Upload
paulos
View
77
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ (2). Prof . dr . sc . Sanja Papić. POVIJEST PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 1970 -ih : prvo iskustvo USA (1970), K anada (1973), Australia, Novi Zeland (1974) 1980 -ih : širi se i na druge regije EU EIA Directive 85/337 (1985) 1990 -ih : postaje globalna - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ (2)
Prof. dr. sc. Sanja Papić
POVIJEST PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ
1970-ih: prvo iskustvoUSA (1970), Kanada (1973), Australia, Novi Zeland (1974)
1980-ih: širi se i na druge regijeEU EIA Directive 85/337 (1985)
1990-ih: postaje globalnaDeklaracija iz RiaEspoo konvencijaStrateška procjena utjecaja na okoliš
PUO se provodi u više od 100 država svijeta
PRAVNI OKVIRI ZA PUO
Međunarodne konvencije:On EIA in a Transboundary Context (Espoo, 1991)On Access to Environmental Information, Public
Participation and Access to Justice in Environmental Matters (Aarhus, 1998)
Protocol on Strategic Environmental Assessment (Kijev, 2003)
Zakonodavstvo EU:Directive 85/337 EEC on EA of certain projectsDirective 97/11 EC amending 85/337Directive 2001/42/EC on EA of certain plans and
programs (SEA Directive)
Nacionalno zakonodavstvoZakon o zaštiti okoliša (NN 82/94, 110/07)Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00 )
Postupci međunarodnih banaka i agencijaEBRD Environmental Procedures 1996World Bank Operational Policy, Procedure and Practice
Guide 1999Asian Development Bank’s EA Procedures (1993)
DEFINICIJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ
procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti
namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera
zaštite okoliša koje se provode u okviru pripreme namjeravanog zahvata,
odnosno prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za
koji izdavanje lokacijske dozvole nije potrebno;
Procjena utjecaja na okoliš je proces sistematske analize i vrednovanja
utjecaja na okoliš planiranih aktivnosti te uporabe rezultata tih analiza u
planiranju, odobravanju i primjeni tih aktivnosti
CILJEVI PUOPUO je instrument održivog razvitka
očuvanje ekološke stabilnosti okoliša tj. sposobnosti okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da zadrži svoja prirodna svojstva
izbjegnuti nepovratne štete na okolišu i primijeniti princip predostrožnosti
doprinijeti vrednovanju ukupnog (ekonomskog, socijalnog, utjecaja na okoliš...) budućeg utjecaja neke aktivnosti
olakšati međugeneracijsku pravičnost kroz sudjelovanje javnosti
PUO se provodi na dvije razine
Procjena utjecaja na okoliš pojedinog zahvata; projekata
Procjena utjecaja na okoliš planova,
programa, strategija i zakonodavstva
Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO)
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš (SPUO)
VRSTE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
PUO
Provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) propisana je:
Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07)
Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN
64/08)
Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni
utjecaja zahvata na okoliš (NN 67/09)
U postupku PUO procjenjuju se mogući značajni
utjecaji na okoliš namjeravanog zahvata kako bi se ti
utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća
moguća očuvanost kakvoće okoliša, i to usklađivanjem i
prilagođavanjem zahvata s prihvatnim mogućnostima
okoliša na određenom području.
Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi
planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ili
drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske
dozvole nije obvezno.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
SPUO
Provedba postupka strateške procjene plana i programa na
okoliš propisana je :
Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07)
Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na
okoliš (NN 64/08)
Pravilnikom o povjerenstvu za stratešku procjenu (NN
70/08)
postupak strateške procjene plana i programa na okoliš
(SPUO) usklađen je s odredbama:
Direktive 2001/42/EZ o procjeni učinaka pojedinih planova i
programa na okoliš
Protokola o strateškoj procjeni UN konvencije o procjeni
utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo
konvencija).
