Prirucnik Za Mlade Preduzetnike

8/3/2019 Prirucnik Za Mlade Preduzetnike

1/24


2/24

vaj vodi predstavlja jedan od mnogobrojnih vodia (obrazaca) za izradu biznis

plana.

Odgovor na pitanje: ''Koji je najbolji?'' se ne moe dati jer je to subjektivnastvar. U sutini svako za sebe treba da izabere onaj koji mu najvie odgovara, ato e zavisiti od vie stvari:

Glavnog cilja biznis plana (da li ga radite iskljuivo za svoje potrebe ili e vam sluitida biste traili kredit ili ideju predstavili potencijalnom poslovnom partneru),

Vrste djelatnosti (biznis plan za trgovaku firmu i za proizvodnu e se razlikovati), Razvojne faze (veliine) privrednog subjekta (biznis plan za posao koji tek treba da

pone i koji e zapoljavati 3-4 radnika nee biti isti kao i biznis plan kompanije kojaima 1000 radnika u nekoliko zemalja)

Ovaj vodi je prilagoen onima koji namjeravaju da pokrenu vlastiti biznis, i to proizvodnju,iako moe biti prilagoen i za trgovinu i uslune djelatnosti.

Matrica na kojoj je razvijen se sastoji od slijedeih pitanja:

ta elim da proizvodim/ koje usluge da pruam? kome u to prodavati?

ko e mi biti konkurenti i u emu u biti bolji od njih? koliko u moi da prodam? ta treba da uradim da bih toliko prodao (promocija, distribucija)? koliko kojih proizvoda treba da proivedem (usluga da pruim)? ta e mi sve trebati da bih toliko proizveo (maine, sirovine, radnici itd.)? kako u organizovati poslovanje? kolike u prihode ostvariti? koje trokove u imati? isplati li se to raditi?

Kao osnov za izradu ovog vodia posluio je Prirunik za izradu biznis plana organizacijeCEFE-International, kojeg je preradio i u ovoj formi i sadraju kreirao CEFE trener BorisDragi.

O


3/24

Sadraj

A - uvod i analiza poslovnih ideja (prve tri stranice teksta),

B - vodi za izradu biznis plana

1. rezime

2. marketing plan

3. plan proizvodnje

4. plan organizacije poslovanja,

5. finansijski plan

5.1. Plan finansiranja investicije

5.2. Plan prihoda i trokova

5.3. Plan novanih tokova (Cash Flow)

5.4. Poetni bilans stanja

5.5. Finansijski indikatori poslovanja

C - registracija biznisa


4/24

Ukoliko imate jednu ili vie poslovnih ideja, prije nego to potroite vrijeme i novac za izradubiznis plana, prethodno ih ocijenite uz pomo SWOT analize.

SWOT analiza je tehnika identifikovanja: snaga, slabosti, prilika i prijetnji onog to jepredmet analize.

Predmet SWOT analize mogu biti razliite ''stvari'', te je pogodna i za analizu poslovnih ideja.

to se tie postojeih privrednih subjekata, predmet ove analize moe biti privredni subjektu cjelosti, pojedine njegove komponente, pojedini proizvodi itd.

Analiza treba da ukae na to ta treba preduzeti kako bi se pospjeile snagu, eliminisaleslabosti, iskoristile prilike i onemoguilo da se prijetnje ostvare, ili da se bar umanji njihovuticaj.

Primjer: SWOT analiza odreenog proizvoda firme

POZITIVNO NEGATIVNO

U

N

U

T

R

A

Nj

I

...................SNAGE ...................

- kvalitetna sirovina

- dobra ambalaa koja dugo odravaproizvod svjeim

...................SLABOSTI...................

- visoka cijena

- lo dizajn

V

A

Nj

S

K

I

...................PRILIKE...................

- oekuje se smanjenje PDV-a na oveproizvode

- uvoenje standarda i pootravanjekontrola, ime e dio konkurencije bitieliminisan

...................PRIJETNJE...................

