PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN HRT-a ZA 2014

PROGRAM RADA I

FINANCIJSKI PLAN

HRT-a ZA 2014.

2014

Zagreb, 20. prosinca 2013.

HRV A TS K A R AD IO TE L EV IZ I J A / P RIS A VL J E 3 / 1 0 0 0 0 Z AG R EB / w ww . hr t .hr

Na temelju članka 13. stavka 6. i članka 23. stavka 1. podstavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji

("Narodne novine" br. 137/10 i 76/12) te članka 19. stavka 1. točke 5. i članka 36. stavka 2. Statuta

HRT-a ("Narodne novine" br. 14/13) Nadzorni odbor HRT-a donosi Program rada HRT-a na prijedlog

Glavnog ravnatelja HRT-a, po prethodno pribavljenom mišljenju Programskog vijeća HRT-a.

Na temelju članka 13. stavka 6. i članka 23. stavka 1. podstavka 6. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji

("Narodne novine" br. 137/10 i 76/12) te članka 19. stavka 1. točke 6. i članka 36. stavka 2. Statuta

HRT-a ("Narodne novine" br. 14/13) Nadzorni odbor HRT-a prihvaća Financijski plan HRT-a na

prijedlog Glavnog ravnatelja HRT-a.

HRV A TS K A R AD IO TE L EV IZ I J A / P RIS A VL J E 3 / 1 0 0 0 0 Z AG R EB / w ww . hr t .hr

Program rada HRT-a za 2014. godinu

Str. 1HRV A TS K A R AD IO TE L EV IZ I J A / P RIS A VL J E 3 / 1 0 0 0 0 Z AG R EB / w ww . hr t .hr

SADRŽAJ

I. UVOD .........................................................................................................................................2

II. PROGRAM RADA HRT-A ZA 2014. GODINU ................................................................................4

1. PROGRAMSKO USMJERENJE HRT-A U 2014. GODINI ..............................................................................4

1.1 RADIO ..........................................................................................................................................5

1.1.1 Prvi program Hrvatskog radija .................................................................................................5

1.1.2 Drugi program Hrvatskog radija ...............................................................................................5

1.1.3 Treći Prvi program Hrvatskog radija .........................................................................................5

1.1.4 Glas Hrvatske ..........................................................................................................................6

1.1.5 Radio Osijek ............................................................................................................................6

1.1.6 Radio Sljeme ...........................................................................................................................6

1.1.7 Radio Pula ...............................................................................................................................6

1.1.8 Radio Rijeka ............................................................................................................................7

1.1.9 Radio Knin ...............................................................................................................................7

1.1.10 Radio Zadar ...........................................................................................................................7

1.1.11 Radio Split .............................................................................................................................7

1.1.12 Radio Dubrovnik ....................................................................................................................8

1.2 TELEVIZIJA ....................................................................................................................................8

1.2.1. Prvi program Hrvatske televizije .............................................................................................8

1.2.2. Drugi program Hrvatske televizije ...........................................................................................8

1.2.3. Treći program Hrvatske televizije ...........................................................................................8

1.2.4. Četvrti program Hrvatske televizije .........................................................................................9

1.3. NOVI MEDIJI .................................................................................................................................9

1.3.1 WEB ........................................................................................................................................9

1.3.2 Teletekst .................................................................................................................................9

1.3.3 Društvene mreže .....................................................................................................................9

1.3.4 Mobilne aplikacije ................................................................................................................. 10

1.4. GLAZBA ..................................................................................................................................... 10

1.4.1 Simfonijski orkestar HRT-a ..................................................................................................... 10

1.4.2 Zbor HRT-a ............................................................................................................................ 11

1.4.3 Tamburaški orkestar HRT-a ................................................................................................... 11

1.4.4 Jazz orkestar HRT-a ............................................................................................................... 12

2. PROGRAM RADA PO POSLOVNIM JEDINICAMA I SUJ PODRŠKA UPRAVLJANJU ............................................ 13

2.1 PJ PROGRAM ............................................................................................................................ 13

2.2 PJ PRODUKCIJA ......................................................................................................................... 14

2.3 PJ TEHNOLOGIJA ...................................................................................................................... 19

2.4 PJ POSLOVANJE ........................................................................................................................ 23

2.5 SUJ PODRŠKA UPRAVLJANJU..................................................................................................... 26


I. Uvod Aktivnosti Hrvatske radiotelevizije u 2014. obilježit će ostvarivanje ključnih zadaća restrukturiranja i strategijskog razvoja u skladu s prihvaćenim dokumentima. Najvažniji ciljevi koje treba ostvariti tijekom 2014. su povećanje dosega i ukupne programske kvalitete i djelotvornosti, učinkovito upravljanje produkcijom na svim medijskim platformama, tehnološko moderniziranje produkcijske i poslovne infrastrukture te daljnje smanjenje radnih i operativnih troškova.

HRT je početkom 2013. započeo strukturnu tranziciju iz organizacije ustrojene prema medijima u tzv. multimedijsku organizaciju. Takvom promjenom, koja zahtjeva korjenitu promjenu ustroja, načina rada, integraciju i dijeljenje resursa preko granica tradicionalnih medija te značajne promjene kompetencija, HRT se želi priključiti onim naprednim europskim javnim nakladnicima koji su već započeli strateške prilagodbe dinamičnom medijskom okolišu te promijenjenim navikama i potrebama svojih korisnika. Pojava 'novih', nelinearnih i mobilnih medijskih platformi nalažu istovremeni razvoj novih usluga uz tranzicijsko zadržavanje i unapređenje programskog sadržaja „klasičnih“ medija radija i televizije. Istodobno, zbog svojih naslijeđenih financijskih, tehnoloških, organizacijskih, kadrovskih i poslovnih teškoća, HRT mora neodgodivo i ubrzano prilagoditi svoju strukturu izmijenjenim okolnostima i ostvariti ciljeve održivog razvoja. Ova tranzicija i restrukturiranje svoj će najveći intenzitet imati upravo u 2014.

Nakon tijekom 2013. uspješno zaustavljenog višegodišnjeg pada, ključni programski ciljevi HRT-a u 2014. bit će ostvarenje porasta dosega programskih usluga na svim njegovim medijskim platformama (radio, televizija i novi mediji), u svim žanrovima te kod svih ciljnih skupina korisnika, posebno mladih. Ovi će se ciljevi nastojati postići kvalitetnijom strateškom profilacijom, boljom korisničkom segmentacijom i većom međusobnom uredničkom i shematskom sinergijom svih a posebno tematski srodnih programskih kanala HRT-a i odgovarajućih produkcijskih odjela. Pri tome, posebna pažnja posvetit će se daljnjem programskom i sadržajnom oblikovanju i sazrijevanju 'novih' specijaliziranih kanala HRT3 i HRT4, osuvremenjivanju Glasa Hrvatske te novom portalu i mobilnim aplikacijama HRT-a. Veliki sportski događaji u kojima aktivno sudjeluju hrvatski sportaši, Zimske olimpijske igre i Svjetsko prvenstvo u nogometu, programski će dodatno obilježiti 2014. Istovremeno, ukupno proizvedeni, odabrani i emitirani programski sadržaji svojim obimom i strukturom moraju ispuniti brojne i složene programske obveze iz Ugovora s Vladom Republike Hrvatske. Zbog toga se tijekom 2014. planira uvesti sustavno upravljanje programskom kvalitetom, te kontinuirano praćenje programske uspješnosti i djelotvornosti primjenom trokuta vrijednosti. Upravljanje programom putem ciljeva kvalitete i metodom trokuta vrijednosti mora se započeti dosljedno primjenjivati u planiranju programa i proizvodnje za 2015.

Istodobno, biti će potrebno osigurati stabilno i neometano tranzicijsko izvršavanje zadataka proizvodnje i emitiranja programa na većinom zastarjeloj i tehnološki inferiornoj infrastrukturi koja donosi brojne svakodnevne izazove u operativnom radu. Tijekom 2014. HRT će, nakon dugo godina,započeti značajnije investirati u novu tehnologiju prema prioritetima restrukturiranja. Do kraja 2014. godine trebala bi se izgraditi potpuno digitalna proizvodna infrastruktura, u kojoj se cjelokupni sadržaj pohranjuje u datoteke a više ne upotrebljavaju vrpce ('end-to-end-tapeless'). Drugi segment tehnoloških investicija (CMS, OTT) treba omogućiti povećanje dosega kod ciljanih segmenata populacije, osobito djece i mladih. Taj dio tehnološke infrastrukture usmjeren je i na nove internetske platforme distribucije, na globalno medijsko tržite te na mogućnost dodatnih komercijalnih prihoda od prodaje vlastitih proizvoda. Treći segment investiranja upućen je na nove tehnologije koje šire kreativne mogućnosti i čine konačan proizvod atraktivnijim za korisnike javne medijske usluge, posebno one novih medijskih platformi poput weba i društvenih mreža.

U 2014. godini planira se intenzivnije investirati i u nove kompetencije zaposlenika i rukovoditelja, potrebne za upravljanje i korištenje tako izmijenjene tehnološke infrastrukture, za postizanje višedisciplinarnih vještina te za dobro poznavanje specifičnih svojstava novih medijskih platformi.


Program restrukturiranja predviđa u 2014. i nastavak aktivnosti na smanjenju ukupnih troškova rada te na unaprjeđenju i uređenju internog tržišta rada. U skladu s odredbama Zakona o radu, radnici će dobiti mogućnost prekvalificiranja odnosno pronalaženja drugih poslova, u slučaju gašenja njihovih dosadašnjih. Osobito važan zadatak, vezan za restrukturiranje, je unapređenje planiranja raspoloživosti, operativnog raspoređivanja i praćenja iskorištenosti ljudskih i tehničkih proizvodnih resursa.

Uz nastavak aktivnosti na unaprjeđenju sustava efikasnog upravljanja javnim prihodom HRT-a, nastavit će se stvarati infrastrukturne preduvjete za pokretanje novih komercijalnih projekata. Započeta je izrada kataloga svih vlastitih proizvoda i usluga, te će biti primijenjena procedura punjenja tog kataloga svim potrebnim podacima. Očekuju se rezultati od strukturiranog upravljanja životnim ciklusom proizvedenih programskih sadržaja i ostvarivanja višekratne i višestruke upotrebe i plasiranja proizvoda na komercijalno tržište.

Intenzitet promjena u internom sustavu te brojne neizvjesnosti u vanjskom okruženju tijekom 2014., posve sigurno će nalagati potrebu za više izmjena poslovnog plana tijekom godine. Premda ih se prilikom izrade plana nastojalo što bolje sagledati, neke učinke značajnih promjena i okolnosti na HRT nije se moglo jasno kvantificirati unaprijed. Zbog toga što bi brojni interni i vanjski faktori mogli neočekivano utjecati na planirane rezultate određenog razdoblja, plan će se morati pažljivo kvartalno analizirati a prema potrebi i usklađivati prema ostvarenim rezultatima.


II. Program rada HRT-a za 2014. godinu

1. Programsko usmjerenje HRT-a u 2014. godini

PJ Program HRT-a će i u 2014. godini raditi na očuvanju posebnog značaja i utjecaja HRT-a u društvu te težiti ka pozicioniranju među vodeće europske javne medijske servise. U tom nastojanju Program će primijeniti nove tehnološke mogućnosti, kako bi ostvario interaktivnost usluga te bio dostupan širem krugu korisnika. Glavni ciljevi Programskog usmjerenja HRT-a za 2014. godinu su: 1. isporučiti program koji će u javnosti biti prepoznat kao željeno i korisno javno dobro te

postaviti HRT kao medijsku referencu za pružanje programa visoke vrijednosti, uzimajući u obzir raznolikost interesa korisnika;

2. održati ukupnu gledanost/slušanost na općim kanalima i povećati gledanost/slušanost programskih sadržaja visoke javne vrijednosti;

3. prve programe pozicionirati kao opće programe vjerodostojnog sadržaja koji će informirati, obrazovati i težiti korektivnoj ulozi demokratskog razvoja društva;

4. druge programe strateški profilirati prema nešto mlađoj publici s više zabavnih i ležernijih sadržaja;

5. treće programe jasno pozicionirati kao prepoznatljive programske kanale, koji prioritetno emitiraju sadržaje iz kulture, umjetnosti i znanosti. Glavna zadaća bit će poboljšanje visoke razine programskih sadržaja namijenjenih specifičnoj, obrazovanijoj publici;

6. specijalizirani informativni kanal HTV4 jasno profilirati i pozicionirati, a s međunarodnim kanalom Glas Hrvatske, razmjenom sadržaja i otvaranjem prostora za emitiranje, usmjeriti ka snažnijem informiranju Hrvata izvan domovine;

7. povezati radijske i televizijske kanale u zajedničkoj proizvodnji srodnih programskih sadržaja: HTV1 s HRA1, HTV2 s HRA2 i HTV3 s HRA3, kako bi se ostvarili vidljivi pozitivni sinergijski učinci;

8. potaknuti povećanje proizvodnje medijskih dobara trajne vrijednosti s naglaskom na dramske programske sadržaje;

9. proširiti ukupnost ponude svih kanala i svih javnih usluga HRT-a na novim medijskim platformama, kako bi se povećao doseg programskih sadržaja;

Televizijski i radijski programi HTV 1, HTV 2, HRA 1 i HRA 2, u skladu sa Zakonom o HRT-u i Ugovorom između HRT-a i Vlade RH i u 2014. godini održat će karakter općih televizijskih odnosno radijskih programskih kanala s ciljem zaustavljanja pada gledanosti/slušanosti na oba kanala u odnosu na 2013. godinu te njihovu jasnu profiliranost, koja bi trebala biti prepoznata i od strane gledatelja/slušatelja. Prvi programi HRT-a u 2014. godini predstavljat će snagu izlaznog proizvoda Hrvatske radiotelevizije kao predvodnici programskih kanala zaduženi za prezentaciju najviših civilizacijskih i demokratskih vrijednosti, koja će se očitovati kroz kulturni dijalog i obrazovanje građana, a koju će istodobno pratiti novinarska, autorska i urednička profesionalnost te programski sadržaji visoke javne vrijednosti i interesa. Uz kontinuirano objašnjavanje društvenih procesa te pravovremene, istinite i objektivne informacije, Prvi programi nastojat će ostvariti kvalitetniju komunikaciju s gledateljima/slušateljima njegujući razvoj modernijih formata. Drugi programi HRT-a u 2014. godini, uz nešto ležerniji pristup u odnosu na Prve programe, prezentirat će programske sadržaje namijenjene cijeloj obitelji te će bogatstvom žanrovskog izričaja posvećenog dječjim, sportskim, igranim, glazbenim, zabavnim i religijskim temama nastojati doprijeti do širokog kruga gledatelja/slušatelja. U 2014. godini osnovni cilj Drugog televizijskog programa bit


će povećanje sadržaja vlastite proizvodnje, a cilj radijskog povećanje slušanosti. U 2014. godini Drugi programi bit će nositelji posebnih projekata: Zimskih olimpijskih igara u Sochiju, Paraolompijskih igara i Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu Treći programi HRT-a specijalizirani su za kulturu i umjetnost, znanost i obrazovanje te će se jasna odrednica njihove profilacije održati u navedenim žanrovskim kategorijama. Cilj Trećih programa HRT-a će stoga i u 2014. godini biti daljnje otvaranje programskog prostora najvažnijim kulturnim, znanstvenim i obrazovnim događanjima u zemlji, kao i ukupnoj javnosti koja u njima djeluje i koja se njima koristi. Treći programi i u 2014. godini bit će najizravniji dokaz djelovanja Programa Hrvatske radiotelevizije u segmentu svoje javne uloge, koja u potpunosti otklanja bilo kakav komercijalni učinak. Cilj televizijskog programskog kanala u 2014. godini bit će povećanje proizvodnje vlastitih sadržaja u odnosu na prethodnu godinu, a cilj radijskog programa održanje novopokrenutih formata te usklađivanje programa s promjenama u shvaćanju kulture i uloge radija u svakodnevnom životu.

1.1 Radio

1.1.1 Prvi program Hrvatskog radija

U svim svojim programima, posebice u informativnom, poticat će i poštovati pluralizam političkih, vjerskih i drugih svjetonazora, poštovati temeljna ljudska prava i slobode, privatnost, ugled i čast građana te kulturu javnog dijaloga. Promicat će se multikulturalnost i voditi bitku protiv diskriminacije te primjeren prostor posvetiti manjinama i njihovim problemima. Program HRA 1 nastavit će s praksom emisija kontakt-programa kako bi se, u skladu s načelom medijske demokratičnosti najširem krugu slušatelja omogućilo da se telefonski javljaju u program te da gostima u studiju postavljaju konkretna pitanja. Strateška zadaća bit će i briga o kvaliteti jezika i govora, a jedan od prioriteta je i točnost, istinitost i nepristranost u izvještavanju. Naravno, prije objavljivanja, kao i do sada, provjeravat će se izvor i sadržaj informacija u skladu s priznatim standardima neovisnog novinarstva. Razmišljat će se i raditi multimedijski, kroz prisutnost u svim novim medijima doprijeti do novih slušatelja, a kroz Informativni medijski servis (IMS) poboljšati ionako vodeću poziciju informativnih sadržaja u nacionalnom radijskom eteru.

1.1.2 Drugi program Hrvatskog radija

Ciljevi Drugog programa HRA u 2014. godini bit će zaustavljanje pada slušanosti te ostvarenje većeg interesa oglašivača u dnevnom programu, posebno u prime-time-u tijekom jutra u emisiji "Dobro jutro". U navedenom periodu podizat će se kvaliteta postojećih emisija, povećavati dostupnost sadržaja na društvenim mrežama te, kroz zajedničke projekte, nastojati u što većoj mjeri povezati s HTV 2. Uz specijalne sportske projekte u 2014. godini te 15-tak najznačajnijih koncerata i festivala zabavne i tradicijske glazbe koje će popratiti, HRA 2 će poseban prostor posvetiti obilježavanju 50-te obljetnice postojanja te završnici projekta HR demo klub.

1.1.3 Treći Prvi program Hrvatskog radija

Treći program HRA u 2014. razvijat će i dalje svoj utvrđeni profil programa za kulturu koji se bazira na klasičnoj glazbi i analitičkom pristupu fenomenima koje predstavlja. Pritom će kombinirati kritiku umjetničkih djela i pojava, sučeljavanje kvalificiranih predstavnika kulturne i znanstvene scene putem okruglih stolova i tribina, te poticati artikulaciju ideja putem ogleda i rasprava. Obzirom na promjene u medijskom i društvenom okruženju u kojemu djelujemo, program HRA 3 će reagirati na sve kreativne pojave u hrvatskoj i svjetskoj kulturi, odnosno težiti aktualnosti, raznovrsnosti i relevantnosti programa.


1.1.4 Glas Hrvatske

Glas Hrvatske ima za cilj postati istinskim multimedijalnim projektom unutar konvergentnih procesa HRT-a te dospjeti do najvećeg mogućeg broja interaktivnih korisnika širom svijeta svim sredstvima koje pruža multimedija, što nužno uključuje usku suradnju s HTV4 i Novim medijima, te podršku svih pratećih kreativnih i produkcijskih službi unutar HRT- a. Međunarodni programi Glas Hrvatske i Slika Hrvatske nastavljaju procese konvergencije u programskom suglasju s HTV4 i bliskoj suradnji s Novim medijima. Novost je pokretanje mrežne stranice bogate multimedijskim sadržajima, koja će se u konačnici uklopiti u redizajniranu stranicu HRT-a. Nakon ukidanja kratkog vala i planiranog prestanka emitiranja na srednjem valu, naglasak je na internetskoj interaktivnosti i razvijanju mobilnih platformi. Profil kanala se temelji na objektivnim informacijama i kvalitetnim sadržajima koji promiču javne vrijednosti Hrvatske na međunarodnom planu.

1.1.5 Radio Osijek

Profesionalno, brzo i kvalitetno informiranje slušatelja u kratkim radijskim formama, praćenje svih relevantnih društvenih događaja u Slavoniji i Baranji, lokalne informacije, javni dijalog, kvalitetna glazba, njegovanje kulturne baštine, jezika i tradicije, obrazovanje slušatelja o zdravlju, fenomenima, civilnom društvu, demokraciji, manjinskim zajednicama te poticanje sportskih i kulturnih aktivnosti u regiji i dalje će biti najvažnije zadaće koje se nalaze pred Radio Osijekom, njegovim djelatnicima, suradnicima, gostima i brojnim slušateljima. U 2014. nastojat će se povećati slušanost jutarnjih programa i prilagoditi postojeće sadržaje emisija mlađoj i obrazovanijoj publici. Reporterske ekipe Radio Osijeka i u 2014. godini će svakoga jutra tragati za slušateljima na ulicama, tržnici i u njihovu domu, kako bi im pružili korisne informacije o prometu, vremenu ili najavili važnije događaje za sve generacije. Namjera je u idućoj godini posebnu pozornost posvetiti izboru glazbe. Uz žive

programe cilj je osigurati i žive glazbene urednike koji na licu mjesta prilagođavaju izbor glazbe temama, ali i zahtjevima publike.

1.1.6 Radio Sljeme

Glazbenim usmjerenjem, produkcijskim unapređenjem i programskim temama Radio Sljeme usmjeravat će se prema mlađoj i obrazovanijoj publici. Nastavit će se intenzivna tematska obrada problema lokalnog življenja i gradske infrastrukture te poticati rješavanje komunalnih problema. Informirat će o gradskoj i regionalnoj kulturi, politici, gospodarstvu, zdravstvu i zabavi. Posebna pažnja posvetit će se komunikaciji sa slušateljima. Jedan od najvažnijih dijelova programa i dalje će biti javljanja uživo s gradskih ulica i događaja. Osnovni ciljevi programa ostaju: poticanje rješavanja gradskih, komunalnih problema; promoviranje civilnog društva i aktualiziranje problema manjina i ugroženih društvenih skupina te poticanje javnog dijaloga kroz kontakt-emisije.

1.1.7 Radio Pula

Radio Pula će u 2014. godini nastaviti najkvalitetnije izvještavati slušatelje na području Istarske županije. Temeljni cilj je povećati slušanost na području Istre, kroz izvještavanja iz svih područja istarskog poluotoka te istovremenom aplikacijom radijskog programa na nove medije Radio Pule. Cilj programa Radio Pule bit će prilagodba navikama svih ciljanih skupina slušatelja, prema njihovim preferencijama. Slijedeći nove tehnologije novinari se obrazuju i prilagođavaju multimedijalnom izvještavanju. Temeljni preduvjet postavljenim ciljevima jest čujnost, koju treba hitno ojačati novim odašiljačima odnosno pojačati postojeće, budući da zbog slabog signala naš program ne dopire do slušatelja velikog dijela Istre. Kako bi Radio Pula ipak bila prisutna i tamo gdje se slabije ili gotovo uopće ne čuje, dobar dio programa realizirat će se i dalje s terena. Uz postojeće informativne i mozaične emisije na talijanskom


jeziku nastavljamo s dvojezičnim i trojezičnim emisijama koje su jako dobro prihvaćene (hrvatski, talijanski, slovenski).

1.1.8 Radio Rijeka

Rijeka i riječka regija će i u 2014. godini za Radio Rijeku biti središte svijeta i sve će se promatrati kroz riječku i regionalnu perspektivu, stoga će regionalne informacije uvijek imati prednost. Na sve važne informacije koje stižu iz zemlje i svijeta Radio Rijeka postavlja pitanje hoće li se i kako odraziti na život u Rijeci i riječkom kraju. Uz održavanje slušanosti programa na visokoj razini i u 2014. godini cilj će biti stalno jačanje informativnog dijela programa. Radio Rijeka mora imati provjerenu informaciju koju će objaviti prva ili među prvima, a iduća bi godina trebala biti i godina konačne potvrde web portala Radio Rijeke kao jednog od najjačih regionalnih portala. Cilj je na Facebooku doći do 10 tisuća stalnih pratitelja, te jače afirmirati Twitter kao društvenu mrežu pogodnu za plasman informacija. Studentski program Radio Sova trebao bi se još jače nametnuti među studentskom i mlađom populacijom.

1.1.9 Radio Knin

Zadatak programskog usmjerenja Radio Knina je informiranje s naglaskom na događaje u gradu Kninu, županiji te važnim vijestima iz zemlje i svijeta. Program će se kao i do sada sastojati od specijaliziranih emisija kojim se obraćamo gotovo svim kategorijama slušatelja (branitelji, civilno društvo, pripadnici srpske nacionalne manjine, djeca i mladi, gospodarstvo, sport), a kroz kontakt emisije i dalje ćemo sudjelovati u rješavanju lokalnih problema slušatelja. Razvoj dopisničke mreže (spajanja dopisnika HR i HTV-a) također je jedan od prioriteta vizije razvoja, budući se Radio Knin čuje u cijeloj županiji. Realiziranjem jače suradnje s novinarima iz Šibenika (izravnim prijenosima te javljanjima u živo sa svih važnijih događanja unutar cijele županije) pojačat će se dinamičnost programa, koja bi trebala utjecati i na povećanje slušanosti.

1.1.10 Radio Zadar

U 2014. godini Radio Zadar će nastojati održati sadašnji broj vlastitih proizvodnih projekata te uz visoku produktivnost održati i kvalitetu programa. Cilj je i u 2014. godini održati vjerodostojnost, objektivnost i nepristranost, a kako bi se povećala slušanost nastojat će se organizirati i više javnih događaja te sudjelovati u lokalnim akcijama. U 2014. godini veći značaj pridat će se objavama na web stranici Radio Zadra, koju treba grafički osuvremeniti i oformiti tim koji će je pravovremeno puniti sadržajima, koji se proizvode u radijskom programskom kanalu te u televizijskom dijelu RTV centra Zadar. Uz web stranicu želja je potaknuti sustavno korištenje društvenih mreža te tako program Radio Zadra proširiti na što više platformi koje omogućavaju emitiranje proizvedenih sadržaja.

