Učiteljski fakultet u Rijeci - ufri.uniri.hr · Odgoj i obrazovanje za okoliš ka cjeloţivotnom odgoju i obrazovanju za odrţivi razvoj – koncepcijska odreĎenja i implikacije

Učiteljski fakultet u Rijeci

Razlikovni program za upis na diplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Rijeka, ožujak 2010.

2

Tablica1.

1.1. Popis predmeta i/ili modula (ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

POPIS MODULA / PREDMETA

Semestar a:

MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS a, b, c

1. Odrţivi razvoj u kontekstu cjeloţivotnog učenja

dr.sc. Dunja AnĎić 2 1 0 4

2. Uvod u sociologiju odgoja doc.dr. sc. Ţeljko Boneta 2 0 0 4

3. Osnove psihologije učenja i poučavanja

doc.dr. sc. Sanja Tatalović –Vorkapić

2 1 0 4

4. Odabrana poglavlja pedagogije ranog djetinjstva

prof. dr. sc. Jasna Krstović 2 1 0 4

5. Kurikulum i institucijski kontekst

doc. dr. sc. Lidija Vujičić 2 1 0 4

6. Teorijsko-metodologijske

osnove istraţivanja odgoja i obrazovanja

doc. dr. sc. Darko Lončarić 2 2 0 5

7. Seminarski rad

dr. sc. Dunja AnĎić

doc. dr. sc. Ţeljko Boneta

doc. dr. sc. Sanja Tatalović –Vorkapić

prof. dr. sc. Jasna Krstović

doc. dr. sc. Lidija Vujičić

0 0 4 5

3

1.2.Opis predmeta / predavanja

1.2.1. ODRŽIVI RAZVOJ U KONTEKSTU CJELOŽIVOTNOG UČENJA

Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Dunja Anđić

Naziv predmeta ODRŽIVI RAZVOJ U KONTEKSTU CJELOŽIVOTNOG UČENJA

Semestar a ljetni

Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja polaznika a, b, c 4

Broj sati (P+V+S) 2+1+0

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Utemeljenje odgoja i obrazovanja i koncepta odrţivog razvoja u odgoju i obrazovanju za odrţivi razvoj kao integralnog dijela koncepcije cjeloţivotnog učenja. Osnaţivanje futurističko-vizonarske, društveno-razvojne i pedagoške koncepcije odgoja i obrazovanja za odrţivi razvoj unutar konteksta cjeloţivotnog učenja i poučavanja za odrţivi razvoj u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.

Uvjeti za upis predmeta

Nema dodatnih uvjeta.

1.2. Očekivani ishodi učenja za predmet

Studenti će po završetku ovog kolegija, kroz različite oblike nastave, razviti ove opće kompetencije: Uočavanje, povezivanje i kritičko promišljanje o promjenama u suvremenim društvenim i pedagoškim

procesima relevantnim za implementaciju cjeloţivotnog odgoja i obrazovanja za odrţivi razvoj. Individualne refleksije/vizioniranje problema u kontekstu cjeloţivotnog učenja i vlastitog rada, rada u ustanovi u

kontekstu vještina poučavanja i komunikacijskih vještina, profesionalnog razvoja u kontekstu umreţavanja i u kontekstu kompetencija koje obuhvaćanju znanja, refleksije, istraţivačke i konstruktivističke pristupe, organiziranje, pronalaţenje, analiziranje i povezivanje.

Konstrukcija razumijevanja sustava vrijednosti i problematike cjeloţivotnog odgoja i obrazovanja za odrţivi razvoj koje se temelji na traţenju veza, multiplih utjecaja i interakcija u povezivanju sa suvremenim odgojno-obrazovnim procesima u predškolskim ustanovama.

Traţenje ideja i perspektiva, vrednovanje ideja, zamisli, iskustava, očekivanja i otvorenosti u prihvaćanju novih metoda, strategija odgojno-obrazovnog rada, fokusiranje na razjašnjenja i diskusije o vlastitim vrijednostima i odgovornostima, a iz toga jačanje refleksija, zajedničkog poštovanja i razumijevanja drugih vrijednosti u kontekstu zahtjeva za cjeloţitvotnim učenjem i promocijom odgoja i obrazovanja za odrţivi razvoj.

Konstruiranje i osmišljavanje praktičnih aktivnosti te njihovo povezivanje s konceptima dječjeg razvoja i konstrukcijama teorije cjeloţivotnog učenja i odgoja i obrazovanja za odrţivi razvoj.

1.3. Sadržaj predmeta

Kolegij obuhvaća sljedeće sadržaje: 1. Čovjek i okoliš – povijesno društveno odreĎenje ekologije kao pojma, ideje i znanstvene discipline u 19. I 20.

stoljeću. 2. Odgoj i obrazovanje za okoliš ka cjeloţivotnom odgoju i obrazovanju za odrţivi razvoj – koncepcijska odreĎenja i

implikacije u odgojno-obrazovnoj praksi rada u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. 3. Paradigmatski aspekti - diferencijacija koncepcijskih okvira odgoja i obrazovanja za okoliš ka cjeloţivotnom

odgoju i obrazovanju za odrţivi razvoj. 4. Odrţivi razvoj – modeli i dimenzije, vrijednosni sustavi kao pretpostavka za razvoj cjeloţivotnog odgoja i

4

obrazovanja za odrţivi razvoj. 5. Odgoj i obrazovanje za odrţivi razvoj u kontekstu suvremenih globalnih, društvenih i cjeloţivotnih pedagoških

tendencija. 6. Strategija cjeloţivotnog odgoja i obrazovanja za odrţivi razvoj – osnove i implikacije. 7. Pedagoške i metodičke pretpostavke i odgojno-obrazovni procesi integracije cjeloţivotnog odgoja i obrazovanja

za odrţivi razvoj u predškolskim ustanovama. 8. Cjeloviti pristup i vrtićki kurikulum u kontekstu cjeloţivotnog učenja i poučavanja odgoja i obrazovanja za odrţivi

razvoj.

1.4. Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i radionice vjeţbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski rad kolokviji

___________________

1.5. Komentari Terenska nastava moţe biti organizirana na razini cijele grupe ili će je studenti realizirati samostalno tijekom izvršavanja svojih samostalnih zadaća i seminarskih radova.

