BOROVA SUMA, AVIO-SNIMCI I GIS

Pojavom masovnog turizma napu5taju se plodna polja, dolci i stoljeii nagradene i odrZavane terase. Kulturni krajolik prepuSten je divljemgalopiraju6em razvoju borove iume dija korijenja uniStavaju, a debla ikroinje prekrivaiu arheoloike i druge spomenike. Zbog te gustode dobridijelovi otoki nisu mogli biti pregledani. Ipak, zahvaljujuii srarijimaviosnimcima iz predturistidkog doba, uspjeli smo otkriti pojedina nalaziSta.Tako smo, na primjer, otkrili pretpovijesnu gradinu Gradi5ie povrh selaVrbanja na samom prevoju izmedu Starogradskog i JelSanskog polja (A).Pokazalo se da se radi o najveioj gradini na ovom dijelu Hvara. Pomo6uGISa utvrdili smo da je ova gradina kontrolirala cijelo Starogradsko iJel5ansko polje (B). Ako ona pripada Zeljeznom dobu (a to 6e se jedinoutvrditi iskopavanjima) onda bi Gradi5ie moglo biti ono "veoma utvrdenomjesto" kamo su Parani, kada su 385/4 pr. K. utemeljili Faros, dopustilidomorodcima da nesmetano ostanu, a o demu piSe Diodor.

Zahvaljuju6i ovakvom nadinu istraZivanja GradiSie je pridodanodosadainjim pretpostavkama o tome da su Purkin Kuk (povi5e Starog Grada)i grad Hvar to'Jako utvrdeno mjesto" na otoku o kojem govori Diodor.

2OO1 ARHEOLOSKO NALAZISTE NASREDNJODALMATINSKIM OTOCIMA:

Sro s NJrMA?

Palagruia

Gargano

Projekt Jadranski otocihvar - split - zadar . ljubljana . birmingham . toronto

2oor. ARHEoLoSKo NALAZISTn urSREDNJODALMATINSKIM OTOCIMA:

Sro s NJIMA?

Projekt Jadranski otocihvar - split - zadar - ljubljana - birmingham - toronto

veze, trgovina i naseljavanje6000. god. pr.K.- 600. god. po. K.

saietak vainijih rezultata

uredioBranko KiriginHvar/Split 1998

Nukladnik:Centar za zaititu kultume baitine otoka Hvara

Ljetnikovac Hanibala Luciia

2I450 HVARtel.fax: (00 385 2l) 74 l0 09

Urednik:Branko Kirigin

Lektor :Joiko BoZanii

Korektura:Hanja Anii i Arsen Duplandii

@ Projekt Jadranski otoci

Priprema i tisak:DALMACUAPAPIR - SPLIT

Naklada:500 primjeraka

Ilustracije: arhiv PJO

Crtei na korici:srediinji dio karte Jadrana iz 1472. godine koju je izradio Graziozo Benincasa Anconitanus(Museo Coner, Venezia)

Knjiga je tiskana povodom Svjetskog arheoloikog kongresa: Inter kongres De stt'ukciia i konzen'aciia kul-

turne baitine, Brad, Hrvatska, svibanj 1998.Knjigu je finacrjski poduprlo Ministarstvo kulture RH i Turistidka zajednica grada Hvara.

"Cijela ilirska obala inru t'eonru dobre luke ito ne slnn Lt: prinorje t'e( inaoblilnjim otocima." (5. l0)

"Dalmotinski otoci bogati su nruslinom i lo:onr." (317. l0)

Strabon, Geografija (djelo nastalo u 2. polovini l. st. pr. K.)

(god.38514. pr.K.) "Dok se oro dogadulo Paroni prenru nekom prorotunsttnposloie koloniju na Jadran, osnot'at'ii je na otoku :\'onltit Faros, n suradnji s tiranittonrDioniziiem. 0vaj je pak ne nm0g0 godina ronije poslao koloniiu no .ladrun, osrtot'at'liQrad na:ycut Lisos." X\/. 13.

(god. 38113. pr.K.) "Za to t'rijeme su Purani koji su naselili Faros tlopustili hur-borinn na otokr da nesnrctano 0st0t1u n0 t'eonm u^'rdenom nt.jestu, dok su orti utenteljiligrad kraj mcn'a i ob:idoli gu. Kasnije harbari s otoku nisu podnosili nu:ohrost Grku ipo:t'oie Ilire s kopna nlsuprzt otoku.l,{iih rile od deset tisu('a ltrijede na Furuts s nnlg0ntalih brodot'l, podu:eie napud ipobiie nmoge od Grku. No nantjesnik u Lisosu,posta'ljen ctd Dioni:ija,:aplori s ver'im hro.jen trieru pruttit'ilirskih brodit'a: i jednepotopi, druge :orobi, pohivii t,iie od pet tisufu barbara. :urobit,ii puk oko dt'ije tisuft."xv.14

Diodor, Histonjska biblioteka (djelo nastalo u l. st. pr. K.)

"Pored prouiat'an.ja koju istrolit'at sam obut'lja, ono ito on nujviie nto'-e u(ittiti je dudruge potir'e na istralit'unje.Na.jt'er'a nti.je lelja da nn stranituna ko.je slijede ukalentkoliko toga.loi inn da se w'ucli. Grupa od tri-('etiri priiutelja ko.ji tt'ore istralit'atkiodbor, ntole i:ranreclno dobro uloliti st'oje t'rijcme u palliit'ont istro:it'an.ju dulmutirt-skog arhipeluga ito od trat'nja do lipnja.Tebolibi obirli.stuko nalu:iite koje se:ot,eGrad i sakultiti obilnu i st'eprisutnu eutogrufsku 1qrarlu."

Sir Richard Frances Burton, The Lon-e Walls of Salona and the Ruined Cities ofPharos and Gelsa di Lesina. Joumal of the Anthropological Institute of Great Britain

and Ireland 6, London 1815.252-296,

KAZALO

P r o j e k t J a d r a n s k i o t o c i . . . . . . . . . . . 9

Arheologi ja ipov i jestsrednjodalmat insk ihotoka . . . . . . . .12

OtokPalagruZausrcuJadrana . , . .16PalagruZa u pretpovijesti; Palagruia = Diomedov otok;

PalagruZa u rimskom i srednjovjekovnom periodu

o r o k v i s . . . . . . . . . 2 3IIII - Grdta naseobina na otoku Visu; TaleZ - prethodnica grcke Isse;

Krajicina ipilja i ranija pretpovijest Visa

Otok Hvar . . . . . . .28Faros i njegov teritorij; Utvrda grada Hvara - najveie Zeljeznodobno naselje na otoku;

Grapdeva ipilja

O t o k B r a d . . . . . . . . 3 1Skrip: Mikenjani na istodnom Jadranu?

O t o k S o l t a . . . . . . . 4 2Od 37 do 215 arheoloikih nalaziita

Kompjuter i ipro jektJadranskiotoc i . . . . . .44

Arheoloika ba5tina srednodalmatinskih otoka:s t a n j e i p r o b l e m i . . . . . . . . . 4 6

YaLn i j a i zdan jap ro jek ta . . . . . . , . . 48Zahvale; Suradnici projekta Jadranski otoci

.t!

Proj ekt J adranski otoci

0,,-#: 'I:[{!!ii

i vet tiie od jednog stoljeta genenraarheologe laji su dali veliki dopfinos po-znavanju najstarije kulturne baitine oto-ka, a i iire regije. Ipak, pokazalo se da tavelika grada nije sistematizirdna na takat)na[in da mo1e pruiiti nove poclotal,e. pri-mijeteno je da se podaci ponavljaju, danema poticaja za stvaranje novih susta-ttnih istraiivanja ni za obradu starih nala-

Inspiracija koja je pokrenula projektJarlranski otoci bilo su sistemotska reko-gnosciranja koja su 70-tih i 80-tih uzelamaha po Sredozemlju. Koriitene metodo-logije rada nisu se odnosile na podatkedobijene s vedh ili manjih tradicionalnihiskopattanja. Naprotiv, one traie informa-cije s cjelolupnog prostora neke regije iteie k tome da proutattaju promjene ukraj o li ku kr oz tt rij eme.

Starogradsko polje na otoku Htaruprostor je koji je obetavao znatajne rezu-Itate i terenski obilasci zapoteti su 1982.

godine zajedno s arhivskim i bibliogra-

lskim pregledom. Ta istraiivanjo. koja sus vlastitim sredsnima zapotela nekolicinaarheologa u zimskim danima odmora, po-tela su davati znaiajne rezultate i oku-pljati ved broj suradnika uz svesrdnu po-driku Centra za zaititu kulturne baitineotoka Hvara. Tqko su se 1987. elipi pri-druiili kolege sa Sveutiliita u Bratfordu,predvorleni Johom Bintliffom i VincentomGffiqem. Potom su se pridruiili kolegeJohn W. Hayes i Timotlry Kaiser iz Royal0ntario Museuma u Kanadi te Frank Ca-rrer sa Sveu(iliita u Londonu.Toda je na-stao projekt "Hvar - arheologija nerlite-ranskog predjela" .

P osebno treba istaknuti ulogu Vince -

ata Gaffneya koji je stjecajem sretnih oko-lnosti 1989. proveo na Hvaru godinu da-na te je s Nikiom Vujnovifum, i testo sBrankom Kifiginom, obiiao cijeli otok.Snorena je tala pna banla podataka oarheoloikim nalaziitima i spomenicimaotoka kalcvu do tada u Hnatskoj nitko nr-je lmao. Pokozalo se pni put do je naHvaru do 1989. bilo 200 qrheololkih na-

P roj ekt l adr anski otoci Projekt lodransk otoci 11

laziita, a da je nakon ptegleda niihov broi

povetan na oko 800!' Intenzitni terenski pregled Starogra-

dskog potja, zatim prostora grada Hvara,

oko sela Brusia, sela Poliica i Zastra-

iiitu, te iskopavania u ipilji Pokrivenik'

pokazala su da se pretpovijesni i anti(ki

periorl na Ht aru ne mogu razumjeti ako se

na isti natin ne obrade i susjedni otoci(Brat, iolta, Vis, Biievo, Svetac i Pala-grulot. koji Nlre mll izmedu dviju ja-

dranskih obala. Tala je nastao projekt Ja'drqnski otoci, a prva istraiivanio zapoie-ta su 1992. na Palagruii, gdje su se vriilai iskopavanja 19934. i 1996., zatim seobavio terenski preglecl otoka Visa i

Biiew 1993-4., a potom 1992-6. terenskipregled i iskopavanja na Hwru, Bratu ii,oki.

U dosarlainjem radu najved pro-

blen je dnio otok Hvar buduti da se uproilo*i na njemu najriie radilo i da je

osnvljena velika arhivska i bibliografskagrada. Za Brat je bilo lakie jer smo imaliizvrsnog prethodnika Dasena Vrsalovifukoji je joi 1960. objavio topogr$ska istra-iivanja na svom 0t0ku te je sistematiziraosvu dotad poznatu gradu. Starokrifunskui ranosrednjovjekovna nalaziita na Bratutakoder su bila dobro obradena. SuSoltom je bilo joi lakle, jer se tamo goto-tto niita nije radilo osim na starzkrita-

nskom lanplelau u Grohotama. Rekogno-sciranja na otoiitu Syecu izyriena sul98l . te tako tamo nije bilo potrebno po-novno odlaziti (sl, 1). Palagruiu do naiegboravka arheolozi nisu posjetili vile odstotinu godina, a naia istraiivanja tamldala su zavidne rezultate. Na otoku Visu,osim antitkog gracla Isse skoro do i nijebilo podataka i sistematskog preglecla.Sliino je bilo i s otoiitem Biievom.