Strateška procjena ; SPUO, obvezno se provodi za plan i
program koji se donosi na državnoj i područnoj
(regionalnoj) razini iz područja:
poljoprivrede, šumarstva, ribarstva,
energetike, industrije, rudarstva,
prometa, telekomunikacija, turizma,
gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama,
za prostorni plan grada i županije
Strateška studija je stručna podloga koja se prilaže uz plan i
program i obuhvaća sve potrebne podatke, obrazloženja i
opise u tekstualnom i grafičkom obliku.
Strateškom studijom se određuju, opisuju i procjenjuju
vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati
provedbom plana ili programa uključujući varijantna rješenja
koja uzimaju u obzir ciljeve i obuhvat toga plana i programa.
RAZLIKA PUO – SPUO
PUO se provodi za točno određeni zahvat, na određenoj lokaciji
SPUO provodi za plan ili program (dokument)
PUORelativno pasivna
Formalna procedura s
početkom i krajem
Uključuje privatne
investitore i
predstavnike vlasti koji
se bave okolišem
Fokusirana na
nenamjerne negativne
utjecaje
Uža u obuhvatu ali
zato detaljnija
SPUOPoduzetna, fleksibilna i
kontinuirana procedura
Uključuje razne javne
autoritete
Fokusirana na bitna
pitanja i njihov dublji
smisao
Šireg obuhvata i manje
detaljna
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
PUO
PUO je pravni instrument
PUO je planerski alat
PUO je tehnika znanstvenog predviđanja
PUO je sredstvo učešća javnosti
PRINCIPI PUO
Anticipativnost (predvidljivost)
Integrativnost
Participativnost
Znanstvenost
Koristi i troškovi od PUO
Unapređuje zaštitu okoliša
Štedi kroz mjere zaštite okoliša
Smanjuje nesuglasice i kašnjenja u postupku
izdavanja dozvola
Dodatni troškovi za provođenje PUO i izradu
Studije
Gubitak vremena
Dodatni neopravdani troškovi za smanjenje
utjecaja aktivnosti na okoliš
SUDIONICI PUO
Nositelj zahvata (pravne ili fizičke osobe); predlagači
Nadležno tijelo (lokalna ili regionalna vlast)
Stručnjaci, konzultanti, specijalisti
- Ovlaštenik (pravna osoba ovlaštena za
obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i izradu
tehničko-tehnološkog rješenja)
-Stručno povjerenstvo
Javnost (putem javne rasprave)
Projektant (izrađuje idejno rješenje zahvata)
ELEMENTI PUO
Directive 97/11 EC
PUO uključuje:
Ljude
Cjelokupni biljni i životinjski svijet (floru i faunu)
Tlo, vodu, zrak
Klimu
Krajobraz
Materijalna dobra i kulturno nasljeđe
Uključivanje zdravlja u PUO
PUO=Procjena utjecaja na okoliš (engl. EIA= Environmental impact assessment)
PUZ=Procjena utjecaja na zdravlje (engl. HIA= Health Impact Assessment)
EHIA=Environmental Health Impact Assessment
EHIA fokusirana je samo na one aspekte utjecaja na zdravlje koji su posljedica promjena u okolišu uzrokovanih projektom.
Uspješna integracija HIA i EIA uključuje oba; proceduralna i metodološka aspekta.
EIA + HIA = EHIA
Definicija zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji, SZO (engl. World Health Organization, WHO)
“Health is a state of complete physical, mental, and social
well-being and not merely the absence of disease or
infirmity.”
Zdravlje je stanje potpune fizičke, mentalne i socijalne
dobrobiti i ne samo odsutnost bolesti ili nemoći.
Opasnost za zdravlje (Health hazard)
potencijalna opasnost na zdravlje
Zdravstveni rizik (Health risk)
vjerojatnost da će potencijalna opasnost za
zdravlje biti štetna za određenu grupu ljudi
Utjecaj na zdravlje(Health impact)
bilo koja promjena u zdravstvenom riziku
(povećanje ili smanjenje pojave oboljenja) koja se
opravdano može pripisati projektu ( ili programu ili
politici)
Pravo na zdravlje predstavlja i jedno od ustavnih načela RH
“ Svatko ima pravo na zdrav život. RH osigurava
pravo građana na zdrav okoliš. Građani, državna,
javna i gospodarska tijela i udruge, dužni su, u
sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb
posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog
okoliša.”
