Proizvodnja Voluminozne Stocne Hrane

7/29/2019 Proizvodnja Voluminozne Stocne Hrane

1/185

PROIZVODNJ AVOLUMINOZNE (KABASTE)

STONE HRANE

Midhat Glavi

Februar/Veljaa 2011


2/185

PROIZVODNJA VOLUMINOZNE (KABASTE) STONE HRANE 1

Autor je u brouri Proizvodnja voluminozne stone hrane obradio osnovnenaine pripreme i spremanja voluminozne stone krme. Predloena literatura e

sluiti farmerima za poveanje njihovih znanja iz ove oblasti. Broura imaveliko praktino upotrebljivost jer je avtor sistematski pristupio k obradipojedinanih poglavlja i obradio faktore koji utie na prinos i kvalitet stonekrme.

Tako poinje sa ekolokim uvjetima koji su znaajni za proizvodnjupojedinane privredne kulture u poljoprivredi i ove vee na proizvodne uslovezemlje. Kroz sutino obradi pojedinane i najvanije tehnoloke zahvate kot

proizvodnje pojedinanih poljoprivrednih kultura. Upotrebljeni zakljucipodnose struno recenzijo i savremenost njihove upotrebe.

ajvie ackenata daje nainu spremanja kabaste krme i kukuruza pri tome pavodi rauna o faktorima koji utieju na to vei ukupni prinos hranljivih tvari u

bilci za vreme kosidbe i etve. Predlaeni naini spremanja i konzerviranjapodre nain to veeg ouvanja surovih belanevina i energije od livade i njivedo jasli stoke. Sutina celokupne materije podrava veizpitano injenicu, dasu sve znaajne stoarske zemlje napravile najviji korak u proizvodnji mlijekai tovljenja mesa sa prelazom na siliranje kabaste krme in pravovremenu

kosidbu i etvu.

Broura e sluiti farmerima kao dopunska struna literatura u cilju bregpreuzimanja i implementacije novih tehnolokih zahvata kot proizvodnjekabaste krme. Praktina upotrebljivost e brzo dati tako proizvodne kaofinancijske efekte na imanju. To je cilj i doprinost struke i institucija ove

oblasti. Pri tome pa avtor ove literature dr. Midhat Glavizaslui sve pohvaleza spremnost, marljivost i struno izobrazovanost.

estitam,dr. Stane Klemeni

Poljoprivredni zavod Maribor


3/185


SADRAJ

I UVOD............................................................................7II KONCEPT PROIZVODNJE STONE HRANE.......15III AGROTEHNIKA......................................................17

3.1 Agrotehnika proizvodnje kukuruza.......................17

3.1.1 Karakteristike kukuruza....................................17

3.1.2 Zahtjevi prema klimatskim uvjetima i

zemljitu............................................ ..............................183.1.3 Plodosmjena.....................................................18

3.1.4 Obrada zemljita .............................................193.1.5 ubrenje .........................................................193.1.6 Sjetva ..............................................................21

3.1.7 Njega................................................................23

3.1.8 etva................................................................243.2 LIVADE I PANJACI.............................................25

3.2.1 Priprema zemljita za sjetvu...............................25

3.2.2 Rok sjetve...........................................................263.2.3 Izbor vrsta za sjetvu i sastav smjea za sjetvu ...273.2.4 Najznaajnije smjee za razliita zemljita i

namjene ..........................................................................28

3.2.5 ubrenje travnjaka.............................................303.2.5.1 Mineralna ubriva u ubrenju travnjaka 303.2.5.2 Organska ubriva u ubrenju travnjaka ..313.2.6 Njega travnjaka...................................................32

3.2.7 Vrijeme kosidbe..................................................333.2.7.1 Znaaj izvedbe naprave za koenje/ kosilice i

glatkost reza...................................................................35

3.3 LUCERKA ..............................................................39

3.3.1 Krmna vrijednost................................................39

3.3.2 Predusjevna vrijednost........................................40

3.3.3 Morfoloke osobine............................................41


4/185


3.3.4 Uvjeti uspijevanja...............................................46

3.3.5 Plodosmjena........................................................48

3.3.6 Obrada zemljita.................................................493.3.7 ubrenje.............................................................503.3.8 Sjetva..................................................................51

3.3.9 Njega lucerke......................................................54

3.4 CRVENA DJETELINA ..........................................55

3.4.1 Krmna vrijednost................................................55

3.4.2 Predusjevna vrijednost........................................57

3.4.3 Botanike i bioloke osobine.............................583.4.4 Uvjeti uspijevanja...............................................60

3.4.5 Plodosmjena ......................................................61

3.4.6 Obrada tla ..........................................................62

3.4.7 ubrenje.............................................................623.4.8 Sjetva .................................................................63

3.4.9 Njega...................................................................64

3.5 OBINA GRAHORICA..........................................65

3.5.1 Bioloke osobine.................................................653.5.2 Uvjeti uspjevanja................................................673.5.3 Agrotehnika........................................................67

3.5.4 Iskoritavanje grahorica i njihovih smjea ........723.6 KRMNI GRAAK ..................................................75

3.6.1 Biloke osobine ..................................................753.6.2 Uvjeti uspijevanja ..............................................77

3.6.3 Agrotehnika .......................................................78

3.6.4 Iskoritavanje......................................................813.7 KRMNI SIRAK84

3.7.1 Karakteristike sirka853.7.2 Zehtjevi prema klimatskim uvjetima i zemljitu853.7.3 Plodore...863.7.4 Obrada zemljita.863.7.5 ubrenje.86


5/185


3.7.6 Sjetva sirka.873.7.7 Njega usjeva sirka .87

3.7.8 Koritenje krmnog sirka.88IV PANJACI89

4.1 Hemijski sastav pae.894.2 Botaniki sastav pae894.3 Iskoritavanje panjaka.904.4Njega panjaka..914.5 Negativni aspekti panjaka92

V SIJENO..935.1 Vrijeme konje travnjaka..935.2 Suenje sijena965.3 Skladitenje sijena.985.4 Kvalitet sijena ..985.5 Gubicipri spremanju sijena..99

5.6 Zakljuak o sijenu1005.7 Mehanizacija za spremanje sijena100

VI PREDNOSTI I NEDOSTACI SILAE I SJENAE......................................................................................1036.1 Prednosti i nedostaci silae .................................1036.2 Prednosti i nedostaci sjenae...............................105

VII BIOTEHNOLOKE KARAKTERISTIKEPROCESA PROIZVODNJE SILAE I SJENAE ....108VIII FAKTORI KOJI UTIU NA KVALITET SILAEI SJENAE ..................................................................113

8.1 Faza razvoja biljaka.............................................1148.2 Suha materija.......................................................114

8.3 eerni minimum ...............................................1178.4 Sabijanje zelene mase..........................................118

8.5 Veliina sjeckanja (duina odrezaka)..................1198.6 Temperatura siliranja...........................................121

8.7 Vremenski uvjeti .................................................122


6/185


8.8 Brzina siliranja.....................................................122

8.9 Slaganje zelene mase ..........................................123

8.10 Pokrovanje silosa ..............................................1258.11 Silo objekti ........................................................126

IX PRIPREMA SILAE I SJENAE ........................1279.1 Pogodnosti biljaka za pripremu silae i sjenae.....1279.2 Pripremanje silae i sjenae vanijih krmnih

kultura...........................................................................128

9.2.1 Kukuruz........................................................128

9.2.2 Strna ita (tritikale, penica, jeam).............1339.2.3 Zelena lucerka..............................................133

9.2.4 Crvena djetelina ...........................................136

9.2.5 Djetelinsko-travne smjee.............................1379.2.6 Sijani travnjaci..............................................137

9.2.7 Vlano prekrupljeno zrno i klip kukuruza ..1419.2.8 Kombinovana silaa.....................................142

X GUBICI SILAE I SJENAE.................................144

XI PROBLEMI U PRIPREMI I KORITENJU SILAEI SJENAE ..................................................................147XII OBJEKTI ZA SILAU ISJENAU.....................152

12.1 Izbor mjesta za gradnju silosa...........................152

12.2 Tipovi silosa......................................................153

12.2.1 Silo-hrpa.....................................................153

12.2.2 Silo-rov.......................................................154

12.2.3 Horizontalni silosi.......................................155

12.2.3.1 Punjenje silosa......................................15812.2.3.2 Izuzimanje silae i sjenae iz silosa..160

12.2.4 Silo-toranj...................................................162

XIII KORITENJE SILAE I SJENAE....................16513.1 Koritenje Silae i sjenae u ishrani goveda.....16513.2 Koritenje silae i sjenae u ishrani priplodnih

junica............................................................................167


7/185


13.3 Koritenje silae i sjenae u tovu junadi...........168XIV MEHANIZACIJA ZA PRIPREMU I KORITENJE

SILAE I SJENAE....................................................17014.1 Silo-sjeke.........................................................17114.2 Silo-kombajni....................................................171

14.2.1 Noeni jednoredni silo-kombajn.................17214.2.2 Noeni dvoredni silo-kombajn....................17314.2.3 Vueni silo-kombajn...................................17414.2.4 Samohodni silo-kombajn............................174

XV VANIJE KRMNE KULTURE............................176XVI KRMNE TABLICE .............................................177

16.1 Silae................................................................17716.2 Sjenae..............................................................17916.3 Sijeno................................................................181

XVII LITERATURA....................................................183


8/185


IUVOD

Ekonomina proizvodnja mlijeka u krava se izmeuostalog zasniva i na njihovoj ishrani sa kvalitetnim

kabastim hranivima.

Jedan od bitnih faktora koji utiu na stabilnost iproduktivnost u stoarskoj proizvodnji upravo je stabilnaproizvodnja stone hrane, tj. pravilno rijeena krmnabaza. U takvim uslovima gajenja krmnog bilja,

proizvodnja mora biti adekvatno zastupljena i

prilagoena uslovima sredine.Prevelika ulaganja u proizvodnju krmnog bilja, tj. stonehrane, mogu uticati na rentabilnost stoarske proizvodnjei s tim u vezi na cijenu stoarskih proizvoda. Upravo iztog razloga proizvodnja krmnog bilja mora biti

prilagoena uslovima sredine, gdje se mora voditi rauna

o izboru krmnih kultura, nainu gajenja i iskoritavanja.Novija nauna saznanja u proizvodnji kabaste stonehrane na oranicama daju mogunost jeftinije i kvalitetnijeproizvodnje krmnog bilja.

Proizvodnja krmnog bilja najbolje spaja biljnu i stoarskuproizvodnju, te iz tog razloga moe dati najvei doprinosu proizvodnji zdravstveno ispravne hrane uz ujedno

ouvanje prirodne sredine.Siliranje je rasprostranjen postupakkonzerviranja stonehrane. Krajem 19. vijeka siliranje stone hrane poelo jeu SAD i zamljama zapadne Europe. Neto kasnije, nabazi steenih iskustava u pripremanju silae, u praksu seuvodi i tehnologija pripreme sjenae.Razlog irenja tehnologije siliranje je u injenici da ovajpostupak konzerviranja stone hrane omoguuje ubiranje


9/185


biljaka u optimalnoj fazi razvoja, koje ivotinje efikasnijekoriste i pretvaraju u mlijeko i meso. Osim toga postupak

pripreme silae i sjenae danas je potpuno mehanizovan,to omoguuje ubiranje biljaka u optimalnoj fazi te je nataj nain manje ovisan o vremenskim uvjetima, iangairanost ljudske radne snage je svedena naminimum.

Utvrdilo se, da samo sa prelaskom na ovaj nainspremanja i skladitenja voluminozne hrane, da sepodigla intenzivnost proizvodnje za vie od jednetreine. Znai na istim povrinama proizvodi se znaajnovie bjelanevina i ukupne energije. Ovo je rezultatumanjenih gubitka hranjivih tvari u poreenju sasuenjem sijena na tlu (disimilacija mikroorganizma,ispiranje oborina, usitnjavanje maina,..).Interes u proizvodnji jeste koliko emo dobiti mlijeka ili

mesa sa jedinice povrine, a na to najvei utjecaj ima

kvalitet silae i sjenae.

