduzee istoa a.d. Banja Luka nema zadovoljavajue koeficijente obrta kupaca a negativno je i to to koeficijenti imaju tendenciju pada u posmatranom periodu. Prosjean saldo kupaca je zabiljeio rast u posmatranom periodu od tri godine to je, uprkos rastu prihoda od prodaje, oborilo koeficijente obrta kupaca, jer je prosjean saldo kupaca rastao bre od prihoda od prodaje.Niski koeficijenti obrta potraivanja uslovili su poveanje prosjenog salda naplate potraivanja, to se negativno odraava na poslovanje preduzea. Prosjean saldo naplate potraivanja raste u posmatranom periodu, a dobijeni indikatori pokazuju da je preduzeu bilo potrebno 162 dana za naplatu jednog potraivanja 2011. godine, 2012. godine 191 dan, a 2013. godine je bilo potrebno 210 dana da bi se naplatilo jedno potraivanje. Ovako visok prosjean saldo naplate potraivanja se nepovoljno odraavaju na likvidnost preduzea, jer preduzee ne uspijeva u kratkom da naplati svoja potraivanja, a prihvatljiv broj dana za naplatu jednog potraivanja u praksi je 30.

Koeficijent obrta robePored toga imamo ikoeficijent obrta dobavljaakoji se rauna kao odnos vrednosti godinjih nabavki robe i materijala na kredit prema prosenom saldu dobavljaa. Drugaije se ovaj koeficijent naziva koeficijent obrta robe, a rauna se sljedeim obrascima:

Koeficijent obrta robe = Nabavna vrijednost prodate robe / Prosjean saldo zaliha robeProsjean saldo zaliha robe = (Saldo robe na po.god.+Saldo robe na kraju god.)/2Nije bilo mogue izraunati ovaj pokazatelj jer preduzee istoa a.d. Banja Luka nije posjedovalo zalihe robe, niti je nabavnu vrijednost prodate robe u posmatranom periodu.

Koeficijent obrta stalnih sredstava

Koeficijent obrta stalnih sredstava = Neto prihodi od prodaje/Prosena stalna sredstvaProsena stalna sredstva = (Stalna sredstva na po.god.+Stalna sredstva na kraju godine)/22011. GODINAKoeficijent obrta stalnih sredstava = 8.693.432/9.797.286,5

Koeficijent obrta stalnih sredstava = 0,887

Prosjena stalna sredstva = (10.017.130+9.577.443)/2

Prosjena stalna sredstva = 9.797.286,5

Stalna sredstva se godinje obrnu 0,887 puta.

2012. GODINAKoeficijent obrta stalnih sredstava = 8.914.605/9.377.539,5Koeficijent obrta stalnih sredstava = 0,951


Prosjena stalna sredstva = 9.377.539,5Stalna sredstva se godinje obrnu 0,951 puta.

2013. GODINAKoeficijent obrta stalnih sredstava = 8.878.887/9.644.548

Koeficijent obrta stalnih sredstava = 0,921


Prosjena stalna sredstva = 9.644.548Stalna sredstva se godinje obrnu 0,921 puta.

Koeficijent obrta obrtnih sredstava

Koeficijent obrta obrtnih sredstava dobije se tako da se vrijednost realizacije podijeli s prosjeno korienim obrtnim sredstvima u toku poslovne godine. Osim ovih optih koeficijenata obrta, koriste se i parcijalni koeficijenti, tj koeficijenti kojima se iskazuje obrtaj za pojedine vrste obrtnih sredstava. Vei koeficijent obrtaja znai bre obrtanje sredstava u preduzeu (mogue je isti obim poslovanja finansirati manjim iznosom obrtnih sredstava) te u pravilu utie na poveanje efikasnosti preduzea. Koeficijent obrta treba ispitivati u svakoj fazi poslovanja. Dobija se na sljedei nain:

Koeficijent obrta obrnih sredstava = Prihodi od prodaje/Prosjena obrtna sredstva

Prosjena obrtna sredstva = (Obrtna sredstva na poetku+Obrtna sredstva na kraju godine)/2

2011. GODINAKoeficijent obrta obrtnih sredstava = 8.693.435/6.663.113,5Koeficijent obrta obrtnih sredstava = 1,305Prosjena obrtna sredstva = (6.197.381+7.128.846)/2

Prosjena obrtna sredstva = 6.663.113,5Obrtna sredstva se godinje obrnu 1,305 puta.