1.1.11 Radio Split

Radio Split, kao regionalna radijska postaja HRT-a, i u 2014.g. nastavit će, u dobroj tradiciji, s programom okrenutim prije svega slušateljima i njihovim problemima i potrebama. Radio Split će zadržati osnovnu dnevnu programsku podjelu na jutarnji, dnevni, poslijepodnevni i večernji program. U Jutarnjem dijelu sadržaji će biti orijentirani na grad, županijske i druge komunalne i gospodarske teme koje prati informativni program. S obzirom na sadašnju strukturu slušateljstva u kojoj, u većem dijelu, prevladavaju osobe starije od 40 godine, poseban naglasak u radu postaje bit će okrenut mlađim slušateljima za koje je namijenjen, u dobroj mjeri, poslijepodnevni i večernji program. Najvažnija fokusiranost u 2014.g. bit će izlazak na sve nelinerane medije (web radio Splita, video live stream programa, osmišljene stranice na društvenim mrežama i sve druge medijske platforme) koje mladi prepoznaju kao osnovnu podlogu za praćenje medija uopće. Uz standarde programske sadržaje, to je i


jedno od osnovnih usmjerenja u 2014.g. s kojem je namjera modernizirati radijski prostor uz zadržavanje osobitosti i glazbenog kolorita po kojem je Radio Split i prepoznat.

1.1.12 Radio Dubrovnik

Tijekom 2014.-te godine Radio Dubrovnik radit će na daljnjem jačanju programskih sadržaja u jutarnjem dijelu programa, također i u informativnom programu, nastojati povećati slušanost u jutarnjim satima, te razvijati prepoznatljivost i atraktivnost informativnog programa. Radio Dubrovnik u 2014. godini, proizvodit će i emitirati dokumentarnu radio reportažu uz korištenje postojećih dokumentarnih snimki iz svoje bogate fono arhive, nastaviti s emitiranjem emisija o turizmu i pomorstvu, kulturi, baštini, glazbenoj baštini, književnosti, zdravlju, sportu, političkom i društvenom životu Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Također, tijekom iduće godine potrebno je osmisliti suvremenu programsku sliku Radio Dubrovnika, u smislu programske opreme i glazbene unificiranosti, te razvijati multimedijalnost i jačati prisutnost na društvenim mrežama.

1.2 Televizija

1.2.1. Prvi program Hrvatske televizije

Prvi program odražava život cijele Hrvatske i njezinih građana. Ključna polazišta u oblikovanju ovoga programskog kanala kao vjerodostojnog javnog servisa jesu visoki novinarski standardi i neupitna novinarska etika, kako bi se gledateljima prenijela objektivna, pravodobna i točna informacija sa svih područja života. HTV 1 će u nizu emisija promicati ljudska prava, toleranciju, multikulturalnost i cjeloživotno obrazovanje. Bilježit će i analizirati sve važne političke, društvene i kulturne događaje značajne za hrvatsko društvo te poseban značaj posvetiti stanju i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Istraživat će probleme suvremenog društva te objašnjavati povijesne događaje koji su oblikovali današnje vrijeme (dokumentarni filmovi i serijali). Pokrenut će stvaranje dramskih sadržaja prema djelima klasika hrvatske književnosti te na temelju kvalitetnih predložaka za igrane serije različitih žanrova. Nastavit će izvedbu zabavno-glazbenih i zabavno-natjecateljskih projekata, koji pred tv ekrane okupljaju cijelu obitelj. Prvi program će zastupati sve segmente društva te promicati najviše nacionalne vrijednosti.

1.2.2. Drugi program Hrvatske televizije

Drugi program će u 2014. godini potvrditi izvrsnost i profesionalnost u prijenosima i izvještavanjima s najvažnijih sportskih događaja Zimskih Olimpijskih Igara u Sochiju, Paraolimpijskih igara, te Svjetskog nogometnog Prvenstva u Brazilu. Drugi program će povećati vlastitu proizvodnju zabavno glazbenih sadržaja u prime time terminu i time ispuniti zakonsku obvezu s Vladom RH. Novom zabavno natjecateljskom emisijom za djecu i mlade te dramskom serijom (ili sitcomom) za mlade promicat će se odgoj, obrazovanje i kreativnost kod djece i mladih. U suradnji s Novim medijima bit će pokrenut portal za djecu i mlade.

1.2.3. Treći program Hrvatske televizije

Cilj Trećeg programa u 2014. godini bit će povećanje proizvodnje vlastitih sadržaja u odnosu na prethodnu godinu, kao i podizanje kvalitete već postojećih emisija, te opsežnija promocija svih programskih sadržaja. U 2014. godini, nastojat će se, unutar postojećih resursa, povećati zastupljenost knjige i književnosti u programu. Želja je u idućoj godini


ojačati i suradnju s regionalnim i svjetskim televizijama kako bi se ostvarila značajnija razmjena kulturnih, znanstvenih i obrazovnih programskih sadržaja.

1.2.4. Četvrti program Hrvatske televizije

Plan rada Četvrtog programa HTV-a u 2014. godini oslonit će se na projekt Informativnog medijskog servisa, koji će osigurati visokokvalitetan dnevni studijski program, povećati učestalost izravnih prijenosa i javljanja uživo s mjesta događaja, postupan razvoj novih emisija, te jačanje suradnje s drugim javnim televizijama iz regije i svijeta. Cilj Četvrtog programa u 2014. godini bit će jasan iskorak u javnoj percepciji programa, koji mora postati relevantan i prepoznatljiv informativni programski kanal. Do kraja 2014. Četvrti program planira ostvariti kontinuirani studijski program koji će sadržavati vijesti i druge informativne sadržaje, a tijekom noći će se emitirati program Slika Hrvatske. Vijesti specijaliziranog informativnog kanala trebaju biti izvor objektivne, relevantne i provjerene informacije, a ukupan program u cijelosti spreman pratiti i izvijestiti o izvanrednim događajima. Četvrt program je primarna televizijska platforma HRT-a za praćenje izbora, stoga će u skladu s pravilima o postupanju HRT-a tijekom izbora, posebnim programom izvještavati i pratiti procese izbora za Europski parlament i predsjedničke izbore. U 2014. Četvrti program će povećati ponudu i doseg programskih sadržaja na općem portalu HRT-a te aktivnije komunicirati s gledateljima putem društvenih mreža. Osnovni rizik u provedbi programskoga plana Četvrtog programa predstavlja neizvjesnost postupka nabave tehničke opreme nužne za realizaciju neovisnog programa te zadovoljavanje produkcijskih i kadrovskih preduvjeta.

1.3. Novi mediji

1.3.1 WEB

Glavni cilj HRT-ovih Novih medija u 2014. je da sadržajima koje HRT proizvodi, koristeći sve dostupne platforme za distribuciju, dosegne do najšireg kruga korisnika, tako da svatko može pronaći nešto za sebe. Da bismo to postigli, u idućoj godini planiramo izraditi novi web portal HRT-a koji će biti usklađen s Ugovorom s Vladom HRT-a. Portal će biti podržan i na mobilnim platformama te integriran s društvenim mrežama, kako bi se sadržaj lakše prezentirao prosječnom internetskom korisniku, te bio podloga za razvoj OTT usluge. Uz navedeno, cilj će biti ulazak u pet najposjećenijih portala u Hrvatskoj. Da bismo u tome uspjeli potrebno je osuvremeniti postojeći portal, omogućiti uporabu svih dimenzija multimedijalne web prezentacije – radija i televizije na zahtjev, mobilnih aplikacija, streamova svih radijskih i televizijskih kanala, interakciju s korisnicima te korištenje društvenih mreža

1.3.2 Teletekst

U sklopu Novih medija i u 2014. godini uređivat će se program Teleteksta HRT-a kojeg će i dalje odlikovati brzina, točnost, provjerene informacije, standardni hrvatski jezik, kratke i jezgrovite vijesti. Cilj će biti i dalje korisnicima ponuditi najrazličitije sadržaje na preko 800 stranica, uključujući najtočniji TV raspored i najave emisija.

1.3.3 Društvene mreže

U 2014. godini planiramo snažnije uključivanje društvenih mreža kao neizostavnog kanala informiranja, povezanosti i komunikacije s publikom. Društvene mreže moraju pratiti strukturu internetskog portala HRT-a. Posebni projekti/emisije/događaji mogu imati zasebnu stranicu istaknutu na odgovarajućoj podstranici internetskog portala. Nužno je napraviti reviziju društvenih mreža koje se trenutačno koriste te razviti strategiju migracije sukladno novom ustroju.


Sadržaj na društvenim mrežama mora biti prilagođen sadržaju stranica internetskog portala HRT-a na kojoj se nalaze. Potiče i pozva publiku na komunikaciju. Odgovara na pitanja i prijedloge publike. Korisnički komentari se uređuju, a svaki neprimjereni sadržaj se briše.

1.3.4 Mobilne aplikacije

Portal HRT-a u 2014. bit će podržan i na mobilnim platformama da bi se sadržaj lakše prezentirao prosječnom internetskom korisniku te bio podloga za razvoj OTT usluge. Planiramo nabavu novog responsive dizajna koji će biti „čitljiv“ i na svim smart uređajima. Mobilne aplikacije izradit ćemo za slušanje radijskih streamova HR-a, preslušavanje radijskih emisija na zahtjev, gledanje TV programa uživo, pregledavanje TV emisija na zahtjev te pregledavanje rasporeda emitiranja. Ciljane platforme su iOS i Android te u kasnijoj fazi i Windows Phone OS.

1.4. Glazba

1.4.1 Simfonijski orkestar HRT-a

U 2014. Simfonijski orkestar HRT-a održat će 11 koncerata u svom redovitom Majstorskom

ciklusu. Prilikom koncipiranja programa rukovodilo se obavezom „organiziranja koncerata i priredbi, posebice nacionalne glazbene baštine i suvremenih djela hrvatskih skladatelja i umjetnika izvođača“ koju propisuje Zakon o HRT-u. Tako su na programu koncerata u Majstorskom ciklusu odabrana djela hrvatske simfonijske baštine iz pera Josipa Štolcera Slavenskog, Božidara Kunca, Krešimira Baranovića, Stjepana Šuleka (kojemu je posvećena autorska večer u povodu 100. godišnjice rođenja) te suvremenih skladatelja: Berislava Šipuša, Mladena Tarbuka, Milka Kelemena, Pavla Dešpalja i Olje Jelaske. Jelaskina skladba narudžba je Simfonijskog orkestra HRT-a i bit će praizvedena 8. svibnja 2014. te predstavljena u radijskom eteru zemalja članica EBU-a četiri dana kasnije. Mogućnost da se predstave u ulozi solista, pored provjerenih imena međunarodne glazbene scene poput Enrica Dinda, Aleksandra Buzlova, Olge Kern, u 2014. dobit će domaći umjetnici poput Radovana Vlatkovića, Gordana Tudora, Marka Grazianija i Tamare Coha Mandić. Simfonijski orkestar u 2014. planira trajno snimiti deset djela hrvatskih skladatelja 20. i 21. stoljeća te tako proširiti zalihu nacionalne glazbe u fonoteci HRT-a i posredno potencijalno obogatiti radijski program recentnim snimkama visoke tehničke i izvedbene kvalitete. Sljedeće godine Simfonijski orkestar nastavlja s projektima za djecu i mlade. Poslije uspjeha edukativnog koncerta Mlada osoba upoznaje orkestar održanog 2013. u suradnji s Hrvatskom glazbenom mladeži, dogodine (oko omiljenog dječjeg blagdana sv. Nikole) u planu je Peća i vuk Sergeja Prokofjeva u kojem će uz orkestar sudjelovati i Zbor HRT-a. Kroz poučan i zabavan program nastojat ćemo privući nove slušatelje i trajno ih zainteresirati za umjetničku glazbu. Još jedan projekt vezan za mlade je izbor hrvatskog predstavnika na Eurovizijskom natjecanju mladih glazbenika. Publicitet koji će dobiti mladi virtuozi zahvaljujući izravnom televizijskom prijenosu njihova nastupa u dvorani Lisinski uz Simfonijski orkestar HRT-a neprocjenjiv je za njihovu buduću glazbeničku karijeru. U sljedećoj godini glazbeni projekt s humanitarnim predznakom koji je HRT-u osiguravao prepoznatljivost i pozitivnu sliku u javnosti, Opera pod zvijezdama razvija se u nešto veće nazvano Glazba i grad. Na otvorenoj pozornici ispred Umjetničkog paviljona pod zvjezdanim zagrebačkim nebom u nekoliko lipanjskih večeri svirat će i pjevati uz ugledne i poznate soliste svi ansambli RJ Glazba. Cilj ovih koncerata je promocija HRT-a kao javnog servisa, obogaćenje ponude u ljetnim mjesecima i pozicioniranje Zagreba kao europske kulturne metropole.


Simfonijski orkestar HRT-a sudjelovat će u završnici Međunarodnog pijanističkog natjecanja Svetislav Stančić, u ciklusu Svijet glazbe Koncertne direkcije Zagreb i sezoni koju organizira dvorana Lisinski te tako nastaviti učvršćivati svoj položaj neizostavnog partnera u realizaciji programa važnih za kulturu Hrvatske.

1.4.2 Zbor HRT-a

Anticipirajući trendove Zbor HRT-a je prije petnaest godina pokrenuo ciklus komornih koncerata u nekonvencionalnom koncertnom prostoru. Ciklus Sfumato u Muzeju Mimara glazbenu je scenu tada obogatio glazbom koja se nigdje nije mogla čuti: biranim, cjelovečernjim djelima zborskog a cappella repertoara, odnosno repertoara za zbor i manji instrumentalni sastav. Ekskluzivan ciklus koji umjetnički vodi šef-dirigent Zbora Tonči Bilić uživa izniman ugled u stručnim krugovima i među zahtjevnijom publikom. Šest koncerata koliko ih je obuhvaćeno u ciklusu sljedeće godine na rasporedu će od hrvatskih autora imati svjetovne madrigale Julija Skjavetića, Kelemenov Daniel i novo djelo Frane Paraća naručeno upravo za Zbor HRT-a, a od stranih: Gubajdulinin The Canticle of the Sun, Veliki tjedan Aleksandra Grečanjinova, Malu svečanu misu Gioachina Rossinija, Monteverdijeve Vesperae… Novi ciklus Kanconijer pokrenut u sezoni 2013./2014. prvi je put strateški udružio Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a s ciljem kontinuiranog njegovanja vokalno-instrumentalnog repertoara: kapitalnih oratorijskih djela kao i određenih opera domaćih i stranih autora koji redovito nedostaju u programima koncertnih i kazališnih kuća. U sklopu četiri kanconijerska

koncerta koliko ih je planirano u 2014. a koja se prigodno nadovezuju na određene praznike i svečanosti bit će izveden Harmonium Johna Adamsa i romantični Concierto de Aranjuez u povodu Valentinova, prigodni uskrsni program s tematski povezanim ulomcima iz opera, Carmina burana Carla Orffa kojom će se proslaviti Dan HRT-a 15. svibnja te Glagoljaški

rekvijem Igora Kuljerića kojim će se obilježiti Dušni dan. Novost koju Zbor HRT-a planira za sljedeću godinu su gostovanja ansambla s programima već uvježbanima za izvedbu u ciklusu Sfumato. U godini kad se navršava stota godišnjica smrti Ivana pl. Zajca, Zbor HRT-a planira trajno snimiti ciklus koji se ubraja među najbolje Zajčeve zborske skladbe, njegovih Osam

madrigala. Mnogo veći i zahtjevniji podvig je realizacija trajne snimke kapitalnog djela hrvatske zborske glazbe Muke Gospodina našega Isukrsta Borisa Papandopula, djela koje je nastalo 1938., a do danas nije snimljeno na odgovarajući način u umjetničkom i tehničkom smislu.

1.4.3 Tamburaški orkestar HRT-a

Sedam nedjelja u 2014. godini u studiju Bajsić bit će rezervirano za ciklus koncerata Tamburaškog orkestra U ozračju tambure koji se prenosi na Prvom programu HRA. Svaki od koncerata intrigira na svoj način, no najveće će zanimanje pobuditi izlet orkestra u idiom koji mu nije svojstven. Poslije uspjeha koncerta s članovima obitelji Dedić među kojima je jazz pijanist Matija Dedić, orkestar u narednoj godini planira dva crossover projekta u kojima će se Tamburaški orkestar sam, odnosno u suradnji s Jazz orkestrom HRT-a i gitaristom Zoranom Šćekićem okušati ponovno u interpretaciji jazz glazbe. Ustrajni promotor hrvatske glazbe za tamburu, orkestar će u sljedećoj godini održati niz nastupa u zemlji i inozemstvu: Pitomači, Zlataru, Omišu, Münchenu, Pečuhu… U fokusu djelatnosti Tamburaškog orkestra je autorska glazba za tamburaški orkestar hrvatskih skladatelja te tradicijska tamburaška glazba pa je tako upravo to i ciljani repertoar koji se trajno snima za potrebe fonoteke HRT-a. Približno tridesetak skladbi, tradicijskih napjeva u obradi verziranih suvremenih aranžera te autorskih djela iz pera Emila Cossetta,


Tomislava Uhlika i Ivana pl. Zajca na popisu su skladbi predviđenih za snimanje u 2014. godini. Drugu godinu za redom Tamburaški će orkestar sudjelovati u edukativnom projektu Glazba

u mom kvartu koji organizira Hrvatska glazbena mladež. Između dvije školske smjene u Centrima za kulturu grada Zagreba za učenike osnovnih škola orkestar i njegov umjetnički voditelj Siniša Leopold izvodit će program prilagođen djeci, predstaviti instrumente, objasniti što se svira te odgovarati na pitanja mlade publike.

1.4.4 Jazz orkestar HRT-a

Jazz orkestar HRT-a u sljedećoj će godini održati sedam koncerata u svom stalnom ciklusu od čega tri u studiju Bajsić, jedan na otvorenoj pozornici Ljetnog kina Tuškanac i tri u Zagrebačkom kazalištu mladih. Sezona Jazz orkestra koncipirana je tako da obuhvati i zabavnije i zahtjevnije umjetničke programe, uključi jazz i blues glazbu stranih autora, ali i predstavi domaći kreativni doprinos ovom idiomu. Pored nastavka projekta snimanja pop i rock klasika u neobičnim jazz obradama sa snažnim autorskim potpisom, Jazz orkestar HRT-a ulazi u dva velika studijska projekta s ciljem obogaćenja fonoteke HRT-a, ali i objave nosača zvuka. Jedan od njih je CD s Oliverom Dragojevićem i pjesmama koje su obilježile njegovu karijeru u jazz aranžmanima, a drugi je autorska ploča inventivnog skladatelja i vrhunskog jazz pijanista Davida Gazarova. Snimi li se ploča s Davidom Gazarovim, Jazz orkestar uputit će se na promotivnu turneju po Njemačkoj u organizaciji diskografske kuće koja je objavila nosač zvuka. Završni koncert u sezoni 2013/2014. u lipnju sljedeće godine A Night of Blues Jazz orkestar ponovit će u Grazu i nekoliko švicarskih gradova. Na isti način kao Tamburaški orkestar i Jazz orkestar sudjelovat će sljedeće godine u projektu HGM-a Glazba u mom kvartu. Približavanje ove vrste glazbe na odgovarajući način učenicima školske dobi, glazbenici Jazz orkestra, među kojima su mnogi odgojeni u HGM jazz orkestru, provode s velikim entuzijazmom i sviješću o važnosti takvih inicijativa.


2. Program rada po poslovnim jedinicama i SUJ Podrška upravljanju

2.1 PJ PROGRAM

Plan rada PJ Program HRT-a u 2014. godini izravno se naslanja na Programsko usmjerenje HRT-a za navedeno razdoblje. U prvoj polovici godine, uz nastavak emitiranja jesenske programske sheme s uvedenim osvježenjima, radit će se na potpunoj implementaciji funkcionalne organizacije u jedinicama rada PJ Program HRT-a, da bi se u potpunosti primijenila nova organizacijska struktura te učinkovitije i racionalnije iskoristili svi resursi koje PJ Program posjeduje. U skladu s time, uz jasno određenje svih programskih kanala i internetske platforme (4 televizijska, 12 radijskih i internetskih stranica HRT-a) nastojat će se ostvariti što širi doseg programskih sadržaja HRT-a kod gledatelja/slušatelja/čitatelja. U razdoblju ljetne programske sheme u 2014. godini PJ Program HRT-a povećat će vlastitu proizvodnju u odnosu na isto razdoblje 2013. godine te održati kontinuitet informiranja gledatelja u odnosu na prvu polovicu godine. U zadnjem kvartalu PJ Program nastavit će s projektima iz prve polovice godine te, ovisno o rezultatima analiza postojećih programskih sadržaja, u jesensku shemu uvesti osvježenja. Kritični faktori uspjeha u ostvarenju ciljeva Programskog usmjerenja HRT-a u 2014. godini su: A. Usklađivanje i jasna vizija razvoja svih poslovnih jedinica unutar HRT-a B. Dostatan programsko/produkcijski budžet C. Priprema moguće izmjene Ugovora s Vladom RH D. Čvrsta suradnja programskog i produkcijskog vodstva prilagođenog novom ustroju, ali i svih zaposlenika E. Tehnološko unapređenje sustava proizvodnje i emitiranja F. Unapređenje stručnosti zaposlenika pri korištenju novih tehnologija Jedan od značajnijih projekata PJ Program HRT-a u 2014. godini je ustrojavanje i unapređivanje rada Informativnog medijskog servisa (IMS). IMS će u 2014. godinu ući kao jedinstvena organizacijska cjelina u kojoj su objedinjeni svi ljudski i tehnološki potencijali HRT-a namijenjeni proizvodnji vijesti i svih formata informativnih sadržaja na svim platformama – radiju, televiziji, teletekstu, webu i društvenim mrežama. Na taj način omogućit će se da, u skladu s programskim potrebama i usmjerenjima kanala za koje IMS proizvodi sadržaje, do naše publike stiže još više relevantnih informacija iz zemlje i svijeta, da one stižu brže i da budu kvalitetnije. Važan korak u tom smjeru bit će i ostvarenje planiranog ustroja integriranog multimedijskog deska planiranja što bi omogućilo još bolju povezanost, koordinaciju i efikasnost u proizvodnji vijesti za 28 televizijskih i 60-ak radijskih dnevnih emisija u kanalima s nacionalnom koncesijom. U podizanju vizualne kvalitete televizijskog dijela IMS-a puno se očekuje od planiranih investicija u ENG, grafičku i studijsku opremu. Uz to će se od početka 2014. u suradnji s Novim medijima HRT-a, na društvenim mrežama otvoriti profili/stranice HRT Vijesti koje će sadržajima „puniti“ novinari IMS-a. Korištenjem prednosti društvenih mreža nastojat ćemo publiku, posebice onu mlađu, privući i usmjeriti na emisije i web stranice HRT-a. Značajan segment Programskog djelovanja HRT-a u 2014. godini odnosit će se i na regionalne (lokalne) radijske programske kanale (Radio Osijek, Radio Sljeme, Radio Pula, Radio Rijeka, Radio Knin, Radio Zadar, Radio Split, Radio Dubrovnik), koji će nastojati ostvariti što veći doseg slušatelja te nastaviti praćenje svih značajnijih zbivanja u lokalnim sredinama. U tom smislu regionalni programski kanali i u 2014. godini zadržat će karakter općih radijskih kanala koji, ovisno o zbivanjima u lokalnim sredinama, prilagođavaju svoj programski sadržaj.


2.2 PJ PRODUKCIJA

Zajednički ciljevi radnih jedinica PJ Produkcije su:

1. Dubinska implementacija funkcionalne organizacije, uvođenje pravilnika i procedura te valorizacija učinaka

2. Dugoročno planiranja kapaciteta sa svrhom kvalitetne i učinkovitije proizvodnje i praćenje iskorištenosti resursa

3. Ostvarivanje multimedijskih rezultata kroz inovativne načine proizvodnje 4. Uspostavljanje sustava angažiranog praćenja kreativnih timova po projektima 5. Alokacija neizravnih troškova na proizvodne projekte 6. Povećanje profitabilnosti kreativnih proizvoda i usluga, rasta intelektualnog kapitala i boljeg

korištenja kreativnog potencijala HRT-a 7. Edukcija na svim razinama sukladno novim potrebama 8. Podizanje razine svijesti i odgovornosti prema poslu 9. Unapređivanje planiranja raspoloživosti i rasporeda resursa te praćenje iskorištenosti

U sklopu Produkcijskih službi novim organizacijskim ustrojem predviđeno je 7 jedinica rada:

1. Odjel Kontroling proizvodnje 2. Odjel Planiranje rasporeda resursa 3. Odjel Upravljanje proizvodom 4. Služba Jezik i govor 5. Služba Prevođenje 6. Služba Nabava programskih sadržaja 7. Odjel Upravljanje događajima

Do sada je pokrenut rad 6 odjela, što znači da su sve aktivnosti vezane uz odjele objedinjene na jednom mjestu, prema novom organizacijskom ustroju. Jedino nije pokrenut rad Odjela Upravljanje događajima, što ne znači da se te aktivnosti ne odvijaju unutar nekih drugih organizacijskih jedinica.

