1

Kanton Sarajevo

Priručnik za I razred

Društvo/Religija/Kultura (alternativni predmet)

2

1. TEMATSKA CJELINA: MOJI VRŠNJACI I JA

NASTAVNE JEDINICE:

1.1.JA IDEM U ŠKOLU (velika promjena u ţivotu)

1.2. MOJI DRUGOVI I JA (individualni i grupni identitet)

1.3.MOJI DRUGOVI I JA (pripadamo razliĉitim porodicama)

1.4. MOJA NAJDRAŢA SLIKOVNICA

1.5.ISPOD SVEGA MI SMO ISTI

1.6.ISPOD SVEGA MI SMO ISTI

1.7. MOJA OSJEĆANJA (kad se osjećam… tada ja…)

1.8. MOJA OSJEĆANJA (kad se osjećam… tada ja…)

3

1.1. ĈAS: JA IDEM U ŠKOLU

CILJ ĈASA: Uvodjenje uĉenika u nastavni predmet

ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike i uĉenice sa organizaijom vremena u školi:

- upoznati uĉenike sa sadrţajem predmeta, šta ce raditi na ĉasovima;

- nauĉiti pozdravljanje u školi

1. aktivnost

Nastavnik/ca razgovara sa uĉenicima o tome šta oni misle:

šta je škola

koliko će vremena provoditi u školi

šta su radili dok nisu krenuli u školu

šta će raditi u školi

2. aktivnost

o upoznati uĉenike sa naĉinom na koji ćemo se pozdravljati i obraćati jedni drugima;

o moţe se dogovoriti da se uvede svakog mjeseca pozdrav na drugom jeziku ( obavezno

ukoliko se u grupi nalaze djeca sa drugog govornog podruĉja);

o upoznati uĉenike sa sadrţajem predmeta, šta ce raditi na ĉasovima;

3. aktivnost

Ukoliko je moguće, pripremiti igru u kojoj će uĉenici zadatak rješavati kroz saradnju i

uvaţavanje, a koja je u vezi s školom:

Slagalica (puzzle) koje će sloţene dati sliku školske zgrade

Traţilica u kojoj uĉenici traţe put od ulaza u školsku do uĉionice

Reći uĉenicima da za sljedeći ĉas donesu dragu igraĉku u školu

1.2. ĈAS: MOJI DRUGOVI I JA

CILJ ĈASA: MeĊusobno upoznavanje uĉenika u odjeljenju

ZADACI ĈASA:

- da uĉenici nauĉe imena uĉenika u odjeljenju

- ime nastavnika/ce i oslovljavanje

- neki uĉenici-uĉenice nisu sa mnom na ovom ĉasu

- ja sam vaţan ĉlan našeg razreda

- sva djeca su jednako vaţna u našem razredu

1. aktivnost

uz prvu aktivnost:

4

uvodne aktivnosti se najĉešće dešavaju u krugu, jer tako imamo mogućnost da se svi

gledamo u oĉi;

u krugu nema prvog ni posljednjeg, svi smo jednaki;

svi uĉestvujemo u razgovoru slušajući jedni druge

Uĉenici stoje u krugu. Objasniti im da ćemo se igrati loptom i imenima.

Opis igre:

I nivo - nastavnik/ca će reći svoje ime i zatim baciti loptu jednom uĉeniku. Ko uzme loptu

reći će svoje ime i baciti loptu. Tako redom dok svi ne dobiju loptu i ne kaţu svoja imena.

II nivo – nastavnik/ca će reći svoje ime i baciti loptu nekom u krugu izgovarajući njegovo

ime. Taj ko uzme loptu reći će svoje ime i baciti loptu sljedećem ĉije ime izgovori. Igra se

dok svi uĉenici ne dobiju loptu po jednom.

2. aktivnost

o Uĉenici su donijeli u školu svoje omiljene igraĉke.

o Predloţiti da svaki uĉenik ispriĉa priĉu o svojoj igraĉki, od koga je dobio-la igraĉku,

zašto je to omiljena igraĉka...

3. aktivnost

Neki uĉenici nisu sa nama na ĉasu. Da bismo im pokazali šta smo radili na ovom ĉasu

nacrtaćemo svoje igraĉke.

Predloţiti uĉenicima da odaberu mjesto gdje će izloţiti svoje crteţe.

Za sljedeći ĉas donijeti fotografiju svoje porodice/obitelji.

1.3. ĈAS: MOJI DRUGOVI I JA

CILJ ĈASA: MeĊusobno upoznavanje uĉenika i upoznavanje sa porodicama ZADACI ĈASA:

- usvojiti osnovna znanja o porodici kao prvoj sredini u kojoj se

dijete razvija

- uoĉiti razlike meĊu porodicama iz koji djeca potiĉu

- razumjeti da porodica pruţa utoĉiste, sigurnost i ljubav njenim ĉlanovima

1. aktivnost

Ponoviti igru „Lopta i imena“ sa prethodnog ĉasa (II nivo) da bi djeca brţe

zapamtila imena. U ovoj aktivnosti sljedeći nivo je da djeca govore svoje ime i

prezime i tako se identificiraju.

2. aktivnost

o Uĉenici su donijeli fotografije svojih porodica.

o Svaki uĉenik će upoznati ostale uĉenike sa ĉlanovima svoje porodice/obitelji;

o Uz imena govore i srodstvo ĉlanova porodice;

5

o Poţeljno bi bilo da svaki uĉenik-sa ispriĉa kratku priĉu (uz nastavnikovo voĊenje) o

svojoj porodici ( kako provode slobodno vrijeme, gdje idu zajedno, koju muziku

slušaju)

3. aktivnost

Pripremiti papire sa crteţima (reĉenicama) koje se odnose na porodiĉno stanje.

Reći uĉenicima da će papyri kruţiti razredom od uĉenika do uĉenika. Uĉenik na

koga se odnosi nacrtano (napisano) treba se potpisati (stavit svoj znak) na papir

Na kraju sastaviti papire na pano i uporeĊivati podatke

Na papirima se nalaze sljedeće reĉenice (ili odgovarajući crteţi)

- Ja imam brata.

- Ja imam sestru.

- Ja imam brata I sastru.

- Ja sam jedino dijete u porodici.

- Sa mnom ţivi djed.

- Sa mnom ţivi nana/baka.

- Sa mnom ţive djed i baka.

- Ja ţivim u kući.

- Ja ţivim u stanu.

- ………………………………

4. aktivnost

Uĉenici će na papiru A4

formata nacrtati svoju porodicu

Dati upute uĉenicima da za sljedeci ĉas donesu svoje najdraţe slikovnice u školu

1.4. ĈAS: MOJA NAJDRAŢA SLIKOVNICA

CILJ ĈASA: da uĉenici poveţu dom i školu ZADACI ĈASA:

- povezati porodiĉno i školsko okruţenje

- razvijanje svijesti da je ono što radimo kod kuće vaţno kao i ono što radimo u

školi

- razvijanje govora, povezivanje vizuelnog doţivljaja i auditivne interpretacije

1. aktivnost

Po mogućnosti u uĉionicu donijeti što više slikovnica i aplikacija ili plošnih lutki -

likova iz razliĉitih slikovnica

Razgovarati sa uĉenicima o slikovnicama koje su izloţene a koje prepoznaju po

koricama: ko su likovi u slikovnicama, šta rade likovi, kakvi su, kako se osjećaju dok

gledaju slikovnice...

2. aktivnost

6

o Uĉenicima reći da uzmu svoje omiljene slikovnice koje su donijeli na ĉas

o Potaknuti ih da priĉaju o slikovnicama, zašto je baš ta slikovnica njima omiljena, od

koga su je dobili, ko im je proĉitao...

o Nakon što svi uĉenici prezentiraju svoje slikovnice moţe se provjeriti imaju li neka

djeca iste slikovnice. Ako imaju neka razmijene liĉne doţivljaje i odnos prema

slikovnicama

3. aktivnost

Uĉenicima pokazati plošne lutke koje predstavljaju likove iz poznatih bajki

Traţiti od uĉenika da kaţu koji su to likovi i odabrati one koje su prepoznali

Napraviti mini pozorište i neka uĉenici oţive plošne lutke dajući im glas i pokret

4. aktivnost

Pripremiti crteţe sa likovima iz poznatih bajki i ponuditi uĉenicima da odaberu jedan

lik i oboje ga

Postaviti radove na razredni pano

1.5. i 1.6. ĈAS: ISPOD SVEGA MI SMO ISTI

CILJ ĈASA: Da uĉenici razumiju i prihvate sliĉnosti i razlike meĊu njima ZADACI ĈASA:

- da uĉenici razumiju da su svi razliĉiti

- da svi imaju svoje ţelje i potrebe

- da su svi jedinstveni

1. aktivnost

Uĉenike podijeliti u dvije grupe. Stati jedni naspram drugih na predviĊene linije i uhvatiti

se za ruke. Reći uĉenicima da su oni uĉenici koji su krenuli u prvi razred i da im je to

zajedniĉka osobina, po tome su svi jednaki.

Objasniti da će sad igrati igru koja se zove: “Korak naprijed - korak nazad”

Opis igre:

Kad nastavnik/ca kaţe jednu reĉenicu – tvrdnju, uĉenici slušaju komandu: oni uĉenici na

koje se to odnosi idu korak naprijed ili nazad, a oni na koje se to ne odnosi, ostaju u

mjestu.

Potrebno je da se ĉvrsto drţe za ruke, ali ako moraju da puste ruke neka to uĉine.

Npr:

Svi koji znaju ĉitati neka idu dva koraka naprijed

Svi koji imaji mlaĊeg brata ili sestru neka idu korak naprijed

Oni koji su jedinci u porodici neka idu korak nazad....

(uĉitelji-ce kreiraju pitanja prema prilikama u odjeljenjima)

2. aktivnost

o Razgovaramo o igri i šta su nauĉili iz ove igre: o sliĉnostima i razlikama meĊu njima,

po ĉemu su razliĉiti, a po ĉemu su sliĉni ili isti.

7

3. aktivnost

Proĉitat ćemo pjesmu “Ispod svega mi smo isti”

Analiza pjesme, po ĉemu se moţemo razlikovati, a šta je isti kod svih nas.

Prijedlog za sljedeći ĉas:

Na sljedećem ĉasu uĉenicima prikazati film (dio filma) “Ples malog pingvina”.

o Analizirajući film istaći da u svi pingvini bili dobri u pjevanju, a da je mali pindvin

bio dobar u plesu. Zakljuĉiti da su svi u neĉemu dobri, da svi vrijede, da su svi korisni,

da je svako jedinstven i neponovljiv.

Završna aktivnost moţe biti igra “Memory” sa karticama na kojima su parovi razliĉite

djece (boja kose, oblik frizure, odjeća, obuĉa, djeĉaci, djevojĉice, naoĉale...) Nakon

što se otkriju svi parovi pokazati uĉenicima katricu koja nema para, a predstavlja

dijete koje je u stavari na svim karticama samo sa dodacima kose, odjeće, naoĉala...

Zakljuĉak je da smo ispod svega isti, da nas samo vanjski izgled ĉini razliĉitim

1.7. i 1.8. ĈAS: MOJA OSJEĆANJA

CILJ ĈASA: upoznati uĉenike sa razliĉitim osjećanjima

ZADACI ĈASA:

- da uĉenici imenuju i prepoznaju razliĉita osjeĉanja

- da svi imaju razlicite reakcije za razliĉita osjećanja

- razvijanje svijesti o prihvatljivim i neprihvatljivim reakcijama

1. aktivnost

Razgovarati o sadrţaju filma koji su gledali na prehodnom ĉasu

Kako su se tada osjećali?

Traţiti da kaţu kako su se osjećali na poĉetku filma? ( radoznalo)

Kako su se osjećali tokom filma kad su svi izbjegavali i ismijavali malog pingvina?

(tuţno)

Kako su se osjećali na kraju filma? (sretno)

2. aktivnost

o Objasniti uĉenicima da se svako osjećanje oslikava na našim licima i da po izrazu lica

moţemo zaljuĉiti kako se neko osjeća:

o Demonstrirati nekoliko osjećanja;

o Potaknuti uĉenike da i oni demonstriraju osjećanja izrazom lica

3. aktivnost

Igra “Memory” – dati uĉenicima memory kartice sa razliĉitim izrazima lica. Prije igre

neka uĉenici pokušaju odgonetnuti koja osjećanja su prikazana na karticama. Tokom

igre, svaki put kad otkriju i sloţe par neka kaţu koje je osjećanje pokazano .