2012. GODINAKoeficijent obrta obrtnih sredstava = 8.914.605/7.610.883,5

Koeficijent obrta obrtnih sredstava = 1,171

Prosjena obrtna sredstva = (7.128.846+8.092.921)/2

Prosjena obrtna sredstva = 7.610.883,5Obrtna sredstva se godinje obrnu 1,171 puta.

2013. GODINAKoeficijent obrta obrtnih sredstava = 8.878.887/8.350.114

Koeficijent obrta obrtnih sredstava = 1,063

Prosjena obrtna sredstva = (8.092.921+8.607.307)/2

Prosjena obrtna sredstva = 8.350.114Obrtna sredstva se godinje obrnu 1,063 puta.

U preduzeu istoa a.d. Banja Luka u posmatranom periodu od tri godine se koeficijent obrta obrtne imovine smanjivao. Razlog tome je poveanje prosjene obrtne imovine u posmatranom periodu, kao i oscilacije prihoda od prodaje. Koeficijent obrta obrtne imovine je biljeio pad uprkos rastu prihoda od prodaje u odnosu na 2011. Godinu to ukazuje na to da je prosjena obrtna imovina rasla bre u odnosu na rast prihoda od prodaje.

Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava

Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava dobije se tako da se isti prihod od realizacije podijeli sa knjigovodstvenom vrijednou ukupnih poslovnih sredstava (u obraun se uzimaju prosjeno koriena poslovna sredstva).

Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = Prihodi od prodaje / Prosjena vrijednost ukupnih poslovnih sredstava

2011. GODINAKoeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = 8.693.435/16.460.400

Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = 0,528

Prosjena ukupna poslovna sredstva = (16.706.289+17.388.837)/2

Prosjena ukupna poslovna sredstva = 16.460.400

Ukupna poslovna sredstva se obrnu 0,528 puta u toku godine.2012. GODINAKoeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = 8.914.605/17.988.423




Ukupna poslovna sredstva se obrnu 0,525 puta u toku godine.2013. GODINAKoeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava = 8.878.887/17.994.662




Ukupna poslovna sredstva se obrnu 0,493 puta u toku godine.5.3. Pokazatelji rentabilnostiPokazatelji rentabilnosti govore o tome koliki je povrat u odnosu na ulog, tj. u kojoj se visini ukamatio uloeni kapital u nekom razdoblju. Prihodi poveavaju aktivu i smanjuju pasivu, dok rashodi poveavaju pasivu i smanjuju aktivu. Prihodi i rashodi, dakle rezultat, se moraju staviti u odnos sa sredstvima koja su pomagala njegovom stvaranju.

Stopa prinosa na poslovna sredstva (Return on assest, ROA)

Uopteno govorei, stopa prinosa mjeri prinos (rezultat) koji je firma ostvarila angaovanim kapitalom ili sredstvima.

ROA= Neto dobitak / Prosjena poslovna aktivaProsjena poslovna aktiva =(Posl.sr. na poetku godine+Posl.sr.na kraju godine)/2

2011. GODINAROA = 321.204/16.460.400

ROA = 0,019

(%) 0,019*100 = 1,90%

Prosjena poslovna aktiva = (16.214.511+16.706.289)/2Prosjena poslovna aktiva = 16.460.400

Stopa povrata na angaovana sredstva je 1,90%.

2012. GODINAROA = 369.885/16.988.423

ROA = 0,022

(%) 0,022*100 = 2,20%

Prosjena poslovna aktiva = (16.706.289+17.270.557)/2

Prosjena poslovna aktiva = 16.988.423Stopa povrata na angaovana sredstva je 2,20%.