1.6. Obveze polaznika

Polaznici su obvezni prisustvovati svim oblicima nastave te aktivno sudjelovati na nastavi, što uključuje izvršavanje samostalnih zadataka, pisanje seminarskog rada, kontinuirano praćenje literature i aktualne pedagoške problematike prema smjernicama nastavnika, te uspješno polaganje kolokvija i završnog pismenog i usmenog ispita.

1.7. Praćenje1 rada polaznika a, b, c

PohaĎanje nastave 0,50 Aktivnost u nastavi 0,50 Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1,00 Usmeni ispit 0,50 Samostalni zadatci (Esej)

Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja 1,00 Referat Praktični rad 0,50 Portfolio

1.8. Ocjenjivanje i vrednovanje rada polaznika a, b, c

Ocjenjivanje i vrednovanje rada polaznika biti će definirano izvedbenim nastavnim programom

1.9. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

1. Cjeloživotno učenje za održivi razvoj (2008.). 1., 2. i 3. svezak ur. Uzelac, V., Vujičić, L., Boneta, Ţ. Učiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka 2008. Znanstveno-stručni skup s meĎunarodnim sudjelovanjem «Cjeloţivotno učenje za odrţivi razvoj», svibanj 2008., Plitvice.

2. Vodopivec-Lepičnik, J. (2007.), Prvi koraci u odgoju i obrazovanju za okoliš. Alisa Press, Kraljevo.

3. Lay, V. i dr. (2007.), Razvoj sposoban za budućnost. Prinosi promišljanju odrţivog razvoja Hrvatske. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Lay, V. (ur.). Zagreb.

4. Črnjar, M., Črnjar K. (2009), Menadžment održivoga razvoja: ekonomija-ekologija-zaštita okoliša. Glosa Rijeka, Rijeka

1.10. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

1. Uzelac, V., Starčević, I. (1999), Djeca i okoliš. Rijeka: Adamić. 2. xxx (2004), Ekologija u odgoju i obrazovanju. Dani Ante Starčevića. Zbornik radova. Gospić: Visoka učiteljska

škola. 3. Uzelac, V. (1990), Osnove ekološkog odgoja. Zagreb: Školske novine. 4. AnĎić, D. (2008.), Paradigmatski aspekti problematike okoliša i odgoj za okoliš i održivi razvoj. Metodički ogledi, vol

14., br.2.

1.11. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj polaznika koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu a, b

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

Cjeloživotno učenje za održivi razvoj (2008.). 1., 2. i 3. svezak ur. Uzelac, V., Vujičić, L., Boneta, Ţ. Učiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka 2008. Znanstveno-stručni skup s meĎunarodnim sudjelovanjem «Cjeloţivotno

30 70

5

učenje za odrţivi razvoj», svibanj 2008., Plitvice.

Vodopivec-Lepičnik, J. (2007.), Prvi koraci u odgoju i obrazovanju za okoliš. Alisa Press, Kraljevo

7 70

Lay, V. i dr. (2007.), Razvoj sposoban za budućnost. Prinosi promišljanju odrţivog razvoja Hrvatske. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Lay, V. (ur.). Zagreb.

0 70

Črnjar, M., Črnjar K. (2009), Menadžment održivoga razvoja: ekonomija ekologija-zaštita okoliša. Glosa Rijeka, Rijeka

7 70

1.12. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Nastavnik će izraditi evaluacijski list koji će uključivati procjenu polaznika o kvaliteti raznih oblika nastave na kolegiju.

6

1.2.2. UVOD U SOCIOLOGIJU ODGOJA

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Željko Boneta

Naziv predmeta UVOD U SOCIOLOGIJU ODGOJA

Semestar a Ljetni




2. OPIS PREDMETA


Ciljevi kolegija Uvod u sociologiju odgoja jesu: - doprinijeti razumijevanju značajki različitosti društvenog konteksta u kojem se odvija odgojni proces;

- - doprinijeti razumijevanju kompleksnih društvenih procesa koji oblikuju odgoj; - sposobnost kritičkog razumijevanja latentnih funkcija društvenih pojava, posebice u području odgoja i obrazovanja.

Uvjeti za upis predmeta

- nema uvjeta


Polaznici će po završetku ovog kolegija, kroz različite oblike nastave, razviti slijedeće kompetencije: - tumačenje i logičko povezivanje/razlikovanje osnovnih socioloških pojmova, koncepata i teorijskih pristupa na

području sociologije odgoja; - sposobnost kritičkog razumijevanja latentnih funkcija društvenih pojava, posebice u području odgoja i obrazovanja; - prepoznavanje i razumijevanje društvenih procesa u odgoju i njihovih trendova, te razumijevanje i tumačenje njihovog

utjecaja na društvene promjene; - razvijanje preciznije formulacije stavova, logičkog argumentiranja i toleriranja drugačijeg mišljenja; - savladavanje osnova vještine znanstvenog istraţivanja; - sposobnost izrade samostalnog stručnog rada; - osviještavanje značaja kontinuiranog učenja, proširivanja stručnih i profesionalnih kompetencija.


Kolegij obuhvaća sljedeće sadrţaje: 1. Specifičnosti sociološkog pristupa odgoju. 2. Teorijske perspektive u suvremenoj sociologiji. 3. Istraţivanje društvenih pojava. 4. Kultura i društvo. 5. Socijalizacija, društvene uloge i poloţaji. 6. Rod i spolnost. 7. Socijalna kontrola i devijantnost. 8. Socijalna interakcija. 9. Društvene grupe i organizacije. 10. Socijalna stratifikacija i socijalna mobilnost. 11. Obrazovanje i društvena nejednakost.



samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski rad kolokviji

___________________

1.17. Komentari Terenska nastava moţe biti organizirana na razini cijele grupe ili će je realizirati samostalno tijekom izvršavanja svojih samostalnih zadaća i seminarskih radova.

7


Polaznici su obvezni prisustvovati i aktivno sudjelovati u nastavi, napisati jedan seminarski rad na zadanu temu te pristupiti kolokviju i završnom pismenom ispitu. Preciznije upute biti će definirane u detaljnom izvedbenom nastavnom programu.