Odjel Kontroling proizvodnje kontinuirano prati režijske troškove produkcije i troškove proizvodnje

programa, uspoređuje ih s planiranim vrijednostima te sudjeluje u izradi plana proizvodnje i plana

režijskih troškova PJ Produkcija. Prioriteti su:

1. alokacija neizravnih troškova na projekte 2. usklađivanje računovodstvene i projektne evidencije 3. izrada procedura

Ciljevi odjela Planiranje rasporeda resursa su:

1. poboljšati operativno planiranje proizvodnje uz uvođenje jedinstvene informatičke podrške za planiranje operativnog rasporeda resursa na proizvodne projekte

2. smanjivati troškove najma vanjskih tehničkih resursa 3. praćenje iskorištenosti resursa 4. pravovremeno upozoravati i predlagati rješenja za konfliktne situacije u planiranju

Ciljevi odjela Upravljanje proizvodom su:

1. prilikom planiranja proizvodnje programskog sadržaja osigurati preduvjete za uspješnu eksploataciju što uključuje distribuciju na raznim platformama i mogućnosti prodaje i višestruke upotrebe


2. utvrditi koji su popratni sadržaji potrebni uz planirani proizvod za promociju u vlastitim programima distribuiranim na raznim platformama, kao i prilikom prodaje odnosno u programima drugih nakladnika

3. osigurati stalnu brigu i edukaciju o zaštiti prava intelektualnog vlasništva 4. visoki stupanj eksploatacije (recikliranja i ponovne upotrebe) proizvedenih programskih

sadržaja Upravljanje proizvodom obuhvaća poslovne aktivnosti usmjerene na povećanje učinkovitosti uvođenja novih proizvoda na medijsko i prodajno tržište, povećanje tržišnog udjela i održavanje vodeće pozicije HRT na medijskom tržištu, povećanje profitabilnosti kreativnih proizvoda i usluga, rast intelektualnog kapitala i boljeg korištenja kreativnog kapitala HRT-a, očuvanja nacionalne kulturne baštine i stvorenog fundusa HRT-a, povećanja djelotvornosti pripreme proizvoda i gradiva za oblikovanje programa te proizvodnju te emitiranje, objavljivanje i prodaju programskih i drugih sadržaja. Ciljevi Službe Jezik i govor su:

1. finalizacija jezično/govorne edukacije za „mlade“ novinare u informativnom programu HTV-a (od 2013.), radi dostizanja govornog statusa adekvatnog za program HRT-a

2. intenziviranje jezično/govorne edukacije - Analiza programa/govornika u dogovoru s urednicima

3. podizanje svjesnosti zaposlenika HRT-a o važnosti i obvezi poznavanja i uporabe standardnog hrvatskoga jezika i govora

4. organizacija i provođenje jezičnih predavanja i radionica govornog umijeća unutar HRT Akademije

5. uspostava procedura i internih pravilnika vezanih uz jezik i govor na HRT-u, lekturu, govorne vježbe te ovlasti lektora i fonetičara.

Ciljevi Službe Prevođenja su:

1. zadržati postojeću visoku kvalitetu prijevoda; 2. osigurati dovoljan broj kvalitetnih prevoditelja raznih jezika za potrebe svih emisija i

programa HRT-a. Potrebno je završiti ustrojavanje odjela Nabava programskih sadržaja odabirom rukovoditelja i rasporedom zaposlenika. Odjel administrativno provodi postupke nabave programskih sadržaja koje su odabrali urednici-selektori iz odjela Odabira programskih sadržaja ili voditelji proizvodnih projekata. U 2014. zadaća će biti jasnije razgraničiti poslove i nadležnosti između ova dva procesa, a sve kako bi se postiglo sljedeće:

1. postizanje najpovoljnijih uvjeta nabave za HRT 2. pravovremeno provedeni postupak nabave od trenutka odobrenja nabave do isporuke

materijala s pravima korištenja 3. jasan, brz i potpun uvid u zalihe nabavljenih programskih sadržaja 4. pravno ispravan i korektno proveden postupak nabave uz izbjegavanje bilo koje mogućnosti

sukoba interesa 5. uređivanje svih internih pravilnika i propisa vezanih uz nabavu programskih sadržaja (nabava

programa, licence, koprodukcije) 6. uspostavljanje i vođenje ažurne evidencije svih nabavljenih sadržaja s osnovnim

informacijama o pravima korištenja


RJ PRODUKCIJSKI ODJELI

KONVERGENCIJA RADIJA I TELEVIZIJE Sinergija više medijskih platformi, uz poznavanje i razumijevanje komunikacijskih i tehnoloških specifičnosti i mogućnosti koje svaki medij posjeduje, pretpostavlja istinsku potrebu za interakcijom i aktivnom komunikacijom. Doprijeti do što većeg broja korisnika koji zahvaljujući tehnološkoj i kulturnoj konvergenciji odavno biraju vrijeme i način na koji će ne samo primati određene sadržaje, već ih i oblikovati, nadograđivati i prosljeđivati, nužnost je opstanka svakog medija, pa tako i našeg. Vrijeme prihvaćanja sadržaja od pasivnih davatelja k pasivnim primateljima zamijenilo je vrijeme aktivnih davatelja i sve aktivnijih primatelja koji velikom brzinom mijenjaju i nadopunjuju komunikacijske kanale i medijski prostor. Razgovori, edukacija, poticanje kompetitivnosti, pokazatelji uspješnosti sadržaja mišljenih za više platformi, zadaća su i jedan od važnijih ciljeva budućeg razdoblja Produkcijskih odjela. UČINKOVITIJA ORGANIZACIJA POSLA Aktivnijim uključivanjem i boljom preraspodjelom radnih zadataka u vremenu koje je pred nama neki od, ipak postignutih pozitivnih primjera, više ne bi trebali biti percipirani kao pojedinačni uspješni primjer, već kao kontinuirani način oblikovanja i komuniciranja određenih sadržaja. Promišljanje sadržaja za različite platforme i prilagodba raznolikim i raznovrsnim medijskim izričajima trebala bi postati vještina kojom štedimo resurse, vrijeme, novac, postižući bolje rezultate i kvalitetniju uslugu. Potencijali koje posjedujemo moraju biti usmjereni na daleko učinkovitije organiziranje radnih zadataka i radnog vremena uz veću fleksibilnost i protočnost kako među različitim Odjelima, tako i koristeći različite medijske mogućnosti i tehnike. PODIZANJE RAZINE SVIJESTI I ODGOVORNOSTI Novi ustroj zahtjeva potpuno drukčiji pristup poslu, a do sada smo ga prihvatili manje-više površinski, deklarativno, bez suštinskog razumijevanja i promjena u razmišljanju koje se nužne. Podijeljene razine odgovornosti na one isključivo kreativne i one isključivo financijske duboko su ukorijenjene u sustav promišljanja i izvedbe programskih sadržaja. Stvarali smo i proizvodili ne komparirajući kreativni i financijski ulog s krajnjim rezultatom. Vrijeme je da to promijenimo i da krajnji rezultat bude istinski odraz vještina, znanja i mogućnosti. PROJEKTNI TIMOVI Projektni tim na čelu s voditeljem tima zadužen je ne samo za kreativnu izvrsnost, već i za tehničku i financijsku uspješnost. Optimalno korištenje svih resursa s ciljem postizanja zahtijevane kvalitete uz poštivanje rokova, pokazatelji su uspješnosti pojedinih timova i njihovih voditelja. Rad u timu koji se formira prema određenom projektu, potiče kompetitivnost i suglasje različitih kompetencija te u konačnici daje daleko bolje rezultate. Pri formiranju tima treba imati na umu poštivanje različitosti, svijest o odgovornosti prema povjerenom zadatku kao i poznavanje profesionalnih vještina i potencijala svakog pojedinog člana tima. DUGOROČNO PLANIRANJE I PLANIRANJE PROIZVODNJE ZA 2015. GODINE Projektna organizacija, formiranje projektnih timova i uspješnost u ispunjenju zadaća, ovisi o

dugoročnom planiranju. Unaprijed zadani ciljevi, jasni programski sadržaji, njihovo trajanje, vrijeme i

kanal emitiranja, omogućuju detaljno i plansko planiranje, optimalnu iskoristivost svih resursa, te u

konačnici pružaju adekvatan i kvalitetan odgovor na programske zahtjeve. Produkcijski odjeli mogu

kvalitetno predlagati sadržaje i odgovarati za njihovu realizaciju samo kada im Program ostavi

dovoljno prostora i vremena za uspješno vrednovanje svakog pojedinog projekta, uključujući odluku

o njegovoj kreativnoj, produkcijskoj i tehničkoj zahtjevnosti.


RJ GLAZBA

Strateški i poslovni ciljevi RJ Glazba HRT-a u 2014. proizlaze u prvom redu iz obaveze ispunjenja Zakona o HRT-u po kojoj su Zbor, Simfonijski, Tamburaški i Jazz orkestar HRT-a dužni „javno izvoditi i snimati glazbene sadržaje osobito s područja simfonijske, zborske, narodne, jazz i zabavne glazbe te organizirati priredbe i koncerte, posebice nacionalne glazbene baštine i suvremenih djela hrvatskih skladatelja i umjetnika izvođača“. U skladu s tim, ansambli će nastaviti održavati koncerte u sklopu vlastitih sezona koji se zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji i kvaliteti prepoznaju kao jedan od vodećih sudionika glazbenog života Zagreba. Jedan od važnijih poslovnih ciljeva koji planiramo ostvariti u sljedeće dvije do tri sezone jest značajna ušteda financijskih sredstava koja će se provesti:

- smještanjem većine pokusa umjesto u iznajmljene prostore za koje se plaća visoka naknada (primjerice u Lisinski) u vlastite prostore: Studio Bajsić, Mozart i Studio 8

- nabavom udaraljki koje još nedostaju u instrumentariju Simfonijskog orkestra HRT-a kako bi se dokinula nužda najma na koji se godišnje trošilo prosječno 300 000 kuna.

RJ HRT CENTRI

Glavni ciljevi programa rada HRT centara su:

1. provedba dubinske prilagodbe organizacije centara funkcionalnoj organizaciji uvođenjem pravilnika i procedura

2. od svakog centra izgraditi jedinstveni produkcijski odjel koji proizvodi sadržaje za sve radijske i televizijske kanale, za web i društvene mreže

3. optimalna integracija medijskih formi u okviru HRT centra, televizije, radija, novih medija, 4. smanjenje broja stalno zaposlenih 5. strategija HRT-a predviđa u 2014. g. izraziti proces dodatnog školovanja zaposlenika u

suradnji s HRT Akademijom 6. školovanje novinara radi postizanja kompetencija multimedijalnih novinara 7. školovanje tehničkog i produkcijskog osoblja za poslove snimatelja slike, montažera,

kamermana, realizatora i druge produkcijske poslove 8. preseljenje HRT centra Zadar i HRT centra Dubrovnik u jedinstvene objekte

RJ PRODUKCIJSKO OSOBLJE

Organizirati sustav angažiranog praćenja rada većeg broja zaposlenika po projektima. Kroz analize u kojima će sudjelovati zaposlenici iz različitih sektora unaprjeđivati profesionalnu razinu režisera, realizatora, snimatelja, kamermana i montažera. Težište će biti na okupljanju većeg broja mladih obrazovanih režisera, koje bi kao honorarne suradnike uključivali u televizijsku proizvodnju, postupno - od jednostavnijih prema sve složenijim televizijskim formama. Odjel spikera i voditelja nastavlja s objedinjavanjem radijske i televizijske djelatnosti koje već sada pokazuje odlične rezultate glede bolje iskorištenosti postojećih kapaciteta.

RJ DIZAJN I SCENOGRAFIJA

Ciljevi RJ Dizajn i scenografija su:

1. Izrada i formalizacija Operativnog plana izrade/obnove dizajnerskih i scenografskih rješenja na nivou cijele godine, te praćenje realizacije

2. Standardizacija projekata u smislu vizualnih rješenja u skladu sa sadržajem, načinom i tempom proizvodnje


3. Povezivanje sustava izrade Internih naloga s produkcijskim sustavom (Partis) u svrhu kontrole i praćenja realizacije

4. Uvođenje procedure Operativnog planiranja ljudskih resursa sukladno planiranju tehničkih kapaciteta

5. Izmjene „Pravilnika o odjeći i obući osoba koje nastupaju u programima HRT-a“ s pridodanim „Kodeksom odijevanja“

6. Izmjena „Cjenika najma garderobe, rekvizite i scenskih elemenata“, s odvajanjem općih uvjeta od cjenika (kojeg treba mijenjati na godišnjoj razini)

RJ ARHIVI I PROGRAMSKO GRADIVO

1. Priprema za lakšu i širu dostupnost audiovizualnih zapisa - nastavak sustavne migracije sadržaja sa starih AV nosača (film, jednoinčne i dvoinčne vrpce, U-

matici, analogne bete) na suvremenije nosače pohrane, kao međufaza prema digitalizaciji - nastavak aktivnog sudjelovanja u digitalizaciji IMS-a i odgovarajuće arhiviranje - nastavak informatičkog povezivanja spremišta sa svim programima i redakcijama kroz sustav - za elektroničko upravljanje dokumentima i zapisima

2. Prihvat AV, fono, notnog, foto i multimedijalnog gradiva - provedba novog Pravilnika o arhiviranju AV, fono, notnog, foto i multimedijalnog gradiva

(hodogram, protokol, obveze, sankcije, rashod) 3. Pohrana

- smještaj novih nosača sadržaja i osiguranje odgovarajućeg prostora s vertikalno mobilnim - arhivskim sustavom, praćenje tehnologije zastupljene u svakodnevnom radu na HRT-u

planiranje on-line pohrane 4. Katalogiziranje i metadatiranje 5. Suradnja u okruženju

- suradnja s institucijama s posebnim ugovorima (Ministarstvo kulture, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova, Memorijalni centar Domovinskog rata, Kinoteka, Nacionalna sveučilišna knjižnica, Muzej suvremene umjetnosti, Institut za etnologiju i folkloristiku)

- stručno usavršavanje u suradnji s Filozofskim fakultetom i Hrvatskim državnim arhivom - mreža arhiva regije

6. Kontekstualizacija i upravljanje sadržajem - sudjelovanje u stvaranju novih programskih cjelina, kreiranje paketa za korištenje u programu - novi DMS – pored teksta implementirana slika i zvuk

7. Pravni okvir - osigurati arhivu uz dostupnost informacija o autorskim pravima i pravima korištenja - pohranjenih AV i Fono gradiva - provedba slijedećih dokumenata: Odluka o čuvanju i arhiviranju AV dokumentacije, Cjenik - za vanjske korisnike AV dokumentacije, Pravilnik o arhiviranju AV gradiva


2.3 PJ TEHNOLOGIJA

Uz obavljanje osnovne djelatnosti na tehničkoj realizaciji programskih zahtjeva, te osiguranju tehničkih uvjeta u redovnoj proizvodnji radijskih i televizijskih programa u studijima i na terenu, u 2014. godini planiramo tehnološku modernizaciju opreme, te povezivanje u svedigitalno proizvodno okruženje utemeljeno na informatičkoj tehnologiji, sukladno strateškim ciljevima HRT-a i Programu restrukturiranja HRT-a. Međusobno integrirana i tehnički usklađena tehnologija osigurat će sveobuhvatnu multimedijsku proizvodnju programskih sadržaja za potrebe svih programskih izlaza i formata za televiziju, radio i nove medije. Sukladno navedenom u 2014. godini planiramo realizaciju investicijskih projekata kako slijedi: RJ Mrežni sustavi digitalne proizvodnje:

1. Projekt IMS i povećanje funkcionalnosti DNR-a ima za cilj:

Zamjenu dotrajale opreme u DNR sustavu uz konsolidaciju DNR sustava i uvođenje novih

funkcionalnosti s fokusom na nove medije - planira se zamjena i nadogradnja postojeće

opreme, proširenje kapaciteta pohrane materijala, ostvarivanje preduvjeta za prelazak na HD

format, nabava sustava za pohranu odnosno Nearline arhive IMS-a, projektiranje ulaznog

sustava za tapeless formate, nabava odgovarajućih digitalnih grafičkih mapa i zemljovida za

potrebe IMS-a, nabava sučelja za povezivanje s budućim CMS-sustavom, te nabava dodatnih

licenci. U sklopu projekta, a prema ustroju IMS-a i zahtjevima objedinjene proizvodnje,

projektirati će se i implementirati novi radni procesi. Projekt će se realizirati u dvije faze.

2. Projekt „Konsolidacije infrastrukture DNR-a i produkcije“ ima za cilj:

Povećanje funkcionalnosti sustava za razmjenu AV sadržaja u datotečnom formatu,

nadogradnju i konsolidaciju produkcijske mrežne infrastrukture, zamjenu tehnološki

zastarjelih korisničkih računala unutar IMS-a, konsolidaciju produkcijske poslužiteljske

infrastrukture. Projekt će se realizirati kroz u dvije faze.

RJ Radijska tehnika Nastavak radova na uvođenju novih i obnavljanju starih produkcijskih tehnologija ima za cilj

osiguravanje pouzdanosti tehnoloških sustava za proizvodnju radijskih programa uz zadržavanje

tehničke kvalitete, a obuhvatiti će:

� Zamjenu reporterskog vozila u terenskoj tehnici (novo vozilo iz leasinga i ugradnja postojeće opreme u isto);

� Nabavu ostale studijske i reporterske opreme kao zamjena dotrajale; � Redovitu zamjenu produkcijske opreme kod terenskih snimatelja, u cilju osiguravanja

pouzdanosti i zadržavanja produkcijske kvalitete. RJ Televizijska tehnika

1. Za sve televizijske studije predviđena je nabava 16 HD kamera lanaca. Uz to predviđa se nabava 3 kom PTZ kamere koje imaju daljinsko upravljanje.


Nabavom navedene opreme i realizacijom ostalih projekata cjelokupna proizvodnja televizijskog signala biti će u formatu 16 : 9. Uz kamere lance zamijeniti će se i monitorski sustav u format 16 : 9.

2. Predviđena je zamjena jednog video miješala i dva tonska miješala, koji su istrošeni i

zastarjeli. Novo HD video miješalo biti će instalirano u Studiju 10, a dva digitalna tonska miješala u Studiju 7 i 8.

3. ENG tehnologija bez vrpci (tapeless) zamijenit će sadašnje ENG kamere što podrazumijeva i prelazak na HD tehnologiju. Predviđena je nabava 31 ENG kamere, 3 dokumentarne i 1 „filmske“ kamere za igrani program.

4. Zamjenom mikrovalnog linka zamijeniti će se postojeći zastarjeli i istrošeni uređaj. 5. Planirana je i zamjena postojećih istrošenih dijelova studijske i terenske rasvjete, kako bi se

održala postojeća funkcionalnost. RJ Odvijanje programa

1. Predviđena je automatizacija odvijanja HTV1, HTV2, HTV3 i HTV4 programa; 2. Nabava interkomskog sustava; 3. Nadogradnja centralnog matričnog sustava; 4. Nabava Broadcast IP video enkodera i dekodera; 5. Nabava i implementacija:

- Produkcijskog sustava; - Arhivskog sustava; - Nearline sustava.

Nelinearni Produkcijski sustav u potpunosti će zamijeniti radni proces baziran na magnetoskopima, te se očekuje da svi montažeri rade na nelinearnim montažama. Arhivski i Nearline sustav osigurati će bazičnu tehnološku infrastrukturu za digitalizaciju arhivskog gradiva.

U okviru odvijanja radijskog programa predviđa se obnova Multimedijalne režije, koja proizvodi programski sadržaj za radio, televiziju i web, čime se približavamo cilju prisutnosti na svim tehnološkim platformama distribucije. RJ Proizvodne tehnologije Osim redovitih poslova održavanja, RJ Proizvodne tehnologije sudjelovat će u realizaciji niza velikih projekata koji su od velike važnosti za budućnost poslovanja HRT-a, bilo kao nositelj poslova ili dio tima:

- Projektiranje i montaža opreme u multifunkcionalni reporterski kombi RK; - Montaža nove opreme u HTV centre Rijeka, Split i Osijek; - Projekt preseljenja radija i televizije u HRT centrima Dubrovnik i Zadar s dvije različite lokacije

na jednu; - Idejno projektiranje preseljenja IMS-a na Trg; - Zamjena LAWO Zirkom tonskog miješala u multimedijalnoj režiji HRA; - Rekonstrukcija montažne režije R5 za snimanje programa HRA; - Redovno održavanje radijske i televizijske tonske i video opreme.


RJ Brza multimedijska tehnika Program rada RJ Brza multimedijska tehnologija u 2014. godini fokusiran je na modernizaciju postojeće, zastarjele tehnološke infrastrukture s ciljem tranzicije u suvremeno digitalno multimedijsko okruženje. Sukladno tome, uspješnom implementacijom naprednih tehnoloških rješenja stvorit će se preduvjeti za optimizaciju radnih procesa te ljudskih resursa, a koji će znatno reducirati postojeće troškove. RJ Brza multimedijska tehnika planira realizaciju sljedećih strateških investicijskih projekata:

• Ka Band satelitskih kola - izgradnja brzog i kompaktnog terenskog vozila tehnološki opremljenog za prikupljanje, obradu, slanje, primanje i prijenos televizijskog, radijskog i ostalog multimedijskog sadržaja. Implementirani tehnološki sustav prilikom rada na terenu omogućava spajanje i razmjenu informacija s matičnim produkcijskim sustavom te prostorom za pohranu multimedijskih sadržaja na HRT-u.

• Modernizacija procesne opreme satelitskih kola SNG1, SNG2 i SNG4 - nova oprema otvara vrata optimizaciji prijenosnih satelitskih kapaciteta korištenjem do 50% efikasnije H.264 metode kodiranja videosignala te 30% efikasnije DVB-S2 tehnike prijenosa videosignala. Omogućava se i korištenje IP prijenosnih veza kao alternative satelitskom prijenosu. Instalacija nove opreme prati obnovu HRT-ove tehnološke infrastrukture čime se postiže ujednačenost kvalitete proizvedenog sadržaja na svim programskim kanalima.

• Digitalizacija dopisništava - digitalizacijom dopisništava ubrzava se i poboljšava proces prikupljanja, obrade i prijenosa audiovizualnog sadržaja, što utječe na vizualni dojam te kvalitetu svih programskih kanala Hrvatske radiotelevizije. Projekt uključuje zamjenu stare analogne opreme novom digitalnom opremom uključujući kamkordere, radne stanice, prijenosne pristupne točke, NLE montaže.

RJ Informacijska i komunikacijska tehnologija U 2014. godini cilj je konsolidacija infrastrukture RJ IKT s drugim radnim jednicama, prije svega čvršća integracija HRTnet i Tehnet infrastruktura, poslužiteljske infrastrukture i infrastrukture za pohranu podataka čime bi RJ IKT ušao u područje produkcijskih sustava. U tom se kontekstu planiraju uštede zbog stvaranja zajedničke tehnološke infratrukturne okosnice za različite namjene, uključujući uredsku, poslovnu i produkcijsku. U tom kontekstu planiraju se investicije u:

- Mrežnu infrastrukturu (Konsolidacija i nadogradnja mrežne infrastrukture); - Poslužiteljsku infrastrukturu (Konsolidacija serverske infrastrukture); - Infrastrukturu za pohranu podataka (Sustav za pohranu podataka). - Dodatno se u cilju boljeg iskorištenja postojeće periferne infrastrukture (osobna računala i

laptopi) planira standardizacija i virtualizacija platformi poslovnih aplikacija (daljnja vitualizacija serverskog, te virtualizacije desktop okruženja) za što je uz projekte konsolidacije infrastrukture planirani projekt:

- Virtualizacija desktopa - Također je planirana najnužnija zamjena osobnih računala i prijenosnika koji zbog svoje

starosti nisu prikladni za virtualizaciju, uključujući projekte: - Prijenosna računala, - Desktop računala (koja nisu obuhvaćena virtualizacijom), - Zamjena CRT monitora.


Planiran je i završetak projekta implementacije ispisnog rješenja, čime se omogućuju uštede u troškovima ispisa, kroz investicijski projekt:

- Printing solution (aplikacija).

Uz investicije planirana je sveobuhvatna analiza komunikacijske infrastrukture prema centrima, s ciljem unifikacije vrsta prijenosnih linkova i prelazan na IP tehnologiju. RJ Energetika U 2014. godini planiramo provesti projekte zamjene infrastrukture i dijelova postrojenja radi provedbe održivog razvoja. Tehnološki razvoj HRT-a nije moguće u potpunosti ostvariti ukoliko se ne zamijeni energetska oprema stara 25 do 30 godina.

- Zamjenom opreme i energetskih razvoda djelom provodimo i mjere energetske učinkovitosti. - Zamjenom radne tvari (freona) u klimatizacijskim sustavima ostvarujemo zakonske i ekološke

mjere očuvanja okoliša. - Rekonstrukcijom elektrotehničkih instalacija dvostrukog UPS napajanja Režije 4, osigurati

ćemo pouzdanost i redundanciju neprekinuto napajanja režija Informativnog programa. - U projektima preseljenja HRT centara Zadar i Dubrovnik izvesti ćemo radove na

elektroenergetskom i klImatizacijskom razvodu tehnoloških prostora.


2.4 PJ POSLOVANJE

Glavni ciljevi PJ Poslovanja u 2014. godini su: 1. organizacijski uspostaviti napredne funkcije prodaje u skladu sa Strategijom poslovanja i

razvoja HRT-a 2. razviti proces prodaje vlastitih programskih sadržaja i usluga 3. osigurati financiranje tehnološke modernizacije u skladu s Programom restrukturiranja HRT-a 4. razviti proces višegodišnjeg poslovnog planiranja i izraditi najmanje trogodišnji poslovni plan 5. uvesti model kontrolinga koji će omogućiti prepoznavanje svih troškova koji nisu opravdani

misijom i Strategijom 6. unaprijediti proceduru izrade i rebalansa poslovnog plana s jasno dodijeljenim

odgovornostima za rashode na strateškoj i operativnoj razini te precizno definiranim rokovima provedbe zadataka procedure

7. izraditi i primijeniti proceduru izrade, vrednovanja i usvajanja investicijskih prijedloga 8. uspostaviti sustav upravljanja troškovima potreban za ostvarivanje ciljeva Financijskog plana

HRT-a za 2014. Prioriteti u radu za 2014. godinu ravnatelja PJ Poslovanje i ukupne poslovne jedinice Poslovanje biti će financijsko konsolidiranje poslovanja, prije svega uravnoteženje bilance prihoda i rashoda, osiguravanje svih potrebnih financijskih, operativnih poslovnih, prostornih i logističkih uvjeta potrebnih za nesmetano odvijanje procesa programa i proizvodnje, te rad na aktivnostima vezanim uz unapređenje organizacije, koje uključuju izrade i dorade pravilnika i procedura koje se odnose na poboljšanje provedbe poslovnih procesa unutar svih organizacijskih jedinica. U 2014. godini planiramo unaprijediti sustav upravljanja troškovima, čiji je temeljni preduvjet priprema i izrada procedura i informacijskih sustava za poslovno planiranje i praćenje novog toka novca kroz organizaciju. Novom procedurom i metodologijom financijskog planiranja omogućiti će se praćenje troškova koji se jasno i izravno vežu za strateške ciljeve, ciljeve programskog usmjerenja i ciljeve programa rada. U skladu s time, potrebno je osigurati svu potrebnu poslovnu infrastrukturu za alociranje internih neizravnih troškova na programske kanale i proizvodne projekte te pripremiti i primijeniti poslovne politike koje će se primjenjivati na interne profitne centre. PJ Poslovanje će u sljedećoj godini uspostaviti proces višegodišnjeg poslovnog planiranja i izraditi najmanje trogodišnji plan, te će unaprijediti praćenje izvršenja, analiziranje odstupanja od planiranih iznosa i izvješćivanje u skladu sa zakonskim i internim aktima HRT-a. Za izradu Poslovnog plana 2015., u sljedećoj je godini potrebno pripremiti politike i metodu razlučivanja fiksnih i varijabilnih troškova, da bi se u izradi plana za 2015. ostvarilo potpuno pokrivanje fiksnih troškova budžetom programa uz optimalnu iskorištenost svih postojećih resursa. Navedenim promjenama očekujemo ostvarivanje ušteda na rashodnoj strani te stabilno i redovito podmirenje prispjelih obaveza.