- mogu nedostatak sirovina u budunosti

- oekuje se ukidanje carina na uvoz ovevrste proizvoda ime e proizvod izgubiti nakonkurentnosti


5/24

Kod SWOT analize privrednog subjekta mogu se posmatrati:

Finansijska sredstva (sopstveni kapital, mogunost dobijanja kredita,)

Fizika sredstva (objekti, maine, infrastruktura, vozila...)

Kadrovi (struno znanje, iskustvo, navike, zahtjevi...)

Proizvodnja (uslovi za proizvodnju: temperatura, svjetlost, buka, okolina...)

Proizvodi (pakovanje, cijena, kvalitet...)

Dobavljai (koliine koje mogu obezbjediti, kvalitet, cijena)

Promocija (sredstva, mediji, trokovi, ...)

Prednosti su pod kontrolom preduzetnika/ preduzea i pojavljuju se u sadanjosti!Prednosti treba naglasiti i iskoristiti da bi se smanjile slabosti.

Slabosti su pod kontrolom preduzetnika/ preduzea ; one se javljaju u sadanjosti.One su " nedostatak...", "manjak...", ili slabe strane. Koliko god je mogue, slabosti trebaeliminisati!

Prilike su pozitivni ili poeljni faktori u okruenju koje preduzetnik/ preduzee trebaiskoristiti ili koji ine njegov projekat potencijalno odrivim. Oni su, meutim, uglavnomizvan kontrole preduzetnika .Razlikuju se od prednosti u smislu da su prednosti pozitivni interni faktori preduzea (podkontrolom).

Opasnosti su negativni ili nepoeljni eksterni faktori u okruenju i obino izvan kontrolepreduzetnika .Oni nepovoljno utiu na preduzee, ako se ne eliminiu ili prevaziu. Opasnosti se razlikuju

od slabosti utoliko to su izvan kontrole preduzetnika. Oboje ima negativan uticaj napreduzee. Svrha analiziranja opasnosti je nai naine da se od njih zatiti, tj. pokuaj da seizbjegnu ili smanji njihov negativan uticaj preduzimanjem kontra-akcija.


6/24

Rezime

SAETAK

Unesite sadraj u vidu tabele u kojoj su navedeni glavni naslovi i podnaslovi.

REZIME

1. Kratak profil preduzetnika - firme

U sluaju da ete plan prezentovati potencijalnim finansijerima (banka, mikrokreditnaorganizacija, partner suulaga) neophodno je da navedete osnovne podatke o sebi:

Ime i prezime, starost, zanimanje, radno iskustvo s naglaskom na iskustvu u djelatnosti kojunamjeravate zapoeti, i sl.

Ukoliko ste ve osnovali firmu, navedite i osnovne podatke o firmi:

istorijat, organizaciona struktura, broj zaposlenih, imovina djelatnost

trite - geografsko podruje najvaniji kupci i dobavljai najvaniji konkurenti ostvareni obim poslovanja, prihodi .

2. Saetak biznis plana

Ukratko opiite najvanije podatke iz biznis plana djelatnost, proizvode/usluge, trite,lokaciju, proces proizvodnje, kapacitete (objekti, oprema), vlasniku i menaderskustrukturu i strukturu radnika, organizacioni oblik, potrebna ulaganja i izvore finansiranja, i

oekivane rezultate, (poeljno na 1-2 stranice).

Ovaj dio uradite poslednji, tj. nakon to uradite biznis plan.


7/24

Marketing plan

Opis proizvoda / usluga

Opiite asortiman proizvoda/ usluga, a najznaajnije proizvode/ usluge opiite detaljnije(bitne karakteristike proizvoda: sastav, veliina, boja, oblik, nain upotrebe, da li je to nov ilive postojei proizvod,...)

TriteGeografsko podruje

Navedite geografsko podruje na kom mislite plasirati svoje proizvode, odnosno pruatisvoje usluge.Npr. usluge u pruati na teritoriji Banjaluke, proizvode u plasirati u Bosni i Hercegovini iSrbiji i sl.