Terenska rekognosciranja su postu-pnl lsnare a, i cijeli niz otoka bio jeistraien. Nakon ito se to postiglo, rezulta-ti su "ubaieni" u Geografski informaci-jski sistem koji omogu(uje analize arheo-loikih podataka i podataka o krajoliku nadaleko iiroj osnovi.

Neke od najznatajnijih rezuhata 2e-limo prestaviti u ovoj knjiiici uz nnpome-nu cla je projeh onoren za daljnju sura-dnju sa zainteresiranim institucijana i ko-legama. Namjera nam je objattiti ve( po-stignute rezultate i utemeljiti Topografskicentar gdje fu se sakupljene banke poda-taka tuvati, doradivati i biti od koristi zadruge istraiirate i in*itucije koje se baveupravljanjem i koriitenjem kulturne baiti-ne. Takoder namjeravamo proiiriti istra-iivanja na druge jadranske otoke i izvriitinova iskopavanja na vet obradenim otoci-ma.

(v. G. i B. K.)

Perspektivni pogled nlokolinu gradine Grctlac na

istotnom dijelu Brata.Sitta boja pokazuje ito se sgradine vidi , dok su zelene

totkice gomile .

sl. l. Popled na ostatke bizan*ke unrde iz 6. st. na otoku Svecu

Arheolosija i povijestsr e dnj o dalmatinskih otoka

rednjodalmatinski otoci su medu na-jljepiim otocima Sredozemlja. Od najra-nijih vremena oni su bili napuceni, za

njih su se tukli i na njima su se naseljavali ra-zni narodi ukljudujuii Mledane, Bizantince,Rimljane, Grke i llire. Danainjim posjetioci-ma ovih otoka moie izgledati stran znadaj ko-jeg su nekoi imali. Medutim, kljud razumije-vanja povrlesti ove regije leii u vezi koju oviotoci dine izmedu istodne i zapadne obale Ja-drana. Najranrlim pomorcima trebale su destei sigurne luke. a plovilo se po pravilu od mje-sta do mjesta koje se vidi na obzoru. Ovi oto-ci tvore tako najsigumiji put iz Grdke premasjevemom Jadranu gdje su se spajali velikitrgovadki putevi ito vode prema srednjoj i sje-vemoj Europi. Otoci imaju i strateiku vaZnostzbog koje se u proilosti desto ratovalo.

U svim razdobljima odituje se ipak izra-zita osobitost kulture na otodju. Uvjeti livotai s vremenom oblikovan kultumi krajolik teutvrdene tradicrle djelovali su tiho. ali posto-jano, uvjetujuii prolimanja zatedenih popula-cija i onih koje su prolazile.

S druge strane. ovi otoci se nalaze vrloblizu dalmatinskog kopna: njihova se proilostne moZe proudavati izdvojeno. Odnosi trle-kom poznate povrjesti nisu nikada bili jedno-stavni, a za starija razdoblja valja ih tek istra-Ziti. Neke aspekte ipak moZemo izdvojiti.

Ponajprije, ovo otodje se nalazi preddvama najvalnijirn prolazima koji povezujuprostranu unutrainjost s Jadranom - to je po-drudje danainjeg Splita (i antidke Salone) iuiie Neretve. Djelomice se milenrjske borbeza otodje mogu razumjeti i kao sukobi oko ko-ntrole nad ovim vainim podrudjima na kopnu.

Kultume, etnidke i politidke promjenena kopnu neizbjeZno su utjecale na otodje. Po-sebno Zestoki sukobi izbijali su u razdobljimakada su na kopnu nastajale moinle tvorevineza koje je kontrola nad otodjem imala ZivotnuvaZnost. Radilo se ne samo o otvaran1u premaSredozemlju, nego i o posebno jakim vezamas Italijom preko "otodkog mosta", a posve je

prirodno da je mnogo znadila i kontrola naduzduZnim jadranskim rutama. Grdka knjiZe-vnost saduvala nam je neito vijesti o drevnojlibumskoj dominaciji. a na Visu se njegovalapredaja o Jonrlu, legendarnom gospodraru Ja-drana. Kasnije su ilirski kraljevi djelomice za-gospodarili otodjem, prr.1e nego je zapodelo ri-msko osvajanje podrudja. Slidne okolnosti ja-

vljaju se i u srednjem vijeku: nakon rasula ri-mske Dalmacije polovinom 7. st. etnidki po-tpuno slavenizirani otoci dolaze u sklop razli-ditih politidkih cjelina, trajnije pod hrvatskokraljev:tvo. ali ce Mleiani upomo naitojalinametnuti svoju vlast.

Projekt I adranski otot'i 13

Dramatidna povijest srednje Dalmacrleodraiava se u arheoloikim i povijesnim spo-menicima razbacanim po kajoliku. Stare gro-bne humke, prapovijesne gradine, grdke kolo-nije, rimske vile i bizantske utvrde svjedoci suznahja otodja koz milenrje europske povije-stl .

Ono 5to projektJadranski otoci prouda-va jest kako su otoci napudeni i kako je dovjekkoristio ovaj prostor od najranrjih vremena pado dolaska Hrvata. Najstarrle zajednice u ovojregrli bili su lovci-sakupljadi koji su ovdje Zi-vjeli prije viSe od 13.000 godina (Spilja Kopa-dina na Bradu), u vrijeme gomjeg paleoiitika.NaZalost, veiina naselja ovih stanovnika mo-glo je nestati koncem ledenog doba kada je Ja-dransko more potopljeno izmedu 8500. i6000. god. pr. K. Nakon toga razdoblja otocisu naseljeni ljudima koji su se bavili zemljo-radnjom. Datumi dobrjeni takozvanom C 14metodom iz njihovih naselja pokazuju da sepoljodjelstvo iirilo s juga ka sjeveru nakon 8.milenija pr. K. Medu srednjodalmatinskimotocima ovo razdoblje, poznato pod imenomneolitik i eneolitik, zastupljeno je skoroiskljudivo u Spiljama. Na Hvaru to su Marko-va, Grapdeva i Spilja u Pokriveniku. Iznimkuu ovom pravilu otkio je projekt kada je na Pa-lagruZi pronaiao nalaziite na otvorenom iz ra-nog neolitika. Otok Palagruia dao je tako na-jstarrle podatke o plovidbi Jadranom u ranomneolitiku (sl. 4). S tim je dokazano da komu-nikacrla otodkim lanacem bila vaZna joS prije8000 godina!

Prva upotreba metala u Dalmacrli oditu-je se u jednostavnim bakrenim, a kasnrle i bro-

ndanim predmetima. Iz vremena ranog bro-ndanog doba podaci su ogranideni na pojedi-nadne nalaze ili na grobne humke - gomile.Otkriie ranobrondanodobnih nalaza na VelojPalagruii, pokazalo se, stoga, jako uzbudlji-vim. Na Visu i Svecu nalaze iz ovog razdobljaotkrili smo u Spiljma, a na Hvaru je velikagrupa gomila yezana uz rano brondano doba.Dapade, izgradnja groblja s gomilama u Virina otoku Hvaru, ukazuje da u njemu moZemovidjeti prvi javni ritualni spomenik, te da se onmoZe vezati uz obred plodnosti zemlje. Plo-dna zemlja na dalmatinskom kriu veoma jeosjetljiva te su rani zemljoradnici. moida jo5od same primjene poljodjelstva, u vrlo ka-tkom roku bili pogodeni smanjivanjem plodnezemlje uzrokovane erozijom.

Na otocima su skoro posve nepoznatidokazi o naseljima i koriitenju zemlje u sre-dnje brondano doba, a slidno je i na drugimmjestima srednje Dalmac4e. Tek ie se u ka-snom brondanom dobu osjetiti porast naseljauglavnom yezana:uz utvrdena brda - takozva-ne gradine. Nai rad na otocima ukazuje da suveie gradine smjeitene na poloZajima koji imomoguiuje kontrolu plodnih povriina, resurskoji je zbog spomenute erozrle bio itekako va-Zan. Joi znadajnrli su nalazi mikenske kerami-ke u Skripu na Bradu (sl. 23) koji sugerirajuda su pri kraju drugog milenija pr. K. postoja-le veze s Grdkom ili sa zajednicama koje sub i leuvez isGrdkom.

Po mnogo demu Zeljezno doba slidno jekasnom brondanom dobu. U tom razdoblju ta-koder dominiraju gradine, ali dini se kako suviSe vezane uz vanjske kontakte. 0d posebnog

t1 P r oj ekt .l adra n ski ot oc i P ro,je kt .l udra n,tki ot ot' i

je znadaja nekoliko lokaliteta gdje su prtsutntgrdki pretkolonrlalni nalazi. To su grad Hvar,Talei na Visu i PalagruZa. Za vrijeme tog pe-

rioda izgleda da vidimo dokaze o najranijojgrdkoj trgovini s lokalnim zajednicama. Crcisu odito poitivali veze naiih otoka sa susje-dnom Itahjom i etrurskirn naseljima na vrhuJadrana. Tada su, vjerojatno, zamjetili da oto-ci imaju zemlju i da ih mogu kolonizirati. Po-znalo nam je nekoliko kolonija na ovom pro-storu, no joi vlada rasprava koja je najstanla.Kolonrja na Visu, zvana Issa, sirakuika je ko-lonija. osnovana u nepoznatim okolnostima,moZda kasnije od Farosa na otoku Hvaru.Prva kolonrla koja se moie pouzdano datiratije ona u Starom Gradu utemeljena 385/4. pr.K. od stanovnika otoka Parosa u Egejskommoru. Godinu utemeljenja zabiljeiio je Dio-dor. Diodror donosi dramatidan opis u kojemspominje kako je grad utemeljen, a polom inapadnut od lokalnog stanovniitva. Premanjegovom pisanju spas je doiao u zadnji daskada je flota Dionizija sirakuikog zaititila ko-loniste (v. str. 5).

Bez obzira koja je kolonija nastala prrje,njihova sudbina dosta je razlidita. Faros sumoida kontrolirali lokalni dinasti, i vjerojatnoje doZivio nagli pad, a moZda je i napu(ten ti-jekom 2. st. pr. K. S druge strane Vis. koji suopsjedale ilirske snage za vrijeme prvog ili-rskog rata (228. god. pr. K.) izgleda da je za-drZao svoju neovisnost, a dak je i utemeljionove naseobine na otocima i na susjednomkopnu. Osim na Visu, na drugim su otocimadomorodci Zivjeli bez veiih promjena. Neja-sno je joi kada su otoci doili pod izravnu ri-msku vlast, ali su Faros i Issa dc larto bili u

rukama Rima vei krajem l. st. pr. K. Nakonito je ovo podrudje ukljudeno u Rimsko Ca-rstvo, Salona (u blizini Splita) postaje glavnipolitidki i ekonomski centar u Dalmaciji. Oto-ci su izgubili svoju strateiku vaZnost. no Pa.rRonrunu im je omoguiila nesmetan gospoda-rski razvoj.

Sudbina otoka u kasnom carstvu manjeje jasna. Tijekom 4. st. po. K. Dalmacija jeprelazila izmedu Zapadnog i Istodnog carstva,ali se dini da otoci nisu bili pogodenigradanskim ratovima toga razdoblja. U 5. st.ova regija je funkcionirala kao skoro neovisanteritorij pod upravom tontes rei nilitaris izSalone. Nakon toga prelazi u ruke Gota, zatimBizantinaca a u prvoj polovini 7. st. zauzima-ju je Slaveni, odnosno Hrvati. Sudbina sre-dnjodalmatinskih otoka u ovom razdoblju jenejasna. Otoci su nedvojbeno bili vaZan izvorhrane sve dok su gradovi na obali funkcioni-rali. No kad su gradovi pali ili se ugasili naotocima, izuzimajuii Brad, arheoloikih doka-za o iivotu u ranom srednjem vijeku ili nemaili su izuzetno rijetki.