2013. GODINAROA = 139.007/17.994.662ROA = 0,008

(%) 0,008*100 = 0,80%Prosjena poslovna aktiva = (17.270.557+18.718.767)Prosjena poslovna aktiva = 17.994.662Stopa povrata na angaovana sredstva je 0,80%.Stopa prinosa na sopstveni kapital (Return on equity, ROE)Ova mjera iskazuje:

prikazuje poslovnu efikasnost,

odnosi se na kompaniju u cjelini,

efikasnost menadmenta,

profitabilnost i

adekvatna je mjera planiranja i kontrole poslovnih aktivnosti.

Obrazac za izraunavanje je sljedei:

ROE = Neto dobitak/Prosjean sopstveni kapital2011. GODINAROE = 321.204/9.603.944ROE = 0,0334(%) 0,0334*100=3,34%Prosjean sopstveni kapital = (9.603.944+9.603.944)/2Prosjean sopstveni kapital = 9.603.944Stopa prinosa na sopstveni kapital je 3,34%.2012. GODINAROE = 369.885/9.603.944ROE = 0,0385(%) 0,0385*100=3,85%

Prosjean sopstveni kapital = (9.603.944+9.603.944)/2Prosjean sopstveni kapital = 9.603.944Stopa prinosa na sopstveni kapital je 3,85%.

2013. GODINAROE = 139.007/9.603.944ROE = 0,0145(%) 0,0334*100=1,45%

Prosjean sopstveni kapital = (9.603.944+9.603.944)/2Prosjean sopstveni kapital = 9.603.944Stopa prinosa na sopstveni kapital je 1,45%.

5.4. Pokazatelji finansijske struktureUkupna sredstva u aktivi se finansiraju iz obaveza ili sopstvenog kapitala. Struktura pasive moe biti komponovana na razliite naine, kako bi odgovarala individualnim potrebama kompanije i njenoj strukturi aktive. Komponovanje pasive, tj. odnos izmeu sopstvenih i pozajmljenih izvora finansiranja naziva se finansijskom strukturom.Racio zaduenostirauna se kao odnos pozajmljenih izvora i ukupne pasive. Visok pokazatelj zaduenosti pokazuje da se vei deo poslovanja finansira zajmovima, dok nizak nivo znai da vei deo dugoronog kapitala predstavlja sopstveni kapital. Preduzee moe imati visok koeficijent zaduenosti ako ostvaruje relativno stabilnu dobit i ima sredstva koja su pogodna kao garancija za zajmove.Obrazac za izraunavanje je sljedei:

Racio zaduenosti = (Pozajmljeni izvori (kratkorone obaveze)/Ukupna pasiva)*100

2011. GODINARacio zaduenosti = (748.551/17.388.837)*100

Racio zaduenosti = 4,30%2012. GODINARacio zaduenosti = (778.219/17.541.392)*100

Racio zaduenosti = 4,44%2013. GODINARacio zaduenosti = (652.590/18.989.602)*100

Racio zaduenosti = 3,44%Ovaj pokazatelj govori da pozajmljeni izvori, odnosno kratkorone obaveze zauzimaju uee od 4,30% u ukupnoj pasivi 2011. godine, 4,44% 2012. godine i 3,44% 2013. godine. Udio kratkoronih obaveza se smanjuje u posmatranom periodu, to znai da su smanjivale kratkorone obaveze, a rasla je ukupna pasiva u posmatranom preduzeu istoa a.d. Banja Luka.

Odnos dugoronih obaveza i sopstvenog kapitala (debt/equity ratio)Odnos dugoronih obaveza i sopstvenog kapitala (debt/equity ratio)rauna se kao odnos dugoronih obaveza i rezervisanja prema sopstvenom kapitalu. Ovim pokazateljem se izraava stepen dejstva leverage-a, kojim se pokuavaju izmeriti efekti finansiranja iz pozajmljenih izvora na rentabilnost ili stopu prinosa sopstvenog kapitala.Obrazac za izraunavanje ovog pokazatelja je sljedei:

Debt/equity ratio = Dugorone obaveze/Sopstveni kapital

2011. GODINADebt/equity ratio = 254.414/9.603.944Debt/equity ratio = 0,026Na svaki dinar sopstvenog kapitala treba 0,026 dinara da se pokriju obaveze u ovoj godini.