RJ Pristojba RJ Pristojba, će u 2014. godini, na prihodnoj strani nastojati zadržati stabilnost i redovitost te nadalje razvijati sustav ubiranja HRT pristojbe od građana i pravnih subjekata po osnovi Zakona o HRT-u i Ugovora HRT-a s Vladom Republike Hrvatske. RJ Pristojba će podupirati sve aktivnosti koje su vezane uz ostvarivanje povećanja prihodovne strane, a uključuju sljedeće zadatke:

� uspostavljanje suradnje s leasing kućama vezano uz mjesečno plaćanje pristojbe za vozila koja su u leasingu

� porast broja redovnih kvartalnih opomena � povećano plaćanja mjesečne pristojbe putem Internet bankarstva (e-uplatnice) � nabava potrebnog sustava za prikupljanje OIB-a čime bi se osjetno povećala naplata starih i

novih ovršnih prijedloga RJ Prodaja Glavne smjernice poslovanja RJ Prodaja u 2014. godini odnositi će se na poboljšanje multimedijskog pristupa u oglašavanju (izrada multimedijskih sponzorskih paketa), povećanje realizacije ugovaranja, emitiranja i naplate potraživanja od postojećih klijenata, bolje iskorištenje prodaje i plasmana medijskih sadržaja u okviru ekskluzivnih emitiranja programskih sadržaja kao što su ZOI, Svjetsko nogometno prvenstvo i sl. RJ Prodaja, u suradnji s PJ Program, nastojati će unaprijediti komercijalne sadržaje (sponzorirani program, sponzorske pakete) te proizvodnu integraciju, koji prije svega trebaju biti programski prihvatljivi i opravdani, a koji se osim na radiju i televiziji mogu oglašavati i na web portalu i teletekstu. Transformacija prevladavajućeg oglašivačkog karaktera marketinških usluga HRT-a s ciljem razvoja novih formi komercijalizacije, prodaje i plasmana medijskih sadržaja kroz diversifikaciju oblika marketinških usluga, omogućiti će povećanje postojećih te ostvarivanje novih, dodatnih prihoda. RJ Nabava

Racionalnim i transparentnim sustavom nabave, RJ Nabava HRT-a će u 2014. godini nastaviti voditi

brigu o pravovremenoj nabavi robe, usluga i radova potrebnoj za realizaciju ciljeva poslovnih procesa

HRT-a, po najpovoljnijim uvjetima za HRT, a u skladu s planiranim sredstvima te važećim zakonskim

propisima i internim aktima.

U navedenom periodu planirane su sljedeće aktivnosti:

� prilagodba postupaka nabave sukladno izmjenama Zakona o javnoj nabavi � usavršavanje djelatnika u skladu s obvezama definiranim Pravilnikom o izobrazbi u

području javne nabave (NN 6/12) � objedinjavanje disperziranog skladišnog poslovanja koje je u domeni PJ Poslovanje HRT-a

pod jedno centralizirano skladište radi daljnjeg unapređenja procesa upravljanja zalihama

� dodatno unaprjeđenje procesa kontrole ponuđenih cijena smještaja i prijevoza od strane Službe putovanja

RJ Financije i računovodstvo RJ Financije i računovodstvo u 2014. godini planira nastaviti sa doradom postojećih rješenja za provedbu diobe javnih i komercijalnih prihoda i rashoda, te sustava izvještavanja o provedbi podjele sukladno članku 38. Zakona o HRT-u. Uslijed brojnih zakonskih promjena koje slijede u 2014. godini sa svrhom usklađenja sa zakonima EU, RJ Financije i računovodstvo i u 2014. godini nastaviti će sa postupcima prilagodbe istima, kao i ustrojavanju promjena u postojećim procesima i poslovnim sustavima (npr. novi obrazac JOPPD i proces putnih naloga). I u 2014. godini nastaviti ćemo sa aktivnostima na smanjenju troškova platnog prometa.


Provedba Sporazuma sa Ministarstvo financija-Poreznom upravom i saniranje nagomilanog poreznog

duga tijekom 2013, predstavlja uvod u nastavak procesa saniranja bilance, kao preduvjeta za

poboljšanje kreditne sposobnosti HRT-a. Planiramo i daljnji proces sanacije likvidnosti kroz čvrst

sustav kontrole i upravljanja troškovima, te daljnje poboljšanje naplate i kontrole naplate

potraživanja kroz sustavno praćenje, instrumente osiguranja i pokretanje procesa utuživanja.

RJ Poslovna logistika Prema usvojenim politikama i kriterijima izdvajanja dijelova organizacijske jedinice izvan organizacije

(outsourcing), RJ Poslovna logistika, provesti će analize i predložiti aktivnosti vezane uz izdvajanje

mogućih organizacijskih jedinica rada u svojoj domeni. Ovisno o odobrenim investicijama, RJ

Poslovna logistika, u 2014. godini planira unaprijediti tehničku zaštitu HRT, koja se prvenstveno

odnosi na viši stupanj sigurnosti ljudi i imovine HRT-a; poboljšati upravljanje troškovima odjela

Transport uvođenjem GPS u službena vozila HRT-a, te osigurati logističke i administrativne uvjete za

proširenje parkinga u blizini HRT kompleksa.


2.5 SUJ PODRŠKA UPRAVLJANJU

Glavni ciljevi SUJ Podrška upravljanju u 2014. godini su:

1. otvoreni dijalog i odgovornost prema javnosti 2. visoko razumijevanje misije, vizije i strategije 3. razvoj lojalnosti, etičnosti, kompetencija i odgovornosti zaposlenika 4. kvalitetna interna komunikacija 5. razvijene multimedijske vještine 6. zadržavanje kvalitetnih kadrova 7. nagrađivanje prema uspješnosti, pravedno i transparentno vrednovanje rada 8. visoki stupanj motiviranosti za inovacije 9. optimizirani resursi 10. pravovremeno i kvalitetno planiranje (rokovi usklađeni s procedurom)

HRT se predugo zadržao u strukturi "medijskih silosa" ne rješavajući pritom potrebe za produkcijom u novim medijima. Formalno je provedena tranzicija iz organiziranja po medijima u funkcionalnu multimedijsku organizaciju, ali nisu dovoljno regulirane nadležnosti i odgovornosti kroz procese, procedure i matrice odgovornosti. SUJ Podrška poslovanju angažirat će se tijekom 2014. na redefiniranju i optimiziranju poslovnih procesa, procedura i odgovornosti. HRT ne posjeduje kompetencije adekvatne suvremenim medijima, komunikacijama i tehnologijama, a oslabile su mu i kompetencije za ostvarenje misije u klasičnim medijima. Ako želi biti vodeći javni nakladnik u široj regiji, kompetencije osoblja moraju biti vrhunske. SUJ Podrška upravljanju a osobito HRT Akademija prioritetno će se orijentirati ka edukaciji produkcijskog osoblja u području suvremenih medijskih kompetencija. U razvoju proizvoda HRT-u nedostaje inovativnost, što je posljedica ne motivirajućeg ukupnog sustava i nedostatka odgovarajućih procedura. Bez ozbiljnog razvoja u sva tri područja, HRT se ne može nositi s konkurentskom tržišnom ponudom. Program restrukturiranja nalaže glavnom ravnatelju brzo integralno i sveobuhvatno ulaganje u strukturni razvoj kojim će se otvoriti prostor za kreativno djelovanje i postizanje ciljane pozicije u medijskom okruženju. Bitan preduvjet u ostvarivanju ciljeva restrukturiranja je uspostavljanje čvrstog, transparentnog i suvremenog sustava za pravedno vrednovanje rada. Uspješnost i održivost HRT-a u velikoj mjeri ovise o povjerenju koje će uživati u javnosti. Povjerenje javnosti u sadržaj i instituciju, opće prihvaćanje solidarnog financiranja i kvalitetu isporučenog programa. Povjerenje se, osim kvalitetnim uslugama, stiče i otvorenom kontinuiranom komunikacijom, uključivanjem i odgovornošću prema javnosti (korisnicima javnih usluga). SUJ Podrška upravljanju preuzima obvezu informirati javnost o poslovnim planovima i rezultatima HRT-a. SUJ Podrška upravljanju upravljat će izgradnjom organizacijske kulture koja će biti samokritična i orijentirana prema krajnjem korisniku (uslužno orijentirana). HRT etičnošću i kompetencijama svog osoblja, efikasnošću organizacije i tehnologije te efektivnošću odluka o vrstama javnih usluga koje pruža mora doseći sposobnost obavljanja poslova javnog nakladnika usporedivu s najboljim primjerima u Europi i vodeću u široj regiji. Potvrda o visokom razumijevanju misije, vizije i strategije dobivati će se redovitim godišnjim ispitivanjem organizacijske klime.


SUJ Podrška upravljanju razraditi će metodologiju i uvesti u postupak strateškog planiranja mjerenje i utvrđivanje željene iskorištenosti resursa prema ciljevima godišnjih planova. Kod zaposlenika a osobito rukovoditelja razvijat će svijest i odgovornost za upravljanje troškovima. HRT Akademija HRT Akademija će u 2014. doprinositi ostvarivanju ciljeva Strategije i programa restrukturiranja HRT-a. U skladu sa Strategijom provodit će programe stručnog usavršavanja zaposlenika HRT-a kroz programe vanjske i interne edukacije sa ciljem unapređenja organizacijske kulture, stjecanja novih znanja potrebnih za osobni i organizacijski razvoj, razvoja ljudskih potencijala, poglavito vještina i kompetencija potrebnih za provođenje promjena sukladno Planu restrukturiranja HRT-a. Provodit će se:

� obvezni integracijski programi za sve zaposlenike (poslovna etika i kultura, ustrojstvo i procesi, protokoli i radni tijekovi, nadležnosti i odgovornosti),

� obvezni programi izobrazbe za rukovoditelje- razvoj poslovnih vještina, � programi razvoja kompetencija za rad u integriranim sustavima (multimedijske radionice), � usko specijalistička usavršavanja i prekvalifikacije, � programi usmjereni na razvoj organizacijske pismenosti (govorni i jezični standardi na svim

platformama, informatička pismenost, razvoj e- platformi za usavršavanje), HRT Akademija će u suradnji sa strateškim razvojem HRT-a, rukovoditeljem ljudskih potencijala HRT-a, voditeljima razvojnih projekata, odgovornim osobama, rukovoditeljima i svim zaposlenicima HRT-a kontinuirano raditi na utvrđivanju nedostatnih kompetencija u odnosu na strateške ciljeve i projekte, surađivati u izradi dugoročnog plana razvoja kadrova, dorađivati i predlagati najbolje i najisplativije programe izobrazbe te pratiti i evaluirati primjenu stečenih znanja i vještina u radnom okružju. RJ Tajništvo HRT-a U 2014. godini rad Tajništva će se usredotočiti primarno na izradu potrebnih internih akata i usklađivanja postojećih akata za Zakonom o HRT-u te na nastavak stručnog rada i pružanja podrške tijelima HRT-a i SUJ Podrška upravljanju. Tajništvo će se u 2014. godini intenzivnije uključiti i osmisliti način rada vezano za korporativni dio službene web stranice HRT-a koja uključuje i informacije o poslovanju, normativnoj aktivnosti i dokumentima koji se odnose na područje rada HRT-a. U skladu sa ostalim općim aktima i potrebe za daljom normativnom aktivnošću, primarno je izraditi akt o poslovnoj tajni i Katalog informacija, koji se odnose se na dostupnost informacija HRT-a prema Zakonu o pravu na pristup informacijama. U 2014. godini Tajništvo će se posvetiti izgradnji unutarnje organizacije i utvrđivanja procedura na razini HRT-a radi pravovremenog protoka informacija koje su neophodno potrebne radi objektivnog, kvalitetnog i vjerodostojnog kontakta za cijelom zainteresiranom javnošću, a posebno sa institucionalnim javnostima. U 2014. godini Tajništvo se želi organizirati kao središnja točka u svezi prikupljanja podataka i izrade objedinjenih godišnjih izvješća prema institucionalnim javnostima. U 2014. godini Tajništvo će provoditi proaktivnu politiku prema regulatornim institucijama HRT-a u smislu bolje koordinacije i podizanja razine suradnje na područjima zajedničkog djelovanja. RJ Komunikacije RJ Komunikacije u skladu s Planom restrukturiranja i Strategijom HRTa u 2014. godini radit će na

kontinuiranoj promociji HRT-a, i svih programskih sadržaja na dnevnoj bazi kako bi kroz različite

komunikacijske kanale povećali programsku djelotvornost. Posebnu pažnju posvetit će promociji


najvažnijih projekata HRT-a te promociji koprodukcija i uloge HRT-a u njima. Komunikacije će

nastaviti raditi na jačanju svijesti o važnosti crosspromocije unutar HRT-a, promovirat će HRT-ova lica,

pojačati prisutnost u lifestyle magazinima te nastojati utjecati na smanjenje informacija o zbivanjima

na HRT-u koje izlaze neslužbenim putem. Također nastavit će kroz novi sustav analize medija

uspješno surađivati s našim medijskim partnerima van HRT-a. Uspješan projekt organiziranog posjeta

HRT-u a od nedavno i individualnih posjeta HRT-u nastavlja se u 2014. g budući se pokazao kao

kvalitetan kanal komunikacije s našim korisnicima te smo tako u 2013. kroz HRT proveli više od 6000

korisnika. Posebna pažnja posvetit će se poboljšanju komunikacije unutar HRT-a kao izuzetno

važnom segmentu u sagledavanju nove organizacije i procesa u njoj. Također kontinuirano ćemo

podizati razinu komunikacije operatera Kontakt centra s pretplatnicima HRT – a, te u skladu s

mogućnostima u okviru investicijskog ciklusa uvesti CRM sustav u Kontakt centar.

Zajedno s Promocijom programa Komunikacije su jedinstveni kanal promocije programskih sadržaja

te zajedno obavljaju funkciju oglašavanja.

RJ Razvoj RJ Razvoj će u 2014. nastaviti svojim stručnim radom, analizama i preporukama podupirati aktivnosti

strateškog upravljanja, osobito na planu utvrđivanja ključnih pokazatelja uspješnosti i praćenja

ostvarivanja ciljeva Strategije i programa restrukturiranja HRT-a. Integrirat će, usklađivati i razvijati

poslovne procese i procedure, a osobito one čiji učinak izravno podržava ostvarivanje ciljeva

Programa restrukturiranja. U skladu sa Strategijom predlagat će organizacijska i tehnološka

poboljšanja, te ukazivati na nedostatke i potrebe poboljšavanja kompetencija. Nadzirat će rad

projektnih timova i ostvarivanje ciljeva strateških razvojnih projekata. Sudjelovat će u izradi modela i

organiziranju primjene novog sustava motivacije te stvaranja poticajnog okoliša za inovativnost u

programskom, tehnološkom i organizacijskom smislu.

RJ Međunarodni odnosi U narednoj, 2014. godini, RJ Međunarodni odnosi planiraju slijedeće projekte i poslove:

- u siječnju završavamo pripreme za potpisivanje ugovora s Euratnet +, međunarodnim radijskim koprodukcijskim projektom kojeg sponzorira Vijeće Europe. Radio započinje s radom na projektu 6.1.2014.

- najveći projekt u slijedećoj godini je organizacija godišnje konferencije CIRCOMA,7./8. svibanj/Cavtat. Predviđamo dolazak barem 250 ljudi. Uz konferenciju organiziramo i prijenos dodjele Prix Gala u suradnji s 3.kanalom.

U lipnju organiziramo sastanak radijske grupe klasične glazbe EBU-a , Nocturno. Od ostalih aktivnosti vezanih na naše članstvo u različitim asocijacijama planiramo pojačano sudjelovanje u radu CMCA i COPEAM-a na području edukacije novinara i djelatnika u arhivi. Nastavljamo suradnju s CEI na području planiranja i financiranja međunarodnih koprodukcijskih projekata unutar EAPSM-a. U veljači planiramo pomoći TV France Corse u realizaciji emisije o Hrvatskoj. Pokušati ćemo se ponovo uključiti u URTI. Nastavljamo sa uobičajenim dnevnim razmjenama radijskog i televizijskog programa, tehničkim uslugama , no pojačati ćemo rad na razvijanju projekata razmjene programa na novim platformama u suradnji s EBU te drugim institucijama i asocijacijama.


Uz ove dnevne poslove , EBU koordinatori odraditi će slijedeće posebne sportske događaje; skijanje na Sljemenu, UEFA Ligu prvaka, europsku nogometnu ligu, Olimpijadu u Sočiju, Svjetsko nogometno prvenstvo u Riju, rukomet /europsko (Danska), plivanje/europsko (Berlin), košarka/svjetsko (Španjolska), svjetsko odbojkaško prvenstvo. Uz redovnu tehničko-pravno-financijsku koordinaciju EBU/HRT tehnolog u Odjelu planira uspostaviti rješenja za druge tehničke platforme u susjednim državama po HR modelu. Po modelu uspostave sustava u BIH urediti Sloveniju (točka2.GLA). Korekciju GLA u Srbiji… U travnju planiramo uobičajeni odlazak na prodajni sajam u Cannes. U suradnji s Odjelom upravljanja proizvodom i Promocijom planiramo sastaviti novi katalog programskih sadržaja . U suradnji s promocijom planiramo osmisliti i tiskati promotivne materijale o HRT-u koje ćemo davati na konferencijama ,sastancima i/ili kod posjeta delegacija.

RJ Ljudski potencijali Sukladno planu restrukturiranja HRT-a, program rada RJ Ljudski potencijali, u 2014. godini strateški je usmjeren na sljedeća područja rada i razvoja:

1. Uspostavljanje funkcionalnog i modernog upravljanja ljudskim potencijalima, koji će omogućiti aktivno i adekvatno upravljanje troškovima rada i povećanju produktivnosti kroz praćenje i upravljanje radnim učinkom

2. Razvoj, implementacija i upravljanje odnosima sa socijalnim partnerima, na način da se kroz socijalni dijalog i uvažavanje, osigura nova platforma koja će omogućiti postizanje strateških ciljeva

3. Izrada programa optimizacije radne snage koja će doprinijeti strateškim ciljevima optimizacije troškova rada, uz uvažavanje potrebe za novim znanjima, te stjecanju novih vještina i kompetencija, prije svega kroz interno, ali i vanjsko tržište radne snage

4. Poseban naglasak bit će na definiranju i razvoju novih znanja, vještina i kompetencija, koje će omogućiti adekvatno praćenje tehnološkog razvoja, omogućavajući strateški smjer HRT-a prema multimedijskoj organizaciji

5. Sukladno načelu pravednosti, razvit će se i implementirati sustav upravljanja radnim učinkom, koji će motivirati rad i postizanje ciljeva, te ukazati na radnike koji stvaraju dodanu vrijednost HRT-u, sukladno čemu će HRT osigurati adekvatne načine zadržavanja i dodatnog motiviranja i javnog priznanja istih

6. Od izuzetne je važnosti uskladiti individualne i organizacijske ciljeve, što će se dijelom realizirati kroz kontinuiranu komunikaciju misije, vizije, vrijednosti i strategije HRT-a na svim nivoima, te dijelom kroz upravljanje radnim učinkom, što će značajno poboljšati organizacijsku klimu i lojalnost

7. Kontinuirano kroz profesionalnu selekciju mijenjati negativnu sliku HRT-a na tržištu rada, te na taj način steći povjerenje i probuditi interes mladih stručnjaka zainteresiranih za rad na HRT-u, što će utjecati i na stav javnosti o HRT-u kao poslodavcu.

8. Osigurati i poticati jasnu, iskrenu i otvorenu internu komunikaciju kroz različite edukacijske programe, radionice, definirane ciljeve i kriterije uspješnosti

RJ Pravni poslovi RJ Pravni poslovi će u 2014. nastaviti sa sljedećim aktivnostima:

1. Osigurati zakonitost poslovanja i sveukupnog djelovanja HRT-a 2. Štititi interese HRT-a s pravnog aspekta zastupanjem pred sudovima ili drugim tijelima,

pravnim savjetovanjem, te davanjem stručnih mišljenja 3. Usklađivanje poslovanja s važećom zakonskom regulativom 4. Izrada internih akata, odnosno sudjelovanje u izradi internih akata sukladno potrebama

razvoja javnog servisa, te usklađivanje istih s važećom zakonskom regulativom RH 5. Praćenje zakonskih propisa, komunikacija s internim korisnicima glede promjene istih


6. Pružanje pravovremenih informacija svih zainteresiranim stranama unutar HRT-a, vezano za njihovo područje djelovanja, a u svezi s zakonskim propisima iz njihove domene

7. Kvalitetna i pravovremena izrada ugovora, aktivno sudjelovanje u procesu ugovaranja 8. Osigurati veću efikasnost kroz bolju organiziranost RJ Pravni poslovi utemeljenu na

znanjima, vještinama i kompetencijama radnika zaposlenih u RJ 9. Optimizacija poslovanja RJ Pravni poslovi kroz interno restrukturiranje poslovnih procesa

(uspostavljanje jasnih i transparentnih protokola postupanja i definiranje rokova postupanja u svrhu ostvarenja ciljeva pod točkama 1.-8.)

10. Uvođenje odgovarajućih informatičkih alata/sustava za praćenje sudskih postupaka koji se vode u korist ili protiv HRT-a korištenjem dostupnih informatičkih resursa i stručnih znanja unutar RJ Pravni poslovi

11. Osigurati kvalitetnu internu i eksternu komunikaciju RJ Interna revizija RJ Interna revizija će u 2014. nastaviti provoditi naknadni unutrašnji nadzor poslovanja HRT-a na osnovu Plana rada odobrenog od Glavnog ravnatelja HRT-a. Osim revizija koje su odobrene Planom rada, Interna revizija, u zavisnosti od rizika u poslovanju, obavljat će i ad-hoc revizije na osnovu naloga Glavnog ravnatelja HRT-a, odnosno Nadzornog odbora HRT-a.

Osnovni ciljevi i zadaci RJ u 2014. godini bit će revidiranje:

• provedbe zakona, standarda, norma, akata i poslovne politike u poslovanju HRT-a,

• djelotvornosti i učinkovitosti sustava internih kontrola u poslovnim funkcijama,

• pouzdanosti i točnosti poslovnih informacija.

Najznačajnije aktivnosti RJ Interna revizija u 2014. godini bit će:

• provedbe internih revizija prema Planu rada RJ za 2014. i 2013. godinu, kao i na osnovu izdanih naloga Glavnog ravnatelja HRT-a, te Nadzornog odbora HRT-a,

• izvješćivanje Glavnog ravnatelja HRT-a i članove Nadzornog odbora HRT-a o provedbi članka 38. Zakona o HRT-u.

• provođenje kontrola po izvršenim revizijama iz 2013. godine,

• unapređenje djelotvornost i učinkovitost sustava internih kontrola,

• izvješćivanje Glavnog ravnatelja HRT-a o provedenim revizijama i kontrolama,

• stručno usavršavanje radnika RJ – pohađanje seminara, savjetovanja, tečajeva iz područja interne revizije, ali i drugih stručnih područja koja su mogući predmet zanimanja interne revizije (financije, knjigovodstvo, javna nabava ...).


Financijski plan HRT-a za 2014. godinu


SADRŽAJ

I. FINANCIJSKI PLAN HRT-A ZA 2014 ..............................................................................................2

1. UVOD ............................................................................................................................................2

2. PLANIRANA BILANCA NA 31.12. .........................................................................................................3

2.1. KREDITNE OBVEZE ..........................................................................................................................4

3. PLANIRANI PRIHODI I RASHODI ...........................................................................................................6

3.1 RAČUN DOBITI I GUBITKA ..................................................................................................................6

3.2 PLAN PRIHODA ...............................................................................................................................8

3.2.1. Prihodi od RTV pristojbe .........................................................................................................8

3.2.2. Dotacije iz državnog proračuna...............................................................................................8

3.2.3. Prihodi od oglašavanja ...........................................................................................................9

3.2.4. Ostali poslovni prihodi ............................................................................................................9

3.2.5. Financijski prihodi ................................................................................................................ 10

3.3 PLAN RASHODA ............................................................................................................................ 10

3.3.1. Struktura planiranih rashoda HRT-a po vrstama rashoda i organizacijskom ustroju ............... 10

3.3.2. Troškovi proizvodnje programa – IZRAVNI TROŠKOVI proizvodnje programa za 2014. ......... 11

3.3.3. Troškovi rada........................................................................................................................ 16

3.3.4. Troškovi vanjske suradnje ..................................................................................................... 18

3.3.5. Amortizacija ......................................................................................................................... 18

3.3.6. Plan rashoda po mjesecima .................................................................................................. 20

4. PLANIRANI NOVČANI TIJEK ............................................................................................................... 21

4.1. Planirani novčani tijek (indirektnom metodom) ....................................................................... 21

4.2. Planirani novčani tijek (direktnom metodom) .......................................................................... 22

5. PROVEDBA PROGRAMA RESTRUKTURIRANJA HRT-A ............................................................................. 24

6. FINANCIJSKI POKAZATELJI ................................................................................................................ 25

6.1. Pokazatelji likvidnosti .............................................................................................................. 25

6.2. Pokazatelji zaduženosti ........................................................................................................... 26

6.3. Pokazatelji aktivnosti ............................................................................................................... 27

6.4. Pokazatelji profitabilnosti ........................................................................................................ 28

6.5. Pokazatelji ekonomičnosti ....................................................................................................... 28

7. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................... 29

PRILOG 1 - PLAN INVESTICIJSKIH ULAGANJA U DUGOTRAJNU NEMATERIJALNU IMOVINU – PROGRAMSKE SADRŽAJE ..... 30

PRILOG 2 - PLAN INVESTICIJSKIH ULAGANJA U DUGOTRAJNU MATERIJALNU I NEMATERIJALNU IMOVINU (BEZ

PROGRAMSKIH SADRŽAJA) U 2014. GODINI ................................................................................................ 32


I. Financijski plan HRT-a za 2014

1. Uvod

Hrvatska radiotelevizija je odmah po usvajanju Programa restrukturiranja započela s izradom plana

operativnih aktivnosti na provedbi Programa restrukturiranja u 2013. i 2014. godini. Detaljno su

razrađene i definirane aktivnosti za 2013. godinu, kao i plan aktivnosti u 2014. (plan investicija, plan

zbrinjavanja i otpuštanja radnika, plan edukacije i stručnog usavršavanja).