Preduvjeti očuvanju zdravlja
ekonomski preduvjet; zdravlje je sve vrednije, a bolest je sve skuplja
socijalno-ekonomski razvoj i fizička okolina, odgoj, obrazovanje i kultura te zdravstvena i socijalna zaštita
mir, dom, obrazovanje, socijalnu sigurnost, društveni razvoj i stabilnost ekološkog sustava
Onečišćenje okoliša je jedan od brojnih čimbenika zdravstvenog rizika.
Uključivanje socioloških (društvenih) utjecaja u PUO
PUO=Procjena utjecaja na okoliš (engl. EIA= Environmental impact assessment)
PUD=Procjena društvenog utjecaja (engl. SIA= Social Impact Assessment)
SIA identificira, analizira i vrednuje socijalni utjecaj
predloženih projekata ili promjene politike na individuu ,
socijalnu grupu ili cijelu zajednicu, prije donošenja odluke, u
namjeri da informacije dobivene iz SIA mogu bit korištene u
procesu donošenja odluka.
Mnoge PUO procedure zahtijevaju istraživanja
socioloških faktora , ali uglavnom samo ukoliko su
potaknuta promjenama u okolišu.
U praksi, sociološki utjecaji su najčešće ignorirani u
PUO.
EIA
HIASIA
Principi SIA
Uključiti javnosti
Analizirati utjecaj prirodnog prava
Usmjeriti procjenu
Identificirati metode i pretpostavke i definirati unaprijed
značajnost
Osigurati podloge za planere zahvata
Uključiti znanstvenike; sociologe i dr.
Uspostaviti monitoring i program mjera zaštite okoliša
Identificirati izvore podataka
Sociološke varijable u SIA
Utjecaj stanovništva (Population Impacts)
Zajednice /Institucije
Konflikti između lokalnog stanovništva i došljaka
Individualni i obiteljski nivo utjecaja
Potrebe zajednice za infrastrukturom
I ostalo…(ukupno 26 varijabli)
Koraci u postupku PUO:
1. Odlučivanje o potrebi za procjenom (engl. Screening)
2. Odlučivanje o sadržaju procjene; što će se procjenjivati (engl.
Scoping)
3. Predviđanje utjecaja i njihovo vrednovanje
4. Utvrđivanje mjera zaštite okoliša
5. Priprema i ocjena Studije o utjecaju na okoliš
6. Odlučivanje
7. Kontrola i analiza uspješnosti
1. Screening
Da li je potrebno provesti PUO?
2. Scoping
Što će se procjenjivati?
Što treba istraživati?
Granice pogođenog područja/sustava (obuhvat zahvata)
Glavni utjecaji
Moguće (realne) alternative
Kako će se PUO provoditi?
Sastav ekspertne grupe
Plan za istraživanje uključivo konzultacije s javnosti
3. Predviđanje utjecaja i njihovo vrednovanje
Opis okoliša
Analiza izvora utjecaja na okoliš
Predviđanje utjecaja
Priroda
Intenzitet
Vjerojatnost (rizik)
Vrednovanje utjecaja
4. Utvrđivanje mjera zaštite okoliša
Vrste mjera zaštite okoliša
Projekt prihvatljiv za okoliš
Dodatni sustavi za kontrolu onečišćenja
Plan upravljanja okolišem
Nadoknada štete na okolišu lokalnim zajednicama
5. Priprema i ocjena Studije o utjecaju na okoliš
Studija o utjecaju na okoliš (SUO) je stručna podloga za
procjenu utjecaja na okoliš.
Studija mora prosuditi utjecaj zahvata na okoliš na temelju
čimbenika koji, ovisno o vrsti zahvata i obilježjima okoliša,
uvjetuju rasprostiranje, jačinu i trajanje utjecaja.