8

Prijedlog za sljedeći ĉas: “SEMAFOR OSJEĆANJA”

Uĉenicima podijeliti papire na kojima su nacrtani likovi koji pokazuju razliĉita

osjećanja. Od uĉenika se traţi da saopšte kako se sada osjećaju i da to lice oboje.

o Sljedeći zadatak je da uĉenici prepoznaju osjećanja na likovima i ispriĉaju u kojoj su

se situaciji osjećali tako i kako su tada reagovali (šta su radili kad su bili sretni, ljuti,

tuţni, nezadovoljni, bilo im dosadno itd.)

o Razgovarati o reakcijama na osjećanja, šta je dozvoljeno a šta nije dozvoljeno da se

uradi kad se osjećamo.....

o Npr. Mogu biti ljut na nekoga, ali ne smijem ga povrijediti

Uĉenicima dati prazan papir i traţiti da nacrtaju lice koje će pokazati kako se sada

osjećaju (smješko, ljutko, zabrinutko)

2. TEMATSKA CJELINA: OBILJEŢAVAMO PRAZNIKE/BLAGDANE

2.1. ROĐENDANI - KAKO SAM DOŠAO/DOŠLA NA SVIJET

(dan kada sam roĊen je moj roĊendan)

2.2. ROĐENDAN DOMOVINE SLAVIMO SVI

2.3. ĈESTITAMO BAJRAM

2.4. ĈESTITAMO BOŢIĆ

2.5. ĈESTITAMO USKRS/VASKRS

2.1. ĈAS: ROĐENDANI

KAKO SAM DOŠAO/LA NA OVAJ SVIJET

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike zašto obiljeţavamo roĊendane

ZADACI ĈASA:

- da uĉenici razumiju šta je prethodilo njihovom roĊenju (roditelji su se upoznali,

zavoljeli, odluĉili da se ja rodim)

- da znaju datum svog roĊenja;

- da je dan kad se rodio poĉetak njegovog ţivota

- naĉinu obiljeţavanja roĊendana

1. aktivnost

(Ĉas se moţe organizovati u vrijeme kada neko od uĉenika slavi roĊendan. U uĉionicu se

pozovu roditelji koji odgovaraju na uĉeniĉka pitanja. Nakon toga pjeva se roĊendanska

pjesma i uĉenici se poĉaste.)

Ili:

Uĉenicima se pusti da slušaju pjesmu “Djecu ne donose rode” ili “Moja mama”

9

Razgovorom sa uĉenicima utvrditi koliko oni znaju šta prethodilo njihovom

roĊenju (roditelji su se upoznali, zavoljeli, odluĉili da se dijete rodi).

2. aktivnost

o utvrditi kroz razgovor da li uĉenici znaju kad im je roĊendan i ako ne znaju reći im

datum njihovog roĊenja

o razgovaramo o proslavama roĊendana, kako obiljeţavaju roĊendan; u nekim

porodicama je to veliko slavlje, a u nekim je sasvim obiĉan dan (porodice imaju

svoje obiĉaje vezane za obiljeţavanje znaĉajnih datuma u porodici).

3. aktivnost

Nacrtati šta bi voljeli dobiti za roĊendan ili kako ga obiljeţiti. Ponijeti crteţe kući i

dati ih roditeljima/starateljima.

2.2. ĈAS: ROĐENDAN DOMOVINE SLAVIMO SVI

CILJ ĈASA : Upoznati uĉenike da i domovina ima roĊendan

ZADACI ĈASA:

- da uĉenici nauĉe da i naša domovina ima roĊendan

- da je Dan drţavnosti roĊendan domovine

- da prepoznaju zastavu BiH

1. aktivnost

Pjevamo roĊendansku pjesmu

Razgovaramo ko sve ima roĊendan i ko slavi roĊendane (djeca, roditelji, nane,

dede, neko slavi roĊendane kućnih ljubimaca)...

Objasniti uĉenicima da je jedan dan u godini posebno znaĉajan za sve nas i da ga

svi obiljeţavamo. To je dan kad je roĊena naša drţava, naša domovina Bosna i

Hercegovona. Toga dana u školama pravimo sveĉanost/priredbu, u gradu se

postavljaju zastave i sve je sveĉano

2. aktivnost

o Uĉenicima proĉitati pjesmi Velimira Miloševića “Domovina”

o Razgovori o pjesmi i domovini...

3. aktivnost

Uĉenicima pokazati zastavu naše domovine.

Pripremiti i podijeliti uĉenicima male zastave koje nisu obojene. Zadatak je da

odaberu boje koje su na zastavi i da oboje svoje zastave.

Uz likovni doţivljaj uĉenicima ponavljati stihove pjesme da je memorišu.

10

Na kraju aktivnosti uĉenici sa zastavama, mašući, izaĊu iz uĉionice i prošetaju

školskim dvorištem.

2.3. ĈAS: OBILJEŢAVAMO BAJRAM

2.4. ĈAS: OBILJEŢAVAMO BOŢIĆ

2.5. ĈAS: OBILJEŢAVAMO USKRS/VASKRS

CILJ ĈASA: da se uĉenici upoznaju sa vjerskim blagdanima

ZADACI ĈASA:

- da se vjerski blagdani obiljeţavaju u krugu porodice/obitelji,

- da sve vjerske praznike ne slave svi

- da postoje obiĉaji kojim se obiljeţavaju vjerski blagdani

U ovom uzrastu uĉenici se upoznaju sa Bajramom, Boţićem i Uskrsom/Vaskrsom.

Naĉin realizacije ovih nastavnih jedinica zavisit će od strukture uĉenika koji su se opredijelili

za ovaj predmet, od vremenskog termina kad se obiljeţava praznik i sl.

Uĉenici treba da steknu osnovna znanja o svim ovim praznicima, o tome zašto i kako se oni

obiljeţavaju, kako se ĉestitaju.

1. aktivnost

Ĉas moţemo poĉeti slušanjem/pjevanjem pjesme “Kad bi svi ljudi na svijetu”...

2. aktivnost

Razgovor o obiljeţavanju vjerskog praznika koji slijedi.

Prijedlozi za nastavak aktivnosti:

Izrada ĉestitke koju će uĉenik poslati nekom ĉlanu porodice (koji obiljeţava taj

praznik) ili prijatelju, susjedu, poznaniku...ili

PPT prezentacija na kojoj je prikazano znaĉenje rijeĉi blagdan, predstavljen naĉin

obiljeţavanja praznika (slikovni prikaz obreda koji se provode taj dan, blagdanske

trpeze, naĉina ĉestitanja i sl.) ili

Kroz dramsku igru pokazati naĉin obiljeţavanja praznika

3. Aktivnost

Slušati neku pjesmu koja je povezana sa tim praznikom/blagdanom.

11

3. TEMATSKA CJELINA: DJEĈIJA PRAVA I OBAVEZE

3.1. DJECA IMAJU PRAVO… TO ZNAĈI...

3.2. DJECA IMAJU PRAVO DA BUDU DRUGAĈIJA

3.3.DJECA IMAJU OBAVEZE… TO ZNAĈI…

3.4.DAN DJEĈIJE RADOSTI (uz pravo djeteta na igru, radost…)

3.1. ĈAS: DJECA IMAJU PRAVO... TO ZNAĈI

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike sa osnovnim djeĉijim pravima ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike da postoje razliĉita prava djeteta koja su odreĊena

društvenim normama

- da djeca imaju pravo na dom i porodicu, na obrazovanje, zdravstvenu

zaštitu, igru

1. aktivnost

Podijeliti uĉenicima kartice na kojima su razliĉiti crteţi koji predstavljaju djeĉije

potrebe i ţelje moţe biti više istih crteţa (bicikl, televizor, kompjuter, mobitel, hrana,

knjiga, kuća, crteţ koji predstavlja porodicu, djeca u igri, kod ljekara ....)

Reći uĉenicima da odaberu svako po jednu karticu i to onu za koju smatra da mu je

ono što je nacrtano potrebno.

Na tabli nacrtati tabelu sa 16 polja u obliku kvadrata i traţiti od uĉenika da kaţu šta

predstavlja njihova kartica i da je postave u jedno mjesto u tabeli.

Objasniti uĉenicima da ne mogu dobiti sve što su odabrali i da odvoje 8 kartica bez

kojih bi ipak mogli da ţive (televizor, mobitel, bicikl.....) i skloniti te kartice iz tabele.

2. aktivnost

o Razgovarati o karticama koje su ostale, šta one predstavljaju: kuća- dom i porodicu,

knjiga –školu, doktor – lijeĉenje, igra....

o Saopštiti uĉenicima da je ono što je njima nepohodno za zdrav rast i razvoj ujedno i

njihovo pravo da to imaju.

3. aktivnost

Uĉenici mogu igrati igru “Memory” sa postojećim karticama. Nakon što spoje sve

parove, trebaju reći koje djeĉije pravo predstavljaju

12

3.2. ĈAS: DJECA IMAJU PRAVO DA BUDU DRUGAĈIJA

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike sa osnovnim djeĉijim pravima ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike da imaju pravo biti drugaĉiji od ostalih

- da mogu da biraju i da ĉine izbor

- da donose odluke

- da izraţavaju slaganje/neslaganje sa drugima

- da kaţu DA/NE

1. aktivnost

Razgovarati o djeĉijim pravima o kojima smo uĉili na prethodnom ĉasu i tako ih

ponoviti.

2. aktivnost

o Uĉenici imaju pred sobom kartone sa napisanim pravima i crteţima koji ih ilustruju.

o Zadatak je da odaberu jedan karton i proĉitaju (ukoliko znaju) ili da opišu šta je

predstavljeno na crteţima. ( Svaki karton prikazuje jedno pravo koje imaju djeca a

odnosi se na prava da budu drugaĉiji od većine.)

3. aktivnost

Uĉenici će napraviti skeĉeve (igrokaze) i prikazati kroz igru prava koja su na

odreĊenim crteţima. Tako će pokazati da imaju pravo da budu drugaĉiji ukoliko to ne

ugoţava druge

Na odreĊenim crteţima uĉimo uĉenike da je ispravno da kaţu DA /NE ako to ţele i da

tako pokaţu da se slaţu ili ne slaţu sa većinom

3.3. ĈAS: DJECA IMAJU OBAVEZE… TO ZNAĈI…

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike sa njihovim obavezama ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike o tome da je svako pravo uslovljeno odreĊenim obavezama

- razvijanje svijesti o potrebi izvršavanja obaveza koje dijete ima;

- neizvršavanje obaveza ima posljedice

1. aktivnost

Ponoviti sa uĉenicima koja su njihova prava da bi ih zapamtili

13

2. aktivnost

o Pripremiti pjesmu “Djeca imaju pravo”, analiza, interpretacija pjesme

o U z analizu naglasiti da svako pravo djeteta ima i odgovarajuće obaveze koje treba

isvršavati.

o Razgovarati šta bi se moglo dogoditi ukoliko neko dijete ne bi ispunjavalo svoje

obaveze

3. aktivnost

Uĉenike podijeliti u dvije grupe: PRAVO i OBAVEZA .

Pripremiti uĉenicima papir A4 format i bojice.

Zadatak je da crtaju odreĊena prava / obaveze koje im uĉitelj-ica kaţe.

Nakon crtanja ustanu i krećući se po uĉionici traţe svoj par; ko je crtao odreĊeno

pravo traţi odgovarajući crteţ obaveze.

4. aktivnost

Uĉenicima dati papir sa “semaforom osjećanja” da oboje ono lice koje pokazuje kako

su se osjećali u toku današnjih aktivnost (trebaju obojiti više lica, jer je bilo više

aktivnosti)

Papir ponijeti kući i roditeljima/starateljima ispriĉati šta su danas nauĉili i kako su se

osjećali na satu

3.4.ĈAS: DAN DJEĈIJE RADOSTI (uz pravo djeteta na igru, radost…)

CILJ ĈASA: Da uĉenici nauĉe da se obiljeţava Dan djeĉije radosti

ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike o postojanju Dana djeĉije radosti i da se obiljeţava u većem

dijelu svijeta u isto vrijeme

- razvijati svijest o tome da na Dan djeĉije radosti nisu sva djeca sretna

- da ima djece kojima nije omogućeno da se zabavljaju, plešu, smiju, raduju.

1. aktivnost

Kroz razgovor upoznati uĉenike da se zadnji dan godine u većem dijelu svijeta

obiljeţava kao Dan djeĉije radosti

Nizom pitanja utvrditi kako uĉenici obiljeţavaju ovaj dan

Provjeriti da li znaju neku novogodišnju pjesmu i potaknuti ih da pjevaju ako znaju

Ukoliko ne znaju otpjevati im ili emitovati zvuĉni zapis neke prigodne pjesme.