Pismeni ispit 1,50 Usmeni ispit Samostalni zadatci (Esej)

Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja 1,50 Referat Praktični rad

Portfolio




Haralambos, Michael.; Holborn Martin (2002), SOCIOLOGIJA, TEME I PERSPEKTIVE. Zagreb: Golden Marketing. Poglavlja (stranice): 1. Sociološke perspektive (2-17); 2. Društvena stratifikacija (23-30; 33-38); 3. Spol i rod (127-147; 150-156; 186-196); 6. Zločin i devijantnost (348-363; 372-385); 11. Obrazovanje (774-794; 822-880); 12. Kultura i identitet (921-932); 15. Sociološka teorija (1032-1079)


Giddens, Anthony (2007) SOCIOLOGIJA. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Kuvačić, Ivan (2004) UVOD U SOCIOLOGIJU, Zagreb: Golden marketing.



Haralambos, Michael.; Holborn Martin (2002), SOCIOLOGIJA, TEME I PERSPEKTIVE. Zagreb: Golden Marketing

7 70

Giddens, Anthony (2007) SOCIOLOGIJA. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

5 70

Kuvačić, Ivan (2004) UVOD U SOCIOLOGIJU, Zagreb: Golden marketing.

1 70


Nastavnik će izraditi evaluacijski list koji će uključivati procjenu polaznika o kvaliteti raznih oblika nastave na kolegiju.

8

1.2.3. OSNOVE PSIHOLOGIJE UČENJA I POUČAVANJA

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić

Naziv predmeta OSNOVE PSIHOLOGIJE UČENJA I POUČAVANJA

Semestar a ljetni




3. OPIS PREDMETA


Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je razvijanje općih i specifičnih kompetencija odgajatelja koje se odnose na osnove informatičke pismenosti, informacijske pismenosti, interpersonalnih vještina i osnovnu primjenu spoznaja o teorijama učenja, poučavanja i motiviranja u psihologiji. Očekuje se da će polaznici nakon poloţenog ispita iz kolegija Osnove psihologije učenja i poučavanja, raspolagati slijedećim općim kompetencijama:

1. Osnovnim znanjem o temeljnim spoznajama iz područja psihologije učenja i poučavanja 2. Sposobnošću analize i sinteze temeljnih spoznaja i specifičnosti o osnovama psihologije učenja i poučavanja

djece predškolske dobi 3. Sposobnošću planiranja i organiziranja učenja i poučavanja u okvirima predškolskog odgoja 4. Vještinom upravljanja informacijama iz različitih izvora (obitelj: uţa i šira, predškolsko okruţenje) 5. Vještinom rješavanja problema i odlučivanja u domeni osnova psihologije učenja i poučavanja 6. Vještinom pronalaţenja informacija potrebnih za obradu odreĎene nastavne teme, usporeĎivanja i procjene

njihove primjerenosti zadanoj temi, te organizacije u funkcionalnu cjelinu (informacijska pismenost) 7. Vještinom timskog, ali i samostalnog rada (suradnja s drugim polaznicima u realizaciji zajedničkog zadatka čime

se razvijaju interpersonalne vještine) 8. Sposobnošću kritike i samokritike vezane uz aktualne probleme u razumijevanju i primjeni različitih teorija učenja

kod osnova učenja i poučavanja djece 9. Visokom razinom tolerancije i osjetljivosti za individualne razlike u učenju meĎu djecom, opću raznolikost te

multikulturalnost, te visokom razinom etičke posvećenosti odgajateljskom pozivu primjenom spoznaja iz osnova psihologije učenja i poučavanja djece rane i predškolske dobi

10. Razvijati istraţivačke vještine, sposobnost učenja, sposobnost prilagoĎavanja u novim situacijama te sposobnost stvaranja novih ideja u različitim područjima primjene znanja iz osnova psihologije učenja i poučavanja, sa svrhom što adekvatnijeg predškolskog odgoja djece, ali i suradnje s roditeljima.

1.4. Uvjeti za upis predmeta a

Za uspješno savladavanje predmeta Osnove psihologije učenja i poučavanja očekuje se da bi polaznici trebali imati osnovna predznanja iz Opće psihologije i/ili Razvojne psihologije, upotrebe računala i interneta. Osim toga, na prosječnoj razini studenti bi trebali raspolagati predznanjima iz hrvatskog i engleskog jezika, te opće kulture.

Očekivane opće kompetencije odnose se na visok stupanj korištenja računalnih programa kao što su Microsoft Word, Microsoft PowerPoint, Paint, Microsoft Media Player, te pretraţivanje Interneta, kao i prosječnog korištenja engleskog jezika zbog praćenja recentnih istraţivanja i literature iz Osnova psihologije učenja i poučavanja

Kako se radi o kolegiju na prijelazu s preddiplomske razine na diplomsku, odnosnu stručne na sveučilišnu, očekuje se da su polaznici ovladali navedenim općim kompetencijama. No i dalje, polaznici u vrijeme odrţavanja konzultacija mogu dobiti sve potrebne informacije vezane uz bilo koje pitanje iz primjene računalnih programa ili pretraţivanja interneta, te kod prijevoda ili razumijevanja literature na engleskom jeziku, a vezano uz sadrţaj Osnova psihologije učenja i poučavanja.


Osnovna znanja iz Osnova psihologije učenja i poučavanja

9

- Očekuje se da će polaznik poznavati, pravilno tumačiti i interpretirati osnovne pojmove o teorijama učenja, kognitivnom razvoju, pamćenju i motivaciji kod predškolskog djeteta, osobinama djece vaţnim za učenje i poučavanje te o osobinama odgajatelja povezanim s procesom podučavanja, učenju kroz igru, praćenju i poticanju individualnog napretka djeteta, planiranju i evaluaciji procesa ranog obrazovanja, ranom otkrivanju i tretmanu nadarenih i darovitih

- Očekuje se da će polaznik opisati i usporediti teorije učenja, s posebnim osvrtom na predškolski period - Osnovno znanje polaznika provjeravat će se: provjerom znanja putem meĎuispita (primjer pitanja se nalazi u

Privitku B), seminarskog rada, radionica i završnog ispita (primjer pitanja se nalazi u privitku B). - Nastavne i izvannastavne metode za razvoj ove specifične kompetencije su: predavanja, radionice, primjeri,

seminarski rad, pretraţivanje interneta

Sposobnost primjene osnovnih mehanizama učenja u pristupu predškolskom djetetu - Prepoznavanje i adekvatna primjena osnovnih mehanizama učenja iz razvojnih teorija (principi klasičnog i

instrumentalnog uvjetovanja, principi učenja po modelu) u adekvatnom pristupu djetetu do 6/7. godine ţivota, te adekvatnom odgoju

- Nastavne i izvannastavne metode za razvoj ove specifične kompetencije su: predavanja, vjeţbe, radionice, primjeri; a provjerevat će se u evaluaciji radionica, domaćim zadaćama i meĎuispitima, te završnim ispitom.