Razlog irenja tehnologije siliranje je u injenici da ovajpostupak konzerviranja stone hrane omoguuje ubiranjebiljaka u optimalnoj fazi razvoja, koje ivotinje efikasnijekoriste i pretvaraju u mlijeko i meso. Osim toga

koritenje silae i sjenae u ishrani obezbijeujestabilnost sastava obroka, u duem vremenskom periodu,

to doprinosi kvalitetu ishrane, jeftinijoj i veojproizvodnji mesa i mlijeka. Danas je ovaj proces

pripremanja silae i sjenae potpuno mehanizovan.Pripremanje silae i sjenae, kao postupka konzerviranjastone hrane, danas u svijetu imaju iroku primjenu. Unaoj zemlji silaa, a pogotovo sjenaa, se jo uvijeknedovoljno koriste. Osnovni razlozi su usitnjenost


10/185


parcela za proizvodnju i nedostatak adekvatne

mehanizacije. Vei poljoprivredni proizvoai, lake i

bre shvataju znaaj silae i sjenae zbog ega ih, u veojmjeri poinju koristiti u ishrani ivotinja na svojimfarmama.

Sijeno sadri 85 do 88 % suhe tvari.Sjenaa sadri 45 do 55 % suhe tvari.Silaa sadri 30 do 35 % suhe tvari.

Sijeno. Sijeno nastaje suenjem zelene voluminoznekrme do standardne vlanosti (12-15%), pri kojoj moesauvati hranjivu vrijednost i kvalitetu kroz duljevrijeme, do njegove upotrebe. S obzirom na vrstu

biljnoga materijala u hranidbi ivotinja, najee sepriprema sijeno livadnih trava, sijeno viegodinjihleguminoza i sijeno DTS-a. Inae, sijeno je moguespremiti i od strnih itarica. Od svih biljnih vrsta od kojih

se sijeno sprema, sijeno leguminoza ima prioritet, kako uprinosu po jedinici povrine, tako i po hranjivojvrijednosti istoga.

Treba rei da suenjem ne nastaju samo promjene ukoliini vode suenebiljke, ve se i znaajno mijenjakvaliteta te udio pojedinih hranjivih tvari nastajugubici. Od konje i svih postupaka manipulacije zelenimkrmivom do postizanja forme sijena, vano je pravilno

odrediti vrijeme konje, vrijeme okretanja, sakupljanja ipreanja, kako bi se sauvao list najvrjedniji dio. Upotrebi proizvodnje to kvalitetnijega sijena, zaravnomjerniji i bri nain suenja zelene krme predviase koristiti kosilica s gnjeilicom, a zbojeve rastresati pocijeloj povrini odmah nakon konje.


11/185


Za proizvodnju kvalitetnoga sijena preporuljivo jekoristiti kombinirani nain; dijelom suenje na tlu (do

vlanosti od 40-50%), uz dosuivanje u sjenicima.Hemijski je sastav i hranjiva vrijednost sijena

promjenjiva i posebno izraena kod sijena livadnih trava.Energetska vrijednost sijena leguminoza i sijena livadnih

trava uglavnom je slina i iznosi 0,5 HJ/kg (odgovarapotrebi stvaranja 1 kg mlijeka). Bjelanevinastavrijednost neto je izraenija u korist sijena leguminoza(12-16%) od sijena livadnog (7-9%). Nadalje, sijeno je

dobar izvor vitamina, naroito provitamina vitamina A,-karotena te vitamina D, to ovisi o nainu suenja.Sijeno sueno umjetnim putem bogato je -karotenom(70-100 mg/kg), doksuenjem sijena na tlu suneve UV-zrake aktiviraju sintezu vitamina D. Suha voluminozna

krmiva - sijeno predstavlja osnovnu hranu za preivae ikonje u zimskim mjesecima. Mlijene krave sijeno mogu

konzumirati do 2% svoje tjelesne mase, ali u praktinimse uvjetima kree od 4-6 kg/dan, a kod mlijenih koza iovaca sijeno je ukljueno u obrok od 1-2 kg. Na manjimseoskim imanjima sijeno leguminoza jo je uvijek esto ijedini izvor bjelanevina u obroku. Kvalitetno livadnosijeno vrlo je dobro dijetetsko krmivo, s pozitivnim

uinkom na proces probave, i vrlo je pogodno zarazvijanje probavne funkcije predeludaca teladi.

Laksativan uinak pokazuje i kod krava prvih dana nakontelenja. Sijeno je preivaima neophodno i kao stalanizvor minimalne koliine sirove vlaknine, to ukombinaciji duljega vakanja (preivanja) stvara veukoliinu poeljne octene kiseline. Octena kiselina ima,inae, stimulativan uinak na kvalitetu mlijeka, i to usmislu poveavanja masnoe mlijeka.


12/185


Silaa. Siliranje je specifian nain konzerviranja stonehrane, pri emu se u biljnoj masi zadrava izvorni

prirodni oblik i hranjiva vrijednost. Stvaranjempoeljnihuvjeta, u siliranome se materijalu provocira

razmnoavanje bakterija mlijeno-kiseloga vrenja, koje,koristei jednostavne eere, stvaraju mlijenu kiselinu, ata, sniavajui pH-vrijednost, konzervira biljni materijal.Na pitanje zato konzervirati siliranjem, dajemo sljedeeobjanjenje. Silaa je u dananjoj intenzivnoj proizvodnjimlijeka osnovno krmivo. Od brojnih prednosti istie sepovoljna cijena zbog malih gubitaka u pripremi, zatim

povoljan ukus i laksativan uinak na probavne organe,kao i stimulativan uinak na mlijenu lijezdu i luenjemlijeka.

Kako se pravilno provodi postupak siliranja?Prilikom izvoenja procesa siliranja vano je ispunitiuvjete za razvoj poeljnih konzervirajuih bakterija, a s

njima se, posredno, koi razvoj nepoeljnihmikroorganizama. Da bi neki svjei materijal mogaoprevreti u silau potrebno je da ima dovoljnolakoprobavljivih ugljikohidrata u biljcieera, koji suhrana mlijeno-kiselim bakterijama. Potrebnu koliinu tihhranjivih tvari imaju itarice, sona krmiva (korjenjae,kupusnjae). Druga se krmiva mogu silirati nakonprovenjavanja ili uz dodatak konzervansa. Sljedei uvjetje da nabijanjem siliranoga materijala istisnemo zrak ipostignemo anaerobno stanje. Iz ta dva uvjeta proistietrei, a to je postii poeljnu pH-vrijednost siliranogamaterijala 3,8-4,2. Dostatnom koliinom eera ianaerobno stanje potaknut e brz i buran razvoj mlijeno-kiselih bakterija, koje, stvaranjem mlijene kiseline,


13/185


sniavaju pH-vrijednost siliranoga krmiva do poeljnihvrijednosti.

Za uspjeno siliranje treba voditi rauna i o temperaturi,koja se u siliranome materijalu treba kretati 20-35C.Vlanost materijala, kao peti uvjet, treba biti kodvoluminoznih krmiva 65-70%, a kod koncentriranih od

28-35%. Suhi materijal slabije se nabija i slabijim

intenzitetom fermentira, a prevlani izraenije naginje koctenoj fermentaciji i pojaava gubitke hranjivih tvari prigaenju iste. U praktinim uvjetima najee su silaekukuruza; cijela biljka, zrna, zrna s klipom. Silae semogu pripremiti kombiniranjem vie krmiva te senazivaju sendvi-silae. Specifian oblik siliranjaprimjenjuje se kod DTS-a i viegodinjih leguminoza, uzprethodno provenjavanje zelene mase do vlanosti od50% konzervira se u obliku sjenae. Vrijeme siliranja domomenta izuzimanja silae i hranjenja ivotinja

vremenski traje izmeu 5 i 6 tjedana. Isto vrijedi i zasjenau. Tijekom vremena skladitenja potrebno jeprimijeniti i kvalitetno pokrivanje siliranoga materijala i

na taj nai sprijeiti kvarenje silae. Prije upotrebe silaekao krmiva u hranidbi ivotinja provodi se ocjenahranjive i zdravstvene vrijednosti. Ocjena se vriklasinom kemijskom analizom prema udjelu hranjivihtvari te odnosu i koncentraciji kiselina u silai. Drugi

nain ocjene koji moe izvriti svaki proizvoa nasvojoj silai je organoleptika analiza. Tom se analizomopisuje kvaliteta silae na osnovi boje, okusa ikonzistencije siliranoga krmiva. Dobra se silaakarakterizira po boji koja je slina izvornome materijalu,po mirisu blago kiselkastome (lagano aromatian), uzprepoznatljivu i ouvanu strukturu siliranoga materijala.


14/185


Odrasla goveda, ovaca i koza inae vrlo dobro koriste svevrste silaa, anajvie je zastupljena u obrocima mlijenih

kategorija. Optimalna koliina silae zelenihvoluminoznih krmiva u obrocima mlijenih krava je 5-7kg/100 kg tjelesne mase ivotinje, odnosno od 20-35 kgza krave, a kod koza i ovaca u staji 3 kg silae na 100 kgtjelesne mase. Poznato je da silaa povoljno djeluje narad mlijene lijezde, ali zbog specifinoga mirisa silae,koji moe prenijeti na mlijeko, silaa se preporuujedavati nakon munje.Sjenaa travna silaa. Sjenaa je specifina vrstasilae, dobivena siliranjem svjee zelenih provenutihtrava, DTS-a ili leguminoza, pri vlanosti od 45-60%.Mada je po obliku slina dijelom sijenu, a dijelom silai,po emu se jo zove silirano sijeno, u hranjivojvrijednosti sjenaa nadilazi oba naina konzerviranja. Usjenai se zadrava gotovo izvorna hranjiva vrijednost

zelenoga krmiva, a, zbog pravilnijeg odnosa vode i suhetvari, sjenaa ima bolju jenost od sijena i silae. Kaoprednost u proizvodnji sjenae navodi se i manji utjecajnepovoljnih vremenskih prilika na spremanje te vrste

konzervirane krme, budui da se proces odvija znatnobre nego pri suenju sijena.Kljuni element u pripremisjenae zelenih voluminoznih krmiva je u provenjavanjukoene zelene mase, pri emu preostala voda u siliranojmasi nije dostupna mikroorganizmima te nema nitiizraenih procesa fermentacije kao kod silae. Zbog togaje koncentracija organskih kiselina nia, a pH sjenaeznatno vii nego kod silae. Pri toj vlanosti (50-60%)onemoguen je rad trulenih bakterija, ali ne i plijesnikao aeroba, zbog ega se i kod sjenae trebaju postiianaerobni uvjeti. U sjenai se kao konzervans, uz


15/185


organske kiseline, javlja i ugljini dioksid, nastao kaoproizvod disanja stanice biljnoga materijala. Pri stabilnim

vremenskim prilikama provenjavanje traje oko 6-8 sati, apotom se biljna masa sjecka na duinu 5-8 cm i odvozi usilos. Nepovoljne vremenske prilike (oborine) mogu

negativno utjecati na provenjavanje te je u tim

sluajevima preporuljivo koristiti aditive-konzervanse.Za spremanje sjenae koristili su hermetiki zatvorenisilo-tornjevi, a u novije vrijeme sve uestalije sesjenaasprema u plastine rol- i kvadratne bale ili silo-kobasice.Kvalitetna sjenaa ima ukasto i smee-zelenu boju,ugodan kiselkasti miris, stabilnu nepromijenjenu teksturu

materijala. Kiselost sjenae kree se pH 4-5, a optimalnavrijednost pH je 4-4,5. Sjenaa trava i leguminoza trebaimati energetsku vrijednost 5-6 NEL MJ/ kg ST (0,78

HJ), sirovih bjelanevina 160 gr/kg ST, 7 gr Ca, 1 gr P i40 gr karotena. Sjenaa je visokokvalitetno voluminozno

krmivo u hrani domaih ivotinja, a najpogodnije u hranipreivaa i biljojeda, kod kojih moe zamijeniti sijeno, aprimjenjuje se kao komponenta osnovnoga krmiva.