Pitanje koje će potaknuti uĉenike na razmišljanje je kako obiljeţavaju ovaj dan djeca

koja nemaju osnovna prava (dom i porodicu, ako je rat u njihovom okruţenju...)

2. aktivnost

14

o Uĉenici prave ĉestitke za Dan djeĉije radosti za djecu koja nemaju mogućnost da

obiljeţe ovaj dan

3. aktivnost

Organizirati mini zabavu uĉionici da se zadovolje djeĉije potrebe na igru, radost,

druţenje i zabavu sa vršnjacima

4. TEMATSKA CJELINA: MOJE NAVIKE

4.1. ŠTA SU NAVIKE - RUTINE

4.2. MOJE HIGIJENSKE NAVIKE (ĉisto dijete)

4.3. MOJE RADNE NAVIKE (vrijedno dijete)

4.4.NAVIKE KULTURNOG PONAŠANJA (ponašanje u društvu)

4.5. NAVIKE KULTURNOG PONAŠANJA (zaštita okoliša)

4.1. ĈAS: ŠTA SU NAVIKE / RUTINE

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike šta su navike i kako se stiĉu;

ZADACI ĈASA:

- razvijanje svijesti o tome da za sve treba uloziti trud i vrijeme

- vjeţbanje navika/rutina u razredu

1. aktivnost

Na poĉetku ove teme potrebno je upoznati uĉenike šta su to navike i kako se stiĉu.

Objasniti im da se i navike vjeţbaju kao i ĉitanje ili pisanje.

Radionica:

a) Razgovaramo šta je potrebno da radimo da bismo bolje uĉili i korisnije provodili

vrijeme u školi i na ĉasovima

1. potrebno je da znamo kako ulazimo u uĉionicu

2. trebamo znati gdje nam je mjesto u uĉionici

3. šta radimo u uĉionici kad uĊemo, a uĉitelj-ica još nije došla u uĉionicu

4. kako koristimo zajedniĉki pribor za rad......

a) Dogovoriti se šta ćemo vjeţbati, odabrati jednu aktivnost

b) Demonstrirati kako se aktivnost radi

c) Uĉenici ponove šta je uradio nastavnik/ca; Ponoviti nekoliko puta aktivnost

15

d) Razgovaramo o ovom što smo radili, šta nismo znali/mogli na poĉetku ĉasa, a sad

znamo/moţemo. Navesti uĉenike da zakljuĉe kako su postigli cilj, nauĉili .....

(vjeţbanjem dok ne nauĉe, usvoje, naviknu)

e) Ponovimo aktivnost bez posredovanja nastavnika/ce

Pohvalimo uĉenike za trud i rezultat rada

Dati uĉenicima “Semafor osjećanja” neka oboje lica koja pokazuju kako su se osjećali u toku

radionice, osjećanja u svim fazama rada.

4.2. ĈAS: MOJE HIGIJENSKE NAVIKE

CILJ ĈASA: Razvijanje higijenskih navika

ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike o liĉnoj higijeni

- higijeni odjeće i obuće

- o znaĉaju odrţavanja higijene za zdravlje djeteta/ĉovjeka

1. aktivnost

ĉas moţe poĉeti pjesmom “Ĉisto dijete”

razgovarati o sadrţaju pjesme; kad je dijete ĉisto, šta radi da bi bilo ĉisto....?

Ili

Igrom pantomime doĉarati uĉenicima odrţavanje ĉistoće tijela: umivanje, ĉešljanje, pranje

ruku, zuba….

Razgovarati o igri: kad peremo zube, ruke, kad se ĉešljamo, kad je dijete ĉisto, šta radi da bi

bilo ĉisto....?

uvesti pojam higijena za postupke kojim odrţavamo ĉistoću tijela, odjeće, obuće...

2. aktivnost

o pripremiti slajdove/grafofolije/crteţe na kojima je prikazano odrţavanje

higijene tijela, odjeće i obuće

o traţiti od uĉenika da kaţu šta predstavljaju crteţi, šta je na njima prikazano,

voditi ih tako da opisuju postupke

ili

o uĉenike podijeliti u tri grupe i dati im materijel za rad ( isti crteţ za svaku

grupu)

o na crteţu treba obojiti one postupke koji predstavljaju odrţavanje ĉistoće

tijela, odjeće i obuće.

3. aktivnost

demonstrirati pravilno pranje zuba i desni

organizirati vjeţbanje pranja ruku

16

4.3. ĈAS: MOJE RADNE NAVIKE (raspored rada i odmora)

CILJ ĈASA: Sticanje radnih navika uĉenika

ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike o vaţnosti pravovremenog sticanja radnih navika;

- da se radne navike stiĉu u školi i kod kuće;

- raspored rada i odmora kod kuće je jednako vaţan kao i

- raspored rada i odmora u školi;

Za realizaciju nastavne jedinice pripremiti kartone sa crteţima razliĉitih dnevnih aktivnosti

(spavanje, umivanje, pranje ruku, ĉitanje, igra u dvorištu, igra u kući, gledanje TV, druţenje

sa porodicom, boravak u školi, školski odmor)

1. aktivnost

U jednu korpu staviti po jedan karton svake aktivnosti i zatraţiti od uĉenika da svako

uzme po jedan karton.

Analizirati šta je nacrtano, šta predstavljaju crteţi. Šta oni rade u toku jednoga dana,

koliko se igraju, koliko vjezbaju i uce, spremaju li svoj radni prostor ili to neko radi

umjesto njih.

2. aktivnost

o Reći uĉenicima da se poredaju u liniju dnevnih aktivnost, ali tako da prvi uĉenik bude

onaj koji pokazuje prvu, jutarnju aktivnost, a posljednji onaj koji pokazuje posljednju

o Kritiĉki osvrt na “liniju” dovodi do uoĉavanja da samo jednom jedu ili samo jednom peru

ruke.

o Uĉenici koji nisu imali do sada kartone će odabrati dodatne aktivnosti koje se ponavljaju u

toku dana i stati na odreĊeno mjesto.

3. aktivnost

Dok su uĉenici poredani u liniju dnevnih aktivnosti uĉitelj-ica ĉe izdvojiti uĉenike sa

kartonima za ĉitanje, pisanje, spremanje torbe.

Razgovarati o tome šta će se dogoditi ako u toku dana ili više dana ne budu izvršavali

svoje obaveze vezane za školu. Kakva će biti njihova soba, radni sto ili torba ako ih ne

budu spremali redovno.

Zakljuĉiti da je veoma vaĉno imati razvijene radne navike uz narodnu poslovicu:

SVE ŠTO MOŢEŠ URADITI DANAS NE OSTAVLJAJ ZA SUTRA!!!

17

4.4. ĈAS: NAVIKE KULTURNOG PONAŠANJA

(ponašanje u društvu)

CILJ ĈASA: Sticanje kulturnih navika

ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike o pravilima lijepog ponašanja - BONTON

- uoĉavanje znaĉaja ponašanja u skladu sa društvenim normama,

- uoĉavanje kulturnog i nekulturnog ponašanja

1. aktivnost

Objasniti uĉenicima tok aktivnosti:

- Nastavnik/ca će priĉati priĉu (osmisliti ili pronaći u literaturi prigodan tekst)

- Uĉenici slušaju priĉu i ĉekaju da nastavnik/ca napravi pauzu.

- Kad nastavnik/ca stane sa priĉom, uĉenici reaguju, i to:

a) Ako ono što je ispriĉano predstavlja lijepo ponašanje uĉenici će

odobravati i aplaudirati.

b) Ako ono što je ispriĉano predstavlja loše ponašanje uĉenici će negodovati

i odmahivati glavom lijevo-desno.

Npr:

Ĉim sam ustala, obukla sam se i istrĉala iz kuće.

Trĉala sam niz stepenice i skoro sam oborila jednu susjedu. (pauza)

Zastala sam postiĊeno i izvinila sam se komšinici. (pauza)

Komšinica me pomilovala po glavi. Rekla mi je da drugi put hodam, a ne da trĉim, pa niko

neće stradati. Kad sam stigla pred školu stala sam u red sa prijateljicama.

Poĉela je padati kiša. Uzela sam kišobran i otvorila ga. Pozvala sam djevojcicu da stane sa

mnom ispod kišobrana. (pauza)

Drugoj djevojĉici sam rekla da ona uzme moju torbu i da je nosi, pa moţe i ona stati pod

kišobran. (pauza)

Zvonilo je za ulazak u školu. Poţurila sam i zaboravila na djevojĉice koje su bile sa mnom

pod kišobranom. Ja sam ušla u uĉionicu suha, a moje drugarice su pokisle.(pauza)

2. aktivnost

o Razgovaramo o sadrţaju priĉe, u kojim sutuacijama su odobravali ponašanje, a u

kojim nisu

o Zašto je neko ponašanje dobro, dozvoljeno, a drugo nije dobro i nije dozvoljeno?

o Kako se ponašala djevojĉica iz priĉe? Šta moţemo reći o njenom ponašanju? Kakva je

ona drugarica?

3. aktivnost

Upoznati uĉenike da postoje propisana pravila ponašanja u društvu i pokazati im

Djeĉiji bonton

Uĉenici će pregledati sadrţaj bontona za djecu (ĉitati) i razgovarati u grupama o

sadrţaju

18

4.5.ĈAS: NAVIKE KULTURNOG PONAŠANJA

( Zaštita okoliša)

CILJ ĈASA: Sticanje kulturnih navika

ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike o potrebi zaštite i oĉuvanja ţivotne sredine,

- kako se ponašati u prirodi, a da to ponašanje doprinosi zaštiti i oĉuvanju

prirode

- razvijanje svijesti o pravilnom odnosu prema prirodi;

- sticanje navika za oĉuvanje zivotne sredine

I prijedlog

Ovu nastavnu jedinicu je najprikladnije realizirazi u dvorištu škole, u parku ili organizirati

malu šetnju kroz naselje.

1. aktivnost

Saopštiti uĉenicima da će aktivnost realizirati van uĉionice.

Njihov zadatak je da posmatraju okolinu i da zabiljeţe ono što po njihovom mišljenju

predstavlja oĉuvanje prirode i zaštitu okoliša i da za svako takvo ponašanje stave u

svojoj biljeţnici, a takoĊer i ono što narušava ljepotu i ĉistoću parka, ulice, dvorišta i

za to ponašanje da stave.

2. aktivnost

o Uĉenike izvesti na odabrano mjesto i provesti 15-20 minuta u posmatranju. Uz igru u

parku, šetnju ili igru u dvorištu, uĉenici će biljeţiti ono što zapaze dogovorenim

znakom.

o Uĉenici koji već znaju pisati mogu zapisivati ono što zapaze.

3. aktivnost

Po povratku u uĉionicu razgovarati o onom što su uoĉili i zabiljeţili: koliko su

zabiljeţili , a koliko ?

Ko i na koji naĉin uništava okolinu?

Na koji naĉin pomaţemo oĉuvanju i zaštiti okoliša?

Šta mi moţemo uraditi?

II prijedlog

Jedan od naĉina je interpretirati knjiţevni tekst “Kuća koja hoda”. Pitanje za razmišljanje:

Zašto je kuća odluĉila da odseli? Ko je odgovoran za stanje u kojem je kuća bila na poĉetku

priĉe, a ko za stanje na kraju priĉe?

Nakon analize nacrtati kuću koja je opisana na kraju priĉe.

19

5.TEMATSKA CJELINA: PRIRODA I JA

5.1. VOLIM OVAJ SVIJET (ljubav prema svemu što me okruţuje)

5.2. VOLIM OVAJ SVIJET (ljubav prema svemu što me okruţuje)

5.1. i 5.2. ĈAS: VOLIM OVAJ SVIJET

CILJ ĈASA: Razvijanje pozitivnog stava prema prirodi

ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike o prirodi i prirodnim vrijednostima i ljepotama

- biljke i ţivotinje ĉine ţivu prirodu

- da je priroda zajedniĉka za sve

- da ono što volimo ĉuvamo i pazimo

- razvijati pozitivan osnos prema svemu što ga okruţuje

Za ovu nastavnu jedinicu predviĊena su dva nastavna sata

I sat

Prijedlog je da se prvi ĉas organizira kao kraća šetnja, odlazak u park ili izletište u blizini

naselja.

Ovakvom organizacijom sata zadovoljavamo osnovne djeĉije potrebe za igrom, druţenjem sa

vršnjacima i boravkom u prirodi.