Sposobnost povezivanja teorije i prakse u primjeni temeljnih elemenata poučavanja predškolskog djeteta - Dati primjere specifičnosti u načinima učenja i metodama poučavanja predškolskog djeteta, kao i primjere

motiviranja na učenje i pripremu za školu - Izvršiti i implementirati osnovne značajke učenja i poučavanja kroz izravnu interakciju s predškolskim djetetom - Nastavne i izvannastavne metode za razvoj ove specifične kompetencije su: predavanja, seminari, radionice,

primjeri, rasprave, pretraţivanje internet; a provjeravat će se kroz evaluaciju radionica, seminare i završni ispit

Sposobnost prepoznavanja specifičnosti osobina djeteta i odgajatelja bitnih za proces učenja i poučavanja - Prepoznati individualne razlike meĎu djecom i vlastite osobine relevantne za proces poučavanja - Usporediti i objasniti uočene značajke procesa učenja i poučavanja s ciljem analize razlika u pojedinim

specifičnostima različitih individualnih razvoja - Nastavne i izvannastavne metode u razvoju ove specifične kompetencije su: predavanja, seminari, rasprave; a

provjeravat će se kroz seminare, meĎuispite i završni ispit

Sposobnost motiviranja predškolske djece na usvajanje znanja i vještina - Opisati teorije motivacije i motivirati djecu na usvajanje znanja i vještina - Objasniti prednosti učenja kroz igru - Osmisliti i izvesti poučavanje odreĎenog sadrţaja kroz aktivnosti igre te evaluirati svoj rad i pratiti napredak

predškolskog djeteta - Nastavne i izvannastavne metode u razvoju ove specifične kompetencije su: predavanja, rasprave, radionice,

vjeţbe, rasprave, pretraţivanje interneta; a provjeravat će se meĎuispitima, završnim ispitom i evaluacijom radionica

Sposobnost primjene i planiranja adekvatnog pristupa učenju i poučavanju predškolske djece - Navesti osnovne elemente organizacije i evaluacije ranog obrazovanja - Na konkretnom primjeru opisati metode praćenja i (pr)ocjenjivanja individualnog napretka djeteta - Okarakterizirati pojedine faze u procesu učenja i poučavanja, razlikovati ih u odnosu na osobine djeteta i

odgajatelja, te organizirati odgajanje primjenom tih spoznaja s ciljem adekvatne primjene predškolskih odgojnih metoda

- Adekvatan odabir metode s ciljem prikupljanja potrebnih informacija o razvoju djeteta u okviru procesa učenja novih znanja i vještina, te planiranja kvalitetnog rada s tim djetetom

- Nastavne i izvannastavne metode za razvoj ove specifične kompetencije su: rasprave, seminari, radionice; a provjeravat će se evaluacijom radionica, seminara, meĎuispitima i završnim ispitom

Sposobnost prepoznavanja i rješavanja stručnih problema vezanih uz proces učenja i poučavanja u kontekstu dječjeg vrtića - Na osnovi specifičnosti odreĎenog procesa učenja i poučavanja kao i individualnih razlika meĎu djecom u tim

procesima, izvući opće zaključke, prijedloge za njihovu implementaciju u okruţenju dječjeg vrtića, te pored toga ponuditi svoje, kreativno, subjektivno rješenje za pojedine problemne situacije ili krize u ţivotu djeteta ali i njihovih roditelja (npr. razvoj samopoimanja djeteta rastavljenih roditelja u procesu učenja)

- Nastavne i izvannastavne metode u razvoju ove specifične kompetencije su: predavanja, seminari, rasprave, radionice, vjeţbe; a provjeravat će se evaluacijom radionica, seminara, meĎuispitima i završnim ispitom.


10

1. Osnove iz teorija kognitivnog razvoja. 2. Osnove iz teorija učenja. 3. Osnove pamćenja. 4. Osnove psihologije motivacije. 5. Osobine djeteta vaţne za učenje i poučavanje. 6. Osobine odgajatelja povezane s procesom podučavanja. 7. Učenje kroz igru. 8. Praćenje i poticanje individualnog napretka djeteta. 9. Planiranje i evaluacija procesa ranog obrazovanja. 10. Rano otkrivanje i tretman nadarenih i darovitih.



samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski rad ostalo

konzultativna nastava

1.8. Komentari


Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi (p, v i s) – Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja: Studenti su obavezni redovito dolaziti na predavanja i seminare (mogu izostati do 4 sata od grupne nastave), te će

se provjeravati njihova redovitost dolazaka. Osim toga, studenti su obvezni prisustvovati minimalno jednoj trećini odreĎene satnice za konzultativnu nastavu (od 15 sati, minimalno 5 sati). Za redovitost dolazaka ukupno studenti mogu dobiti do 3 boda (za sve izostanke manje od 5 sati), a za konzultativnu nastavu 1 bod.

Od studenata se tijekom predavanja očekuje pozorno praćenje nastavnikovih predavanja, te aktivnost na nastavi u smislu pravovremenog postavljanja pitanja, reagiranja na nastavnikova pitanja, te poticanja rasprave kad je za nju odreĎeno vrijeme. Tijekom vjeţbi i seminara od studenata se očekuje sudjelovanje u vjeţbama, radionicama i raspravama. Tijekom konzultativne nastave očekuje se maksimalna moguća aktivnost studenata u smislu postavljanja pitanja.

Studenti koji su izostali više od 5 a manje od 7 sati, imaju pravo izlaska na završni ispit jedino u slučaju da su uspješno i u zadanom vremenskom roku odradili dopunski zadatak koji će im biti dodijeljen. Studenti koji su izostali više od 7 sati nemaju pravo izlaska na završni ispit.

Kvalitetna aktivnost u nastavi, poseban angaţman i doprinos u okvirima zahtjeva kolegija Osnove psihologije učenja i poučavanja, samoinicijativan istraţivački rad/projekt – potiču se i dobrodošli su, te će tim studentima biti dodijeljeni nagradni bodovi. U suprotnim situacijama, takoĎer studenti mogu dobiti tzv. kaznene bodove – primjerice nepoštivanje vremenskog roka predaje seminarskog rada.

