PROGRAM EUROPA ZA GRAĐANE 2007. 2013. PROGRAMSKI VODIČ · Blagostanje ljudi u Europi: zapošljavanje, socijalna kohezija i odrţivi razvoj 11 Utjecaj politika EU-a na društva 11

1

PROGRAM EUROPA ZA GRAĐANE

2007.–2013.

PROGRAMSKI VODIČ

Vrijedi od 1. siječnja 2009.

http://ec.europa.eu/citizenship/index_en.html

http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm

PROGRAM Europa za graĎane

Obrazovanje i kultura

EUROPSKA KOMISIJA

http://ec.europa.eu/citizenship/index_en.html


2

SADRŢAJ

PROGRAMSKI VODIĈ

SADRŢAJ

Poglavlje A 7

Što je program Europa za građane? 8

Ciljevi programa Europa za građane 9 Opći ciljevi 9 Specifični ciljevi 9

Prioritetne teme programa Europa za građane 10 Stalne teme 10 Budućnost Europske unije i njene temeljne vrednote 10 Aktivno europsko građanstvo: sudjelovanje i demokracija u Europi 10 Interkulturalni dijalog 11 Blagostanje ljudi u Europi: zapošljavanje, socijalna kohezija i odrţivi razvoj 11 Utjecaj politika EU-a na društva 11

Horizontalne značajke programa Europa za građane 12 Europske vrednote 12 Volontiranje − izraz aktivnoga europskoga građanstva 12 Transnacionalnost i lokalna dimenzija 13 Kulturna i jezična različitost 13 Međusobno obogaćivanje suradnjom 13 Ravnopravan pristup Programu 14 Uravnoteţenost spolova 14 Međugeneracijska solidarnost 14 Vidljivost djelovanja, vrednovanje i širenje informacija 15 Vidljivost Programa 15 Vrednovanje i širenje rezultata 15

Struktura programa Europa za građane 17 Aktivnost 1 – Aktivni građani za Europu 17 Bratimljenje gradova 17 Projekti građana i mjere potpore 17 Aktivnost 2 – Aktivno civilno društvo u Europi 17 Strukturna potpora organizacijama koje se bave istraţivanjem europskih javnih politika (think-tanks) 17 Strukturna potpora organizacijama civilnoga društva koje djeluju na europskoj razini 17 Potpora projektima organizacija civilnoga društva 18 Aktivnost 3 – Zajedno za Europu 18 Upečatljiva događanja 18 Studije 18 Alati informiranja i širenja informacija 18 Aktivnost 4 – Aktivno europsko sjećanje 18

Tko provodi program Europa za građane? 20 Europska komisija 20 Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu 20 Drţave članice i druge drţave sudionice Programa 20

Kolikim proračunom raspolaţe Program? 20

Tko moţe sudjelovati u programu Europa za građane? 22

3

Izravni korisnici nepovratnih sredstava 22 Ciljna skupina 22 Drţave sudionice Programa 23

Opći postupak odabira 25 Kriteriji Programa 25 Kriterij prihvatljivosti 25 Kriterij isključenja 25 Kriteriji dodjele 26

Opća pravila 27 Financijska pravila 27 Vrste nepovratnih sredstava 27 Iznos nepovratnih sredstava 27 Neprofitnost 28 Sufinanciranje 28 Zabrana dvostrukog financiranja 28 Zabrana retroaktivnosti 28 Jamstva 29 Ostala pravila 30 (a) http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm 30 Podugovaranje i dodjela ugovora o nabavi 30 Publicitet 30 http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm 31 Revizije 31

POGLAVLJE C 32

PROGRAMSKE AKTIVNOSTI 32

AKTIVNOST 1 – AKTIVNI GRAĐANI ZA EUROPU 33

Koji su ciljevi aktivnosti? 33

Mjera 1 – Bratimljenje gradova 34

Mjera 1.1. Sastanci građana pobratimljenih gradova 35 Specifični ciljevi 35 Kriteriji prihvatljivosti 36 Kako napisati dobar projekt? 40 (b) Podnositelji prijave naći će u nastavku savjete za popravljanje kvalitete sadrţaja 40 (c) predloţenih projekata. Budući da se projekti ocjenjuju na temelju podataka iz prijave, iznimno 40 (d) je vaţno da podnositelji prijave dostave cjelovitu dokumentaciju s detaljnim, dobro 40 (e) strukturiranim i informativnim programom sastanka. 40 Kada podnijeti projektni prijedlog? 40 Kako se prijaviti? 41 Kada ćete i kako biti obaviješteni o rezultatima? 42 Kako se aktivnost financira? 42 Izračun nepovratnih sredstava 42

Mjera 1.2. Tematsko umreţavanje pobratimljenih gradova 45 Specifični ciljevi 45 Koji su kriteriji prihvatljivosti? 45 Sudionici 46 Trajanje 46 Aktivnosti 46 Treba planirati najmanje tri događanja po projektu. 46 Program 46

4

Prihvatljivi projektni prijedlozi 46 Prihvatljivi projektni prijedlozi ocjenjivat će se prema kvalitativnim i kvantitativnim kriterijima koji su

opisani u nastavku. Kriteriji su ovako određeni: 48 Kvalitativni kriteriji 48 Kako napisati dobar projekt? 49 Kada podnijeti projektni prijedlog? 49 Kako podnijeti projektni prijedlog? 50 Kada i kako ćete biti obaviješteni o rezultatima? 50 Kako se aktivnost financira? 50 Izračun nepovratnih sredstava 51

Mjera 2. – Projekti građana i mjere potpore 55

Mjera 2.1. – Projekti građana 55 Specifični ciljevi 55

Krajnji rok za podnošenje 61

Za projekte koji počinju između 61

1. lipnja 61

1. prosinca u godini krajnjeg roka za prijavu te 61 Kako podnijeti projektni prijedlog? 61

Mjera 2.2. – Mjere potpore 65 Specifični ciljevi 65

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI 66

PROGRAM 66

ADMINISTRATIVNI DOKUMENTI 67

UTJECAJ (15% UKUPNO RASPOLOŢIVIH BODOVA) 68

AKTIVNOST 2 – AKTIVNO CIVILNO DRUŠTVO U EUROPI 76

Koji su ciljevi aktivnosti? 76 http://ec.europa.eu/citizenship/programme-actions/doc42_en.htm 77 Tko provodi tu mjeru? 77

Mjera 3: Potpora projektima organizacija civilnoga društva 78 ili 78 Kriteriji prihvatljivosti 79 Kriteriji dodjele 81 Kvalitativni kriteriji 81 Kvantitativni kriteriji 81 Kako napisati dobar projekt? 83 Kada podnijeti projektni prijedlog? 83 Kako podnijeti projektni prijedlog? 84 Kada i kako ćete biti obaviješteni o rezultatima? 84 Kako se aktivnost financira? 84 Opće odredbe 86 Opće odredbe 89 Postupci plaćanja 91

5

AKTIVNOST 3. ZAJEDNO ZA EUROPU 94

Koji su ciljevi aktivnosti? 94 Upečatljiva događanja 94 Studije 94 Alati informiranja i širenja informacija 94

AKTIVNOST 4. AKTIVNO EUROPSKO SJEĆANJE 95

Specifični ciljevi 95 • Ako je iznos zatraţenih nepovratnih sredstava veći od 25.000 eura, podnositelji projektnih prijedloga

koji nisu javna tijela moraju uz prijavni obrazac priloţiti sluţbenu bilancu prihoda i rashoda organizacije za

posljednju financijsku godinu u kojoj je zaključeno obračunsko razdoblje. U tom slučaju, također treba

ispuniti obrazac financijskih kapaciteta, dostupan na: http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm. 99 Kriteriji dodjele 99 Kvalitativni kriteriji 99 • Ciljana skupina (10% ukupno raspoloţivih bodova) 100 • broj uključenih sudionika 100 Kako napisati dobar projekt? 100 Kada podnijeti projektni prijedlog? 101 Kako podnijeti projektni prijedlog? 101 Kada ćete i kako biti obaviješteni o rezultatima ocjene projekta? 102 Opće odredbe 103 Opće odredbe 106 Prihvatljivi troškovi projekta 107 Postupci plaćanja 109

6

Svrha i struktura Programskog vodiĉa

Svrha je ovog vodiča predstaviti zainteresiranim stranama sadrţaj programa Europa za

graĎane, kao i postupke i uvjete podnošenja projektnih prijedloga za dobivanje nepovratnih

sredstava u sklopu raznih aktivnosti i mjera. Vodič ima status poziva na podnošenje

projektnih prijedloga.

Programski vodič ima tri dijela:

Poglavlje A predstavlja vaţan uvod u Program te njegove opće i specifične ciljeve, prioritetne

teme i horizontalne značajke.

Poglavlje B pruţa vaţne opće informacije o provedbi Programa, uključujući financijske i

pravne uvjete.

Poglavlje C donosi podrobne informacije o različitim aktivnostima i mjerama u sklopu Programa.

Za odreĎene aktivnosti ili mjere čiji format podlijeţe vaţnim razvojnim dogaĎanjima, mogu

se objaviti posebni pozivi za podnošenje projektnih prijedloga s ograničenim rokovima zato

što se projektni prijedlozi mogu slati do odreĎenog datuma. Takvi pozivi za podnošenje

projektnih prijedloga stoga ne mogu biti dio Programskog vodiča, koji se primjenjuje tijekom

ukupnog trajanja Programa. Vodič, meĎutim, donosi opći prikaz aktivnosti i mjera koje će biti

podloţne specifičnim pozivima za podnošenje projektnih prijedloga te navodi poveznicu, ako

je primjenjivo, na relevantan poziv za podnošenje prijedloga.

7

Poglavlje A

Opći pregled

8

Što je program Europa za graĊane?

Odlukom 1904/2006/EC od 12. prosinca 2006. Europski parlament i Vijeće odobrili su „program

Europa za graĎane“ za razdoblje od 2007. – 2013. Time je uspostavljen pravni okvir za pruţanje

potpore širokom spektru aktivnosti i organizacijama koje promiču „aktivno europsko

graĎanstvo”, to jest uključivanje graĎana i organizacija civilnoga društva u proces europske

integracije.

Program Europa za graĎane nastavlja se na iskustva prethodnog programa, kojim se

promicalo aktivno europsko graĎanstvo i koji se provodio od 2004. do 2006. Taj je program

Komisija predstavila nakon opširnog savjetovanja s različitim sudionicima te ex ante

vrednovanja kojim su se analizirali potreba za intervencijom na razini Zajednice i očekivani

utjecaj Programa na sektor. Zahvaljujući tim iskustvima i promišljanjima, kombinirajući

kontinuitet i inovativnost, ovaj program pokazuje odreĎenu zrelost.

Program će se provoditi od 2007. do 2013..

9

Ciljevi programa Europa za graĊane

Opći ciljevi

Opći ciljevi programa Europa za graĎane imaju pridonijeti:

Pruţanju mogućnosti graĎanima za interakciju i sudjelovanje u

stvaranju sve bliskije Europe, demokratske i usmjerene na svijet,

ujedinjene i obogaćene u kulturnoj raznolikosti, razvijajući time

graĎanstvo Europske unije.

Jačanju osjećaja europskog identiteta, utemeljenog na zajedničkim

vrednotama, povijesti i kulturi.

Njegovanju osjećaja pripadnosti Europskoj uniji njenih graĎana.

Jačanju tolerancije i uzajamnog razumijevanja europskih graĎana,

poštujući i promičući kulturnu i jezičnu raznolikost, pridonoseći

istodobno interkulturalnom dijalogu.

Specifiĉni ciljevi

Program ima sljedeće specifične ciljeve, koji će se provoditi na nadnacionalnoj razini:

Okupljati pripadnike lokalnih zajednica diljem Europe radi dijeljenja i

razmjene iskustava, mišljenja i vrednota te radi učenja iz povijesti i

izgradnje budućnosti.

Poticati djelovanje, raspravljanje i promišljanje na temu europskog

graĎanstva i demokracije, zajedničkih vrednota, zajedničke povijesti i

kulture kroz suradnju organizacija civilnoga društva na europskoj

razini.

Pribliţiti Europu njenim graĎanima promičući europske vrijednosti i

postignuća, a istodobno sačuvati sjećanje na njenu prošlost;

Poticati interakciju meĎu graĎanima i organizacijama civilnoga društva

iz svih drţava sudionica Programa, pridonoseći interkulturalnom

dijalogu, ističući podjednako i raznolikost i jedinstvo Europe, vodeći

računa naročito o aktivnostima kojima se nastoje razviti bliskije veze

meĎu graĎanima drţava članica Europske unije, osnovane 30. travnja

2004., kao i onih drţava koje su joj se pridruţile nakon tog datuma.

10

Prioritetne teme programa Europa za graĊane

U sklopu Programa daje se prioritet temama koje su osobito vaţne za razvoj aktivnog

europskog graĎanstva. Odabir tema takoĎer će potaknuti sinergiju meĎu projektima koji se

bave istim problemima i osigurati veću vidljivost i utjecaj aktivnosti koje Program pomaţe,

kao i vidljivost i utjecaj Programa općenito. Podnositelje prijava u sklopu Programa poziva se

da se svojim projektima referiraju na jednu ili više prioritetnih tema Programa. No,

Program ostaje otvoren i za inovativne projekte, usmjerene odozdo prema gore, koji ne

pripadaju tim prioritetnim temama.

Te teme bit će relevantne za cijelog trajanja Programa te će imati permanentni karakter. No, način na

koji će se te teme realizirati, ovisit će o specifičnim dogaĎanjima i razvoju dogaĎaja na pojedinom

području.

Da bi se moglo reagirati na nove i specifične teme koje proizlaze iz europskog programa rada,

mogu se utvrditi godišnji prioriteti relevantni za odreĎeni program s ograničenim trajanjem.

Objavljeni su na internetskim stranicama EACEA-e.

Stalne teme

U sklopu Programa prioritet će imati sljedeće teme:

Budućnost Europske unije i njene temeljne vrednote

Vaţne i brze promjene Europske unije povlače nuţnost uključivanja graĎana i organizacija

civilnoga društva u duboko, dugotrajno promišljanje budućnosti Europe. To su 2005. priznali

šefovi drţava i vlada, koji su se odlučili za odgodu promišljanja budućnosti Europe nakon

obustave postupka ratifikacije Ustava. Kako bi podrţala promišljanje, Komisija je predloţila

plan D1, kojim valja osnaţiti dijalog, raspravu i demokraciju u Europi. Program Europa za

graĎane predstavlja u tom kontekstu vaţan alat. On moţe posluţiti za uspostavljanje

strukturiranog dijaloga u društvima u smislu njegovanja osjećaja pripadnosti graĎana

Europskoj uniji, kako je navedeno u ciljevima Programa.

Vizija budućnosti Europske unije po definiciji je vezana uz njene temeljne vrednote. Taj stalni

prioritet stoga uključuje dijalog i djelovanje vezano uz temeljne vrednote, kao što su ljudska

prava, tolerancija, solidarnost i borba protiv rasizma i ksenofobije.

Aktivno europsko graĊanstvo: sudjelovanje i demokracija u Europi

Koncept aktivnoga europskoga graĎanstva čini samu srţ Programa. Postoji potreba za

daljnjim promišljanjem koncepta aktivnoga europskoga graĎanstva, kao i potreba za

razvijanjem alata i modela prilagoĎenih aktivnom sudjelovanju graĎana u izgradnji Europe na

svim razinama. Stoga su pitanja aktivnoga europskoga graĎanstva, sudjelovanja i demokracije

1 COM(2005) 494 final od 13. listopada 2005.: Priopćenje Komisije Vijeću, Europskom parlamentu,

Europskom gospodarskom i socijalnom vijeću te Odboru regija "Doprinos Komisije za predmetno

razdoblje i za budućnost : Plan D za demokraciju, dijalog i debatu"

11

stalni prioriteti Programa. Tim će se pitanjima, dakle, baviti istraţivanja i promišljanja, kao i

projekti koji uključuju graĎane i organizacije civilnoga društva.

Interkulturalni dijalog

Daljnja proširenja Europske unije, povećana mobilnost kao rezultat jedinstvenog trţišta, stara

i nova migracijska strujanja povećavaju interakciju europskih graĎana, koji bi, u skladu s tim,

trebali biti u stanju ostvariti svoj potencijal u društvu koje se sve više temelji na solidarnosti.

Promicanje sudjelovanja svakog graĎanina u interkulturalnom dijalogu kroz strukturiranu

suradnju s civilnom društvom presudno je za stvaranje europskoga identiteta i jačanje

različitih oblika pojedinih aspekata pripadnosti zajednici. Europski graĎani trebali bi biti

svjesni koliko je vaţno razvijati aktivno europsko graĎanstvo koje je otvoreno svijetu, koje

poštuje kulturnu različitost i koje se temelji na zajedničkim vrednotama Europske unije.

Blagostanje ljudi u Europi: zapošljavanje, socijalna kohezija i odrţivi razvoj

Europska se društva mijenjaju strelovitom brzinom. Primjerice, pitanja globalizacije, prelaska

u gospodarstvo temeljeno na znanju, demografske promjene, imigracije, jačanje

individualizma – sve su to zajednički izazovi. U tom je kontekstu Europska unija usvojila

jasnu strategiju, „Lisabonski dnevni red”, koji pred EU postavlja sljedeći cilj: postati

najkonkurentnije gospodarstvo na svijetu, temeljeno na znanju.

Program Europa za graĎane poticat će aktivnosti koje se bave tim pitanjima sagledavanjem

svakodnevnih ţivotnih iskustava ljudi s europskog gledišta i pokazujući kako EU moţe

unaprijediti njihovo blagostanje u dinamičnom okruţenju.

Utjecaj politika EU-a na društva

Cilj je Programa pribliţiti Europu njezinim graĎanima. Vaţan aspekt pri tom zadatku jest podići

svijest graĎana o rezultatima postignutima kroz europske politike i djelovanja na različitim područjima

politika.

Program bi stoga trebao poticati akcije koje graĎanima nude mogućnost prepoznavati, debatirati,

ocjenjivati i graditi mišljenja o tim postignućima.

12

Horizontalne znaĉajke programa Europa za graĊane Projektni promotori pozvani su uzeti u obzir sljedeće vaţne horizontalne značajke pri provedbi

njihovih projekata u sklopu programa Europa za graĎane.

Europske vrednote

Kako bi graĎani punopravno podrţali europske integracije i razvili osjećaj pripadnosti

Europskoj uniji, vaţno je u prvi plan staviti zajedničke europske vrednote, povijest i kulturu.

Tim vrednotama pripadaju sloboda, demokracija i poštovanje ljudskih prava, kulturna

raznolikost, tolerancija i solidarnost. Predlagači projekata pozvani su razmotriti kako bi se te

vrijednosti mogle očitovati u njihovim projektima. Posebna pozornost trebala bi biti

usmjerena na borbu protiv rasizma, ksenofobije i netolerancije.

Neformalno uĉenje za aktivno europsko graĊanstvo

Program Europa za graĎane nudi graĎanima vaţne mogućnosti za usvajanje vještina i kompetencija u

europskom kontekstu, kroz neformalno i izvaninstitucionalno učenje.

Projekti koji se razviju u sklopu Programa vjerojatno će omogućiti razvoj pozitivnog odnosa spram

različitih kultura i društava, uvaţavanja različitosti i kulturoloških razlika te zanimanja za

komunikaciju meĎu kulturama. Stoga se poštuje duh Preporuke2 Europskoga parlamenta i Vijeća o

ključnim kompetencijama za cjeloţivotno učenje, koja ističe osam ključnih kompetencija u smislu

znanja, vještina i stavova koji su pojedincima potrebni kako bi na učinkovit i konstruktivan način

sudjelovali u društvenom i radnom ţivotu te time pomagali snaţnije uključivanje u društvo.

Primjerice, pripremajući multinacionalni sastanak graĎana pobratimljenih gradova i sudjelujući u

njemu, graĎani će razviti nove vještine za interakciju s ljudima koji dolaze iz drukčijih zemalja ili

okruţenja. Posredstvom uključivanja u graĎansku panel-raspravu na europskoj razini, bolje će

razumjeti europska pitanja i vjerojatno će biti spremni aktivnije sudjelovati u demokratskom procesu

donošenja odluka na svim razinama.

Volontiranje − izraz aktivnoga europskoga graĊanstva

Volontiranje je ključan element aktivnoga graĎanstva: izdvajanjem vremena za druge

volonteri sluţe svojoj zajednici i igraju aktivnu ulogu u društvu. Razvijaju osjećaj pripadnosti

zajednici, stječući pritom udio u zajednici. Volontiranje je zbog toga posebno snaţno sredstvo

razvijanja graĎanske posvećenosti zajednici i njenom političkom ţivotu. Organizacije civilnog

društva, udruge od općeg europskog interesa, udruţenja za bratimljenje gradova i ostale

organizacije sudionice Programa često se pri provedbi i razvijanju svojih aktivnosti oslanjanju

na volontere. Stoga se u Programu posebna pozornost pridaje promicanju volonterstva.

2 OJ L 394/10, Preporuke Europskog Parlamenta i Vijeća Europe od 18. prosinca 2006. o ključnim

kompetencijama za cjeloţivotno učenje (2006/962/EC)

13

Transnacionalnost i lokalna dimenzija

Aktivno europsko graĎanstvo moţe se iskusiti jedino u okruţenju koje nadilazi nacionalno

gledište. Transnacionalnost je stoga vaţna značajka Programa, a moţe se očitovati na različite

načine:

Tema projekta moţe biti transnacionalna u tom smislu da se bavi problemima s

europskoga gledišta ili usporeĎuje različita nacionalna gledišta. Takva transnacionalna

tema moţe se obraditi tako da se da prostor izravno osobama različitih nacija ili osobama

koje imaju originalno, transnacionalno stajalište o problemu.

Transnacionalnost moţe takoĎer proizići iz prirode predlagača projekta: projekt se uistinu

moţe razviti i provesti kroz suradnju mnogih partnerskih organizacija iz različitih drţava

sudionica Programa.

Transnacionalnost se moţe postići time što će projekt ciljati izravno na javnost u

različitim drţavama ili iz različitih drţava, ili će se informacije o rezultatima projekta širiti

izvan granica, čime se neizravno dopire do europskoga auditorija.

Predlagače projekata potiče se na jačanje transnacionalne dimenzije, ako je moguće

kombiniranjem prije spomenutih značajki. Transnacionalnu dimenziju trebala bi pratiti snaţna

lokalna dimenzija. Da bi se lakše premostio jaz izmeĎu graĎana i Europske unije, vaţno je da

projekt ili aktivnost uz financijsku potporu Programa dopre do graĎana u njihovom

svakodnevnom ţivotu i da se bavi problemima koji su im vaţni.