Čimbenici: meteorološki, klimatološki, hidrološki, hidrogeološki,
geološki, geotehnički, seizmološki, pedološki, bioekološki, krajobrazni,
zdravstveni, sociološki, ruralni, urbani, prometni i dr.
Studijom utjecaja na okoliš ocjenjuje se prihvatljivost zahvata
za okoliš.
Ciljevi SUO:
Da daje informacije onima koji odlučuju
Da daje informacije pogođenim strankama
SUO treba biti:
Objektivna
Znanstvena
Pristupačna
Sadržaj SUO
A. Opis zahvata i lokacije
B. Ocjena prihvatljivosti zahvata
C. Mjere zaštite okoliša i plan provedbe mjera
D. Zaključak studije (u sažetom obliku)
E. Sažetak studije za javni uvid priređen za širu javnost
F. Izvori podataka
6. Odlučivanje
Odluke donose:
Projektanti
Poduzetnici/predlagači
Investitori
Vlast (lokalna, regionalna, državna)
7. Kontrola i analiza uspješnosti
Ciljevi:
Osigurati primjenu mjera zaštite okoliša
Smanjiti neizvjesnost predviđanja
Plan za nepredviđene događaje
Poboljšati kvalitetu budućih procjena
SUVREMENI TRENDOVI U PUO
Veći naglasak na
stratešku procjenu utjecaja na okoliš
reviziju projekta i upravljanje
socioekonomske pokazatelje, zdravlje i ostale
bitne utjecaje
Socioekonomski pokazatelji: broj zaposlenih, stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti, broj stanovnika (ukupno i po dobnim skupinama), stopa fertiliteta, očekivana životna dob, rizik siromaštva, razina obrazovanja ,BDP po stanovniku, stopa rasta BDP-a, i dr.
SUDJELOVANJE JAVNOSTI U PUO
Sprečava/rješava konflikte
Ostvaruje prava građana na informacije i sudjelovanje u
odlučivanju
Idealan slučaj; kad je javnost uključena u više faza PUO
41
Screening
Scoping
Predviđanje i vrednovanje
utjecaja
Mjere zaštite okoliša
Izrada SUO
Ocjena
Odlučivanje
Kontrola i Analiza
Ko
nzu
ltacije i u
češće javno
sti
Jedan od glavnih ciljeva procjene utjecaja na okoliš je
da pruži informaciju o mogućim utjecajima nekog zahvata
na okoliš da bi investitor, javnost i donositelji odluka
mogli donijeti bolju odluku koja će biti u skladu s principima
održivog razvoja.
Sudjelovanje javnosti je mehanizam koji je uspostavljen
s namjerom uključivanja javnosti u odlučivanje (procedura
utvrđena zakonskim propisima), ali i sredstvo za postizanje
širih društvenih ciljeva.
Sudjelovanje javnosti je izazov tradicionalnom upravljanju
/ odlučivanju koje provode stručnjaci ili tijela javne uprave.
Ono služi ne samo kao sredstvo kontrole rada javne uprave,
nego kao način da se, prije svega, utvrdi što je uopće javni
interes.
Širi društveni značaj sudjelovanja javnosti opisan je na
sljedeći način (“Democracy in practise – Public participation
in environmental decisions”, T. Beierle and J. Cayford)
1. Inkorporacija vrijednosti javnosti u odluku
2. Poboljšanje kvalitete odluke
3. Rješavanje konflikta među različitim interesima
4. Gradnja povjerenja u institucije
5. Edukacija i informiranje javnosti
Uspjeh sudjelovanja javnosti definira se kao mjera u
kojoj je postignuto tih pet društvenih ciljeva, tj. uspjeh u
postizanju tih društvenih ciljeva proporcionalan je kvaliteti
sudjelovanja javnosti.
Europski propisi o procjeni utjecaja na okoliš
Europska pravila predviđaju rano (u idejnoj fazi
nekog projekta) uključivanje javnosti u proceduru procjene
utjecaja na okoliš.