Projekt Jadranski otot'i registrirao jepreko 2000 arheoloikih nalaziita koji jasnopokazuju bogatu povijest tog kraja. Ova knji-Zica suviie je mala da bi u njoj mogli izloiitisve te rezultate. Prigoda je da ipak prikaZemokratke saZetke s nekih najvainrjih nalaziita nasvakom otoku, podevii od najudaljenrje Pala-

x ,gruZe pa do Solte koja je najbli ia dulmati-

nskom kopnu. Na kronoloikoi tabeli koja sli-jedi prikazana su nalaziita koja se spominju u

tekstu i vremenski period kojern pripadaju.

t5

Kronoloika tabela za kljuina arheoloikanalaziita sr e dnj o dalmatin skih otoka

Datum Razdoblja7-800 Dolazak Hrvata

po KristuDominacrla Rima

prije Krista

5-300 Grdka kolonizacija

1000 Zeljezno doba

2200 Brondano doba

6000 Neolitik

13000 Gonrj ipaleol i t ik

NalaziSta

Rimska Issa i Fanja

Utemeljenje grdkih kolonija Faros i Issa

Gradina u Hvaru i na Taleiu.Grdko svetiite na Palagruii?

Mikenski kontakti na BraduPrve gradine

Grobovi pod gomilama, podetak groblja u Viri

Grapdeva and Krajicina ipiljaPodetak zemljoradnje i prvi dokazi oprekomorskim vezama na PalagruZi

Lovci-sakupljadi u Kopadini (Brad)

(v. G. is. c,)

0tok Palagruia u srcu Jadrana

alagruia.je najmanji. ali zato i najviic

iznenadujuii od svih otoka na kojimajeprojekt vodio islraTivanja. Na otoiiiu,

jcdva vefim od povelike hridi. arheolozt supronrili trrtore prctpor rjc.nih. antiil ih i. 'r:-

dnjovjckovnih moreplovaca. Ti tragovi nagor,jeiiuju da je Palagruia vei odavna bila zna-

tno vainija nego ito bi se to po njezino.j veli-

iini dalo naslutiti.Pahgruia je vrletna i bezvodna. duga-

ika jedva 1300 m i iiroka oko 230 m. Stijene

i strme padine diiu se iz valova do oitrog

uudurnog prehenr loji .c na J\il m.ie.lr

lro.ifuje u umanje /drar ni. \a jednom krlju.

na najvikl todki. stoji najveii sjetionik na

Jadranu sa sialnom posadorn (sl. 2). Na dru-gom kraju. uski tjesnac drleli Palagru2u od

Mole PalagruZe, otoiiia povriinom pct puta

manjeg. alijoi vrletnrjeg hl. 3). Neke od i ii-

votinjskih vrsta i biljaka jedinstvene su i nema

rh nigdle Jrugdje. PreZi' l juju zrhraljujuci

skromnoj. ali dostatnoj koliiini kiie koja pa

Pt , , j t l i t l ahun : I t ' , r ' , L i t 7

dne na godinu. Putnici su iplk. unaloi pu. t , 'nr r / r lcdu. l i jck , \m l , " l je , ln l ih nekul i l 'o t r -' r i l jc , :a -eJrr r i t r r po. jcc i r r l r Pr l . rgr r i . r .Zaitol

Palagnria jc srcdiinji olok u lancu kojis"" p0pfijeko protegnuo prcko Jadrana. OtociTrcr t t i t i . P i rnosr . Pr l lgru)a. Suia i . Sretur iVis stanice su na putLr od ltalije do DalmaciJe,Sa svakog od njih vidi se slijedeii otok. a ka-tkad i kopno. Ti su otoci tisuiljeiirna prilla

iil i pomorce i ribare. nudeii im sidriita.odnoriita i zaklon. Poglcdajte na zemllopisnu kartu i sve ie rlm biti jiLsno. Plovcii odotoka d0 0t0ka. pomorci su ol uda mogli preploviti JadLan nikada me gubeii zemlju iz vida.Palagruia se nalazi u srcdini tog lanca. Stafi

je pomorci nikako nisu mogli zaobiii. vei izalo ito se kraj nje mimoilaze dvijc morskestmle. od kojihjedna tcie prema istoku. a dru-

ta prena zapadu. Na m.jestu gdjc sc one su-sreiu irrllole nalaze se najbogatija ribolovnapodruija na Jadranu. Sukladno tome, arheo-loiko blago otoka zapravo i nije iznenadujuie.

Arh(nlo,/i .u ollril i Palagrulu \e.: p0-tkraj pro(l0g sloljeaa. Tallanski arheolog Ca'rlo de Marchesetli i engleski istraiivad sir Ri-chald Bunon posjetili su je 1875. godine, uvrijeme izgradnje svjetionika. Izvijestili su onalazima kamenih sjeiiva iulomaka grdarije.

te o latinskim nafpisima urezanim u kamen.Nitko. medutim. nije detaljnijc sve do 1992.godine krenuo niihovin stopama. Od tada je

sl.2. Pog,lcd nu iulnu :;tlunu Pllugru:r. L po:arlini s'ietionik.

sl.3. Pulugrulu Potlatl ut srlettoniku nu stulilnji pktto (Salnnunlrijul ittu Molu Palagruluu po:atlitti

l 8 P r oj e kt J adr anski ot or:i P roj ekt l adranski otoci

otok u sklopu projekta posjeien detiri puta.

Obavljen je sustavni terenski pregled i pregledpodmorja. te izvriena i'koparanja ograniie-nog opsega. Zahvaljujuii tim istraZivanjima

danas znamo da arheoloika baitina Palagruie

obuhvaia nekoliko kljuanih pretpovijesnih ipovrjesnih razdoblja. Na otoku su ustanovlje-ni tragovi neolitiikog, bakenodobnog i bro-nianodobnog boravka, kao i brojni nalazr rzvremena klasidne Grike, helenizma, rimskograzdoblja i kasnog srednjeg vtjeka.

Palagruia u pretpovijesti

Nekoliko ulomaka grdanje i kremenihsjediva svjedoie o prvim pristajanjima na Pa-lagruZi, negdje oko 6.000 godine pr. K. Posje-tioci su na istodnom kraju oloka ostavili za so-bom, poput posjetnica, karakteristidne ulomkegrdarije ukralene utiskivanjem nazubljenogruba Skoljke sdanke (sl. 4). hobnim iskopa-vanjem prikupljeno je neito neolitiikog kre-menog oruda i ulomaka lonaca, ali nisu otkd-veninikakvi nepokretni nalazi. Po svoj prili-ci, radi se o tragovima jednog ili viie kratkihp0sJen.

Gmdarrja kakva je nadena na Palagruiina drugim je sredozemnim nalaziitima dvrstov.ezana uz Sirenje najranrjih zemljoradnika.Male skupine ljudi, poznate medu arheolozi-ma pod imenom "kultura cardium-impressokerami,Le". poiele su se tijekom sedmog tisu-cljeca pr. K. naseljavati dui obale i njenog bli-skog zaleda. Oni su uveli proizvodnju hrane,a njihovi vrtovi i stada zauvijek su promijeni-

li naiin iivota na Sredozemlju. Upadljivo jejedinstvo njihove materijalne kulture. Pre-dmeti koje su za sebe izradivali medusobno suvrlo slidni unatod tome ito su Zivjeli razasuto,u malim zajednicama, Odito je da su odriava-li redovne medusobne veze unatod udaljeno-stima u prostoru i vremenu. Palagruia jasno

pokazuje da je barem dio tih dodira iiao mo-rem, plovidbom od otoka do otoka.

Moreplovcikoji su se sklanjali, odmara-li ili barili na Palagruii trjekom sljedeiihstoljeia ostavili su malo traga. Ipak, razmje-mo rano otkrili su da Mola Palagruia obilujekemenom, omiljenom sirovinom za izraducijepanog kamenog oruda - no7eva. oitrica istrelica - koje obiljeZuju pojedina pretpovije-sna razdoblja. Nodule kremena, ili, todnije re-deno, plavkastosivog roinjaka, nalaze se uklo-pljene u vapnenaike stijene otoka, dok se ero-dirane i razlomljene nodule gomilaju na iali-

sl.4. Ulomck ranoneolititke posude sistotnog platoaVele P alagrule

ma u njihovom podnoZju. Mnogobrojne rupeu vapnencu oznaduju mjesta odakle je kemenbio izvaden. Ovi tragovi govore o poweme-nom iskoriitavanju kojeje zapodelo vei u ne-olitiku, vjerojamo kao dodahra aktivnost pu-tnika u prolazu,

Slijedeie poglavlje pretpovijesti Pala-gruie odvija se potkraj treieg tisuiljeia pr. K.krajem bakrenog doba. Razvoj dogadaja ostaoje zabiljeZen na poloiaju Salamandrija (sl. 3),glavnom arheoloikom nalazi3tu na otoku. Tu,pri sredini otoka, mala zaravan smjestila sepovrh stijena koje se diZu nad iirokim iljunda-nim Zalom. Iskopavanja na samoj zaravn m-su otk la tragove nikakvih pretpovrjesnihgradevina (ako su ikada i postojale, uniitila ih

je kasmja gradnja). Medutim, sustavnim tere-nskim pregledom padina ispod zaravni pnku-pljeno je s povriine od oko 6.000 kvadratnihmetara mno5tvo kremenog oruda, otpadnogmaterijala od cijepanja kremena, ulomaka ta-kozvane "cetinske" gmianje, nekoliko kame-nih rukobrana, te nekoliko sjediva od obsidrja-na uvezenog iz uediinjeg Sredozemlja. Ni-zom probnih sondi koje su iskopane na tomprostoru ustanovljenoje da su sve te izradevine prenesene erozijom sa zaravni niz sjevemupadinu.

Cetinska kultura pokiva prijelazno ra-zdoblje iz bakenog u brondano doba. Arheo-Iozima je najbolje poznata iz niza elitnih gro-bova u kamenim gomilama srednje Dalmaci-

Eo

o scm--.r--

&i l

A_e&_q

sl.5. Kremene strelice i itit ik lukostrelca otkriyeni na Salamandiii.

h o.jekt Jarlrunski otrxi Prcjekt lqdrunski otot:i 21

je, Karakteristidni su grobovi koji kao prilogesadrie sloieno ukraSene pehare i drugi pribor

za prie, pailjivo izradene kremene streltce trukobrane lukostrijelaca (s1.5). Slidno na-glaiavanje raskoii i elitnog statusa muSkarca

obiljeiava iblisku kulturu zvonastih pehara.

To je uobiillen nacin na koji 'e u Europi tre-

ceg ri.ur'l jeca pr.Kr. izrailralo nadmetanje u

ugledu. Njegova pojava u Dalmaciji znadajnaje jerobiljelara prvo ozbiljno ra.lojaranje ta-moinjih zajednica, u vrijeme kada pojedincivisokog statusa podinju igrati svoje uloge nasve iiroj druitvenoj pozomici. Nalaui ceti-nsle kenmike u apul.kim grobnicama u:jeie-nim u 'ti jenu ukazuju nr \irinu n.pona mreledodira u kojoj poiinju sudjelovati jadranske

ellte.Cetinski nalazi usred Jadrana stoga ne

zaduduju. tim manje ako sagledamo priroduprikupljenog arheoloikog materijala. Zbirkoms poloiaja Salamandrla dominira iznimno ve-lik broj izradevina od cijepanog kamena. One.rjedoie o djeluno.ti rjeitih maj.tora koji .u

upotrebljavali kremen s Mole PalagruZe zaizradu sjeiiva, segmenata sjediva. bifacijalnihstrelica i polumjesedastih mikrolita (takoder

uponebljavanih kao strelice). S obzirom nabroj oruda prikupljenog sustavnim iskopava-njem, moiemo zakljuiiti da je na Palagruiiproizvedeno na tisuie strelica ina desetke ti-suia sjeiiva, daleko viie no ito je moglo bitilokalno potrebno. Razumnoje pretpostaviti daje specrlalistiika proizvodnja u tolikom brojubila namijenjena izvozu. eini se da je potkrajtreieg tisuiljeia pr. K. Palagru:a zauzimala

vaZno m.jesto u novonastalim mreiama proi-n odnje r razmjene namijenjenim eliti. hoje .upovezivale srednjodalmatinske otoke s dalma-tinskim kopnom, s Apuhjom i Calabrijom, paiak i s Eolskim otocima u srediinjem Sredo-zemlju. Rane civilizacrle Sredozemlja izrastie neito kasnije upravo na temeljima tikvihpomonkih dodira.