Mlijene krave dnevno mogu konzumirati do 20 kgsjenae, a za koze i ovce preporuuje se u koliini od 4-6kg.


16/185


II

KONCEPT PROIZVODNJE STONE HRANE

Proizvodnja stone hrane, u uvjetima intenzivnestoarske proizvodnje, treba da se zasniva na principumaksimalnog koritenja prirodnih resursa, u prvom redu,zemljita, vode i suneve energije. Osnovni cilj ovakvogkoncepta proizvodnje je proizvodnja dovoljnih koliinakabaste i koncentrovane hrane koja, sem mineralno

vitaminskih dodataka, moe da podmiri potrebe farme ustonoj hrani. Kabasta hraniva podmiruju se uglavnom izsilae, sijena i sjenae lucerke i travnodjetelinskih smjesasijanih na livadama, silae biljke kukuruza i hraniva izsistema zelenog konvejera.

Karakteristika mlijenih ivotinja je da im osnovni dioobroka ine voluminozna krmiva te da izborom nainadranja i hranidbe mogu egzistirati i kao pane ivotinje.

Ta injenica postavlja pred proizvodnju mlijeka isvakoga proizvoaa potrebu posjedovanja odreenihoraninih i panjakih povrina, na kojim se organiziraproizvodnja svjee i konzervirane voluminozne krme. Uuvjetima intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je

predvidjeti oko 1 ha/UG (uvjetno grlo = 500 kg). Prema

strunim miljenjima, taj nain gospodarenja zemljomvieznano je pozitivan. Na taj nain farmer proizvodi

dovoljne koliine krme primjerene kvalitete, pravilno seodrava plodored zemljita, na ekoloki prihvatljiv nainje rjeavanje stajnjaka - zaoravanjem na oraninimpovrinama, i potpunije iskoritenje strojeva i radnesnage na farmi.

Zeleni konvejer, predstavljaju lucerka,

travnoleguminozne smjee, ozima mjeavina (graak +


17/185


penica), jare mjeavine (graak + zob), hibridni sirak,sudanska trava i dr.

Osnovna karakteristika ovih hraniva je da se moguuspjeno koristiti u zelenom stanju, odnosno ukoliko seza to ukae potreba mogu da se osue za sijeno ili silirajuradi pripreme silae ili sjenae. Ovako definisan konceptproizvodnje stone hrane omoguuje da se zelena hrana uljetnom periodu koristi u trajanju od 5 do 6 mjeseci,

odnosno poev od maja do oktobra. Ovakva organizacijaproizvodnje omoguuje i dvije etve godinje i lakuplodosmjenu usjeva.

Nedostatak ovakvog koncepta proizvodnje je nestablinost

u snabdijevanju farme, u ljetnom periodu, potrebnim

koliinama svjee hrane. Ovo je poslijedica veihkoliina kie, kvarova na mehanizaciji za koenje, utovari transport. Uslijed toga obroci moraju da trpe promjene

koje, najee, ne mogu biti kvalitetno obavljene pa

opada proizvodnja mlijeka i mlijene masti.Drugi koncept porizvodnje kabaste stone hrane zasnivase na koritenju konzervirane hrane tokom cijele godine.Osnov kabastog dijela obroka ine sijeno, silaa ilisjenaa. Prednost ovog koncepta je da omoguuje veustabilnost u ishrani krava. Kabasta hraniva ubiraju se u

optimalnoj fazi razvoja i uvaju se u silosima ilisjenjacima u krugu farme. Mogunost njihovedistribucije do krmnog stola nije u tolikoj mjeri,uslovljena vremenskim prilikama, transportnim

sredstvima i drugim organizaciono - tehnikimproblemima.


18/185


III

AGROTEHNIKA

3.1. AGROTEHNIKA PROIZVODNJE KUKURUZA

Po sjetvenim povrinama i obimu proizvodnje kukuruz jenajvanije ito, najvaniji ratarski usjev i najvanijapoljoprivredna kultura.

Najvanija primjena kukuruza jeste u: ishrani stokeosnovna sirovina

3.1.1 Karakteristike kukuruza

Privredni znaaj kukuruza: prehrambena industrija

industrija alkohola

farmaceutska i kozmetika industrija tekstilna industrija

proizvodnja biogasa

Mogunosti upotrebe u ishrani stoke: suho zrno

klip

cijela biljka (silaa)

Koristi se i za ljudsku ishranu (u nerazvijenim zemljamavie), naroito u mlinarskoj industriji.U proizvodnji se uglavnom koriste hibridi koji nastaju

ukrtanjem odreenih linija, zbog te specifinosti nemoe se koristiti sjeme merkantilnog kukuruza jer prinosimogu biti manji i do 50 %.


19/185


3.1.2 Zahtijevi prema klimatskim uvjetima i zemljituKukuruz je osjetljiv na mraz i nedostatak vode.

Minimalna temperatura za poetni rast i razvoj iznosi 8do 10 C, a u vegetaciji iznosi 12C. Optimalnatemperatura u vegetaciji je od 22 do 25 C. Nadzemni dioizmrzava na -1C. Ako se mraz pojavi kad kukuruz ima 6i vie listova, usjev kukuruza biva uniten.Za dobar prinos potrebno je oko 500 do 600 mm vode u

toku vegetacije, kritini period za vlagu je ve sa 7 do 8listova, a najvea potreba je u fazi svilanja-oplodnje inalijevanju zrna.

Najvie mu pogoduju plodna, duboka, propusna irastresita zemljita te zemljita koja zadravaju dostavode, a manje su pogodna lagana pjeskovita zemljita iteka glinasta zemljita. Ne preporuuje se uzgoj nakiselim zemljitima ( biljka neutralnih zemljita pH 6,5do 7), te na zemljitima sa veim nagibom od 5 %.

3.1.3 Plodosmjena

Kukuruz zahtijeva uzgoj u plodosmjeni. Kukuruz se

najee sije u dvopoljnoj plodosmjeni sa penicom, anajbolje mu odgovara tropoljna plodosmjena kukuruz -

jednogodinje leguminoze - penica. Najbolji predusjeviza kukuruz su:

strne itarice, jednogodinje leguminoze, eerna repa, krompir,

viegodinje trave i leguminoze.Moe se uzgajati i u monokulturi, ali tada treba obratitiposebnu panju na upotrebu organskih i mineralnihubriva, te svim agrotehnikim mjerama. Uzgoj u


20/185


monokulturi treba izbjegavati na podrujima gdje prijetiopasnost od kukuruzne zlatice.

3.1.4 Obrada zemljitaZemljite za sjetvu kukuruza obrauje se u tri faze: zaoravanje biljnih ostataka u ljeto (poslije ranih

predusjeva) i u jesen (poslije kasnih predusjeva),

duboko oranje u jesen na dubinu 25 do 35 cm,

predsjetvena priprema zemljita u proljee.

U rano proljee treba zatvoriti brazdu da bi se sprijeiogubitak vode te kvalitetno pripremilo zemljite za sjetvu.Pred sjetvu treba stvoriti mrviastu strukturu sjetvenogsloja zemljita.

3.1.5 ubrenjeNajsigurnije, najtanije, najefikasnije i najracionalnije

ubrenje uradit emo ako obavimo analizu zemljita.

Pravilo ubrenja:1. u jesen zaorati ubriva sa poveanim sadrajemfosfora i kalija (NPK 7:20:30, 10:20:30) te jedan dio

azota (N) kroz UREA. Ovaj nain ubrenja manje jeprihvatljiv na ljunkovitom zemljitu i na propusnimtlima. Zbog brzog vertikalnog kretanja hranjivih tvari

ubrivo bacamo prije zatvaranja brazde.2. predsjetveno ubriti startnim ubrivom sizbalansiranim sadrajem svih hraniva (NPK 15:15:15) tedrugim dijelom azota (N) kroz UREA

3. u ranom proljetnom porastu obaviti prihranu sa

kultivacijom KAN (moe se obaviti u fazi 3 do 4 lista i ufazi 6 do 7 listova)


21/185


Primjer ubrenja: u jesen zaorati 500 kg/ha NPK 7:20:30 i 100 kg/ha

UREA predsjetvena priprema 200 kg/ha NPK 15:15:15 i

100 kg/ha UREA

prihrana sa kultivacijom 150 kg/ha KAN

ZAORAVANJE - Podjednak raspored ubriva po cijelojdubini obrade

DUBLJI SLOJEVI TLA - gotovo uvijek ima dovoljno

vode da ubriva budu u aktivnom obliku

Kontrola plodnosti tla

svakih 4 do 5 godina


22/185


Simptomi nedostatka hraniva na listu

3.1.6 Sjetva

Optimalni rok za sjetvu: april 10.april 30.Dubina sjetve na lakim zemljitima 4 do 5 cm, a nateim zemljitima 3 do 4 cm.Sije se na meuredni razmak od 60 do 80 cm, a razmak uredu od 15 do 30 cm. Gustoa sjetve zavisi o hibridu i


23/185


namjeni kukuruza (kukuruz za proizvodnju zrna sije se

rjee a kukuruz za silau gue). Norma sjetve za

proizvodnju zrna iznosi 20 do 25 kg/ha, a za proizvodnjusilae 25 do 35 kg/ha. Danas se sjeme hibrida kukuruzaza sjetvu u prodaji nalazi u pakovanjima po broju

sjemenki (25.000 ili 30.000 sjemenki), prvenstveno iz

razloga broja biljaka po hektaru.

Broj biljaka kukuruza po hektaru za proizvodnju zrna:

FAO grupa 200 - 80.000 do 85.000biljaka/hektaru




FAO grupa 600 - 50.000 do 60.000

biljaka/hektaruZa proizvodnju silae broj biljakapoveati za 15 do 20%.Za proizvodnju zrna, zavisno o proizvodnom podruju iroku sjetve, sijemo hibride razliite duine vegetacije: u sjevernim podrujima sijemo hibride 300, 400, 500

grupe zrenja

u junim podrujima osim navedenih hibrida moemosijati i hibride 600 i 700 grupe zrenja

u kasnijim rokovima sjetve i postrno preporuuju sehibridi 100 i 200 grupe zrenja

Posebno treba obratiti panju na izbor hibrida, jerizborom kasnijih hibrida koji imaju vei prinos, silaa senesprema u optimalno vrijeme, ostaje prevlana.


24/185


Sjetva i dubina sjetve

3.1.7 Njega usjeva kukuruza

Njega kukuruza podrazumjeva: valjanje, drljanje, zatituod insekata, bolesti i korova, prihranjivanje sa

kultivacijom i po mogunosti navodnjavanje.Kultivacija kukuruza se obavezno provodi 1 do 2 puta,

prva meuredna kultivacija se izvodi na dubinu od 5 do 6cm, a druga na dubinu 2 do 3 cm da se ne bi otetili bonikorjenovi koji su u neposrednoj blizini povrinezemljita. Kultivacija se izvodi ne samo radi prihrane iunitavanja korova, ve i radi sprjeavanja gubitka vodeiz zemljita.Zatita od korova:Suzbijanje korova spada meu najvanije mjere njege

kukuruza. Korovi se unitavaju herbicidima a unitavanjudoprinosi i meuredna kultivacija.Kod zatite od korova kombinuju se preparati zairokolisne korove sa preparatima za uskolisne korove.Postoje preparati koji se primjenjuju prije sjetve, nakon

sjetve a prije nicanja kukuruza i poslije nicanja kukuruza.

Kod primjene preparata za suzbijanje korova obavezno se

pridravati uputstva proizvoaa preparata.