Naredna godina bit će opterećena povećanjem troškova kao i novčanih izdataka s osnove provedbe

Programa restrukturiranja, čiji se efekti relaksacije kroz troškovne uštede očekuju u dužem

vremenskom periodu. Položaj HRT-a u tom segmentu nimalo ne olakšava situacija na financijskom

tržištu koja ukazuje na mogući porast kamatnih stopa što će direktno imati utjecaj na porast troškova

financiranja.

HRT ostvaruje prihod najvećim dijelom od radijske i televizijske pristojbe, zatim emitiranja

promidžbenih poruka, a u manjem dijelu proizvodnjom i prodajom audiovizualnih programa, nosača

zvuka i slike, organiziranjem koncerata i drugih priredbi kao i obavljanjem drugih djelatnosti

utvrđenih Statutom HRT-a ili iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

U 2014. godini očekujemo održivost visoke naplate RTV pristojbe uz uvjet stabilne zakonske

regulative. Naplata pristojbe je i dalje osnovni parametar stabilnosti poslovanja HRT-a. Iznos RTV

pristojbe za 2014. godinu planiran je u visini 80 kuna.

Projekcija poslovnog rezultata za 2014. godinu, uzimajući u obzir trenutne socioekonomske

pokazatelje, bazira se na umjerenom rastu prihoda od RTV pristojbe od 1,2% u odnosu na 2013.

godinu, kao i umjerenom rastu prihoda od oglašavanja od 17,5% u odnosu na 2013. godinu.

Očekivani umjereni rast prihoda od komercijalnih djelatnosti temelji se na multimedijskoj i

sinergijskoj prodaji (tzv. client full service) uz zadržavanje društveno odgovornih metoda oglašavanja.

Navedeni rast temeljimo i na razvoju alternativnih kanala prodaje, gospodarskom oporavku,

kratkoročnim rezultatima provedbe programa restrukturiranja, porastu oglašavanja vezanog uz velike

sportske događaje, te otvaranju alternativnih modela komercijalnih djelatnosti.

Ostali poslovni prihodi procijenjeni su s 1,5%-tnim padom s obzirom na ustup HRT-ovih nekretnina

Ministarstvo financija RH, a koje su do sada donosile prihod od najma, kao i s obzirom na pad prihoda

od prodaje satelitskih kartica.

Troškovi proizvodnje programa povećani su temeljem održavanja velikih sportskih događaja (Zimske

olimpijske igre i Svjetsko prvenstvo u nogometu). Tako je u planu za 2014. vidljiv porast troškova

prava prikazivanja i prijenosa programa u ukupnom iznosu 64 milijuna kuna ili 273% u odnosu na

2013. godinu.

Unatoč značajnim i stabilnim prihodima koje ostvaruje, HRT troškovna strana opterećena je visokim

udjelom fiksnih troškova od čega najveći dio čine zakonski utvrđena davanja, troškovi odašiljanja (OiV

i drugi) i troškovi osoblja.

Trošak osoblja planiran je u iznosu 455 milijuna kuna, što je otprilike 7% manje nego u 2013. godini

zbog planirane relaksacije troškova temeljem odlaska radnika u prijevremene mirovine i smanjenja

naknada temeljem pregovora sa sindikatima i novog Kolektivnog ugovora .


Unutar ostalih troškova poslovanja najzastupljeniji su troškovi dotacije za Fond za poticanje

pluralizma u iznosu od 32,5 milijuna kuna, dotacije za Vijeće za elektroničke medije sa 6,8 milijuna

kuna te dotacije za financiranje djelatnosti Hrvatskog audiovizualnog centra u iznosu od 17,2 milijuna

kuna.

2. Planirana bilanca na 31.12.

Tablica 1. Planirana bilanca 000 kn Red. br.

Naziv 31.12.2013. 31.12.2014

1 2 3 4

1 DUGOTRAJNA IMOVINA 1.012.707 1.136.001

1.1. Nematerijalna imovina 112.122 175.000

1.2. Materijalna imovina 878.380 941.000

1.3. Dugotrajna financijska imovina 22.204 20.000

1.4. Potraživanja 1 1

2 KRATKOTRAJNA IMOVINA 306.270 319.200

2.1. Zalihe 7.500 7.200

2.2. Potraživanja 265.000 270.000

2.3. Kratkotrajna financijska imovina 28.770 32.000

2.4. Novac u banci i blagajni 5.000 10.000

3 PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 80.000 35.000

UKUPNA AKTIVA 1.398.977 1.490.201

IZVANBILANČNI ZAPISI 635.000 660.000

PASIVA

4 KAPITAL I REZERVE 521.997 516.368

4.1. Temeljni (upisani kapital) 805.334 805.334

4.2. Rezerve 379.320 373.078

4.3. Preneseni gubitak -662.677 -662.657

4.4. Dobit poslovne godine 20 613

4.5. Gubitak poslovne godine

5 REZERVIRANJA 25.000 25.000

6 DUGOROČNE OBVEZE 185.740 311.114

6.1. Obveze po osnovi zajmova 0

6.2. Obveze prema bankama i dr. fin. institucijama 89.160 216.094

6.3.Obveze prema dobavljačima (vjerovnicima)

6.4. Odgođena porezna obveza 96.580 95.020

7 KRATKOROČNE OBVEZE 633.240 612.719

7.1. Obveze prema povezanim poduzećima

7.2. Obveze za zajmove, depozite i slično 5.277 0

7.3. Obveze prema bankama i dr. financijskim institucijama 254.085 201.245

7.4. Obveze za predujmove 8.878 9.000

7.4. Obveze prema dobavljačima 155.000 195.474

7.5. Obveze prema zaposlenima 25.000 24.000

7.6. Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe 175.000 175.000

7.7. Ostale kratkoročne obveze 10.000 8.000

8 ODGOĐENO PLAĆ. TROŠK. I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA 33.000 25.000

UKUPNO PASIVA 1.398.977 1.490.201

IZVANBILANČNI ZAPISI 635.000 660.000


Temeljni poslovni događaji koji obilježavaju plansku bilancu za 2014. godinu su:

• Provedba Sporazuma sa Ministarstvom financija RH, Porezna uprava uslijed čega je već u 2013. godini izvršeno smanjenje pozicije izvanbilančnih zapisa u iznosu 341 milijuna kuna, te povećanje prenesenog gubitka u iznosu 367 milijuna kuna. Podmirenjem navedenog poreznog duga provedeno je ustupanjem nekretnina u vrijednosti 67 milijuna kuna i povećanjem temeljnog kapitala u iznosu 297 milijuna kuna, čime je amortiziran negativan efekt na poziciju kapitala (Kapital, rezerve, preneseni gubitak i rezultat razdoblja), koji je u konačnici smanjen u ukupnom iznosu od 16 milijuna kuna

• Revalorizacija zemljišta i građevinskih objekata, planirana je u ukupnom iznosu 483 milijuna kuna, od čega se 386 milijuna kuna odnosi na revalorizacijske rezerve, a 96 milijuna kuna na odgođenu poreznu obvezu,

• Investicijska ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu (oko 160 milijuna kuna) i dugotrajnu materijalnu imovinu (oko 115 milijuna kuna)

• Kreditne obveze koje se u ukupnosti povećavaju za 130 milijuna novog kreditnog zaduženja, dok se kratkoročni kredit u visini 100 milijuna kuna planira reprogramirati u dugoročno zaduženje.

2.1. Kreditne obveze

Tablica 2. Kretanje stanja kreditne zaduženosti HRT-a (glavnica) 000 kn

Red. br.

Banka Stanje duga 31.12.2013

Promjene na glavnici tijekom 2014. Glavnica

31.12.2014. Zaduženja Otplate Datum otplate

1. Kratkoročni krediti 220.000 120.000 220.000

120.000

2. Dugoročni krediti 123.244 230.000 55.905

297.339

Ukupno: 343.244 350.000 275.905

417.339

HRT planira u 2014. godini prolongirati dva kratkoročna kredita ukupne vrijednosti 120 milijuna kuna dok kratkoročni kredit u vrijednosti od 100 milijuna kuna planiramo reprogramirati u dugoročni kredit, ovisno o kretanjima kamatnih stopa na financijskom tržištu. Dodatno za potrebe financiranja izvršenja plana restrukturiranja (za financiranje investicija u dugotrajnu materijalnu imovinu i stimulativnih otpremnina) planiramo novo kreditno zaduženje u visini 130 milijuna kuna. Tablica 3. Pregled troškova kamata HRT 000 kn

Red. br. Banka Planirani trošak kamata Planirani trošak naknada

1. Kratkoročni krediti 10.120 460

2. Dugoročni krediti 15.155 1.000

Ukupno 25.275 1.460

Str. 5

Plan otplate glavnice kredita mjesečno Tablica 4. Plan otplate glavnice kredita 000 kn Red. br.

Banka Stanje duga

31.12.2013

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Stanje duga

31.12.2014 glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica glavnica

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

1. Kratkoročni krediti

220.000 0 0 0 0 0 0 0 -100.000 0 0 0 0 120.000

2. Dugoročni krediti

123.245 -2.840 -2.840 -2.840 -2.840 -2.840 127.160 -5.010 93.230 -6.770 -6.770 -6.770 -6.770 297.339

Sveukupno 343.245 -2.840 -2.840 -2.840 -2.840 -2.840 127.160 -5.010 -6.770 -6.770 -6.770 -6.770 -6.770 417.339

Plan otplate kamata po kreditima mjesečno Tablica 5. Plan otplate kamata po kreditima 000 kn

Red. br.

Banka Glavnica

Ukupno HRT

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata kamata

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

1 Kratkoročni krediti 10.120 1.028 1.016 1.016 1.016 1.016 1.016 1.016 600 600 600 600 600

2 Dugoročni krediti 15.155 794 716 764 729 734 700 1.409 1.939 1.886 1.869 1.816 1.799

SVEUKUPNO 343.245 25.275 1.822 1.732 1.780 1.745 1.750 1.715 2.425 2.539 2.486 2.468 2.416 2.398


3. Planirani prihodi i rashodi

3.1 Račun dobiti i gubitka

Tablica 6. Račun dobiti i gubitka u 000 kn

Red. br. Naziv pozicije Plan

2013. Plan

2014. Razlika plan 2014-2013

%

1 2 3 4 5 6

I. PRIHODI (1+2) 1.377.800 1.407.122 29.322 2,1%

1. Poslovni prihodi 1.357.800 1.389.122 31.322 2,3%

1.1. Prihodi od RTV pristojbe 1.191.000 1.205.000 14.000 1,2%

1.2. Prihodi od oglašavanja 103.000 121.000 18.000 17,5%

1.3. Prihodi od dotacija iz državnog proračuna

13.600 13.700 100 0,7%

1.4. Prihodi iz sredstava EU 0 0 0 -

1.5. Ostali poslovni prihodi 50.200 49.422 -778 -1,5%

2. Financijski prihodi 20.000 18.000 -2.000 -10,0%

II RASHODI (3+4) 1.377.780 1.406.509 28.729 2,1%

3. Poslovni rashodi 1.345.780 1.376.234 30.454 2,3%

3.1. Troškovi proizvodnje programa 307.985 369.401 61.416 19,9%

3.2. Plaće i ostala primanja 489.699 455.165 -34.534 -7,1%

3.3. Honorari 23.082 22.180 -902 -3,9%

3.4. Odašiljanje (OiV i drugo) 131.252 116.726 -14.526 -11,1%

3.5. Troškovi energije 15.665 17.408 1.743 11,1%

3.6. Održavanje i leasing 51.418 49.554 -1.864 -3,6%

3.7. Troškovi prava izvođenja, dotacije

114.790 117.444 2.654 2,3%

3.8. Amortizacija 41.636 51.471 9.835 23,6%

3.9. Ostali troškovi 170.253 176.884 6.631 3,9%

4. Financijski rashodi 32.000 30.275 -1.725 -5,4%

III DOBIT/GUBITAK 20 613 593

Planirani prihodi u 2014. godini povećavaju se za 2,1% ili 29,3 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Planiran prihod od RTV pristojbe povećava se za 1,2% ili 14 milijuna kuna, najvećim dijelom šireći bazu obveznika zakonskog plaćanja RTV pristojbe. Planiran prihod od oglašavanja povećava se za 17,5% ili 18 milijuna kuna, obzirom da ulazimo u sportsku godini novim pristupom prodaji oglasnih prostora (multimedijalnost, prodaja programa i usluga). Planirani troškovi proizvodnje programa se povećavaju za 30 milijuna kuna, ili 20%, dok bi se troškovna relaksacija odrazila na troškovima plaća radnika, odašiljanja, održavanja.

Str. 7

Tablica 7. Račun dobiti i gubitka po mjesecima u 000 kn Redni

br. Naziv pozicije

Plan 2013.

Plan 2014.

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

I PRIHODI (1+2) 1.377.800 1.407.122 112.892 115.864 115.714 116.002 116.186 120.981 120.222 115.855 117.837 118.983 119.299 117.287

1. Poslovni prihodi 1.357.800 1.389.122 111.400 114.373 114.222 114.510 114.695 119.439 118.730 114.363 116.345 117.491 117.808 115.746

1.1. Prihodi od RTV Pristojbe 1.191.000 1.205.000 99.000 99.000 99.000 99.000 100.000 102.000 104.000 104.000 101.000 100.000 99.000 99.000

1.2. Prihodi od oglašavanja 103.000 121.000 6.469 8.109 9.279 9.397 10.402 13.250 10.463 5.722 9.960 11.846 13.552 12.551


13.600 13.700 1.142 1.142 1.142 1.142 1.142 1.142 1.142 1.142 1.142 1.142 1.142 1.142

1.4. Prihodi iz sredstava EU 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

1.5. Ostali poslovni prihodi 50.200 49.422 4.789 6.122 4.802 4.972 3.151 3.047 3.126 3.500 4.243 4.504 4.114 3.052

2. Financijski prihodi 20.000 18.000 1.492 1.492 1.492 1.492 1.492 1.542 1.492 1.492 1.492 1.492 1.492 1.542

II RASHODI (3+4) 1.377.780 1.406.509 113.380 112.661 114.609 112.111 105.877 161.098 128.319 94.523 114.569 108.813 103.989 136.560

3. Poslovni rashodi 1.345.780 1.376.234 111.141 110.513 112.412 109.949 103.711 158.966 125.478 91.568 111.666 105.928 101.156 133.744

3.1. Troškovi proiz. programa 307.985 369.401 27.985 35.494 29.469 31.588 26.537 56.670 41.702 16.297 25.387 27.317 26.190 24.765

3.2. Troškovi plaća i ostalih primanja radnika

489.699 455.165 38.965 34.435 35.945 37.455 37.455 35.945 46.910 35.945 37.455 38.965 34.435 41.259

3.3. Troškovi vanjske suradnje

23.082 22.180 2.031 1.747 1.928 1.841 1.880 1.798 1.951 1.709 1.799 1.924 1.767 1.805

3.4. Troškovi odašiljanja 131.252 116.726 9.386 9.377 10.422 9.377 9.377 10.423 9.377 9.385 10.422 9.377 9.377 10.423

3.5. Troškovi energije 15.665 17.408 1.914 1.644 1.655 1.268 1.251 1.329 1.282 1.282 1.334 1.326 1.401 1.722

3.6. Troškovi održ. i leasinga 51.418 49.554 6.982 4.260 3.780 4.253 3.748 3.679 3.679 4.004 3.870 4.167 3.843 3.289

3.7. Troškovi prava izvođenja, dotacije

114.790 117.444 9.768 9.749 9.851 9.752 9.749 9.856 9.509 9.504 9.851 9.749 9.749 10.356

3.8. Amortizacija 41.636 51.471 3.658 3.824 3.821 3.811 4.028 4.013 4.005 4.775 4.767 4.739 5.017 5.013

3.9. Ostali troškovi 170.253 176.884 10.454 9.984 15.542 10.605 9.685 35.253 7.062 8.667 16.781 8.363 9.378 35.112

4. Financijski rashodi 32.000 30.275 2.239 2.148 2.196 2.161 2.166 2.132 2.841 2.955 2.903 2.885 2.833 2.816

III DOBIT/GUBITAK 20 613 -488 3.203 1.105 3.892 10.310 -40.118 -8.097 21.332 3.268 10.170 15.310 -19.272


3.2 Plan prihoda

Tablica 8. Plan prihoda HRT-a u 000 kn

Red. br. Naziv pozicije Plan 2013. Plan 2014. Razlika plan 2014-2013

%

1 2 3 4 5=4-3 6

I. PRIHODI 1.377.800 1.407.122 29.322 2,1%

1. Poslovni prihodi 1.357.800 1.389.122 31.322 2,3%

1.1. Prihodi od RTV pristojbe 1.191.000 1.205.000 14.000 1,2%

1.2. Prihodi od oglašavanja 103.000 121.000 18.000 17,5%


13.600 13.700 100 0,7%

1.4. Prihodi iz sredstava EU 0 0 0 0

1.5. Ostali poslovni prihodi 50.200 49.422 -778 -1,5%

1.5.1. Ostali prihodi od prodaje 27.470 12.621 -14.849 -54,1%

1.5.2. Ostali prihodi 22.730 36.801 14.071 61,9%


2.1. Prihodi od zateznih kamata (RTV pristojba)

16.000 15.400 -600 -3,8%

2.2. Prihodi od kamata 1.000 1.000 0 0,0%

2.3. Pozitivne tečajne razlike 2.500 1.500 -1.000 -40,0%

2.4. Prihodi od dividendi 500 100 -400 -80,0%

3.2.1. Prihodi od RTV pristojbe

Planirani prihod RTV pristojbe za 2014. godinu iznosi 1,2 milijardi kuna, te je za 14 milijuna kuna veći od 2013. godine.

Projekcija planiranog prihoda utemeljena je na slijedećim pretpostavkama:

- zadržavanju visine mjesečne pristojbe na 80 kuna

- na umjerenom rastu, koji je utemeljen na aktivnostima vezanim uz povećanje baze obveznika plaćanja mjesečne pristojbe uz pomoć služba kontrole HRT-a, kao i promjenom statusa korisnika satelitskih kartica u status redovnog obveznika pristojbe

- uspostavi kvalitetnije suradnje sa leasing kućama oko plaćanja mjesečne pristojbe za vozila koja su u leasingu.

3.2.2. Dotacije iz državnog proračuna

Sukladno članku 99. Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2014., Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurati će sredstva za financiranje proizvodnje i emitiranja međunarodnih programskih kanala, te objavljivanje internetskog portala „Glas Hrvatske“ u visini 13,3 milijuna kuna.

Ostatak planiranih prihoda iz proračuna u iznosu 0,4 milijuna kuna odnosi se na očekivane prihode iz proračuna za potrebe financiranja projekata Najljepši školski vrt, te dotacije za financiranje projekata RJ Glazba.


3.2.3. Prihodi od oglašavanja

Unatoč padu ukupnog TV oglašavanja u odnosu na 2013. godinu od oko 5%, te procjeni pada ukupnog oglašavanja (TV, print, radio, billboard i ostalo) za 25%, HRT je u 2014. godini planirao ukupno 121 milijuna kuna prihoda od oglašavanja što je porast u visini 18 milijuna kuna u odnosu na plan 2013. godine. Porast prihoda temeljimo na ekskluzivnim sadržajima (Zimske olimpijske igre, Svjetsko nogometno prvenstvo, emisije u vlastitoj produkciji, HR mreži i sl.), multimedijskom pristupu oglašavanju, povećanju realizacije ugovaranja, te razvoju novih formi komercijalizacije, prodaje i plasmana medijskih sadržaja.

3.2.4. Ostali poslovni prihodi

Ostali poslovni prihodi sastoje se od (1) prihoda temeljem vlastite proizvodnje programskih prava (sadržaja) koji udovoljavaju kriterijima kapitalizacije projekta u okviru nematerijalne imovine HRT-a (16,4 milijuna kuna), (2) ostalih prihoda od prodaje (12,6 milijuna kuna) među kojima se ističu prihodi od prodaje programskih prava i prava prijenosa programa kabel operaterima, te (3) ostali prihodi od kojih su najznačajniji prihodi temeljem naplate troškova naplate pristojbe (17,8 milijuna kuna) Tablica 9. Ostali poslovni prihodi u 000 kn


2013. Plan

2014. Razlika plan 2014-2013

%

1 2 3 4 5 (4-3) 6

1.5. OSTALI POSLOVNI PRIHODI 50.200 49.422 -778 -1,5%

1.5.1. Vlastita proizvodnja nemat. Imovine program. prava (sadržaja) 50 16.471 16.421

1.5.2. Ostali prihodi od prodaje 27.420 12.621 -14.849 -54,0%

1.5.2.1. Prihodi od prodaje licencnih prava i kabel operatera

8.580 7.000 -1.580 -18,4%

1.5.2.2. Prihod od prodaje satelitskih kartica 5.800 991 -4.809 -82,9%

1.5.2.3. Prihod od iznajmljivanja veza 2.300 300 -2.000 -87,0%

1.5.2.4 Prihodi od iznajmljivanja 3.700 150 -3.550 -95,9%

1.5.2.5. Prihod od tehničkih usluga u prijenosu programa

870 1.400 530 60,9%

1.5.2.6. Prihodi od ulaznica i programa za koncerte

1.000 600 -400 -40,0%

1.5.2.7. Prihodi od telekomunikacijskih. usluga 1.300 1.000 -300 -23,1%

1.5.2.8. Prihodi prefakturiranih troškova 1.700 1.000 -700 -41,2%

1.5.2.9. Ostali 2.170 180 -2.040 -91,7%

1.5.3. Ostali prihodi 22.730 20.330 -2.400 -10,6%

1.5.3.1. Naplaćeni troškovi RTV pristojbe 19.530 17.830 -1.700 -8,7%

1.5.3.2. Naplaćena vrijednosno usklađena potraživanja RTV pristojbe

2.000 1.500 -500 -25,0%

1.5.3.3. Naplata štete s temelja osiguranja 1.000 1.000 0 0%

1.5.3.4. Ostali 200 0 -200 -100,0%


3.2.5. Financijski prihodi

Tablica 10. Financijski prihodi u 000 kn


2013. Plan

2014. Razlika plan 2014-2013

%

1 2 3 4 5=4-3 6


2.1. Prihodi od zateznih kamata (RTV pristojba)

16.000 15.400 -600 -3,8%

2.2. Prihodi od kamata 1.000 1.000 0 0,0%

2.3. Pozitivne tečajne razlike 2.500 1.500 -1.000 -40,0%

2.4. Prihodi od dividendi 500 100 -400 -80,0%

3.3 Plan rashoda

3.3.1. Struktura planiranih rashoda HRT-a po vrstama rashoda i organizacijskom ustroju

Tablica 11. Struktura rashoda po organizacijskim jedinicama (PJ i SUJ) u 000 kn

Naziv pozicije HRT SUJ Podrška upravljanja

PJ Poslovanje PJ Produkcija PJ Program PJ Tehnologija

1 2 3 4 5 6 7

Rashodi 1.406.509 28.143 277.624 670.531 132.403 297.809

Troškovi proizvodnje programa

369.401 178 8.499 332.138 20.416 8.170

Plaće i ostala primanja

455.165 14.137 36.581 231.794 82.879 89.775

Honorari 22.180 1.180 18.684 2.037 251 29

Odašiljanje (OiV i drugi)

116.726 0 8 10 4.180 112.527

Troškovi energije 17.408 0 20 1.630 287 15.471

Održavanje i leasing

49.554 18 19.710 1.511 86 28.229

Troškovi prava izvođenja, dotacije i ostalo

117.444 55 44.983 72.400 7 0

Amortizacija imovine

51.471 42 22.314 4.850 220 24.046

Ostali troškovi 176.884 12.533 96.551 24.161 24.077 19.562

Financijski rashodi 30.275 0 30.275 0 0 0

Str. 11

3.3.2. Troškovi proizvodnje programa – IZRAVNI TROŠKOVI proizvodnje programa za 2014.

Tablica 12. Troškovi proizvodnje programa u 000 kn

Naziv Plan

2013. Plan

2014. Razlika

Troškovi vlastite proizvodnje programskih prava (dugotrajna nematerijalna imovina) Plan 2014.

bez troš. proizv.

kapit. djela

SP i ZOI 2014.