Kulturna i jeziĉna razliĉitost

Europska komisija posvetila se promicanju kulturne i jezične različitosti kroz različite

inicijative i programe. Program Europa za graĎane moţe pridonijeti postizanju tog cilja

povezivanjem europskih graĎana različitih nacionalnosti i jezika i otvaranjem mogućnosti

njihova sudjelovanja u zajedničkim aktivnostima. Sudjelovanje u takvim projektima trebalo bi

povećati svijest o bogatstvu kulturnog i jezičnog okruţenja u Europi. TakoĎer bi trebalo

promicati razumijevanje i toleranciju te time pridonijeti razvoju europskoga identiteta, punog

poštovanja, dinamike i svekolike različitosti. Predlagače projekata poziva se da u prijedlogu

izloţe na koji će se način baviti tim pitanjima.

MeĊusobno obogaćivanje suradnjom

Program ima jasne i dosljedne ciljeve, koji će se postići različitim dopunskim aktivnostima.

One će se odnositi na različite vrste organizacija. Sinergija i širi učinak umnoţavanja rezultata

moţe se postići suradnjom raznih vrsta organizacija u sklopu Programa. Na primjer,

konferenciji pobratimljenih gradova koja se bavi socijalnim pitanjem moţe koristiti

sudjelovanje lokalnih udruţenja koja rade na tome području. Organizacija koja se bavi

istraţivanjem europskih javnih politika (think-tank) moţe suraĎivati s europskom nevladinom

organizacijom na primjeni novih metoda graĎanske participacije. Udruţenje koje je zaduţeno

za sjećanje na deportacije moglo bi povezati graĎane iz pobratimljenih gradova na toj

14

komemoraciji. Potencijal takozvanog „meĎusobnog obogaćivanja suradnjom“ vrlo je vaţan.

Stoga, projekti koji uključuju različite vrste organizacija zasluţuju posebnu pozornost.

Ravnopravan pristup Programu

Načelo nediskriminacije jedno je od temeljnih prava Europske unije. Antidiskriminacija je

ključan dio programa Europa za graĎane, usmjerenog na sve graĎane. Iz tih razloga projekti bi

trebali biti pristupačni svim europskim graĎanima, uključujući stanovnike s prebivalištem na

europskom teritoriju, bez ikakve diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog

podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije.

Predlagatelji projekata trebali bi pridati vaţnost potrebi promicanja jednakih mogućnosti za

sve, s posebnim naglaskom na jednakost muškaraca i ţena, kao i starijih graĎana.

Načelo ravnopravnog pristupa Programu ne sprečava dodjelu nepovratnih sredstava

aktivnostima koje su usmjerene prvenstveno na odreĎene ciljane skupine (kao što su osobe s

posebnim potrebama, mladi, ţene itd.).

Uravnoteţenost spolova

Europska komisija doista aktivno promovira jednake mogućnosti za sve, posebice

ravnopravnost muškaraca i ţena. Sve drţave članice odlučile su uključiti načelo

ravnopravnosti muškaraca i ţena (ili „jednakost spolova“) u sve politike i aktivnosti na razini

Europske unije, naročito u obrazovanju i kulturi.

Svrha je programa Europa za graĎane u tom pogledu postizanje uravnoteţenog sudjelovanja

muškaraca i ţena u projektima koji primaju financijsku potporu, ne samo globalno, nego i u

sklopu svake pojedine mjere. Na razini Programa to znači da je potrebno poduzeti

odgovarajuće mjere radi poticanja interesa i sudjelovanja manje zastupljenog spola u svakoj

od mjera.

MeĊugeneracijska solidarnost

Demografske promjene jedan su od glavnih izazova koji stoje pred Europom u idućim

godinama i rizik za koheziju društva. Ciljevi Programa ne mogu se dokraja ispuniti ako jedna

velika skupina graĎana, graĎani starije ţivotne dobi, bude izostavljena. Predlagači projekata

pozivaju se na promišljanje tog pitanja u svojim projektima i poticanje sudjelovanja starijih

graĎana. Nadalje, ta skupina graĎana ima posebnu ulogu prenošenja sjećanja na izgradnju

današnje Europe. Zbog svega toga trebalo bi naročitu pozornost posvetiti promicanju suradnje

i solidarnosti izmeĎu različitih generacija. Projekti bi, koliko god je moguće, trebali u

predloţene aktivnosti uključiti sve dobne skupine.

15

Vidljivost djelovanja, vrednovanje i širenje informacija

Vidljivost Programa

Sve aktivnosti koje financijski podupire program Europa za graĎane moraju pridonositi

promicanju Programa. Povećanje vidljivosti programa Europa za graĎane znači, na primjer,

da aktivnosti i proizvodi koji se financiraju u sklopu Programa moraju jasno navoditi da su

primili financijsku potporu Komisije (uključujući korištenje loga). Potpora Komisije takoĎer

bi trebala biti jasno istaknuta u odnosima s medijima.

Projektni partneri trebali bi koristiti sve mogućnosti kako bi osigurali da mediji (lokalni,

regionalni, nacionalni, meĎunarodni) izvještavaju o njihovim aktivnostima prije i tijekom

provedbe.

Svrha je osigurati da svi sudionici budu svjesni kako sudjeluju u europskom programu, a da

najšira javnost shvati kako Europska unija podupire kvalitetan projekt koji je u njihovom

neposrednom interesu i koji se bez njihove potpore ne bi mogao ostvariti.

Budući da bi vidljivost trebalo osigurati uglavnom za trajanja projekta, treba je uvrstiti već u

njegovo planiranje.

Komisija će takoĎer razviti suradnju s vlastima drţava sudionica Programa radi osiguravanja

vidljivosti Programa.

Vrednovanje i širenje rezultata

Vrednovanje se moţe definirati kao postupak širenja i korištenja rezultata projekta radi

povećanja vrijednosti projekta, jačanja utjecaja i omogućivanja dobrobiti projekta za najveći

mogući broj europskih graĎana.

Ciljevi vrednovanja imaju tri posljedice:

Mobiliziranje potencijala pojedinačnih projekata:

Svaki projekt koji financijski podupire ovaj program treba uloţiti nuţne napore i osigurati

svoje vrednovanje. Predlagači projekata trebali bi provoditi aktivnosti osiguravanja što veće

vidljivosti, poznatosti i odrţivosti njihovih rezultata. Na primjer, mogli bi poticati

odgovarajuće medijsko praćenje. Mogli bi informirati – ili po mogućnosti uključiti – lokalne,

regionalne, nacionalne ili europske izabrane sluţbenike. Mogli bi planirati objavljivanje

materijala koji će olakšati širenje informacija o projektu i korištenje rezultata projekta, kao što

su letci, DVD-i, internetske stranice, publikacije i slično. Zahvaljujući takvim aktivnostima

rezultati projekta nastavili bi se koristiti i pozitivno bi utjecali na najveći mogući broj graĎana

kad se projekt privede kraju. Planiranjem aktivnosti vrednovanja kao dijela projekta

predlagatelji će povećati kvalitetu svojeg rada i aktivno pridonijeti ukupnom utjecaju

programa Europa za graĎane. Taj će se aspekt valjano uzeti u obzir pri kvalitativnoj ocjeni

projektnog prijedloga.

Strukturiranje Programa:

16

Program je osmišljen u svrhu osiguravanja najvećeg mogućeg utjecaja, primjerice

postavljanjem prioriteta koji su primjenjivi na cijeli program ili kroz umreţavanje

organizacija koje su stekle iskustvo na istom tematskom području. Aktivnost Zajedno za

Europu igra u tom smislu osobito vaţnu ulogu.

Aktivnosti Europske komisije:

Europska komisija najprije će analizirati stanje vrednovanja u sklopu Programa i potom

poduzeti različite aktivnosti jačanja te dimenzije i podupiranja predlagatelja projekata u tom

pogledu.

17

Struktura programa Europa za graĊane

Kako bi se ciljevi Programa ostvarili, u njegovu se sklopu nude četiri aktivnosti, podijeljene u

različite mjere.

Aktivnost 1 – Aktivni graĊani za Europu

Aktivnost je izrijekom usmjerena na djelovanja koja uključuju graĎane. U ta se djelovanja

ubrajaju sljedeće dvije vrste mjera:

Bratimljenje gradova

Ta mjera cilja na aktivnosti koje uključuju ili promiču izravne razmjene izmeĎu europskih

graĎana kroz njihovo sudjelovanje u aktivnostima bratimljenja gradova te potiču umreţavanje

i suradnju pobratimljenih gradova.

Projekti graĊana i mjere potpore

U sklopu mjere financijska se potpora moţe dodijeliti različitim projektima transnacionalne i

meĎusektorske dimenzije koji izravno uključuju graĎane. Projekti bi trebali okupljati graĎane

različitih svjetonazora, koji će na lokalnoj ili europskoj razini zajedno djelovati ili raspravljati

o zajedničkim europskim pitanjima. Trebale bi se primjenjivati inovativne metode kojima se

omogućuje sudjelovanje graĎana.

Mjere potpore uvode se radi poticanja bratimljenja gradova i projekata graĎana kako bi

sudionici razmjenjivali primjere dobre prakse i iskustva te razvijali nove vještine.

Aktivnost 2 – Aktivno civilno društvo u Europi

Aktivnost je usmjerena na organizacije civilnoga društva i organizacije koje se bave

istraţivanjem europskih javnih politika, koje će primati strukturnu potporu na temelju svojih

radnih programa (operativna nepovratna sredstva) ili financijsku potporu za transnacionalne

projekte (akcijska nepovratna sredstva). Aktivnost se sastoji od triju paketa mjera.

Strukturna potpora organizacijama koje se bave istraţivanjem europskih javnih politika (think-

tanks)

Svrha je mjere osnaţiti institucionalni kapacitet organizacija koje se bave istraţivanjem

europskih javnih politika (think-tanks) koje mogu pridonijeti novim idejama i promišljanjima

europskih pitanja o aktivnom europskom graĎanstvu ili o europskim vrednotama.

Strukturna potpora organizacijama civilnoga društva koje djeluju na europskoj razini

Ta će mjera organizacijama civilnoga društva europskih razmjera osigurati kapacitet i

stabilnost kako bi svoje aktivnosti razvijale na europskoj razini. Svrha je pridonijeti stvaranju

strukturiranog, koherentnog i aktivnog civilnog društva na europskoj razini.

18

Potpora projektima organizacija civilnoga društva

Svrha je mjere financijski poduprijeti suradnju na konkretnim projektima organizacija

civilnoga društva iz različitih drţava sudionica Programa. Mogu se uključiti različite

organizacije uspostavljene na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini.

Aktivnost 3 – Zajedno za Europu

Svrha je aktivnosti produbiti razumijevanje „aktivnog europskog graĎanstva” te promicati

njegovo bolje razumijevanje diljem Europe, pridonoseći time pribliţavanju Europe njezinim

graĎanima kroz tri paketa mjera.

Upeĉatljiva dogaĊanja

Posrijedi je mjera kojom će se podupirati dogaĎanja koja organizira Europska komisija, po

potrebi u suradnji s drţavama članicama ili drugim relevantnim partnerima, koja pomaţu da

se osnaţi osjećaj pripadnosti istoj zajednici i njihova predanost europskom projektu.

Studije

Kako bi se postiglo bolje razumijevanje aktivnog graĎanstva na europskoj razini, Komisija će

provoditi studije, istraţivanja i ispitivanja javnog mnijenja.

Alati informiranja i širenja informacija

Posredstvom različitih alata širenja informacija omogućit će se razumljivo informiranje o

različitim aktivnostima Programa, o ostalim europskim aktivnostima vezanim uz graĎanstvo

te o drugim relevantnim inicijativama.

Aktivnost 4 – Aktivno europsko sjećanje

Svrha je aktivnosti očuvati glavne lokacije i arhive vezane uz deportacije te odati počast

ţrtvama nacizma i staljinizma, kao načinima za nadilaţenje prošlosti i izgradnju budućnosti.

19

Poglavlje B

Provedba programa Europa za graĊane

20

Tko provodi program Europa za graĊane?

Europska komisija

Za nesmetano odvijanje programa Europa za graĎane konačnu nadleţnost ima Europska

komisija, koja je – nakon savjetovanja s Programskim vijećem – zaduţena za upravljanje

proračunom i utvrĎivanje prioriteta, ciljeva i kriterija Programa na tekućoj osnovi. Nadalje,

ona vodi i nadzire opću provedbu, praćenje i procjenu Programa na europskoj razini.

Europska komisija oslanja se na Izvršnu agenciju.

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (The Education, Audiovisual and

Culture Executive Agency – EACEA), uspostavljena Odlukom 2005/56/EC Europske komisije od 14.

siječnja 2005., odgovorna je za provedbu većine aktivnosti programa Europa za graĎane. Zaduţena je

za upravljanje ukupnim ţivotnim ciklusom tih projekata.

EACEA je takoĎer zaduţena za „kontaktne točke za program Europa za graĎane“ ("Europe for

Citizens Points" – PEC), koje su odgovorne za ciljanu, djelotvornu diseminaciju praktičnih

informacija o provedbi Programa, o njegovim aktivnostima i mogućnostima financiranja. Popis

Kontakt točaka za program Europa za graĎane moţe se naći na internetskim stranicama EACEA-e.

Drţave ĉlanice i druge drţave sudionice Programa

Drţave članice EU-a uključene su u provedbu programa Europa za graĎane poglavito putem

Programskog vijeća, u koje imenuju svoje predstavnike. Programsko vijeće sluţbeno se

konzultira o različitim aspektima provedbe Programa, npr. o predloţenom godišnjem planu

rada, izbornim kriterijima i postupcima, općenito o ravnoteţi meĎu različitim aktivnostima

itd. Ostale drţave uključene u Program sudjeluju u Programskom vijeću kao promatrači bez

prava glasa.

Drţave članice i ostale drţave koje sudjeluju u Programu takoĎer su uključene u širenje

informacija o programu Europa za graĎane i njegovu sveobuhvatnu promociju. Postupci koji

osiguravaju, primjerice, širenje informacija o Programu ili pruţaju podršku podnositeljima

projektnih prijedloga, mogu se postupno odreĎivati ovisno o situaciji pojedine drţave

sudionice.

Kolikim proraĉunom raspolaţe Program?

Ukupni je proračun Programa za sedam godina (2007. – 2013.) 215 milijuna eura. Godišnji

proračun ovisi o odluci proračunskih tijela. Sljedeća internetska stranica omogućava Vam

praćenje različitih koraka usvajanja proračuna. Program je uključen u stavku proračuna 15 06

66.

http://ec.europa.eu/budget/documents/budget_current_year_en.htm#table-1_3

http://ec.europa.eu/budget/documents/budget_current_year_en.htm#table-1_3

21

U odluci o pokretanju Programa odreĎeno je da bi ukupna raspodjela proračuna za različite

aktivnosti trebala biti kako slijedi:

Aktivnost 1: najmanje 45%

Aktivnost 2: pribliţno 31%



22

Tko moţe sudjelovati u programu Europa za graĊane?

Izravni korisnici nepovratnih sredstava

Program je otvoren za sve zainteresirane strane koje promiču aktivno europsko graĎanstvo.

Kriteriji prihvatljivosti koji se primjenjuju na organizacije koje podnose projektni prijedlog, u

ovom Vodiču definiraju se posebno za svaku mjeru/podmjeru.

Ciljna skupina

Program cilja na „europske“ graĎane, što za potrebe Programa uključuje graĎane drţava

članica EU-a, graĎane drugih drţava sudionica Programa, kao i osobe s prebivalištem u

drţavama koje sudjeluju u Programu.

23

Drţave sudionice Programa

Program je otvoren za sljedeće zemlje sudionice Programa:

Zemlje ĉlanice Europske unije

Program je otvoren sljedećim zemljama članicama Europske unije:

Austrija Njemačka Nizozemska

Belgija Grčka Poljska

Bugarska MaĎarska Portugal

Cipar Irska Rumunjska

Republika Češka Italija Republika Slovačka

Danska Letonija Slovenija

Estonija Litva Španjolska

Finska Luksemburg Švedska

Francuska Malta Ujedinjeno Kraljevstvo

Ostale zemlje sudionice Programa

Sljedeća zemlja pristupila je Programu i stoga je prihvatljiva za punopravno sudjelovanje u

svim aktivnostima Programa:

Hrvatska (od studenoga 2007.)

24

Potencijalne zemlje sudionice Programa

Program je potencijalno otvoren drugim zemljama, i to zemljama Europske slobodne

trgovinske zone (EFTA) koje su stranke ugovora o Europskoj ekonomskoj zoni (EEA),

zemlje kandidatkinje i zemlje tzv. Zapadnog Balkana, pod uvjetom da su pravne i financijske

obveze ispunjene. Sljedeći popis sadrţava zemlje koje još nisu pristupile Programu, a koje bi

potencijalno, u budućnosti, mogle u njemu sudjelovati:

Zemlje sudionice Europske slobodne trgovinske zone (EFTA), koje su ĉlanice Europske ekonomske zone (EEA)

Island Lihtenštajn Norveška

Drţave kandidatkinje za pristupanje Europskoj uniji Bivša jugoslavenska Republika Makedonija Turska

Drţave tzv. Zapadnog Balkana

Albanija

Bosna i Hercegovina Crna Gora

Srbija

Kosovo, kao što je

definirano

Rezolucijom Vijeća

sigurnosti

Ujedinjenih naroda

1244

25

Opći postupak odabira

Svi koji namjeravaju podnijeti projektni prijedlog radi dobivanja financijske potpore od Europske

komisije u sklopu programa Europa za graĎane pozivaju se da pomno pročitaju ovo poglavlje,

oblikovano u skladu s odredbama Financijske uredbe, koja se primjenjuje na nepovratna sredstva

Europske unije.

Za podnošenje projektnog prijedloga u sklopu programa Europa za graĎane, morate slijediti

dolje opisane korake: • budite sigurni da je vaš projektni prijedlog u skladu s kriterijima Programa

• provjerite da vaš projektni prijedlog udovoljava Općim uvjetima i financijskim odredbama

• ispunite i dostavite svoj projektni prijedlog Izvršnoj agenciji

Kriteriji Programa

Projektni prijedlozi ocjenjivat će se prema sljedećim kriterijima: kriteriji prihvatljivosti, kriteriji

isključenja, kriteriji izbora te kriteriji dodjele.

Kriterij prihvatljivosti

Projektni prijedlozi provjeravat će se kako bi osiguralo da su u potpunom skladu s kriterijima

prihvatljivosti. Ako vaš projekt ne udovoljava tim kriterijima, bit će odbačen bez daljnje

evaluacije. Pojedini kriteriji prihvatljivosti svojstveni su svim aktivnostima i mjerama

Programa, dok se drugi primjenjuju samo na pojedine aktivnosti ili mjere. Podnositelj

projektnog prijedloga mora biti neprofitna organizacija. Kako bi bio prihvatljiv, vaš projekt

mora udovoljiti svim kriterijima prihvatljivosti vezanim uz aktivnost ili mjeru na koju se

prijavljujete. Za detalje o kriterijima prihvatljivosti pojedinih aktivnosti ili mjera, molimo

konzultirajte Poglavlje C Vodiča.

Kriterij iskljuĉenja

Podnositelji projektnog prijedloga moraju izjaviti da nisu u jednoj od okolnosti spomenutih u člancima

93. i 94. Financijske uredbe koja se primjenjuje na Opći proračun Europskih zajednica (Uredba Vijeća

(EC, Euratom) br. 1605/2002) i koje su u nastavku navedene. Podnositelji projektnih prijedloga bit će

isključeni iz sudjelovanja u programu Europa za graĎane ako se nalaze u bilo kojoj od sljedećih

okolnosti:

u bankrotu su ili su oštećeni, njihovim poslovima upravlja sud, ušli su u sporazum s kreditorima,

obustavili su poslovne aktivnosti, predmetom su postupaka u vezi s tim predmetima, ili se nalaze u

bilo kakvoj sličnoj okolnosti nastaloj sličnim postupkom koji predviĎa nacionalno zakonodavstvo

ili pravilnici;

osuĎivani su pravomoćnom presudom za prekršaj u vezi s profesionalnim ponašanjem;

proglašeni su krivima za ozbiljno kršenje profesionalnog ponašanja, dokazano temeljem bilo kojeg

sredstva koje ugovaračko tijelo moţe utvrditi;

nisu ispunili obveze koje se odnose na plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje ili plaćanje

poreza sukladno vaţećim zakonskim odredbama drţave u kojoj su osnovani ili sukladno

zakonskim odredbama zemlje ugovaračkog tijela, ili zakonskim odredbama zemlje u kojoj se

ugovor ima provoditi;

26

bili su predmetom pravomoćne presude za prijevaru, korupciju, sudjelovanje u

zločinačkoj organizaciji ili bilo kakvoj drugoj nezakonitoj aktivnosti štetnoj za financijske

interese Zajednica;

nakon nekog postupka nabave ili postupka dodjele nepovratnih sredstava financiranih iz proračuna

Zajednice utvrĎeno je da su ozbiljno kršili ugovor u smislu neispunjavanja ugovornih obveza.

Podnositelji projektnih prijedloga neće primiti financijsku potporu ako su na dan postupka dodjele

nepovratnih sredstava:

predmetom sukoba interesa

krivi za laţno predstavljanje pri dostavi informacija traţenih kao uvjet za sudjelovanje u postupku

dodjele nepovratnih sredstava, ili ne uspiju dostaviti navedene informacije.

U skladu s člancima 93.-96. Financijske uredbe, podnositelji projektnih prijedloga koji su krivi za

laţno predstavljanje ili za koje je utvrĎeno da su ozbiljno kršili svoje ugovorne obveze unutar

prijašnjih postupaka dodjele ugovora, mogu biti administrativno ili financijski kaţnjeni.

Ti kriteriji isključenja primjenjuju se na sve aktivnosti i mjere programa Europa za graĎane. Kako bi

udovoljio tim odredbama, podnositelj projektnih prijedloga mora potpisati izjavu kojom potvrĎuje da

se ne nalazi ni u jednoj od okolnosti navedenih u člancima 93. i 94. Financijske uredbe. Ta izjava tvori

zaseban dio prijavnog obrasca.