(T. K. iS. F. )

Palagruia: Diomedov otok

Nakon znaiajnih otkriia pretpovrlesnihnalaza na Palagruii najzagonetnije otkriie bi-lo je vezano uz veliku koliiinu grdke cmo,cwenofiguralne i helenistiike fine keramrke.I\a prostoru Salamandrile rsl. J) otkrireno je

viie od 2000 ovakvih ulomaka (najviie kyliksa i skyphosa. te zdjela. tanjura ihydria). Pri-sustvo ovakvih oblika upuiivalo ie na to dajeovdje moralo postojati nekakvo svetiite joi odkraja 6. st. pr. K.

Antidki pisani izvori donose podatke oDiomedovom otoku ili o dva njegova otoka naJadranu, ali niti jedan od izvora ne daje nle-gov/njihov precizan smjeitaj. Diomedova ku-Itna mjesta posvjedoiena su uzdui Jadrana:mnoga m1e\ ta u Apul i j i . Ancona. Spinr .Adria, uiie rijeke Timav. rt Ploda. Tahlanskrvednjoljekovni kartografi, geograti a kasnijei arheolozi i povjesnidari, vezivali su Diome-d,r!e oloke ur Tremite. mrlu otoinu 'lupinuu apadno od Monte Cargrnr. Vjer,'jatno je tonastalo stoga jer se smatralo da se Diomedovkult iirio uz talijansku obalu Jadrana, a kako

su Tremiti, zajedno s obliinjom malom Piano-som. jedini tahjanski otoci na ovom moru, lo-giinoje bilo da su pretpostavili lakvu identifi,kaciju. Stoga .e u akademskim lrugo\imaovo pitanje smatralo rijeienim.

Medutim. spomenuti nrlazi na Palagruzizahtjevali su da se izvori ponovno razmotre.Utvrdeno je kako su se kod identifikacrje citi-rali krivi navodi iz antidkih izvora, ali je osta-la dinjenica da u izvorima nema todne lokaci-je Diomedova otoka. lpak, detaljnrle diranjeStrabona (2, 5,201123-124:5, 1,8/214: 5, 1,91215 i6,3,9n83-284) ukazivali su na to daopis Dionedovih 0t0ka bolje odgovara VelojiMoloj Palagruii nego Tremitima. Nalazigrcke keramike na Palagruii podupiru orajzakljudak, pogotovo kada se oni usporede sa

samo nekoliko ulomaka grdke keramikenadenim na Tremitima.

lpak, niita od ovoga ne bi bilo uvjerljivoda nrje bilo novih dokaza koji su nadeni medugrikom keramikom koju je 1994. na Palagru-li salupio Jadranko Oreb. sin ramoinjeg \vi-jetionidara. Ova zbirka saddi preko stotinuulomaka grike fine keramike medu kojima sunajznadajniji ulomci s urezanim natpisima nagrikom jeziku kakvih arheolozi desto nalazepri iskapanju grdkih svetiita, Jedan od uloma-ka nosi i ime Diomeda (sl. 6)! Ovo je oiit do-kaz o po"tojanju 'r eri(a rrojan"kog herqa. akoji je poduprt nalazima grdke keramike zavrijeme irkopavanja Igq6. kada je otLrivenojoi nekoliko ulomaka s Diomedovim imenom.

s|.6. Ulomak trnosjajnttg tt l\lixt (plitke taie na lisokoj nozi) s ine nont Dionedo

P roiekt J sdr anski otoc i

Palagruia u rimskom iu srednjovjekovnom razdoblju

PalagruZa je bila naseljena i u rimsko

doba. Ovdje je za vrijeme gradnje svjetionika

otkriven ulomak latinskog natpisa na kome se

sporninje svetiite. Tadaje otkriven i jedan za-

vjetni natpis nekog Etrurca, te stup i dio ka-

menog komiZa, tejedna starohiianska svjeti-

ljka a moida i dio sarkofaga. Tijekom naiih

kkopavanja otkriveni su ostaci dviju veiih ci-

stemi, zatim kockice mozaika, okrugle opeke

hipohausta (kupatila) ulomci fine i grube ke-

ramike, dolija i anfora, stakla i nekoliko no-

vdiia. Otkriveno je i kasnog mskog materi-jala, ali ne i staroki6anskih ostataka.

Najramji podatak o Palagruii u sre-

dnjem vijeku vezan je uz dolazak pape Ale-

ksandra lll. na otok pred noi 9. 3. 1177. godi-

ne. On je, naine, krenuo flotom iz Viestea na

Monte Garganu prema Veneciji gdjeje trebaopregovarati o miru sa carem Fridrihom I. Ba-

rbarossom. Put gaje do Venecije vodio preko

PalagruZe. Visa iZadra, Papini biografi zapi-

sali su da je na Palagruii izmorcn postom"obilno i radosno vederao". Materijalnih osta-

taka iz srednjeg vijeka na PalagruZi nemamo,

ali se ona redovito pojavljuje na pomorskim

kanama toga doba. i to znatno ureiana. itoja-

sno govori o njenom znaienju. Danas sruiena

crkva sv. Mihovila datira iz 18, stoljeaa a sa-gradili su je komiiki ribari koji su ovdje odu-

vijek lovili ribu.Palagruia je osobito mjesto na Jadranu.

Naizgled izolirana, ona je nesumnjivo bila

znadajna putnicina i trgovcima koji su plovi-

li ovim morem. To potvrduju i brodolomi iz

svih razdoblja, naialost opljadkani. Oni nam

zajedno s novijim otkiiima, omoguiuju za-

mirliti va2nost ove male skupine otodica za

naraitaje proilih vremena, a isto tako zasto je

spomenuta u starim povijesnim vrelima i zato

ito je imala svetista i crkve.

(J. H. iB. K.)

Otok Vis

IXXA - grtki grad na otoku Visu"Agatharhid kaie da je vino iz lsse, otokana Jadranskom moru, u usporedbi sasvim drugima bolje."

Atenej I,28, d (51.)

tok Vis nalazi se oko 8 milja jugo-zapadno od Hvara (sl. 17) i obuhva-ia prostor od 90,26 km2 . Za vije-

me ljetnih sezona 1993-4. ijesenjih 1996-7., kojekt je obavi terenski pregled i neko-liko iskopavanja po cr.lelom otoku. Tada jeutvrdeno neSto viSe od 240 nalazi5ta, a po-sebno je kartiran prostor antidkog gradakse. Prije naieg pregleda tjekom 1981.arheolog Frane Bu5kariol registdrao je oko20 preQovjesnih nalaziita, a 1986. vi5kiarheolozi Dinko Radii i Vido Biliiit regi-strirali su oko 60 antiikih nalaziSta na oto-ku Visu.

Ostaci grada Isse smjeiteni su u dnuviike luke na poloiajima Martvilo, Gradi-na. Vlaika njiva iPrirovo. a obuhvaiajuprostor od oko 12 hektara (sl. 7). Grad suutemeljili SirakuZani sa Sicilije sredinom4. st. pr. K. Dosad je istraien veoma mali

dio, ali je zato dobar dio uniiten izgra-dnjom kuia, hotela, sportskih igmliita i ko-munikacija osobito u periodu nakon 2.svjetskog rata. Na Martvilu se mogu vidje-ti ostaci jedinog sarogrikog groblja uHrvatskoj. Na Gradini se na nekoliko mje-sta mogu vidjeti masivni gradski bedemi iz4/3. stoljeia pr. K. Preko puta benzinskecrpke mogu se razgledati ostaci rimskih te-mi - najveiih na Jadranu. Na poluotokuPrirovu nalaze se ostaci rimskog kazaliitasaduvani medu zidovima srednjovjekovnogfranjevadkog samostana. Uokolo Prirovasu impresivni ostaci potonule obale izgrdkog i rimskog razdoblja koji joS uvijeknisu istraZeni.

s|.7. Poloiaj grikog grada lsse u sjewrnojuvali Visa.

21 ProleAr I adronski oroci Projekt l adranski otoci

U unuhaSnjosti Vrsa, a i na Biievu,nalaze se gospodarska imanja iz helenisti-dkog i rimskog razdoblja. Tada je cijeliotok bio iskoriStavan, 5to ukazuje na to daje vei od ranog helenistidkog doba maoznadajan broj stanovnika. Ako je to takobilo onda ti podaci mogu objasniti koloni-zaciju koju je Issa izvriila u uednjoj Da-lmaciji. U ranom 3. stoljecu pr. K. Irrejcisu utemeljili agramu naseobinu u Lumba-rdi na otoku Korduli (Kerlqra Melaina) itunaselili preko 200 svojih stanovnika. NeStokasnije na dalmatinskoj obali uteneljili sunaseobinu lrcgyrion (danainji Trogir) iEpaion (danainji Stobred) a potom su na-selili i Sa/ona (danainji Solin), kasnije gla-vni grad rimske provincije Dalmacije. Takoje nastala najstarija teritorijalna driava (di-rustia) s demokratskim institucijma na Ja-dranu.

Bogatstvo i ljepota oloka Visa uvje-rljivo je oznadena otkiiem glave Afrodite- boZice ljubavi, izlivene u bronci negdje u4. stoljeiu pr. K. (sl. 8). Kaie se da je ovovrhunsko umjetnidko djelo nastalo poduqecajem slavnog grikog kipara Prakiite-la. lxejska broniana glar a Afrodite je svje-tski unikat. Onaje najznadajniji i najljepiiprimjerak grdke umjetnosti na tlu Hryatske,dok je Arheoloika zbirka Issa u Visu gdjese glava iuva. najznaiajnija i najbrojnijazbirka grdkih nalaza iz Hrvatske.

Sto se zbivalo na Visu u kasnom ri-mskom razoblju bilo je pitanje koje nije

imalojasnog odgovora. Jedan od zaduduju-iih rezultata terenskog pregleda na otokuvezan je uz zakljudak da na Visu imamoizrazitu naseljenost u helenistiiko irano ri-msko razdoblje, a da veoma mali broj na-lazi5ta pripada kasnom rimskom periodu.Ova situacija posve je u suprotnosti s onomna otocima PalagruZi, Hvaru, Bradi i Solti,gdje kasnonmska nalaziSta dominiraju. Stose dogodilo na Visu u to vnjeme? Nakonoko 500 godina kako je Issa bila najvainijeurbano naselje u regiji, njen je razvoj zau-stavljen. Je li lssa postala manje znadajnomu kasnom rimskom razdoblju kada Salona,a i naselje u gradu Hvaru, postaju glavnicentri? Otok je odito odumirao i tek ie s po-javom renesanse nanova iivnuti.

(8. K.)

Talei - prethodnica grtke Isse?

Gradina TaleZ - jedna od pet gradina naotoku - smjeitenaje uz more na srediinjem di-jelu juine obale Visa, Poloiena je na juZnojpadini breiuljka koji doseie visinu od 245 m.Mnoge su suhozidine ove gradine obruiene iliuniitene kasnijom vojnom izgradnjom. Sre-di5nji dio padine obuhvaia plato od oko 5 he-ktara povriine odvojen liticama od gomjeg di-jela, a od donjeg grebenom koji seie do mora.S istodne i zapadne strane dvije su male uva-le. Sa sjevemoistodne strane omedena je du-bokom udolinom koja pada prema moru domale uvale Taleika. Geodetski pregled terena

utvrdio je polukuinu prostoriju "kulu" na di-jelu gradine koji gleda na Vela gomilu, na su-protnoj strani udoline. Vela gomila (sl, 9) na-jveca je gomila na Visu. \a njenoj povr(iniotlciveni su ulomci iz pretpovjesnog, grdkog irimskog razdoblja, Sto upuiuje na neko znada-jno "ritualno" mjesto.