Plan 2014. bez investicijskih djela, SP I ZOI

Razlika Republika Dubrovnik

Imena Višnje

Tin Ujević – 30 godina putovanja

Ostala investicijska

djela

1 2 3 4=3-2 5 6 7 8 9 10 12 13=12-2

Otkupi programa i koprodukcije 53.429 4.535 -48.894 0

169

4.366

4.366 -49.063

Programski zakupi veza i tehničke 14.977 25.343 10.366 0

25.343 8.995 16.347 1.370

Vanjska suradnja 68.432 67.646 -786 1.958 818 1.419 462 62.988 1.504 61.484 -6.948

Prava prikazivanja i prijenosa 37.256 101.674 64.418 0

110

101.564 51.264 50.300 13.044

Troškovi službenih putovanja 29.765 31.453 1.688 1.384 17 477 952 28.623 3.724 24.899 -4.866

Amortizacija nematerijalne imovine

69.960 97.579 27.619 0

97.579

97.579 27.619

Ostali troškovi proizvodnje 34.166 41.172 7.006 4.042 498 1.338 403 34.891 4.659 30.233 -3.933

UKUPNI TROŠKOVI 307.985 369.401 61.416 7.384 1.333 3.513 1.817 355.354 70.146 285.208 -22.777

Troškovi proizvodnje programa za 2014. godinu su ukupno 369,4 milijuna kuna, od čega se 14 milijuna kuna troškova proizvodnje projekata, koji udovoljavaju kriterijima kapitalizacije, kapitalizira u okviru dugotrajne nematerijalne imovine. Obzirom da je 2014. godina opterećena troškovima velikih sportskih događaja (Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu i Zimske olimpijske igre), 20% ukupnih izravnih troškova proizvodnje programa odlazi na troškove tih dvaju velikih sportskih događaja. S druge strane, troškovi amortizacije su porasli s osnove promjene metode amortizacije prema emitiranjima, uz zadržavanje linearne metode amortizacije za programska prava stečena prije 2014. godine, što je amortizirano kapitalizacijom troškova vlastito proizvedenog programa, te otkupa gotovih programskih sadržaja i koprodukcija. Uvidom u plan troškova proizvodnje, bez kapitaliziranih djela vlastite proizvodnje i velikih sportskih događaja, plan troškova proizvodnje programa je manji 22,7 milijuna kuna u odnosu na rebalans plana 2013. Od temeljnih projekata u vlastitoj proizvodnji izdvojili bismo upravo kapitalna djela „Republika Dubrovnik“ (7,4 milijuna kuna), „Tin Ujević - 30 godina putovanja“ (3,5 milijuna kuna) i „Imena višnje“ (1,3 milijuna kuna). Troškovi proizvodnje navedenih djela teretiti će poslovanje HRT-a primjenom funkcionalne metode amortizacije u trenutku emitiranja.


Od preostalih troškova, planirani troškovi IMS-a iznose 25,7 milijuna kuna, od čega su troškovi televizijskih dnevnih informativnih emisija 11,2 milijuna kuna. Osim navedenih velikih sportskih projekata, tu su još i redovni sportski prijenosi od kojih izdvajamo ukupne troškove prijenosa Lige prvaka i Europske lige (20,5 milijuna kuna), Svjetsko prvenstvo u košarci i Europsko prvenstvo u rukometu (6,5 milijuna kuna), troškovi prijenosa svjetskog skijaškog kupa (5,9 milijuna kuna) te prijateljske i kvalifikacijske utakmice Hrvatske reprezentacije u nogometu za Europsko prvenstvo 2016. godine (9,3 milijuna kuna). U sklopu Odjela Zabava od velikih projekata planirani su troškovi večernjeg kviza znanja u iznosu od 5,4 milijuna kuna, showa Zvijezde pjevaju u iznosu od 3,1 milijuna kuna te zabavno natjecateljskog showa u iznosu od 4,3 milijuna kuna. Troškovi proizvodnje po kanalima HRT Tablica 13. Troškovi proizvodnje po kanalima HRT-a u 000 kn

Naziv Plan Plan

Razlika % 2013 2014

1 2 3 4=3-2 5=3/2

HTV1 117.080 95.124 -21.956 -18,75%

HTV2 75.380 164.740 89.360 118,55%

HTV3 7.272 12.966 5.695 78,30%

Slika Hrvatske 26 0 -26 -100,00%

HTV4 4.666 4.467 -198 -4,26%

HTV 204.424 277.298 72.874 35,65%

HR 1 5.144 3.847 -1.297 -25,21%

HR 2 4.557 5.067 510 11,19%

HR 3 5.557 6.808 1.251 22,51%

Radio postaja Sljeme 884 652 -232 -26,24%

Radio postaja Dubrovnik 708 646 -62 -8,76%

Radio postaja Osijek 743 677 -66 -8,88%

Radio postaja Pula 723 664 -59 -8,16%

Radio postaja Rijeka 752 671 -81 -10,77%

Radio postaja Split 704 674 -30 -4,26%

Radio postaja Zadar 808 645 -163 -20,17%

Radio postaja Knin 264 238 -26 -9,85%

Glas Hrvatske 2.416 2.873 457 18,92%

HR 23.260 23.461 201 0,86%

Simfonijski orkestar 8.516 3.942 -4.574 -53,71%

Zbor 1.659 756 -903 -54,43%

Jazz orkestar 994 1.011 17 1,71%

Tamburaški orkestar 705 703 -2 -0,28%

Posebni projekti 48 0 -48 -100,00%

Glazbena produkcija 0 1.212 1.212

GLAZBA 11.922 7.624 -4.298 -36,05%

Novi mediji 1.067 107 -961 -89,97%

Nerazvrstano 67.311 46.865 -20.447 -30,38%

HRT 307.985 355.354 47.369 15,38%

Napomena: Plan troškova proizvodnje programa po kanalima HRT-a ne uključuje troškove programskih sadržaja koji se kapitaliziraju.

Usporedni prikaz rebalansa plana 2013. i plana 2014. nije u potpunosti usporediv. Na usporedivost, osim promjene Odluke o načinu planiranja dugotrajne nematerijalne imovine – programska prava


(sadržaji), značajno utječe stavka "Nerazvrstano" koja je značajno smanjena u odnosu na 2013. godinu. Ona sada iznosi 46,8 milijuna kuna od čega je trošak linearne amortizacije 42,7 milijuna kuna, koju nismo u mogućnosti vezati uz kanal. Ostatak se odnosi na troškove koji nisu vezani uz emitiranje npr. Najljepši školski vrtovi u RH, Međunarodni festival radio drame „Prix Marulić“, te razne obrade koje se trenutno ne mogu vezati uz pojedini kanal. Prema dosadašnjem Pravilniku o računovodstvenim politikama amortizacija licencnih prava se provodila primjenom linearne metode prema dužini licencnog perioda. S obzirom da prema tome trošak nastaje nevezano uz emitiranje tu vrstu amortizacije nije moguće vezati uz kanal i stvarna emitiranja. Prelaskom na funkcionalni obračun, amortizacija će se obračunavati prema emitiranju i takvu amortizaciju moguće je vezati uz kanal. Osim navedenoga, na usporedbu također utječe povezivanje glazbenih projekata na kanale tako da je dio troškova Glazbe u 2013. bio prikazan u okviru Glazbe dok je sada taj trošak prvenstveno na HR 3 kanalu. Uzevši to u obzir, može se reći da je unutar godišnjeg plana troškova proizvodnje došlo do preraspodjele troškova prvenstveno zbog troškova velikih sportskih projekata, novog načina obračuna amortizacije, te alokacijom troškova Glazbe na programske kanale. Tablica 14. Troškovi i investicije u proizvodnju programa po produkcijskim cjelinama 000 kn

RJ/Odjel Troškovi % Investicije % Ukupno %

Informativni medijski servis 25.717 7,24% 0 0,00% 25.717 4,98%

Sport 124.910 35,15% 0 0,00% 124.910 24,20%

Obrazovanje i znanost 3.963 1,12% 7.384 4,59% 11.347 2,20%

Kultura, umjetnost i religija 10.949 3,08% 0 0,00% 10.949 2,12%

Drama 15.625 4,40% 4.846 3,01% 20.472 3,97%

Zabava 34.422 9,69% 0 0,00% 34.422 6,67%

Djeca i mladi 6.262 1,76% 672 0,42% 6.934 1,34%

Dokumentarna produkcija 3.864 1,09% 1.145 0,71% 5.008 0,97%

Glazbeni sadržaji 11.477 3,23% 0 0,00% 11.477 2,22%

Glazba 9.739 2,74% 0 0,00% 9.739 1,89%

HRT centar Osijek 816 0,23% 0 0,00% 816 0,16%

HRT centar Pula 664 0,19% 0 0,00% 664 0,13%

HRT centar Rijeka 857 0,24% 0 0,00% 857 0,17%

HRT centar Zadar 717 0,20% 0 0,00% 717 0,14%

HRT centar Knin 290 0,08% 0 0,00% 290 0,06%

HRT centar Split 840 0,24% 0 0,00% 840 0,16%

HRT centar Dubrovnik 646 0,18% 0 0,00% 646 0,13%

Nabava programskih sadržaja i dr.

102.848 28,94% 146.749 91,26% 249.597 48,36%

Promocija programa 324 0,09% 0 0,00% 324 0,06%

Prodaja 424 0,12% 0 0,00% 424 0,08%

HRT 355.354 100% 160.796 100% 516.150 100%

U tablici je prikazana struktura troškova i investicija prema produkcijskim cjelinama pri čemu najveći udio u troškovnom dijelu ima:

� Sport (sa 35,15% udjela troškova i 24,20% udjela u ukupnom iznosu) što je posljedica odvijanja velikih sportskih događaja,

� Nabava programskih sadržaja (sa 28,94% udjela troškova i 48,36% udjela u ukupnom iznosu) koja obuhvaća planirane troškove amortizacije i obrade djela proizvedenih na stranim jezicima (titlovi, sinhronizacija), te planirane nabave programskih prava (sadržaja) u okviru planiranih investicija.

U pregledu troškova proizvodnje programa po produkcijskim cjelinama zajedno su iskazani troškovi

proizvodnje programa (355 milijuna kuna), te ulaganja u programske sadržaje klasificirane kao

dugotrajna nematerijalna imovina (161 milijun kuna). Sukladno navedenome, ukupna planirana

ulaganja u proizvodnju programa za 2014. godinu su 516 milijuna kuna.


Tablica 15. Troškovi proizvodnje po kanalima i produkcijskim cjelinama u kn

Kanal/odjel Ukupni direktni

troškovi % ukupnih troškova

% troška odjela u kanalu

% troška odjela u mediju

HTV 1 95.124.322 26,77% 100,00% 34,30%

- IMS 17.104.772 4,81% 17,98% 6,17%

- Sport 654.123 0,18% 0,69% 0,24%

- Obrazovanje i znanost 2.237.542 0,63% 2,35% 0,81%

- Kultura, umjetnost i religija 3.218.439 0,91% 3,38% 1,16%

- Drama 13.432.387 3,78% 14,12% 4,84%

- Zabava 27.253.562 7,67% 28,65% 9,83%

- Dokumentarna produkcija 3.636.425 1,02% 3,82% 1,31%

- Glazbeni sadržaji 4.568.668 1,29% 4,80% 1,65%

- Glazbeni produkcija 554.516 0,16% 0,58% 0,20%

- HRT centar Rijeka 74.804 0,02% 0,08% 0,03%

- HRT centar Split 75.129 0,02% 0,08% 0,03%

- Odabir i nabava programskih sadržaja 21.898.404 6,16% 23,02% 7,90%

- Prodaja marketinških usluga 415.551 0,12% 0,44% 0,15%

HTV 2 164.739.903 46,36% 100,00% 59,41%

- IMS 168.773 0,05% 0,10% 0,06%

- Sport 120.761.596 33,98% 73,30% 43,55%

- Obrazovanje i znanost 58.826 0,02% 0,04% 0,02%


- Drama 406.909 0,11% 0,25% 0,15%

- Zabava 4.183.578 1,18% 2,54% 1,51%

- Djeca i mladi 5.842.823 1,64% 3,55% 2,11%


- Glazbena produkcija 61.667 0,02% 0,04% 0,02%


HTV 3 12.966.465 3,65% 100,00% 4,68%

- IMS 3.450 0,00% 0,03% 0,00%



- Drama 50.542 0,01% 0,39% 0,02%

- Zabava 316.844 0,09% 2,44% 0,11%

- Dokumentarna produkcija 31.320 0,01% 0,24% 0,01%



HTV 4 4.467.362 1,26% 100,00% 1,61%

- IMS 3.422.597 0,96% 76,61% 1,23%

- HRT centar Osijek 138.758 0,04% 3,11% 0,05%


- HRT centar Zadar 71.645 0,02% 1,60% 0,03%

- HRT centar Knin 51.969 0,01% 1,16% 0,02%

- HRT centar Split 90.627 0,03% 2,03% 0,03%

- Odabir i nabava programskih sadržaja 612.500 0,17% 13,71% 0,22%

HRVATSKA TELEVIZIJA 277.298.052 78,03% 100,00%


Nastavak tablice 15. Troškovi proizvodnje po kanalima i produkcijskim cjelinama u kn

Kanal/odjel Ukupni direktni

troškovi % ukupnih troškova

% troška odjela u kanalu

% troška odjela u mediju

1 2 3 4 5

HR1 3.846.797 1,08% 100,00% 16,40%

- IMS 1.958.414 0,55% 50,91% 8,35%

- Sport 43.500 0,01% 1,13% 0,19%


- Religija 294.368 0,08% 7,65% 1,25%

- Drama 289.874 0,08% 7,54% 1,24%

- Djeca i mladi 108.505 0,03% 2,82% 0,46%

- Glazbeni sadržaji 718.749 0,20% 18,68% 3,06%

HR2 5.066.621 1,43% 100,00% 21,60%

- IMS 4.307 0,00% 0,08% 0,02%

- Sport 3.450.485 0,97% 68,10% 14,71%

- Drama 87.000 0,02% 1,72% 0,37%

- Zabava 804.981 0,23% 15,89% 3,43%



HR3 6.807.715 1,92% 100,00% 29,02%



- Drama 718.577 0,20% 10,56% 3,06%

- Dokumentarna produkcija 196.129 0,06% 2,88% 0,84%


- Zbor 565.678 0,16% 8,31% 2,41%

- Glazbena produkcija 933.970 0,26% 13,72% 3,98%

SLJEME 651.727 0,18% 100,00% 2,78%

- IMS 94.246 0,03% 14,46% 0,40%

- Zabava 513.360 0,14% 78,77% 2,19%


GLAS HRVATSKE 2.873.067 0,81% 100,00% 12,25%

RADIO OSIJEK 676.789 0,19% 100,00% 2,88%

RADIO PULA 664.183 0,19% 100,00% 2,83%

RADIO RIJEKA 671.189 0,19% 100,00% 2,86%

RADIO ZADAR 644.970 0,18% 100,00% 2,75%

RADIO KNIN 237.551 0,07% 100,00% 1,01%

RADIO SPLIT 674.283 0,19% 100,00% 2,87%

RADIO DUBROVNIK 645.852 0,18% 100,00% 2,75%

HRVATSKI RADIO 23.460.744 6,60% 100,00%

NOVI MEDIJI 106.507 0,03% 100,00% 100,00%

GLAZBA 7.623.603 2,15% 100,00% 100,00%

- Simfonijski orkestar HRT-a 3.941.891 1,11% 51,71% 51,71%

- Zbor HRT-a 756.042 0,21% 9,92% 9,92%

- Jazz orkestar HRT-a 1.011.270 0,28% 13,26% 13,26%

- Tamburaški orkestar HRT-a 702.665 0,20% 9,22% 9,22%

- Glazbena produkcija 1.211.735 0,34% 15,89% 15,89%

NERASPOREĐENO 46.864.767 13,19% 100,00% 100,00%

HRT 355.353.673 100,00%


3.3.3. Troškovi rada

3.3.3.1. Radnici

Planirani broj radnika HRT-a temelji se na broju radnika na dan 31. listopada 2013. godine, te odlasku u starosnu mirovinu (50 radnika koji su stekli uvjete) i daljnjim promjenama broja radnika u skladu s programom restrukturiranja, ponajviše vezanih uz procese pokrenute s ciljem prijevremenih i starosnih poticajnih odlazaka u mirovinu za radnike koji su stekli uvjete po važećim zakonskim propisima RH. Pokrenuti poticajni odlasci radnika u mirovinu daju rezultate, te se u prvom tromjesečju očekuje prestanak radnog odnosa za 88 radnika, od toga 19 radnika iz PJ Poslovanje, 34 radnika iz PJ Produkcije, 8 radnika iz PJ Programa, 26 radnika iz PJ Tehnologije i 1 radnik iz Podrške upravljanju. Tablica 16. Struktura planiranog kretanja broja radnika po organizacijskim jedinicama (PJ i SUJ)

Red. br. Naziv PJ ili SUJ Stanje na dan

31.10.2013 Procjena stanja na

dan 31.12.2013 Plan 2014.

Plan 2014 /u odnosu na stanje

31.10.2013

1 2 3 4 5 6

1 Podrška upravljanju 82 81 74 -9,76%

2 Poslovanje 302 299 259 -14,24%

3 Produkcija 1.706 1.708 1.549 -9,20%

4 Program 493 490 452 -8,32%

5 Tehnologija 752 741 667 -11,30%

Ukupno 3.335 3.319 3.001 -10,01%


Kvalifikacijska struktura Tablica 17. Planirana kvalifikacijska struktura radnika na dan 31.12.2014.

Red. br.

Stupanj naobrazbe HRT SUJ Podrška upravljanju

PJ Poslovanje

PJ Produkcija

PJ Program

PJ Tehnologija

1 2 8 3 4 5 6 7

1 Doktor znanosti 9

2 5 1 1

2 Magistar znanosti 53 5 4 30 7 7

3 Visoka stručna sprema 1.163 34 59 673 307 90

4 Viša stručna sprema 186 4 26 95 19 42

5 Srednja stručna sprema

1.467 27 145 705 113 477

6 Niža stručna sprema 33 3 9 8 5 8

7 Visokokvalificirani radnik

33 1 4 8 0 20

8 Kvalificirani radnik 49 0 10 20 0 19

9 Polukvalificirani radnik

5 0 0 3 0 2

10 Nekvalificirani radnik 3 0 0 2 0 1

UKUPNO 3.001 74 259 1.549 452 667

Postojeći broj radnika i njihova kvalifikacijska struktura nisu optimalni. Ključno je u smislu tehnološkog razvoja, novog načina rada u proizvodnji i emitiranju odrediti buduće potrebe i promijeniti kvalifikacijsku strukturu koja može podržati veću efikasnost poslovanja i bolje iskorištenje resursa.

3.3.3.2. Plaće i naknade

Tablica 18. Struktura plaća i naknada

Red. br.

Naziv PJ ili SUJ Broj

radnika Bruto plaće

Doprinosi na plaće

Ukupno plaće

Ostala materijalna

prava

Ukupno plaće i mat. prava

1 2 3 4 5 6=4+5 7 8=6+7

1 Podrška upravljanju 74 11.727 1.782 13.509 353 13.862

2 Poslovanje 259 29.729 4.519 34.248 1.235 35.483

3 Produkcija 1.549 190.480 28.953 219.433 6.761 226.194

4 Program 452 68.846 10.465 79.311 1.921 81.232

5 Tehnologija 667 72.930 11.085 84.015 3.014 87.029

HRT 3.001 373.712 56.804 430.516 13.284 443.800

Plan troškova plaća i naknada radnicima temelji se na planiranom smanjenju broja radnika u 2014. godini (sukladno Programu restrukturiranja) kao i smanjenju naknada materijalnih prava utvrđenim dosadašnjim Kolektivnim ugovorom, koje će biti predmetom pregovora sa Sindikatima prilikom utvrđivanja novog Kolektivnog ugovora.


3.3.4. Troškovi vanjske suradnje

Tablica 19. Planirana vanjska suradnja 000 kn

Vanjska suradnja Plan

2014. Podrška

upravljanju Poslovanje Program Produkcija Tehnologija

1 7 2 3 4 5 6

PROIZVODNJA PROGRAMA 68.975

68.975

Ugovori o djelu 1.568

1.568

Autorski ugovori 62.736

62.736

Agencijsko zapošljavanje 1.499

1.499

Student servis 1.328

1.328

Ostali * 1.843

1.843

OSTALO 22.180 1.180 18.684 251 2.037 29

Ugovori o djelu 334 299

3 32

Autorski ugovori 792 108 70 162 452

Programsko vijeće i Nadzorni odbor

770 770

Kontrolori 17.081

17.000 81

Agencijsko zapošljavanje 1.776

613

1.164

Student servis 1.427 3 1.001 5 389 29

UKUPNO 91.155 1.180 18.684 251 71.012 29

* Pod ostalim troškovima vanjske suradnje podrazumijevaju se naknade za HDFD

Planirani troškovi vanjske suradnje za 2014. godinu iznose 91,2 milijuna kuna. U najvećem dijelu (76%) vezani su uz proizvodnju programa, dok se 19% troškova vanjske suradnje odnosi na troškove kontrolora plaćanja RTV pristojbe.

3.3.5. Amortizacija

3.3.5.1. Struktura amortizacije materijalne i nematerijalne imovine

Tablica 20. Planirana amortizacija mat. i nemat. imovine po organizacijskim jedinicama (PJ i SUJ) u 000 kn Red.br. Amortizacijska

skupina

Plan HRT Podrška upravljanj

u Poslovanje Program Produkcija Tehnologija

2013 2014

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Nematerijalna imovina

71.890 100.763 0 2.568 51 97.620 524

1.1. Programski sadržaji 69.960 97.579 51 97.528

1.2. Posl. sustavi i ul. na tuđoj imovini

1.930 3.184 2.568 0 92 524

2. Materijalna imovina 39.706 48.287 42 19.746 220 4.757 23.522

2.1. Građevinski objekti 15.497 20.107 0 19.274 3 714 116

2.2. Postrojenja i oprema 21.173 26.986 32 273 212 3.792 22.677

2.3. Alati, namještaj i prijev. sredstva

3.036 1.194 10 199 5 251 729

3. Ukupno 111.596 149.050 42 22.314 271 102.377 24.046


Na porast troškova amortizacije u 2014. utjecala su četiri čimbenika: - povećana investicijska ulaganja u materijalnu imovinu, - revalorizacija zemljišta i građevinskih objekata, - promjena računovodstvene politike obračuna amortizacije programskih prava (sadržaja) primjenom

funkcionalne metode prema emitiranjima, - klasifikacija otkupa gotovih programskih sadržaja u trajno vlasništvo, koprodukcija i vlastitih kapitalnih

projekata koji udovoljavaju kriterijima priznavanja u nematerijalnu imovinu.

Obzirom da se efekti na troškove amortizacije materijalne imovine temeljem investicijskih ulaganja u 2014. očekuju tek u drugom dijelu godine, najveći porast troškova amortizacije planiran je u okviru nematerijalne imovine-programska prava (27,6 milijuna kuna)

Tablica 21. Planirana amortizacija programskih prava po programima i kanalima Program/programski kanal Iznos amortizacije

1 2

IMS 51

Obrazovanje i znanost (HTV 1) 36

Kultura, umjetnost i religija (HTV 3) 77

Drama (HTV 1) 6.548

Djeca i mladi 38

HTV 2 29

Neraspoređeno 9

Odabir i nabava programskih sadržaja 90.830

HTV1 15.919

HTV2 26.392

HTV3 5.168

HTV4 613

- neraspoređeno 42.738

UKUPNO 97.579

Str. 20

3.3.6. Plan rashoda po mjesecima

Tablica 22. Plan rashoda 2014. godine - po mjesecima Red.b Naziv Plan 2014. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

II RASHODI 1.406.509.007 113.380.081 112.661.269 114.608.526 112.110.569 105.876.855 161.098.311 128.318.960 94.523.274 114.568.837 108.813.266 103.989.128 136.559.639

Poslovni rashodi

1.376.233.716 111.141.314 110.513.018 112.412.190 109.949.463 103.710.566 158.966.438 125.477.743 91.568.101 111.666.322 105.928.202 101.156.450 133.743.908

2.1. Troškovi proizv.progr

369.400.774 27.984.501 35.493.621 29.468.528 31.588.117 26.536.977 56.669.956 41.702.470 16.297.237 25.387.182 27.317.089 26.190.047 24.765.049

2.2. Plaće i ost. 455.164.934 38.964.714 34.434.548 35.944.603 37.454.658 37.454.658 35.944.603 46.909.714 35.944.603 37.454.658 38.964.714 34.434.548 41.258.914

2.2.1. Bruto plaće 428.312.530 37.580.280 33.050.114 34.560.169 36.070.224 36.070.224 34.560.169 37.580.280 34.560.169 36.070.224 37.580.280 33.050.114 37.580.280

2.2.2. Regres 7.945.000 0 0 0 0 0 0 7.945.000 0 0 0 0 0

2.2.3. Otpremnine 2.603.707 216.976 216.976 216.976 216.976 216.976 216.976 216.976 216.976 216.976 216.976 216.976 216.976

2.2.4. Prijevoz 11.363.997 947.000 947.000 947.000 947.000 947.000 947.000 947.000 947.000 947.000 947.000 947.000 947.000

2.2.5. Ostala mat.prava

4.939.700 220.458 220.458 220.458 220.458 220.458 220.458 220.458 220.458 220.458 220.458 220.458 2.514.658

2.3. Vanjska suradnja

22.180.480 2.031.429 1.746.599 1.927.712 1.840.609 1.880.349 1.797.912 1.950.912 1.709.212 1.799.420 1.924.499 1.766.903 1.804.924

2.4. OiV i ostale veze

116.725.870 9.385.728 9.377.243 10.422.369 9.377.243 9.377.243 10.423.347 9.377.243 9.385.243 10.422.367 9.377.243 9.377.245 10.423.352

2.5. Troškovi energije

17.408.413 1.913.746 1.643.805 1.655.150 1.267.975 1.251.315 1.329.300 1.282.063 1.281.940 1.333.710 1.326.040 1.400.907 1.722.461

2.6. Održavanje i leasing

49.554.104 6.981.682 4.260.302 3.779.681 4.252.750 3.748.297 3.679.324 3.679.284 4.004.261 3.870.041 4.167.058 3.842.629 3.288.795

2.7. Prava izvođ, dotacije

117.444.384 9.768.020 9.749.345 9.851.023 9.751.672 9.749.222 9.855.899 9.509.345 9.504.345 9.850.901 9.749.222 9.749.222 10.356.169

2.7.1. ZAMP,HDS, HUZIP...

54.669.192 4.599.835 4.596.160 4.596.160 4.598.488 4.596.038 4.596.038 4.351.160 4.351.160 4.596.038 4.596.038 4.596.038 4.596.038

2.7.2. Pluralizam, VEM, HAVC

56.750.000 4.729.163 4.729.163 4.729.163 4.729.163 4.729.163 4.729.163 4.729.163 4.729.163 4.729.163 4.729.163 4.729.163 4.729.207

2.7.3. Ostala davanja

6.025.192 439.021 424.021 525.700 424.021 424.021 530.698 429.021 424.021 525.700 424.021 424.021 1.030.924

2.8. Amortizacija 51.470.597 3.657.799 3.823.885 3.821.208 3.811.049 4.027.892 4.012.626 4.005.081 4.774.654 4.766.976 4.739.466 5.017.280 5.012.680

2.9. Ostali trošk. 176.884.161 10.453.694 9.983.670 15.541.915 10.605.390 9.684.612 35.253.472 7.061.633 8.666.606 16.781.067 8.362.871 9.377.668 35.111.564

2.9.1. Služb.putov. 8.600.944 615.219 591.991 998.313 870.140 735.302 779.989 506.527 438.109 1.019.116 709.504 642.040 694.695

2.9.2. Platni pr,ppt 22.088.139 1.571.756 1.570.598 3.202.282 1.570.425 1.571.681 1.572.871 1.567.056 1.568.818 3.204.219 1.572.097 1.558.693 1.557.643

2.9.3. Osiguranje 5.484.500 102.000 1.661.000 51.000 54.500 1.062.500 107.500 54.000 1.014.500 102.500 110.000 1.060.000 105.000

2.9.4. Vrijed. uskl. 50.000.000 0 0 1.000.000 0 0 23.750.000 0 0 1.000.000 0 0 24.250.000

2.9.5. Ostali 90.710.578 8.164.719 6.160.081 10.290.320 8.110.325 6.315.130 9.043.112 4.934.050 5.645.179 11.455.232 5.971.270 6.116.935 8.504.226

2.10. Financijski rashodi

30.275.000 2.238.767 2.148.251 2.196.336 2.161.106 2.166.289 2.131.873 2.841.217 2.955.173 2.902.515 2.885.064 2.832.678 2.815.731


4. Planirani novčani tijek

4.1. Planirani novčani tijek (indirektnom metodom)

Tablica 23. Planirani novčani tijek 000 kn

Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti Plan 2014.