Kriteriji izbora

Kriteriji izbora omogućavaju Izvršnoj agenciji ocjenjivati financijski i operativni kapacitet

podnositelja projektnog prijedloga za provedbu predloţenog projekta. Ti kriteriji izbora

primjenjuju se na sve aktivnosti i mjere programa Europa za graĎane. Financijski kapacitet

znači da podnositelj projektnog prijedloga ima stabilne i dostatne izvore financiranja za

odrţavanje svoje aktivnosti tijekom trajanja projekta.

Provjera financijskog kapaciteta ne primjenjuje se na:

- podnositelja projektnog prijedloga koji podnosi zahtjev za nepovratna sredstva koja ne

iznose više od 25.000 EUR i

- javna tijela.

Ako Izvršna agencija zaključi da traţeni financijski kapacitet – procijenjen na temelju

podnesene dokumentacije – nije dokazan ili ne zadovoljava, tada moţe:

- zatraţiti daljnje informacije

- zahtijevati bankovno jamstvo

- ponuditi ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava bez predfinanciranja

- odbiti projektni prijedlog.

Operativni kapacitet znači da podnositelj projektnog prijedloga mora dokazati da raspolaţe

neophodnim kompetencijama i motivacijom za provedbu predloţenog projekta. To je zaseban

dio prijavnog obrasca.

Kriteriji dodjele

Kriteriji dodjele jesu indikatori koji Izvršnoj agenciji omogućuju evaluaciju kvalitete

27

projekata za koje se traţi dodjela nepovratnih sredstava. Temeljem tih kriterija nepovratna

sredstva će se dodijeliti projektima koji najviše pridonose ukupnom učinku programa Europa

za graĎane. Kriteriji dodjele navedeni u Vodiču točno upućuju na elemente koji će se uzimati

u razmatranje kako bi se ocijenila kvaliteta Vašeg projekta. Svi kriteriji dodjele za bilo koju

od aktivnosti ili mjera opisani su u Poglavlju C Vodiča.

Opća pravila

Financijska pravila

Kao u slučaju svih nepovratnih sredstava Zajednice, financijski doprinos koji se dodjeljuje u

sklopu programa Europa za graĎane podlijeţe pravilima koja proizlaze iz Financijske uredbe i

koja se primjenjuju na Opći proračun Europske unije, kao što su Opći uvjeti Europske

komisije. Njihova je primjena obvezna.

Specifične ili detaljnije informacije moţete, ako su primjenjive, pronaći pod svakom

aktivnošću3.

Vrste nepovratnih sredstava

Program Europa za graĎane podrţava dvije vrste nepovratnih sredstava:

• nepovratna sredstva za projekte

• nepovratna sredstva za operativni proračun tijela koje promiče aktivno europsko

graĎanstvo.

Iznos nepovratnih sredstava

Valja napomenuti kako se nepovratna sredstva dodijeljena pripadajućim ugovorom/odlukom

smatraju najvećim iznosom, koji se ne moţe uvećati ni pod kakvim okolnostima.

Ukupan novčani iznos, meĎutim, dodjeljuje se tek nakon analize završnog izvješća i moţe se

umanjiti po uvidu u stvarnu provedbu projekta (primjerice, konačan iznos sredstava za

dodjelu temeljenih na fiksnim iznosima izračunava se na osnovi stvarnog, a ne predviĎenog

broja sudionika).

3 Za potpune informacije o Financijskoj uredbi podnositelji projektnih prijedloga trebali bi na internetskoj

stranici Sluţbenog glasila Europske unije (http://europa.eu.int/eur-lex/en/search/search_oj.html) konzultirati

sljedeće dokumente:

- Datum: 30. 12. 2006. OJ L 390/2006: Uredba Vijeća (EK, EURATOM) br. 1995/2006 od 13. prosinca

2006. kojom se dopunjuje Uredba (EK, EURATOM) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj

uredbi, koja se primjenjuje za opći proračun Europskih zajednica.

- Datum: 28. 4. 2007. OJ L 111 Uredba Komisije (EK, EURATOM) br. 478/2007 od 23. travnja 2007.

kojom se dopunjuje Uredba Komisije (EK, EURATOM) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002., uz

detaljna pravila provedbe Uredbe Vijeća br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje za

opći proračun Europskih zajednica.

http://europa.eu.int/eur-lex/en/search/search_oj.html

28

Neprofitnost

Dodijeljena nepovratna sredstva korisnik ne smije namijeniti ili iskoristiti za stvaranje profita.

U praksi to znači:

Ako su ukupna sredstva dodijeljena projektu veća od konačnih ukupnih troškova projekta,

nepovratna će se sredstva Zajednice u skladu s tim umanjiti nakon analize završnog

izvješća. No, to se pravilo ne primjenjuje za nepovratna sredstva izračunata na temelju

paušalnih iznosa i iznosa jediničnih troškova.

Nije dopušten višak u bilanci operativnog proračuna tijela koje prima operativna

nepovratna sredstva.

Stjecanje profita moţe imati za posljedicu povrat prethodno uplaćenih sredstava.

Sufinanciranje

Nepovratnim sredstvima ne mogu se financirati svi troškove projekta. Predlagači moraju

pokazati posvećenost projektu time što će nalaziti druge izvore financiranja, osim nepovratnih

sredstva Zajednice. To se moţe ostvariti primjerice aktivnostima prikupljanja sredstava,

dodavanjem vlastitih sredstava ili pak traţenjem nepovratnih sredstava od drugih organizacija

(na primjer, lokalnih i regionalnih vlasti, zaklade i slično). Dokaz o sufinanciranju mora biti

uvršten u završni izvještaj. To pravilo ne vrijedi za nepovratna sredstva izračunata na temelju

paušalnih iznosa i iznosa jediničnih troškova

Volonterski rad i drugi doprinosi u naravi često su vaţan element u projektima organizacija

koje djeluju u Programu. Podnositelji projektnih prijedloga pozvani su u prijavi za dobivanje

nepovratnih sredstava dostaviti informacije o svim doprinosima u naravi zato što su oni vaţan

dio koji valja uzeti u obzir pri kvalitativnom i kvantitativnom ocjenjivanju projektnih

prijedloga. No da bi postupak bio jednostavniji, vrijednost takvih doprinosa ne treba formalno

uključivati u opravdanu potrošnju projektnog proračuna.

Zabrana dvostrukog financiranja

Svaki pojedinačni projekt ima pravo na samo jednu nepovratnu financijsku potporu iz

proračuna Zajednice za istu aktivnost. Korisnik moţe dobiti samo jednu operativnu

nepovratnu financijsku potporu po financijskoj godini.

Projekti ili organizacije koji su podnijeli projektni prijedlog ili ga namjeravaju podnijeti za

neka druga nepovratna sredstva Zajednice u sklopu programa Europa za graĎane ili bilo kojeg

drugog programa europskih institucija, trebali bi to u prijavi jasno naznačiti i obavijestiti

EACEA-u o ishodu svojih paralelnih prijava. Projekti koji u konačnici dobiju neka druga

nepovratna sredstva Zajednice smatraju se neprihvatljivima.

Za odreĎene aktivnosti i mjere mogu se primjenjivati i stroţa pravila, koja su opisana u

odgovarajućem poglavlju Programskog vodiča.

Zabrana retroaktivnosti

Nepovratna sredstva ne mogu se dodijeliti retroaktivno projektima koji su već završili.

Nepovratna sredstva mogu se dodijeliti projektu koji je već počeo samo ako podnositelj prijave moţe

29

pruţiti dokaze o nuţnosti početka projekta prije nego što se ugovor/odluka potpiše. U takvim

slučajevima, ne mogu se financirati troškovi nastali prije datuma podnošenja projektnog prijedloga za

dodjelu nepovratnih sredstava.

Početak provedbe projekta prije potpisivanja ugovora/odluke poduzima se na rizik

organizacije i ne povećava izglede za dodjelu nepovratnih sredstva.

Jamstva

EACEA moţe zahtijevati od bilo koje organizacije kojoj su dodijeljena nepovratna sredstva

da najprije dostavi jamstva radi smanjenja financijskih rizika koje nosi plaćanje unaprijed.

Financijsko jamstvo, u eurima, izdat će ovlaštena banka ili financijska institucija utemeljena u

jednoj od zemalja članica Europske unije.

Na zahtjev korisnika, takvo jamstvo moţe zamijeniti zajedničko jamstvo i nekoliko jamstava

treće strane ili neopozivo i bezuvjetno jamstvo korisnika projekta koji su stranke istoga

ugovora/odluke, nakon što takav zahtjev odobri nadleţni ovlašteni sluţbenik.

Jamstvo će se poništavati tijekom postupnog rješavanja plaćanja unaprijed kroz interim

plaćanja ili plaćanja po saldu korisnika, sukladno uvjetima utvrĎenima u ugovoru/odluci.

Ovaj zahtjev ne odnose se na javna tijela.

30

Ostala pravila

Odluka o dodjeli nepovratnih sredstava i Ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava

Kada je projekt odobren za financiranje, korisnik prima ili odluku o dodjeli nepovratnih sredstava ili

ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava, ovisno o pojedinoj aktivnosti/mjeri te o mjestu svog pravnog

utemeljenja.

Odluka o dodjeli nepovratnih sredstava unilateralan je čin dodjeljivanja potpore korisniku. Za razliku

od ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava, korisnik ne mora potpisati i moţe započeti provedbu

projekta odmah po primitku. Odluka će stoga ubrzati proces dodjele.

Ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava korisnik mora potpisati i odmah vratiti Izvršnoj agenciji.

Izvršna agencija bit će stranka koja posljednja potpisuje Ugovor.

Primjer odluke i ugovora moţe se naći na sljedećoj internetskoj stranici:

(a) http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm

Podugovaranje i dodjela ugovora o nabavi

Ne dovodeći u pitanje primjenu Uredbe 2004/18/EC, ukoliko za provedbu aktivnosti/projekta

postoji potreba za podugovaranjem ili dodjeljivanjem ugovora o nabavi, korisnici nepovratnih

sredstava ugovor će dodijeliti ponudi koja će dati najbolju vrijednost za novac, uzimajući u

obzir načelo transparentnosti i jednakog postupanja s potencijalnim ugovarateljima te pazeći

na sukob interesa.

Tamo gdje provedba projekta zahtjeva dodjelu ugovora o nabavi vrijednosti iznosa iznad

60.000 eura, Izvršna agencija moţe od korisnika zatraţiti da se pridrţavaju posebnih pravila

pored onih navedenih u prethodnom paragrafu. Ta posebna pravila temeljit će se na

odredbama sadrţanima u Financijskoj uredbi Europske komisije i definirat će se s obzirom na

vrijednost predmetnih ugovora, veličine udjela doprinosa Zajednice u odnosu na ukupni iznos

projekta te rizik.

Ako je predviĎeno podugovaranje, podnositelj prijave mora pri podnošenju projektnog

prijedloga za dodjelu nepovratnih sredstava navesti koji dio (dijelovi) projekta će biti

podugovoren (podugovoreni).

Publicitet

Korisnici moraju jasno naznačiti doprinos Europske unije u svim publikacijama ili u vezi s

aktivnostima za koje su koristili nepovratna sredstva.

Nadalje, korisnici moraju u svim publikacijama, plakatima, programima i drugim

proizvodima ostvarenim u sklopu projekta koji se sufinancira istaknuti ime i znak Europske

unije, Europske komisije i programa Europa za graĎane.

Ako se taj zahtjev ne ispuni u cijelosti, korisnikova nepovratna sredstva mogu se umanjiti.


31

Znak Europske unije nalazi se na internetskoj stranici:


Revizije

Odabrani projekti mogu biti podvrgnuti reviziji. Odgovorna osoba u organizaciji svojim će se

potpisom obvezati na pruţanje dokaza da su nepovratna sredstva valjano korištena. EACEA,

Europska komisija i Revizorski sud Europskih zajednica, ili tijelo koje su ovlastili, smiju

provjeravati korištenje nepovratnih sredstava u bilo kojem trenutku tijekom trajanja odluke te

tijekom razdoblja od pet godina nakon posljednje uplate koju izvrši Izvršna agencija.

Zaštita podataka

Sa svim osobnim podacima sadrţanima u ugovoru i o dodjeli nepovratnih sredstava postupat

će se u skladu s:

Uredbom (EK) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca s obzirom na

postupanje s osobnim podacima od strane institucija i tijela Zajednice, te o slobodnom

kretanju takvih podataka gdje je to primjenjivo, te s nacionalnih zakonodavstvom zemlje u

kojoj je projektni prijedlog odabran.

S tim podacima postupat će se isključivo u vezi s provedbom i evaluacijom Programa, Ne

dovodeći u pitanje mogućnost prijenosa takvih podataka tijelima odgovornima za inspekciju i

reviziju u skladu sa zakonodavstvom Zajednice (interne sluţbe revizije, Revizorski sud

Europskih zajednica, tijelu za financijske nepravilnosti Europskog ureda za borbu protiv

prijevara.

Pridrţavanje krajnjih rokova

Ukoliko je projekt – nakon što je odobren za financiranje – odgoĎen, na način da završava

nakon datuma naznačenog u Odluci/Ugovoru o dodjeli nepovratnih sredstava, Izvršnoj

agenciji treba dostaviti sluţbeni zahtjev. U njenu treba objasniti razloge kašnjenja i predloţiti

modificiran raspored provedbe. Agencija će razmotriti zahtjev i – ako se odobri – korisniku će

se poslati Dodatak

Osim toga, zahtjevi za produţenje projekta za više od tri mjeseca neće se prihvaćati (uz

iznimku zahtjeva unutar Aktivnosti 1.1. – Sastanci graĎana pobratimljenih gradova).

Zahtjevi za produţenje trebaju se dostaviti najkasnije dva mjeseca prije kraja provedbe

projekta, kako je naznačeno u Odluci/Ugovoru (uz iznimku zahtjeva unutar Aktivnosti 1.1. –

Sastanci graĎana pobratimljenih gradova).

• Prijavni obrasci

sluţbeni prijavni obrasci mogu se preuzeti s internetske stranice EACEA-e:




32

Poglavlje C

Programske aktivnosti

33

Aktivnost 1 – Aktivni graĊani za Europu

Koji su ciljevi aktivnosti?

Posrijedi su aktivnosti uključivanja graĎana u skladu s ciljevima Programa, naročito sljedeći

specifični ciljevi: povezivanje ljudi iz lokalnih zajednica diljem Europe radi dijeljenja i

razmjene iskustava, mišljenja i vrijednosti, radi učenja iz povijesti i gradnje budućnosti. Ova

aktivnost potiče organiziranje sastanaka, razmjene i rasprave europskih graĎana različitih

drţava i različitim načinima.

Aktivnost je podijeljena u dvije mjere:

Bratimljenje gradova

Mjera se sastoji u ostvarivanju dobrobiti temeljem veza stvorenih na

lokalnoj razini izmeĎu pobratimljenih općina i gradova, a radi

njegovanja razmjene i suradnje.

Projekti graĎana i mjere potpore

Ova mjera istraţuje inovativne metode graĎanskog sudjelovanja.

34

Mjera 1 – Bratimljenje gradova

Danas je u Europi već znatan broj općina i gradova meĎusobno povezan sluţbenim ugovorom

o bratimljenju. Svrha je takvog oblika partnerstva poticanje suradnje gradova i meĎusobnog

razumijevanja njihovih graĎana. Pokret bratimljenja gradova razvio se poslije Drugog

svjetskog rata, usporedno s napretkom u procesu europskih integracija. Jedan od glavnih

razvojnih postignuća bila je uspostava novih veza bratimljenja gradova izmeĎu drţava članica

EU-a i drţava Srednje i Istočne Europe nakon pada Berlinskog zida, čime se predviĎala i

pripremala njihova integracija u Europsku uniju. Bratimljenje gradova trenutno predstavlja

jedinstvenu i gustu mreţu diljem Europe pa i šire, i stoga s obzirom na izazove današnje

Europe, koji se odraţavaju u samim ciljevima ovoga Programa, ima odigrati posebnu ulogu.

Bratimljenje gradova počiva na predanosti graĎana, u suradnji i njihovim lokalnim vlastima i

lokalnim udruţenjima. Stoga je bratimljenje i znak aktivnog sudjelovanja, a i inicijativa za

aktivno sudjelovanje. Ono potiče razmjene iskustava o raznim pitanjima od europskog

interesa, te nudi jedinstvene mogućnosti za učenje o svakodnevnom ţivotu graĎana u drugim

europskim zemljama. Zahvaljujući kombinaciji tih elemenata, bratimljenje gradova ima

stvarni potencijal za jačanje uzajamnog razumijevanja meĎu graĎanima, uz njegovanje

osjećaja pripadnosti Europskoj uniji i uz razvijanje europskog identiteta.

Kako bi se ovaj potencijal što bolje iskoristio, nuţno je osigurati odgovarajuća sredstva

raznim čimbenicima uključenim u bratimljenje gradova i prilagoditi se raznolikosti

potencijalnih projekata. Stoga mjera pokriva sljedeće dvije vrste aktivnosti:

sastanke graĎana pobratimljenih gradova;

mreţe pobratimljenih gradova.

35

Mjera 1.1. Sastanci graĊana pobratimljenih gradova

Specifiĉni ciljevi

Sastanci graĎana pobratimljenih gradova sastoje se od okupljanja širokog kruga graĎana iz

pobratimljenih gradova, uz korištenje dobrobiti partnerstava izmeĎu gradova/općina za

jačanje meĎusobnog poznavanja i razumijevanja meĎu graĎanima i meĎu kulturama.

Ti sastanci trebali bi predstavljati sljedeće značajke:

Predanost europskoj integraciji

Sastanci graĎana pobratimljenih gradova trebali bi učvrstiti posvećenost sudionika europskoj

integraciji. Sukladno ciljevima Programa i njegovim prioritetnim temama to se, meĎu ostalim,

moţe postići:

raspravljanje o temeljnoj ideji Europske unije, njenim značajkama i vrijednostima;

učenje o sudjelovanju u demokratskom ţivotu Europske unije;

razmjenjivanje iskustava o konkretnim dobrobitima europskih integracija na lokalnoj ili

individualnoj razini (utjecaj europskih politika na društva, na dobrobit ljudi u Europi,

itd.);

iskazivanje solidarnosti i razvijanje osjećaja pripadnosti istoj zajednici u Europi kao

cjelini;

razmjenjivanje gledišta i iskustava u odnosu na stalne i godišnje prioritetne teme

Programa;

razmjenjivanje gledišta, iz lokalne perspektive, o europskoj povijesti, kako bi se učilo iz

prošlosti i gradilo budućnost;

iskustveno doţivljavanje kulturne raznolikosti i otkrivanje zajedničkog kulturnog

nasljeĎa u Europi.

Aktivno sudjelovanje

Sastanci graĎana pobratimljenih gradova trebali bi biti iskustvo aktivnog graĎanskog

sudjelovanja na lokalnoj razini. Budući da je europska dimenzija neodvojiva od takvih

sastanaka, to bi iskustvo trebalo potaknuti graĎane da se više uključe na europskoj razini i

pridonesu razvoju aktivnog europskog graĎanstva. Sastanci bi se stoga trebali temeljiti na

širokom lokalnom sudjelovanju te na aktivnom uključivanju sudionika u sve aktivnosti. To se

moţe postići:

• uključivanjem lokalne zajednice u planiranje i provedbu projekta (lokalna udruţenja,

škole, volonteri, obitelji domaćini itd.);

• davanjem aktivne uloge sudionicima.

Interkulturalni dijalog

Sastanci graĎana pobratimljenih gradova trebali bi biti u stanju promicati aktivno

sudjelovanje svakog graĎana u interkulturalnom dijalogu, posredstvom strukturirane suradnje

s civilnim društvom. Europski graĎani trebali bi biti svjesni vaţnosti razvijanja aktivnog

europskog graĎanstva koje je otvoreno svijetu, poštuje kulturnu raznolikost i temelji se na

zajedničkim vrijednostima Europske unije.

36

Kriteriji prihvatljivosti

Kriteriji prihvatljivosti specifični za ovu mjeru jesu:

Podnositelji projektnog prijedloga

Podnositelj projektnog prijedloga mora biti:

- grad/općina u kojem se odrţava sastanak ili

- neprofitna organizacija ili odbor za bratimljenje s pravnim statusom (pravnom

osobnošću) koji predstavlja lokalne vlasti;

mora biti utemeljen u zemlji sudionici Programa;

grad moţe ugostiti sastanak graĎana samo jednom na godinu.

Partnerstva

Prihvatljivi projektni partneri su

- grad/općina ili

- neprofitna organizacija ili odbor za bratimljenje s pravnim statusom (pravnom

osobnošću), smješteni u istom gradu/općini koju predstavlja.

Mora biti utemeljen u zemlji sudionici Programa;

Partneri su povezani ili sporazumom o bratimljenju, ili su uključeni u pripremanje takvih

sporazuma (sukladno njihovoj izjavi u prijavnom obrascu);

Samo jedan bilateralni projekt s istim partnerima moţe dobiti financijsku potporu u istoj

kalendarskoj godini (osim za projekte pripreme ili potpisivanja novih sporazuma o

bratimljenju).

Broj partnera

Projekt mora uključivati gradove/općine iz najmanje 2 zemlje sudionice Programa, od kojih

barem jedna mora biti zemlja članica Europske unije.

Sudionici

Projekt mora uključivati najmanje 25 pozvanih sudionika, od kojih najmanje 5 iz svakog

pozvanog grada/općine. «Pozvani sudionici» su meĎunarodni sudionici poslani od strane

partnerskog grada/općine.

Najmanje polovica sudionika ne bi smjeli biti izabrani predstavnici lokalnih vlasti ili

gradski/općinski duţnosnici.

Mjesto odrţavanja aktivnosti

Aktivnosti se moraju odrţavati u istome gradu/općini koju prijavitelj projektnog

prijedloga predstavlja.

Trajanje

Maksimalno trajanje sastanka je 21 dan.

37

Program

Raspored planiranih aktivnosti mora se opisati u prijavnom obrascu.

38

Prihvatljive prijave

Sluţbeni prijavni obrazac mora se u potpunosti ispuniti na jednom od sluţbenih jezika

Europske unije, i mora biti natipkan. Projektni prijedlozi moraju se dostaviti unutar

predviĎenih rokova te moraju započeti unutar odgovarajućeg prihvatljivog razdoblja

provedbe (vidi ispod: Kada se prijaviti?).