Sistematski povriinski pregled terenagradine rezultirao je znacajnim otk-rii ima.Nadeno je na deseline tisuia pretpovjesnihpredmeta (uglavnon keramidkih). Ono ito je

iznenadilo jest koliiina uvezene grike robekoja iini 8,370 ukupnih nalaza. Datiraju se od6. do 4. st. pr. K. Iznenadujuie je bilo i otki-ie velike kolidine ieljezne rude i zgure (sl. 10)i drugih dokaza o obradi metala na ovom na-laziitu. Ti podaci govore o dosad nepoznatomnalaziitu Zeljeza u ovim krajevima.

Znadenje postignutih rezultata na Taleiune moZe se potcijeniti. Postdanje predgrdkog

sl. 10. Ostaci leljezne rude i zgure s gradineTalei na Visu.

naselja koje operira s koriltenjem Zeljezne ru-de biloje posve neoiekivano, Regija je opie-nito poznata po tome da nema ieljezne rude, anajblile poznato nalarijte nalali se u Bosni.

s|.8. Brontma glata boiice Aftoditeiz Isse.

s|.9. Pogled naVela gomilu u hlzini gradineTalei. na Visu.

P roj e kt l adranski otoc i Projekt lafut ski otoci

Znaiaj kojije proisrlecao iz konrrole ovog re-sursa za vrijeme ranog ieljeznog doba, moradaje bio vehl. Pnsustvo 2eljeznih rezervi. da-kako, moie iii toliko daleko da objasni ranugrdku prisutnost kako na PalagruZi tako mo-ida i na mjestu kasnije grdke kolonije Isse.Svakako se neobidno velika koliiina uvezenekeramike na ovom nalaziitu moie objasnitikao jasna akrivna eksploalacija ovog resursa injegove trgovine r grikim svrjetom. Datiranidokazi o napultanju ovog nalaziita mogu sepovezati s utemeljenjem grdkog urbanog na-selja Isse u velikom sjevemom zaljevu otoka.Na ialost, todan datum utemeljenja Isse zasadnije poznat (prema arheololkoj evidenciji onse zbio negdje sredinom 4. st. pr. K.). Usprkostome malo moie biti sumnje da je naselje naTaleiu kontroliralo veii dio, ako ne i crjeliotok za vrijeme 5. st. pr. K. Stoga ovo nala-ziite postaje kljudnim za razumijevanje pre-

dkolonljalne aktivnosti Grka u Dalmaciji,

(v. G.)

Krajicina Spilja i ranijapretpovijest Visa

- Staza koja krivuda kroz gustu makijusjeveme strane Visa zastaje na rubu vrlostme padine, gotovo litice, prije no ito sestrmoglavi prema stjenovitoj obali. To je putza Krajicinu, prostranu Spilju koja je meduspeleolozima poznata kao najljepia na otoku.Sastoji se od pet dvorana i kanala koji ih po-

vezuju, ukupne duZine od gotovo 60 metara.Sigasta ploda i kameno kije pokivaju tlo unajve6ern njezinom dijelu, dok $alagmiti istalaktiti kase preostale povriine (sl. 1l).

Godine 1994. provedenoje u Krajicinoj(pilji iskopavanje ograniienog opsega. s ci-ljem da se ustanovi postojanje pretpovijesnih

kultumih slojeva. Pailjivim iskopavanjem uprednjem dijelu ipilje, ispod poreme6enihpovriinskih naslaga, naiilo se na kompaktnibronianodobni sloj. Zdjele iirokog. zaravnje-nog oboda s tunelastim rudkama ukazuju naranobronianodobne posjetioce. dok ulomcirazgmutih oboda vjerqatno pripadaju ka-snom brondanom dobu. Ovaj sloj leii na zna-

tno stanjim naslagama (za sada nedatiranim)koje sadrie drveni ugljen i ljuske monkih ikopnenih mekusaca. S drugih mjesta u spiljipotjedu pojedinadni ulomci ranoneolitidke,kasnoeneolitiike i Teljeznodobne gmiarije.Povremeni posjeti Krajicinoj ocilo su vecodavna uobidajeni dio iivota na Visu.

Skomni nalazi iz Krajicine govore po-neito o njezinoj upohebi u proilosti. Tu sepojavljuje ograniden broj oblika zemljanihposuda, a Zivotinjske kosti i kemena orudavrlo su rijetka. Iz toga moZemo zakljuditi dase Spilja konstila samo za kraie boravke. Ia-ko su pojedine posude namjemo ostavljene u

nepristupadnim pukotinama i rupama, pa mo-Zda predstavljaju trag neke vrste tualnogpona5anja, malo ito drugo nagovjeiiuje da supretpor ijesni posjeti bili pnenrtveno ritua-lnog karaktera. Po tome se Krajicina razliku-je od nekih drugih ipilja na Jadranu. gdje seritualne altirnosti jasnije vide. U iemu jeonda znadaj Krajicine Spilje koja, iini se, m-je bila ni naselje ni svetiite? Moida u tome,ito nam nagovjeiduje postojanje bogatijeg,ali za sada joi skrivenog brondanodobnogho zonta na Visu.

(r. K.)

sl.ILP08kd 0u urls jlst ipilie Kraiieinu naVisu

LTBTTR

a Grcke koton je, emporium (Narora) domorcdaaka p1"."n" @^{ -- lssejska ko onizacija (3.-2 stfl k)

Otok Hvsr

Faros i njegov teritorij

"U Starom Gradu na Hvaru katl susjedili pop. sudac. liielnik ili drugi ugle-dni ljudi pa naide teiak na potratku iz po-lia, oni su se digli, skiruli kape i pozdra-rili qa jcr .w nali da je on njihor hrani-telj:'

(Mi l idevi i 1975,416)

1 7a sjevernoj strani otoka Hvara

| \l izmedu dva duboka zaljevaI \ smjeitena je najplodnija ravnicrna jadranskim otocima: Starogradsko po-lje, okruieno brdovitim i razvedenim kra-jolikom.(sl. 12, 12a) Intenzivni terenskipregled polja i prostora gdje se nalazigrdka kolonija Faros obavljao se u nekoli-ko navrata od 1982. do 1997. Faros se na-lazi na mjestu danainjeg Starog Grada, autemeljili su ga 385/4. godine pr. K. sta-novnici egejskog otoka Parosa. Todnu go-dinu osnutka moiemo zahvaliti podatkuantiikog povjesnidara Diodora, koleg upr i jevodu moiete ordje proi i tar i rstr .5r,

Medutim, ako je to datum utemeljenja ko-lonije, on ne mora znaditi i datum dolaskaCrka na otok niti daje to prva grdka nase-obina na Hvaru. Neki ulomci grdke kera-mile otkriveni u Starom Gradu ukazujuda je ovdje moZda postojalo i ranije grdkonaselje. Moguieje stoga da je parska na-seobina Anchiala koju spominje StjepanBizantinac (Ethnike, s.v. Pharog, postoja-la ovdje pnje Farosa. Naialost, o karakte-ru i izgledu ove naseobine ne znamo niita,:r ra oiekivatije da ce buduca irkopavanjapojasniti je li ovakvo naselje postojalo iline.

Iako se o Farosu u domaioj i inoze-mnoj literaturi raspravlja vei viie od je-

dnog stolje6a problem velidine grada nrjeprelazio pojednostar ljene procjene. a nitisu obavljena veia iskopavanja. Intenzrvnrterenski pregled 1992-3. pokazao je da je

grad imao povriinu od oko 8 hektara,Najznadajnije otkriie vezano je uz

odavna poznate ostatke sjevemih grdkihzidina. Iskopavanja uz bedem 1993. i1996. pokazala su da se ne radi o izvo-rnom grilom zidu vec o zidu koji je

Projekt l atlronski otoc i

sl. 12. Satelitski snimak Starogradskogpolja s ju:no tidliiti ostacima g,rt'kog

katostra Bijela liniia oznaiat'a vizualnukomtnikaciju i:medu Farosa i kula

na Maslirutiku i Toru.

graden od grdkih blokova u kasnijem rr-mskom periodu (oko 3, st. pr. K.) Gl, 13)!

O teritorrjiu grdkog grada, odnosnonjegovol cliorl, mje se uopie raspravljalosve do rezultata koji je postigao projekt.Terenski pregled i iskopavanja unutarStarogradskog polja. analiza aviosnima-ka, geodetska mjercnja te geomorfbloikaistralivanja pokazala su da je polje ispa-rcelizirano nakon osnutka Farosa i to upravilne parcele - strige - velidine 906 x181,2 m (16.4 hektara)(v. str. 8). Tih pa-rcela bilo je oko 73 i obuhvaiale su oko1 100 ha obradive povriine. Ostaci ovogkatastra su najbolje saduvani ostaci grdke

L l2a. Pogled i::ruka nu na pralilne katastat ske pox:ele na :upadnotn tlijelu Staragratlskog pttlja.U tluljini se vidi Stari Grarl. Aerotlramska pisla uniitila je tlta rintska nala:iita. Font: B. Kragi(

P r ojekt l adranski otoc i

razdiobe zemlje u svijetu, jer je poznatosamo nekoliko ovakvih katastara medukojima su najpoznatiji onaj u Metapontu,na Hersonesu i u Emporiju.

Detaljna premjeravanj a polja poka-zala su da su doseljeni Parani koristili kaoosnovnu mjemu jedinicu stopu od 302,16mm (zasad nepoznata u grikom metri-ikom sustavu. ali bliska stopi iz Istmije iEpidaura).

Isfaiivanja su nadalje pokazala daje polje bilo naseljeno i u predgrdko dobao iemu svjedoie pretpovijesni kameni tu-

sl. 13. Sonda iskopana uz unutarnje lice" sjelernog" bedema Farosa

muli unutar i oko polja kao i gradinskanaselja oko polja. To znaci da Crci nisudoili na prazan prostor i da je to moidabio uzrok sukoba s domorodcima o kojempiSe Diodor.

Rekognosciranja su utvrdila da imajako mali broj grdkih nalaza u polju i dasu oni koncentrirani bliZe gradu. Velikpak broj rimskih gospodarskih imanja upolju, od kojih neka zauzimaju prostorviie od jednog hektara. dvijetisuiljernastalna obrada polja te erozije s obliinjihbrda. lako su mogli uniiriri ili prekiti ra-nije grdke nastambe (sl. 14).

Bez obzira na to vjerojatno je blizuistini da je veiina stanovni5tva Zivjela ugradu, ako ni zbog dega drugog onda zbogstalno prisutne opasnosti. Diodorov opisto jasno potvrduje kao i opisi drugih pisa-ca o nestabilnim prilikama i destim gusa-rskim napadima. Nesigumost polja Fara-ni su poboljiali gradnjom dviju obrambe-nih kula. Jednaje na Maslinoviku (sl. 12 i15) po sred sjevemog ruba polja. Drugaje smje5tena na brdu Tor (sl. 12 i 16) po-vrh Jelse. istodnrle od polja. Kula Tor imavizualnu kontakt s Maslinovikom od kogaje udaljena 7,5 km zradne linije. One sukontrolirale istodni i sjevemi pri$up Fa-rosu. Ovakve kule, poznate u grdkom svr-jetu, djelovale su kao osmatradnice ili

P rojekt J adr anski otoci

phryktoria a medusobno su kontaktirale

uz pomoi vatrenih i dimnih signala. Kula

na Maslinoviku, udaljena od Farosa 3,5

km, sluiila je kao komunikacijska veza

izmedu Tora i Farosa (sl. l2). lako su grci

sl.l5. Iskopavanja na kuli Maslinovik(1987. godine)

pobjedili dornorodce 384/3 pr. K. zbogstalnih opasnosti i gusaskih napada, Fara-ni su morali sagraditi ove kule kako biodbranili grad i svoje polje.

sl. 16. Kula Tor.U pozadini otok Brai

sl. l4.Srarogradsko polje:rimska nalaziita i ostati gn'l,e pravilne korottarske podjele zenlje

(8. K. i B. S.)