Kome su namjenjeni proizvodi i kako plasirati proizvode?

a) Ciljno trite (grupa)

Ovdje je rije o ciljnoj grupi, u okviru navedenog trinog podruja koje ste izabrali, na kojeete ciljati sa prodajom vaih proizvoda, tj. kojima ete prilagoditi svoje proizvode/ usluge.

Identifikujte ciljno trite to je mogue jasnije (starosna dob, pol, bogatstvo/ prihodi,zanimanje, itd.) kako bi bili sigurni da proizvod/ usluga zaista odgovara njihovom ukusu,potrebama, eljama.

b) Plasman / distribucija

Da li ete proizvode prodavati veletrgovcima, trgovcima na malo, ili direktno graanima?

Ako planirate da se bavite trgovinom ili pruanjem ugostiteljskih usluga, detaljno obrazloiteprednosti i nedostatke lokacije.

Ukoliko je firma orijentisana na proizvodnju, bilo bi bolje da je u blizini izvora sirovine ili blizuinfrastrukturnih objekata (npr. luka), i centara za transport i komunalije (npr., energija,struja), u cilju smanjenja trokova.


8/24

Poreenje sa konkurencijom

Prikupite to vie informacija o konkurenciji (ko su najjai konkurenti, kakvi su njihoviproizvodi, po kojim cijenama prodaju, koliki promet ostvaruju, s kojom imovinom raspolau,koliko imaju zaposlenih i koju tehnologiju koriste, da li se promoviu, koja sredstva

promocije koriste, na kojim medijima...)

Izvrite poreenje sa konkurencijom. U emu mislite da ete biti bolji? Npr. ta e initi Vaproizvod jedinstvenim na tritu? Da li e biti boljeg kvaliteta od onog koji je trenutnodostupan, ili e cijena biti povoljnija?

Procjena tranje

Ako se ne moete posluiti pouzdanim statistikim podacima dobro bi bilo da napravite

jednostavnu i jeftinu probnu anketu, tj, prikupite podatke iz prve ruke ili primarne podatke.Na primjer, ako znate koliko ima prodavnica koje prodaju vae ili sline proizvode, i akoanketirate neke od njih u pogledu njihove prodaje, moete priblino izraunati ukupnuprodaju proizvoda.

Procjenu moete napraviti na vie naina:

Ukoliko se planirate baviti proizvodnjom sapuna i prodavati ga na podruju Sarajeva,potronju sapuna na tom podruju moete izraunati koristei statistike podatke oproizvodnji, uvozu i izvozu za BiH.

Potronja = proizvodnja + uvoz izvoz. Zatim potronju u BiH podjelite sa brojemstanovnika u BiH, kako biste izraunali potronju po glavi stanovnika. Nakon toga tajpodatak pomnoite sa brojem stanovnika podruja koje ete pokrivati (Sarajevo).

Ako se ne moe doi do podataka o potronji u BiH, provjerite da li postoje objavljenipodaci o potronji po glavi stanovnika u Srbiji. Poto je standard graana u BiH i Srbijiujednaen, pretpostavite da je i u BiH potronja po glavi stanovnika na tom nivou.

U Sarajevu ima X domainstava. Anketiranjem 100 domainstava dolo se doinformacije da prosjeno domainstvo mjeseno troi Y sapuna. Potronja sapuna nagodinjem nivou u Sarjevu= X * Y * 12

Procjena trinog udjela

Podaci sa prethodne stranice treba da Vam pomognu da napravite ovu procjenu.

Vae trino uee e zavisiti od Vae sposobnosti kao preduzetnik a da prodate svojproizvod, vae prodajne mree, promotivnih mjera, od veliine i kvaliteta konkurencije, itd.

Ova procjena e predstavljati osnov za plan obima prodaje, te se stoga podrudite da je torealnije napravite.


9/24

Plan obima prodaje

Nakon to procijenite udio na tritu koji realno moete osvojiti, napravite procjenu vaeoekivane prodaje (prognoza prodaje), tj., mjeseno za prvu godinu i godinje u narednih trido pet godina (poeljno kvartalno za 2. godinu).