U prirodi će uĉenici uoĉavati biljke i ţivotinje, potok, kamenje, nebo…..

Uputiti ih da uoĉavaju kako je priroda oĉuvana/ili nije.

Pitanje za razmišljanje : Kako pokazati ljubav prema onom što nas okruţuje?

Ili Interpretacija pjesme

……………………………………………………………………………………………

II sat

1. aktivnost

Razgovarati o aktivnostima sa prethodnog sata, izletu u prirodu ili o sadrţaju teksta.

Kako izgleda priroda oko nas, šta je ĉini?

Kako su doţivjeli prirodu? Šta su vidjeli, ĉuli, dodirnuli, pomirisali?

Kako se ljudi, koji su dio prirode, odnose prema ostatku prirode?

Kako moţemo pokazati da nekoga/nešto volimo i da nam je do nekoga/neĉega stalo?

2. aktivnost

o Mali slikari će naslikati doţivljaj prirode sa izleta ili doţivljaj pjesme/priĉe

o Ilustracijama ukrasiti uĉionicu ili hol škole

20

6. TEMATSKA CJELINA: PRAVILA PONAŠANJA

6.1. i 6.2. PRAVILA PONAŠANJA (dobro i loše ponašanje; zabrane odreĊenih

ponašanja)

6.3. PRAVILA PONAŠANJA (pohvale/nagrade; kritika/kazne; pohvale su bolje

6.1.i 6.2. ĈAS: PRAVILA PONAŠANJA

CILJ ĈASA: Da uĉenici razumiju da postoji dobro i loše ponašanje

ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike o pravilima ponašanja

- da postoja ponašanja koja su dobra i koja su loša; razlikovati dobro i loše

ponašanje

- ponašati se u skladu sa pravilima

- zauzimanje stava prema odreĊenom ponašanju

I ĉas

1. Aktivnost

Za ovu nastavnu jedinicu dobro bi bilo pripremiti PPT prezentaciju sa slajdovima koji

bi ilustrovali prihvatljivo ili neprihvatljivo ponašanje.

Poticati uĉenike da komentarišu svaki slajd i da nakon komentara donesu stav o

ponašanju koje je prikazano, da li je prihvatljivo ili neprihvatljivo.

2. aktivnost

o Uĉenicima ispriĉati neki dogaĊaj u kojem su se sudionici loše ponašali. Zadatak je da

osmisle igrokaz o toj situacji i prikaţu ga

o Druga grupa treba da smisli i prikaţe kroz igru istu situaciju ali da je umjesto loše,

uĉesnik postupio na odgovarajući naĉin

II ĉas

1. Aktivnost

Uĉenici će dobiti nastavni list na kojem su prikazana razliĉita ponašanja

Zadatak je da oboje crteţe koji predstavljaju prihvatljivo ponašanje, zaokruţe

neprihvatljivo, a ponašanja koja nisu dopuštena i koja su zabranjena trebaju precrtati

2. aktivnost

o Nastavnik/ca je pripremila kartice sa istim crteţima kao na nastavnom listu, samo što

svaka kartica ima jedan crteţ, jedno ponašanje

o Na tabli nacrtati tri kolone i obiljeţiti ih sa Smješko, Zabrinutko i Ljutko. Uĉenici

izvlaĉe jednu po jednu karticu, opisuju je i stavljaju u odreĊenu kolonu (u skladu sa

onim što su uradili na nastavnom listu)

21

o Analizirati uraĊeno i ”smisliti” kako bi se trebali ponašati oni iz druge i treće kolone

da preĊu u prvu

3. Aktivnost

Zajedno osmisliti i napisati pravila ponašanja na plakatu i postaviti u uĉionicu ili hol

škole

6.3. ĈAS: PRAVILA PONAŠANJA

(Pohvale/nagrade, kritika/kazne, pohvale su bolje)

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike da: svako ponašanje ima svoje posljedice

ZADACI ĈASA:

- da dobro ponašanje ima za posljedicu pohvalu i nagradu

- da su neka ponašanja nedozvoljena

- da nedozvoljena ponašanja imaju za posljedicu kritiku ili kaznu

- ukazati na loše ponašanje; pohvaliti dobro ponašanje

- dati preporuku za pohvalu ili kritiku

1. aktivnost

Nastaviti rad sa karticama ponašanja ( sa prethodnog sata)

Za svako predstavljeno ponašanje osmisliti i napisati moguću posljedicu; pohvalu,

kritiku ili ĉak kaznu.

2. aktivnost

o Rad u paralelnim grupama: I a i I b grupa; II a i II b grupa…

o Pripremiti nekoliko priĉa sa razliĉitim ponašanjima.

o Prva A grupa ima zadatak da osmisli i kroz igru prikaţe situaciju.

o Prva B grupa ima zadatak da za istu priĉu odredi odgovarajuće posljedice; pohvale,

kritike ili kazne.

Isti zadaci su za drugu ili treću grupu u zavisnosti od broja uĉenika

3. aktivnost

Uĉenici koji su dobili odgovarajuće pohvale, kritike ili kazne govore kako su se

osjećali dok su glumili u igrokazu, a kako kad su dobili ono sto su “zasluţili”.

Izvesti zakljuĉak o tome kako se treba ponašati i šta je bolje, pohvala, kritika ili kazna.

22

7. TEMATSKA CJELINA: VRIJEDNOSTI I VRLINE

7.1. ŠTA ZNAĈI BITI ISKREN ?

7.2. ŠTA ZNAĈI BITI POŠTEN ?

7.3. ŠTA ZNAĈI BITI HRABAR?

7.4 ŠTA ZNAĈI BITI PLEMENIT?

CILJ ĈASOVA: upoznati pojam vrijednost i vrlina i šta znaĉe odreĊenje vrline

ZADACI ĈASOVA:

- da uĉenici saznaju o sebi i drugima kroz vrijednosti i vrline koje

posjeduju

- da razumiju da svi posjedujemo vrijednosti i vrline, ali da imamo i

odreĊene mane

- da razviju uvjerenje da su prihvatljiviji u sredini u kojoj ţive ako

njeguju vrline, a ne mane

- da mane mogu uz poticaj i izraţenu ţelju prerasti u vrline

1. aktivnost

Na prihvatljiv naĉin uĉenicima objasniti pojam vrijednosti i vrlina. U ovom uzrastu to

je najlakše navoĊenjem konkretnih primjera iz svakodnevnog ţivota u odjeljenju

(Srećko je pošten jer je drugu vratio novac koji je našao pred školom, Maja je iskrena

jer je priznala da je zaboravila napisati zadaću...)

2. aktivnost

o Uĉitelj/ica priprema kartice na kojima su napisane odreĊene vrijednosti i vrline.

o Na svakoj od tih kartica uĉenici mogu da nacrtaju simbol koji predstavlja odreĊenu

vrijednost i vrlinu.

o Sve kartice se stavljaju u kutijicu (u kojoj će se kartice ĉuvati kako bi se koristile na

nekom od sljedećih ĉasova, ne samo ovog, nego i ostalih predmeta) i svaki uĉenik

izvlaĉi po jednu karticu.

o Nakon što proĉita šta na kartici piše, njegov zadatak je da se sjeti situacije iz ţivota u

kojoj su pokazali tu vrijednost ili vrlinu, da opišu kako su je izrazili.

Npr: Bio/bila sam iskrena kad sam…

Bio/bila sam poštena kad sam...

Bio/bila sam hrabra kad sam…

Bio/bila sam plemenita kad sam…

Tako svaki uĉenik saznaje koje vrijednosti on i njegovi vršnjaci izraţavaju u razliĉitim

situacijama, uĉimo ih da poštuju i da se ponašaju u skladu sa razliĉitim vrijednostima. Vaţno

je i da uĉenici shvate da trebaju prihvatiti druge sa onim vrijednostima koje oni posjeduju, da

sagledaju neograniĉen broj mogućnosti i prilika da se pokaţe jedna ista vrijednost ili vrlina.

Izraţavajući ono što se nalazi u njihovom iskustvu, uĉenici povezuju vrijednosti i vrline sa

konkretnim postupcima u kojima se one manifestuju

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Moguća realizacija ovih nastavnih jedinica je kroz interpretaciju prigodnih tekstova u kojima

su prisutni likovi koji posjeduju odreĊene vrline /mane i da se razgovara o osobinama likova.

23

U zavisnosti od situacije u odjeljenju treba odabrati kojim vrijednostima/vrlinama će se

posvetiti i u koje vrijeme. (teme koje se realiziraju pravovremeno kad se ukaţe potreba, npr.

ako uĉenik u odjeljenju pokzuje neprihvatljiva ponašanja posvetiti paţnju upravo ovim

vrlinama – iskrenost, poštenje, plemenitost, koje će mu ukazati kako se treba ponašati).

8. TEMATSKA CJELINA: VRIJEME PROLAZI I JA SE MIJENJAM

8.1. KAKO RASTEM I RAZVIJAM SE?(pravilna ishrana)

8.2.KAKO RASTEM I RAZVIJAM SE? (tjelesne aktivnosti i boravak na zraku)

8.3. ZAVRŠILA/ZAVRŠIO SAM PRVI RAZRED (škola mojih snova)

8.1. ĈAS: KAKO RASTEM I RAZVIJAM SE?

( pravilna ishrana)

CILJ ĈASA: Da uĉenici nauĉe da je vaţna pravilna ishrana za njihov rast i razvoj

ZADACI ĈASA: upoznati uĉenike da:

- njihov rast i razvoj zavise od njihove ishrane

- da ishrana treba biti raznovrsna

- nauĉiti uĉenike da odaberu zdravu hranu

1. aktivnost

Pripremiti kratku PPT prezentaciju sa slajdovima koji predstavljaju rast i prazvoj

djeteta od roĊenja do 6-7 godina.

Nakon prezentacije razgovarati o promjenama koje se dešavaju u toku rasta djeĉijeg

organizma

Pitanje za razmišljanje: Šta utiĉe na pravilan rast i razvoj mladog djeĉijeg organizma?

Navoditi uĉenike da je ishrana kljuĉna njihov za rast i ravoj

2. aktivnost

o Uĉenicima dati pripremljen nastavni list sa crteţima raznovrsne hrane : jabuka, kruška,

mlijeko, riba, paprika, mrkva, sladoled, ĉips, smoki, coca cola, mlijeko, sir, sendviĉ,

salama, pašteta…..

o Zadatak je da oboje ono što vole da jedu

3. aktivnost

Pripremiti piramidu zdrave ishrane i objasniti je uĉenicima

Traţiti od uĉenika da zakljuĉe da li je njihova ishrana zdrava ili bi mogla da se

poboljša

Šta će jesti više/manje da bi poboljšali svoj rast i razvoj

24

8.2. ĈAS: KAKO RASTEM I RAZVIJAM SE?

(tjelesne aktivnosti i boravak na zraku)

CILJ ĈASA: Da uĉenici nauĉe da su tjelesne aktivnosti i boravak na zraku vaţni za

njihov rast i razvoj

ZADACI ĈASA:

- upoznati uĉenike da:

o njihov rast i razvoj zavise od njihovih tjelesnih aktivnosti

o je veoma vaţno da dovoljno vremena provode na ĉistom zraku

Sama nastavna jedinica nameće potrebu da se sat realizira izvan uĉionice (u školskom

dvorištu, igralištu, parku ili obliţnjm izletištu)

Pripremiti prostirke za sjedenje, lopte ili balone, vijaĉe za preskakanje, jutane vreće…

1. aktivnost

Otići sa uĉenicima na odabrano mjesto izvan uĉionice.

Objasniti pravila igara koje će igrati.

Podijeliti uĉenike u grupe.

Reći uĉenicima da će svaka grupa igrati sve igre i to tako da igraju prvu igru

koju su dobili sve dok uĉitelj-ica ne da znak da se promijene grupe. Na

dogovoreni znak grupe mijenjaju igre (svaka grupa treba odigrati sve igre)

Preporuka za igre:

a) Igra odbojke loptom ili napuhanim balonom;

b) Preskakanje vijaĉa pojedinaĉno, u paru, svi u grupi;

c) Uĉenici uĊu u vreće i drţe vreće rukama. Zadatak je da skakućući preĊu odreĊenu

razdaljinu i da se vrate na mjesto.

d) Dodati igre po izboru nastavnka/ce

Grupa koja završi zadatak prije dogovorenog znaka sjedi na prostirkama i razgovara o

igri.