25/185


Zatita od bolesti:Zrno i mlade biljke kukuruza najee napadaju razne

vrste gljivica, na ove bolesti biljka je najosjetljivija ufazama metlienja, svilanja i oplodnje. Osim ovih bolestikukuruz mogu napasti i trule stabla i korijena, truleklipa, prana snijet. Odrasle biljke napada siva pjegavostlista. Kod primjene preparata za suzbijanje bolesti

obavezno sepridravati uputstva proizvoaa preparata.Zatita od tetnika:Najznaajniji tetnici kukuruza jesu injaci i grice(zemljine tetoine), a od nadzemnih tetoinakukuruzna pipa, lisne ui i vedska muica. U poslednjihnekoliko godine kao znaajniji tetnik javlja sekukuruzna zlatica. Najjeftiniji nain suzbijanja zemljinihtetoina jeste upotreba u sjetvi sjemena tretiranogsisteminim insekticidima. Kod primjene preparata zasuzbijanje tetnika obavezno se pridravati uputstva

proizvoaa preparata.

3.1.8 etvaO nainu koritenja kukuruza zavisi i vrijeme berbe. Zaproizvodnju zrna kukuruz se bere na prelasku iz

fizioloke u stadijum tehnoloke zrelosti zrna, tada jevlaga u zrnu obino 20 do 30 %. Tako ubrani kukuruz sedosuuje na 13 % vlage, a u berbi u klipu suenje seobavlja prirodnim putem.Siliranje cijele biljke-najpogodniji trenutak jeste fazavotane zriobe kada u zrnu ima 30do 35 % vlage.Prinosi kukuruza mogu znatno varirati jer zavise od

mnogo faktora, kreu se u prizvodnji zrna 6 do 15 t/ha, aprinosi silane mase 30 do 80 t/ha.


26/185


3.2. LIVADE I PANJACI

Sijani travnjaci (livade i panjaci) mogu da obezbijedenajkvalitetniju kabastu stonu hranu. Kvalitet biljne masesa sijanih travnjaka zavisi od vie inilaca: sastava vrsta,posebno od udjela leguminoznih biljaka u biomasi, faze

razvoja biljaka, ubrenja, naina konzerviranja ikorienja itd. Poseban znaaj kad je u pitanju kvalitetbiljne mase ima botaniki sastav travnjaka, posebnoleguminozne biljke. Visokim sadrajem proteina,minerala i karotina one su odlina dopuna travnimvrstama koje imaju nii sadraj proteina, ali su bogatijeugljenim hidratima. Pravilno izbalansiranim odnosom

trava i leguminoza u smjei ivotinjama se obezbjeujekvalitetan obrok i sa aspekta energetskih i proteinskih

potreba. Pored toga, gajenjem trava i leguminoza u

smjei dobija se vea produkcija biljne mase u odnosu na

pojedinane vrste i leguminoza i trava. Na viegodinjimtravnjacima raste vei broj beskorisnih korovskih vrsta,koje umanjuju njihovu vrijednost, stoga veazastupljenost korovskih vrsta namee potrebu obnovetravnjaka, odnosno zasijavanje novog travnjaka.

Travnjaci imaju znaajno mjesto u plodosmjeni ipogodne su predkulture za gotovo sve kulturne biljke, a

kao predkulture za travnjake dobri su svi usjevi koji

osiguravaju kvalitetnu pripremu zemljita ipravovremenu sjetvu.

3.2.1 Priprema zemljita za sjetvuNa parceli na kojoj se planira sjetva travnjaka korisno jeobaviti ravnanje zemljita te uraditi hemijsku analizuzemljita kako bi se provjerilo stanje hraniva u zemljitu.


27/185


Osnovnu i predsjetvenu obradu zemljita prilagoditistanju zemljita i potrebama odabranih vrsta trava i

leguminoza za sjetvu. Posebno ako u smjesi ima vielucerke i djeteline potrebno je dublje obraditi tj. orati na

dubinu 30 cm. U osnovnoj obradi obavezno zaoratiubrivo NPK u preporuenoj koliini od 400 do 600kg/Ha ubriva NPK 8:26:26 ili slino sa veimsadrajem fosfora i kalija. U osnovnoj obradi mogu sekoristiti vrsta i tekua organska ubriva. U predsjetvenojpripremi treba dobro usitniti i poravnati sjetveni sloj (od

5 cm). Kvalitetna sjetva moe se obaviti podeenomitnom sijaicom na dubinu sjetve od 1,5 do 2,5 cm.Nakon sjetve potrebno je obaviti valjanje.

3.2.2 Rok sjetve

Sjetva travnjaka moe se obaviti u dva roka:-proljetni rok (krajem marta i poetkom aprila)

- ljetno - jesenji rok (krajem avgusta i poetkomseptembra)Kod nas se u praksi najvie koristi proljetni rok sjetve.Meutim ako postoje povoljni uslovi, a to znai dovoljnovlage, treba to vie koristiti ljetno - jesenju sjetvu kojaima vie prednosti: racionalnija je jer zemljite ne stojislobodno, pritisak korovskih vrsta je smanjen i biljke se

bolje ukorjenjuju tako da se lake ostvaruju eljeni sklop

biljaka. Takoe u narednoj godini je normalnaeksploatacija, dok se kod proljene sjetve gubi prvi otkoskoji ini 40 do 70 % u strukturi prinosa u zavisnosti odnadmorske visine.


28/185


3.2.3 Izbor vrsta za sjetvu i sastav smjea za sjetvuProduktivne vrste ubrzanog razvoja nakon sjetve u

povoljnim agroekolokim uslovima mogu se uzgajati uistoj kulturi.Za jednogodinje koritenje na plodnim, osrednjevlanim zemljitima opravdana je sjetva nekih sortiitalijanskog ljulja, a za dugotrajno koritenje napropusnim, pjeskovito-ilovastim zemljitima prikladan jeuzgoj lucerke u istoj kulturi.Zasijavanje djetelinsko-travnih smjea nalazi opravdanjeu potrebi sjetve travnjaka na razliitim stanitima te estomanje pogodnim i defektnim zemljitima. Bilokaraznovrsnost leguminoza i trava koje ulaze u sastav

smjee omoguavaju veliki broj kombinacija porazliitim osobinama i namjenama. Pri tome su duinaivota i vertikalna (nadzemna i podzemna) distribucijavegetativne mase od najveeg znaaja. Kljuno pitanje u

odreivanju sastava svake smjee je izbor i odnosleguminoznih vrsta prema travama. Potreba je da usmjei bude to vie leguminoza, zbog njihovog kvalitetai azotofiksacije. U naim uslovima uglavnom se koristelucerka, crvena djetelina, bijela djetelina, smiljkita i

vedska djetelina.Znaajno je pomenuti da se sastav smjee mijenja usvakoj narednoj godini njenog koritenja. Zato je najei

sluaj da ve poslije prve, a naroito poslije druge godinekoritenja, leguminozno-travne smjee postaju samotravne.

Za razliku od leguminoza, kod kojih je broj vrsta mali,

kod trava postoji veliki izbor kako vrsta tako i sorti. Toomoguava da se pravi smjea sa precizno zadatim


29/185


karakteristikama po duini koritenja, namjeni, kvalitetu,intenzitetu proizvodnje.

3.2.4 Najznaajnije smjee za razliita zemljita inamjene

Kratkotrajne smjee (23 godine) za konju na osnovucrvene djeteline

HZPSS, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu,2005. g.

VRSTA

Sjemena kg/Ha

Vrlopovoljnozemljiteza crvenudjetelinu2.god.

koritenja

Povoljnozemljite zacrvenudjetelinuvlanijezemljite2. godkoritenja

Vlana ilimokrazemljita2-3 god.koritenja

Umjerenoocjeditozemljite2-3 god.koritenja

Crvena djetelina 20.0 18.0 15.5 18.0

vedska djetelina 2.0

Ljulj mnogocvjetni 2.5 5.0 2.5 2.5Klupasta otrica 3.0Maji repak 2.0

UKUPNO 22.5 23.0 22.0 23.5


30/185


Viegodinja smjea za konju na osnovu lucerkeHZPSS, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu,

2005. g.

VRSTA

Sjemena kg/Ha

Povoljno

zemljiteza lucerku(umjerenoocjedito)

Povoljno

zemljiteza lucerku(umjerenoocjedito)

Suha ili

vrlo suhazemljita

Suha

zemljitaGraninazemljita zalucerku(2-3 god.koritenja)

Lucerka 26.0 27.0 21.0 21.0 12.0

Crvenadjetelina

5.0

Smiljkitarokasta

2.0 2.0

Pahovka rana 3.0 5.0 5.0

Klupastaotrica

1.5 3.0 3.0

Vlasuljalivadna

3.0 5.0

Maji repak 2.0

Stoklasa

bezosata

10.0

Ljuljmnogocvjetni

3.0

UKUPNO 33.5 32.0 33.0 31.0 30.0


31/185


3.2.5 ubrenje travnjakaubrenje zanaajno utie na koliinu i kvalitet

proizvedene krme na travnjacima.

3.2.5.1 Mineralna ubriva u ubrenju travnjakaOdreivanje odnosa osnovnih hraniva i njihova koliinaje delikatan zadatak. Stoga je preporuljivo prijezasnivanja travnjaka uraditi hemijsku analizu zemljita naosnovu koje e se odredtit koliine i sastav ubriva zaprimjenu.

Preporuka je sa osnovnom obradom zaorati 400 do 600kg/Ha ubriva NPK 8:26:26 i zaorati organsko ubrivo(stajnjak).Primjena azotnih ubriva (KAN-a i dr.) najvie poveavaprinos krme na travnjacima. Meutim, velika primjenaazotnih ubriva ograniava razvoj i potiskuje iz smjeeleguminozne vrste (lucerka i djeteline) te tako sniava

kvalitet krme. Travnjake sa manjim udjelom leguminozaopravdano je viekratno prihranjivati KAN-ompoetkomproljetnog porasta i nakon svakog turnusa koritenja. Zaprihranu u prvom dijelu vegetacije preporuljivo jekoristiti 200 do 250 kg/Ha KAN-a, a u kasnijim ljetnimprihranama treba smanjiti koliinu ubriva na 150kg/Ha. Suho vrijeme i visoke ljetne temperaturereduciraju razvoj i porast travnjaka te mogu umanjiti

uinak ubrenja.Potrebe za fosforom i kalijem dopunjuju se prema analizi

zemljita dodavanjem kompleksnih NPK ubriva.ubrenje sa 300 do 400 kg/Ha NPK 8:26:26 (ili slinihformulacija) osigurava stabilnost uroda i poboljavabotaniki sastav travnjaka. Mijeana NPK ubrivakoristiti u jesen ili rano proljee.


32/185


Mijeana NPK ubriva koriste se u rano proljee, kad setlo ugrije do + 5 C, da moe poeti mineralizacija i time

se sprijei gubitak hranjiva od padavina.

3.2.5.2 Organska ubriva u ubrenju travnjakaStajnjak je najbolje u osnovnoj obradi zaorati u jesen kao

i za sve usjeve.

Primjena osoke (gnojovke) zavisi o vrsti, sastavu te

stepenu razrjeenja. Osoku u jednom navratu ne trebakoristiti vie od 15 do 20 m/Ha. Pogodni uslovi zaprimjenu osoke jesu pred poetak ili za vrijeme kinograzdoblja. Preporuka je nakon konje na travnjacimaprimjeniti osoku u koliini do 10 m/Ha. Primjena osokeu poetku proljetnog porasta travnjaka viestrukopoveava iskoritavanje hranivih sastojaka (azota) uodnosu na primjenu tokom mirovanja vegetacije (jesen-

proljee). Osoku ne treba koristiti u prvoj godini nakon

sjetve travnjaka. Izbjegavati prekomjernu upotrebu osokezbog moguih tetnih uinaka.