1 2

Dobit 613

Usklađenja

Amortizacija 149.050

Dobit od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme

Otpis nekretnina, postrojenja i opreme 0

Umanjenje vrijednosti potraživanja 50.000

Naplaćena vrijednosno usklađena ili otpisana potraživanja -1.500

Rezerviranja 0

Trošak kamata 25.275

Prihod od kamata -1.000

Nerealizirane tečajne razlike 868

Dobit/gubitak iz poslovanja prije promjena radnog kapitala 223.306

Povećanje/smanjenje zaliha 300

Povećanje/smanjenje potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja 36.770

Povećanje/smanjenje obveza prema dobavljačima i ostalih obveza -29.596

Novac generiran iz poslovnih aktivnosti 7.474

Plaćene kamate -25.275

Neto novac iz poslovnih aktivnosti 205.505

Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti

Nabavke nekretnina, postrojenja i opreme -115.000

Primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme 0

Nabavke nematerijalne imovine -160.800

Primljene kamate 1.200

Neto novac korišten u ulagačkim aktivnostima -274.600

Novčani tok iz financijskih aktivnosti

Primljeni krediti 350.000

Otplata kredita 275.905

Neto novac korišten u/(od) financijskim aktivnostima 74.095

Neto smanjenje novca i novčanih ekvivalenta 5.000

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 5.000

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 10.000

Str. 22

4.2. Planirani novčani tijek (direktnom metodom)

Tablica 24. Planirani novčani tijek po mjesecima 000 kn

Red. br.

HRT - IZVJEŠĆE O NOVČANOM TIJEKU (MJESEČNA DINAMIKA)

Plan 01 2014

Plan 02 2014

Plan 03 2014

Plan 04 2014

Plan 05 2014

Plan 06 2014

Plan 07 2014

Plan 08 2014

Plan 09 2014

Plan 10 2014

Plan 11 2014

Plan 12 2014

UKUPNO 2014

A. NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od poslovnih aktivnosti

1.1. Novčani primici od RTV pristojbe - redovni 99.000 99.000 99.000 99.000 100.000 102.000 104.000 104.000 101.000 100.000 99.000 99.000 1.205.000

1.2. Novčani primici od prodaje oglasa 6.469 8.109 9.279 9.397 10.402 13.250 10.463 5.722 9.960 11.846 13.552 12.551 121.000

1.3. Novčani primici od ostalih prihoda 7.423 8.756 7.435 7.605 5.784 5.730 5.759 6.133 6.877 7.137 6.748 5.736 81.122

1. Ukupno novčani primici od poslovnih aktivnosti 112.892 115.864 115.714 116.002 116.186 120.981 120.222 115.855 117.837 118.983 119.299 117.287 1.407.122

2. Novčani izdaci od poslovnih aktivnosti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2.1. Novčani izdaci za zaposlene 38.965 34.435 35.945 37.455 37.455 35.945 46.910 35.945 37.455 38.965 34.435 41.259 455.165

2.2. Novčani izdaci za vanjske suradnike 8.320 8.445 8.955 8.552 7.867 8.424 5.122 4.190 6.648 8.844 8.251 7.537 91.155

2.3. Novčani izdaci za dobavljače 43.631 40.628 41.203 40.246 39.723 40.778 39.440 39.773 40.972 40.216 39.967 40.781 487.358

2.4. Novčani izdaci za zakonska davanja - FzPPiRM 2.725 2.725 2.725 2.725 2.725 2.725 2.725 2.725 2.725 2.725 2.725 2.725 32.700

2.5. Novčani izdaci za zakonska davanja - HAVC 0 0 4.300 0 0 4.300 0 0 4.300 0 0 4.300 17.200

2.6. Novčani izdaci za zakonska davanja - VzEM 571 571 571 571 571 571 571 571 571 571 571 571 6.850

2.7. Novčani izdaci za kamate na kredite i obveznice 1.822 1.732 1.780 1.745 1.750 1.715 2.425 2.539 2.486 2.468 2.416 2.398 25.275

2.8. Novčani izdaci za poreze - redovni 4.500 12.800 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 62.300

2.9. Novčani izdaci za poreze - porezni dug 2.638 2.638 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5.277

2.10. Ostali novčani izdaci 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2. Ukupno novčani izdaci od poslovnih aktivnosti 103.172 103.973 99.978 95.793 94.590 98.957 101.692 90.242 99.656 98.289 92.864 104.071 1.183.279

A. NETO NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 9.720 11.891 15.735 20.209 21.597 22.023 18.530 25.613 18.180 20.693 26.435 13.216 223.843

B. NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

3. Novčani primici od investicijskih aktivnosti

3.1. Novčani primici od prodaje dug. mat. i nemat. imovine 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3.2. Novčani primici od kamata 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 1.200

3.5. Novčani primici od dividendi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3.6. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 1.200

Str. 23

Nastavak tablice 24. Planirani novčani tijek po mjesecima 000 kn

Red. br.

HRT - IZVJEŠĆE O NOVČANOM TIJEKU (MJESEČNA DINAMIKA)

Plan 01 014

Plan 02 2014

Plan 03 2014

Plan 04 2014

Plan 05 2014

Plan 06 2014

Plan 07 2014

Plan 08 2014

Plan 09 2014

Plan 10 2014

Plan 11 2014

Plan 12 2014

UKUPNO 2014

4. Novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4.1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne imovine

0 0 3.601 0 2.911 6.922 5.851 4.043 66.817 0 0 25.621 115.765

4.2. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne nematerijalne imovine

13.718 15.051 13.718 13.900 12.080 11.963 11.963 12.520 13.160 13.432 13.043 11.963 156.512

4.3. Novčani izdaci za stjecanje vlasn. i dužn. instrumenata 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4.4. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 13.718 15.051 17.319 13.900 14.990 18.886 17.814 16.562 79.977 13.432 13.043 37.584 272.277

B. NETO NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI -13.618 -14.951 -17.219 -13.800 -14.890 -18.786 -17.714 -16.462 -79.877 -13.332 -12.943 -37.484 -271.077

C. NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Novčani primici od financijskih aktivnosti

5.1. Novčani primici od izdavanja vlas. i dužn. instrumenata 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5.2. Novčani primici od glavnice kredita 0 0 0 0 0 0 130.000 0 0 0 0 0 130.000

5.3. Novčani krediti od zadužnica, pozajmica i drugih posudbi

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5.4. Ostali primici od financijskih aktivnosti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 0 0 0 0 0 0 130.000 0 0 0 0 0 130.000

6. Novčani izdaci od financijskih aktivnosti

6.1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 2.840 2.840 2.840 2.840 2.840 2.840 5.010 6.770 6.770 6.770 6.770 6.770 55.905

6.2. Novčani izdaci za financijski najam 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

6.3. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 2.239 2.148 2.196 2.161 2.166 2.132 2.841 2.955 2.903 2.885 2.833 2.816 30.275

6. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti 5.079 4.989 5.037 5.002 5.007 4.972 7.852 9.726 9.673 9.656 9.603 9.586 86.180

C. NETO NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI -5.079 -4.989 -5.037 -5.002 -5.007 -4.972 122.148 -9.726 -9.673 -9.656 -9.603 -9.586 43.820

D. UKUPAN NETO NOVČANI TIJEK (A+B+C) -8.978 -8.049 -6.521 1.407 1.700 -1.735 122.964 -574 -71.369 -2.295 3.889 -33.854 -3.414

E. NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČ. RAZDOBLJA 46.000 37.022 28.974 22.453 23.860 25.559 23.825 146.789 146.214 74.845 72.551 76.440 46.000

F. NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA

37.022 28.974 22.453 23.860 25.559 23.825 146.789 146.214 74.845 72.551 76.440 42.586 42.586

G. POVEČANJE (SMANJENJE) NOVCA I NOVČ. EKVIVALENATA

8.978 8.049 -6.521 -1.407 -1.700 -1.735 122.964 -574 -71.369 -2.295 3.889 -33.854 -3.414


5. Provedba Programa restrukturiranja HRT-a

Na svojoj 107. sjednici održanoj 01. kolovoza 2013. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je

Program restrukturiranja Hrvatske radiotelevizije koji je utvrdio Nadzorni odbor Hrvatske

radiotelevizije na svojoj 12. sjednici održanoj 8. srpnja 2013. godine.

Program rada HRT-a za 2014. predviđa aktivnosti ostvarivanja ciljeva Programa restrukturiranja, a te

su aktivnosti podržane i Financijskim planom.

Cilj povećanja programske djelotvornosti podržan je ulaganjem u dugoročne programske projekte

visoke vrijednosti (tablica 13. i tablica 35.) te povećanjem vrijednosti u nematerijalnoj imovini.

Provest će se ulaganje u nove distribucijske platforme (Prilog 2, stavke Platforma za upravljanje web

sadržajem i Platforma za digitalnu distribuciju multimedijalnih sadržaja (OTT)) te ulaganje u

tehnologiju koja omogućava brzo i multimedijalno prikupljanje vijesti (Prilog 2, stavke VJ kompleti,

ENG kompleti, Multimedijska satelitska kola i dr.), čime će se omogućiti obrada većeg broja vijesti

istovremeno za različite platforme s istim ljudskim kapacitetima. U Financijskom planu troškovi su po

prvi puta izraženi po programskim kanalima (tablice 13. i 15.), s namjerom praćenja djelotvornosti

usporedbom sredstava uloženih u programski kanal i postignutih programskih ciljeva, u što ulazi i

mjera dosega.

Cilj učinkovitog planiranja i upravljanja proizvodnjom podržan je ulaganjem u potpuno digitalni

informatizirani proizvodni sustav bez vrpci (niz stavaka u tablici u Prilogu 2), čime će se stvoriti uvjeti

za tehnološki višak zaposlenika i smanjenje troškova rada te smanjenje troškova materijala.

Zamjenom i unapređivanjem zastarjele i dotrajale studijske opreme, ubrzat će se i olakšati planiranje

proizvodnih procesa te smanjiti troškovi materijala (niz stavaka u tablici u Prilogu 2). Cilj je podržan i

objedinjavanjem regionalnih centara Dubrovnik i Zadar u multimedijski proizvodni okoliš (zgrada,

oprema, edukacija) - Prilog 2, tablica) te izgradnjom integralnog newsroom-a, čime će se ostvariti

ubrzanje i kvalitetnije planiranje procesa proizvodnje vijesti za sve platforme u jedinstvenom

tehnološkom sustavu (Prilog 2, tablica).

Cilj tehnološke modernizacije podržan je investiranjem u već navedeni potpuno digitalni integralni

informatizirani sustav proizvodnje, osuvremenjivanjem studijske opreme, sve u skladu s tablicom 18.

u Programu restrukturiranja u dijelu predviđenom za provedbu u 2014. godini.

Cilj poslovne učinkovitosti podržan je smanjenjem troškova usluga i relaksacija troškove strukture u

svim segmentima netemeljnog dijela poslovanja (troškovi student servisa, troškovi servisa i

održavanja i sl.) te smanjenjem troškova najmova opreme (Prilog 2).

Cilj optimiziranja troškova rada podržan je poticajnim mjerama za otkazivanje ugovora o radu i

drugim mjerama smanjenja troškova rada (tablica 16. - smanjenje broja zaposlenih, tablica 18.

smanjenje ukupnih troškova plaća i materijalnih prava).

Dugoročni cilj stvaranja uvjeta za održivi razvoj podržan je pokrenutim investicijama kako u

programske sadržaje, tako i u tehnološku infrastrukturu te smanjenjem operativnih troškova uz

ostvarivanje pozitivnog rezultata (dobit od 613 000 kuna).


6. Financijski pokazatelji

6.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti pokazuju sposobnost poduzeća da transformira imovinu u novac, te direktno pokazuju sigurnost poduzeća, odnosno mogućnost da podmiri svoje kratkoročne obveze. Obzirom da u strukturi aktive HRT-a sa 70% zastupljenosti dominira dugotrajna imovina (materijalna i nematerijalna), te uz planirana dodatna investicijska ulaganja u 2014. godini uz neophodno dodatno zaduživanje, u 2014. godini predviđamo blagi pad pokazatelja likvidnosti. Tablica 25. Koeficijent tekuće likvidnosti 000 kn

O p i s Plan 2013 Plan 2014

1 2 3

Kratkotrajna imovina + plaćeni troškovi budućeg razdoblja 386.270 354.200

Kratkoročne obveze 633.240 612.719

Koeficijent tekuće likvidnosti (KTL) 0,61 0,58

Tumač: Poželjno da je koeficijent tekuće likvidnosti 2 ili veći od 2

Zbog revalorizacije dugotrajne imovine (zemljišta i građevinski objekti), kao i reklasifikacije programskih prava (sadržaja) u nematerijalnu imovinu, te pokretanja strateških investicijskih projekata u 2014. godini, pokazatelj financijske stabilnosti pokazuje poboljšanje pozicije HRT-a.

Tablica 26. Koeficijent financijske stabilnosti 000 kn


1 2 3

Dugotrajna imovina 1.012.707 1.136.001

Kapital+dugoročne obveze 707.737 827.482

Koeficijent financijske stabilnosti 1,43 1,37

Tumač: Poželjno da je koeficijent financijske stabilnosti manji od 1

0,30

0,80

1,30

1,80

Plan 2013 Plan 2014

Pokazatelji

Koeficijent tekuće likvidnosti (KTL) Koeficjent financijske stabilnosti


6.2. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti pokazuju u kolikoj mjeri se poduzeća financiraju iz vlastitih izvora, a koliko iz tuđih, te kvalitetu te zaduženosti. Koeficijent zaduženosti HRT-a sa svrhom financiranja uglavnom investicijskih ulaganja (djelomično i stimulativnih otpremnina), ostao je gotovo na istoj razini u odnosu na 2013. godinu. Tablica 27. Koeficijent zaduženosti 000 kn


1 2 3

Ukupne obveze 818.980 923.833

Ukupna imovina (A – plaćeni troškovi budućeg razdoblja) 1.318.977 1.455.201

Koeficijent zaduženosti (KZ) 62% 63%

Tumač: Poželjno da je koeficijent zaduženosti 50% ili manje

Pokazatelj Stupanj pokrića I pokazuje pad u odnosu na očekivani pozitivan trend rasta udjela financiranja dugotrajne imovine iz vlastitog kapitala, dok kod pokazatelja Stupanj pokrića II očekujemo pozitivan efekt s obzirom na financiranje investicijskih ulaganja iz dugoročnih izvora (kredita). Tablica 28. Stupanj pokrića I 000 kn


1 2 3

Kapital 521.997 516.368


Koeficijent vlastitog financiranja 0,52 0,45

Tumač: Poželjno je da je stupanj pokrića I što veći

Tablica 29.Stupanj pokrića II 000 kn


1 2 3

Kapital+Dugoročne obveze 707.737 827.482


Koeficijent vlastitog financiranja 0,70 0,73

Tumač: Poželjno je da je stupanj pokrića II veći od 1

0,30

0,50

0,70

0,90

Plan 2013 Plan 2014

Pokazatelji

Stupanj pokrića I

Stupanj pokrića II

Koeficijent zaduženosti(KZ)


6.3. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti mjere efikasnost s kojom poduzeće koristi vlastite resurse. Obzirom da se povećanje aktive HRT-a u ovoj fazi restrukturiranja se temelji u najvećoj mjeri na dugoročnom zaduživanju zbog zakonskih ograničenja u značajnijem povećanju prihoda, pokazatelj obrta ukupne imovine je relativno nizak. Tablica 30. Koeficijent obrta ukupne imovine 000 kn


1 2 3

Ukupni prihodi 1.377.800 1.407.122

Ukupna imovina 1.318.977 1.455.201

Koeficijent obrta ukupne imovine (KO ui) 1,04 0,97

Tumač: Poželjno je da koeficijent obrta ukupne imovine bude što veći

Tablica 31. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine 000 kn


1 2 3

Ukupni prihodi 1.377.800 1.407.122

Kratkotrajna imovina 306.270 319.200

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine (KO ki) 4,50 4,41

Tumač: Poželjno je da koeficijent obrta kratkotrajne imovine bude što veći

Tablica 32. Koeficijent obrta potraživanja imovine 000 kn


1 2 3

Prihodi od prodaje 1.294.000 1.326.000

Kratkotrajna imovina 306.270 319.200

Koeficijent obrta potraživanja imovine 4,23 4,15

Tumač: Poželjno je da koeficijent obrta potraživanja imovine bude što veći

0,60

1,10

Plan 2013 Plan 2014

Koeficijent obrta ukupne imovine (KO ui)

Koeficijent obrtaukupne imovine (KO ui)

4,00

4,50

Plan 2013 Plan 2014

Pokazatelji

Koeficijent obrtakratkotrajne imovine (KOki)

Koeficijent obrtapotraživanja imovine


6.4. Pokazatelji profitabilnosti

Tablica 33. Profitabilnost 000 kn


1 2 3

Neto dobit 20 613

Ukupan prihod 1.377.800 1.407.122

Profitabilnost 0,0000145 0,000436

Tumač: Poželjno je da pokazatelj profitabilnosti bude što veći

6.5. Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti su oni koji nam govore koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Tablica 34. Ekonomičnost ukupnog poslovanja 000 kn


1 2 3

Ukupni prihodi 1.377.800 1.407.122

Ukupni rashodi 1.377.780 1.406.509

Ekonomičnost ukupnog poslovanja (E u) 1,000015 1,000436

Tumač: Pokazatelj bi trebao biti veći od jedan ili što veći

0,00000

0,00500

0,01000

Plan 2013 Plan 2014

Profitabilnost

Profitabilnost

0,9000

1,0000

1,1000

Plan 2013 Plan 2014

Ekonomičnost ukupnog poslovanja (E u)

Ekonomičnost ukupnogposlovanja (E u)


7. Zaključak

Program restrukturiranja predviđa u 2014. nastavak aktivnosti na smanjenju ukupnih troškova rada

te na unaprjeđenju i uređenju internog tržišta rada. Osobito važan zadatak, vezan za restrukturiranje,

je unapređenje planiranja raspoloživosti, operativnog raspoređivanja i praćenja iskorištenosti ljudskih

i tehničkih proizvodnih resursa.

Zbog toga što bi brojni interni i vanjski faktori mogli neočekivano utjecati na planirane rezultate

određenog razdoblja, plan će se morati pažljivo kvartalno analizirati a prema potrebi i usklađivati

prema ostvarenim rezultatima.

Temeljni cilj je u okviru raspoloživih izvora prihoda ostvariti pozitivan rezultat u visini 613.366 kn, te

osigurati sva potrebna sredstva za provođenje nesmetanog tijeka proizvodnje programa i programa

restrukturiranja.

Osnovna područja provedbe ušteda su:

- uštede na materijalnim pravima radnika i troškovima rada na osnovu novog Kolektivnog

ugovora,

- uštede temeljem smanjenja broja zaposlenih (odlasci u prijevremene mirovine), stavljanje

pod kontrolu troškova vanjske suradnje, službenih putovanja i reprezentacije

- iako će povećana ulaganja u tehnološku modernizaciju povećati troškove amortizacije, s

druge strane očekujemo smanjenje troškova materijala, održavanja i ulaganja u stare

tehnologije


Prilog 1 - Plan investicijskih ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu – programske sadržaje

Odlukom o načinu planiranja dugotrajne nematerijalne imovine-programska prava (sadržaji) utvrđene su smjernice za planiranje nabave i proizvodnje programskih prava (sadržaja) sukladno Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. U nastavku donosimo pregled projekata koji udovoljavaju kriterijima za kapitalizaciju u okviru dugotrajne nematerijalne imovine, te su planirani u okviru Plana investicijskih ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu- programske sadržaje. Tablica 35. Investicije u nematerijalnu imovinu u kn

Kanal/odjel Investicije u

nematerijalnu imovinu

% ukupnih nematerijalnih

investicija

% investicija u kanalu

1 2 3 4

HTV 1 89.219.612 55,49% 100,00%

- OBRAZOVANJE I ZNANOST 7.383.964 4,59% 8,28%

Dokumentarna serija 7.383.964 4,59% 8,28%

- DRAMA 4.846.470 3,01% 5,43%

Dugometražni dramski film 1.333.141 0,83% 1,49%

Dugometražna dramska serija 3.513.329 2,18% 3,94%

- DOKUMENTARNA PRODUKCIJA 1.144.528 0,71% 1,28%

Dokumentarne serije 1.144.528 0,71% 1,28%

- ODABIR I NABAVA PROGRAMSKIH SADRŽAJA 75.844.650 47,17% 85,01%

Ostali igrani film 12.801.838 7,96% 14,35%

Ostali serijski film 13.514.225 8,40% 15,15%

Hrvatski igrani film 14.700.000 9,14% 16,48%

Hrvatska serija 30.492.087 18,96% 34,18%

Hrvatski dokumentarni film 1.837.500 1,14% 2,06%

Hrvatski show 2.499.000 1,55% 2,80%

HTV 2 55.951.649 34,80% 100,00%

- DJECA I MLADI 672.136 0,42% 1,20%

EBU drama i dokumentarni film 672.136 0,42% 1,20%


Ostali crtani film 1.838.758 1,14% 3,29%

Strane dokumentarne serije 5.531.377 3,44% 9,89%



Ostali show i koncerti 1.036.708 0,64% 1,85%

Hrvatski igrani film 612.500 0,38% 1,09%


Hrvatske zabavne emisije 4.765.250 2,96% 8,52%

Hrvatski show 4.037.355 2,51% 7,22%

Hrvatske serije i emisije za djecu 1.380.575 0,86% 2,47%

HTV 3 14.399.788 8,96% 100,00%



Ostali dokumentarni film 1.581.272 0,98% 10,98%



Hrvatske emisije o kulturi/filozofiji 2.388.750 1,49% 16,59%

HTV 4 1.225.000 0,76% 100,00%


HRT 160.796.049 100,00%


Investicije u europska djela izvorno proizvedena na hrvatskom jeziku 85.335.115

Investicije u ostala djela 75.460.933

U investicijska ulaganja u europska djela izvorno proizvedena na hrvatskom jeziku za 2014. godinu

ukupne vrijednosti 85,3 milijuna kuna uključene su i nerealizirane investicije (ugovorene, ili će biti

ugovorene, a neisporučene do kraja 2013. godine) koje se prenose iz prethodne godine u ukupnom

iznosu od 28,1 milijuna kuna.

U okviru zbroja ukupnih investicija u europska djela izvorno proizvedena na hrvatskom jeziku nalazi

se i izvršenje zakonske obveze ulaganja 15% programskog proračuna za nabavu europskih djela

neovisnih proizvođača, od čega polovina tih sredstava mora biti namijenjena za djela proizvedena

izvorno na hrvatskom jeziku. Programski proračun obuhvaća troškove proizvodnje audiovizualnih

sadržaja namijenjenih objavljivanju u televizijskim programskim kanalima i audiovizualnim uslugama

na zahtjev u toj godini.

HRT planira izvršiti zakonsku obvezu te od nezavisnih proizvođača naručiti/otkupiti djela u neto

vrijednosti od 35,2 milijuna kuna prema slijedećoj tablici.

Tablica 36. Ulaganja u europska djela neovisnih proizvođača u kn

Opis Plan 2014. neto Plan 2014. bruto

1 2 3

Nova investicija u 2014. godini 35.240.000 43.169.000

Igrana serija (HTV1) 7.200.000 8.820.000

Igrani film (HTV1) 10.000.000 12.250.000

Igrani film - pre sale (HTV1) 2.000.000 2.450.000

Igrani film - pre sale (HTV2) 500.000 612.500

Serija - kulinarstvo (HTV1) 1.200.000 1.470.000

Dokumentarni filmovi - licencija (HTV1) 1.500.000 1.837.500


Serija - zabavno-mozaička (HTV2) 1.190.000 1.457.750


Emisije o umjetnosti/kulturi/filozofiji (HTV3) 1.950.000 2.388.750


Serija - zabavno-natjecateljska (HTV2) 2.700.000 3.307.500


Prilog 2 - Plan investicijskih ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (bez

programskih sadržaja) u 2014. godini

Zastarjelost opreme u gotovo svim segmentima tehnološkog lanca posljedica su dugogodišnjeg neulaganja u obnovu. Posljednje značajnije investicije u tehnologiju bile su prije desetak godina kada su opremljena dva televizijska i dva radijska studija u bloku B30 te je uveden sustav za digitalnu proizvodnju vijesti. Posljedice su smanjena mogućnost povećanja učinkovitosti radnih procesa u proizvodnji i emitiranju programa, loša tehnička kvaliteta finalnog proizvoda, nepouzdanost opreme, slabije konkurentnosti, nedovoljna integracija proizvodnih sustava, nedostatak novih multimedijalnih platformi itd.