P r oj ekt l atlran ski oto t i

Utvrda grada Hvara - najvedeieljeznodobno naselje na otoku

Pololaj grada Hvara mora da je odu-vijek bilo privlaian za Zivljenje (sl. l7).Smjeiten na jugozapadnom dijelu otoka,grad posjeduje izvrsnu luku zaitiienu oto-cima - Skojima. Prostor posjeduje veiuplodnu zonu na istoku. dobro opskrbljenuvodom. U proilosti je grad Hvar bio va-ian zbog kljudne uloge u pomorskoj trgo-rini uzdul istoine obale Jadrana. Znacajvednjorjelovnog i danainjeg Hvara oii-tuje se u znamentim zgradama smjeite-nim oko velebne pjace gdje domimraju

Katedrala, Loda i Arsenal. Hvarska bisku-pija obuhvaia i otoke Brad i Vis, a u ye-

dnjem r rleku bila je najbogatija dalmari-nska komuna. Izuzetan poloiaj Hvaramedu srednjodalmatinskim otocima po-sve je jasan i bilo je razborito pitati se daIi se on ogleda i u ramjim vremenima.

Ovo je bilo jedno od pitanja na kojesu dlanovi projekta poku(ali odgovoriti1989. godine kada su poduzeli terenskipregled na juinoj padini hvarske tvrdaveFortice. Vrlo je odit strateiki poloZaj ovogbreiuljka koji dominira nad hvarskom lu-kom. Zbog toga su ovdje Mledani podigliutvrdu iopasali grad bedemima. Raniji

sl l-. Poeled no qrad Hr,tr.IJ po:adini Sklji i lt,)ll it

Ptuj&t Jadranski otod

istraZivadi dokazivali su da je tu postojalopretpovijesno utvrdeno naselje, ali njegovkarakter i obim nisu bili poznati. Kratak iletimiian pregled padine ispod Foniceukazivao je da su oni u pravu, a utvrdenoje da se arheoloiki materijal prostrre rizvan mletadke utvrde. Stoga je odluienoda se ovdje provede detaljmji terenskipregled kojije obavljen u ljeto 1989. go-dine. Detaljno je pregledan prostor od1.43 hektara. Pregled je omoguiio dalekotodniju definiciju pretpovijesnog naselja idao je znadajan broj nalaza koji se mogudatirati. Nekoliko ulomaka keramike uka-zuje na naselje koje je postojalo joi odeneolitidkog razdoblja (oko 3000 god. pr.K.t. no najr iie nalaza potvrduju naselje-nost u kasno brondano i rano Zeljezno do-ba (oko 2570 sakupljenog matenjala pri-pada brondanom dobu, a 7570 ieljeznomdobu). Posebno je zanimljivo pnsustvokeramike iz Apulije, datirane od 9. do 4.st. pr. K. Ovi nalazi, zajedno s onim uve-zenim keramiikim nalazima iz Grdke iliiz grdkih naseobina u juZnoj Italiji, uka-zuju da su se odriavali kontakti s va-njskim svijetom koz cijel prvo tisuiljeieprije Krista. Usprkos znadajnoj kolidininalaza, naZalost, nema tragova bilo ka-kvih ostataka naselja. Ono mora da je

imalo obrambeni sustav, no gradnja sre-dnjovjekovne utvrde i grada te kasnije do-

gradnje poniStili su ostatke starijih nasta-mbi i zidova.

Navedena otkriia pokeiu vrlo va-Zna pitanja 0k0 statusa 0v0g nalazi3ta nacijelom otoku. Postojanje grdke naseobi-ne Faros u Starom Cradu te pisanih i epi-grafskih dokumenata o ner oljnim odnosi-ma izmedu domorodaca i kolonizatora,ieso je vodilo do pretjeranog isticanjaStarogradskog polja u predrimskoj povi-jesti otoka. Rezultati terenskog pregleda ugradu Hvaru ukazuju na postojanje dale-ko sloienije druitvene strukture na otokutijekom pnog tisucljeca pr. K.. koja nijeprisutna u porijensim rrelima. Nalazi ugradu Hvaru govore da je rijed o moZdanajveiem i najznaiajnijem ieljeznodo-bnom nalazi3tu na otoku. Prisustvo uvo-zne keramike pokazuje da je naselje ima-lo povlaiteni pristup k uroznim dobrimaza vrijeme predgrdkog razdoblja te da je

uiivalo viii dru5tveni poloZaj na cijelomotoku. Ora prelpo\ta\ ka potkrepljuje \eblizinom najvece nekropole pod lamenimhumkama na otoku, a koja se nalazi u Vi-ri,2 km sjeverozapadno od hvarsketvrdave.

Sl,oro je sigumo da je slalub. koji je

imalo naselje na padini hvarske tvrdave,uvjetovan njegovim poloiajem u skloputrgovadkih puteva na istodnom Jadranu.Ako je ovo todno, dostupni podaci mogu

Prcjekt lsfuanski otoci

nas odvesti ka rjeienju nekih temeljnihproblema vezanih uz prirodu odnosaizmedu novodoseljenih Grka i domoroda-ca. Postavlja se pitanje zbog degaje dose-ljenim Paranima omoguieno naseljavanjei zbog dega je postojao jednogodiinji mirmedu ovim dvjema zajednicama prije ne-golije nastao sukob o kojem piie Diodor?

Podaci, dini se, govore kako je grdkanaseobina u Starom Gadu bila penfema

u odnosu na glavno domorodadko naseljesmjeiteno u gradu Hvaru. Udaljenostizmedu dviju naseobina vjerojatno je

omoguiavala mimo utemeljenje grdkoggrada. Mir je skrhan kada su zamijeieneveie aktivnosti Parana ili zbog toga 510Grci nisu ispunili dogovorene obveze pre-ma domorodcima prilikom osnutka Faro-sa. Tada je doilo do sukoba s najjadomotoikom zajednicom smjeitenoj na mje-stu dana5njeg grada Hvara.

(v, G. i B. K.)

Grapieva Spilja

Najpoznatije pretpovijesno ipiljskoarheoloiko nalaziite na istodnom Jadranuskiveno je na kaju kozje staze koja sepreko k5evitog hrpta otoka Hvara spuitak njegovoj pustd juZnoj obali. Kada s

grebena ugledate Siedro, Kordulu, Lasto-vo, Vis i otvoreno more gdje u daljini mo-iete na obzoru razaznati Palagru2u.prodite joi par koraka, spustite se niz ha-tku razlomljenu stijenu, pa &te moidaopaziti malu, neuglednu rupu medu va-pnenadkim blokovima. To je ulaz u Gra-pdevu ipilju (sl. l8).

Nekad, u davnoj geolo$koj proilosti,ulaz je bio znatno veii, ali se zaruiio. Ta-ko je nastao prostor pnldadan za zakJon iskovi5te, gotovo ideaha "zamka za sedi-

d.l8. Pogled nt ulaz u Graptew

ipilju. tJ pozadini otoci Stedro i Kortula.

P rojekt l adranski otoci

ment" u kojoj su se tisuiljeiima nakuplja-li materijalni tragovi onih koji su zalziliu Spilju.

Nakon provladenja ulazi se u pro-stranu Spiljsku dvoranu koju slikoviti si-gasti stupovi i zaljevi dijele na nekolikoprostorija razliiite velidine. Prva i najve-ia od njih ima dvadesetak metara u pro-mjeru. Najraniji istraZivadi, koji su u po-trazi za ostacima davne proilo$i ovdjekopali vei potkraj pro5log stoljeia, zate-kli su debeli netaknuti sediment zapeia-ien sigastom plodom.

U Grapdevoj ipilji povremeno se ko-palo od 1887. do 1952. godine. Najznada-jnija iskopavanja vodio je sredinom ovogstoljeia Grga Novak, Hvaranin. Njego-vom je zaslugom atraktivna, crveno osli-kana keramika iz Spilje postala sinoni-mom istodnojadranskog neolitika, a prvajasno definirana neolitidka "kultura" ovogpodruija dobila ime po otoku Hvaru

Novak je otkopao do iivca otprili-ke polovicu raspoloiivog prostora poki-venog sedimentom. Drugu polovicu veiranrje su istraZivali i raskapali njegoviprethodnici. Rezultat svih tih radova jest

obilje arheoloikog materijala i relativnosiroma5tvo prateiih podataka o njihovomkontekstu. Stoga je, nakon skoro polastoljeia zatiSja, godine 1995. obnovljenoarheoloiko istraiivanje Spilje, ovaj puta u

sklopu medunarodn og projekta Jadranskiotoci. Sondaino iskopavanje imalo je zacilj upotpuniti postojeca saznanja mini-malnim zahvatom, uz primjenu profinje-nijih, suvremenih metoda i tehnika kojesu u meduwemenu postale dijelom $a-ndardnog arheolo5kog istraZivadkog po-stupka (sl. l9).

Sondinnjem je lociran rub Novako-vog iskopa, kao i gotovo 3 m debeli neta-knuti kultumi slojevi uz njega. Preko 40stmtigrafskih jedinica (preteino ostatcivatrista) wemenski seZu od kasnog neoli-tika do razvijenog brondanog doba, pokri-

sl. 19. Unutrainjost Grapieve ipilje

Projekt Jqdru ski otoci

vajuii sva arheoloika razdoblja u rasponuod skoro tri tisuiljeia. Brojni sakupljeniuzorci drvenog ugljena omoguiili su nji-hovo pouzdano datiranje. Donedavnosmo sa ditavog podrudja Dalmacije raspo-lagali samo s nekoliko apsolutnih datumaza koje se mogao vezati \lijed pretpo\ Ue-snih kultura. Datumi iz Grapdeve Spiljepopunit ie nekoliko velikih 'lupa" u kro-nologiji i$odnog Jadrana.

Analize arheoloikog materijala. tebiljnih i Zivotinjskih ostataka koji su pro-nadeni uz njega, trenutno su u tijeku. Zasada znamo da su kasnoneolitidki posjeti-

oci boravili u Spilji u vi5e navrata za petogtisuiljeia pr. K. da su preteino uzgajaliovce i/ili koze, da su intenzivno sakuplja-li morske mekuice iz pliiaka i samo rznr-mno odlazili ribarili na otvoreno more, reda su do izvjesne mjere nadopunjavalisvoju prehranu sakupljanjem Zireva.Medu intrigantne nalaze spadaju izdroje-ne i. najie(ie. razlomljene ljudske kosikoje ukazuju na to da je ipilja moida slu-Zila i kao groblje, ili za neke druge, za sadnejasne ritualne obrede.

(s. F. iT. K.)

Mljet'enje tisutu godina starih suhozitlina grike potljele zemljiita u Starogradskom polju.Tko fu ih zau stat'iti?