Plan ubrenja za upotrebu pojedinanih hranjiva,zavisno od broja otkosapo Leskoveku

Kg N / otkosu P2O5 K2O Prinos

suhetvarit/ha

Skrobnih

jedinicakg/ha

I II III IV V

1 otkos 40 25-40 40-70 4 1.600

2 otkosa 40 50-70 100-160 7 2.800

2 otkosa 40 40 50-70 100-160 9 3.600

3 otkosa 40-50 40-50 20-40 60-80 120-200 10 4.000

4 otkosa 40-50 50 60 40-50 80-100 140-240 11 4.840

Ispaa ikoenje

60 60 60 60 100-130 200-300 13 5.700


33/185


Ne zaboravimo: efektivno ubrenje mogue je samo na osnovu

plana ubrenja, koji ukljuuje analizu tla, ako su tla prekisela (pH manji od 4,7) prva mjera je

kalcizacija ili dodavanje vapna , do 400 kg istogakalcija na ha,

u sluaju da upotrebljavamo stajskoubrivo/gnojivo, upotrebljavamo osueno-starostajsko ubrivo ( stajnjak),

stajnjak i gnojnicu rasturamo samo u vrijeme

vegetacije - rasta trave, koliina iznoenja stajnjaka u jednom odmjerku

neka ne prekorai 30 m3/ha, s (N) azotom (30-60 kg N/ha) dognojavamo

poslije svake kosidbe i ispae.

3.2.6 Njega travnjakaU prvoj godini nakon sjetve na travnjacima poraste

odgovarajua biljna masa koju treba iskoristiti u 1 do 2otkosa ( zavisno o roku sjetve).

U prvoj godini napasivanje nijepreporuljivo.Pravovremenom konjom nakon nicanja djetelinsko-travnih smjea ograniava se razvoj jednogodinjihkorova.

Proljetno drljanje travnjaka izvodi se prije poetkaproljetnog porasta travnjaka. Ono omoguavaporavnjavanje tla te razgrtanje krtinjaka i nakupinabalege, a pospijeuje regeneraciju travnjaka.Priprema travnjaka za zimu - krajem vegetacije(oktobar) poraslu biljnu masu na travnjaku treba pokositi

kako bi se regenerirala za zimu i porasla na 5 do 7 cm.


34/185


Suzbijanje korovau prvoj godini nakon sjetve, osobitou proljetnom roku, esta je pojava jednogodinjih korova,

kasnije tokom koritenja mogu se razviti i nekiviegodinji korovi. Pravilno koritenje ograniava razvojmnogih korovskih vrsta. U istim usjevima trava ilidjetelina postoje rjeenja za suzbijanje korovaherbicidima.

3.2.7 Vrijeme kosidbe

Koliina i hranjiva vrijednost proizvedenog krmiva natravnatoj povrini je direktno zavisna od naina, termina iuestalosti upotrebe travnate povrine, te od nainaspremanja i konzerviranja prinosa. Hranjiva vrijednost

proizvedenog krmiva je primjerena za intenzivno

govedarstvo samo, ako kosimo dovoljno na vrijeme ,

zavisno od razvojnog stadija ( vlatanja odnosno klasanja

trava, pupanja npr. djetelina) odnosno u zrelosti trave do

est sedmica. Na hranjivu vrijednost prinosa utie

botaniki sastav travnjaka; pri tom se po vrijednosti istiuprije svega selekcionirane trave i leguminoze. Nahranjivu vrijednost prinosa ima velik uticaj ubrenje.Uzimajui u obzir sve te faktore postiemo, to se tiekoliine i kvaliteta, maksimalno odgovarajui prinos,ako obavimo etiri kosidbe godinje.


35/185


Ukupni godinji prosjeni prinos hranjvih tvari, zavisnood broja otkosa

Kosidba Brojotkosa

Prosjeni ukupni prinosSuhe tvari

t/haSkrobnih

jedinica kg/ha

Bjelanevinakg/ha

Svakih 10 sedmica 2 8,5 2.550 1.020

Svakih 8 sedmica 3 8,2 3.280 1.394

Svakih 6 sedmica 4 7,8 3.120 1.638

Svakih 4 sedmice 6 5,6 2.800 1.205

Svakih 2 sedmice 12 3,2 1.920 768

Sadraj hranjivih tvari,zavisno od faze razvoja travnebiljkeVrijeme kosidbe uodnosu na razvojni

stadij

U 1 kg suhe tvari je u dag

Sirove bjelanevine Sirove masti Skrob Sirova vlakna

Ozelenjivanje 22,5 4,1 38 18

Pupanje 20,0 3,7 39 20

Vlatanje 21,0 3,3 40 22

Cvjetanje 14,2 4,5 44 27

Sazrijevanje 10,4 3,2 47 30

Promjena stepena probavljivosti hranjivih tvari, u

odnosu na razvojni stadij travne biljkeRazvojni stadij Stepen probavljivosti sirovih hranjivih tvari %

Sirove bjelanevine Sirove masti Skrob Sirova vlaknaOzelenjivanje 82 68 83 78

Intenzivni rast 80 67 81 76

Pupanje 78 66 79 74

Vlatanje 75 65 78 71Cvjetanje 70 60 76 68

Sazrijevanje 66 62 71 60

Na osnovu podataka o sadraju hranjivih tvari i njihoveprobavljivosti, zavisno od faze razvoja trave,

najpovoljnije vrijeme kosidbe je kada je trava u razvojnoj

fazi formiranja pupoljaka/pupanja. To je momenat, kada

trava ima najvei procenat lisne mase i s tim povezano,


36/185


veliku vrijednost ugljiko hidrata te najvei procenat lakotopivih eera, koji su kasnije najvaniji za pravilan i

uspjean tok fermentacije procesa siliranja u silosu.Praksa potvrdjuje, da ratari uvijek kasne s terminomkosidbe.Sam poetak je takoer u velikoj mjeri zavisan odvremenskih uslova za suenje sijena.Zbog te injenice sve vie siliramo, jer za provenjavanjetrave potrebno je u pola manje lijepog vremena. Prije

svega taj rizik je vei kod prvog otkosa, koje u cijelostisiliramo, drugi otkos suimo. Trei i etvrti opet siliramo.S takvim rasporedom naina konzerviranja krmiva surizici od gubitaka hranjivih tvari najmanji.

3.2.7.1 Znaaj izvedbe naprave za koenje/ kosilice iglatkost reza

Imamo vie vrsta kosilica, najprepoznatljivija tehnika i

tehnoloka razlika meu njima je u kosionom ureaju..Jedne imaju ureaj za koenje, koji kosi biljke sianjem/strienjem, a druge, da kose sjeenjem.Strina kosilicaree slino kao makaze; ima, dakle, dvaelementa za rezanje, ako se pomie samo jedan (no) ,obino je izvedba s prstima.. U tu grupu spadaju takoerizvedbe kosionih grebenova, bez prstiju. Za obje izvedbe

je znaajno, da njihov rez ostaje gladak i da, sa dobro

naotrenim sjeivima/noevima, ne trgaju odrezani dioizdanka/pupoljka i listove biljaka. Njihova glavna mana

je manja efektivnost u poreenju sa drugim izvedbama, teee zamaivanje kod izvedbi sa prstima. Kod takvihizvedbi visina kosionog grebena se podeava sapodizanjem i sputanjem potpornog klizaa za greben.


37/185


Tako je mogue i jednostavnije podeavanje razliitevisine otkosa i u veini primjera uzme malo vremena.

Kosioni uredjaj , koji kosi sa sjeenjem, ree bezsuprotnog noa/sjeiva, zato je obodna brzina noa velika(60 do 80 m/s), da no ne savija biljke, nego da ih sjee.Takve kosilice nazivamo rotacijske kosilice. Za sve

rotacijske izvedbe je znaajno, da svladaju bitno veeprepreke na terenu, da se ne zamauju, da imaju veusnagu/efektivnost, ali zato veoma oneiuju pokoenutravu sa zemljom i prainom sa tla. Kod loe naotrenihnoeva i smanjenoj obodnoj brzini noa , njihovo rezanjeje slino trganju i kidanju. Tako slabo odrezanizdanak/pupoljak obino pukne, se raspadne, a list serastrga. Kod tako neglatko odrezanih povrina jepoveano cijeenje soka iz elija biljaka, biljka sedodatni iscrpi, a i obrastanje je loije. U sluaju sue sugubici soka vei , a time su vie i pogoene pokoene

biljke.Kod upotrebe rotacijskih kosilica moramo imati u vidu,da noevi/sjeiva budu uvijek adekvatno naotreni,rotacijska brzina dovoljno velika , tako kao to jetehniki propisano.Kod rotacijskih kosilica je najvei tehniki nedostatakmijenjanje visine otkosa strnike - visina reza noa. Takoje, (prije svega kod starijih izvedbi) dno kliznog

poklopca/tanjura privren na ostali dio kuitakosilice.. Kod takvih izvedbi nije mogue mijenjanjevisine otkosa, poto kliza i leite nosioca noa nisupomini.Novije izvedbe su uraene ve tako, da je omoguenabrzo i lake podeavanje donjeg nivoa kliznogpoklopca/tanjura/ - po sistemu navojne matice.


38/185


Praksa je pokazala, da u prosjeku kosimo prenisko i

samim tim oteavamo regenaraciju trave na travnjaku.

Sa dvaput preniskim otkosom (ispod 3 cm ) vrijemeponovnog obrastanja, u poredjenju sa normalnomvisinom (6-8 cm), produi se za 14 i vie dana, topredstavlja veliko opadanje prinosa.

Visina kosidbe travnjakaVisina kosidbe cm Vrsta travnjaka

5 - 6 Panjaci, upotreba za ispau i konju(engl. ljulj, crvena vlasulja, vlasnjaa)

7 - 8 Travnjaci bez leguminoza(viecvjetni ljulj, jeevica, barska vlasulja)8 - 9 TDS i travnjaci ekstenzivna upotreba

(maiji repak, barska vlasulja, djetelineVie od 9 Lucerka i djeteline


39/185


Mogunost upotrebe svjee trave , rana kosidba


40/185


3.3 LUCERKA

(Medicago sativa L.)

Gajenje lucerke ne zavisi samo od prirodnih uslova i

inioca prozvodnje (klima, zemljite i dr.) ve vrlomnogo i od uslova primjene agrotehnike, primjene nauke,

a naroito poznavanja biologije i ekologije kulture.

3.3.1 Krmna vrijednost

Lucerka se smatra vodeom i najstarijom gajenomkrmnom kulturom, koja se odlikuje visokom

sposobnou proizvodnje zelene krme, sijena najboljegkvaliteta od svih krmnih mahunarki. Prije svega odlikuje

se visokim sadrajem sirovih proteina, koji se kree od18 do 22 %, zavisno od faze starosti vegetativnih organa,

odnosno, sadri 12 do 14 % svarljivih proteina. Njenkvantitativni i kvalitativni sadraj aminokiselina, kako

slobodnih, tako i onih koje ine proteine, je najbolji uodnosu na sve druge krmne kulture.Lucerka se odlikuje visokim, stabilnim i kontinuiranim

prinosima organske mase.

Po sadraju mineralnih tvari, naroito fosfora i kalcija,lucerka zauzima prvo mjesto meu krmnim kulturama,naroito znaajna za ishranu mladih i priplodnih grlastoke.

Lucerka sadri u zelenoj masi i dobro spravljenom sijenuznaajne koliine karotina kao izvora A vitamina.Sadri znaajnu koliinu vitamina: B1, B2, B3, C, D, E,PP i K. Sadri mikroelemente kao to su Zn i Mo.Naroito sadri pantotenske kiseline (B3).


41/185


Sadraj sirovih proteina i celuloze u suhoj tvari lucerkeFaza razvia Sadraj u % od suhe tvari

Sirovi protein Sirova celulozaFormiranje pupoljaka 23,60 12,50

Pred cvjetanje 18,80 19,50

U punom cvijetu 15,30 21,80

3.3.2. Predusjevna vrijednost

Lucerka ima veliki agrotehniki znaaj. Svojim snanim irazvijenim korijenovim sistemom po dubini i prostoru,

fiziki proima zemljite i ini ga rastresitim, ono postajestrukturnije, omoguava laki i potpuniji prodor zraka ivode u zemljite tako se ostvaruje oivljavanje zemljitana veim dubinama. Naseljavanjem mikroorganizama urizosferi lucerke, vri se tzv. mikrobiotizacija zemljitapreko 2 m dubine profila.