Administrativna dokumentacija

Sljedeći dokumenti moraju se priloţiti uz prijavni obrazac:

Izjavu, koja je integralni dio prijavnog obrasca, ispunjenu i potpisanu od strane osobe

ovlaštene za stupanje u pravno obvezujuće odnose u ime organizacije koja podnosi

projektni prijedlog, kojom se potvrĎuje status pravne osobnosti organizacije te njeni

financijski i operativni kapaciteti za izvršavanje predloţenih aktivnosti, te kojom se

potvrĎuje da se ne nalazi u nijednoj od okolnosti navedenih u člancima 93. i 94.

Financijske uredbe;

Ukoliko je podnositelj projektnog prijedloga neprofitna organizacija ili odbor za

bratimljenje, dokaz da neprofitna organizacija ili odbor za bratimljenje djeluje u ime

lokalnih vlasti;

Obrazac financijske identifikacije (podaci o banci) s potpisom podnositelja prijave i

ovjerom banke. Pečat banke i potpis njihovih predstavnika nisu potrebni ako se uz

obrazac financijske identifikacije predoči preslik bankovnog izvještaja. Potpis

vlasnika računa obvezatan je u svim slučajevima. Primjer obrasca financijske

identifikacije dostupan je na http://ec.europa.eu/budget/execution/ftiers_en.htm

Obrazac pravne osobe, pravilno ispunjen i potpisan. Za odbore/povjerenstva

bratimljenja uz obrazac pravne osobe mora se priloţiti sluţbeni dokument kojim se

potvrĎuje osnivanje odbora/povjerenstva bratimljenja (akt o udruţivanju, upisni

dokument s datumom i mjesto upisa, statut, itd.), zajedno sa svim pripadajućim

dopunama ili izmjenama. Podnositelji prijave koji su u sustavu PDV-a moraju uz

obrazac pravne osobe poslati sluţbeni dokument kojim se potvrĎuje da su u sustavu

PDV-a. Primjer obrasca pravne osobe dostupan je na:

http://ec.europa.eu/budget/execution/legal_entities_en.htm

http://ec.europa.eu/budget/execution/ftiers_en.htm


39

Kriteriji dodjele

Prihvatljivi projektni prijedlozi ocjenjivat će se prema kvalitativnim i kvantitativnim

kriterijima koji su opisani u nastavku.

Kvalitativni kriteriji

Kvalitativni kriteriji predstavljat će 80% ukupno raspoloţivih bodova u sklopu postupka evaluacije.

• Relevantnost s obzirom na ciljeve i prioritete Programa (25% ukupno raspoloţivih bodova)

Projekti bi trebali biti relevantni s obzirom na:

• opće ciljeve Programa

• specifične ciljeve podaktivnosti

• stalne i godišnje prioritete Programa

• horizontalne značajke Programa.

Sastancima koji će se odrţavati za obiljeţavanja dana Europe (9. svibnja) pridat će se posebna

pozornost.

• UsklaĊenost projektnih aktivnosti i predloţenih metoda (25% ukupno raspoloţivih bodova)

• Kvaliteta projektnog okvira (aktivno uključivanje svih dionika u projekt, definiranost

programa, kvaliteta faze evaluacije).

• Kvaliteta sadrţaja projekta i metodologije (relevantnost teme za skupinu sudionika; primjena

prikladne metodologije; aktivno uključivanje sudionika i lokalne zajednice u projekt; europska

dimenzija).

• Utjecaj (15% ukupno raspoloţivih bodova)

• Utjecaj projekta na sudionike (tj. kako se povećalo njihovo znanje o pitanjima vezanim uz Europsku

uniju te njihova predanost europskim integracijama), njegovi umnaţajući učinci.

Vidljivost i nastavne aktivnosti (15% ukupno raspoloţivih bodova)

• Kvaliteta dosega projekta (vidljivost projekta i programa Europa za graĎane, nastavne aktivnosti,

diseminacija i korištenje rezultata uključujući političku razinu, konkretni planovi budućih projekata

koji uključuju sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti te graĎana).

Kvantitativni kriteriji

Kvantitativni kriteriji predstavljat će 20% ukupno raspoloţivih bodova u postupku evaluacije.

• Zemljopisni utjecaj (10% ukupno raspoloţivih bodova)

• Broj uključenih zemalja.

• Podnositelji projektnog prijedloga koji se prijavljuju prvi put.

40

• Broj zemalja članica koje su se pridruţile Europskoj uniji nakon 1. svibnja 2004. te

Hrvatska.

• Ciljana skupina (10% ukupno raspoloţivih bodova)

• Broj uključenih sudionika – uključujući osobe s posebnim potrebama – uravnoteţena

zastupljenost spolova.

• Broj uključenih mladih ljudi.

Kako napisati dobar projekt?

(b) Podnositelji prijave naći će u nastavku savjete za popravljanje kvalitete sadrţaja

(c) predloţenih projekata. Budući da se projekti ocjenjuju na temelju podataka iz prijave,

iznimno

(d) je vaţno da podnositelji prijave dostave cjelovitu dokumentaciju s detaljnim, dobro

(e) strukturiranim i informativnim programom sastanka.

Neki savjeti:

Obratite pozornost na ciljeve Programa, njegove prioritetne teme, horizontalne

značajke i koncept ove mjere.

Pripremite jasnu i detaljnu prezentaciju programa sastanka.

Pojasnite što će se dogoditi, koja je uloga sudionika i što će se naučiti.

Osigurajte da projekt predvidi aktivnu ulogu sudionika.

Pojasnite na koji je način lokalna zajednica uključena u sastanak (tijekom

pripreme i odrţavanja sastanka te mogućeg nastavka).

Pojasnite vrstu publiciteta i druge vrste vidljivosti koje će sastanak imati.

Kada podnijeti projektni prijedlog?

Rokovi za podnošenje prijave za sastanke graĎana 2008. godine:

Faza Rok za podnošenje

prijave

Za sastanke koji poĉinju

izmeĊu

Prva faza 1. rujna 1. sijeĉnja – 30. rujna u godini

nakon roka za prijavu

Druga faza 1. veljače 1. lipnja u godini roka za prijavu

– 28. veljaĉe u godini nakon roka

za prijavu

Treća faza 1. travnja 1. kolovoza u godini roka za

prijavu – 30. travnja u godini


Četvrta faza 1. lipnja 1. listopada u godini roka za

prijavu – 30. lipnja u godini

41


Kada rokovi padaju u dane vikenda ili drţavnih praznika, neće se produţivati. Podnositelji

prijave moraju na to računati pri planiranju vremena podnošenja prijava.

Kako se prijaviti?

Prijave mogu biti:

Podnesene korištenjem online prijavnog obrasca (do daljnjega: potpisani papirnati

preslik vašeg prijavnog obrasca, zajedno sa svim obaveznim i potpuno ispunjenim

prilozima, morate takoĎer poslati Izvršnoj agenciji EACEA-i na dolje navedenu

adresu i to do relevantnog krajnjeg roka za podnošenje projektnih prijedloga.).

Poslane poštom ili dostavljačkom sluţbom na adresu navedenu u nastavku.

Relevantan je datum poštanske otpreme, vidljiv na poštanskom ţigu ili datum na

priznanici o primopredaji koju izda poštanski ured/dostavljačka sluţba.

Osobno dostavljene. Neće se prihvaćati prijave koje se osobno dostave nakon 17 sati.

EACEA

Unit P7 Citizenship

Applications – „Town Twinning Citizens' Meetings“

Avenue du Bourget, 1 (BOUR 00/13)

B-1140 Brussels, Belgium

Prijave poslane faksom ili izravno elektroničkom poštom neće se razmatrati.

42

Kada ćete i kako biti obaviješteni o rezultatima?

Podnositelji projektnog prijedloga morali bi u načelu biti obaviješteni o ishodu postupka

odabira tijekom četvrtog mjeseca nakon roka za podnošenje prijava.

Popis odabranih projekata objavit će se na sljedećoj internetskoj stranici:


Podnositelji prijave čije prijave nisu bile odabrane, o tome će biti obaviješteni pisanim putem.

Uspješnim podnositeljima projektnih prijedloga utemeljenim u zemljama Europske unije

dodijelit će se odluka o dodjeli nepovratnih sredstava, dok će uspješni podnositelji projektnih

prijedloga koji su utemeljeni izvan Europske unije primiti ugovor o dodjeli nepovratnih

sredstava.

Kako se aktivnost financira?

Izraĉun nepovratnih sredstava

Nepovratna sredstva za sastanke graĎana pobratimljenih gradova namijenjena su

sufinanciranju organizacijskih troškova grada domaćina (smještaj, prehrana, lokalni prijevoz,

sale za sastanke itd.) i putnih troškova pozvanih delegacija. Nepovratna sredstva izračunavaju

se na temelju fiksnih stopa i nisu izravno povezana s konkretnim troškovima, stoga ih ne treba

objašnjavati ili pravdati. Izračun nepovratnih sredstava realizirat će se kako slijedi:

Nepovratna sredstva za organizacijske troškove izračunavanju se mnoţenjem broja

sudionika pozvanih općina/gradova s brojem dana trajanja sastanka te s dnevnicom drţave u

kojoj se sastanak odrţava. Fiksne stope dnevne naknade za različite zemlje navedene su u

nastavku na kraju ove mjere. Teţinski faktori koji se primjenjuju na fiksne stope naknade u

različitim zemljama izračunava Statistički ured Europske unije (EUROSTAT) i odraţavaju

iznos troškova ţivota za svaku od zemalja.

Nepovratna sredstva za putne troškove izračunavaju se za svaku pozvanu delegaciju

mnoţenjem broja sudionika s brojem prijeĎenih kilometara (putovanje u oba smjera) i s

fiksnom stopom od 0,027eura/km/sudionik.

Najveća nepovratna sredstva koja se mogu dodijeliti iznose 22.000 eura po projektu. Najveći

iznos od 40.000 eura po projektu moţe se primjenjivati ako u projektu sudjeluje najmanje 10

gradova.

Najmanji je iznos za dodjelu nepovratnih sredstava 2500 eura.


43

Ugovorni uvjeti

Pri podnošenju prijave za nepovratna sredstva, podnositelj prijave obvezuje se u odnosu na

sve uvjete navedene u ovom dijelu Programskog vodiča kao i u općim pravilima Programskog

vodiča.

Svaka izmjena planiranih aktivnosti mora se dostaviti EACEA-i u pisanom obliku prije

njezina odobravanja. Promjenama se ne smije mijenjati glavni koncept projekta.

EACEA pridaje iznimnu vaţnost ispravnom administrativnom i financijskom upravljanju

projektom.

Korisnik daje EACEA-i i Komisiji pravo slobodnog korištenja rezultata aktivnosti pod

uvjetom da pri tome ne krše obvezu povjerljivosti ili postojeća prava industrijskog i

intelektualnog vlasništva.

Završni izvještaj i postupci plaćanja

U slučaju konačnog odobrenja EACEA-e za financiranje projektnog prijedloga, korisniku će

se poslati odluka o dodjeli nepovratnih sredstava (ako je podnositelj projektnog prijedloga

utemeljen u zemlji članici Europske unije) ili ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava (ako

podnositelj projektnog prijedloga nije utemeljen u zemlji članici Europske unije) izraţenih u

eurima, uz specifikaciju uvjeta te udjela financiranja.

Plaćanje unaprijed neće se izvršavati.

Nepovratna sredstva platit će se korisniku (gradu domaćinu) nakon što podnese i EACEA mu

odobri zahtjev za plaćanjem, zajedno s izvještajem sa sastanka te popisom sudionika koji je

korisnik ovjerio.

Završni izvještaj mora se podnijeti unutar dva mjeseca nakon datuma završetka projekta te

mora sadrţavati opis rezultata projekta u usporedbi s početnim ciljevima. Izvještaju se moraju

priloţiti sve publikacije ili proizvodi koji su nastali u sklopu projekta.

Ako su prihvatljivi troškovi – temeljeni na broju sudionika i dana – koje je korisnik uistinu

imao tijekom projekta manji od planiranih, sredstva će se u skladu s tim smanjiti.

Obrazac završnog izvještaja dostupan je na:

http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/payment_en.htm

44

Drţava grada organizatora Fiksna stopa/dan/osoba

Austrija 16,63

Belgija 15,40

Bugarska 11,40

Cipar 13,86

Republika Češka 13,41

Danska 21,05

Estonija 12,24

Finska 18,39

Francuska 18,51

Njemačka 15,59

Grčka 14,40

MaĎarska 13,60

Irska 18,83

Italija 16,91

Letonija 12,00

Litva 12,10

Luksemburg 15,40

Malta 13,85

Nizozemska 17,02

Poljska 11,09

Portugal 14,14

Rumunjska 7,67

Slovačka 14,00

Slovenija 13,00

Španjolska 15,49

Švedska 18,08

Ujedinjeno Kraljevstvo 21,98

Hrvatska 10,89

45

Mjera 1.2. Tematsko umreţavanje pobratimljenih gradova

Specifiĉni ciljevi

Lokalne vlasti redovito se suočavaju s novim problemima i uključene su u provedbu različitih

politika koje su često povezane s razvojem politika na europskoj razini. Umreţavanje meĎu

gradovima/općinama o pitanjima od zajedničkog interesa čini se vaţnim sredstvom za

omogućivanje informiranih rasprava i razmjene dobrih praksi.

Bratimljenje je jaka veza koja povezuje dvije općine/grada. Zbog toga bi potencijal mreţa

stvorenih nizom veza pobratimljenih gradova trebalo iskoristiti za razvijanje tematske i

dugotrajne suradnje meĎu gradovima.

Komisija podupire razvoj takvih mreţa, koje su vaţne za osiguravanje strukturirane,

intenzivne i raznovrsne suradnje, pridonoseći time što većoj iskoristivosti učinka Programa.

Od podnositelja projektnih prijedloga očekuje se da predstave projekte koji integriraju niz

aktivnosti (kao što su sastanci graĎana, stručne radionice i konferencije unutar mreţe) oko

istog pitanja. TakoĎer se očekuje da proizvedu komunikacijske alate u kontekstu tih

dogaĎanja radi promicanja strukturiranog i odrţivog tematskog umreţavanja te diseminacije

rezultata aktivnosti.

Aktivnosti bi trebale imati definiranu ciljanu skupinu za koju je izabrana tema osobito

relevantna i koja uključuje članove zajednice koji djeluju na predmetnom području

(stručnjaci, lokalna udruţenja, graĎani i skupine graĎana koji su izravno pogoĎeni temom

itd.).

Projekti bi trebali biti osnova za buduće inicijative i projekte izmeĎu uključenih gradova, o

pitanjima kojima se bavilo unutar projekta ili o drugim pitanjima od zajedničkog interesa.

Koji su kriteriji prihvatljivosti?

Kriteriji prihvatljivosti koji se odnose na ovu mjeru jesu sljedeći:

Da bi bio prihvatljiv, podnositelj prijave mora biti:

• grad/općina ili

• lokalna/regionalna vlast ili

• federacija/udruţenje lokalnih vlasti ili

• neprofitna organizacija ili odbor za bratimljenje s pravnim statusom (pravnom osobnošću)

koji predstavljaju lokalne vlasti.

Mora biti utemeljen u jednoj od zemalja sudionica Programa.

Partnerstva

• Prihvatljivi projektni partneri jesu gradovi/općine, lokalne/regionalne vlasti,

federacije/udruţenja lokalnih vlasti i neprofitne organizacije ili odbori za bratimljenje koji

predstavljaju lokalne vlasti, a koji se nalaze u zemljama sudionicama Programa.

• Najmanje dva grada/općine koji sudjeluju u projektu moraju biti ili povezani sporazumom

46

o bratimljenju ili biti uključeni u njegovu pripremu.

Broj partnera

• Projekt mora uključivati gradove/općine iz najmanje četiri zemlje sudionice Programa, od

kojih je najmanje jedna zemlja članica Europske unije.

Sudionici

• Projekt mora uključivati najmanje 30 pozvanih sudionika. «Pozvani sudionici» su

meĎunarodni sudionici koje je poslao partnerski grad/općina.

• Najmanje 30% sudionika svakog dogaĊanja mora dolaziti iz prihvatljivih zemalja

sudionica, uz zemlju domaćina dogaĊanja.

Mjesto (mjesta) aktivnosti

• Aktivnosti se moraju odrţavati u jednoj od partnerskih zemalja koje su uključene u projekt.

Trajanje

• Najdulje trajanje projekta jest 24 mjeseca.

• Najdulje trajanje svakog dogaĎanja jest 21 dan.

Aktivnosti

Treba planirati najmanje tri dogaĎanja po projektu.

Program

• Raspored planiranih aktivnosti treba biti opisan u prijavnom obrascu.

Prihvatljivi projektni prijedlozi

• Sluţbeni prijavni obrazac mora se u potpunosti ispuniti na jednom od sluţbenih jezika

Europske unije i mora biti natipkan. Projektni prijedlozi moraju se dostaviti unutar

predviĎenih rokova i moraju započeti unutar odgovarajućeg prihvatljivog razdoblja provedbe

(vidi dalje: Kada se prijaviti?).

Administrativni dokumenti


• Izjava, koja je integralan dio prijavnog obrasca, koju je ispunila i potpisala osoba ovlaštena

za stupanje u pravno obvezujuće odnose u ime organizacije koja podnosi projektni prijedlog i

kojom se potvrĎuje status pravne osobnosti organizacije te njeni financijski i operativni

kapaciteti za provedbu predloţenih aktivnosti, te kojom se potvrĎuje da se ne nalazi u

nijednoj od okolnosti navedenih u člancima 93. i 94. Financijske uredbe.

• Ako je podnositelj projektnog prijedloga neprofitna organizacija ili odbor za bratimljenje,

47

dokaz da neprofitna organizacija ili odbor za bratimljenje djeluje u ime lokalnih vlasti.

• Obrazac financijske identifikacije (podaci o banci) s potpisom podnositelja prijave i s

ovjerom banke. Pečat banke i potpis njihovih predstavnika nisu potrebni ako se uz obrazac

financijske identifikacije predoči preslik bankovnog izvještaja. Potpis vlasnika računa

obvezatan je u svim slučajevima. Primjer obrasca financijske identifikacije dostupan je na

http://ec.europa.eu/budget/execution/ftiers_en.htm.

• Obrazac pravne osobe, pravilno ispunjen i potpisan. Za odbore bratimljenja/neprofitna

udruţenja uz obrazac pravne osobe mora se priloţiti sluţbeni dokument kojim se potvrĎuje

osnivanje odbora/povjerenstva bratimljenja (akt o udruţivanju, upisni dokument s datumom i

mjesto upisa, statut itd.), zajedno sa svim pripadajućim dopunama ili izmjenama. Podnositelji

prijave koji su u sustavu PDV-a moraju uz obrazac pravne osobe poslati sluţbeni dokument

kojim se potvrĎuje da su u sustavu PDV-a. Primjer obrasca pravne osobe dostupan je na:

http://ec.europa.eu/budget/execution/legal_entities_en.htm.

• Ako je iznos zatraţenih nepovratnih sredstava veći od 25.000 eura, podnositelji projektnih

prijedloga koji nisu javna tijela moraju uz prijavni obrazac priloţiti sluţbenu bilancu prihoda i

rashoda organizacije za posljednju financijsku godinu u kojoj je zaključeno obračunsko

razdoblje. U tom slučaju, takoĎer treba ispuniti obrazac financijskih kapaciteta, dostupan na:





48

Kriteriji dodjele


kriterijima koji su opisani u nastavku. Kriteriji su ovako odreĎeni:


Kvalitativni kriteriji predstavljat će 80% ukupno raspoloţivih bodova unutar postupka

evaluacije.

• Relevantnost s obzirom na ciljeve i prioritete Programa

(25% ukupno raspoloţivih bodova)


• Opće ciljeve Programa

• Specifične ciljeve podaktivnosti

• Stalne i godišnje prioritete Programa

• Horizontalne značajke Programa.

• UsklaĊenost projektnih aktivnosti i predloţenih metoda (25% ukupno raspoloţivih

bodova)

Kvaliteta projektnog okvira (aktivno uključivanje svih dionika u projekt, definiranost


Kvaliteta sadrţaja projekta i metodologije (relevantnost teme za skupinu sudionika;

primjena prikladne metodologije; aktivno uključivanje sudionika i lokalne zajednice u

projekt; europska dimenzija).


• Utjecaj projekta na sudionike i mreţe; njegovi umnaţajući učinci.

• Vidljivost i nastavne aktivnosti (15% ukupno raspoloţivih bodova)

• Kvaliteta dosega projekta (vidljivost projekta i programa Europa za graĎane,

nastavne aktivnosti, diseminacija i korištenje rezultata uključujući političku razinu;

konkretni planovi budućih projekata, koji uključuju sudjelovanje lokalnih i

regionalnih vlasti te graĎana).


Kvantitativni kriteriji predstavljat će 20% ukupno raspoloţivih bodova u postupku evaluacije.

• Zemljopisni (10% ukupno raspoloţivih bodova)

• Broj uključenih zemalja.

• Broj zemalja članica koje su se pridruţile Europskoj uniji nakon 1. svibnja 2004. te

Hrvatska.

49

Ciljana skupina (10% ukupno raspoloţivih bodova)

• Broj uključenih sudionika – uključujući osobe s posebnim potrebama – uravnoteţena

zastupljenost spolova.

• Broj uključenih mladih ljudi.


Podnositelji prijave pronaći će u nastavku savjete kako podići kvalitetu sadrţaja projektnog

prijedloga. Budući da se projekt ocjenjuje na temelju informacija sadrţanih u prijavi, iznimno

je vaţno da podnositelji prijave predoče jasnu i cjelovitu dokumentaciju s detaljnim, dobro

strukturiranim i informativnim programom konferencije.

Neki savjeti:

Pripremite jasan i detaljan pregled svakog planiranog dogaĎanja.

Objasnite utjecaj dogaĎanja na buduću suradnju uključenih gradova.

Koristite različite metode provedbe programa (predavanja, debate, rasprave, radionice).

Usredotočite se na informativnu i obrazovnu vrijednost sadrţaja programa.

Raspravljajte o europskim politikama i njihovoj provedbi na lokalnoj razini, o stvaranju i

budućnosti Europske unije.

Pripremite aktivnost koja potiče debatu i razmjenu iskustava izmeĎu gradova koji

sudjeluju u Programu.

Pozovite lokalne stručnjake (kao govornike ili sudionike) specijalizirane za tematska

područja koja su odabrana za temu vašeg dogaĎanja.


Rokovi za podnošenje projektnih prijedloga za mreţe pobratimljenih gradova bit će kako

slijedi:

Faza Rok za podnošenje

prijave

Za projekte koji poĉinju

izmeĊu

Prva faza 1. veljače 1. lipnja – 30. prosinca u godini

roka za prijavu

Druga faza 1. rujna 1. siječnja – 30. svibnja u godini


Ako krajnji rok pada u dane vikenda ili drţavnih praznika, rok se neće produljiti, na što

podnositelji prijave moraju računati pri planiranju vremena predaje prijave.