0tok Brsi

" et capris laudata Bruttia"(Plinije, His. Nat.,III 151)

rad je treii po velidini medu jadran-

skim otocima, a najveii u uednjojDalmaciji. Ovaj brdovit otok dug je

skoro 36 km a oko 12 km je Sirok. Dosa-dainja proudavanja spomenika na Bradubila su uglavnom usmjerena na pretpovje-sna, staroh5ianska i ranosrednjovjekovarazdoblja. Medutium, za vnjeme detvero-mjesednog terenskog pegleda obavljenog1994. godine, poznavanje nalaziita i spo-menika znatno je pobolj5ano. Te godineregistrirano je ukupno 597 nalazi5a, ito jepoveianje od skoro 6070 od ranije pozna-tog broja nalaziSta. Ova znatajna novinasada omogucuje proudavanje naseljavanjeBrada u svim arheoloikim razdobljima (sl.20). Dosad nepoznati neolitidki i eneoliti-dki nalazi takoder su otkriveni. Ipak, ovomprigodom bit ie neito viie rijedi samo oSkipu i o dva neolitidka nalazi5ta.

Skrip: Mikenjani na istoinomJadranu?

Pogled koz "kljudanicu" nekih isko-pavanja testo otvara daleko veii uvid u

nove spoznaje. Nigdje to nije bilo tako uo-iljivo kao pri istraZivanju gradine u Sknpuna otoku Bradu. Ovo nalazi5te biloje uia-riitu istraZivanja podrijetla teritorijalnogcentralizma kasnih pretpovijesnih kulturana srednjodalmatinskim otocima, to jestpojave gradinskih utvrdenih naselja. Pri-mijetili smo da se na Bradu u kasno bro-ndano doba gradine nalaze na viiim plani-nskim zarar nima (sl. 20a-b). dok se u ie-ljeznom dobu ona smjeitaju bliie moru

Gl. 20c-d). JoS uvijek vidljivi "megalitski"

bedemi u Skripu (sl. 22) smatrani su dapripadaju kasnom Zeljeznom dobu i da suradeni pod utjecajem Grka koji su na obli-injim otocima utemeljili svoje naseobine.Skip ie tasnije, u rimsko doba, takoderbio znadajan centar, kako u religijskonsmislu tako i u vezi s kamenolomima kojisu tada opskrbljivali prvenstveno Salonu,a potom i druge dijelove rimske Dalmaci-je. Impresivni mauzolej podignut narulevinama spomenutog bedema u Skripudovodi se u vezu s gradnjom Dioklecijano-ve palade u Splitu. Ostaci rimskog hramaposveieni Magni Vater. zalim zavjetni na-tpisi i reljefi posveieni Jupiteru, Mitri,

P roj e kt l adranski otoci

d.20. Distribucijske karte otoka Brata:a. Thiessen poligoni vzani uz brontanodobne

gradine.b. podruija djelot anja bronianodobnih gradina.c . Th[essem poligoni tezani uz ieljeznodobne

gradme.d. podrutja djelownja ieljeznodobnih gradina.e. Thiessem poligoniwzani uz rinska nalaziita.

Eskulapu i Heraklu svjedoie da je Skipbio najveie kultno mjesto na Bradu u ri-msko doba.Tragovi starokriianstva uSkripu i bliioj okolici lakoder su snazni. au srednjem vijeku ovdje je sagradeno na-jvi5e crkava na otoku. Sve to govori daSkrip ima posebno mjesto u religijskojprosrosfl braca. u SKrpu su 5e vritta ralnaiskopavanja. no oiito je bilo da njihor i re-

zlatati zahtijevaju nova sistematska stmti-grafska iskopavanja koja bi mogla datiznaiajne rezultale u pogledu tumaienjadosada5njih spoznaja.

Iskopavanja provedena u 1995. godi-ni koncentrirala su se na zapadnom i isto-dnom dijelu utvrdenog naselja ito tamogdje je otito bilo visokih naslaga zemlje

Gl. 24 i 2l). Na zapadnom dr,1elu, uz unu-

P r oje kt J adranski otoci

tamje ivanjsko lice bedema, u najniZrmslojevima otkriveni su u procjepima priro-dne litice ulomci posuda koje pripadaju ta-kozvanoj cetinskoj kulturi ranog bronia-nog doba. Naj$a ja gradnja dini se da pri-pada suhozidnom potpomom zidu kakvihnalazimo posvuda po Dalmaciji i u unu-traSnjosti (sl.2l). Veiina takvih zidovapotjeie iz ranog i srednjeg bronianog do-ba; neki su kori5teni pri gradnji kamenihgrobnih humaka, a neki kao ritualni ili te-ritorijalni znakovi. kao ito je to sludaj saSkipom. Izgleda da nije bilo veieg vre-menskog razmaka izmedu gradnje ovogsuhozida i obrambenog bedema "megali-

tske" Skripske gradine (sl. 22). Iza bedemasu slojevi visoki preko 2 m nastali prue-nstveno da bi poravnali teren iza suhozi-dnog potpomog zida zbog dega se on sadu-vao zajedno s nekakvom uskom platfo-rmom pri njegovom dnu. Otkivena je ve-lika kolidina dobro stratificirane lokalnegrube keramike zajedno sa iivotinjskimkostima. Medu njima otkriveno je i neko-Iiko ulomaka kasnoheladske IIIc mikenskekeramike (s1.23). Druga sonda postavljenaje uz unutamji rub bedema s istodne stranegradine gdje je otkriven kameni nanos ko-ji je ojaiavao vanjsko lice bedema. izmi-jeian s keramidkim nalazima Na zapa-dnom kaju ovog nanosa otkivena je peiod gline nadonjena na prirodnu liticu.

sl.2l . Skrip. Pogled na sondu I istraienu1995. godine

sl. 22. Skrip. N ikia Vujnot'ii i ostacimegalitskih bedema na zopadnoj strani

sl. 23 . C rtei ulomaka ntikenske ku amike iz Skripa

P r oj e kt l alranski otoc i

Kao suprotnost ranijoj tvrdnji o ka-snoj ieljeznodobnoj gradnji ikipskih be-dema sadaje izvjesno da se cijela prida do-gadala u srednje ikasno brondano doba.Molda je najuzbudljiviji dio istraZivanjabio vezan uz otknie mikenske keramike usloju koji odgovara gradnji velebnih iki-pskih bedema. Ti nalazi, koji su uvezeni iliiz samih mikenskih nalaziita u Grikoj ilipak iz centara s kojim su Mikenjani trgo-vali u juinoj ltah.li ili tamo imali svoja na-selja, iznimno su rijetki na istodnoj jadra-nskoj obali. Prisustvo mikenske keramikeu Skipu ponovno upozomva na vainostotoka u trgovadkim vezama s gomjim Ja-

dranom. Kolidina te keramike ipak je ma-la da bi se pomi5ljalo o eventualnoj mike-nskoj kolon4i ili naseobini u Skripu. Vje-rojatno je primjerenije reii da je megali-tski nadin gradnje Skipske utvrde inspiri-ran izravno iz Mikene ili, bolje, iz istodo-bnih naseobina u juinoj ftaliji. Moguie jeda je Skip bio domorodadko naselje ili ri-tualno sjedi5te lokalnog poglavice ili vla-dara. Na to moZda ukazuje i to da je ovojedna od najmanjih gradina na Bradu (sl.24) ali zato s najboljim bedemima. Konte-k$ veze ili inspiracrle joS je manje jasan.Moguie je da je to jednostavno bio rezu-Itat kaprica jedne utjecajne osobe.

Arheooska skopavania 1995

. ! r . i r ' r i t t l r i ]

- €s Prerpovi€sfo zd ^e

A eo"@.." s,x.,tn"I e*orock" *na"

;-----r^\ |Grob e f->

I od,.iinrknd

,'P) \u2","","*l

sl . 24 . Skica tlocrta gradine u Skripu s na:nai enint polonjima sondi. bedenta, t imskih i vetlryorjeht nih ostatala.

P ntje kt I odronski otot i

Medutim, Skip moie biti i dio sloienogtrgovadkog sistema koji je vezivao mike-nski svrjet s dobrim dijelom kontinentalneEurope. Moida nije pretjerano pomi5ljatina to da je Skip bio u.ru u lancu ko1 seprotezao uz istodnu jadransku obalu i takopreko sjevemodalmatinrlih otoka r kasnijeznanih kod Grka pod imenom Electridi,tojest Jantami otoci), omoguiavao opskrbumikenskoj aristokraciji ieljnoj luksuznihdobra, osobito baltiikog jantara.

U svakom sluiaju radi se o iznimnomnalaziitu kojem treba posvetiti posebnupaZnju kao ito je to ve6 naslutio bradkiknez Francesco Badoer kada je 1764., da-kle I 12 godina prije otkriia Mikene, stro-gom zabranom zahtijevao da se bedemiSkripa iuvaju.

(v. G., P. L. i B. K.)

Puer Leoch i SlohoJ,ttt ( Lti e dokuntenrirajtr nettlit:k: trc Skripa

Otok Solta

Od 37 do 215 nalaziSta

tok Soln nalazi se na 8,5 nautidkihmilja jugozapadno od Splita (sl. 25).Od kopna je odijeljen Splitskim, teieveru Solnnskim kanalom. dok pa naprema sjeveru Sohanskim kanalom, dok ga na

istoku tjesnac Splitska vrata udaljava svega700 m od Braia. Povriina otoka iznosi 58,8km2 ukljudujuii inekoliko pripadajuiih oto-ka "ikoja" (Stipanska, Balkun, Saskinja, Pole-bmjak, Grmej, Rudula i Kamidii) koji su svrna zapadnoj strane Solrc. Starim Grcima otokje bio poznat pod imenom Olinta, a Rimljanisu ga zvali Solentia.

Trjekom listopada i studenoga 1994. dla-novi prqekta, nakon ito su pregledali arhi-vske i bibliografske podatke, terenski su ispi-lallcUelu 50llu. Ka0 r na drugtm narlm Oloct-ma. u nor ije r njeme broj stanovnila na Soltije u naglom opadanju, ali je zato broj arheo-loikih nalaziita naglo poveian nakon ovog te-renskog pregleda. Do 1994. znalo se samo za3J nalaziita, Sada pak znamo za njih 215, Stoje skoro iest puta viiel Od ovog broja 33 na-laziita pripadaju pretpovijesnom razdoblju,ukljudujuii tu ideti gradinska naselja, r, na-jieiie prisutne, kamene grobne humake. Ovese gomile javljaju ili izolirane u prostoru ili ugrupama, a neke od njih su dale metalne nala-

ze datirane u kasno broniano doba. Neolitskinalari ni\u registrani. iako se u jednom rani-jem izvjeitaju spominju nalazi kremenihizradevina.

Zabiljeieno je i nekoliko ulomaka hele-nistiike keramike. lpak, najdeiii nalazi pripa-daju rimskom periodu. Za vrijeme pregledaotlrivena su lJ3 rimska nalaziita koja pripa-

s|.25. Sotta. Pogted na polje i Grohote.U pozadhi Split.

P r oje kt J adr anski otoci

daju ili gospodarskim imanjina (sl.26) ih ma-njim objektima. Raspored ovih nalaziita ko-

ncentriran je oko najveieg polja na Solti koje

se nalazi u unutrainjosti otoka, gdje je i seloCrohole. srediinje inajveie naselje na Solti

{sl,25). U Grohotama su registrirani ostaci

mozaika. natpisa. ulomci stupova. sarkofali le

ostaci starokrlianske crkve. Raspored i brojnalaza u Grohotama upuiuje na to da se radi oantidkom selu - rirrs.

Rimski stanovnici Crohota idrugih mje-sta na otoku na.jvjerojatnije su proizvodilihra-

nu koja se prodavala u gradovima na susje-dnom kopnu. To je trajalo stoljeiima: por ije-st otoka Solte oduvijek je bila vezana uz na-jbliii grad - Split, a pdje toga uz Salonu,

Proudavanjem srednjodalmatinskih oto-ka, uodava se da je Palagruia prvi stup mostaizmedu zapadne i istodne obale Jadrana, doksu Brat iSolta njegovi zadnji stupovi koji ga

vezuju s kopnom, a preko Splita iKlisa na pu-

tove koji vode u srediite kontinenta.