2012. GODINADebt/equity ratio = 160.434/9.603.944

Debt/equity ratio = 0,017

Na svaki dinar sopstvenog kapitala treba 0,026 dinara da se pokriju obaveze u ovom obraunskom periodu.

2013. GODINADebt/equity ratio = 68.448/9.603.944

Debt/equity ratio = 0,007

Na svaki dinar sopstvenog kapitala treba 0,007 dinara da se pokriju obaveze u ovom obraunskom periodu.

Koeficijent pokria kamate

Koeficijent pokria kamaterauna se kao odnos dobitka prije plaanja kamate i poreza prema trokovima na ime kamate, tj. isplaenim kamatama. Finansiranje iz dugoronih kredita ili emisijom obveznica prouzrokuje se da kompanija ima fiksne periodine rashode na ime kamate, kao fiksnu obavezu, koja pada na teret poslovnog dobitka.

Koeficijent pokria kamate = Poslovni dobitak / Trokovi kamate na krediteOvaj pokazatelj se uporeuje sa njegovom vrijednou za tu kompaniju u prethodnim godinama.

2011. GODINAKoeficijent pokria kamate = 341.882/360Koeficijent pokria kamate = 949,672Svaki dinar rashoda na ime kamate pokriven je sa 949,672 dinara poslovnog dobitka. 2012. GODINAKoeficijent pokria kamate = 500.733/12.264

Koeficijent pokria kamate = 40,829Svaki dinar rashoda na ime kamate pokriven je sa 40,829 dinara poslovnog dobitka. 2013. GODINAKoeficijent pokria kamate = 542.931/20.879

Koeficijent pokria kamate = 26,004Svaki dinar rashoda na ime kamate pokriven je sa 26,004 dinara poslovnog dobitka. 5.5. Pokazatelji trine vrijednostiPokazatelji trine vrijednosti su pokazatelji kojima se koriste investitori prilikom ulaganja ogranienih novanih sredstava.

Neto dobitak po akciji

Neto dobitak po akciji = Neto dobitak / Broj emitovanih akcija2011. GODINANeto dobitak po akciji = 321.204/9.603.944

Neto dobitak po akciji = 0,033

2012. GODINANeto dobitak po akciji = 369.885/9.603.944


2013. GODINANeto dobitak po akciji = 139.007/9.603.944


Odnos trine cijene i neto dobitka po akciji = Trina cijena / Neto dobitak po akciji2011. GODINAOdnos trine cijene i neto dobitka po akciji = 0,634/0,033


Budui ulagai su spremni da plate 19,212 dinara da bi ostvarili jedan dinar neto dobitka po akciji.

2012. GODINAOdnos trine cijene i neto dobitka po akciji = 0,634/0,039


Budui ulagai su spremni da plate 16,256 dinara da bi ostvarili jedan dinar neto dobitka po akciji.2013. GODINAOdnos trine cijene i neto dobitka po akciji = 0,634/0,014


Budui ulagai su spremni da plate 45,286 dinara da bi ostvarili jedan dinar neto dobitka po akciji.

Knjigovodstvena vrijednost po akciji = Sopstveni kapital / Broj emitovanih obinih akcija

2011. GODINAKnjigovodstvena vrijednost po akciji = 9.603.944/9.603.944 = 1,00Ukoliko dodje do likvidacije obini akcioneri dobijaju 1,00 dinara po akciji.

2012. GODINAKnjigovodstvena vrijednost po akciji = 9.603.944/9.603.944 =1,00Ukoliko dodje do likvidacije obini akcioneri dobijaju 1,00 dinara po akciji.

2013. GODINAKnjigovodstvena vrijednost po akciji = 9.603.944/9.603.944 = 1,00Ukoliko dodje do likvidacije obini akcioneri dobijaju 1,00 dinara po akciji.