2. aktivnost

o Povratak u uĉionicu

o Domaći zadatak je da nacrtaju igru koja im je bila najzanimljivija

25

8.3. ĈAS: ZAVRŠILA/ZAVRŠIO SAM PRVI RAZRED (škola mojih snova)

CILJ ĈASA: obiljeţiti završetak prvog razreda

ZADACI ĈASA:

- Razvijanje mašte i kreativnosti

- Proslaviti završetak prvog razreda

Uĉenicima napisati poruku na panou:

1. aktivnost

Uĉenici će proĉitati poruku na panou i na svojim mjestima pronaći pripremljene papire

A5

format, olovke i bojice

Napisati će ono što oni osjećaju u tom momentu ( rijeĉ ili reĉenicu), a mogu i nešto

nacrtati

Postaviti će papire na pano

2. aktivnost

o Podijeliti uĉenicima papir A4 format, na kojem je napisano “Škola mojih snova”.

o Zadatak je da uĉenici maštaju i crtaju

o Postaviti izloţbu crteţa u holu škole

3. aktivnost

Proslaviti završetak prvog razreda uz muziku, pjesmu i ples

Dragi moji uĉenici i uĉenice,

Ĉestitam vam uspješno završen prvi razred!

Već ste nauĉili ĉitati i pisati. Zato vas molim da vi meni napišete nešto za kraj

ovogodišnjeg druţenja i zalijepite papire na pano.

Vaš-a uĉitelj-ica

26

27

Kanton Sarajevo

Priručnik za II razred

Društvo/Religija/Kultura (alternativni predmet)

28

1. DOGOVARAMO SE, SARAĐUJEMO

1.1. Nastavna jedinica: UVOD U PREDMET - UĈIMO, DOGOVARAMO SE,

SARAĐUJEMO

Prvi ĉas (ovog premeta) u drugom razredu namijenjen je upoznavanju sa programom

predmeta, oĉekivanjima i razmišljanjima uĉenika.

Nastavnik/ica informiše uĉenike o tome šta će raditi na ovim ĉasovima u drugom razredu.

Uĉenici mogu napisati ĉega se lijepog sjećaju iz prvog razreda kako bi se

motivisali za dalji rad, ali i da se ohrabre da izraze šta ţele i oĉekuju od ovog

predmeta .Na ovaj naĉin dolazimo do podataka koji nam mogu biti smjernica u

daljem radu jer ćemo saznati, izmeĊu ostalog, i koje su potrebe uĉenika, šta bi oni

voljeli da saznaju, o ĉemu da razgovaramo.

Nastavnik/ica moţe da pripremi „torbu sa blagom“u kojoj će skupljati sve podatke

koje dobija od uĉenika i time će pokazati uĉenicima koliko je vaţno i dragocjeno

sve što oni kaţu. U „torbi sa blagom“svaki uĉenik moţe imati svoj odjeljak ( i sl.)

u kojem će ostati zabiljeţene njihove lijepe rijeĉi, poruke, misli, pitanja, odluke,

prijedlozi, crteţi i sl. O njma se moţe razgovarati na sljedećim ĉasovima, a mogu

biti i smjernica za realizaciju nekih ĉasova ovog predmeta. Uĉenik moţe da nacrta

svoj lik i da ga ostavi u „torbu“. Taj isti zadatak moţe se postaviti i na kraju

godine kako bismo stekli uvid o razvoju i promjenama uĉenika u toku godine.

2. PRAVILA SU VAŢNA

2.1. Nastavna jedinica: ULOGA PRAVILA U PONAŠANJU LJUDI

Cilj ĉasa: razmatranje zašto postoje pravila u školi, kako ona nastaju i kako mogu da se

formulišu da budu podsticajna za razvoj, tj. da se poveţu sa unutrašnjom motivacijom.

Nastavnik/ica osmišljava igru koja u prvi plan istiĉe posljedice nepostojanja pravila i

time podstiĉe uvid uĉenika u smisao i svrhu pravila.

Postavljanjem pitanja Čemu sluţe pravila uĉenicima se pruţa mogućnost da promisle i

izraze svoje liĉno mišljenje u vezi pravila kao pripremu za razmjenu u velikoj grupi.

Nastavnik/ca traţi od uĉenika da se sjete pravila koja vaţe u školi i da ih poveţu sa

potrebama zbog kojih su donesena. Povezivanjem pravila i potreba uĉenicima se pruţa

mogućnost da sagledaju smislenost pravila i restruktruiraju svoje mišljenje.

Rad u malim grupama

- - istraţiti koja pravila u školi se najĉešće krše i navoĊenje mogućih razloga za to

- -pravila koja bi uĉenici promijenili (poĉetak nastave u prvoj smjeni, trajanje ĉasa, broj

ĉasova odreĊenog predmeta u sedmici, duţina velikog odmora i sl.) i razlozi njihove

promjene

- -naĉini promjena i moguće mjere u sluĉaju kršenja pravila

- Uĉenici treba da uĉestvuju u svim fazama donošenja pravila:prijedlog pravila,usvajanje

pravila, prijedlog mjera za kršenje pravila i usvajanje mjera.

- Pravila treba da odgovaraju uzrastu uĉenika i da budu“mjerljiva“ kako bi se na kraju

odreĊenog perioda izvršila analiza poštivanja pravila i podaci unijeli u tabelu koja se

29

nalazi na razrednom panou, radnim sveskama ili se valoriziraju na neki drugi naĉin koji

mogu dogovoriti uĉenici i nastavnik/ica.

2.2. i 2.3. Nastavna jedinica: PRAVILA PONAŠANJA

Cilj aktivnosti na naredna dva ĉasa je da se uĉenici upoznaju sa pravilima lijepog ponašanja u

odreĊenim situacijama (u školi, porodici, gostima-1.ĉas, te u javnim, kulturnim, zdravstvenim

ustanovama, sportskim i drugim manifestacijama-2.ĉas).

Na poĉetku ĉasa uĉenike podsjećamo na pravila lijepog ponašanja u školi ĉitanjem pjesme

Pravila ponašanja.

Pravila ponašanja.

Na ulaz u školu Hodnici u školi

Čekamo u redu. klizavog su poda.

Ući ćemo mirno Hodnikom ne trči!

Po poznatom slijedu. Hodnikom se hoda!

Svima pozdrav šaljem Kad zazvoni zvono

Jer ja dobro znam: za početak sata,

Pozdravom je lijepo sjednemo na mjesta,

Započeti dan. zatvorimo vrata.

Uĉenike upoznajemo sa pojmom BONTON-skup dogovorenih normi uljudnog ponašanja.

Pravila lijepog ponašanja trebamo uĉiniti uĉenicima prihvatljivim kako bi zaţivjela u

svakodnevnom ţivotu

Uĉenje lijepom ponašanju traje ĉitav ţivot

Lijepo ponašanje otvara sva vrata

Ne zaboravimo da smo, uz roditelje, mi najodgovorniji da nauĉimo djecu tim pravilima i da

smo im mi uzor koji će oni oni oponašati i slijediti

Aktivnost na ĉasu moţemo provesti tako što ćemo pripremiti PPT prezentaciju sa

ilustracijama i prigodnim tekstom koji će uĉenicima pomoći da uoĉe i razumiju vaţnost ovih

pravila, o tome razgovaramo, iznosimo svoje sudove i zakljuĉke

U drugom dijelu ĉasa moţemo vjeţbati neka pravila lijepog ponašanja, uĉenici mogu likovno

izraziti neko pravilo i na taj naĉin ćemo dobiti naš odjeljenski slikovni bonton koji moţemo

stalno dopunjavati novim sadrţajima

2.4. Nastavna jedinica: ISPRAVNO I NEISPRAVNO PONAŠANJE

Cilj ĉasa je da uĉenici uoĉe primjere ispravnog i neispravnog ponašanja i ponašaju se u skladu

sa pozitivnim normama.

U skladu sa svojim sklonostima ili prema trenutnoj situaciji nastavnik/ica bira kratki igrokaz u

kojem prezentira primjere ispravnog i/ili neispravnog ponašanja(prije poĉetka ĉasa napravit će

nered u razredu, uĉenici ulaze i vide razbacane stvari, papiriće na podu i sliĉno; jedan uĉenik

30

prolazi pored zaposlenika škole i pozdravlja ga, drugi prolazi i ne pozdravlja .U ovim

aktivnostima moţemo zamoliti pomoć uĉenika iz starijih razreda što će biti poticajno i za njih

i za uĉenike našeg odjeljenja.

Reagiranje uĉenika na zateĉenu situaciju, razgovor o tome, razlikovanje ispravnog od

neispravnog ponašanja.

Gledanje crtanog filma prema izboru nastavnika koji je proţet primjerima ispravnog i

neispravnog ponašanja.

Razgovor o sadrţaju crtanog filma.

IzvoĊenje zakljuĉaka, razgovor o razlozima, uzrocima i posljedicama razliĉitih vrsta

ponašanja.

2.5. Nastavna jedinica: POJAM DOBROG I LOŠEG

Cilj ĉasa je da uĉenici prepoznaju dobro i loše posmatranjem razliĉitih situacija koje nas

okruţuju.

Oluja misli - Dobro je (kada imaš puno prijatelja, kada voliš i kada si voljen, kada si

zdrav, kad nauĉiš nešto novo...)

Loše je (kada laţeš, kada ne slušaš roditelje, kad neko puši i pije, kada jedeš nezdravu

hranu...)

Zajedniĉko gledanje TV emisije ili ĉitanje priĉe po izboru nastavnika koja je zasićena

primjerima dobrog i lošeg.

Razgovor o utiscima uĉenika,šta im se u emisiji/priĉi svidjelo, a šta nije.

Kako bi se oni ponašali u odreĊenim situacijama iz emisije/priĉe?

2.6. Nastavna jedinica: POJAM DOBROG I LOŠEG

Prisjetiti se neke situacije iz emisije ili priĉe koju smo gledali/ĉitali na prethodnom ĉasu, a

koja predstavlja pojam dobro i jedne koja predstavlja pojam loše.

Podjela uĉenika u dvije grupe.Na karticama su napisane rijeĉi koje predstavljaju dobro

(ljubav,mir,radost,istina...) i rijeĉi koje predstavljaju loše (laţ,pohlepa,rat,svaĊa).

Zadatak je da uĉenici na papiru ilustriraju jednu situaciju koja je povezana sa rijeĉju koja je

napisana na kartici.

Na panou se izlaţu radovi tako da pored kartice sa datom rijeĉi stavljamo ilustraciju.

Uĉenici prezentiraju i komentiraju radove i izvode zakljuĉke.

31

2.7. Nastavna jedinica: IZBORI I POSLJEDICE

Cilj ĉasa je da uĉenici shvate da je izbor pitanje prioriteta, dobre ili loše odluke, te da moţe

izazvati razliĉite posljedice koje moramo biti spremni prihvatiti.

Razgovor o iskustvima uĉenika-svi se ĉesto naĊemo u situaciji kada trebamo nešto

izabrati i odluĉiti i razmišljamo o tome šta uradit,i ali i o tome koje su posljedice tog

izbora.

Na jednostavnom primjeru objašnjavamo uĉenicima pojam izbora i posljedice.

Din je izabrao da igra igricu na raĉunaru, a ne da uĉi.

Posljedica tog izbora je da se nije nauĉio lekciju i nespreman je otišao u školu.

Din mora da bude spreman prihvatiti posljedice takvog izbora i u školi dobiti lošu

ocjenu.

Od uĉenika traţiti da kaţu šta bi se desilo da je Din donio drugaĉiju odluku, tj. da je

umjesto da igra igricu na raĉunaru uĉio.

Nizom sliĉnih priĉa uĉenike uvesti u uzroĉno-posljediĉne odnose: dobar izbor-

zadovoljstvo, loš izbor-nezadovoljstvo.

Uĉenici treba u pripremi za sljedeći ĉas da razmisle o tome:

- kada su za neki svoj izbor mogli reći da je bio dobar

- kada su pogriješili pri nekom izboru

2.8. Nastavna jedinica: IZBORI I POSLJEDICE

Uĉenici su u pripremi za ovaj ĉas trebali da razmisle o nekoj situaciji kada su za svoj izbor

mogli reći da je bio dobar i kada su napravili neki izbor koji je imao loše posljedice.

Razgovor o iskustvima uĉenika

Zašto smatraju da je njihov izbor bio dobar?

Kako su se tada osjećali?

Da li je taj izbor donio negativne posljedice za nekoga iz njihovog okruţenja?

Šta bi se desilo da su drugaĉije izabrali?

Zašto misle da su pri nekom izboru pogriješili?

Koje posljedice je imao taj izbor?