Prva godinja prognoza prodaje je obino dio procijenjenog udjela na tritu i dobro je i tuprocjenu dodatno umanjiti za 20-30%. zbog opreza.

Ovo je da bi se dopustile neke greke u procjenjivanju trita.

Prodajne cijene proizvoda / usluga

Kod odreivanja prodajne cijene vodite rauna o jedininim trokovima i o cijenamakonkurentskih proizvoda.

Ukoliko uvodite novi proizvod/ uslugu na trite, provjerite koje cijene su potroai spremnida prihvate?

Koje e se promotivne mjere koristiti?

Promocija je neophodna da bi se kupci/ potroai informisali o Vaoj firmi i proizvodima /uslugama koje nudi, te uvjerili da kupe Va proizvod / uslugu a ne proizvode/ uslugekonkurencije.

Neke od ovih mjera su:

oglasi (reklame) na TV i radio stanicama, u novinama, asopisima, internetu, posteri, besplatni uzorci, obavjetenja za tampu, nagradne igre, sponzorstvo, uee na trgovakim sajmovima i izlobama, lina prodaja (direktne posjete, eventualno telefonom).

Vodite rauna da e ove aktivnosti kotati novaca Vau firmu, pa razmislite da li e svakapromotivna mjera voditi porastu prodaje.

Koliko trebate za promociju i distribuciju vaeg proizvoda?

Precizno proraunajte trokove promocije i distribucije.


10/24

Plan proizvodnje

Plan obima i dinamike proizvodnje (pruanja usluga)

Bazirajui se na planu prodaje (u sklopu marketing plana) navedite planirani obimproizvodnje (pruanja usluga) i dinamiku po mjesecima, npr.:

Proizvod 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec ......

Proizvod A 180 kg 220 kg 250 kg

Proizvod B 140 kg 150 kg 180 kg

........

ema i opis procesa proizvodnje (pruanja usluga)

Da biste sagledali sve trokove koji e u procesu proizvodnje javiti (radna snaga, sirovina, ireijski trokovi), korisno je pratiti itav proizvodni proces i spoznati kako se prima sirovina ipostepeno transformie putem razliitih procesa (npr., rezanjem, mijeanjem, sastavljanjem,finiiranjem, pakovanjem, itd.) u gotov proizvod.

Opis procesa ne mora biti dugako objanjenje, nego treba da pokriva sve glavne operacije.Grafikon toka procesa je korisno sredstvo za prikazivanje proizvodnog procesa. Ovo etakoe pojasniti koliko radnika je potrebno u svakoj fazi i koje su im kvalifikacije neophodne.

Opis objekta i/ili zemljita potrebnog za proizvodnju ili pruanje usluge

Pri opisu vodite rauna o detaljima koji su relevantni za obavljanje djelatnosti, tj. svi ili neki

od navedenih: cijena izgradnje, kupovine ili zakupa objekata, propisane amortizacionestope, lokacija (samo proizvodnih objekata, odnosno onih gdje se prua osnovna usluga),povrina, spratnost, broj prostorija, visina, osvjetljenje, ventilacija, zvuna izolacija, nainzagrijavanja i sl.)

Npr. ako je u pitanju uzgoj gljiva, ventilacija i osvjetljenje su bitan faktor, dok kodraunovodstvenog biroa nema potrebe naglaavati ova dva faktora.

Opis opreme (maine, kompjuteri, vozila i sl.)

Odnosi se na opremu koja je direktno vezana za proces proizvodnje (pruanja usluga), priemu treba navesti: broj, vrstu, kapacitet, cijene, dobavljae, ostale trokove nabavke


11/24

(carina, transport, montaa i sl.), vrijeme isporuke, oekivani rok trajanja ili propisaneamortizacione stope.

Potrebne sirovine, materijal i sitni alat i/ili pribor

Navesti potrebne koliine (uveane za zalihe), vrstu, cijene, dobavljae, zavisne trokovenabavke (transport, carina), rokove plaanja i druge uslove kupovine, eventualne sezonskepromjene u dostupnosti i sl.