Seminari i radionice – Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja: Studenti će na nastavi sudjelovati u predavanjima, vjeţbama, radionicama (individualno, u paru ili u grupama),

raspravama, a izvan nastave u domaćim zadaćama, čitanju, pisanju, pretraţivanju interneta, korištenju računala, te konzultacijama po potrebi. Nastavnik će provoditi vjeţbe i seminare, one će sadrţajno biti u skladu s nastavnim sadrţajem kolegija Osnove psihologije učenja i poučavanja, a od studenata se očekuje suradnja i spremnost za učenje i sudjelovanje u raspravama. Seminarske radove će studenti izvoditi samostalno (pisani dio) i ukoliko sutdent ne izradi seminarski rad nema pravo izlaska na završni ispit.

Studenti će dobiti 2 vrste bodova iz Seminarskog rada: za formu (5) i sadrţaj (15) (maksimalno ukupno 20). Studenti će pisati svoj seminarski rad na osnovu dodijeljene teme, vlastitog rada i angaţmana na odreĎenoj temi, te na osnovi konzultacija koje je odradio kod nastavnika. Izvannastavne aktivnosti uključuju sve pripremne aktivnosti za izradu seminara, radionica, domaćih zadaća, te pripreme za meĎuispite i završni ispit, uz korištenje računala i pretraţivanje interneta. Za svaku temu seminarskog rada, student će dobiti preporučenu literaturu, što ga ne ograničava da koristi i drugu relevantnu literaturu za što kvalitetniju obradu svoje teme.

Međuispiti i priprema za kontinuiranu provjeru znanja – Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja: Tijekom jednog semestra provest će se jedan meĎuispit o čijim temama i primjerima pitanja će studenti biti

11

pravovremeno informirani. MeĎuispit će imati 46 pitanja (nadopunjavanje, višestrukog izbora) i isto toliko maksimalni broj bodova. Sve teme koje su obuhvaćene pojedinim meĎuispitom bit će prethodno obraĎene, a u vezi bilo kakvih pitanja i nejasnoća studenti se uvijek mogu informirati na konzultacijama ili e-mailom. Studenti će dobit povratnu informaciju o rezultatima meĎuispita i imati mogućnost uvida u iste. Ukoliko student nije pristupio pisanju meĎuispita, nema pravo izlaska na završni ispit.

Završni ispit: pismeni - Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja: Da bi student ostvario pravo izlaska na završni ispit treba redovito pohaĎati nastavu, izvršiti sve ostale obveze koje

se od njega očekuju tijekom semestra te ostvariti najmanje 40% udjela u ocjeni tijekom semestra od maksimalnih 70%. Studenti koji imaju manje od 40% nemaju pravo izlaska na ispit i moraju ponovno upisati ovaj kolegij slijedeće godine.

Završni pismeni ispit će se sastojati od 15-20 pitanja koja će biti mješovitog tipa (esejski tip, nadopunjavanje, višestrukog izbora). Tematski, završni će ispit obuhvatiti cjelokupni sadrţaj predmeta, no naglasak će u postavljenim pitanjima biti na povezivanju znanja s primjerima iz ţivota/prakse te načinima primjene usvojenog znanja.


PohaĎanje nastave 1,40 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1,00 Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja 1,60 Referat Praktični rad

Portfolio




2.9.1. Hitrec, G. (1991). Kako pripremiti dijete za školu. Zagreb: Školska knjiga. 2.9.2. Wood, D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa.1. 2.9.3. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-Vern. 2.9.4. Rathus, S. A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. 2.9.5. Gopnik, A., Meltzoff, A. N. i Kuhl, P. K. (2003). Znanstvenik u kolijevci: što nam rano učenje kazuje o umu? Zagreb: Educa.


2.9.6. Cvetković–Lay, J., Sekulić–Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zageb: Alinea. 2.9.7. Jensen, E. (2004). Različiti mozgovi, različiti učenici. Zagreb: Educa. 2.9.8. Jensen, E. (2005). Poučavanje s mozgom na umu. Zagreb: Educa. 2.9.9. Townsend, R. (2003). Bogatstvo učenja : razvijanje ljubavi prema učenju. Ljubljana: Lisac & Lisac. 2.9.10. Pitcher, E. G., Feinburg, S. G. i Alexander, D. (1984). Helping Young Children Learn. Merril Publishing. 2.9.11. Morrison, G. S. (1988). Early childhood education today. Merril Publishing.



Hitrec, G. (1991). Kako pripremiti dijete za školu. Zagreb: Školska knjiga. 0 70

Wood, D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa. 0 70

Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-Vern

5 70

Rathus, S. A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap 1 70

Gopnik, A., Meltzoff, A. N. i Kuhl, P. K. (2003). Znanstvenik u kolijevci: što nam rano učenje kazuje o umu? Zagreb: Educa.

1 70


Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

3 VAŽNO:Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara

bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

12

1.2.4. ODABRANA POGLAVLJA PEDAGOGIJE RANOG DJETINJSTVA

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Jasna Krstović

Naziv predmeta ODABRANA POGLAVLJA PEDAGOGIJE RANOG DJETINJSTVA

Semestar a ljetni




4. OPIS PREDMETA

a. Ciljevi predmeta

Ciljevi predmeta, odnosno očekivani ishodi učenja i njima primjeren odabir sadrţaja metoda i procjene učinaka mogu se odrediti dvojako:

1. ciljevi u kontekstu stjecanja više razine kompetencija kao pretpostavke za uspješno uključivanje i savladavanje učenja primjerenog višog razini studijskog programa (diplomski studiji)

2. ciljevi u kontekstu stjecanja više razine kompetencija na osnovi kojih će polaznici moći razumjeti, prihvatiti i djelovati u skladu s afirmiranom novom paradigmom na kojoj se utemeljuje suvremeni rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

b. Uvjeti za upis predmeta a

nema posebnih uvjeta

c. Očekivani ishodi učenja za predmet

Nakon završenog programa cjeloživotog učenja polaznici će moći: o primjeniti više razine znanja i razumijevanja u području odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu kao svojevrsne

nadgradnje na postignutu razinu kompetencija s prethodnoe razine studijskog programa na profesionalno odgovoran i etički način;