Lucerka ostavlja poslije razoravanja lucerita velikekoliine organske mase u zemljitu, prvenstvenokorijena, krunice i dosta nadzemnih dijelova, koji suodlino rasporeeni u zemljitu, naroito na dubini od 60do 70 cm. Lucerka ostavlja korijena i krunice u zemljituoko 8.000 do 14.000 kg/ha, to razlaganjem imineralizacijom doprinosi popravljanju fizikih,hemijskih i mikrobiolokih osobina zemljita.Na korijenovom sistemu lucerke Rhizobium melilotii

fiksira velike koliine atmosferskog azota, koje mogudostii 300 do 400 kg/ha. Ova koliina odgovara koliiniod 60 t/ha stajnjaka. Zato je lucerka izuzetno znaajna uplodosmjeni njivskih usjeva.

Lucerka se pojavljuje kao viestruki biomelioratorpedogenetskih i fizikih procesa u zemljitu, onauspostavlja ravnoteu nekih poremeenih procesa uzemljitu.


42/185


Na zemljitima prirodnih ili vjetakih nagiba, lucerkaodigrava znaajnu ulogu konzervacije zemljita zatite

od erozije vodom ili vjetrom, jer dubokim korijenovimsistemom dobro vezuje zemljite.Lucerka ima veoma visok indeks bioloke konkurencijeprema drugim vrstama. Uspjeno sprijeava razvojmnogih korovskih biljaka.

Kvrice na korijenu lucerke

3.3.3. Morfoloke osobinePostoji vei broj tipova lucerke, nastalih evolucijom u

nihovim specifinim ekolokim uslovima nakon njihovognastanjivanja odreenog areala u prolosti. Za nas najveiznaaj ima europska forma lucerke, odnosno plavaeuropska lucerka, koja moe da ivi oko 10 godina pripovoljnim prirodnim uslovima.

Korijen obina lucerka pri povoljnim uslovima brzoklija i nie. Korijen je snaan, razvijen duboko, teko se


43/185


kida. Izrazito je razvijen centralni korijen. Raste duboko

5 do 6 m. Debljina centralnog korijena se razlikuje po

godinama starosti, u prvoj godini dostie 8 mm, u drugoj10 do 15 mm, treoj 25 mm, a u etvrtoj dostie i 40 mm.Dobro je razvijen boni sistem ila, do 70 cm dubine. Odukupne korijenove mase 70 % se razvija do dubine 60 cm

zemljinog profila. Brzina rasta glavnog korijena udubinu je najvea u prvoj godini kada dostie 180 cm.Na korijenu lucerke se razvija Rhizobium melilotii var.

medicaginis bakterija koja ivi simbiotski, fiksiraslobodni azot u velikim koliinama, to je korisno zanjivske usjeve. Na korijenu lucerke formiraju se brojne

nodulekvrice, osobito u gornjim slojevima zemljita,krukolikog su oblika, ruiasto bijele boje, starije sumrkosive. Najbujniji razvoj kvrica je u prvoj i drugojgodini maja i juna mjeseca.

Stablo lucerka razvija jednogodinja zeljasta stabla

koja mogu biti: primarna, sekundarna, tercijarna itd.prema stepenu bokorenja u krunici. Primarno stablo

lucerke se jasno razlikuje do prvog koenja, poslije kogase vie ne razvija. U osnovi primarnog stabla razvija seobino vei broj sekundarnih stabala, poslije drugogotkosa tercijarna itd. Koenjem ili drugim nainomkoritenja stabla, obrazuje se krunica biljaka lucerke. Kaoviegodinja biljka, lucerka prirodno stvara krunicu

krijenastog oblika na kome se formiraju zaeci novihizdanaka.

Stablo raste visoko oko 80 do 90 cm, a visina varira od

50 do 150 cm, zavisno od vrste, sorte, uslova uspijevanja

i svrhe gajenja (lucerka za sjeme razvija vee stablo).Visina stabla u prvom otkosu u tehnolokoj zrelosti jeoko 90 cm, a u narednim otkosima visina se smanjuje.


44/185


Stablo je lankovito, sastavljeno od 10 do 17 lanaka,lanci su manje uoljivi i broj zavisi od botaniko-

sistematske grupe i sorte. Stablo je sono, uplje, napresjeku je najee kvadratno ali ima i ovalnih oblika. Upoetku cvatnje stablo pone naglo da ogrubljuje, unjemu se poveava sadraj celuloze i smanjuje sadrajproteina. Na stablu se razvija mnotvo sitnih granicakoje nose cvasti ili su samo vegetativne sa dosta lista, toje pozitivno svojstvo lucerke.

Listima sloen, troper list. Lisna drka je duga 4 do 5cm, list je u osnovi proiren, rukavac duine oko 1 cmima s obje strane drke dva iljasta nastavka duine oko 1cm. Liske u listu su razliite veliine, dva bona sujednaka i manja a srednji je vei.Listii su ovalne (jajolike) forme, najee glatki, nekeforme malo maljave. eona ivica listia je nazubljena.Lisna nervatura je usmjerena eonom dijelu liski.

List je u poetnom vegetacionom porastu sitniji i dostienajvee dimenzije u vrijeme butonizacije (obrazovanjecvijetnih pupoljaka). U fazi cvjetanja list je ponovno

sitniji. Krupnoa lista veoma varira u zavisnosti od formelucerke.

Lucerka u pazuhu listova obrazuje kratke bone granicebogate sitnijim liem to je povoljna osobina jer sepoveava kvalitet mase lucerke. Kasnije na ovim bonim

granicama se obrazuju cvjetni pupoljci, odnosno cvastisa cvjetovima.

List lucerke ini oko 48 % ukupne nadzemne biomasebiljke.


45/185


Cvat lucerke List lucerke Stabljika lucerke

Cvijet ima cvijet leptiraste forme, veliina cvijeta jeoko 1 cm. Cvjetovi su grupisani po 10 do 12 u grozdolike

cvasti duge 6 do 7 cm. Brojnost cvetova zavisi od sorte,tipa, uslova uspijevanja, naroito plodnosti zemljita ivlage. Boja kruninih listia lucerke je plavo-ljubiastamanje ili vie sa izraenim nijansama, znatno jevarijabilna.


46/185


Cvjetanje se obavlja sukcesivno, kako na cijeloj biljci,

tako i u cvastima pojedinano. Vrijeme cvetanja u cvasti

traje 5 do 6 dana, a na cijeloj biljci 20 do 30 dana.Plod iz oploenih cvjetova obrazuje plod viesjemenumahunu spiralno uvijenog oblika. Mahuna u zavijenoj

spirali je duga 1,5 do 3 cm, dok je puna duina 3,5 do 5cm. Mahune su u toku vegetacije zelene, a u zrelom

stanju mrkosive boje. Sadre 6 do 8 sjemenki. Zrelemahune pucaju po spaljanjem avu, ali se ne otvaraju isjeme ne ispada. Meutim u prezrelom stanju lakoopadaju cijele mahune.

Sjeme ima sjeme pravilno bubreastog (pasuljastog)oblika, sitno, veliine 2 do 3 mm, spljoteno,utozelenkaste boje svjee sjeme, boja sa starou prelaziu tamnoutu ili tamnomrku. Sjeme lucerke brzo klija, podpovoljnim uslovima za 3 do 4 dana. Jedan gram sjemena

sadri u prosjeku oko 500 zrna.

Kriva proizvodnje lucerke (MU Agronomy Extension, College

of Agriculture, Food and Natural Resources, University of

MissouriColumbia)


47/185


Usjev lucerke u vrijeme konje

3.3.4. Uvjeti uspijevanja

Lucerki najbolje odgovara umjereno kontinentalna klima,

naroito vegetacioni pojas gajenja kukuruza. Sjemelucerke klija na temperaturi 3 do 4 C. Za optimalni rastdovoljno je i 10 C za nicanje. Proljeni razvoj lucerkepoinje na temperaturama od 6 do 8 C. Lucerka u

vrijeme nicanja tolerie temperature od -3 do -6 C, dokodrastao usjev u prvoj godini moe podnijeti i do -15 C,a druge i tree godine i do -25 C, to zavisi od ekotipa isorte, uslova uspijevanja naroito ubrenja i nainaiskoritavanja. Lucerka je osjetljiva na mrazeve i nisketemperature u fazi kretanja u stablo, rano u proljeeoteuju je temperature od -2 do -3 C.


48/185


Lucerka u jesenjem periodu prolazi kroz tzv. period

kalenja i sticanja protumrazne rezistenicije u periodu 30

do 40 dana pred zimu, to je jako znaajno za uspjehgajenja lucerke u toku narednog vegetacionog perioda.

Za prezimljavanje lucerke osobito su znaajni fosfor ikalij.

Lucerka dobro podnosi vie ljetnje temperature bez veihoteenja i poremeaja, pod uslovom dobre razvijenosti uprvoj godini, prvenstveno dobro razvijenog korijenovog

sistema.

Lucerka je biljka dugog dana, najbolje joj odgovaraju

dani sa 12 do 18 h osvjetljenja. Osvjetljenost biljke

lucerke prvih dana poslije nicanja, ima presudan znaajza njen ivot. Dobro osvjetljene biljke sintetizujudovoljno organske tvari, hrani korijen koji dobro raste u

dubinu.

Lucerka je veliki potroa vode i pripada grupi biljaka

najveih potroaa vode. Ona izdrava dobro i suuobezbijeujui vodu iz dubljih slojeva zemljita,zahvaljujui dobro razvijenom korijenovom sistemu. Akoima dovoljno vlage na raspolaganju, lucerka neprekidno

raste. Meutim pojavom sua drugi otkos podbaci uprinosu, a trei i nezavri razvoj do cvjetanja.Lucerka dobro uspjeva na veini tipova zemljita.Najbolje joj odgovaraju srednje teka zemljita u pogledu

mehanikog sastava, duboka sa dobrim vazdunim,vodnim i toplotnim reimom. Tee podnosi jako glinovitai zbijena , a jo tee pjeskovita i za vodu lako propusnazemljita. Lucerki najvie odgovara pH zemljita od 6 do7. Meutim uz dobu agrotehniku i ubrenje ona uspijebai na pseudogleju sa pH 5 do 6. Ako je pH nii od 5zemljite treba popraviti kalcizacijom i ubrenjem


49/185


stajskim ubrivom. Podnosi pH od 7 do 8,5, podnosi veekoncentracije soli od drugih usjeva. Lucerki smeta visoka

podzemna voda, koja dugo stoji na dubini od 1 m imanje, u ovim uslovima korijen lucerke brzo bude

uguen, izumire uslijed ega dolazi do prorijeivanjausjeva.

Potrebe lucerke u elementima mineralne ishrane su vrlo

velike. Lucerka prinosom sijena od 18.500 kg/ha iznosi

godinje 499 kg/ha azota, 109 kg/ha fosofora, 741 kg/hakalija i 440 kg/ha kalicja (Mikovi i Nenadov, 1971.).Zbog toga se mineralnoj ishrani mora posvetiti velika

panja.

Zavisnost prinosa lucerke od pH vrijednosti

3.3.5. Plodosmjena

Zauzima vrlo znaajno mjesto u rotaciji njivskih usjeva, sobzirom na njenu ulogu u zemljitu i uticaj na njegovuplodnost. Lucerka se obino koristi 3 do 5 godina.Lucerku prate specifini korovi, naroito u poetku,odnosno zasnivanju lucerita i opasne tetoine insekti i


50/185


vrlo esto najezda glodara i opasne bolesti. Trebaposebno istai opasnost od parazita iz biljnog svijeta

najveeg neprijatelja lucerke, iz roda Cuscuta (vilinakosica) i njegovih vie vrsta. Zbog svega ovog lucerkutreba gajiti u plodosmjeni, jer se time uklanjaju

nepovoljni uticaji u proizvodnji i smjenjivanjem lucerke

sa drugim usjevima sa potpuno drugaijomagrotehnikom.