Radna snaga

Navesti broj stalno potrebnih radnika (samo onih u proizvodnji, odnosno onih koji edirektno biti angaovani na pruanju usluga) i broj povremeno potrebnih (navesti vrijeme

kad e biti potrebni, npr. samo subotom, samo u julu, samo tokom ljeta i sl.), potrebnekvalifikacije radnika, dostupnost radnika potrebnih kvalifikacija, plate radnika, itd.

Reijski trokovi proizvodnje (pruanja usluga)

Navesti planirane trokove struje, grijanja, odravanja maina (oni koji se javljaju zbogproizvodnje ili pruanja usluga, dakle troak struje za zagrijavanje kancelarija administracijene pripada ovdje).


12/24

Plan organizacije poslovanja

Organizacioni oblik firme

Kako ete registrovati svoj biznis, da li kao preduzetnika djelatnost (zanatska radnja,ugostiteljska radnja, trgovaka radnja) ili kao preduzee (akcionarsko drutvo, drutvoograniene odgovornosti, ortako drutvo, komanditno drutvo).

Organizaciona struktura firme

Da bi firma poslovala efikasno, mora postojati neka struktura autoriteta i odgovornosti(zapovjedni lanac), podjela rada (distribucija poslova), i definicija toga ta svaki pojedinactreba da radi u firmi (opis poslova).

Stoga je firmi neophodna organizaciona struktura. Ovo se glavnom prikazuje prekografikona, tj. organizacione eme.

U osmiljavanju organizacione strukture, vano je da se imaju na umusve potrebne funkcijeposlovanja (marketing, proizvodnja, finansije, ...).

U maloj firmi, jedna osoba moe upravljati sa nekoliko funkcija.

Na primjer, preduzetnik moe imati dvostruku ulogu, kao direktor firme i kao direktorproizvodnje.

Objekti (prostorije) i oprema

Navedite prostorije, opremu i inventar koji su potrebni za funkcionisanje firme, a koji nisu udirektnoj vezi sa proizvodnjom ili pruanjem usluga.

Npr. kancelarija za direktora, sekretaricu, raunovou, portira, sanitarni vor, garaa, sala zasastanke, sala za doruak, izlobeni salon, kompjuteri, telefoni, tampai, kamioni,automobili, garae, tepisi, stolice i sl.

Radna snaga

Navedite broj i kvalifikacije potrebne ostale radne snage i njihove plate (za radnu snagu imenadere koji nisu spomenuti u proizvodnom planu).


13/24

Predoperativne aktivnosti

Navedite sve aktivnosti koje e biti potrebno obaviti prije poetka poslovanja, i vremenskiperiod potreban za obavljanje ovih aktivnosti.

Npr: ureenje zemljita, registracija preduzea, dobijanje graevinske dozvole, izgradnjaobjekta, nabavka opreme, dobijanje radne dozvole, zapoljavanje radnika i sl.).

Trokovi poslovanja

Navedite sve trokove poslovanja koje niste naveli prethodnim dijelovima plana (trokoviamortizacije opreme i objekata u kojima se ne odvija proizvodnja, trokovi goriva, trokovistruje za kancelarije, trokovi telefona, trokovi interneta, itd.).


14/24

Finansijski plan

Plan finansiranja investicije(pregled potrebnih ulaganja i izvora finansiranja)

R.br. Poetna ulaganja Iznos (KM) R.br. Izvori finansiranja Iznos (KM)

1. Zemljite 1. Vlastiti kapital

2. Objekti (zgrade) 2. Pozajm. od prijatelja

3. Oprema (maine) 3. Kredit od banke

4. Vozila 4. Dug dobavljaima

5. Inventar

6. Poetne zalihe sirovinai mat.

7. Registracija firme

8. Osiguranje

9. Poetni novani saldo

10. Ostalo

11. UKUPNO: 5. UKUPNO:


15/24

Planirani bilans uspjeha

Plan prihoda i trokova (planirani bilans uspjeha)

R.br. Opis Iznos(KM)