O razviti više razine postignuća kao pretpostavke za daljnje učenje, razviti kvalitete za autonomno učenje, za otvorenost novim problemima, te sposobnost njihovog rješavanja;

O dalje razvijati komunikacijske i ostale vještine prijenosa znanja; O postići novo znanje i razumijevanje djetinjstva kao sociokulturnog i pedagoškog kompleksa i njegovu

interpretaciju i primjenu u kontekstu odgojnih refleksija; O razumjeti različite nove pristupe u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju s obzirom na posebnosti

odgojnog konteksta: obitelj – predškolska ustanova; O dalje razvijati kritičko promišljanje aktualnih dosega teorije i prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i

na toj osnovi razvojno djelovanje; o stvarati osobnu teoriju o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te izgradnju refleksivne prakse;

d. Sadržaj predmeta

1. Nove tendencije u odreĎenju Pedagogije ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao sustava znanstvenih činjenica, istraţivačkih metoda i znanstvenih teorija o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu.

2. Društvena i kulturna uvjetovanost odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu: suvremeno poimanje ranog djetinjstva (kulturološko-sociološki i edukacijski kontekst ); poloţaj djeteta u suvremenom svijetu; prava djeteta.

3. Redefiniranje ciljeva odgoja u ranom djetinjstvu: antropološke, sociološke, filozofske i psihološke pretpostavke odgojnog djelovanja u ranom djetinjstvu.

4. Nova gledišta odnosnih relacija ranog djetinjstva I društvenog konteksta: djetinjstvo i društveni kontekst; dosezi i granice socijalizacije: rani odgoj na razmeĎi naslijeĎenog i društvenog i odreĎenje socijalizacijskih procesa.

5. Obiteljska zajednica kao odgojni sustav. Suvremeni pogledi na kompetenciju roditelja .

13

6. Nova pardigma institucionalnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u kontekstu suvremenih razvojnih teorija kojima se tumači djetinjstvo.

Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreţa laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

Komentari Budući da se kolegij izvodi kroz program cjeloţivotnog učenja odabir vrste izvoĎenja nastave u funkciji je specifičnosti proizašlih iz prirode obrazovnih procesa primjerenih cjeloţivotnom učenju.

a. Obveze polaznika

Polaznici su obvezni prisustvovati i aktivno sudjelovati na predavanjima, seminarima i vjeţbama . Obvezni su izraditi seminar na odabranu ili predloţenu temu, izraditi projektni zadatak te poloţiti pismeni ispit.

b. Praćenje4 rada polaznika a, b, c

PohaĎanje nastave 0.50 Aktivnost u nastavi 0,50 Seminarski rad Eksperimentalni rad


Projekt 1,00 Kontinuirana provjera znanja 1,00 Referat Praktični rad

Portfolio

c. Ocjenjivanje i vrednovanje rada polaznika a, b, c

Rad polaznika na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Način praćenja rada

polaznika prilagoĎen je specifičnostima programa cjeloţivotnog učenja

d. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

1. Odabrana poglavlja: 1. Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Mali profesor. Zagreb. str.5-63. 2. Ljubetić,M (2009): Vrtić po mjeri djeteta. Školske novine .Zagreb 3. Milanovic M.,Stricevic I.,Maleš D.,Sekulic-Majurec A. (2000): Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u

Republici Hrvatskoj. UNICEF. Zagreb ( str 11.-30.) 4. Miljak A. (2009). Ţivljenje djece u vrtiću. SM naklada Zagreb 5. Petović-Sočo, B. (2009) Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića, Mali professor, Zagreb 6. Slunjski E. ( 2008) Dječji vrtić zajednica koja uči . Spektar media Zagreb 7. Starc. B., i dr. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Golden Marketing - Tehnička

knjiga. Zagreb. 8. Šagud, M. (2002.), Odgajatelj u dječjoj igri, Zagreb: Školske novine. 9. Šagud, M. (2006). Odgajatelj kao refleksivni praktičar . Visoka učiteljska škola u Čakovec

e. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

f. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj polaznika koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu a, b


Ljubetić,M (2009): Vrtić po mjeri djeteta. Školske novine .Zagreb 5 70

Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Mali profesor. Zagreb. str.5-63.

2

Milanovic M.,Stricevic I.,Maleš D.,Sekulic-Majurec A. (2000): Skrb za 6



14

dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. UNICEF. Zagreb ( str 11.-30.)

Miljak A. (2009)Ţivljenje djece u vrtiću. SM naklada Zagreb 5

Petović-Sočo, B. (2009) Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića, Mali professor, Zagreb

5

Slunjski E. ( 2008) Dječji vrtić zajednica koja uči . Spektar media Zagreb 5

Slunjski, E. ( 2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću-organizaciji koja uči Mali profesor, VUŠ Čakovec.

2

Starc. B., i dr. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Golden Marketing - Tehnička knjiga. Zagreb.

4

Šagud, M. (2002.), Odgajatelj u dječjoj igri, Zagreb: Školske novine. 7

Šagud, M. (2006). Odgajatelj kao refleksivni praktičar . Visoka učiteljska škola u Čakovec

1

g. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta pratit će se se evaluacijom na krajui zvedbe kolegija i na kraju semestra te uspjehom u tijeku kontinuirane provjere znanja i na završnom isptu .

15

1.2.5. KURIKULUM I INSTITUCIJSKI KONTEKST

Opće informacije

Nositelj predmeta doc. dr. sc. Lidija Vujičićdlidi

Naziv predmeta KURIKULUM I INSTITUCIJSKI KONTEKST

Semestar a ljetni



Broj sati (P+V+S) 2 + 1 + 0

5. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje polaznika za integrirani pristup cjelovitom dječjem razvoju i učenju utemeljenom na prirodnoj znatiţelji, aktivnom, istraţivačkom i stvaralačkom odnosu djeteta prema svijetu koji ga okruţuje. Kurikulum ranog i predškolskog odgoja treba biti fleksibilan i otvoren, sukonstruiran i prilagoĎen individualnim razlikama meĎu djecom, ali i posebnostima svake skupine, vrtića (kulture). Na taj način suvremeno shvaćanje kurikuluma implicira sukonstruiranje znanja i mijenjanje institucijskog konteksta u uvjetima svakodnevne prakse.


Nema dodatnih uvjeta.