50

Kako podnijeti projektni prijedlog?

Projektni prijedlozi mogu se:

Poslati poštom ili dostavljačkom sluţbom na dolje navedenu adresu. Relevantan

datum u tom je slučaju datum poštanske otpreme evidentiran na

poštanskom ţigu ili na potvrdi o zaprimanju koju izdaje poštanski

ured/dostavljačka sluţba.

Osobno dostaviti. Prijave dostavljene osobno neće se prihvaćati poslije 17 sati na

navedeni krajnji datum podnošenja.

EACEA

Unit P7 Citizenship

Applications – „Networking of twinned towns“



Prijave dostavljene faksom ili izravno e-poštom neće se razmatrati.

Kada i kako ćete biti obaviješteni o rezultatima?

Podnositelji projektnog prijedloga morali bi u načelu biti obaviješteni o ishodu postupka

odabira tijekom četvrtog mjeseca nakon roka za podnošenje prijava.

Popis odabranih projekata objavit će se na sljedećoj internetskoj stranici:


Podnositelji prijava čije prijave nisu bile odabrane bit će o tome obaviješteni pisanim putem.




sredstava.


Najveći prihvatljivi iznos po projektu unutar ove mjere jest 150.000 eura.


51

Najmanji prihvatljivi iznos jest 10.000 eura.

Sustav izračuna nepovratnih sredstava na temelju paušalnih iznosa i fiksnih stopa uveden je

radi pojednostavljivanja organizacije i za EACEA-u i za korisnike. Sustav će se ocjenjivati na

temelju njegovih rezultata i moţe se dalje razvijati ili mijenjati.

Izraĉun nepovratnih sredstava

Da bi se izračunao iznos ukupnih nepovratnih sredstava umreţavanja pobratimljenih gradova

potrebno je provesti kalkulaciju koja se temelji na broju sudionika na dogaĎanjima

pomnoţeno s brojem dana. Nepovratna sredstva za komunikacijske alate dodatak su

nepovratnim raspoloţivim sredstvima. Mogu se takoĎer zatraţiti sredstva za troškove

koordinacije projekta.

Nepovratna sredstva izračunata su na temelju paušalnih iznosa i nisu izravno vezana uz

odreĎeni trošak. Stoga ta sredstva ne treba obrazlagati niti ih treba opravdavati.

Zahtijeva se detaljni izračun nepovratnih sredstava za svako dogaĎanje.

Izračun ukupnog zatraţenog iznosa nepovratnih sredstava dobiva se zbrajanjem:

• ukupnog iznosa zatraţenog za svako «dogaĎanje»

• ukupnog iznosa zatraţenog za «komunikacijske alate», ako ih ima

• iznosa zatraţenog za troškove koordinacije projekta, ako ih ima.

Izračun nepovratnih sredstava za svako događanje treba izraditi kako slijedi:

Različite fiksne stope primjenjuju se za sudionike ovisno o tome jesu li definirani kao

lokalni ili meĊunarodni, te ovisno o mjestu deogaĊanja. Tablica u nastavku detaljno

prikazuje iznose fiksnih stopa.

Lokalni sudionik je osoba s prebivalištem u drţavi dogaĎanja. U tom slučaju primjenjuje se

lokalna fiksna stopa kako je navedeno u nastavku.

MeĎunarodni sudionik je osoba s prebivalištem u drţavi koja je sudionik Programa, a koja

nije drţava dogaĎanja. U tom slučaju primjenjuje se meĎunarodna fiksna stopa kako je

navedeno u nastavku.

Pri izračunu nepovratnih sredstava uzima se u obzir najviše 400 sudioničkih dana (1 osoba

koja sudjeluje na dogaĎanju jedan dan = jedan sudionički dan).

Izračun nepovratnih sredstava za komunikacijske alate treba izraditi kako slijedi:

Tri su vrste komunikacijskih alata za koje se mogu dodijeliti nepovratna sredstva:

Publikacije

DVD ili CD-ROM

52

Internetska stranica

Fiksni iznos za svaki od tih komunikacijskih alata jest 1.500 eura. Za sve drţave vrijedi

jednak iznos.

Korisnici mogu primiti nepovratna sredstva za najviše tri razliĉita komunikacijska alata (to

jest, ne smiju biti dva proizvoda iste vrste). Stoga je najveći ukupni iznos fiksnih nepovratnih

sredstava u kategoriji komunikacijskih alata 4.500 eura.

Troškovi koordinacije projekta

Troškovi koordinacije projekta izračunavaju se na temelju paušalnog iznosa od 500 eura po

godini i po partneru. Najveći iznos koji će se dodjeljivati po projektu za tu stavku bit će

15.000 eura.

Ugovorni uvjeti

Podnošenjem prijave za nepovratna sredstva, organizacija koja je podnositelj prijave obvezuje

se u odnosu na sve uvjete navedene u ovom dijelu Programskog vodiča kao i u općim

pravilima Programskog vodiča.

Svaka izmjena planiranih aktivnosti mora se unaprijed u pisanom obliku dostaviti na

odobrenje EACEA-i, najkasnije dva mjeseca prije kraja projekta koji je naznačen u

odluci/ugovoru. Promjene ne smiju mijenjati glavni koncept projekta.

EACEA pridaje iznimnu vaţnost ispravnom administrativnom i financijskom upravljanju

projektima.

Korisnik daje EACEA-i i Komisiji pravo slobodnog korištenja rezultata aktivnosti pod

uvjetom da pri tome ne krše obvezu povjerljivosti ili postojeća prava industrijskog i

intelektualnog vlasništva.







U slučaju Odluke, korisnik mora putem pisane obavijesti potvrditi svoju namjeru provedbe

projekta kako bi primio uplatu unaprijed u iznosu 50% ukupnog iznosa nepovratnih sredstava.

Ako EACEA ne primi pisanu potvrdu, izvršit će se jednokratna uplata temeljem završnog

izvještaja.

U slučaju ugovora, korisnik mora potpisati i vratiti ugovor EACEA-i. Izvršna agencija bit će

posljednja stranka ugovora koja ga potpisuje. Plaćanje unaprijed obavit će se u roku 45 dana

nakon datuma potpisivanja Ugovora od strane Izvršne agencije.

53

Svrha je plaćanja unaprijed da se korisniku osigura neophodni dotok sredstava. Izvršna

agencija moţe od svakog korisnika kojemu su dodijeljena nepovratna sredstva zatraţiti da

unaprijed dostavi jamstvo kako bi se ograničili financijski rizici vezani uz plaćanje unaprijed.

U tom slučaju, plaćanje unaprijed uvjetovano je primitkom jamstva.

Nepovratna sredstva isplatit će se korisniku nakon što EACEA-i podnese zahtjev za

plaćanjem, koji je dio završnog izvješća, i nakon što ga EACEA odobri.

Završni izvještaj mora se podnijeti unutar dva mjeseca nakon datuma završetka projekta

(sluţbeni obrasci završnog izvještaja dostupni su na internetskoj stranici Izvršne agencije na:

http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm) te mora sadrţavati opis rezultata projekta

u usporedbi s početnim ciljevima. Izvještaju se moraju priloţiti sve publikacije ili proizvodi

koji su nastali u sklopu projekta.

Ako su prihvatljivi troškovi – temeljeni na broju sudionika i dana – koje je korisnik uistinu

imao tijekom projekta manji od planiranih, sredstva će se u skladu s tim smanjiti.

Korisnici preuzimaju obvezu provesti projekte kao što je navedeno u prijavnom obrascu,

najkasnije dva mjeseca prije kraja projekta sukladno navedenome u odluci/ugovoru. Za svaku

izmjenu projekta treba zatraţiti prethodnu suglasnost EACEA-e.

Mjesto odrţavanja

sastanka

Fiksna stopa

Za domaće sudionike

na dan

Fiksna stopa

Za meĊunarodne

sudionike na dan

Belgija 54,23 84,02

Bugarska 15,70 24,33

Republika Češka 34,95 54,14

Danska 56,21 87,08

Njemačka 50,60 78,40

Estonija 29,85 46,24

Grčka 38,99 60,40

Španjolska 45,00 69,72

Francuska 49,27 76,33

Irska 63,92 99,03

Italija 45,64 70,71

54

Cipar 40,55 62,82

Letonija 24,02 37,21

Litva 25,26 39.13

Luksemburg 64,38 99,74

MaĎarska 29,21 45,25

Malta 32,01 49,58

Nizozemska 57,91 89,71

Austrija 56,57 87,64

Poljska 23,47 36,35

Portugal 32,05 49,66

Rumunjska 16,44 25,47

Slovenija 38,39 59,47

Slovačka 27,28 42,26

Finska 51,94 80,46

Švedska 53,27 82,52

Ujedinjeno Kraljevstvo 53,82 83,38

Hrvatska 22,50 34,86

55

Mjera 2. – Projekti graĊana i mjere potpore

Mjera 2.1. – Projekti graĊana

Specifiĉni ciljevi

Danas je najveći izazov Europske unije premostiti raskorak izmeĎu europskih graĎana i

europskih institucija. U tom smislu je svrha ove mjere istraţiti inovativne metodologije i

pristupe za poticanje aktivnog sudjelovanja graĎana na europskoj razini, kao i poticati dijalog

izmeĎu europskih graĎana i europskih institucija. Mjera je osmišljena temeljem pilot projekta

«Projekti graĎana», koji je Europska komisija provodila u razdoblju 2006. – 2007. i koji se

pokazao kao uspješan. To je iskustvo potvrdilo takoĎer da je tematski pristup u toj vrsti

projekata potreban kako bi se bolje iskoristili potencijali tih aktivnosti i osigurala interakcija s

donosiocima političkih odluka.

U sklopu mjere podupirat će se razni projekti transnacionalne i meĎusektorske dimenzije, a

koji izravno uključuju graĎane. Prioritet se daje projektima koji ciljaju na snaţenje

sudjelovanja lokalne razine.

Osobit je cilj mjere podupirati projekte graĎana koji omogućuju:

a) prikupljanje mišljenja graĎana o nekim ključnim europskim izazovima za budućnost;

b) istraţivanje novih metodologija koje mogu promicati aktivnu interakciju i raspravu

meĎu graĎanima o pitanjima koja su povezana s politikama Europske unije koje utječu na

njihov svakodnevni ţivot;

c) stvaranje mehanizama koji europskim graĎanima omogućuju razvijanje graĎanske

kompetencije, oblikovanje njihovih pogleda i mišljenja o procesu europskih integracija u

obliku preporuka za donosioce političkih odluka na europskoj razini;

d) poticanje dijaloga izmeĎu europskih graĎana i institucija Europske unije, osnaţujući

graĎane spram politika Europske unije i njihova učinka, te osiguravajući odgovarajuće

nastavne aktivnosti europskih institucija na mišljenja graĎana.

Ti se ciljevi mogu doseći korištenjem različitih formata i različitih metodoloških pristupa.

Formula «graĎanske panel-rasprave» jest valjana opcija.

Mora se poticati stvarni pristup u smjeru odozdo prema gore u pripremi i provedbi projekta, a

graĎani koji sudjeluju u takvim projektima trebali bi biti u stanju formulirati preporuke koje

se mogu uvrstiti u proces oblikovanja politika na europskoj razini.

Preporuke graĎana koje proizaĎu iz tih procesa predstavljaju vrijedne doprinose za Europsku

komisiju zato što se razlikuju od onih vrsta informacija koje Komisija prima putem

konvencionalnih kanala konzultacija i nadopunjuju ih.

Opća uprava za obrazovanje i kulturu Europske komisije voljna je odigrati svoju ulogu

prijemčivog interlokutora i stvarnog partnera za organizacije koje su uključene u organiziranje

graĎanskih panel-rasprava. Stoga se ta opća uprava obvezuje pruţiti informacije i ekspertizu o

temama izabranih projekata kako bi olakšala pristup drugim europskim stručnjacima i

omogućila odgovarajuće nastavne aktivnosti prema preporukama graĎana kao ishoda

projekta.

56

57


Kriteriji prihvatljivosti koji se odnose na ovu mjeru su sljedeći:

Podnositelji projektnih prijedloga

- Lokalne vlasti ili

- neprofitna organizacija civilnog društva s pravnim statusom (pravnom osobnošću).

Podnositelj projektnog prijedloga mora biti utemeljen u jednoj od zemalja sudionica

Programa.

Partnerstva

Prihvatljivi projektni partneri su javna tijela ili neprofitne organizacije u zemljama

sudionicama Programa.

Broj partnera

Projekt mora uključivati najmanje pet zemalja sudionica Programa, od kojih je najmanje

jedna zemlja članica Europske unije.

Broj sudionika

• Projekt mora uključivati najmanje 200 sudionika.

• Najmanje 20% sudionika u projektu mora dolaziti iz drugih zemalja, osim zemlje koja je

domaćin dogaĎanja.

Mjesto aktivnosti

Aktivnosti se moraju odrţavati u bilo kojoj od zemalja sudionica Programa (vidi Poglavlje B

Zemlje sudionice Programa).

Trajanje

Najdulje trajanje projekta jest 12 mjeseci.

Program

Planirani vremenski raspored provedbe glavnih aktivnosti, vremensku tablicu i očekivana

postignuća kroz razdoblje trajanja projekta treba detaljno opisati u prijavnom obrascu.

58




predviĎenih rokova te moraju početi unutar odgovarajućeg prihvatljivog razdoblja provedbe

(vidi u nastavku: Kada se prijaviti?). Sluţbeni prijavni obrazac dostupan je na:




• Izjava, koja je integralni dio prijavnog obrasca, ispunjena i potpisana od strane osobe

ovlaštene za stupanje u pravno obvezujuće odnose u ime organizacije koja podnosi projektni

prijedlog, kojom se potvrĎuje status pravne osobnosti organizacije te njeni financijski i

operativni kapaciteti za provedbu predloţenih aktivnosti, te kojom se potvrĎuje da se ne

nalazi ni u jednoj od okolnosti navedenih u člancima 93. i 94. Financijske uredbe;






• Obrazac pravne osobe, pravilno ispunjen i potpisan. Za neprofitne organizacije uz obrazac

pravne osobe mora se priloţiti sluţbeni dokument kojim se potvrĎuje osnivanje organizacije

(akt o udruţivanju, upisni dokument s datumom i mjesto upisa, statut itd.), zajedno sa svim

pripadajućim dopunama ili izmjenama. Podnositelji prijave koji su u sustavu PDV-a moraju

uz obrazac pravne osobe poslati sluţbeni dokument kojim se potvrĎuje da su u sustavu PDV-

a. Obrazac pravne osobe dostupan je na:





razdoblje. U tom slučaju takoĎer treba ispuniti obrazac financijskih kapaciteta, dostupan na:


• Ţivotopis osobe odgovorne za provedbu projekta.





59

Kriteriji dodjele





evaluacije

Relevantnost s obzirom na ciljeve i prioritete Programa (25% ukupno raspoloţivih

bodova)





• Horizontalne značajke Programa

UsklaĊenost projektnih aktivnosti i predloţenih metoda (25 % ukupno

raspoloţivih bodova)

o Kvaliteta projektnog okvira (aktivno uključivanje svih dionika u projekt,

kvaliteta suradnje meĎu partnerima, definiranost programa; suradnja s

organizacijama civilnog društva – neprofitne organizacije – kao što je

navedeno u Mjeri 2).

o Kvaliteta sadrţaja projekta i metodologije (relevantnost teme za skupinu

sudionika; tipologija predloţenih aktivnosti; europska dimenzija).

Utjecaj (15% ukupno raspoloţivih bodova)

Utjecaj projekta na sudionike i mreţe; njegovi umnaţajući učinci.


• Kvaliteta dosega projekta (vidljivost projekta i programa Europa za graĎane, nastavne

aktivnosti, diseminacija i korištenje rezultata uključujući političku razinu; konkretni planovi

budućih projekata koji uključuju sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti te graĎana).


Kvantitativni kriteriji predstavljat će 20% ukupno raspoloţivih bodova unutar postupka

evaluacije.

Zemljopisni utjecaj (10% ukupno raspoloţivih bodova)

60

• Broj uključenih zemalja

• Broj uključenih organizacija


• Broj uključenih sudionika

• Broj ljudi koji su neizravno zahvaćeni projektom.

Kako napisati dobar projektni prijedlog?

Podnositelji prijave naći će u nastavku neke savjete za popravljanje kvalitete sadrţaja

predloţenih projekata. Budući da se projekti ocjenjuju na temelju podataka iz prijave, iznimno

je vaţno da podnositelji prijave dostave jasnu i cjelovitu dokumentaciju s detaljnim, dobro

strukturiranim i informativnim programom za sastanak.

Neki savjeti

Izbor sudionika

Obrazac prijave projekta trebao bi objasniti metode izbora graĎana koji će sudjelovati u panel-

raspravi (slučajni odabir, temeljem prethodno utvrĎenih kriterija). Posebnu pozornost treba

usmjeriti na uključivanje običnih graĎana različitih demografskih, društvenih i profesionalnih

okruţenja, te uključivanje graĎana koji ne bi spontano sudjelovali u projektima europskoga

tipa.

Gradnja mišljenja

Obrazac prijave projekta trebao bi objasniti metode voĎenja procesa izgradnje pojedinačnih i

skupnih mišljenja. Trebalo bi osigurati vještog moderatora kako bi se rasprava olakšala, kako

bi se skrenula pozornost na manjinska mišljenja te kako bi se poticalo sudjelovanje sviju.

Kvaliteta informacije

Obrazac prijave projekta trebao bi objasniti kako će sudionici primiti informacije o izabranoj

temi/temama). Podnositelj prijave trebao bi osigurati da su informacije koje se daju

sudionicima uravnoteţene i da su zastupljena različita osjetljiva mjesta u vezi s temom.

Pristup u smjeru odozdo prema gore trebalo bi poticati u vezi s izborom izvora informacija.

Dostupni primjeri

Daljnje informacije o nekim projektima koji su odobreni za financiranje tijekom pilot projekta

mogu se pronaći na: http://www.citizenspanel.eu/index.php?lang=en.

http://www.citizenspanel.eu/index.php?lang=en

61


Rokovi za podnošenje projektnih prijedloga za projekte graĎana bit će kako slijedi:

Krajnji rok za podnošenje Za projekte koji počinju izmeĎu

1. lipnja 1. prosinca u godini krajnjeg roka za prijavu te

28. veljaĉe za godinu koja slijedi nakon krajnjeg roka za

prijavu


Projektni prijedlozi mogu se podnijeti na jedan od sljedećih načina:

• Poslati poštom ili dostavljačkom sluţbom na adresu navedenu u nastavku, za koje je

relevantan datum poštanske otpreme, vidljiv na poštanskom ţigu ili datum na priznanici o

primopredaji izdanoj od poštanskog ureda/dostavljačkog servisa.

• Osobno dostaviti. Prijave dostavljene osobno nakon 17 sati na dan roka za podnošenje neće

biti prihvaćene.

EACEA

Unit P7 Citizenship

Applications – ‘Citizens' projects'



Prijave dostavljene faksom ili poslane izravno elektroničkom poštom neće se razmatrati.

Kada ćete i kako biti obaviješteni o rezultatima ocjene projekta?

Podnositelji projektnog prijedloga morali bi biti obaviješteni o ishodu postupka odabira

tijekom četvrtog mjeseca nakon roka za podnošenje prijava.

Popis izabranih projekata bit će objavljen na sljedećoj internetskoj stranici:

http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm.

Podnositelji prijave čije prijave nisu odabrane, bit će o tome obaviješteni pisanim putem.


dodijelit će se Odluka o dodjeli nepovratnih sredstava, dok će uspješni podnositelji projektnih

prijedloga koji su utemeljeni izvan Europske unije primiti ugovor o dodjelu nepovratnih

sredstava.


62

Kako se ova aktivnost financira?

Iznos nepovratnih sredstava izračunavat će se na temelju uravnoteţenog, detaljno razraĎenog

planiranog proračuna, izraţenog u eurima te predanog u tablici koja je dostupna u prijavnom

obrascu.

Nepovratna sredstva ne mogu biti veća od najvećih 60% prihvatljivih troškova predmetne

aktivnosti. U skladu s tim, najmanje 40% ukupnih predviĎenih prihvatljivih troškova mora se

financirati iz izvora izvan proračuna Europske unije. Ni pod kojim okolnostima iznos

dodijeljenih sredstava neće biti veći od zatraţenog iznosa.

Najveći iznos nepovratnih sredstava za projekt unutar ove mjere jest 250.000 eura.

Najmanji iznos nepovratnih sredstava bit će 100.000 eura.

Prijave moraju sadrţavati detaljan planirani proračun izraţen u eurima. Podnositelji prijava

koji se ne nalaze u sklopu eurozone moraju koristiti tečajnu listu objavljenu u Sluţbenom

glasilu Europske unije, serija C, 1. lipnja prije podnošenja prijave za dodjelu nepovratnih

sredstava.

Planirani proračun mora biti uravnoteţen – tj. ukupni predviĎeni troškovi moraju biti jednaki

ukupnom očekivanom financiranju (ukupni troškovi = ukupni dohodak) iz svih izvora

(uključujući prijavu za potporu Zajednice). PredviĎeni proračun mora jasno prikazati sve

prihvatljive troškove.

Podnositelj prijave mora navesti izvore i iznose svih sredstava koja su primljena ili zatraţena

tijekom iste financijske godine za isti projekt ili za bilo koji drugi projekt ili aktivnost.

Na korisnikovom bankovnom računu (i/ili podračunu) mora se moći vidjeti iznos koji je

platila EACEA.

U slučaju konačnog odobrenja nepovratnih sredstava podnositelju od strane EACEA-e,

EACEA će podnositelju prijave poslati u pisanom obliku odluku/ugovor o dodjeli

nepovratnih sredstava izraţen u eurima u kojoj će odrediti uvjete i visinu financiranja..


U slučaju konačnog odobrenja EACEA-e za financiranje projektnog prijedloga korisniku će





U slučaju odluke korisnik mora putem pisane obavijesti potvrditi svoju namjeru provedbe


Ukoliko EACEA ne primi pismena potvrdu, izvršit će se jednokratna uplata temeljem

završnog izvještaja.

U slučaju ugovora korisnik mora ugovor potpisati i vratiti EACEA-i. Izvršna agencija bit će

63

posljednja stranka ugovora koja ga potpisuje. Plaćanje unaprijed izvršit će se u roku 45 dana

nakon datuma potpisivanja ugovora od strane Izvršne agencije.