Trina vrijednost firme(Trina kapitalizacija) = Broj emitovanih akcija u prometu * Trina cena po akciji

2011. GODINATrina kapitalizacija = 9.603.944*0,634

Trina kapitalizacija = 6.088.900





6. ANALIZA NOVANIH TOKOVAIzvetaj o tokovima gotovine regulisan je MRS 7- Izvetaj o novanim tokovima i ini obavezan finansijski izvetaj. Dve osnovne metode koje se koriste u njegovoj primeni:

direktna metoda i

indirektna metoda

Izvjetaj o novanim tokovima je izvedeni finansijski izvjetaj u kojem su prikazani prilivi i odlivi gotovine po osnovu poslovne, investicione i finansijske aktivnosti u toku obraunskog perioda.Analiza novanih tokova obuhvata i analizu specifinih koeficijenata koji se odnose na pozicije iz izvjetaja o novanim tokovima. U tom smislu se radi o sljedeim finansijskim koeficijentima:

Neto novanog toka i neto dobitka;

Uee neto novanog toka u prihodima od prodaje;

Odnos neto novanog toka i ukupnih sredstava.

Odnos neto novanog toka i neto dobitka = Novani tok iz poslovne akt. / Neto dobitak2012. GODINAOdnos neto novanog toka i neto dobitka = 1.718.333 / 1.420.978 = 1,209Na svaki dinar neto dobitka preduzee generie 1,386 dinara neto novanog toka iz poslovne aktivnosti.

2013. GODINAOdnos neto novanog toka i neto dobitka = 1.044.715 / 1.015.516 =1,028Na svaki dinar neto dobitka preduzee generie 0,697 dinara neto novanog toka iz poslovne aktivnosti.

2014. GODINAOdnos neto novanog toka i neto dobitka = 1.316.741 / 1.273.163 = 1,034Na svaki dinar neto dobitka preduzee generie 5,293 dinara neto novanog toka iz poslovne aktivnosti.

7. ANALIZA NETO OBRTNOG FONDANeto obrtni fond se definie kao razlika dugoronih izvora finansiranja (dugorone obaveze i sopstveni kapital) i stalnih sredstava. Ako je pozitivna veliina, predstavlja dio obrtnih sredstava koja su finansirana iz dugoronih izvora. Ukoliko je ova razlika negativna to nije pozitivan signal za investitore i kreditore jer je on izraz dubokih finansijskih poremeaja.

Neto obrtni fond = Dugoroni izvori finansiranja Dugorona sredstva2012. GODINANeto obrtni fond = 15.957.739 9.864.531Neto obrtni fond = 6.093.2082013. GODINANeto obrtni fond = 16.492.338 9.477.992Neto obrtni fond = 7.014.3462014. GODINANeto obrtni fond = 18.066.177 10.411.337Neto obrtni fond = 7.645.840Neto obrtni fond preduzea istoa a.d. Banja Luka je rastao u posmatranom obraunskom periodu, to je povoljno za preduzee, jer rast neto obrtnog fonda znai da je ostvarena dugorona finansijska ravnotea, odnosno da su dugorona sredstva pokrivena u potpunosti dugoronim izvorima finansiranja.

8. ALTMAN Z score MODEL ZA ANALIZU BANKROTSTVAOvdje emo spomenuti i Altmanov Z score model za predvianje bankrotstva kompanije. Model je zbir pokazatelja koji se ponderiu i na taj nain predviaju bankrotstvo kompanije.

Z = 0.717X1 + 0.847X2 + 3.107X3 + 0.420X4 +0.998X5

Gdje je:

X1 = Neto obrtna sredstva / Ukupna aktiva

X2 = Zadrani dobitak / Ukupna aktiva

X3 = Dobitak pre kamate i poreza / Ukupna aktiva

X4 = Sopstveni kapital / Ukupne obaveze

X5 = Prihodi od prodaje / Ukupna aktiva

Tumaenje rezultata Z score modela:

Ako je:

Z < 1.20Verovatnoa bankrota je velika (crna zona),

Z > 2.90Niska verovatnoa bankrota (bela zona),

1.20 < Z < 2.90Siva zona (anse za bankrot su 50%).