Koliko je bilo teško donijeti neku odluku pri izboru?

Na nekom jednostavnom primjeru prikaţemo da izbor nekada moţe zavisiti i od sreće

(u kutiji su kartice sa razliĉitim pitanjima, teškim i lakim, pitanje sreće je koju će

karticu uĉenici izvući).

Moţemo prikazati i situacije u kojima će izbor imati sliĉne posljedice (Ema moţe

birati da li će ići kod djeda i uţivati na selu ili će sa roĊacima otići na izlet i kupati se

na rijeci-u obje situacije Ema će uţivati i bit će joj lijepo).

32

Vaţno je uĉenicima skrenuti paţnju da se pri donošenju odluka uvijek mogu nekome starijem

obratiti za savjet ili pomoć. Ponekad niko ne moţe unaprijed znati da li će njegov izbor biti

dobar.

2.9. Nastavna jedinica: PRVILA LIJEPOG ODIJEVANJA

Cilj ĉasa je da uĉenici shvate da svako od nas treba da izgradi svoj stil u odijevanju.

Razgovor o narodnoj poslovici „Odijelo ne ĉini ĉovjeka”

Ipak, veoma je vaţno da znamo pravila lijepog odijevanja da bismo se ugodnije osjećali u

odreĊenim situacijama, da bismo pokazali vaţnost nekog dogaĊaja ili situacije u kojoj smo se

našli ali i da bi lijepo odjeveni zadovoljili svoju potrebu za lijepim.

Sa uĉenicima prireĊujemo malu modnu reviju u uĉionici tako što će uĉenici donijeti

razliĉite odjevne predmete koje ćemo kombinirati i na tim primjerima pokazati neka

od pravila lijepog odijevanja (slaganje boja i materijala, oblaĉenje u zavisnosti od

vremenskih prilika, dogaĊaja i situacija u kojima se nalazimo...)

Vaţno je da uĉenici shvate da svako od nas treba da izgradi svoj stil u oblaĉenju, da ne

trebamo kopirati druge, da ono što je skupo ne mora uvijek biti i lijepo, da svako od nas

razliĉito doţivljava odreĊene modne kombinacije, da ne trebamo oblaĉiti ono što je moderno,

a nama ne stoji dobro ili se osjećamo neugodno, o postojanju modnih detalja koji mogu skriti

odreĊene nedostatke...

3. DJEĈIJA PRAVA

3.1. Nastavna jedinica: IMAM PRAVO I OBAVEZU DA...

Cilj ĉasa/radionice je da uĉenici shvate da su prava stvar dogovora meĊu ljudima, da postoje

da bi se zaštitile osnovne ljudske potrebe i da bi nam olakšala ţivot.

Pri realizaciji radionice je veoma vaţno da nastavnik/ica koristi prethodna znanja i iskustva

uĉenika, da pojam djeĉijih prava treba pribliţiti uĉenicima kroz svakodnevni ţivot i liĉnim

primjerom, da podrţi iskazivanje razliĉitih mišljenja i aktivnosti u zaštiti svojih ili prava

drugih u školi, na ulici, u kući, na igralištu...

Deklaracija o djeĉijim pravima je skup prava oko kojih je postignut dogovor, i mada sve

zemlje svijeta nisu potpisale Deklaraciju, prava koja su njen sadrţaj trebala bi da vaţe za svu

djecu svijeta.

Nastavnik/ica priprema kartice sa djeĉijim pravima na kojima su ispisana neka od

djeĉijih prava iz Konvencije (prava su napisana pojednostavljeno kako bi ih uĉenici

razumjeli).

Uĉenici izvlaĉe karticu na kojoj je napisano neko djeĉije pravo i objašnjavaju ga onako

kako su ga oni razumjeli.

Nakon što su izvukli po ĉetiri kartice i objasnili ih, uĉenici rangiraju prava po vaţnosti

i na taj naĉin iskazuju svoje prioritete.

33

Rad nastavljamo tako da se sada prava rangiraju u radu u malim grupama, a zatim u

velikoj grupi. Tako dolazimo do zajedniĉke liste najvaţnijih djeĉijih prava koja

pomaţe uĉenicima da uvide da sva djeca imaju ista prava.

Na kraju radionice uĉenici mogu da ponovo izvlaĉe kartice i da pantomimom prikaţu

djeĉije pravo. Uĉenik koji pogodi o kojem je pravu rijeĉ, bira sljedeću karticu.

3.2. Nastavna jedinica: IMAM PRAVO I OBAVEZU DA...

Cilj ĉasa je da uĉenici shvate da prava povlaĉe i odgovornosti, da proizlaze iz ljudskih

potreba, da su naĉini na koji se zadovoljavaju te potrebe razliĉiti i da se o tome moţe

raspravljati kako bi se otkrili naĉini koji su prihvatljivi za sve.

Pravo i odgovornost ĉine povezanu cjelinu.

Imam pravo da slobodno izrazim svoje mišljenje, ali imam i odgovornost da izraţavanjem

svog mišljenja ne vrijeĊam druge.

Uĉenici izriĉu neko djeĉije pravo (koje im je posebno vaţno,drago...) i prepoznaju šta

je liĉna odgovornost u vezi sa tim pravom.

Djeci je ĉesto teško da se snaĊu u situacijama u kojima su povrijeĊeni, jer ĉesto mogu da

ĉuju „savjet“-„Ako te neko gurne,gurni i ti njega“ i sliĉno.

Posebno je vaţno objasniti uĉenicima da svako dijete ima pravo da bude zaštićeno i sigurno i

da da je vaţno naći naĉine kako zaštititi sebe, vodeći raĉuna o odgovornosti da ne

povrijedimo drugoga.

Uĉenici mogu napraviti listu njihovih prava i odgovornosti kod kuće i u školi. Na taj naĉin oni

postaju svjesni svega za šta su sami odgovorni, šta od njh zavisi, na šta direktno utiĉu. Ovo je

odliĉan put na kojem uĉenici uĉe da preuzimaju odgovornost za zbivanja i aktivnosti u školi i

kod kuće.

4. DRUGI I JA

4.1. Nastavna jedinica: UZAJAMNO POMAGANJE I SARADNJA

Cilj ĉasa je da uĉenici prepoznaju situacije u kojima mogu jedni drugima pomoći i saraĊivati.

Uĉenici su podijeljeni u parove. Njihov zadatak je da zajedniĉki nacrtaju neki crteţ

vezanim olovkama. Oni moraju da se dogovaraju, pokazuju razumijevanje i strpljenje

da bi svako uradio svoj dio zadatka tako da vodi raĉuna i brine o tome da i njegov

partner uspješno izvrši zadatak. Samo meĊusobnim dogovaranjem i saradnjom mogu

doći do uspješnog ishoda.

Uĉenici opisuju neku situaciju u kojoj su zadatak obavili u saradnji sa drugima.

Na ovaj naĉin se uĉenici uĉe da sagledaju zašto je vaţno da saraĊuju, da pomaţu i brinu jedni

o drugima i uviĊaju da je sa saradnjom povezan niz pozitivnih osjećanja.

Dogovor o meĊusobnoj saradnji u razredu i zajednici:

-pomoći uĉenicima koji sporije usvajaju nastavne sadrţaje

34

-posjetiti i pomoći bolesnom drugu/drugarici

-posuĊivati jedni drugima knjige za ĉitanje (koje treba ĉuvati i na vrijeme vratiti)

-pozvati druga/drugaricu na zajedniĉki izlet sa roditeljima

Uĉenici će predloţiti niz aktivnosti koje se mogu realizirati. O tim aktivnostima se moţe

povremeno razgovarati, iznositi novi prijedlozi i donositi zakljuĉci.

Uĉenici mogu likovno izraziti svoj doţivljaj odreĊenih aktivnosti i radove izloţiti u

uĉionici.

4.2. Nastavna jedinica: PRIJATELJSTVO,VAŢNOST PRIJATELJSTVA

Cilj ĉasa je pribliţiti uĉenicima pojam prijateljstva,da razmijene iskustva o tome šta sve

obuhvata ovaj pojam.

Prigodnom priĉom, pjesmom ili asocijacijom potaknuti uĉenike na razmišljanje o

prijateljstvu, najvaţnijim momentima u graĊenju prijateljstva, uvjetima dobrog i

iskrenog prijateljstva, nabrojati i obrazloţiti karakteristike prijateljstva.

Izmjena misli i iskustava o prijateljstvu, razgovor o tome koliko mislimo jedni na

druge u vrijeme kad nismo sa prijateljima, o iskrenom i laţnom prijateljstvu..

Rad u malim grupama

o izrada pravila za dobre prijateljske odnose o pisanje sastava na temu Moj prijatelj

o priprema scenske igre koja nas potiĉe na prijateljstvo

o rješavanje kriţaljke o prijateljstvu

o opisivanje prijateljevih osobina i sl.

Na kraju ĉasa uĉenici mogu na raznobojnim listovima papira opcrtati svoj dlan i u

njemu napisati poruku prijatelju. Izrezati „dlanove“ i od njih na velikom papiru izraditi

most prijateljstva, most koji povezuje i spaja.

4.3. Nastavna jedinica: ĈINIMO DOBRA DJELA

Cilj aktivnost je da se uĉenici potaknu na ĉinjenje dobrih djela.

Poĉetak školske godine ali i neki znaĉajan datum mogu biti povod da se uĉenici potaknu na

razmišljanje o tome da postoje ljudi kojima je potrebna pomoć drugih da bi ţivjeli ţivotom

dostojnim ĉovjeka.

Na poĉetku ĉasa proĉitati uĉenicima priĉu koja govori o ljudima koji su uĉinili neko

dobro djelo (priĉa po izboru nastavnika).

U voĊenom razgovoru sa uĉenicima potiĉemo ih da napravimo naš plan za ĉinjenje

dobrih djela u toku školske godine.

Rad u malim grupama ili parovima

Svaki par ili grupa predlaţe neke aktivnosti koje moţemo poduzeti u našem odjeljenju,

školi, lokalnoj zajednici npr.posjeta Domu staraca, pomoć nekoj staroj i nemoćnoj

osobi koja stanuje u blizini škole, sakupljanje pomoći u hrani, odjeći, obući za uĉenike

slabijeg imovnog stanja, uĉešće u akcijama Crvenog kriţa i sliĉno

35

Od ţutog papira izrezujemo krug (koji će biti sredina cvijeta) u koji upisujemo našu potrebu/

ţelju da ĉinimo dobra djela. Od raznobojnih listova pravimo cvijetne latice u koje upisujemo

aktivnosti koje ćemo poduzeti. Tako nastaje naš Cvijet dobrih djela.

Poţeljno bi bilo da se poduzme zajedniĉka aktivnost sa uĉenicima koji pohaĊaju vjeronauku i

da to bude naš doprinos uzajamnom pomaganju, saradnji, razumijevanju, toleranciji.

U toku godine pratiti realizaciju aktivnosti, svaku novu aktivnost u kojoj budemo uĉestvovali

u toku godine upisivati u latice našeg cvijeta koji će nas podsjećati na ono što smo uradili, ali i

na ono što stalno trebamo ĉiniti.

5. RJEĈNIK OSJEĆANJA

5.1. Nastavna jedinica: BILO MI JE SMIJEŠNO

Cilj ĉasa je da uĉenici shvate vaţnost smijeha i uticaj smijeha na zdravlje ljudi, širenje

pozitivnih emocija i poticanje na nenasilno ponašanje.

Djeĉiji ţivot treba da bude ispunjen igrom, radošću i smijehom i to ne samo na igralištu, u

druţenju sa obitelji, prijateljima, nego i u školi.

Sa uĉenicima razgovaramo o tome koliko su im smijeh, radost, veselje, šala,

duhovitost, humor uopće, bitni u svakodnevnom ţivotu.

Na prethodnom ĉasu nastavnik/ica je predloţio uĉenicima da u toku sedmice biljeţe ĉemu su

se u toku dana smijali. Taj „dnevnik smijeha“ posluţit će nam u realizaciji ovog ĉasa.

Aktivnost zapoĉinjemo igrom

ZAŠTO I ZATO

U ovoj igri pišu se pitanja i odgovori. Svaki učenik i učenica pri vrhu papira napiše po jedno

pitanje koje počinje sa „Zašto“ ili „Kako to da...“

Onda se gornji dio papira prevrne tako da se pitanje ne vidi i cedulja se da susjedu koji

napiše neki odgovor koji počinje sa „Zato što“. Na kraju kombinacije pitanja i odgovora

pročitaju naglas.