Prihodi

1. Prihodi od prodaje na domaem tritu

2. Prihodi od prodaje na stranom tritu

3. Ukupni prihodi

Trokovi:

4. Sirovine i materijal

5. Neto zarade radnika

6. Porezi i doprinosi na neto zarade

7. El. energija

8. Telefon

9. Internet

10. Trokovi amortizacije

11. Gorivo12. Odravanje opreme i vozila

13. Ishrana radnika

14. Zakup poslovnog prostora

15. Gradsko grijanje

16. Komunalije (voda i odvoz otpada)

17. Trokovi kamata

18. Porezi i takse

19. Promocija (TV, radio i novinski oglasi i reklame, bilbordi, katalozi, nagradnaigra, degustacije itd.)

20. Ostali trokovi

21. Ukupno trokovi

22. Dobit/ gubitak

23. Porez na dobit (u Republici Srpskoj 10%, u Federaciji BH 30%)

24. Neto dobit nakon oporezivanja


16/24

Cash Flow

Plan novanih tokova (cash flow)

R.br. Opis 0 1. mjesec 2. mjesec

3., 4., 11.

mjesec12.

mjesec

1 . Poetno stanje novca

Ostajeprazno

u 0.periodu

2.Priliv od prodaje (naplaeniprihodi)

3.

Drugi priliv (poetni unos i

poveanje kapitala, podizanjekredita, ...)

4. UKUPAN PRILIV (=2. + 3.)

Ulaganja

5. Nabavka proizvodne opreme

6. Nabavka kancelarijske opreme

7. Nabavka inventara

8. Nabavka vozila

9.Izgradnja, kupovina, adaptacijaposlovnog prostora

10.Nabavka poetnih zalihasirovina

11. Registracija preduzea

12. Uvoenje telefonske linije

13. Ostala ulaganja

Plaanja obaveza i novana


17/24

rezerva (stavka 19.)

14. Sirovine i materijal

15. Bruto plate radnika

16. El. energija

17. Zakup poslovnog prostora

18. Grijanje

19. Rate kredita

19.Novana rezerva (saldo sakojim se eli poeti poslovanje)

20.

Ostale obaveze (komunalije,

porezi, telefon itd.)

21. UKUPNO ODLIV (od 5. do 20.)

22.Razlika priliva i odliva (netonovani tok) (=4. 21.)

23.Novo stanje (ujedno poetnoza naredni period) (=1. + 22.)


18/24

Poetni bilans stanja

Aktiva

(imovina / sredstva )

Pasiva

(izvori sredstava)

Obrtna sredstva

Novac u blagajni

Novac na raunu

Potraivanja od kupaca

Zalihe gotovih proizvoda

Zalihe sirovina i materijala

Sitni inventar

Osnovna sredstva

Vozila

Oprema

Objekti

Zemljite

Kratkorone obaveze

Dug dobavljaima

Dug za poreze i doprinose

Kratkoroni krediti

Dugorone obaveze

Dugoroni krediti

Vlastiti kapital


19/24

Finansijski indikatori poslovanja

Finansijski pokazatelji poslovanja se dijele na:

Pokazatelje profitabilnosti Pokazatelje likvidnosti Pokazatelje sigurnosti Pokazatelje aktivnosti

Za one koji ele da pokrenu biznis je dovoljno da izraunaju slijedee indikatore kako bi mogliodluiti da li e planirani biznis biti isplativ.

Stopa povrata na ulaganja = (neto dobit nakon oporezivanja / uloena sredstva) x 100 Period povrata ulaganja = 100 / prosjena stopa povrata na ulaganja Mara neto dobiti = (neto dobit nakon oporezivanja / prihod) x 100

Ovim korakom zavravate izradu svog biznis plana.

Nakon uspjene izrade biznis plana potrebno je pristupiti registraciji preduzea.