(N. v. iJ. B.)

s|.26. Solta. Starine kod Gornjeg sela: kasno rimsko i srednjevjekovno utvrdeno imanje

Kompjutori i projekt Jsdranski otoci

rheologiju se desto zamiilja kao neka-kvu staromodnu disciplinu kojoj nijepolrebna kompjutorska tehnologrla.

Stanje je, medutim, danas posve drugaiije.Arheoiozi ne samo da se koriste kompjutori-ma za pisanje, vei su im oni postali glavni dioalata u istraiivanjima.

Projekr Jodron,Ii oro, i bio je prek-retni-ca u primjeni kompjutora u naioj arheologijiotvarajuii moguanost aplikacija regionalnekompjutorske banke podataka, geografskog

informacijskog sistema i koristenja satelitskihsnimaka. Svi podaci sakupljeni kroz deseto-godiinji rad pohranjeni su u velikoj datotecinalaziita i spomenika (sl,27). Ta banka poda-taka sadrii opiime informacije o svim arhe-oloikim nalaziitima na srednjodalmatinskimotocima podevii od najranijih pretpovijesnihrazdoblja pa do onog srednjovjekovnog. Kako.u podaci dostupni u digitalnom obliku. oniimaju lak pristup i mogu se koristiti pri ra-znim arheoloikim analizama. Pored ove, disto

sl . 27 . Baza podataka za :rednjodalmatinske otoke . Trehate podatke o nalaziitu SG\AL.l2 nu H|aru! Da. mislint da ih imamo tu negdie.

P roje Lt,l utlrunski ototi

akademske koristi, podaci se mogu upotrebitii pri prouiavanju stanja arheoloikih spomeni-ka i za upravljanje njima kao resursom. Ima-juci tako siroku bazu podataka arheolozimajeomoguieno predvidjeti udecaj gospodarskograzvoja na kultumu baitinu.

U isto vrijeme dok su arheolozi obavlja-li terenski pregled koriiteni su avio i satelitskisnimcikako bi se sakupili podaci o arheologi-ji i okoliiu. Na primjer, avio-snimci su se ko-

sl 28. LANDSAT TM snimak Brata

ristili da bi se trasirala veliiina izuzetnoggrdkog katastarskOg sistema unutar Starogra-dskog polja na Hvaru, dok je interyretacijaLANDSAT TM satelitskih snimaka omogu-

iila arheolozima da prate koriitenje obradivogzemljiita i da proude njegov potencjal na da-leko iirem ili pak na slabo kartiranom prosto-ru gl. 28).

Svi ovi podacr unjeti su u Geografskiinformativni sustav (GIS). To je relativno no-va tehnologija koja se sluii za prostome ana-lize arheoloikih podataka. Koriitenjem raznihanalitiikih modula koje omoguiuje CIS, arhe-olozi mogu proucavati odno' izmedu priro-dnog okoliia i poloiaja arheoloikih nalaziitate na taj nadin odrediti teritorij $arih zajedni-ca, ali iviie od toga. Pravilno konitenje GISapruu a moguinost prouiar anja kako ru se rani-ja druitva koristila zemljom i za ito su je ko-ristil i inapokon, koriienjem svih podataka uGIS-u arheolozi mogu sastaviti predvidivmodel lokacija raznih vrsta arheoloikih nala-ziita te zaititu i upravljanje postojeiim arheo-loikim nalaziitima.

(2. s.)

t:l ' l:. rl

Arheoloika baitinas r e dnj o dalm atin skih o toka :

stanje i problemi

edna od najvaZnrjih moguinosti prqektaladranski otoci jest njegova sposobnostda pruii kvantificirane podatke o stanju

saauvanosti spomenika kulture na prostorugdje su istraiivanja obavljena. Ovakve info-rmacije mogu se koristiti kako bi se stvorilarealna politika prema zaititi ikonzenaciji na-laziita. Tako, na primjer, prethodna analizaovih informacija ukazuje daje sve do nedavnauniitavanje spomenika kulture na otocima bi-la sporog rasta i veiinom je bilo uzrokovanaerozijom tla il i poljodjelskom djelarnoiiu.Medulim. postolak uniitavanja dramaticno jeporastao u proteklih 30 godina, a trenutadno'tanje prikazanoje na donjoj tabeli. rpodatci upostocima):

Veiina oiteienja zabiljeZenih u tabelirezultatje razvoja masovnog turizma te izgra-dnje tudstidkih pogona i odgovarajuie infra-sffukture. Odredeni tipovi nalaziita posebnosu ugroieni ovakvim razvojem. Znadajan dioimpresivnih ograda grikog katastra u Staro-gradskom polju na Hvaru, vei je posve ne-slao, no najieiaa irtva su pretpovijesne kame-ne grobne humke po otocimakoje se uniitava-ju i pretvaraju u tucanik za betonsku gradnju(sl. na str. 36). lpak. najviie ie uniitavajupretpovijesne kamene gomile.

(v.G.)

Sluiaj hidroarheologije

Napuitajuii kopno neiemo se punoiznenaditi kada shvatimo da je obalno moresrednjodalmatinskih otoka takoder jedan odnajprivlainijih arheoioil,ih predjela na iso-dnom Jadranu. Ovdje se javljaju skoro svevrste podvodnih arheoloikih nalaza ili lokali-teta koji pripadaju svim povijesnim razdoblji-ma ipotjedu s raznih krajeva Sredozemlja.Veiina nalaziita koncent rana je oko Hvara,

Brad Solta Hvar

Dobro oiuvani 43 31 52

Djelomice oitedeni 16 5 l3

Oiteieni 16 13 3

UniSteni 9 11 13

1 4 l 0 1 9

Projekt ladrunski otoci

osobito na njegovom jugozapadnom dijelu,zatim oko Palagruie, Sveca iVisa, a puno ma-nje oko Brada i Solte. Dobar dio ovih nalazaje unikatan. Ovoj ocjeni treba. medutim. pri-dodati i izrazito velik stupanj oiteienosti nala-/iita. /arim mali udio .trucnog poznavanjamaterije, slab uvid u stvamo stanje nalaziSta,orudiranje nalaza. le nedoslatan 'lrudni inte-res. Uzevii u cijelini, koeficijenti kojiodreduju razinu isftaienosti istanja podmo-rskih nalaziita, daleko su ispod razine onihkopnenih.

Za atak projekta ladrar.rtr' olocl od sa-mog je podetka bio usmjeren da pored zna-nstvenih dinjenica utvrdi i one koje bi mogleposluiiti kao putokaz za stvaranjejednog no-\ og. \u\la\ nog i primjerenijeg programa istra-

iivanja, zaitite pa i populamoznanstvene pro-mocije podmorskih nalaziita na podrudju sre-dnjodalmatinskih otoka. U tom smislu do sa-da je jedino cjelovito obradeno podruije oto-ka Hvara. Od neito viie od 220 nalaziita okoHvara oko 5070 nalaziita je viie ili manje oi-teieno, oko 25% uniiteno, dok je ostalih 2570netaknutog ili nepoznatog .tanja. Struino je

istraieno ili pregledano oko 107c nalaziita, aprvi izvjestitelji o nalaziitima su, u oko 7570slucajeva. lokalni sponski ronioci (s|.29).

Vremenski raspon nalaza je od 5. st. pr. K. pado srednjeg vijeka. a od ukupnog broja glavni-na spada u razdoblje 2. i 1, st, pr. K. Najieiiinalazi su amlore tipa Lamboglia 2.

(M. P.)

sl.29. Hitlrctarheololktt zbirka lurja Tota Meneghella na Palmi!,ani, Hvar

izdanja projekta:

V. Gaffney. B. Kirigin. M. Petrii. N. Vujnovii. S. Caie. ArheoloSka baStina otoka Hvara,Hrvatska, Croatia, British Archaeological reports, Internantional Series 660, Oxford 1997.

S. Forembaher, V. Gaffhey, J. Hayes. T. Kaiser, B. Kirigin, P. Leach, N. Vujnovii, Hvar-Vis.Pafagruia 1992.1993, Vjesnik za arheologUu i historiju dalmatinsku 86, Split 1994,16-28.

V, Gaffney and Z. Standid, GIS Apporaches t0 Regional Analysis: A Case Study of theIsland of Hvar, Ltubliana l99l .

U pripremi:

- Aheolo5ka baitina otoka Braca (BAR IS. Oxford 1999)

- Arheolo5ka baitina otoka Solte,Visa, Bi5eva, Sveca i Palagruie (BAR IS, Oxford 2000)

- Projekt Jadranski otoci: intenzivni terenski pregledi i iskopavanja (BAR IS. Oxford 200 I )

- Projekt Jadranski otoci: zavr5ini izvje5taj (BAR, Oxford 2002)

Kratak pregled postignutih rezultata projekta Jadranski otoci kojismo dali u ovoj knjiZici nosi u sebi jedno temeljno pitanje: kako zaitititiove spomenike? Odluke te vrste ne mogu donositi arheolozi sami. Njiho-va je uloga da informiraju i utjedu na njihovo donoienje. Nadamo se dadinimo upravo to kada nudimo podateke o oduvanosti spomenika svimakoii su zainteresirani za niihovu za5titu.

Vainija

Zahvale

Clanovi projektaladranski otoci zahvaljuju se shledeiim akademskim i drugim ustanova-

ma bez dije pomoiinjihov rad ne bi bio mogui. T0 su: Arheoloikimuzej - Split, Centar zazailr-

tu kultume baitine otoka Hvara - Hvar, Odjel za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, Odde-

lek za arheologrjo Filozofske fakultet v Ljubljani, Raziskovalni centar Slovenske akademtje zna-

nosti in umetnosti, Ministarstvo znanosti in tehnologije Republike Slovenrle, Field Archaeologi-

cal Unit and the Department of Ancient Histiory and Archaeology 0f the University of Birmi-

ngham, Royal Ontario Museum at Toronto, The National Geographic Society, The British Aca-

demy, The Prehistoric Society, Professor M. Fulford, EOSAT, Commision of the European Co-

mmunities, Professor Sandr van der Leeuw, Universite Paris I.

Zahvljujemo se uredni5tvu British Archaeological Reporls - International Series i lupani-

ji splitsko-dalmatinskoj koji su omoguiili tiskanje prvog sveska naiih rezultata (Arheoloika

baitina otoka Hvara, Hrvatska, Oxford 1997.).

Posebno se zahvljujemo Ministarstvu kulture Republike Hrvatske koje je veiim drlelom fi-

nanciralo ovo izdanje te Turistidkoj zajednici grada Hvara koja nam je takoder iziila u susret pri-

godom tiskanja ove knjiZice.

Suradnici projekta(kratice u zagradama oznadavaiu

Jadranski otociimena autora ove knjiZice)

John Bintl iff (od 1987. do 1989.)

Goran BoZovii (od 1987. do 1988.)

Josip Burmaz (od 199a.) (J. B.)

Frank Carter (od 1988. do 1989.)

Slobodan Caie (od 1986.) (S. C.)

Margareth Darmanin (od 1990.)

StaSo Forenbaher (od 1991.) (S. F.)

Sheelagh Frame (od 1990.)

Vincent Gaffney (od 1987.) (V. G.)

John W. Hayes (od 1989.) (J. H.)

Timothy Kaiser (od 1989.) (T.K.)

Tea Katunari6 (od 1996.)

Branko Kirigin (od 1982.) (8. K.)

Anamarija Kuril i6 (od 1992.)

Peter Leach (od 1994.) (P. L.)

Jagoda Mardeii6 (od 1996.)

Marinko Petri i (od 1986.) (M. P.)

TomaZ Podobnikar (od 1994.)

Petar Popovid (od 1982. do 1988.)

BoZidar SIapSak (od 1982.) (8.S.)

Zoran Standid (od 1985.) (.2.5.)

Nik ia Vujnovi i (od 1984.) (N.V.)

Helen Watson (od 1987.)