Očekuje se da će polaznik nakon poloţenog ispita raspolagati sa slijedećim kompetencijama: Opće kompetencije:

- biti osposobljen za primjenu znanja u praksi u integriranom kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

- iskazivati istraţivačke vještine i kontinuiranu sposobnost učenja u osmišljavanju situacija i poticaja koji će biti u skladu s dječjom prirodom

- demonstrirati sposobnost prilagoĎavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti

- osvijestiti potrebu kontinuiranog učenja, proširivanja stručnih i profesionalnih kompetencija - razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća

Specifične kompetencije: - objasniti i interpretirati projekt kao model cjelovitog integriranog učenja - razlikovati raznovrsne uloge odgajatelja u dječjim aktivnostima i projektima - izraditi i prezentirati projekt vrtića (organizacija prostora i materijala) koji je u skladu s dječjom prirodom i

zahtjevima procesno orijentirane arhitekture - demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu - učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri sve djece i

svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati, istraţivati, mijenjati kurikuklum i institucijski kontekst , kulturu vrtića

- demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe;

- samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikulum u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraţivačko-spoznajnom), koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj.

- razviti sposobnost promišljanja novih strategija u sukonstruiranju integriranog kurikuluma kao odgovor na suvremene spoznaje o djetetu i djetinjstvu.


1. Učenje djeteta rane i predškolske dobi. 2. Projekt kao model cjelovitog integriranog učenja, zajednički rad djece, odgajatelja, roditelja i lokalne zajednice. 3. Uloga dokumentacije u praćenju, razumijevanju, poticanju suradničkog učenja djece. 4. Uloga odgajatelja u kreiranju, promatranju, poticanju i evaluiranju dječjeg iskustvenog učenja.

16

5. Mješovite odgojne skupine i suradničko učenje djece. 6. Kurikulum, tradicionalno i suvremeno odreĎenje. 7. Ovisnost institucijskog konteksta o orijentaciji kurikuluma. 8. Kontekst ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. 9. Dimenzije institucijskog konteksta. 10. Procesno orijentirana arhitekture. 11. Sukonstruiranje znanja i mijenjanje institucijskog konteksta. 12. Kultura vrtića.


predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

1.21. Komentari

Dio obaveza polaznici će moći realizirati u svojim matičnim ustanovama, iznositi primjere dobre prakse koji će se priznavati u konačnoj raspodjeli bodova unutar kolegija. Ukoliko bude moguće pojedini dijelovi sadrţaja mogu se realizirati kao oblik terenske nastave u ustanovama polaznika.


Polaznici su obvezni prisustvovati svim oblicima nastave, aktivno sudjelovati na nastavi uključujući izvršavanje samostalnih zadataka, vjeţbi i seminara.




Projekt 1,00 Kontinuirana provjera znanja 1,00 Referat Praktični rad

Portfolio


Razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u detaljnom izvedbenom nastavnom planu s kojim će student biti upoznati na prvom predavanju.


1.Gopnik, A. i sur. (2003), Znanstvenik u kolijevci. Zagreb: Educa.

2. Petrović-Sočo, B. (2007), Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje: Zagreb: Mali profesor. 3. Miljak, A. (2009), Ţivljenje djece u vrtiću. Zagreb: SM Naklada d.o.o. 4. Ljubetić, M. (2009), Vrtić po mjeri djeteta. Zagreb: Školske novine. 5.Miljak, A. i Vujičić, L. (2002), Vrtić u skladu s dječjom prirodom «Dječja kuća». Rovinj: DV Neven. 6.Previšić, V. (ur.)(2007), Kurikulum. Zagreb: Zavod za pedagogiju i Školska knjiga.(odabrana poglavlja) 7.Miljak,A. (2009), Integracijski pristup u ranom odgoju i obrazovanju na konceptualnoj i/ili djelatnoj razini. Zbornik radova: Integracijski pristup kao načelo u radu s djecom predškolske dobi. Str.11-21. 8.Petrović-Sočo, B. (2009), Projekti i „projekti“ u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U: Vujičić, L., Duh,M. Interdisciplinarni pristup učenju- put ka kvalitetnijem obrazovanju djeteta. Str. 197-209.

a. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga programa)a, b, c

1. Petrović-Sočo, B. (2009), Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića. Zagreb: Mali profesor. 2. Stoll, L., Fink, D. (2000), Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa. 3. Slunjski, E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum. Zagreb: Mali profesor. 4. Paragvaj, S., Ujčić, T. (ur.) (2003), Postignuća u teoriji i praksi predškolskog odgoja. Međunarodni

stručno-znanstveni skup. Opatija: Preluk. 5. Miljak, A. i Vujičić, L. (2000), Vrtić kao dječja kuća. Poreč: DV Radost.

6. Vujičić, L., Duh, M. (ur.) (2009), Interdisciplinarni pristup učenju - put ka kvalitetnijem obrazovanju djeteta. Rijeka:Zambelli.

b. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj polaznika koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu a, b



17


Gopnik, A. i sur. (2003), Znanstvenik u kolijevci. Zagreb: Educa 1 70

Petrović-Sočo, B. (2007), Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje: Zagreb: Mali profesor

5

Miljak, A. (2009), Ţivljenje djece u vrtiću. Zagreb: SM Naklada d.o.o. 5

Ljubetić, M. (2009), Vrtić po mjeri djeteta. Zagreb: Školske novine.

5

Miljak, A. i Vujičić, L. (2002), Vrtić u skladu s dječjom prirodom «Dječja kuća». Rovinj: DV Neven.

3

Previšić, V. (ur.)(2007), Kurikulum. Zagreb: Zavod za pedagogiju i Školska knjiga.(odabrana poglavlja)

9

Vujičić, L., Duh, M. (ur.) (2009), Interdisciplinarni pristup učenju - put ka kvalitetnijem obrazovanju djeteta. Rijeka:Zambelli

4

c. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Nakon svakog izvršenog zadatka polaznicima će se dati povratna informacija o uspješnosti realizacije, grupno i individualno. Tijekom nastave polaznici i nastavnik razvijat će proces vrednovanja i samovrednovanja uspješnosti.