20/24

Registracija privrednih subjekata

Registracija privrednih subjekata je regulisana slijedeim zakonima:

RS

Zakon o preduzeima (Slubeni glasnik RS br. . 24/98, 62/02, 66/02, 38/03, 97/04, 34/06),

Zakon o zanatsko-preduzetnikoj djelatnosti (Slubeni gl. RS br. 16/02, 39/03, 97/04, 34/06)

Pravilnik o odreivanju djelatnosti za ije obavljanje nije potreban poslovni prostor (Slubenigl. RS br. 49/02)

FBiH

Zakon o privrednim drutvima (Slubene novine FbiH br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03)

Zakon o obrtu (Slubene novine FbiH br. 52/02, 29/03,11/05)

Registracija privrednog subjektaje postupak kod nadlenog organa kojim dobijate odobrenjeza obavljanje odreene/ih djelatnosti na odreenom teritoriju na nain i pod uslovima propisanzakonom.

Privrednu djelatnost mogu obavljati pravna i fizika lica:

1) Pravna lica:

Preduzea / Privredna drutva Zadruge

2) Fizika lica:

Preduzetnici / Obrtnici Poljoprivredna proizvodnja


21/24

PRAVNA LICA

U Republici Srpskoj se mogu organizovati privredna drutva i javna preduzea.

1) Privredna drutva su:

Drutva lica (Ortako drutvo, Komanditno drutvo)

Drutva kapitala ( Akcionarsko drutvo, Drutvo ograniene odgovornosti)

Ortako drutvo (o.d.) drutvo koje se osniva ugovorom dva ili vie fizikih lica koja seobavezuju da, uz sopstvenu neogranienu solidarnu odgovornost za obaveze drutva, obavljajuodreenu djelatnost pod zajednikom personalnom firmom. Ortako drutvo mogu osnovati

najmanje dva fizika lica, i to ugovorom u pismenoj formi.Karakteristika ovog drutva, jeste to to ortaci neogranieno solidarno odgovaraju za obavezedrutva svojom linom imovinom. Zbog toga ne postoji zakonom propisan minimum osnovnogkapitala ovakvog preduzea.

Komanditno drutvo (k.d.) drutvo koje se osniva ugovorom dva ili vie lica radi obavljanjadjelatnosti pod zajednikom firmom, od kojih najmanje jedno lice odgovara neogranienosolidarno za obaveze drutva (Komplementar), a rizik najmanje jednog lica ogranien je navisinu ugovorenog uloga (Komanditor). Kao i kod ortakog drutva, ni ovdje zakon ne propisujeminimum osnovnog kapitala preduzea.

Akcionarsko drutvo (a.d.) drutvo koje osnivaju pravna, odnosno fizika lica radi obavljanjadjelatnosti, a iji je osnovni kapital utvren i podijeljen na akcije odreene nominalnevrijednosti. Vlasnici nad preduzeem ovdje odgovaraju samo do visine svog uloga, te zbog togzakon propisuje minimum osnovnog kapitala preduzea.

Drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o.) drutvo koje, radi obavljanja djelatnosti,osnivaju pravna ili fizika lica koja ne odgovaraju za obaveze drutva, a snose rizik za poslovanjedrutva do visine svog uloga. Ulozi lanova drutva ine osnovni kapital drutva.

2 ) Javno preduzee je preduzee koje se osniva radi obavljanja djelatnosti od opteg interesa i

mogu ga osnovati republika ili optina/grad.

U Federaciji BiH se mogu organizovati privredna drutva i javna preduzea.

a) Privredna drutva:

- Drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou (d.n.o.)

- Komanditno druvo (k.d.)


22/24

- Dioniko drutvo (d.d.)

- Drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o.)

b) Javno preduzee

Drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou (d.n.o.) - se osniva ugovorom dvije ilivie osoba, koje odgovaraju za obaveze preduzea cjelokupnom svojom privatnom imovinom.Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou osniva se ugovorom o osnivanju. Ugovor oosnivanju drutva s neogranienom solidarnom odgovornou obavezno sadri ime, prezime iadresu prebivalita ili firmu i sjedite lanova drutva, firmu, sjedite i djelatnost drutva i pravai obaveze lanova. U podjeli dobiti, snoenju rizika i pokrivanju gubitaka, osnivai uestvujusolidarno i preduzeem upravljaju svi lanovi ravnopravno i odgovorno.