Svrha je plaćanja unaprijed osigurati korisniku neophodan dotok sredstava. Izvršna agencija

moţe od svakog korisnika kojemu su dodijeljena nepovratna sredstva zatraţiti da unaprijed

dostavi jamstvo kako bi se ograničili financijski rizici vezani uz plaćanje unaprijed. U tom je

slučaju plaćanje unaprijed uvjetovano primitkom jamstva.




(sluţbeni obrasci završnog izvještaja dostupni su na internetskoj stranici Izvršne agencije na:



koji su nastali unutar projekta.

Ako je ukupni iznos prihvatljivih troškova manji od ukupno planiranog iznosa troškova,

EACEA će u skladu s time smanjiti iznos nepovratnih sredstava. Korisnik će trebati vratiti

svaki preplaćeni iznos u slučaju da ga je EACEA već uplatila.




Prihvatljivi troškovi projekta

Kako bi bio prihvatljiv unutar ove mjere, trošak mora:

• biti trošak neophodan za provedbu projekta, biti uključen u planirani proračun koji je

priloţen ugovoru te mora biti u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, osobito u

pitanju vrijednosti za novac te načela prihvatljivosti troškova;

• biti učinjen od strane korisnika tijekom razdoblja trajanja projekta, kao što je definirano

ugovorom;

• biti zaista učinjen od strane korisnika, biti zabiljeţen na bankovnom računu korisnika u

skladu s vaţećim računovodstvenim pravilima te prijavljen u skladu s odredbama vaţeće

porezne legislative i legislative o socijalnom osiguranju;

• biti moguće utvrditi i provjeriti originalnim pratećim dokumentima.

Interni računovodstveni i revizijski postupci korisnika moraju omogućivati izravno praćenje

troškova i prihoda koji su prijavljeni u vezi s projektom, uz odgovarajuće financijske izjave i

prateće dokumente.

Prihvatljivi izravni troškovi:

Prihvatljivi izravni troškovi projekta jesu oni koji se, s obzirom na kriterije prihvatljivosti

navedene u prethodnom odlomku, mogu identificirati kao posebni troškovi izravno vezani uz

realizaciju projekta i mogu im se izravno pripisati. Posebno, prihvatljivi su sljedeći izravni

troškovi:

• Troškovi osoblja uposlenog na projektu, uključujući iznos plaće i doprinose za socijalno

64

osiguranje i druga obvezna davanja uključena u isplatu plaće, pod uvjetom da ti troškovi ne

premašuju prosječne iznose koji su u skladu s uobičajenom politikom korisnika oko naknada

za rad. Plaće zaposlenika u javnom sektoru prihvatljive su samo ako ih je korisnik isplatio ili

naknadio, a predmetni su zaposlenici izravno i isključivo radili na projektu. U slučaju

djelomičnog rada na projektu prihvatljiv je samo relevantan postotak. Činjenicu da

zaposlenici rade na projektu moraju potvrĎivati ugovor o privremenom premještaju

zaposlenika, opis posla, vremenske tablice i slično. Troškovi osoblja projekta ne smiju

premašiti 20% ukupnog iznosa svih ostalih izravnih troškova navedenih u planiranom

proračunu podnositelja prijedloga.

• Putni troškovi i dnevnice. Dnevnice i troškovi smještaja ne smiju prijeći iznos po danu, koji

se moţe naći na sljedećoj internetskoj stranici:


• Troškovi vezani uz:

- informiranje, proizvodnju, komunikaciju i diseminaciju

- organiziranje treninga, dogaĎanja informiranja i diseminacije

- oni koji izravno proizlaze iz zahtjeva koje nameće ugovor o dodjeli nepovratnih

sredstava, uključujući troškove financijskih jamstava.

* Kupnja opreme (nove ili rabljene), pod uvjetom da je otpisana u skladu s poreznim i

računovodstvenim pravilima vaţećim za korisnika te da je općenito prihvaćena za predmete

iste vrste. Agencija moţe uzeti u obzir samo dio korištenja opreme, u skladu s trajanjem

projekta i učestalosti stvarne uporabe u svrhu projekta, osim kada Agencija drukčije tretira

prirodu i/ili kontekst korištenja opreme.

Prihvatljivi neizravni troškovi (administrativni troškovi)

Fiksni iznos (neizravnih troškova) koji ne premašuje 7% prihvatljivih izravnih troškova

aktivnosti, a predstavlja korisnikove opće administrativne troškove koji se mogu smatrati

troškovima obuhvaćenima projektom.

Neizravni troškovi ne mogu uključivati troškove unesene pod nekom drugom proračunskom

stavkom.

Neizravni troškovi neće se prihvaćati ako korisnik već prima operativnu potporu institucije ili

tijela Zajednice.

Neprihvatljivi troškovi

Sljedeći troškovi neprihvatljivi su u kontekstu ove mjere:

povrat kapitalnih ili investiranih kapitalnih troškova

dugovanja ili troškovi usluga vezanih uz dugovanja

namirivanje gubitaka ili obveza

kamatna dugovanja

upitna dugovanja

tečajni gubici

PDV, osim ako korisnik moţe dokazati da ga ne moţe izbjeći platiti

troškovi koje korisnik navodi a koji su pokriveni nekom drugom aktivnošću ili

programom za koji prima pomoć Zajednice


65

preveliki ili nerazboriti troškovi

supstitucijski troškovi nastali zbog zamjene osoba uključenih u projekt

putni troškovi u ili iz zemalja koje nisu sudionice Programa, osim ako EACEA

nije drugačije izričito i unaprijed odobrila

tekući operativni, amortizacijski ili troškovi opreme

pristojbe za financijske usluge (osim financijskih jamstava)

volonterski rad i drugi doprinosi.

Mjera 2.2. – Mjere potpore

Specifiĉni ciljevi

Ta je mjera alat razvoja kvalitete projekata koji se podnose u sklopu Aktivnosti 1 Aktivni

graĎani za Europu. Ona takoĎer podupire razmjenu iskustava, ekspertize i dobre prakse, kao i

aktivnosti koje mogu dovesti do uspostavljanja dugotrajnih partnerstava i mreţa.

Mnogi su gradovi/općine diljem Europe uključeni i sudjeluju u aktivnostima bratimljenja

gradova. Kao paneuropski pokret, bratimljenje gradova ima meĎutim vaţan neiskorišten

potencijal. Mjera cilja na udruţenja i federacije lokalnih vlasti i ostalih aktera koji imaju i

iskustvo bratimljenja gradova, i koji mogu doseći znatan broj općina/gradova.

U vezi s procesom bratimljenja gradova i umreţavanja pobratimljenih gradova, organizacije

bi mogle zatrebati savjet u vezi s traţenjem partnera, pitanjima prikupljanja sredstava,

uključivanjem relevantnih dionika i lokalnih organizacija, razmjenom dobrih praksi itd.

Mjere potpore takoĎer mogu promotorima pomoći u snalaţenju s prioritetnim temama, kao

što su aktivno europsko graĎanstvo ili interkulturalni dijalog, u njihovom vlastitom lokalnom

okviru.

Mjere potpore koje se usmjeravaju na navedene potrebe, trebale bi:

• promicati koncept bratimljenja gradova

• započinjati, revitalizirati i razvijati odnose bratimljenja gradova

• poboljšati kvalitetu aktivnosti unutar postojećih odnosa bratimljenja, posebno posredstvom

razvoja tematske suradnje

• razvijati nove vještine meĎu onima koji su odgovorni za aktivnosti bratimljenja na lokalnoj

razini.

Trebale bi nastojati doseći veliki broj gradova/općina i time imati vaţan učinak umnaţanja

rezultata.

Mjera potpora ima u različitim oblicima, kao što su:

• Savjetovanje, kojim bi se ponudili praktični savjeti za pripremanje i izvoĎenje kvalitetnih

projekata (od postupka prijave do interne evaluacije projekata).

• Treninzi, kojima bi se onima koji su odgovorni za aktivnosti bratimljenja gradova

omogućilo da razviju znanja o ideji i praksi bratimljenja gradova, da bolje razumiju europski

kontekst i bolje u njemu rade.

66

• Nacionalna ili transnacionalna dogaĎanja, kojima se promiče ideja bratimljenja gradova

meĎu lokalnim vlastima.

• Alati koji olakšavaju traţenje partnera i umreţavanja, kao i podizanje svijesti i zanimanja

za bratimljenje gradova, na primjer kroz publikacije, audiovizualne materijale i internetske

stranice.

• Razmjena dobrih praksi i prikupljanje iskustava u podupiranju bratimljenja gradova u

Europi.


Za ovu su mjeru specifični sljedeći kriteriji prihvatljivosti:


Podnositelj projektnih prijedloga mora biti:

• udruţenje ili federacija lokalnih vlasti, ili

• neprofitna organizacija ili odbor za bratimljenje s pravnim statusom (pravnom osobnošću).


Partnerstva

Prihvatljivi projektni partneri su udruţenja ili federacije lokalnih vlasti ili neprofitne

organizacije s pravnim statusom (pravnom osobnošću) iz zemalja sudionica Programa.

Broj partnera

Projekt mora uključivati najmanje dvije zemlje sudionice Programa, od kojih je najmanje

jedna zemlja članica EU-a.

Mjesto (mjesta) aktivnosti

Aktivnosti se moraju odrţavati u jednoj od partnerskih zemalja koje su uključene u projekt.

Trajanje Najdulje trajanje projekta jest 12 mjeseci.

Aktivnosti

Treba planirati najmanje dva dogaĎanja po projektu.

Program




67



predviĎenih rokova i moraju početi unutar odgovarajućeg prihvatljivog razdoblja provedbe

(vidi u nastavku: Kada se prijaviti?). Sluţbeni prijavni obrazac dostupan je na:








nalazi ni u jednoj od okolnosti navedenih u člancima 93. i 94. Financijske uredbe.




obvezatan je u svim slučajevima. Primjer obrasca financijske identifikacije dostupan je na:

http://ec.europa.eu/budget/execution/ftiers_en.htm .

• Obrazac pravne osobe, pravilno ispunjen i potpisan. Za odbore bratimljenja/udruţenja uz

obrazac pravne osobe mora se priloţiti sluţbeni dokument kojim se potvrĎuje osnivanje

odbora/povjerenstva bratimljenja (akt o udruţivanju, upisni dokument s datumom i mjestom

upisa, statut itd.), zajedno sa svim pripadajućim dopunama ili izmjenama. Podnositelji prijave

koji su u sustavu PDV-a moraju uz obrazac pravne osobe poslati sluţbeni dokument kojim se

potvrĎuje da su u sustavu PDV-a. Obrazac pravne osobe dostupan je na:


• Ako je iznos zatraţenih nepovratnih sredstava veći od 25.000 eura, podnositelji

projektnih prijedloga koji nisu javna tijela moraju uz prijavni obrazac priloţiti sluţbenu

bilancu prihoda i rashoda organizacije za posljednju financijsku godinu u kojoj je zaključeno

obračunsko razdoblje. U tom slučaju, takoĎer treba ispuniti obrazac financijskih kapaciteta,

dostupan na: http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm.


Kriteriji dodjele


kriterijima koji su opisani u nastavku:



evaluacije.




68


bodova)






UsklaĊenost projektnih aktivnosti i predloţenih metoda (25% ukupno




• Kvaliteta sadrţaja projekta i metodologije (relevantnost teme za skupinu sudionika;






• Kvaliteta dosega projekta (vidljivost projekta i programa Europa za graĎane, nastavne

aktivnosti, stvaranje novih odnosa bratimljenja gradova ili revitalizacija postojećih;

razvijanje odrţivih mreţa pobratimljenih gradova; diseminacija i korištenje rezultata

uključujući političku razinu; konkretni planovi budućih projekata koji uključuju

sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti te graĎana).



evaluacije.


Broj uključenih zemalja

Broj uključenih gradova/općina.


Broj uključenih sudionika

Broj ljudi koji su neizravno zahvaćeni projektom.

69


Rokovi za podnošenje projektnih prijedloga za mjere potpore bit će sljedeći:

Za projekte koji poĉinju izmeĊu Rok za podnošenje prijave

1. siječnja i 31. oţujka

u godini nakon roka za prijavu

1. lipnja



• Poslati poštom ili dostavljačkom sluţbom na adresu navedenu u nastavku, za koje je


primopredaji izdanoj od poštanskog ureda/dostavljačkog servisa.

• Osobno dostaviti. Prijave dostavljene osobno nakon 17 sati na dan roka za podnošenje

neće biti prihvaćene.

EACEA

Unit P7 Citizenship

Applications – ‘Citizens' projects'



Prijave dostavljene faksom ili poslane izravno elektronskom poštom neće se razmatrati.

70









prijedloga koji su utemeljeni izvan Europske unije primiti ugovor o dodjelu nepovratnih

sredstava

Kako se ova aktivnost financira?


planiranog proračuna, izraţenog u eurima te predanog u tablici koja je dostupna u prijavnom

obrascu.

Nepovratna sredstva ne mogu biti veća od 80% prihvatljivih troškova predmetne

aktivnosti. U skladu s tim, najmanje 20% ukupnih predviĎenih prihvatljivih troškova mora se

financirati iz izvora izvan proračuna Europske unije. Ni pod kojim okolnostima iznos

dodijeljenih sredstava neće biti veći od zatraţenog iznosa.

Najveći iznos nepovratnih sredstava za projekt unutar ove mjere jest 100.000 eura.

Najmanji iznos nepovratnih sredstava jest 30.000 eura.




sredstava.

Planirani proračun mora biti uravnoteţen – tj. ukupni predviĎeni troškovi moraju biti jednaki

ukupnom očekivanom financiranju (ukupni troškovi = ukupni dohodak) iz svih izvora





Na korisnikovom bankovnom računu (i/ili podračunu) mora se moći vidjeti iznos koji je

platila EACEA.





71




72

U slučaju odluke, korisnik mora putem pisane obavijesti potvrditi namjeru za provedbu



izvještaja.

U slučaju ugovora, korisnik mora ugovor potpisati i vratiti EACEA-i. Izvršna agencija bit će



Svrha je plaćanja unaprijed osigurati korisniku neophodni dotok sredstava. Izvršna agencija


dostavi jamstvo kako bi se ograničili financijski rizici vezani uz plaćanje unaprijed. U tom

slučaju, plaćanje unaprijed uvjetovano je primitkom jamstva.




(sluţbeni obrasci završnog izvještaja dostupni su na internetskoj stranici Izvršne agencije:




Ako je ukupni iznos prihvatljivih troškova manji od ukupnog planiranog iznosa troškova,








• biti trošak neophodan za provedbu projekta, biti uključen u planirani proračun koji je

priloţen ugovoru te u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, osobito u pitanju

vrijednosti za novac te načela prihvatljivosti troškova;

• biti učinjen od strane korisnika tijekom razdoblja trajanja projekta, kao što je definirano

ugovorom;

• biti zaista učinjen od strane korisnika, biti zabiljeţen na bankovnom računu korisnika u



• biti moguće utvrditi i provjeriti originalnim pratećim dokumentima.



prateće dokumente.

73


74

Prihvatljivi izravni troškovi projekta jesu oni koji se, s obzirom na kriterije prihvatljivosti

navedene u prethodnom odlomku, mogu identificirati kao posebni troškovi izravno vezani uz

realizaciju projekta i koji im se mogu izravno pripisati. Posebno, prihvatljivi su sljedeći

izravni troškovi:

• troškovi osoblja uposlenog na projektu, uključujući iznos plaće plus doprinose za

socijalno osiguranje i druga obvezna davanja uključena u isplatu plaće, pod uvjetom da ti

troškovi ne premašuju prosječne iznose koji su u skladu s uobičajenom politikom korisnika

oko naknada za rad. Plaće zaposlenika u javnom sektoru prihvatljive su samo ako ih je

korisnik isplatio ili naknadio, a predmetni su zaposlenici izravno i isključivo radili na

projektu. U slučaju djelomičnog rada na projektu prihvatljiv je samo relevantan postotak.

Činjenicu da zaposlenici rade na projektu moraju potvrĎivati ugovor o privremenom

premještaju zaposlenika, opis posla, vremenske tablice i slično.

• Putni troškovi i dnevnice: Dnevnice i troškovi smještaja ne smiju premašiti iznose per

diem koji su dostupni na sljedećoj internetskoj stranici:


- troškovi vezani uz:

- informiranje, proizvodnju, komunikaciju i diseminaciju;

- organiziranje treninga, dogaĎanja informiranja i diseminacije;

- troškovi koji izravno proizlaze it zahtjeva koje nameće ugovor o dodjeli nepovratnih

sredstava, uključujući i troškove financijskih jamstava.






stavkom.


tijela Zajednice.





kamatna dugovanja

upitna dugovanja

tečajni gubici



programom za koju prima pomoć Zajednice


75



putni troškovi u ili iz zemalja koje nisu sudionice Programa, osim ako EACEA

nije drugačije izričito i unaprijed odobrila




76

Aktivnost 2 – Aktivno civilno društvo u Europi


Ta aktivnost omogućuje potporu organizacijama civilnoga društva i organizacijama koje se

bave istraţivanjem europskih javnih politika (think-tanks), kao jedinstvenim poveznicama

izmeĎu europskih graĎana i Europske unije. Organizacije civilnoga društva na europskoj,

nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini vaţni su elementi aktivnog graĎanskog sudjelovanja

u društvu i pomaţu osnaţivanju različitih aspekata javnog ţivota. Organizacije koje se bave

istraţivanjem europskih javnih politika imaju takoĎer specifičnu ulogu pri koncipiranju i

promišljanju europskih pitanja, aktivnog europskog graĎanstva ili pak europskih vrijednosti te

u podrţavanju rasprave na europskoj razini.

Aktivnost je podijeljena na tri Mjere:

• Strukturna potpora za organizacije koje se bave istraţivanjem europskih javnih politika

(think-tanks).

• Strukturna potpora za organizacije civilnoga društva koje djeluju na europskoj razini. Mjere

omogućuju strukturnu potporu organizacijama koje se bave istraţivanjem europskih javnih

politika i think-tankovima u obliku operativnih nepovratnih sredstava koja imaju pokriti dio

njihovih stalnih tekućih troškova kako bi im se osigurao potreban kapacitet i stabilnost za

širenje i strukturiranje aktivnosti na europskoj razini.

• Potpora projektima organizacija civilnoga društva

Ta mjera podupire konkretne projekte organizacija civilnoga društva utemeljenih u zemljama

sudionicama Programa, a koje djeluju na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj

razini, kako bi se podigla svijest o europskim pitanjima.

77

Mjera 1 i 2: Strukturna potpora organizacijama koje se bave

istraţivanjem europskih javnih politika (think-tanks) i

organizacijama civilnoga društva koje djeluju na europskoj razini

Kako bi se organizacijama koje se bave istraţivanjima europskih javnih politika i

organizacijama civilnog društva osigurali potreban kapacitet i stabilnost za širenje i

strukturiranje aktivnosti na europskoj razini, organizacijama koje se bave istraţivanjem

europskih javnih politika ponudit će se strukturna potpora u obliku operativnih nepovratnih

sredstava za dio njihovih fiksnih troškova.

Poziv za podnošenje projektnih prijedloga bit će objavljen na sljedećoj internetskoj adresi:

http://ec.europa.eu/citizenship/programme-actions/doc42_en.htm

Tko provodi tu mjeru?

Aktivnost provodi EACEA, Unit P7 Citizenship. Sve relevantne informacije mogu se dobiti

od:

EACEA

Unit P7 Citizenship

Action 2 – Measures 1 and 2


B- 1140 Brussels, Belgium

E-mail: [email protected]

Faks: +32 2 296 23 89


http://ec.europa.eu/citizenship/programme-actions/doc42_en.htm

mailto:[email protected]





78

Mjera 3: Potpora projektima organizacija civilnoga društva

Specifiĉni ciljevi

Cilj je mjere pruţiti potporu za konkretne projekte organizacijama civilnoga društva iz

različitih zemalja sudionica Programa. Provedba aktivnosti s jakom europskom dimenzijom

omogućit će organizacijama civilnoga društva da osnaţe svoje kapacitete i dopru do šire

javnosti. Izravna suradnja izmeĎu organizacija civilnoga društva utemeljenih u različitim

zemljama članicama EU-a pridonosit će njegovanju uzajamnog razumijevanja različitih

kultura i utvrĎivanju zajedničkih vrijednosti. Iako se to moţe postići u obliku pojedinačnih

projekata, dugoročni će pristup takoĎer osigurati razvoj mreţa i sinergija.

Projekti bi trebali biti u jednom od sljedećih oblika:

»Projekti dogaĊanja», koji se većinom sastoje od konferencija, seminara, razgovora,

radionica, debata, javnih rasprava, sastanaka, trening-aktivnosti i društveno-kulturnih

aktivnosti.

ili

«Projekti proizvodnje i realizacije», koji se većinom sastoje od publikacija, internetskih

stranica, TV/radijskih emisija, proizvodnje audiovizualnih materijala, ispitivanja javnog

mnijenja, studija, analiza, proizvodnje obrazovnih i trening materijala i primjene novih

informacijskih tehnologija.

Projekti bi trebali odgovarati najmanje jednoj od sljedećih značajki:

Aktivnost

Projektni partneri trebali bi planirati, provoditi i zajednički koristiti rezultate aktivnosti

vezano za ciljeve, prioritete i horizontalne značajke Programa. Ta aktivnost moţe se provoditi

u razčitim oblicima, kao što su seminari, tematske radionice, izrada i širenje publikacija,

informacijske kampanje, umjetničke radionice, aktivnosti vezane uz amaterski sport, seminari

osposobljavanja, rasprave, izloţbe, projekti namijenjeni širem graĎanstvu itd.

Rasprava

Projekt bi trebao obuhvaćati poticanje na rasprave i njihovo organiziranje vezano za ciljeve,

prioritete i horizontalne značajke Programa, uključujući primjerice članove organizacija koje

provode projekt, ostale organizacije civilnoga društva, druge vrste organizacija i institucija ili

donosioce odluka, europske graĎane itd.

Promišljanje

Projekt bi trebao obuhvaćati organiziranje, njegovanje i strukturiranje promišljanja europskih

vrednota, europskog graĎanstva i demokracije, uključujući sve vrste organizacija civilnoga

društva, ali takoĎer, primjerice, stručnjake, donosioce odluka, graĎane. Posebna pozornost

trebala bi se posvetiti promišljanju kulturne različitosti Europe. Projekt bi trebao uključivati,

na primjer, kolokvij, kojemu prethodi ispitivanje javnog mnijenja, nakon kojega slijedi

objavljivanje u medijima.