Najpogodniji predusjevi za lucerku su ubreneokopavine, posebno one koje se ranije ubiru jer ostavljaju

zemljite u dovoljno plodnom, rastresitom stanju i istomod korova. Lucerka se moe gajiti i poslije strnih ita izrazloga to se rano anju i zemljite se moeblagovremeno dobro pripremiti za sjetvu u oba roka.

Lucerka se ne gaji u monokulturi, niti se gaji poslije

mahunarki, osobito viegodinjih, za najmanje onolikogodina koliko je predusjev ivio i koriten na istoj

povrini.Kao predusjev lucerka je pogodna za mnoge njivskekulture, osim za mahunarke.

3.3.6. Obrada zemljitaLucerka ima velike zahtijeve u pogledu dubine, valjanosti

i pravovremenosti obrade zemljita. Osnovnom obradom(oranjem) se obezbijeuju optimalni uslovi, prije svega

za nesmetan i dubok razvoj korijena , jo u prvoj godini.Zahtijeva duboku obradu zemljita, vie do bilo kogdrugog njivskog usjeva. Mogunost pravovremene idobre obrade zemljita uveliko zavisi od predusjeva ivrmene sjetve lucerke.

Osnovnu obradu (oranje)treba izvriti to ranije u jesenna dubinu od 30 do 35 cm kako bi mraz uticao na


51/185


poboljanje fizikomehanikih osobina zemljita zauspjeno obavljanje proljene sjetve. Za ljetnju sjetvu

lucerke (august septembar) kojoj obino prethode itaili ozimi krmni usjevi, osnovna obrada se izvodi na 25

cm.

Predsjetvenu pripremu zemljita za sjetvu lucerketreba briljivo izvriti, kako bi sitno sjeme imalo to boljeuslove za klijanje i nicanje, povoljno ukorijenjavanje i

razvoj krunice biljaka. Zemljite mora biti usitnjenopogodno za sjetvu sitnog sjemena, a povrina potpunoravna, jer se sjetva obavlja plitko i gusto. Sjetvenu

povrinu treba sjetvospremaem dobro rastresti i usitnitido regulisane dubine 6 do 8 cm, istovremeno dijelom

sabiti, ali da pritom povrinski sloj od 2 do 3 cm ostajerastresit.

3.3.7. ubrenje

ubrenje i ishrana lucerke imaju veliki znaaj zauspjenu proizvodnju. Lucerka isnosi velike koliinehranivih tvari iz zemljita, naroito fosfora, kalija ikalcija. Lucerka odnosi iz zemljita i znatne koliineazota, ali veim dijelom akumulira azot simbiotskomfiksacijom prirodnog atmosferskog azota. Mineralna

hraniva treba obezbijediti putem ubrenja: osnovnim,dopunskim (predsjetvenim) i prihranom usjeva tokom

vegetacije.Stajsko ubrivoje neophodno primjeniti na pliim isiromanijim zemljitima. Najbolje je koristiti stajskoubrivo u obliku tzv. produenog djelovanja u zemljitukroz sisteme rotacije usjeva, odnosno najbolje je koristiti

stajnjak pod prethodnu kulturu. Aplikacija stajskog


52/185


ubriva se vri pri osnovnoj obradi zemljitazaoravanjem na punu dubinu.

Mineralna ubriva imaju vei znaaj za lucerku ukompletnoj NPK kombinaciji po potrebi. Fosforna i

kalijeva ubriva u cijelosti i 2/3 azota mogu seupotrijebiti pri osnovnoj obradi zemljita. Ostatak od 1/3azota moe se primjeniti u predsjetvenoj pripremizemljita.

Primjer ubrenja:- zaorati 500 kg/ha 8 : 16 : 24

- predsjetveno 300 kg/ha NPK 15 : 15 : 15

Prihranjivanje usjeva lucerke obavlja se sa 1/3

predvienom normom azota u zasnivanju lucerita (oko25 do 30 kg/ha N) i to poslije prvog otkosa. Ova mjera

moe izostati. Meutim za lucerku je od posebnog znaaj

predzimsko prihranjivanje sa PK ubrivima radi boljegprezimljavanja i manjeg oteenja. Pred zimu azotizostaje jer moe donijeti samo negativne efekte.Predzimsko ubrenje najbolje je obaviti ranije useptembru ili krajem augusta. Obino se PK ubriva dajuneposredno poslije predzadnjeg otkosa, kako bi porastom

zadnje regeneracije dolo do fiziolokog usvajanja.Obino se radi sa 300 kg/ha NPK 7 : 20 : 30.

3.3.8. Sjetva

Sjetva lucerke je vrlo vana agrotehnika mjera. Sjemelucerke za sjetvu treba da ispuni odreene kriterijume,mora da ima klijavost najmanje 90 %, istoa najmanje98 %, da nije strao vie od 5 godina. Sjeme ne smije


53/185


imati vilinu kosicu niti druge tetoine i bolesti, osobitokarantinske. Sjeme treba da je sortno.

U naim uslovima lucerka se moe sijati u dva roka: uproljee i kasno ljeto. Oba roka imaju dobrih i loihstrana.

Proljenom sjetvom se izbjegavaju jaki mrazevi iizmrzavanje mladog usjeva zasijanog kasno u ljeto. Ako

se pojave rano proljeni mrazevi -2 do -3 C mladalucerka to moe izdrati, povoljni su zemljini uslovinaroito vlaga akumulirana tokom zime i stalni porastdnevnih temperatura. Nepovoljne okolnosti proljenesjetve su esta pojava proljetnih sua, redovna pojavakorova koji mogu da ugue usjev u poetku razvoja kadalucerka trai dosta vode i sunca. esti su napadi tetoinana mlad usjev u aprilu i maju.

Slabo inokulirano sjeme i dobro inokulirano sjeme sa

kvrinim bakterijala


54/185


Ljetnom sjetvom lucerke prua se dovoljno vremenatokom jeseni da biljke dobro ojaaju, ukorijene se i

obrazuju prizemne krunice za zimu, slabo se razvijajukorovi tokom jeseni. Lucerka zasnovana u ljetnom roku

razvija korijen u jesen do dubine od oko 1m, nesmetano

se razvija, narednog proljea ve dobro oformljenadonosi tokom ljeta prinos krme kao dvogodinja lucerkazasnovana u proljee. Nepovoljne okolnosti su rizik odsua kasnih ljetnih mjeseci, nemogunost blagovremeneobrade zemljita, njegovog slijeganja i povoljne pripremeza sjetvu, kao i mogunost izmrzavanja mladog usjevapri pojavi duih golomrazica.Pravilo za oba roka sjetve je: sjetvu obaviti relativno

ranije u odnosu na poetak odnosno na zavretakvegetacionog perioda. U proljenom roku to je drugapolovina marta i kada u tom intervalu dozvole vremenski

i zemljini uslovi, naroito vlaga. Kasnija sjetva je rizina

zbog pojve korova, sue i tetoina u proljee.Ljetnasjetva se izvodi cijelog augusta do polovine septembra.Kasnija sjetva je rizina zbog izmrzavanja u toku zime.Za proizvodnju stone hrane sije se gustoredo, obino narazmaku redova od 14 do 16 cm. Njabolje je sijati

lucerku unakrsno sa istim razmakom redova, zbog boljeg

rasporeda sjemena u prostoru i koritenja vegetacionogprostora. Sjetvu je najbolje obaviti sijaicama. Lucerka se

sije esto i runo (omake), ali na manjim povrinama.Lucerka ima sitno sjeme i zbog toga se sije na dubinu od

0,5 do 2 cm. Ovako plitka sjetva zahtijeva dobro

usitnjenu i poravnatu povrinu zemljita sa dovoljnovlage, na dubini do 10 cm. Na lakim zemljitima sije sena dubinu od 1,5 do 2 cm, a na teim od 0,5 do 1 cm.Koliina sjemena za sjetvu je najee od 17 do 18 kg/ha.


55/185


Dobro posijana lucerka

3.3.9 Njega lucerke

Lucerka brzo nie pri povoljnim uslovima vlanosti itemperature, obini 6 do 7 dana poslije sjetve. Prvihnekoliko dana razvoj se sastoji u ubrzanom rastenju

uglavnom korijena i prvog sprata listia. Dobroodnjegovana lucerka u prvoj godini jedan je od osnovnihuslova dueg ivota i bolje proizvodnosti..Mjere njege lucerke su:

- odravanje fiziko-mehanikog stanja povrine

zemljita u povoljnom stanju,- unijeti oko 200 kg/Ha NPK 15:15:15

- zatita od korova osobito irokolisnih i satelitskih,- zatita od tetoina i bolesti,-prihranjivanje mineralnim ubrivima,- zatita od fitoparazita i glodara,- navodnjavanje.


56/185


3.4 CRVENA DJETELINA

(Trifolium pratense L.)

3.4.1 Krmna vrijednost

Crvena djetelina je vrlo kvalitetna stona krma, naprostoru sjeveroistone BiH kod naroda poznata ponazivima kravara,treakinja, trogotka, kravarica. Pohranjivoj vrijednosti dolazi iza lucerke. Kao stona hranakoristi se za ispau ali uzgajana u monokulturi ispauslabo podnosi i stoga je bolji uzgoj u smjei sa travama.Najvie se gaji na oranicama u istoj sjetvi. Kosidbupodnosi bolje nego ispau. Uzgajana kao ist usjev,rijetko se koristi za ispau kao ist usjev, a najbolje ju jekoristiti za ispau u smjei sa travama zbog izbjegavanjanadama. Moe se koristiti za ishranu stoke u oblikuzelene mase, sijena, silae i brana. Kod pripreme sijenaod crvene djeteline treba biti obazriv jer se stablo sporije

sui (jer je debelo i sono), a listovi se brzo presue paopadaju i tako nastaju veliki gubici. Kosidbu zapripremanje sijena treba obaviti u vrijeme poetkacvatnje primarnih cvjetova. Silaa od crvene djeteline seteko spravlja, zato to biljka sadri znaajne koliinevode. Silaa se bolje spravlja ako je crvena djetelinagajena u smjei sa travama. Pri spravljanju silae trebaobratiti pozornost na koliinu eera, stoga se pri

spravljanju silae dodaje kukuruzna prekrupa ili nekadruga tvar bogata eerom. Prvi otkos crvene djetline imaveu koliinu eera u odnosu na drugi i trei otkos, a ufazi pupanja i poetka cvatnje ima vie eera u odnosuna ranije faze razvia (Vorliek, 1995.).Crvena djetelinase moe uspjeno silirati ali je potrebno da se masa zasiliranje prosui do 20 %suhe tvari. Za spravljanje silae


57/185


kosidbu treba obaviti u vrijeme pune cvatnje.

Dehidracija crvene djeteline i prozvodnja brana se

manje primjenjuje u odnosu na lucerku jer je crvenadjetelina manje pogodna za ovu svrhu. Ako se obavlja

onda se preporua da se dehidrira u fazi pupanja tj. kadacrvena djetelina sadri vei postotak proteina.

Udio hranjivih tvari % u organskoj tvari viegodinjihleguminoza u poetku cvatnje(Ocokolji, 1974.)Vrsta Organska

tvar

Mineralna

tvar

Sirovi

protein

Sirova

celuloza

BEM

Lucerka 87,96 12,04 20,54 31,22 32,63

Crvena djetelina 91,28 8,72 16,60 27,00 45,60

Smiljkita 92,60 7,40 17,00 24,40 49,60

Prosjeni sadraj vitamina (mg), preraunat na 1 kg suhetvari (DLG, 1962.)Crvena

djetelina

Bijela

djetelina

Lucerna

Karotin 184 319 198

Vitamin B 1 7 14 6

Vitamin B 2 19 24 16

Sadraj mineralnih tvari kod razliitih vrsta leguminoza(Ocokolji, 1974.)