Npr. Zašto nećeš s nama u kino? Zato što je lijepo vrijeme.

Kako to da nisi pročitao knjigu?Zato što volim jabuke .

Razgovaramo sada o „dnevnicima smijeha“ koje su uĉenici biljeţili u toku sedmice.

Ĉemu se smijemo, šta nas veseli, zašto se ljudi smiju, zašto kaţemo da je smijeh lijek i

sliĉno...?

Dogovaramo se da u narednom periodu pravimo „smiješnu oglasnu ploĉu“ u našoj uĉionici.

Na tu ploĉu stavljat ćemo smiješne slike, šale, crteţe, fotografije, misli, stihove, prijedlog

smiješnih web stranica...pogled na njih uĉinit će nam dan radosnim, a školske obaveze

laganijim.

Na kraju moţemo proĉitati neku smiješnu priĉu ili pjesmu, uĉenici mogu nacrtati neku

smiješnu situaciju iz ţivota i sl.

5.2. Nastavna jedinica: BILO MI JE TUŢNO

Cilj ĉasa je da uĉenici usvoje pojam tuga, da otkriju kako ovo osjećanje moţe biti izraţeno te

naĉine kako prevazići ovaj osjećaj.

36

Uĉenicima pokazati nekoliko slika, fotografija na kojima su likovi sa tuţnim izrazom lica.

Razgovaramo o razlozima koji su mogli da izazovu taj osjećaj kod tih likova.

Uĉenici iznose neku situaciju u kojoj su bili tuţni, kako oni fiziĉki doţivljavaju osjećaj

tuge i šta ĉine da prevladaju taj osjećaj.

Uĉenici otkrivaju da svako od nas ima svoje tuge, ali i da moramo traţiti naĉine da

prevaziĊemo taj osjećaj. Šta im u tom trenutku moţe da pomogne? Kako oni pomaţu nekome

ko je tuţan?

Rad u malim grupama

Strategije za prevladavanje osjećaja tuge

Ema ove godine ne ide na more mada to silno ţeli. Ona je zbog toga jako tuţna. Kako

joj moţemo pomoći? Šta ćemo joj predloţiti da ĉini da bi prevladala ovaj osjećaj?

Sanjin se posvaĊao s najboljim prijateljem i zbog toga je tuţan. Pomozimo mu da opet

bude sretan.

Alen teško savladava nastavne sadrţaje iz matematike i to ga ĉini tuţnim. Tu su

njegovi prijatelji koji mu ţele pomoći. Na koji naĉin će to uĉiniti?

5.3. Nastavna jedinica: ĈEMU SE RADUJEM

Cilj ĉasa je da uĉenici izraze svoj liĉni doţivljaj radosti.

Ĉas poĉinjemo pjesmom koju znaju sva djeca i rado je pjevaju „Kad si sretan“

o Motivacijska rijeĉ/pitanje

o Radost

o Kada se radujem, ĉemu se radujem?

VoĊeni razgovor u kojem uĉenici priĉaju o svojim doţivljajima kada su bili radosni, o tome

kako radost moţemo dijeliti sa drugima, promatrati slike na kojima je izraţena radost ili

slikama izraziti neka vaţnija iskustva po kojima smo radosni...

Rad u malim grupama

uĉenici likovno izraţavaju svoj doţivljaj radosti, radove lijepimo na veliki papir i

opisujući svaki rad stvaramo priĉu o radosnim trenucima u našim ţivotima

uĉenici pišu o ĉemu se raduju i stvaramo našu malu knjigu lijepih rijeĉi i osjećanja

Na kraju aktivnosti u šemi tijela koju su uĉenici dobili od nastavnik/ice ucrtavaju svoj

osjećaj radosti bojama koje to najbolje pokazuju.

5.4. Nastavna jedinica: KRIVICA

Cilj ĉasa je da uĉenici shvate pojam krivice i da otkriju meĊuzavisnost samokritike i osjećanja

krivice.

Krivica je osjećanje koje poĉinje onog trenutka kad krivimo i optuţujemo sebe za nešto što

smo uĉinili, rekli. Mi optuţujemo sebe, umjesto da našu paţnju usmjerimo na to kako nešto

moţemo da uradimo drugaĉije.

Razgovor sa uĉenicima o tome da li su nekada uĉinili nešto zbog ĉega su kasnije

osjećali krivicu.

37

Oluja mozga: Koje rijeĉi moţemo povezati sa pojmom krivica (kajanje, kazna, stid,

ljutnja, razmišljanje, obećanje ).

Ĉitanje i razgovor o tekstu po izboru nastavnika/ice, a koji se moţe povezati sa ovim

pojmom.

Zadatak za samostalan rad u školi ili kod kuće je da uĉenici izmijene kraj priĉe ili da sami

napišu nekoliko reĉenica o situaciji kad su osjetili krivicu.

5.5. Nastavna jedinica: KRIVICA

Cilj ĉasa je da uĉenici otkriju meĊuzavisnost samokritike i osjećanja krivice i da shvate kako

mogu da prevaziĊu osjećaj krivice.

Uĉenike treba potaknuti da razmisle zašto su uradili nešto zbog ĉega sebe krive i tako uvide

razloge i potrebu koja ih je na to na to navela.

Rad u malim grupama u kojima se postavljaju razliĉiti zadaci:

-Završila se nastava, pada kiša, Dado ima kišobran, a Ada nema. Dado nije otpratio Adu kući

jer bi zakasnio kući i zbog toga osjeća krivicu. (Potreba da ne zabrine roditelje je bila jača od

potrebe da pomogne Adi.)

-Dino se osjeća krivim što je posudio drugu bojice, a mama mu je rekla da ne daje bojice

drugima. (Potreba da pruţi pomoć drugu bila je jača od potrebe da odrţi riječ koju je dao

roditeljima.)

Dramatizacija i razgovor o postupcima uĉesnika u „priĉama“, donošenje zakljuĉaka i

stavova o postupcima likova.

5.6. Nastavna jedinica: SVE VRSTE OSJEĆAJA SU PRIHVATLJIVE ALI NE I

SVE VRSTE PONAŠANJA

Cilj ĉasa je da uĉenici usvoje da su sve vrste osjećanja koja se kod ĉovjeka pojave

prihvatljive, da ih svaki ĉovjek doţivljava na razliĉite naĉine, ali da ponašanje koje proizlazi

iz emocija trebamo kontrolisati.

U „ĉarobnoj kutiji“ nalaze se slike iz ĉasopisa na kojima su likovi ĉiji izraz lica pokazuje

razliĉita osjećanja. Svaki uĉenik bira jednu sliku i pokušava imenovati osjećanje pokazano na

slici. Ostali uĉenici se slaţu/ ne slaţu sa razmišljanjima uĉenika, usaglašavamo stavove i na

kraju donosimo konaĉnu „listu“ prikazanih osjećanja (radost, ljutnja, bijes, oduševljenje,strah,

zabrinutost, srdaĉnost) koja dijelimo na pozitivna i negativna.

Razliĉita osjećanja izazivaju razliĉita ponašanja i uĉenici iznose svoja iskustva o tome kako se

oni ponašaju u odreĊenoj situaciji, tj. kako se ponašaju kad su veseli, ljuti, zabrinuti i sliĉno.

Primjer: Uĉenik je dobio peticu iz matematike i zbog toga je jako sretan. Svoju radost

pokazuje tako što se veselo smije, s nestrpljenjem oĉekuje odlazak kući da radost podijeli sa

roditeljima...

Drugi uĉenik, koji je takoĊer dobio peticu, svoju radost pokazuje tako što trĉi po uĉionici,

govori jeeeees, ometa druge uĉenike.

Razgovor o situacijama; koje vrste ponašanja su prihvatljive i zašto, koje nisu i zašto.

Zakljuĉujemo da su sve vrste osjećanja prihvatljive ali ne i sve vrste ponašanja.

imamo se pravo radovati, ali ne vikati i ometati druge

imamo se pravo ljutiti, ali ne drugoga ĉupati za kosu

38

imamo pravo biti neĉim oduševljeni, ali ne puštati glasnu muziku naveĉer

Zakljuĉujemo da je vaţno uskladiti osjećaje i naĉin ponašanja, da ĉovjek treba da nauĉi

upravljati svojim emocijama, da je to put da bude više prihvaćen od ljudi koje poznaje, da

bude cijenjen i poštovan...

5.7. Nastavna jedinica: SVE VRSTE OSJEĆAJA SU PRIHVATLJIVE ALI NE I

SVE VRSTE PONAŠANJA

Razgovaramo sa uĉenicima o onome što smo govorili na prethodnom ĉasu. Traţimo od

uĉenika da kaţu kako se trenutno osjećaju i da to svoje osjećanje iskaţu nekim simbolom koji

će nacrtati na malom listu papira.

Razgovaramo o crteţima, šta su uĉenici crtali, koje su boje koristili.

Rad u malim grupama

Nastavnik/ica je pripremio opis nekoliko situacija koje su vezane za neke ţivotne

situacije u školi ili i u obitelji ( ljutnja zbog loše ocjene, svaĊa oko igraĉaka izmeĊu

brata i sestre, strah od neĉega...).Uĉenici dramatizuju te situacije i glume uloge pred

ostalim uĉenicima.

Uĉenici iznose stavove o ponašanjima pojedinih likova iz igrokaza i o tome kako bi se

oni ponašali u odreĊenoj situaciji.

VoĊenim razgovorom uvesti uĉenike u spoznaju da pojedini obiĉaji ili religijske vrijednosti

zabranjuju odreĊene vrste ponašanja (laţ, prevaru, osvetu, pohlepu, zavist...).

Na velikom listu papira uĉenici crtaju znakove kojima pokazuju svoja osjećanja na tom ĉasu.

6. MOJI STAVOVI O...

6.1. Nastavna jedinica: JA SAM GLAVNI JUNAK PRIĈE

Cilj ĉasa je podsticati uĉenike da razvijaju pozitivno osjećanje sopstvene vrijednosti u obliku

samopoštovanja.

Uvodna igra OGLEDALO

Cilj ove igre je osvješćivanje i unapreĊivanje slike o sebi.

Uĉenici su u paru, licem okrenuti jedno prema drugome. Jedan uĉenik je onaj koiji se gleda u

ogledalo,a drugi je njegov odraz. Uĉenik pred „ogledalom“ ĉini razliĉite pokrete lica i tijela

kao da je, zaista, pred ogledalom. Njegov par slijedi sve što on radi. Vaţno je što paţljivije

gledati i oponašati pokrete svog para.

Nakon par minuta, uĉenici zamijene uloge.

Kroz ovu igru uĉenik koji se gleda u ogledalu doznaje kako ga drugi vide i osvještava svoje

pokrete kojih, moţda, i nije svjestan.

Nakon igre razgovaramo sa uĉenicima kako su doţivjeli ovu igru, kako je biti u ulozi nekoga

koji gleda, a kako u ulozi ogledala, šta su novo doznali o sebi, koja im je uloga bila

lakša/teţa...

Na sastanku sa roditeljima ili pismenom porukom, nastavnik/ica će zamoliti roditelje da,

zajedno sa ostalim ĉlanovima porodice, sastave jednu kratku priĉu u kojoj će njihovo dijete

biti glavni junak.

39

U toj priĉi dijete moţe da bude prikazano sa razliĉitim osobinama, priĉa moţe biti stvarna ali i

izmišljena.

Uĉenici su donijeli priĉe na ĉas. Sjedimo u krugu i ĉitamo priĉu o svakom djetetu.Svaki

uĉenik će reći

ko je uĉestvovao u satavljanju priĉe

da li je zadovoljno priĉom

šta bi sebi, kao junaku priĉe, dodalo, izmijenilo, odbacilo

Uĉenici komentiraju priĉe, daju im naslove, grupišu priĉe po sliĉnosti osobina glavnih

junaka...

Ovim aktivnostima uĉenici su dobili podsticajnu poruku o sebi, ali i izgradili vlastito

samopoštovanje.

Priĉe o uĉenicima postaju dio „torbe sa blagom“ .

Na kraju ĉasa uĉenici mogu ilustrovati priĉu u kojoj su oni glavni junaci.

6.2. Nastavna jedinica: ZAŠTO JE VAŢNO BAVITI SE SPORTOM

Cilj ĉasa je da uĉenici shvate vaţnost bavljenja sportom.

Uĉenici ovog uzrasta, na poticaj roditelja, upisuju se u razne klubove i poĉinju se baviti

sportskim aktivnostima.

Naš zadatak je da im ukaţemo na vaţnost bavljenja sportom i tjelesnim aktivnostima na rast i

razvoj organizma.