79

Umreţavanje

Cilj projekta trebalo bi biti postavljanje temelja ili pak poticanje razvoja dugotrajnih

umreţavanja mnogih organizacija koje su aktivne na odreĎenom području. Takvo bi

umreţavanje moglo donijeti aktivnu suradnju, uz kombiniranje i strukturiranje različitih već

spomenutih elemenata.


Kriteriji prihvatljivosti koji se odnose na ovu mjeru jesu sljedeći:


Podnositelj projektnog prijedloga mora biti

• nevladina organizacija

• organizacija civilnog društva s pravnim statusom (pravnom osobnošću) koja provodi

svoje aktivnosti na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini.


Partnerstva

Prihvatljivi projektni partneri jesu

• nevladine organizacije

• neprofitna organizacija civilnog društva s pravnim statusom (pravnom osobnošću) koja

provodi svoje aktivnosti na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini.

Partneri moraju biti utemeljeni u jednoj od zemalja sudionica Programa.

Broj partnera

Projekt mora uključivati najmanje dvije zemlje sudionice Programa, od kojih je najmanje

jedna zemlja članica Europske unije.

Mjesto aktivnosti



Trajanje


Progam



80





(vidi u nastavku: Kada se prijaviti?).

Sluţbeni prijavni obrazac dostupan je na:







operativni kapaciteti za provedbu predloţenih aktivnosti te kojom se potvrĎuje da se ne nalazi

ni u jednoj od okolnosti navedenih u člancima 93. i 94. Financijske uredbe.






• Obrazac pravne osobe, pravilno ispunjen i potpisan. Za neprofitna udruţenja uz obrazac

pravne osobe mora se priloţiti sluţbeni dokument kojim se potvrĎuje osnivanje udruţenja

(statut, akt o udruţivanju, upisni dokument s datumom i mjesto upisa itd.), zajedno sa svim

pripadajućim dopunama ili izmjenama. Podnositelji prijave koji su u sustavu PDV-a moraju

uz obrazac pravne osobe poslati sluţbeni dokument kojim se potvrĎuje da su u sustavu PDV-

a. Obrazac pravne osobe dostupan je na:

http://ec.europa.eu/budget/execution/legal_entities_en.htm;




razdoblje. U tom slučaju takoĎer treba ispuniti obrazac financijskih kapaciteta, dostupan na:






81

Kriteriji dodjele





evaluacije.


bodova)






UsklaĊenost projektnih aktivnosti i predloţenih metoda (25% ukupno




• Kvaliteta sadrţaja projekta i metodologije (relevantnost teme za skupinu sudionika;






• Kvaliteta dosega projekta (vidljivost projekta i programa Europa za graĎane, razvoj novih

graĎanskih projekata kao nastavnih aktivnosti, doprinos razvoju europskih politika itd;

diseminacija i korištenje rezultata uključujući političku razinu; konkretni planovi budućih

projekata koji uključuju sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti te graĎana).



evaluacije.


Broj uključenih zemalja

Broj uključenih organizacija.

82

83


• broj uključenih sudionika

• broj ljudi koji su neizravno zahvaćeni projektom

• broj zemalja članica koje su pristupile Europskoj uniji nakon 1. svibnja 2004. i Hrvatska.


Podnositelji prijave naći će u nastavku savjete za podizanje kvalitete sadrţaja predloţenih

projekata. Budući da se projekti ocjenjuju na temelju podataka iz prijave, iznimno je vaţno da

podnositelji prijave dostave jasnu i cjelovitu dokumentaciju s detaljnim, dobro strukturiranim

i informativnim programom projekta.

Neki savjeti:

Objasnite ciljeve projekta, zašto ih birate te zašto su relevantni za ciljeve i prioritete

Programa.

Objasnite koja vam je ciljna skupina i zašto upravo ona.

Načinite detaljan plan aktivnosti, naznačivši koji će se zadaci obaviti, tko će ih i kada

obaviti.

Opišite ulogu svih partnerskih organizacija pri planiranju, provedbi i nastavku projekta.

Uključite različite vrste organizacija kako biste pridonijeli «meĎusobnom obogaćivanju

suradnjom» meĎu različitim dionicima Programa.

Uključite u projekt različite europske graĎane (na primjer, graĎane različitih dobnih

skupina ili religijskih skupina).

Pojasnite kako namjeravate ostvariti nastavak projekta i suradnju s partnerom

(partnerima).

Objasnite na koji način namjeravate osigurati vidljivost projekta.


Rokovi za podnošenje projektnih prijedloga bit će:

Rok za podnošenje prijave Za projekte koji poĉinju izmeĊu

15. veljaĉe 1. kolovoza i 31. prosinca u godini roka

prijave

84



Poslati poštom ili dostavljačkom sluţbom na adresu navedenu u nastavku, za koje je

relevantan datum poštanske otpreme, vidljiv na poštanskom ţigu ili datum na

priznanici o primopredaji koju izda poštanski ured/dostavljačka sluţba.

Osobno dostaviti. Prijave dostavljene osobno nakon 17 sati na dan krajnjeg roka za

podnošenje neće se prihvatiti.

EACEA

Unit P7 Citizenship

Applications – „Action 2 – Measure 3“




Kada i kako ćete biti obaviješteni o rezultatima?



Popisi odabranih projekata objavit će se na sljedećoj internetskoj stranici:



Uspješnim podnositeljima projektnih prijedloga utemeljenima u zemljama Europske unije

dodijelit će se odluka o dodjeli nepovratnih sredstava, a uspješni podnositelji projektnih

prijedloga koji su utemeljeni izvan Europske unije primit će Ugovor o dodjeli nepovratnih

sredstava.


U sklopu ove mjere nepovratna sredstva mogu se izračunati dvjema metodama, koje

odgovaraju dvama različitim pristupima na koje se primjenjuju posebna pravila:

Nepovratna sredstva koja se temelje na fiksnim stopama za «projekte

dogaĊanja»

Iskustvo je pokazalo da se mnogi projektni prijedlozi organizacija civilnoga društva sastoje od

različitih vrsta dogaĎanja. U ovoj kategoriji primjenjuje se pojednostavljeni tip izračuna


85

nepovratnih sredstava: nepovratna sredstva izračunavaju se na temelju broja sudionika na

dogaĎanjima i broja dana.Uz to, paušalni će se iznos dodijeliti na temelju eventualnih krajnjih

proizvoda (publikacije, DVD/CD-ROM-a, internetske stranice).

Nepovratna sredstava koja se temelje na stvarnim troškovima za «projekte

proizvodnje i realizacije»

Nepovratna sredstva, koja se uglavnom sastoje od aktivnosti koje nisu dogaĎanja,

izračunavaju se temeljem detaljnog provizornog proračuna. Zatraţena nepovratna sredstva u

tom slučaju ne smiju premašiti 60% opravdanih troškova aktivnosti o kojima je riječ. Isplata

nepovratnih sredstava temeljit će se na detaljnoj financijskoj izjavi s pratećom

dokumentacijom o rashodima.

86

Izraĉun nepovratnih sredstava temeljem fiksnih stopa za «projekte dogaĊanja»

Opće odredbe

Nepovratna sredstva za projekte prijavljene unutar ove mjere uglavnom se izračunavaju na

temelju broja sudionika na dogaĎanjima i na temelju broja dana. Paušalni iznos moţe se

pridodati tom iznosu nepovratnih sredstava ako se usto proizvode komunikacijski alati.

• Da bi bio prihvatljiv, projekt u cjelini ne smije planirati manje od 50 sudioničkih dana (1

osoba koja je na dogaĎanju jedan dan = jedan sudionički dan).

• Najviše 400 sudioničkih dana (1 osoba koja je na dogaĎanju jedan dan = jedan sudionički

dan) uzima se u obzir pri izračunu nepovratnih sredstava.

• Najmanje 40% prihvatljivih sudionika mora dolaziti iz prihvatljivih zemalja, osim iz

zemlje u kojoj korisnik organizira dogaĎanje. Ti sudionici definirani su kao meĎunarodni

sudionici.

Nepovratna sredstva izračunavaju se na temelju fiksnih stopa i nisu izravno vezana ni uz koji

odreĎen trošak. Stoga ta sredstva ne treba obrazlagati niti ih treba opravdavati.

Zahtijeva se detaljan izračun nepovratnih sredstava za svako dogaĎanje.

Mora se ispuniti «Kalkulator nepovratnih sredstava», koji je dostupan na internetskim

stranicama EACEA-e:

http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/funding_en.htm.

Izračun ukupnog iznosa traţenih nepovratnih sredstava dobiva se zbrajanjem:

• ukupnog iznosa zatraţenog za svako dogaĎanje i

• ukupnog iznosa zatraţenog za komunikacijske alate, ako ih ima

Izračun nepovratnih sredstava za svako događanje mora se provesti na sljedeći način:

• Za sudionike se primjenjuju različite fiksne stope, ovisno o tome definira li se sudionik kao

lokalni ili meĎunarodni, te ovisno o mjestu dogaĎanja. Fiksne stope detaljno se navode u

tablici koja slijedi.

• Lokalni sudionik je osoba koja prebiva u zemlji dogaĎanja. U tom slučaju primjenjuje se

lokalna fiksna stopa, kao što je navedeno u nastavku.

• MeĎunarodni sudionik je osoba koja prebiva u zemlji koja je prihvatljiva za sudjelovanje u

Programu, a nije zemlja u kojoj se dogaĎanje odvija. U tom slučaju primjenjuje se

meĎunarodna fiksna stopa, kao što je navedeno u nastavku.

Fiksne stope izračunate su korištenjem teţinskog faktora koji definira Statistički ured

Europske unije (EUROSTAT) i odraţavaju iznos troškova ţivota za svaku od zemalja. Za

svaku zemlju postoje dvije fiksne stope: jedna za lokalne sudionike, druga za meĎunarodne

sudionike.

Izračun nepovratnih sredstava za komunikacijske alate treba provesti kako slijedi:


• Publikacije

http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/funding_en.htm

87

• Izrada DVD-a ili CD-ROM-a

• Internetska stranica

Fiksna stopa nepovratnih sredstava za svaku od gore navedenih vrsta komunikacijskih alata

iznosi 1.500 eura. Jedanki iznos stope primjenjuje se za sve zemlje.


jest, ne za dva istovrsna proizvoda). U skladu s tim, najveći ukupni iznos nepovratnih

sredstava fiksne stope pod stavkom komunikacijskih alata iznosi 4.500 eura.

Mjesto odrţavanja

dogaĊanja

Dnevni iznos za

DOMAĆEG sudionika

Dnevni iznos za

MEĐUNARODNOG

sudionika

Belgija 58,29 129,02


Češka Republika 37,56 83,14

Danska 60,42 133,72

Njemačka 54,39 120,39


Grčka 41,91 92,75



Irska 68,71 152,08

Italija 49,06 108,59

Cipar 43,58 96,47


Litva 27,15 60,09



Malta 34,40 76,15


Austrija 60,81 134,60

88

Poljska 25,22 55,83





Finska 55,83 123,56

Švedska 57,26 126,73

Ujedinjeno Kraljevstvo 57,85 128,04


89

„Projekti proizvodnje i realizacije“ za koje se iznos nepovratnih sredstava temelji na

proraĉunu

Opće odredbe


predviĎenog proračuna, izraţenog u eurima te predanog u tablici koja je dostupna u prijavnom

obrascu.

Nepovratna sredstva ne mogu biti veća od najvećeg iznosa od 60% opravdanih troškova

predmetne aktivnosti. U skladu s tim, najmanje 40% ukupnih predviĎenih opravdanih

troškova mora se financirati iz izvora izvan proračuna Europske unije. Podnositelji prijava

moraju dostaviti dokaz da je preostali dio ukupnih troškova projekta pokriven (zajamčen)

sufinanciranjem. Ni pod kojim okolnostima iznos dodijeljenih sredstava neće biti veći od

zatraţenog iznosa.

Najveći iznos nepovratnih sredstava za projekt unutar ove mjere jest 55.000 eura. Najmanji

prihvatljivi iznos nepovratnih sredstava jest 10.000 eura.




sredstava.

PredviĎeni proračun mora biti uravnoteţen – tj. ukupni predviĎeni troškovi moraju biti

jednaki ukupnom očekivanom financiranju (ukupni troškovi = ukupni dohodak) iz svih izvora





Na korisnikovom bankovnom računu (i/ili podračunu) mora biti vidljiv iznos koji je platila

EACEA.

U slučaju da EACEA podnositelju konačno odobri nepovratna sredstva, poslat će mu u

pisanom obliku odluku o dodjeli nepovratnih sredstava izraţenu u eurima u kojoj će

odrediti uvjete i visinu financiranja.


Kako bi unutar ove mjere bio prihvatljiv, trošak mora:

- biti trošak neophodan za provedbu projekta, biti uključen u planirani proračun koji je

priloţen ugovoru te mora biti u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, osobito u

pitanju vrijednosti za novac i načela prihvatljivosti troškova;

– biti učinjen od strane korisnika tijekom razdoblja trajanja projekta, kao što je definirano

ugovorom;

– biti zaista učinjen od strane korisnika, biti zabiljeţen na bankovnom računu korisnika u



90

– se moći utvrditi i provjeriti originalnim pratećim dokumentima.



prateće dokumente.


Prihvatljivi izravni troškovi projekta jesu oni koji se, s obzirom na kriterije prihvatljivosti koji

su navedeni u prethodnom odlomku, mogu identificirati kao posebni troškovi izravno vezani

uz realizaciju projekta i koji im se mogu izravno pripisati. Posebno, prihvatljivi su sljedeći

izravni troškovi:

• Troškovi osoblja uposlenog na projektu, uključujući iznos plaće plus doprinose za

socijalno osiguranje i druga obvezna davanja uključena u isplatu plaće, pod uvjetom da ti

troškovi ne premašuju prosječne iznose koji su u skladu s uobičajenom politikom korisnika

oko naknada za rad. Plaće zaposlenika u javnom sektoru prihvatljive su samo ako ih je

korisnik isplatio ili naknadio, a predmetni su zaposlenici izravno i isključivo radili na

projektu. U slučaju djelomičnog rada na projektu prihvatljiv je samo relevantan postotak.

Činjenicu da zaposlenici rade na projektu moraju potvrĎivati ugovor o privremenom

premještaju zaposlenika, opis posla, vremenske tablice i slično. Troškovi osoblja projekta ne

smiju premašiti 20% ukupnog iznosa svih ostalih izravnih troškova navedenih u planiranom


• Putni troškovi i dnevnice. Dnevnice i troškovi smještaja ne smiju premašiti iznose per

diem koji su dostupni na sljedećoj internetskoj stranici:


–

- troškovi vezani uz:



- troškovi koji izravno proizlaze iz zahtjeva koje nameće ugovor o dodjeli nepovratnih

sredstava, uključujući troškove financijskih jamstava.

Kupnju opreme (nove ili rabljene), pod uvjetom da je otpisana u skladu s poreznim i

računovodstvenim pravilima vaţećim za korisnika te da je općenito prihvaćena za

predmete iste vrste. Agencija moţe uzeti u obzir samo dio korištenja opreme, u skladu

s trajanjem projekta i učestalosti stvarne uporabe u svrhu projekta, osim tamo gdje

Agencija drukčije tretira prirodu i/ili kontekst korištenja opreme.


91




troškovima obuhvaćenima projektom. Neizravni troškovi ne mogu uključivati troškove

unesene pod nekom drugom proračunskom stavkom. Neizravni troškovi neće se prihvaćati

ako korisnik već prima operativnu potporu institucije ili tijela Zajednice.






kamatna dugovanja

upitna dugovanja

tečajni gubici






putni troškovi u zemlje ili iz zemalja koje nisu sudionice Programa, osim ako

EACEA nije drugačije izričito i unaprijed odobrila




Postupci plaćanja






U slučaju odluke, korisnik mora putem pisane obavijesti potvrditi svoju namjeru za provedbu

projekta kako bi primio uplatu unaprijed u visini 50% ukupnog iznosa nepovratnih sredstava.

Ukoliko EACEA ne primi pisanu potvrdu, izvršit će se jednokratna uplata temeljem završnog

izvještaja.

U slučaju ugovora, korisnik mora potpisati i vratiti ugovor EACEA-i. Izvršna agencija bit će


nakon datuma potpisivanja Ugovora od strane Izvršne agencije.





92

Nepovratna sredstva isplatit će se korisniku nakon što podnese EACEA-i zahtjev za







Ako je ukupni iznos prihvatljivih troškova manji od ukupno planiranog iznosa troškova,






• Specifiĉnosti nepovratnih sredstava koja se temelje na fiksnim stopama za «projekte

dogaĊanja»

Završni izvještaj mora sadrţavati:

Ovjereni popis s imenima i adresama sudionika projekta, koji datira i potpisuje osoba

ovlaštena za ulazak u pravno obvezujuće odnose u ime podnositelja projektnog prijedloga.

Popis treba sastaviti za svako dogaĎanje.

93

Detaljni proračun ne treba podnositi. TakoĎer, neće biti potrebna ni detaljna financijska

izjava, niti je uz završni izvještaj potrebno priloţiti prateću dokumentaciju o troškovima.

• Specifiĉnosti nepovratnih sredstava koja se temelje na stvarnim troškovima za

«projekte proizvodnje i realizacije»

• Završni financijski izvještaj treba biti uravnoteţen, datiran, izraţen u eurima i mora

uključivati:

- detaljnu završnu izjavu o troškovima i prihodima, prema obrascu koji je dostupan na

sljedećoj internetskoj stranici: http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.php

- cjelovit popis računa, prema obrascu koji moţete pronaći na internetskoj stranici EACEA-

e: http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm

- obrazac završnog izvještaja, dostupan na:


http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm;


94

Aktivnost 3. Zajedno za Europu


Cilj je aktivnosti produbiti koncept „aktivnog europskog graĎanstva“ i promovirati njegovo

razumijevanje diljem Europe te time „pribliţiti Europu njenim graĎanima“ uz pomoć triju

vrsta mjera.

Aktivnost inicira i provodi Europska komisija, stoga u okviru mjere opisane u nastavku nije

planiran odabir projekata.

Upeĉatljiva dogaĊanja

Ta mjera, kojom se podupire organiziranje dogaĎanja koja su opsegom i svrhom vaţna i koja

potiču sklad meĎu graĎanima Europe, pomaţe jačanju njihova osjećaja pripadnosti istoj

zajednici, čini ih svjesnima povijesti, postignuća i vrednota Europske unije, uključuje ih u

interkulturalni dijalog i pridonosi razvoju europskog identiteta.

U takva dogaĎanja ubrajaju se obiljeţavanja povijesnih dogaĎaja, proslave europskih

postignuća, umjetnička dogaĎanja, jačanje svijesti o pojedinim pitanjima, konferencije na

području Europe i dodjeljivanje nagrada za istaknuta postignuća. Potiče se primjena novih

tehnologija, posebice IST-a4.

DogaĎanja organizira Komisija, a u slučajevima gdje je primjereno, Komisija u suradnji s

drţavom članicom ili drugim relevantnim partnerima. Unutar te mjere neće se dodjeljivati

nepovratna sredstva, no moţda će se provoditi javne nabave.

Studije

U svrhu boljeg razumijevanja aktivnog graĎanstva na europskoj razini, Komisija će provoditi

studije, istraţivanja i ispitivanja javnog mnijenja.

Alati informiranja i širenja informacija

S obzirom na usredotočenost na graĎane i različite inicijative na području aktivnog

graĎanstva, putem internetskog portala ili drugim alatima treba dostaviti sveobuhvatne

informacije o različitim aktivnostima Programa i o drugim europskim aktivnostima u vezi s

graĎanstvom i drugim relevantnim inicijativama.

Programski vodič aţurirat će se radi uključivanja poveznica na aktivnosti informiranja i

širenja informacija o aktivnostima koje će se odrţati.

4 Information Society Technologies

95

Aktivnost 4. Aktivno europsko sjećanje

Specifiĉni ciljevi

Europska unija izgraĎena je na temeljnim vrednotama kao što su sloboda, demokracija i

poštovanje ljudskih prava. U svrhu potpunog poštovanja njihova značenja potrebno je pamtiti

kršenja tih vrijednosti koja su uzrokovali nacizam i staljinizam u Europi. Odavanjem počasti

ţrtvama, očuvanjem mjesta na kojima su se dogodile deportacije i pogubljenja te arhiva o

njima, Europljani će sačuvati sjećanje na prošlost, uključujući i njenu mračnu stranu. Budući

da je ljudi koji su svjedočili tim dogaĎanjima svakim danom sve manje, iznimno je vaţno

učiniti to sada. Time bi se očuvala svijest o razmjerima i tragičnim posljedicama Drugoga

svjetskog rata, posebice uključivanjem mlaĎih generacija Europljana. Osim toga, graĎani bi

bili uključeni u razmišljanje o nastanku Europske unije prije pedeset godina, o povijesti

europske integracije, koja čuva mir meĎu njenim članicama te o Europi danas, nadilazeći

prošlost i gradeći budućnost. Zbog tih razloga ova aktivnost igra vaţnu ulogu u njegovanju

promišljanja budućnosti Europe i promicanju aktivnoga europskog graĎanstva.

Ciljevi aktivnosti u skladu su s ciljevima Programa. Dvojaki su: „njegovanje aktivnosti,

debate i razmišljanja o europskom graĎanstvu i demokraciji, zajedničkim vrednotama,

povijesti i kulturi“ te „pribliţavanje Europe njenim graĎanima promicanjem europskih

vrijednosti i postignuća, čuvajući pritom sjećanje na njenu prošlost“.

U sklopu aktivnosti dodjeljivat će se nepovratna sredstva za sljedeće vrste projekata:

Projekti očuvanja spomen-područja masovnih deportacija, nekadašnjih

koncentracijskih logora i drugih mjesta stradanja i pogubljenja iz doba

nacizma, kao i arhiva koji te dogaĎaje dokumentiraju sa svrhom

odrţavanja sjećanja na ţrtve i one koji su u ekstremnim uvjetima

spašavali ljude od holokausta.

Projekti vezani uz odavanje počasti ţrtvama masovnih pogubljenja i

masovnih deportacija vezanih uz staljinizam, kao i očuvanje

memorijalnih centara i arhiva koji dokumentiraju te dogaĎaje.