% suhe tvari mg/kg suhe tvari

Vrsta P Ca Mg Fe K S Co Cu Mn ZnLucerka 0,26 1,73 0,32 0,02 1,77 0,36 0,13 13,7 51,8 17,0

Crvenadjetelina

0,24 1,41 0,40 0,03 1,97 0,64 0,15 9,5 83,8 17,4

Smiljkita 0,38 1,94 0,26 0,02 1,69 0,34 0,19 14,8 53,2 17,6


58/185


Sadraj vanijih hranjivih tvari u crvenoj djetelini pofazama razvia (Popov, 1971.)

Faza razvia Sadrajpepela

Siroviprotein

Sirovaceluloza

B.E.M.

% u suhoj tvari

Vegetativna

faza

10,00 24,70 13,40 46,30

Pred cvatnju 11,30 21,30 22,50 42,00

Cvatnja 8,50 16,60 27,00 45,60

Sazrijevanje 8,30 18,40 24,00 41,10

3.4.2. Predusjevna vrijednostCrvena djetelina ima priblino istu predusjevnuvrijednost kao i lucerka, ali ona to postie u kraemvremenu. Lucerka ostavlja u tlu veu koliinu korijenja istrnjike, dok crvena djetelina jae popravlja strukturu tla.Svojim korijenjem i strnjikom crvena djetelina ostavlja u

tlu znatne koliine duika (N) kojeg nakon mineralizacijeiskoritavaju kasniji usjevi. To osobito vrijedi kad u tlupostoje povoljni uvjeti za razvoj simbiozne aktivnosti

bakterije Rhizobium koje veu azot iz zraka. Tada sepodmiruju potrebe crvene djeteline na azot za

proizvodnju velike nadzemne mase, i ostavlja se u tlu s

korijenjem i strnjikom i vie od 100 kg N/ha. Stoga secrvena djetelina moe smatrati jednim od najboljihpredusjeva. Usljed povoljnog omjera organska masacrvene djeteline bre se mikrobioloki razlae. Poveanjeprinosa narednog usjeva u prvoj godini iznosi od 5 do 20

%, pa i vie.


59/185


Godinje koliine azota koje usvoji crvena djetelinafiksacijom duika (Taylor i Quesenberry, 1996.)

Lokacija Fiksirano duika kg/ha godinjeeka 187

Njemaka 340Novi Zeland 76 - 105

vicarska 308Kanada 90 - 125

3.4.3 Botanike i bioloke osobine

Korijen crvene djeteline je vretenast i see u dubinu ugodinama pune vegetacije od 60 do 150 cm (u lakimtlima i dublje do 200 cm) stvarajui do dubine od 40 cmbrojno postrano, bono korijenje. Korijenje pred zimuuvue vor busanja (vrat) neto dublje u tlo da se zatitiod zime (geofilija). Crvena djetelina je veinom bezrizoma. List se sastoji od tri liske koje gotovo sjede,

jajolike su do eliptine, odozgo svjeezelene, s nalija

plavkastozelene, obrasle finim dlaicama. Na liski je, upravilu, polumjeseasta bijela pjega, uz to je liskapovijena, a vrh joj je blago usjeen. Palistii su dlakavi iproduuju se u podugi trokraki iljak (slika 1). Cvat jeglavica okruena pricvjetnim listovima. Cvjetovi sumesnatocrveni u razliitim nijansama (slika 2). Crvenadjetelina je stranooplodna biljka i dobra je medonosna

paa.


60/185


List crvene djeteline Cvat crvene djeteline

Trifolium pratense L., obina crvena djetelina; Ahabitus; 1,2 izgled cvijeta,; 3 aica; 4 uzduni presjek

cvijeta; 5 pranik; 6 tuak; 7 plod; 8 sjeme


61/185


Kriva proizvodnje crvene djeteline (MU Agronomy Extension,College of Agriculture, Food and Natural Resources,

University of MissouriColumbia)

3.4.4 Uvjeti uspjevanjaCrvena djetelina ima umjerene prohtjeve prema toplini, a

razvie poinje na temperaturi od 3 C. U odnosu nalucerku, osjetljivija je prema niskim temperaturama.

Izmrzava ispod 15 C, ukoliko nije pokrivena debljimslojem snijega. Pod snjenim pokrivaem izdrava i do 25 C. Crvena djetelina je biljka dugog dana.Ima velike prohtjeve u pogledu vlage. Prema sui jeosjetljiva, naroito u mlaim fazama razvia. Upodrujima koja imaju ispod 500 mm padavina ne daje

zadovoljavajue rezultate.Najbolje se razvija na vlanim tlima u humidnoj klimi.Rijetko se sree u movarnim i vrlo suhim terenima.Uspijeva i na kiselim tlima (pH od 5,5 do 6,5), a najbolje

rezultate daje na neutralnim tlima.

Oranina djetelina je pogodna za gajenje u vlanim iprohladnim predjelima, na umjereno vlanim i vlanijimtlima, na kiselim tlima.


62/185


Usjev crvene djeteline

3.4.5 PlodosmjenaNajbolji predusjevi su okopavine, gnojene stajskimgnojem. Leguminoze kao predusjev nisu dobre. U istojkulturi crvena djetelina smije se vratiti na isto zemljitenajranije nakon 4 6 godina. Taj je vremenski razmakkrai, ako u plodosmjeni nema ostalih leguminoza ili ihima malo, a duu ako su leguminoze zastupljene u veojmjeri. Gajenje u monokulturi treba izbjegavati, jer dovodi

do smanjenja prinosa, pojaanog napada bolesti i tetnikai iscrpljenosti tla. Crvena djetelina ostavlja veliku

koliinu organskih ostataka, ijim razlaganjem nastajukemijski produkti koji su tetni za veinu leguminoza.Crvena djetelina je dobar predusjev za veinu drugihbiljaka: okopavine, strna ita, neke vrste povra.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/6/69/Red_clover.jpg


63/185


3.4.6 Obrada tlaObrada tla za crvenu djetelinu treba da je kvalitetna i da

se izvodi to ranije u ljeto i jesen. Ako crvena djetelinadolazi poslije strnih ita, obrada tla poinje zaoravanjemstrnita, radi ouvanja vlage u tlu i provociranjakorovskih biljaka. Nakon ove operacije, izvodi se duboko

oranje na dubinu 30 do 35 cm, a u brdsko planinskom

podruju gdje je tlo plie na 20 do 25 cm. Predsjetvenapriprema tla obavlja se u jesen ili proljee, zavisno odvremena sjetve djeteline, a ima za cilj sitnjenje i

ravnjanje povrinskog sloja tla, kako bi se omoguilakvalitetna sjetva, nicanje i porast crvene djeteline.

3.4.7 ubrenjeVisoki prinosi crvene djeteline mogu se postii samoprimjenom pravilne agrotehnike, prvenstveno ubrenja.Crvena djetelina ima velike potrebe u hranjivim tvarima

tako da za proizvodnju 100 kg sijena troi: 3 kg azota,oko 0,7 kg fosfora i oko 2 kg kalija. Od organskihubriva koristi se stajnjak, uglavnom pod prethodniusjev. Koliina mineralnih NPK ubriva koje seprimjenjuju, ovise o plodnosti tla, za azot 30 do 60 kg/ha,

fosfor 80 do 120 kg/ha i kalij 80 do 100 kg/ha. Povoljno

reagira na primjenu krea na kiselim tlima, kao i namikroelemente B, Zn, Mo, Cu. Mineralna ubriva seprimjenjuju u osnovnoj i predsjetvenoj obradi tla zasjetvu.

Organska ubriva se uglavnom koriste pod prethodniusjev, izuzetno na slabijim tlima, kiselim tlima moeneposredno ubrenje sa 20 do 30 t/ha. (Mikovi iNenadov, 2001.).


64/185


Koliine mineralnih NPK ubriva koje se primjenjujuovise od plodnosti tla. Cjelokupna koliina fosfornih i

kalijevih ubriva unosi se pod osnovnu obradu. Azotnaubrivase unose jednim dijelom pri zaoravanju strnita uosnovnoj obradi, a ostatak pri sjetvi kako bi utjecao na

razvie biljke u prvim fazama razvia dok se ne razvijukvrice. Primjena azotinih ubriva u travno leguminoznim smjeama umanjuje udio crvene djetelineu smjei (Taylor i Quesenberry, 1996.).Crvena djetelina povoljno reagira na primjenu krea nakiselim tlima.

3.4.8 SjetvaZa sjetvu se koristi kvalitetno, sortno, isto sjeme (bezviline kosice) i klijavosti 90 do 92 %, po mogunostiinokulirano. Moe se sijati kao ist usjev ili u smjei salivadskim travama (jeevica, maiji repak, italijanski

ljulj, livadski vijuk) tako da crvena djetelina uestvuje unjima sa 20 do 50 % . Sjetva se obavlja krajem ljeta uaugustu ili septembru kako bi se biljke do zime dovoljno

razvile ili u proljee. Sjetva crvene djeteline moe da seobavi omake, uskoredo na 15 do 20 cm ili irokorednona 40 do 45 cm. Dubina sjetve je od 1 do 2 cm. Koliinasjemena ovisi o nainu sjetve, omake se utroi 20 do 25kg/ha, a za sjetvu pneumatskim sijaicama treba od 12 do

15 kg/ha. Nakon sjetve tlo treba povaljati lakim valjcimada bi se uspostavio to bolji kontakt sjemena i vlage iz tlai tako ubrzalo klijanje i nicanje.

Ako se gaji kao podusjev, najbolje je da se u toku jeseni

prvo posije zatitni usjev (strna ita) nakon ega se sijecrvena djetelina. Ako se sije u proljee kao podusjev,povrinu pod strnim itima treba podrljati i poslije toga


65/185


pristupiti sjetvi crvene djeteline poprijeko na pravac

redova strnih ita.

3.4.9 NjegaRazbijanje pokorice se provodi primjenom lakih drljaaili rebrastih valjaka, 4 do 5 tjedana nakon nicanja usjeva.

Korovi mogu usjevu crvene djeteline nanijeti vee teteu poetku razvia, te je treba tititi uporabom mehanikihmjera ili herbicida: Alizor 80-EC, Lantagran WP, Gallant

125 EE, Fusilade Super za travne i irokolisne korove.Reglon se koristi za desikaciju u vrijeme zrelosti.

Navodnjavanje poveava prinos crvene djeteline za 50 do80 %, izvodi se po potrebi, zavisno od osobina tla i

klimatskih uvjeta.

Prihranjivanje je obavezno sa PK ubrivima upredzimskom periodu radi zatite od izmrzavanja. Kodprimjene azotnih ubrivatreba biti oprezan jer moe doi

do polijeganja usjeva. Ako usjev nije dobro prezimio uproljee ga treba prihraniti sa azotnim ubrivima ukoliini od 30 do 40 kg/ha N.Parazit koji napada crvenu djetelinu je vilina kosica

(Cuscuta sp.). Napada ne samo biljku ve zarazi i tlo.Brzo se iri bilo sjemenom ili stablom tako da moeveoma brzo zaraziti cijeli usjev crvene djeteline.

Na crvenoj djetelini se mogu javiti simptomi napada

pepelnice (Erisiphe pisi), koja se suzbija upotrebomfungicida protiv pepelnice.

tetnici koji napadaju crvenu djetelinu su lucerkina buba(Phitodecta fornicata) i lisne pipe (Phitonomus). Ovi

tetnici se suzbijaju uporabom insekticida.


66/185


3.5. OBINA GRAHORICAVicia sativa L.

3.5.1. Bioloke osobine

Obi

Documents

Proizvodnja Voluminozne Stocne Hrane