Cilj ranog uključivanja, kao i kontinuiranog
sudjelovanja u proceduri, je stvaranje preduvjeta da bi
javnost mogla značajno utjecati na ishod procjene utjecaja
na okoliš.
To je regulirano s nekoliko propisa (prije i nakon
donošenja Aarhus konvenije), koji se u od izrade do danas
doživjeli nekoliko izmjena i dopuna.
ARHUŠKA KONVENCIJA
konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju
javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima
okoliša potpisana 25. lipnja 1998. godine u danskom gradu
Aarhusu
predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite
okoliša
tim se dokumentom utvrđuju prava u vezi s okolišem kao
pouzdana osnova za uključivanje građana u politike
okoliša te se potvrđuje naša obveza prema budućim
generacijama
Arhuška konvencija je putokaz kako se održivi razvitak
može postići jedino uključivanjem svih sudionika u društvu
Usmjerena je na demokratsku suradnju javnosti s tijelima
javne vlasti te utire put novom postupku sudjelovanja
javnosti u dogovaranju i provedbi međunarodnih sporazuma
Javnost treba biti informirana, osviještena te se mora uključiti
kod donošenja odluka. To je omogućeno provedbom Arhuške
konvencije kroz njena tri glavna područja :
pristup informacijama,
sudjelovanje javnosti kod donošenja odluka
pristup pravosuđu u pitanjima okoliša
Republika Hrvatska ratificirala je konvenciju u prosincu 2007.
godine
EU INSTRUMENTI ZA PRIMJENU AARHUS KONVENCIJE
Europska komisija (EC) je usvojila više direktiva koje su u vezi s Arhuškom konvencijom.
Direktiva 2003/4/EC o pristupu javnosti informacijama o okolišu
Direktiva 2003/35/EC kojom je osigurano sudjelovanje javnosti kod izrade određenih planova i programa koji se odnose na okoliš te se njom izmjenjuju i dopunjuju odredbe o sudjelovanju javnosti i pristupu pravosuđu u direktivama vijeća: 85/337/EEZ i 96/61/EZ
Odredbe Arhuške konvencije i navedenih direktiva prenijete su u hrvatsko zakonodavstvo kroz:
Zakon o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (NN 01/07) Zakon o zaštiti okoliša ( NN 110/07)
Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03 )
Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08 )
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 )
Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08
U Direktivama je između ostalog definirano:
Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihoveudruge, organizacije i grupe.
Zainteresirana javnost je javnost pod utjecajem ili vjerojatnim utjecajem ili koja ima neki interes u postupcima okolišnog odlučivanja
Udrugama za zaštitu okoliša tim je direktivama priznat je status zainteresirane javnosti
Javnost će putem javne obavijesti ili putem elektroničkih medija bitiobaviještena u ranoj fazi procesa okolišnog odlučivanja ili najkasnije u trenutku kad informacije o sljedećem postanu realno dostupne:o zahtjevu investitora za pokretanjem postupka ishodovanja potrebnih dozvola za projekt,
o činjenici da se za predloženi projekt mora provesti postupak procjene utjecaja na okoliš,
o svim podacima o tijelu nadležnom za provedbu postupka i donošenje odluka, o tijelima od kojih se mogu zatražiti i dobiti sve relevantne informacije ili kojima se upućuju pitanja i komentari, te o svim detaljima o vremenu na raspolaganju za dostavljanje pitanja i komentara,
o prirodi same odluke i, gdje postoji, o nacrtu odluke,
o mjestu i vremenu na kojima će javnosti relevantne informacije biti dostupne, te o detaljima mogućnosti sudjelovanja Javnosti.
Javnost mora imati mogućnost ranog sudjelovanja upostupku odlučivanja odnosno davati komentare i mišljenja u trenutku kada su sve opcije još otvorene tj. prije izdavanja lokacijske dozvole.
Javnosti će na raspolaganje biti stavljena razumna količina vremena dovoljna za pripremu i djelotvorno sudjelovanje u okolišnom odlučivanju.
Na kraju dodati i postupak iz Uredbe o proc…NN 64/08; i prezentacije D:!!!!