Na sreću, problem je prepoznat i potreba za cjelovitom tehnološkom modernizacijom našla je mjesto u Programu restrukturiranja kojeg je utvrdio Nadzorni odbor HRT-a, a Vlada Republike Hrvatske prihvatila.

Iako je dio investicija u tehnologiju planiranih za 2014. usmjeren u neophodno zanavljanje već davno amortizirane opreme, veliki dio namijenjen je modernizaciji i stvaranju efikasnog proizvodnog okruženja utemeljenog na informatičkoj tehnologiji i radu s datotekama (tzv. tapeless okruženje). Učinkovitost tehnološkog proizvodnog lanca, što uključuje i mogućnost brzog pristupa velikom broju informacija i sadržaja, postaje imperativ ne samo zbog smanjenja troškova proizvodnje nego i zbog povećanja kvalitete programskih sadržaja.

U planu modernizacije zamjena je zastarjele opreme za snimanje i reprodukciju televizijske slike koja se temelji na analognim i digitalnim video vrpcama u standardnoj kvaliteti i 4:3 formatu novim tapeless sustavima i slikom visoke kvalitete (HDTV) u 16:9 formatu. Zamijenit će se šesnaest SD 4:3 kamera lanaca s novim HD kamera lancima kako bi se na sva četiri televizijska kanala mogao unificirati format slike. Dio kamera bit će daljinski upravljiv u cilju smanjenja potreba za kamermanima gdje god je to moguće, a da se ne naruši kvaliteta programskog sadržaja. Obnovit će se i dio zastarjele studijske opreme u Zagrebu i regionalnim centrima te podignuti tehnička kvaliteta produkcije na najvišu razinu u HDTV standardu. U sklopu obnove premjestit će se i povećati virtualna scena.

Zamjenom zastarjele i dotrajale opreme za terensko televizijsko snimanje (ENG1) u Zagrebu, HRT centrima i HRT dopisništvima, osim iskoraka u tehničkoj kvaliteti temeljito će se promijeniti način rada kako bi se podigla poslovna i programska učinkovitost. Novinarske ekipe biti će manje, mobilnije i brže. Uvođenjem načina rada u kojem novinar snima, montira i finalizira prilog (eng. Video Journalist

- VJ) značajno će se smanjiti potreban broj ljudi u odnosu na sadašnji način rada. Dvadeset VJ kompleta koji se planiraju nabaviti namijenjeno je za ukupno jedanaest HRT-ovih dopisništava. HRT studiji i HRT centri će pored VJ kompleta imati i standardne ENG komplete neophodne za zahtjevniju produkciju. HRT centar Zagreb opremit će se sa 34 HD tapeless kamere koje će pokriti potrebe IMS-a i Produkcije. S ciljem dodatnog ubrzanja, a ujedno i olakšanja rada snimateljskih ekipa, u središtu Zagreba bit će postavljen sustav za bežičnu vezu od snimateljske ekipe do HRT centra (engl. acces

point) koji pokriva područje centra grada od kuda su česta izravna javljanja. Taj sustav omogućuje direktnu uštedu jer se time smanjuje broj narudžbi satelitskih veza, angažiranje HRT-ovih mobilnih ekipa za postavljanje veza te zakup optičkih veza.

Tapeless sustav za obradu i reprodukciju AV sadržaja središnji je dio budućeg produkcijskog tehnološkog sustava. U potpunosti se zamjenjuje linearni način proizvodnje baziran na vrpcama. Smanjenje troškova nabave video kazeta iznosi oko 1.500.000,00 kn godišnje. Korist uvođenja nove tehnologije je značajno unaprijeđen radni proces. Novo okruženje će povećati brzinu i fleksibilnost rada i u konačnici omogućiti tehnički kvalitetniji finalni proizvod. Tijekom 2015. godine produkcijski

1 ENG – Electronic News Gathering


sustav planira se upotpuniti sustavom za upravljanje digitalnim sadržajima i procedurama u pripremi programa za emitiranje.

Arhiviranje digitalnog sadržaja u nelinearnom okruženju zaokružuje cjelinu radnog procesa temeljenog na razmjeni i radu s datotekama. Dio sustava za arhiviranje namijenjen je za trajnu pohranu gotovih emisija i drugih programskih sadržaja dok je dio sustava namijenjen privremenoj pohrani gotovih ili polugotovih emisija (npr. filmova koji čekaju unos titlova), te materijala koji zbog drugih razloga moraju biti pristupačni, a neracionalno je da zauzimaju skupi memorijski prostor produkcijskog poslužitelja. Korist navedene investicije bit će vidljiva u svakodnevnoj proizvodnji programa i u upravljanju arhivskom građom. Digitalni zapis arhivskog materijala omogućiti će jeftinije upravljanje sadržajem, te brz i jednostavan pregled i dostupnost arhivskog materijala. Kad je jednom materijal digitaliziran i pohranjen u datotečnom formatu, kasnije kopiranje na nove medije ne predstavlja problem, a sam trošak kopiranja datoteka je minimalan.

Digitalna pohrana i upravljanje sadržajima postat će središte tehnološkog sustava HRT-a.

Investirat će se i u razvoj multimedijalne internetske OTT platforme2 kako bi se uhvatio korak s općim kretanjima u industriji digitalnih medija i tako naše sadržaje u prilagođenim formama učinili dostupnima za različite uređaje (primjerice mobitel, tablet, računalo, Smart TV) i to kao linearne (svi HRT-ovi televizijski i radijski programi) i nelinearne (video na zahtjev i sl.). Pored pozicioniranja na tržištu, prilika za monetizaciju očekuje se kroz ponudu sadržaja iz bogate HRT-ove arhive krajnjim korisnicima. Istodobno će biti redizajniran i moderniziran sustav upravljanja web sadržajima.

Preseljenjem u novi prostor (HRT centar Dubrovnik) očekuju se uštede po dvije osnove: 1.) postojeći prostori za proizvodnju i emitiranje radijskog, odnosno televizijskog programa, nalaze se u starim, dotrajalim i neadekvatnim prostorima, za koje su komunalije, s troškovima čuvanja i spomeničkom rentom daleko veći od očekivanih troškova novog prostora u koje se planira relokacija. Osim toga, danas su ti prostori potpuno odvojeni, što dodatno povećava troškove. 2.) opremanje novom tehnologijom otvara mogućnosti primjene drugačijeg radnog procesa u kojem su moguće uštede u ljudstvu u smislu da će neke poslove moći obavljati manji broj ljudi.

Što se tiče povećanja ušteda i povećanja efikasnosti planirano je preseljenje HRT centra Zadar u zajednički prostor.

U dijelu informacijskih i komunikacijskih tehnologija također je potrebna tehnološka modernizacija. Još uvijek su u uporabi poslužitelji stari i do 15 godina, većina stolnih računala starija je od osam godina, većina tiskača oko 10 godina, a infrastruktura nije predviđena za velike brzine prijenosa. Obzirom na brzinu kojom se razvijaju informacijske tehnologije, HRT tehnološki zaostaje.

Realizacijom navedenih tehnoloških investicija u 2014. godini, HRT će zadovoljiti najviše tehnološke

standarde.

2 OTT (Over The Top) – naziv za IPTV preko javne, svima dostupne, infrastrukture Interneta.

Str. 34

Tablica 36. Investicijska ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (bez programskih sadržaja) u 2014. godini

Vrsta investicije

Naziv poslovne jedinice (PJ)

Naziv konta Naziv stavke Mjesto troška

Kol. Ukupno iznos Ukupno iznos s

nepriznatim PDV-om

Planirani datum

isporuke

S Program 2570000 - POSTROJENJA I OPREMA U PRIPREMI

Platforma za upravljanje web sadržajem

60000 1 750.000,00 kn 918.750,00 kn Q3

S Produkcija 2570000 - POSTROJENJA I OPREMA U PRIPREMI

VJ kompleti 74000 14 1.646.400,00 kn 2.016.840,00 kn Q2


ENG kompleti 74000 4 3.129.600,00 kn 3.833.760,00 kn Q2


ENG kompleti 74000 1 463.000,00 kn 567.175,00 kn Q2


Tonska režijska oprema 74040 1 30.000,00 kn 36.750,00 kn Q2


Digitalna procesna video oprema 74040 2 4.000,00 kn 4.900,00 kn Q2


Akustička obrada prostora 74040 1 230.000,00 kn 281.750,00 kn Q1




Audio mješala 74040 1 120.000,00 kn 147.000,00 kn Q2
















NLE montaža 74040 3 111.000,00 kn 135.975,00 kn Q2

S Produkcija 2570000 - POSTROJENJA I Digitalna procesna video oprema 74040 1 15.000,00 kn 18.375,00 kn Q2

Str. 35

OPREMA U PRIPREMI


Snimači i reproduktori 74040 3 7.500,00 kn 9.187,50 kn Q2


Izgradnja elektroenergetskog sustava 74040 1 115.000,00 kn 140.875,00 kn Q1


Karakter generator 74040 1 32.000,00 kn 39.200,00 kn Q2




Mrežna infrastruktura 74040 1 80.000,00 kn 98.000,00 kn Q2




Proizvodna rasvjeta 74040 1 9.000,00 kn 11.025,00 kn Q2


Studijski mikrofoni 74040 2 30.000,00 kn 36.750,00 kn Q2


Monitori 74040 1 22.000,00 kn 26.950,00 kn Q2


Monitori 74040 1 4.700,00 kn 5.757,50 kn Q2


Monitori 74040 1 15.000,00 kn 18.375,00 kn Q2


TV prijemnik 74040 8 16.000,00 kn 19.600,00 kn Q2






Sustav za pohranu digitalnih sadržaja 74040 1 24.000,00 kn 29.400,00 kn Q2




Video poslužitelj 74040 1 70.000,00 kn 85.750,00 kn Q2


Prompter 74040 1 40.000,00 kn 49.000,00 kn Q2



Str. 36


Kamere 74040 2 170.000,00 kn 208.250,00 kn Q2


Digitalni satni moduli 74040 1 40.000,00 kn 49.000,00 kn Q2




Kamere 74040 1 150.000,00 kn 183.750,00 kn Q2




Tehnološki namještaj 74040 1 80.000,00 kn 98.000,00 kn Q2






Video mješala 74040 1 65.000,00 kn 79.625,00 kn Q2












Akustička obrada prostora 74070 1 230.000,00 kn 281.750,00 kn Q1









S Produkcija 2570000 - POSTROJENJA I Audio mješala 74070 1 25.000,00 kn 30.625,00 kn Q2

Str. 37

OPREMA U PRIPREMI
















Izgradnja elektroenergetskog sustava 74070 1 130.000,00 kn 159.250,00 kn Q1


Karakter generator 74070 1 32.000,00 kn 39.200,00 kn Q2






Izgradnja klimatizacijskog sustava 74070 1 120.000,00 kn 147.000,00 kn Q1








Monitori 74070 1 22.000,00 kn 26.950,00 kn Q2


Monitori 74070 1 4.700,00 kn 5.757,50 kn Q2


Monitori 74070 1 15.000,00 kn 18.375,00 kn Q2



Str. 38












Prompter 74070 1 40.000,00 kn 49.000,00 kn Q2




Kamere 74070 2 170.000,00 kn 208.250,00 kn Q2


Digitalni satni moduli 74070 1 40.000,00 kn 49.000,00 kn Q2




Kamere 74070 1 150.000,00 kn 183.750,00 kn Q2




Tehnološki namještaj 74070 1 80.000,00 kn 98.000,00 kn Q2






Video mješala 74070 1 65.000,00 kn 79.625,00 kn Q2







S Produkcija 2570000 - POSTROJENJA I Tonska režijska oprema 74070 2 8.000,00 kn 9.800,00 kn Q2

Str. 39

OPREMA U PRIPREMI

S Tehnologija 2570000 - POSTROJENJA I OPREMA U PRIPREMI

Platforma za digitalnu distribuciju multimedijalnih sadržaja (OTT)

80000 1 1.600.000,00 kn 1.960.000,00 kn Q3


Multimedijska satelitska kola 82000 1 450.000,00 kn 551.250,00 kn Q3


VJ kompleti 82000 10 1.176.000,00 kn 1.440.600,00 kn Q2


Mikrovalni linkovi 84000 1 800.000,00 kn 980.000,00 kn Q3


Kamere 84000 16 10.176.000,00 kn 12.465.600,00 kn Q3


Kamere 84000 3 216.000,00 kn 264.600,00 kn Q3


Prompter 84000 1 75.000,00 kn 91.875,00 kn Q3


Video mješala 84000 1 1.550.000,00 kn 1.898.750,00 kn Q3


Monitori 84000 1 300.000,00 kn 367.500,00 kn Q3


Audio mješala 84000 2 1.550.000,00 kn 1.898.750,00 kn Q3


Proizvodna rasvjeta 84000 1 1.000.000,00 kn 1.225.000,00 kn Q3


Kamere 84000 31 5.673.000,00 kn 6.949.425,00 kn Q3


Kamere 84000 3 1.110.000,00 kn 1.359.750,00 kn Q3


Kamere 84000 1 670.000,00 kn 820.750,00 kn Q3


Kamere 84000 1 670.000,00 kn 820.750,00 kn Q3


Monitori 84000 1 150.000,00 kn 183.750,00 kn Q3







Str. 40


Virtualna scena 84000 1 950.000,00 kn 1.163.750,00 kn Q3




Video kontribucijski kodeci 85000 1 1.200.000,00 kn 1.470.000,00 kn Q2


Interkomski sustav 85000 1 3.300.000,00 kn 4.042.500,00 kn Q2












Tapeless sustav za obradu i reprodukciju AV sadržaja

85000 1 10.000.000,00 kn 12.250.000,00 kn Q4


Monitori 85000 6 18.000,00 kn 22.050,00 kn Q3




Monitori 85000 7 105.000,00 kn 128.625,00 kn Q3


Monitori 85000 2 100.000,00 kn 122.500,00 kn Q3


Sustav za pohranu digitalnih sadržaja 85000 1 2.800.000,00 kn 3.430.000,00 kn Q3


Nadogradnja DNR sustava 86000 1 4.000.000,00 kn 4.900.000,00 kn Q3


Mrežna infrastruktura 86000 1 900.000,00 kn 1.102.500,00 kn Q4


Računala 86000 120 750.000,00 kn 918.750,00 kn Q3


Računalni poslužitelji 86000 15 450.000,00 kn 551.250,00 kn Q2

S Tehnologija 2570000 - POSTROJENJA I Nadogradnja sustava za razmjenu AV 86000 1 300.000,00 kn 367.500,00 kn Q4

Str. 41

OPREMA U PRIPREMI sadržaja


Sučelje za prihvat AV datoteka 86000 2 110.000,00 kn 134.750,00 kn Q3


Transkoderi 86000 3 390.000,00 kn 477.750,00 kn Q4


Mrežna infrastruktura 87000 1 2.000.000,00 kn 2.450.000,00 kn Q4


Sustav za pohranu digitalnih sadržaja 87000 1 2.500.000,00 kn 3.062.500,00 kn Q4

S Tehnologija 500000 - NEMATERIJALNA IMOVINA U PRIPREMI - LICENCE

Software za plasman broadcast i studijske grafike

87000 1 135.350,00 kn 165.803,75 kn Q3


Licence za programsku podršku 87000 1 151.700,00 kn 185.832,50 kn Q3


Software za administriranje i nadzor sustava

87000 1 159.000,00 kn 194.775,00 kn Q3


Programski paket za izradu nacrta 87000 1 118.000,00 kn 144.550,00 kn Q3


Programski paket za obradu slike i animaciju

87000 1 185.950,00 kn 227.788,75 kn Q3


Sustav za virtualizaciju desktopa 87000 1 3.000.000,00 kn 3.675.000,00 kn Q3


Termovizijska kamera 89000 1 85.000,00 kn 104.125,00 kn Q1

UKUPNO STRATEŠKE INVESTICIJE 72.118.500,00 kn 88.345.162,50 kn

Z Produkcija 2570000 - POSTROJENJA I OPREMA U PRIPREMI

Razglas 73000 1 41.400,00 kn 50.715,00 kn Q4


Razglas 73000 1 11.000,00 kn 13.475,00 kn Q4


Setovi udaraljki s pripadajućom opremom

73000 1 7.600,00 kn 9.310,00 kn Q3



73000 1 13.640,00 kn 16.709,00 kn Q2



73000 1 4.150,00 kn 5.083,75 kn Q2



73000 1 15.000,00 kn 18.375,00 kn Q2



73000 1 44.400,00 kn 54.390,00 kn Q2

Z Produkcija 2570000 - POSTROJENJA I Setovi udaraljki s pripadajućom 73000 1 10.600,00 kn 12.985,00 kn Q2

Str. 42

OPREMA U PRIPREMI opremom



73000 1 52.400,00 kn 64.190,00 kn Q2



73000 1 60.000,00 kn 73.500,00 kn Q3


Električni klavir s kutijom 73000 1 30.000,00 kn 36.750,00 kn Q1


Električni klavir s kutijom 73000 1 12.000,00 kn 14.700,00 kn Q1


Puhački instrumenti s pripadajućom opremom

73000 3 90.000,00 kn 110.250,00 kn Q4



73000 1 45.000,00 kn 55.125,00 kn Q4



73000 1 73.000,00 kn 89.425,00 kn Q4



73000 2 50.000,00 kn 61.250,00 kn Q4


Žičani instrumenti s pripadajućom opremom

73000 1 24.000,00 kn 29.400,00 kn Q2


Žičani instrumenti s pripadajućom opremom

73000 1 5.000,00 kn 6.125,00 kn Q2


Praktikabli - sklopivi element poda 73000 1 21.200,00 kn 25.970,00 kn Q2


Dirigentski pult 73000 1 4.000,00 kn 4.900,00 kn Q2




Računala 78000 2 10.000,00 kn 12.250,00 kn Q1


Monitori 78000 2 3.000,00 kn 3.675,00 kn Q1


Fotografska oprema 78010 1 24.000,00 kn 29.400,00 kn Q1


Grafički tablet za izradu animacije 78010 2 10.000,00 kn 12.250,00 kn Q2


Monitori 78010 1 1.100,00 kn 1.347,50 kn Q2


Računala 78010 3 75.000,00 kn 91.875,00 kn Q1

Str. 43


Monitori 78010 3 24.900,00 kn 30.502,50 kn Q1


Računala 78010 7 35.000,00 kn 42.875,00 kn Q2


Računalna periferna oprema 78010 1 15.000,00 kn 18.375,00 kn Q2


Frizerske haube 78020 2 8.000,00 kn 9.800,00 kn Q2


Glavoper 78020 2 10.000,00 kn 12.250,00 kn Q2


Stolice za šminku 78020 10 50.000,00 kn 61.250,00 kn Q1


Horizont studia 78020 1 140.000,00 kn 171.500,00 kn Q1


Horizont studia 78020 1 45.000,00 kn 55.125,00 kn Q1


Viličar 78020 1 50.000,00 kn 61.250,00 kn Q3


Montažna skela 78020 2 60.000,00 kn 73.500,00 kn Q2


Praktikabli 78020 30 150.000,00 kn 183.750,00 kn Q2


Računala 78020 13 65.000,00 kn 79.625,00 kn Q2


Monitori 78020 13 13.000,00 kn 15.925,00 kn Q2


Računala 78030 3 27.000,00 kn 33.075,00 kn Q1


Monitori 78030 2 5.000,00 kn 6.125,00 kn Q1


Monitori 78030 3 6.000,00 kn 7.350,00 kn Q1


Računala 78030 2 80.000,00 kn 98.000,00 kn Q1

Z Tehnologija 2570000 - POSTROJENJA I OPREMA U PRIPREMI

Satelitska procesna oprema 82000 6 1.090.000,00 kn 1.335.250,00 kn Q3


Satelitska procesna oprema 82000 6 210.000,00 kn 257.250,00 kn Q3

Z Tehnologija 2570000 - POSTROJENJA I Tonska režijska oprema 83000 4 16.000,00 kn 19.600,00 kn Q3

Str. 44

OPREMA U PRIPREMI


Agregat 83000 2 10.000,00 kn 12.250,00 kn Q3




Računala 83000 20 120.000,00 kn 147.000,00 kn Q3


Tonski kontribucijski kodeci 83000 12 300.000,00 kn 367.500,00 kn Q3




VHF linkovi 83000 1 250.000,00 kn 306.250,00 kn Q2

Z Tehnologija 2530000 - GRAĐEVINSKI OBJEKTI U PRIPREMI

Sanacija malih montaža 83000 1 90.000,00 kn 110.250,00 kn Q4




Proizvodna rasvjeta 84000 1 1.500.000,00 kn 1.837.500,00 kn Q3


Klima uređaj 84000 1 32.000,00 kn 39.200,00 kn Q2


Mikrovalni linkovi 84000 1 1.180.000,00 kn 1.445.500,00 kn Q3


Proširenje centralnog matričnog sustava

85000 1 1.100.000,00 kn 1.347.500,00 kn Q3




Nadogradnja optičkog linka 85000 1 100.000,00 kn 122.500,00 kn Q3










Računala 87000 70 350.000,00 kn 428.750,00 kn Q4

Str. 45


Računala 87000 80 500.000,00 kn 612.500,00 kn Q3


Računala 87000 15 75.000,00 kn 91.875,00 kn Q3


Računala 87000 400 1.600.000,00 kn 1.960.000,00 kn Q3


Računalni poslužitelji 87000 35 1.470.000,00 kn 1.800.750,00 kn Q3


Uređaji za naplatu pristojbe na terenu i evidentiranje novih obveznika

87000 50 800.000,00 kn 980.000,00 kn Q3












Monitori 88000 20 341.360,00 kn 418.166,00 kn Q3


Nadogradnja mjernih uređaja za sustave potrošnje energenata

89000 1 750.000,00 kn 918.750,00 kn Q1


Izmjena radne tvari u rashladnim uređajima

89000 1 600.000,00 kn 735.000,00 kn Q1


Dopuna rashladnih uređaja - split sustava

89000 1 50.000,00 kn 61.250,00 kn Q1

Z Tehnologija 2530000 - GRAĐEVINSKI OBJEKTI U PRIPREMI

Glavno-izvedbeni projekt zamjena VN postrojenja

89000 1 380.000,00 kn 465.500,00 kn Q4


Zamjena i rekonstrukcija elektrotehničkih instalacija dvostrukog UPS napajanja režija

89000 1 450.000,00 kn 551.250,00 kn Q4

Z Poslovanje 2550000 - INVESTICIJE U TIJEKU NAMJEŠTAJ

Uredski namještaj 55100 1 800.000,00 kn 980.000,00 kn Q3

Z Poslovanje 540000 - ULAGANJA NA TUĐIM SREDSTVIMA

Zemljani radovi 55110 1 123.000,00 kn 150.675,00 kn Q4

Z Poslovanje 2570000 - POSTROJENJA I OPREMA U PRIPREMI

Ugradnja zaštitnih kliznih vrata vanjske porte

55110 1 60.000,00 kn 73.500,00 kn Q3

Str. 46

Z Poslovanje 2530000 - GRAĐEVINSKI OBJEKTI U PRIPREMI

Sanacija sanitarnih čvorova 55110 1 165.000,00 kn 202.125,00 kn Q4


Zamjena sustava klizanja akustičkog stropa

55110 1 82.000,00 kn 100.450,00 kn Q4

Z Poslovanje 500000 - NEMATERIJALNA IMOVINA U PRIPREMI - LICENCE

Programski paket za izradu nacrta 55110 5 20.000,00 kn 24.500,00 kn Q1


Reciklažno dvorište 55110 1 165.000,00 kn 202.125,00 kn Q4


Adaptacija prostora (Centar Split) 55110 1 30.000,00 kn 36.750,00 kn Q4


Sanacija sanitarnih čvorova 55110 2 25.000,00 kn 30.625,00 kn Q4


Sanacija Centra Rijeka 55110 1 280.000,00 kn 343.000,00 kn Q4


Zamjena akustične zidne obloge 55110 1 82.000,00 kn 100.450,00 kn Q4


Protupožarne brane na granicama sektora

55110 1 40.000,00 kn 49.000,00 kn Q1


Izrada arhitektonskog rješenja za prostor u Bogovićevoj

55110 1 30.000,00 kn 36.750,00 kn Q1


Rekonstrukcija prostora Bogovićeva 55110 1 120.000,00 kn 147.000,00 kn Q4


Sanacija nadstrešnice skladišta 55110 1 45.000,00 kn 55.125,00 kn Q4


Sanacija taložnice boja 55110 1 50.000,00 kn 61.250,00 kn Q4


Sanacija prepumpne jame 55110 1 50.000,00 kn 61.250,00 kn Q4


Adaptacija studija 8 za potrebe virtualne scene

55110 1 80.000,00 kn 98.000,00 kn Q3


Izrada projekta IMS-a 55110 1 400.000,00 kn 490.000,00 kn Q3


Izrada prosudbe ugroženosti i sigurnosnog elaborata

55120 2 114.000,00 kn 139.650,00 kn Q4


Proširenje sustava tehničke zaštite 55120 2 148.000,00 kn 181.300,00 kn Q4


Zamjena sredstva za gašenje požara 55120 1 800.000,00 kn 980.000,00 kn Q4

Z Poslovanje 2570000 - POSTROJENJA I Izrada procjene ugroženosti od požara 55120 3 60.000,00 kn 73.500,00 kn Q4

Str. 47

OPREMA U PRIPREMI


Zamjena sustava za dojavu požara 55120 5 750.000,00 kn 918.750,00 kn Q4


Fotografska oprema 55120 2 8.000,00 kn 9.800,00 kn Q1


Ugradnja uređaja za satelitsko praćenje vozila

55140 100 220.000,00 kn 269.500,00 kn Q2

Z Poslovanje 500000 - NEMATERIJALNA IMOVINA U PRIPREMI - LICENCE

Implementacija novih funkcionalnosti u SAP sustavu

52000 1 195.000,00 kn 238.875,00 kn Q2

UKUPNO INVESTICIJE U ZAMJENU 22.383.730,00 kn 27.420.069,25 kn

UKUPNO INVESTICIJE HRT-a ZA 2014. godinu 94.502.230,00 kn 115.765.231,75 kn

Documents

PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN HRT-a ZA 2014