Komanditno drutvo (k.d.) - osnivaju najmanje jedan komanditor (tajni lan) i jedankomplementar (javni lan). Osniva se ugovorom. Za obaveze drutva odgovaraju komplementaricjelokupnom svojom imovinom. Ulog komanditora je iskljuivo u novcu, dok komplementaramoe biti u novcu, stvarima i pravima. Osnovni ulog pri registraciji je 50 000 KM. Komanditnodrutvo se moe organizovati i na dionice (k.d.d.).

Dioniko drutvo (d.d.) se osniva izdavanjem dionica, a vlasnici dionica su dioniari (suvlasnici)dionikog drutva. Dioniko drutvo se osniva ugovorom, a upis i uplata dionica se vri kodizabrane banke. Osnovati se moe simultano- otkupom emitovanih dionica i sukcesivno-raspisivanjem javnog poziva za kupovinu dionica. Zakonski minimalna glavnica je 50 000 Km, iosnivaki kapital se iskazuje u novcu, a stvarni ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima.

Drutvo ograniene odgovornosti (d.o.o.) - moe osnovati jedna ili vie osoba. Osnivaki ulog jepetni kapital preduzea i minimalno moe da iznosi 2000 KM. Preduzee odgovara za svojeobaveze cjelokupnom svojom imovinom, ali osnivai ne odgovaraju za obaveze preduzealinom imovinom koja nije unesena u preduzee.

Zadruga - Za osnivanje i registraciju zadruge potrebne su najmanje pet fizikih ili pravnih lica.Nije propisana visina osnivakog kapitala, moe da bude opta ili specijalnizovana. Potrbeno jeusvojiti osnivaki akt i zadruna pravila. Registruje se kao i preduzee.

FIZIKA LICA

U Republici Srpskoj : Preduzetnika djelatnost je obavljanje registrovanih privrednih djelatnostiod strane fizikih lica koje ostvaruju proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na trituradi sticanja dobiti.

Preduzetnik je fiziko lice koje pod svojim imenom obavlja privrednu djelatnost.


23/24

Preduzetnik moe registrovati djelatnost osnivanjem radnje (sa poslovnim prostorom) iliobavljanje djelatnosti bez poslovnog prostora, te moe registrovati djelatnost kao osnovnozanimanje (nezaposlena lica) ili kao dopunsko (zaposlena lica). Registrovati se mogu i kunaradinost, te poljoprivredna djelatnost. Popis djelatnosti koja se mogu obavljati bez poslvnogprostora je propisan aktom Vlade RS (Pravilnik).

Vie lica moe osnovati zajedniku radnju.

U Federaciji BiH : Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih i registriranih gospodarskihi drugih djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju od strane obrtnika sa svrhompostizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu.Doputena je svaka gospodarska i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena.Obrtnik u smislu ovoga zakona je fizika osoba koja obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj

raun, a pritom se moe koristiti i radom drugih osoba s kojima je u obvezi sklopiti ugovor oradu. Obrtom se smatraju i poslovi kune radinosti, a moe se registrovati i poljoprivrednadjelatnost.Obrti su: slobodni, vezani i posebni.Slobodni obrti su obrti za ije se obavljanje ne trai struna osposobljenost, struna sprema ilimajstorski ispit.Vezani obrti su obrti za ije se obavljaje trai struna osposobljenost, struna sprema ilimajstorski ispit.Posebni obrti su obrti koje obrtnik moe obavljati samo ako ispunjava uvjete za vezane obrte iima saglasnost za obavljanje posebnih obrta.Popis vezanih i posebnih obrta propisuje Vlada Federacije BiH na federalnog ministra trgovine,po prethodno pribavljenom miljenju nadlenog federalnog ministarstva.

Dvije ili vie fizikih osoba mogu zajedniki obavljati obrt, to reguliu pismenim ugovorom.


24/24

Uspjeno pokretanje posla!

Documents

Prirucnik Za Mlade Preduzetnike