18

1.2.6. TEORIJSKO-METODOLOGIJSKE OSNOVE ISTRAŽIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr. sc. Darko Lončarić DFFDDASDDddrrr

Naziv predmeta

TEORIJSKO-METODOLOGIJSKE OSNOVE ISTRAŽIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Semestar a Ljetni




6. OPIS PREDMETA


Ciljevi ovoga predmeta su upoznati polaznike s teorijsko-metodologijskim specifičnostima istraţivanja odgoja i obrazovanja i spoznajma neophodnim za njihovo planiranje i provoĎenje u kontekstu suvremenih zahtjeva koji se postavljaju pred odgajatelje.


Nema posebnih uvjeta.


Polaznici će nakon uspješno savladanog predmeta biti sposobni (opće kompetencije): postizati daljnji razvoj sposobnosti primjene stečenih teorijsko-metodologijskih znanja u različitim područjima odgoja i obrazovanja vaţnih za njihov daljnji profesionalni razvoj te (specifične kompetencije): - pokazati znanje i razumijevanje teorijskih tumačenja različitih područja odgoja i obrazovanja te razumjeti njihov utjecaj

na razvoj istraţivačke metodologije; - identificirati i razumjeti bitne razlike izmeĎu “znanstvene” (normativne, kvantitativne) i “humanističke” (interpretativne,

kvalitativne) paradigme istraţivanja odgoja i obrazovanja; - kritički analizirati prednosti i nedostatke korištenja samo kvantitativnog ili samo kvalitativnog pristupa istraţivanju

fenomena u području odgoja i obrazovanja i drugim društvenim znanostima; - precizno definirati teorijski ili/i praktični problem kao polazište istraţivanja u različitim područjima odgoja i obrazovanja

obzirom na kriterije njihova razlikovanja (što jest, a što nije znanstveno istraţivanje tj. što razlikuje znanstvena od neznanstvenih istraţivanja);

- razumjeti metodologijske specifičnosti primjene istraţivanja u različitim područjima društvenih znanosti.


Definicije znanosti i uloga teorije u znanosti. Znanstveni cilj i znanstvena metoda. Predmet pedagogije i uloga metodologije u njezinu znanstvenu utemeljenju. Teorijska tumačenja pedagogije (i drugih područja odgoja i obrazovanja) te njihov utjecaj na razvoj istraţivačke metodologije: normativna znanost, empirijska znanost o ponašanju, hermeneutička disciplina, kao znanost u sklopu teorije sustava itd. Odgoj i obrazovanje kao predmet istraţivanja različitih znanosti (psihologija, sociologija, kineziologija i dr.). Temeljni pojmovi i istraţivačka metodologija. “Znanstvena” (normativna, kvantitativna) i “humanistička” (interpretativna, kvalitativna) paradigma istraţivanja (tradicija, proces, temeljne značajke). Odgojno-obrazovna praksa kao predmet spoznaje. Mjerenje, osnovne vrste mjerenja i mjerne skale. Mjerne karakteristike instrumenta (valjanost, pouzdanost, osjetljivost i objektivnost mjerenja). Temeljna pitanja provoĎenja znanstvenih istraţivanja (vrste istraţivanja, projekt istraţivanja, faze znanstvenog istraţivanja). Problem istraţivanja, istraţivačka pitanja, karakteristike dobrih istraţivačkih pitanja. Metodologijske specifičnosti praktične primjene istraţivanja u području pedagogije i drugim društvenim znanostima. Relevantne baze podataka za područje odgoja i obrazovanja.


predavanja seminari i radionice vježbe

samostalni i timski zadatak

multimedija i mreţa

19

obrazovanje na daljinu terenska nastava

laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

3.7. Komentari Od studenata se očekuje priprema i provedba preuzetih zadataka prema unaprijed dogovorenim kriterijima i proceduri.


Obveze studenata jesu:

- Redovito pohaĎanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi;

- Analiza i diskusija teorijsko-metodologijskih aspekata na odreĎenim istraţivačkim primjerima iz različitih područja odgoja i obrazovanja prema zadanim kriterijima – (timski zadatak);

- Precizno definiranje teorijskog ili/i praktičnog problema iz područja odgoja i obrazovanja uz ostale pripadajuće elemente - analiza i diskusija teorijsko-metodoloških aspekata (individualni zadatak);

- Završni pismeni ispit.


Pohađanje i aktivnost u nastavi

0,50 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 2 Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad

Portfolio Individualni zadatak 1 Timski zadatak 1,50


Rad polaznika na predmetu će se kontinuirano pratiti i vrednovati tijekom izvoĎenja predmeta i na završnom pismenom ispitu. Primijenit će se model akumuliranja bodova koji omogućuje skupljanje bodova tijekom izvoĎenja predmeta kroz navedene aktivnosti i to tako da se svakoj aktivnosti koja se ocjenjuje pridoda odreĎeni maksimalni broj bodova. Razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada polaznika bit će prikazana u detaljnom izvedbenom nastavnom planu!


1. Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.): Metode istraţivanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap (odabrana poglavlja).

2. Konig-Zedler (2001), Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa. 3. Mejovšek,M. (2003.): Uvod u metode znanstvenog istraţivanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko:

Naklada Slap (odabrana poglavlja).


1. Muţić, V. (2004.): Uvod u metodologiju istraţivanja odgoja i obrazovanja (2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje). Zagreb: Educa.

2. Milas, G. (2005.): Istraţivačke metode u psihologiji I drugim društvenim znanostima: Jastrebarsko: Naklada Slap. 3. XXX (2001.): Teorijsko - metodološka utemeljenost pedagoških istraţivanja. Rosić, V.(ur.), Zbornik radova Rijeka:

Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci (dva članka po izboru).



Metode istraţivanja u obrazovanju 2 70

Teorije znanosti o odgoju 3

Uvod u metode znanstvenog istraţivanja u društvenim i humanističkim znanostima.

2


Polaznici su obavezni redovito i aktivno sudjelovati u nastavi te na vrijeme izvršavati postavljene zadatke. Kontinuiranost



20

rada polaznika pratit će se kroz aktivnost u nastavi, te individualno i timsko izvršavanje zadataka. Rezultati tih aktivnosti čine sastavni dio završnog pismenog ispita. Kvaliteta rada polaznika i nastavnika pratit će se kroz diskusije na predavanjima, seminarima i vjeţbama.

Documents

Učiteljski fakultet u Rijeci - ufri.uniri.hr · Odgoj i obrazovanje za okoliš ka cjeloţivotnom odgoju i obrazovanju za odrţivi razvoj – koncepcijska odreĎenja i implikacije