ZAKLJUAKModerno finansijsko upravljanje odnosno finansijski menadment kompanija bazira se na informacijama i rezultatima sistematskog praenja, prikupljanja, obrade i obrauna sloenih pokazatelja finansijskog poslovanja odnosno na finansijskoj analizi poslovanja.

Finansijska analiza je veoma detaljno ispitivanje finansijskog i ekonomskog stanja i rezultata poslovanja nekog preduzea. Obavlja se na osnovu finansijskih izvjetaja tog subjekta: bilansa stanja, bilansa uspjeha, izvjetaja o novanim tokovima, izvjetaja o promenama na kapitalu, napomenama, zakljunim listovima, izvodima iz poslovnih knjiga i slino.

Finansijska analiza preduzea obuhvata analizu prinosnog, imovinskog i finansijskog poloaja preduzea. Ona je korisna raznim uesnicima u biznisu, jer im pomae da razumeju poloaj preduzea i donesu odgovarajuce odluke.

Na osnovu finanisijske analize sagledava se realna i objektivna finansijska situacija preduzea. Finansijska analiza treba da prui odgovore, izmedu ostalih, i na sledea pitanja:

koja je struktura imovine preduzea i njegovih izvora finansiranja;

kakva je njegova likvidnost i solventnost;

koji je stvaran a koji optimalan obim zaliha i obrtnih sredstava;

gde se preduzee nalazi u pogledu uspjenosti poslovanja;

kako menadmet finansira investicije;

da li preduzee ostvaruje dovoljan iznos profita;

kojim i kolikim poslovnim i finansijskim rizicima je izloeno;

kakva je zaduenost i finansijska stabilnost;

gde je prelomna taka rentabiliteta

da li vlasnici primaju dovoljan iznos sredstava po osnovu vlasnitva i slino.

Informacije dobijene finansijskom analizom predstavljaju polaznu osnovu za preduzimanje mera i akcija usmerenih na popravljanje boniteta i trendova u poslovanju i razvoju preduzea.

Finansijska analiza pokazuje efikasnost i delotvornost finansijske politike, kao jedan od osnovnih elemenata upravljanja finansijama preduzea. Rezultati finansijske analize znaajni su za formiranje adekvatne finansijske politike. Finansijka politika, kao sastavni deo ukupne poslovne politike preduzea, predstavlja osnovu upravljanja finansijama preduzea. Ovu funkciju obavlja finansijski menadment preduzea odnosno kompanije.LITERATURA

1. Baro, ., Organizacija i upravljanje preduzeem, Zavod distrofiara, Banja Luka, 2004. godine;

2. Boi, V., Analiza strukture mezoekonomskog sistema u drutvenoekonomskoj praksi, Beograd, 1972. godine;

3. Grozdanovi, D., Ekonomska efikasnost strategije preduzea, Ekonomski fakultet, Ni, 1995. godine;

4. Kneevi, G., Analiza finansijskih izvjetaja, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2008. godine;

5. Radovanovi, R., Analiza poslovanja preduzea, Savremena administracija, Beograd, 1993. godine;

6. Rankovi, J.M., Upravljanje finansijama preduzea, Ekonomski fakultet, Beograd, 1999. Godine;

7. Vuka, S., Milojevi, I., Analiza bilansa, Beograd, 2007. godine;8. arki, N., Analiza finansijskih performansi preduzea, Grafoslog, Beograd, 1998. godine;

Dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, Beograd, 2012., str. 130

Dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, Beograd, 2012., str. 155

Dr Goranka Kneevi, Ekonomsko finansijska analiza (teorija i analiza bilansa), Beograd, 2007., str. 12

Dr Goranka Kneevi, Ekonomsko finansijska analiza (teorija i analiza bilansa), Beograd, 2007., str. 69

Projektni zadatak29

Documents

Projektni Zadatak (Analiza finansijskih izvještaja)