Osnovna svrha projekata za koje će se dodjeljivati nepovratna sredstva u sklopu aktivnosti

Aktivno europsko sjećanje trebalo bi biti čuvanje sjećanja na ţrtve nacizma i staljinizma kao i

produbljivanje znanja i razumijevanja sadašnjih i budućih generacija o tome što se i zbog čega

dogaĎalo u logorima i na drugim mjestima masovnih pogubljenja.

Projekti bi trebali biti u jednom od sljedećih oblika:

96

»Projekti dogaĊanja», koji se većinom sastoje od konferencija, seminara. razgovora,

radionica, debata, javnih rasprava, sastanaka, trening-aktivnosti i društveno-kulturnih

aktivnosti.

»Projekti proizvodnje i realizacije», koji se većinom sastoje od publikacija, internetskih

stranica, TV/radijskih emisija, proizvodnje audiovizualnih materijala, ispitivanja javnog

mnijenja, studija, analiza, proizvodnje obrazovnih i trening materijala, primjene novih

informacijskih tehnologija.

Projekti moraju odgovarati najmanje jednom od sljedećih obiljeţja, a potiče se i kombinacija

nekoliko njih:

Očuvanje

Projekt bi trebao osigurati očuvanje područja masovnih deportacija i pogubljenja, te

spomenika – koji su obično podignuti na tim područjima – kao i očuvanje arhiva koji

dokumentiraju ta tragična dogaĎanja. Arhivi mogu sadrţavati materijalne i nematerijalne

dokumente, kao što su zbirke usmenih svjedočanstava. Projekt bi time trebao osigurati

dostupnost različitih svjedočanstava o prošlosti sadašnjim graĎanima Europe i/ili budućim

naraštajima.

Odavanje počasti

Projekt bi trebao odavati počast ţrtvama nacizma i staljinizma ili onima koji su se izloţili

velikom riziku kako bi ljude spašavali od deportacije i istrebljenja. Projekt bi trebao pokrenuti

graĎane svih naraštaja u svrhu sjećanja na tragične dogaĎaje i ţrtve. Na primjer, mogao bi se

sastojati od okupljanja ljudi povodom svečanosti na spomen-području u vrijeme godišnjica ili

radi svečanog otvorenja spomen-obiljeţja. Svrha projekta takoĎer moţe biti širenje spoznaja o

pojedinačnim sudbinama kroz istraţivanje ili proširivanje dokumentacijskog gradiva o

ţrtvama. Projekt bi trebao jasno odrediti ciljnu skupinu i poduzeti potrebne mjere kojima će

se osigurati učinkovito prenošenje poruke. GraĎani bi trebali igrati aktivnu ulogu pri

planiranju, provedbi i praćenju projekta.

Promišljanje

Projekt bi trebao uključiti graĎane, posebice mlade ljude, u široko promišljanje razloga i

posljedica nacizma i staljinizma. TakoĎer bi se mogao osmisliti tako da bude usmjeren na

specifične grupe koje mogu djelovati kao multiplikatori, poput stručnjaka, istaknutih članova

neke zajednice, donositelja odluka itd. Počinjući s osvrtom na ono što se dogodilo, projekt bi

trebao takoĎer analizirati zašto su se i kako kršila demokratska načela i ljudska prava. To bi

moglo dovesti do promišljanja razloga zbog kojih je Europska unija stvorena i vrednota koje

su procesom europske integracije zaštićene. U konačnici, zahvaljujući boljem razumijevanju

uzroka europskog integriranja i današnje Europe, projekt bi se mogao baviti promišljanjem

budućnosti Europe. Takvo promišljanje mogu pratiti i podrţavati konkretne aktivnosti na

terenu. Projekt bi trebalo provesti u duhu pomirbe, tolerancije i pluralizma, stoga bi se osobita

pozornost trebala posvetiti uključivanju raznolikog europskog graĎanstva, posebice graĎana

različite dobi te različite nacionalne, kulturne i vjerske pripadnosti.

97

Umreţavanje

Namjera je Programa poticati organizacije iz ovog djelokruga na uspostavljanje meĎusobnih

veza i razmjenu znanja. Projekti koji pokrivaju ovu stavku trebali bi teţiti postavljanju

temelja, ili poticati razvoj, dugotrajnog umreţavanja organizacija koje se bave ovim

specifičnim područjem. Umreţavanje moţe uključivati razmjenjivanje gledišta o izazovima u

ovom području, razmjenu najboljih praksi vezano za nove pedagoške alate ili metode

arhiviranja. Umreţavanje bi moglo donijeti konkretnu suradnju različitih partnera na

zajedničkim projektima usmjerenim na očuvanje, odavanje počasti i/ili promišljanje. Suradnja

će ojačati europsku dimenziju uključenih organizacija i, otvarajući nove pristupe, obogatiti

debatu. U konačnici će osigurati veću vidljivost i utjecaj projekata diljem Europe i time

povećati mogućnost dopiranja do graĎana Europe.

98



Podnositelj projektnog prijedloga mora biti neprofitna organizacija s pravnim statusom

(pravnom osobnošću), utemeljena u jednoj od zemalja sudionica Programa.

Na primjer: nevladine organizacije, udruţenja preţivjelih, udruţenja obitelji ţrtava,

memorijali, muzeji, lokalne i regionalne vlasti, federacije, think tanks, istraţivačke ustanove,

organizacije aktivne u području volonterskog rada itd.

Mjesto aktivnosti



Prihvatljive aktivnosti




(vidi u nastavku: Kada se prijaviti?).

Trajanje








nalazi ni u jednoj od okolnosti navedenih u člancima 93. i 94. Financijske uredbe;







99

• Obrazac pravne osobe, pravilno ispunjen i potpisan. Za neprofitna udruţenja uz

obrazac pravne osobe mora se priloţiti sluţbeni dokument kojim se potvrĎuje osnivanje

udruţenja (statut, akt o udruţivanju, upisni dokument s datumom i mjestom upisa itd.),

zajedno sa svim pripadajućim dopunama ili izmjenama. Podnositelji prijave koji su u sustavu

PDV-a moraju uz obrazac pravne osobe poslati sluţbeni dokument kojim se potvrĎuje da su

u sustavu PDV-a. Obrazac pravne osobe dostupan je na:


• Ako je iznos zatraţenih nepovratnih sredstava veći od 25.000 eura, podnositelji

projektnih prijedloga koji nisu javna tijela moraju uz prijavni obrazac priloţiti sluţbenu

bilancu prihoda i rashoda organizacije za posljednju financijsku godinu u kojoj je zaključeno

obračunsko razdoblje. U tom slučaju, takoĎer treba ispuniti obrazac financijskih kapaciteta,

dostupan na: http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm.


Kriteriji dodjele


kriterijima koji su opisani u nastavku:



evaluacije.

• Relevantnost s obzirom na ciljeve i prioritete Programa (25% ukupno raspoloţivih

bodova)






• UsklaĊenost projektnih aktivnosti i predloţenih metoda (25% ukupno


Kvaliteta sadrţaja i metodologije projekta (je li primijenjena odgovarajuća metodologija pri

bavljenju temom i je li pokazano kako i tko će izvršavati pojedine zadatke).


• na ciljanu skupinu (skupine), i kako će se to postići korištenjem finalnih proizvoda projekta

• na potencijalni razvoj odrţivih mreţa suradnje

• na meĎugeneracijski dijalog i prijenos povijesnog sjećanja na mlaĎe naraštaje.

• Vidljivost i nastavne aktivnosti (15% ukupno raspoloţivih bodova)

• Vidljivost/komunikacija planiranih aktivnosti za europske graĎane



100

• Diseminacija i korištenje rezultata prema europskim graĎanima.


• Zemljopisni utjecaj (10% ukupno raspoloţivih bodova)

• Broj uključenih zemalja

• Broj uključenih organizacija.

• Ciljana skupina (10% ukupno raspoloţivih bodova)

• broj uključenih sudionika

• broj ljudi koji su neizravno zahvaćeni projektom

• broj zemalja članica koje su pristupile Europskoj uniji nakon 1. svibnja 2004. i

Hrvatska.


Podnositelji prijave naći će u nastavku savjete za podizanje kvalitete sadrţaja predloţenih

projekata. Budući da se projekti ocjenjuju na temelju podataka iz prijave, iznimno je vaţno da

podnositelji prijave dostave jasnu i cjelovitu dokumentaciju s detaljnim, dobro strukturiranim

i informativnim programom projekta.

101

Neki savjeti:

Objasnite koje biste ciljeve htjeli postići projektom, zašto ih birate te

zašto su relevantni za ciljeve i prioritete Programa.

Objasnite koja vam je ciljna skupina i zašto je odabrana.

Sastavite detaljan plan aktivnosti, naznačivši koji će se zadaci obaviti,

tko će ih obaviti i kada.

Opišite ulogu partnerske organizacije, ako je imate, u planiranju,

provedbi i nastavku projekta.

Projekti koji uključuju različite vrste organizacija pridonose suradnji

različitih dionika Programa.

Projekti koji pokreću velik broj europskih graĎana ili različite europske

graĎane (na primjer, različite dobne skupine, različite nacionalne,

kulturne i religijske skupine).

Ako prireĎujete dogaĎanje, detaljno opišite vrstu dogaĎanja, program,

grupe koje će sudjelovati, metode i alate koji će se koristiti itd.

Ako planirate proizvesti „proizvod“, poput publikacija, internetskih

stranica itd., detaljno ga opišite i, ako je moguće, dostavite uzorak.


Rokovi za podnošenje projektnih prijedloga za Aktivno europsko sjećanje bit će:

Rok za podnošenje prijave Za projekte koji poĉinju izmeĊu

30. travnja 1. listopada i 31. prosinca u godini roka

prijave


102


Poslati poštom ili dostavljačkom sluţbom na adrese navedene u nastavku, za koje je


primopredaji koju izda poštanski ured/dostavljačka sluţba.

Osobno dostaviti. Prijave dostavljene osobno nakon 17 sati na dan krajnjeg roka za

podnošenje neće se prihvaćati.

EACEA

Unit P7 Citizenship

Applications – ‘Active European Remembrance’




Nakon isteka roka za podnošenje prijave nikakve izmjene u prijavi nisu dopuštene, no

EACEA moţe kontaktirati podnositelja prijave u slučaju potrebe za pojašnjenjem pojedinih

aspekata.







103





sredstava.


U sklopu ove mjere nepovratna sredstva mogu se izračunati dvjema metodama, koje

odgovaraju dvama različitim pristupima na koje se primjenjuju posebna pravila:

Nepovratna sredstava koja se temelje na fiksnim stopama za

«projekte dogaĊanja»

Iskustvo je pokazalo da se mnogi projektni prijedlozi sastoje od različitih vrsta dogaĎanja. U

ovoj se kategoriji primjenjuje pojednostavljeni tip izračuna nepovratnih sredstava: nepovratna

sredstva izračunavaju se na temelju broja sudionika na dogaĎanjima i broja dana. Usto,

paušalni će se iznos dodijeliti na temelju eventualnih krajnjih proizvoda (publikacije,

DVD/CD-ROM-a, internetske stranice).

Nepovratna sredstava koja se temelje na stvarnim troškovima za


Nepovratna sredstva za projekte koji se uglavnom sastoje od aktivnosti koje nisu dogaĎanja

izračunavaju se temeljem detaljnog provizornog proračuna. Zatraţena nepovratna sredstva u

tom slučaju ne smiju premašiti 60% opravdanih troškova aktivnosti o kojima je riječ. Isplata

nepovratnih sredstava temeljit će se na detaljnoj financijskoj izjavi s pratećom

dokumentacijom o rashodima.

Nepovratna sredstava koja se temelje na fiksnim stopama za «projekte dogaĊanja»

Opće odredbe

Nepovratna sredstva za projekte prijavljene unutar ove mjere uglavnom se izračunavaju na

temelju broja sudionika na dogaĎanjima i na temelju broja dana. Paušalni iznos moţe se

pridodati tom iznosu nepovratnih sredstava ako se usto proizvode komunikacijski alati.

• Da bi bio prihvatljiv, projekt u cjelini ne smije planirati manje od 50 sudioničkih dana

(jedna osoba koja je na dogaĎanju jedan dan = jedan sudionički dan).

• Najviše 400 sudioničkih dana (jedna osoba koja je na dogaĎanju jedan dan = jedan

sudionički dan) se uzima u obzir pri izračunu nepovratnih sredstava.

• Najmanje 40% prihvatljivih sudionika mora dolaziti iz prihvatljivih zemalja, osim iz zemlje

u kojoj korisnik organizira dogaĎanje. Ti sudionici definirani su kao meĎunarodni sudionici.

Nepovratna sredstva izračunavaju se na temelju fiksnih stopa i nisu izravno vezana ni uz koji

poseban trošak, stoga ta sredstva ne treba obrazlagati niti ih treba opravdavati.

104

Zahtijeva se detaljan izračun nepovratnih sredstava za svako dogaĎanje.

Mora se ispuniti «Kalkulator nepovratnih sredstava», koji je dostupan na internetskim

stranicama EACEA-e:

http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/funding_en.htm.

Izračun ukupnog iznosa traţenih nepovratnih sredstava dobiva se zbrajanjem:

• ukupnog iznosa zatraţenog za svako «dogaĎanje»

• ukupnog iznosa zatraţenog za «komunikacijske alate», ako ih ima.

Izračun nepovratnih sredstava za svako događanje mora se obaviti na sljedeći način:

• Za sudionike se primjenjuju različite fiksne stope, ovisno o tome definira li se sudionik kao

lokalni ili meĎunarodni, te ovisno o mjestu dogaĎanja. Tablica u nastavku detaljno navodi

fiksne stope.

• Lokalni sudionik je osoba koja prebiva u zemlji u kojoj se dogaĎanje zbiva. U tom slučaju

primjenjuje se lokalna fiksna stopa, kao što je navedeno u nastavku.

• MeĎunarodni sudionik je osoba koja prebiva u zemlji koja je prihvatljiva za sudjelovanje u

Programu a nije zemlja dogaĎanja. U tom slučaju primjenjuje se meĎunarodna fiksna stopa,

kao što je navedeno u nastavku.

Fiksne stope izračunate su korištenjem teţinskog faktora koji definira Statistički ured

Europske unije (EUROSTAT) i odraţavaju iznos troškova ţivota za svaku od zemalja. Za

svaku zemlju postoje dvije fiksne stope: jedna za lokalne sudionike, druga za meĎunarodne

sudionike.

Izračun nepovratnih sredstava za komunikacijske alate treba provesti kako slijedi:


• Publikacije

• Izrada DVD-a ili CD-ROM-a

• Internetska stranica

Fiksna stopa nepovratnih sredstava za svaku od gore navedenih vrsta komunikacijskih alata

iznosi 1.500 eura. Jednaki iznos stope primjenjuje se za sve zemlje.


jest, ne za dva istovrsna proizvoda). U skladu s tim, najveći ukupni iznos nepovratnih

sredstava fiksne stope pod stavkom komunikacijskih alata iznosi 4.500 eura.

http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/funding_en.htm

105

Mjesto odrţavanja

dogaĊanja

Dnevni iznos za

DOMAĆEG

sudionika

Dnevni iznos za

MEĐUNARODNOG

sudionika

Belgija 58,29 129,02


Češka Republika 37,56 83,14

Danska 60,42 133,72

Njemačka 54,39 120,39


Grčka 41,91 92,75



Irska 68,71 152,08

Italija 49,06 108,59

Cipar 43,58 96,47


Litva 27,15 60,09



Malta 34,40 76,15


Austrija 60,81 134,60

Poljska 25,22 55,83




106


Finska 55,83 123,56

Švedska 57,26 126,73

Ujedinjeno

Kraljevstvo

57,85 128,04


„Projekti proizvodnje i realizacije“ za koje se iznos nepovratnih sredstava temelji na

proraĉunu

Opće odredbe


predviĎenog proračuna, izraţenog u eurima te predanog u tablici koja je dostupna u prijavnom

obrascu.

Nepovratna sredstva ne smiju premašiti 60% opravdanih troškova aktivnosti o kojoj je riječ.

U skladu s tim, najmanje 40% ukupnih predviĎenih opravdanih troškova mora se financirati iz

izvora izvan proračuna Europske unije. Podnositelji prijava moraju dostaviti dokaz da je

preostali dio ukupnih troškova projekta pokriven (zajamčen) sufinanciranjem. Ni pod kojim

okolnostima iznos dodijeljenih sredstava neće biti veći od zatraţenog iznosa.

Najveći iznos nepovratnih sredstava za projekt unutar ove mjere jest 55.000 eura. Najmanji

prihvatljivi iznos nepovratnih sredstava jest 10.000 eura.




sredstava.

PredviĎeni proračun mora biti uravnoteţen – tj. ukupni predviĎeni troškovi moraju biti

jednaki ukupnom očekivanom financiranju (ukupni troškovi = ukupni dohodak) iz svih izvora



Podnositelj prijave mora navesti izvore i iznose svih sredstava koja je primio ili zatraţio


Na korisnikovom bankovnom računu (i/ili podračunu) mora se vidjeti uplata EACEA-e.

Ako EACEA podnositelju konačno odobri nepovratna sredstva, poslat će podnositelju prijave,

u pisanom obliku, odluku o dodjeli nepovratnih sredstava izraţenu u eurima u kojoj će

odrediti uvjete i visinu financiranja.

107



- biti trošak neophodan za provedbu projekta, biti uključen u planirani proračun koji je

priloţen ugovoru te biti u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, osobito u pitanju

vrijednosti za novac te načela prihvatljivosti troškova;

– biti učinjen od strane korisnika tijekom razdoblja trajanja projekta, kao što je definirano

ugovorom;

– biti zaista učinjen od strane korisnika, biti zabiljeţen na bankovnom računu korisnika u

skladu s vaţećim računovodstvenim pravilima, te prijavljen u skladu s odredbama vaţeće


– biti moguće utvrditi i provjeriti originalnim pratećim dokumentima.



prateće dokumente.

Prihvatljivi izravni troškovi

Prihvatljivi izravni troškovi projekta su oni koji se, s obzirom na kriterije prihvatljivosti koji

su navedeni u prethodnom odlomku, mogu identificirati kao posebni troškovi izravno vezani

uz realizaciju projekta i koji im se mogu izravno pripisati. Posebno, prihvatljivi su sljedeći

izravni troškovi:

- Troškovi osoblja uposlenog na projektu, uključujući iznos plaće i doprinose za socijalno

osiguranje i druga obvezna davanja uključena u isplatu plaće, pod uvjetom da ti troškovi ne

premašuju prosječne iznose koji su u skladu s uobičajenom politikom korisnika oko naknada

za rad. Plaće zaposlenika u javnom sektoru prihvatljive su samo ako ih je korisnik isplatio ili

naknadio, a predmetni su zaposlenici izravno i isključivo radili na projektu. U slučaju

djelomičnog rada na projektu prihvatljiv je samo relevantan postotak. Činjenicu da

zaposlenici rade na projektu moraju potvrĎivati ugovor o privremenom premještaju

zaposlenika, opis posla, vremenske tablice i slično. Troškovi osoblja projekta ne smiju

premašiti 20% ukupnog iznosa svih ostalih izravnih troškova navedenih u planiranom


- Putni troškovi i dnevnice: Dnevnice i troškovi smještaja ne smiju premašiti iznose per diem,

koji su dostupni na sljedećoj internetskoj stranici:


- Troškovi vezani uz:



- troškovi koji izravno proizlaze it zahtjeva koje nameće ugovor o dodjeli nepovratnih

sredstava, uključujući i troškove financijskih jamstava.

- kupovinu opreme (nove ili rabljene), pod uvjetom da je otpisana u skladu s poreznim i

računovodstvenim pravilima vaţećim za korisnika te da je općenito prihvaćena za predmete

iste vrste. Samo dio korištenja opreme, u skladu s trajanjem projekta i učestalosti stvarne

uporabe u svrhu projekta, Agencija moţe uzeti u obzir, osim tamo gdje Agencija drukčije


108

tretira prirodu i/ili kontekst korištenja opreme.

109






stavkom.


tijela Zajednice.






kamatna dugovanja

upitna dugovanja

tečajni gubici






putni troškovi u zemljama ili iz zemalja koje nisu sudionice Programa, osim ako

EACEA nije drugačije izričito i unaprijed odobrila




Postupci plaćanja






U slučaju odluke, korisnik mora putem pisane obavijesti potvrditi namjeru za provedbom



izvještaja.

110

U slučaju ugovora, korisnik ga mora potpisati i vratiti EACEA-i. Izvršna agencija bit će

posljednja stranka ugovora koja ga potpisuje. Plaćanje unaprijed obavit će se u roku 45 dana






Nepovratna sredstva isplatit će se korisniku nakon što podnese EACEA-i zahtjev za




http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm) i mora sadrţavati opis rezultata projekta u

usporedbi s početnim ciljevima. Izvještaju se moraju priloţiti sve publikacije ili proizvodi koji

su nastali u sklopu projekta.

Ako je ukupni iznos prihvatljivih troškova manji od ukupnih planiranih troškova, EACEA će

u skladu s time smanjiti iznos nepovratnih sredstava. Korisnik će trebati vratiti svaki

preplaćeni iznos u slučaju da ga je EACEA već uplatila.




Specifiĉnosti nepovratnih sredstava koja se temelje na fiksnim stopama za

«projekte dogaĊanja»

Završni izvještaj mora sadrţavati:

Ovjerenu listu s imenima i adresama sudionika projekta, koju datira i potpisuje osoba

ovlaštena za ulazak u pravno obvezujuće odnose u ime podnositelja projektnog prijedloga.

Popis treba sastaviti za svako dogaĎanje.

111

Detaljni proračun ne treba podnositi. takoĎer, neće biti potrebna ni detaljna financijska izjava,

niti je uz završni izvještaj potrebno priloţiti prateću dokumentaciju o troškovima.

Specifiĉnosti nepovratnih sredstava koja se temelje na stvarnim troškovima za


• Završni financijski izvještaj treba biti uravnoteţen, datiran, izraţen u eurima i mora

uključivati:

• detaljnu završnu izjavu o troškovima i prihodima, prema obrascu koji je dostupan na

sljedećoj internetskoj stranici: http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.php

• Cjelovit popis računa, prema obrascu koji moţete pronaći na internetskoj stranici EACEA-

e: http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm.

• Obrazac završnog izvještaja dostupan je na:




Documents

PROGRAM EUROPA ZA GRAĐANE 2007. 2013. PROGRAMSKI VODIČ · Blagostanje ljudi u Europi: zapošljavanje, socijalna kohezija i odrţivi razvoj 11 Utjecaj politika EU-a na društva 11