Uĉenicima moţemo predloţiti da svaki ĉas ovog predmeta poĉinjemo nekom tjelesnom

aktivnošću koju će jedno dijete osmisliti sa roditeljima za taj ĉas.

Uĉenici iznose razloge koji potiĉu na bavljenje sportom, priĉaju o svojim iskustvima

sa treninga, iznose argumente koji će pokrenuti i druge uĉenike da se bave sportom.

Nastavnik/ica moţe zamoliti nekog uĉenika iz viših razreda ili roditelja koji se bavi

sportom da bude gost na ĉasu i razgovara sa uĉenicima i iznosi svoja iskustva.

Na ovom ĉasu se uĉenici mogu dogovoriti i da posjete trening nekog sportskog kluba u školi

kako bi se upoznali sa njihovim radom, te da posjete neku sportsku manifestaciju ili

zajedniĉki odu na bazen, stadion, sportsku dvoranu...

6.3. Nastavna jedinica: VRIJEDNOSTI I VRLINE

Cilj ĉasa je da uĉenici saznaju o sebi i drugima kroz vrijednosti i vrline koje posjeduju.

Na prihvatljiv naĉin uĉenicima objasniti pojmove vrijednost i vrlina. U ovom uzrastu to je

najlakše navoĊenjem konkretnih primjera iz svakodnevnog ţivota u odjeljenju (Zlatko je

pošten, jer je drugu vratio novac koji je našao pred školom, Asja je iskrena jer je priznala da

je zaboravila napisati zadaću...)

Nastavnik/ca priprema kartice na kojima su napisane odreĊene vrijednosti i vrline.

Na svakoj od tih kartica uĉenici mogu da nacrtaju simbol koji predstavlja odreĊenu vrijednost

i vrlinu.

Sve kartice se stavljaju u kutiju (u kojoj će se kartice ĉuvati kako bi se koristile na nekom od

sljedećih ĉasova, ne samo ovog, nego i ostalih predmeta) i svaki uĉenik izvlaĉi po jednu

karticu.

40

Nakon što proĉita šta na kartici piše, njegov zadatak je da se sjeti situacije iz ţivota u kojoj su

pokazali tu vrijednost ili vrlinu, da opišu kako su je izrazili. Tako svaki uĉenik saznaje koje

vrijednosti on i njegovi vršnjaci izraţavaju u razliĉitim situacijama, uĉimo ih da poštuju i da

se ponašaju u skladu sa razliĉitim vrijednostima. Vaţno je i da uĉenici shvate da trebaju

prihvatiti druge sa onim vrijednostima koje oni posjeduju, da sagledaju neograniĉen broj

mogućnosti i prilika da se pokaţe jedna ista vrijednost ili vrlina. Izraţavajući ono što se

nalazi u njihovom iskustvu, uĉenici povezuju vrijednosti i vrline sa konkretnim postupcima u

kojima se one manifestuju.

6.4. Nastavna jedinica: ŠTA SE KOME DOPADA

Cilj ĉasa je da uĉenici usvoje univerzalne vrijednosti i stavove koji se dopadaju svima ali i da

nauĉe da transformišu ono što im se ne dopada u ono što ţele.

Motivacijsko pitanje

Šta se tebi dopada? Uĉenici daju razliĉite odgovore, paţljivo slušamo i pokušavamo napraviti

kratku listu postupaka, osjećanja, ponašanja koja se uĉenicima dopadaju kako bismo o njima

razgovarali u nastavku ĉasa.

Vaţno je da uĉenici shvate da ono što se nekom dopada ne mora nuţno da se dopada i

drugom, ali i da postoje univerzalne vrijednosti i stavovi koji bi trebali da se dopadaju svima

(dopada mi se što svi moţemo ići u školu i sticati nova saznanja, što imam puno prijatelja...)

Uĉenici crtaju ili zapisuju postupke koji im se ne dopadaju, razgovaramo o tome i navodimo

osjećanja koja stoje iza toga.

U sljedećoj aktivnosti uĉenici pokušavaju da transformišu ono što im se ne dopada u ono što

ţele. Cilj je da se postave jasni zahtjevi šta bi svako od uĉenika volio da se promijeni da bi mu

se dopadalo.

Na kraju ĉasa ĉitamo priĉu Mrzovoljna ţivotinja, razgovaramo o tome šta se ţivotinji iz priĉe

dopada i kako je odluĉila ţivjeti.

Mrzovoljna životinja

U neko doba svijetom se kretala jedna životinja. Spodoba zapravo, čudnog izgleda i sva

nekako siva. Druge su je boje živcirale. Smetale su je vedre boje neba, jezera, drveda i cvijeda. Uopde, sve ju je živciralo i smetalo, i zato je i bila sva siva. Ali, ne uvijek i svugdje jednako siva; nekad je bila tamno siva, a uz ponešto dobre volje mogla je biti i svjetlije siva. Ako su joj neki dijelovi tijela i pocrnjeli, svi su znali da je tada najbolje nemati s njom posla. Mogla je ona još nešto; naime, mijenjati svoje oblike. Ni to nije voljela, jer bi morala razmišljati što joj se sviđa, pa je jednostavno odlučila uzeti od svake životinje ponešto. Tako je ponekad imala vrat poput žirafe, krila poput ptica, repove kao vjeverica ili paun ili konj ili kako bi joj došlo. I bodlje, dlake, ljuske, oklop kornjače, grivu lava, sve bi okitila po sebi, i sve to zasivila. I bila mrzovoljna.

Druge životinje su joj se uglavnom smijale i ponekad je zadirkivale; smatrale su vrlo glupim nekoga tko tako smiješno izgleda. Zato ih je životinja izbjegavala i družila se samo sa svojim odrazom u jezeru kamo je odlazila u predvečerje nakon zalaska sunca; kada i u prirodi boje postaju sive. Silno je željela da je svi ostave na miru i da ju nitko više ne vidi.

41

Napokon, jedne večeri, jezero joj odluči pomodi: počelo je isparavati, sve više i sve gušde, dok i sav zrak oko sive životinje nije posivio, i ona se više nije razaznavala. "Gle, ovo mi se sviđa!" zaključi životinja i mirno utone u veliko sivilo. Tako je nastala magla, koja se pojavljuje nakon zalaska sunca ili u rano jutro prije nego li sunce svojim zrakama počne stvarati boje u prirodi. U njoj prebiva životinja, pomalo strašna, pomalo smiješna, pomalo mrzovoljna, ali zadovoljna jer je našla mir. Ako je sretnete u magli, na plašite je se, i ne smijte joj se; jednostavno se pravite kao da je nema.

M.Huzjak

6.5. Nastavna jedinica: KAD KAŢEMO HVALA

Cilj sata je se uĉenici uĉe jasnom izraţavanju zahvalnosti kroz navoĊenje ĉinjenica, osjećanja

i potreba.

Da bi izreĉena zahvalnost bila podsticajna, potrebno je da se jasno izrazi, da se poveţe s

odreĊenim postupkom, da se taj postupak poveţe sa osjećanjem i potrebom koja je tim

postupkom zadovoljena.

Takvo izraţavanje zahvalnosti, a i primanje tako formulisane zahvalnosti, stvara osjećanje

ponosa, zadovoljstva, sreće.

Uĉenici su se još u prvom razredu upoznali sa lijepim (ĉarobnim) rijeĉima MOLIM,IZVOLI,

HVALA, OPROSTI.

Na današnjem satu prisjetit ćemo se situacija kada izgovaramo i nekome upućujemo te

rijeĉi.

U nastavku aktivnosti razgovaramo o tome kada kaţemo HVALA i kome upućujemo

te rijeĉi.

Zahvalnost izraţavamo i tako što navedemo na ĉemu zahvaljujemo, naša osjećanja i

potrebe koje su nam tada bile zadovoljene.

Nastavnik/ica priprema zahvalnicu ĉije je forma jasno izraţena kroz zapoĉete

reĉenice,npr.

HVALA MAMI ________________________________.(jer me rodila)

HVALA TATI__________________________________. (što me vodi na utakmice)

HVALA UČITELJICI ______________________________.(jer me naučila čitati)

HVALA NANI/BAKI _____________________________.(što pravi najbolje kolače)

HVALA DJEDU_________________________________. (što me naučio voziti bicikl)

HVALA KNJIGAMA______________________________.( jer su me naučile kako se vole

ljudi)

Zahvalnice uĉenici ostavljaju u „torbu s blagom“.

Rad u paru

Na kraju ĉasa uĉenici mogu napisati zahvalnicu svom drugu/drugarici iz školske klupe koju će

mu i uruĉiti.

Radost i zadovoljstvo izrazit će i onaj koji zahvalnicu daje i onaj koji zahvalnicu prima.

42

6.6. Nastavna jedinica: ZABRANE I KAZNE

Cilj sata je da se uĉenici upoznaju sa pojmovima zabrana i kazna, da shvate zašto je nešto

zabranjeno i nepoţeljno i koje štetne posljedice proizlaze iz kršenja tih zabrana.

Razgovor sa uĉenicima o obiteljskim situacijama-kad napravite nešto loše, šta urade

vaši roditelji?

Uĉenici govore o tome šta im roditelji ne dozvoljavaju da rade i koje posljedice snose

ako prekrše tu zabranu?

Djetetu se ponekad nešto mora zabraniti. U ovom uzrastu djeca ne mogu uvijek prosuditi šta

je dopušteno, a šta nije i zato moraju postojati zabrane i ograniĉenja. Zabrana je nešto što nije

dopušteno, dijete treba da shvati zašto to nije dopušteno i da bude spremno da snosi posljedice

kršenja te zabrane.

Zabrana je odgojna i korektivna mjera koja se po potrebi primjenjuje u obitelji i školi.

Suština kazne je u tome da dijete shvati da je postupilo nepravilno. Kazna ne smije

podrazumijevati nasilje.

Nastavnik/ica moţe pripremiti prigodan tekst koji govori o ovoj temi ili moţe traţiti od

uĉenika da naprave strip ili likovno izraze svoj doţivljaj ove teme. Neki uĉenici mogu napisati

nekoliko reĉenica o tome kada su i zašto bili kaţnjeni.

Razgovor o onome što su uĉenici uradili, izvoĊenje zakljuĉaka.

6.7. Nastavna jedinica: POHVALE I NAGRADE

Cilj sata je da se uĉenici upoznaju sa pojmom pohvala i nagrada, da shvate zašto je nešto

dobro i poţeljno i koje prednosti im donose takvo ponašenje i postupci.

Uĉenici će na listu papira crteţom ili rijeĉima prikazati asocijacije na rijeĉ nagrada.

Razgovaramo o iskustvima uĉenika- kada napravite nešto dobro, šta urade vaši

roditelji ili nastavnik/ica?

Pohvale i nagrade su izuzetno djelotvorna odgojna, motivacijska i poticajna sredstva na

kojima roditelji i nastavnici ne bi trebali škrtariti ali se ni njima „razbacivati“.

Djeci treba odati priznanje za trud i uspjeh koji su postigli na planu ponašanja, uĉenja,

izvršavanja razliĉitih obaveza.

Ĉitanje i razgovor o tekstu koji govori o ovome ili gledanje i razgovor o nekom filmu.

Uĉenicima dati zadatak da dopune reĉenice tipa:

Kada ne napišem domaću zadaću, roditelji_________________________.

Kada završim sve školske zadatke, nastavnik/ca________________________.

O uĉeniĉkim zapaţanjima nastavnik/ica moţe napraviti evaluaciju i o tome razgovarati sa

roditeljima na narednom roditeljskom sastanku.

43

6.8. Nastavna jedinica: KAKO MOGU BITI BOLJI/BOLJA

Cilj ĉasa je da uĉenici nauĉe kako da uvaţavaju sebe, da uoĉe pogreške koje su uĉinili prema

sebi ili drugima i pronaĊu naĉin kako da te pogreške isprave.

Svaki uĉenik će na listu papira napisati po jednu pogrešku koju je u toku godine uĉinio

prema sebi, prijatelju/ici, prema obitelji.

Ako uoĉimo da je uĉenicima ovaj zadatak teţak, voĊenim razgovorom potiĉemo ih da doĊu

do mogućih odgovora.

Uĉenici ĉitaju ono što su zapisali s ciljem da što bolje uoĉe nepravdu ili neodgovornost

koju su uĉinili prema sebi ili nekome.

Na jednoj strani table zapisujemo uĉeniĉke zapise, a drugu stranu ostavljamo praznu.

Razgovaramo o tome koje pogrešne postupke moţemo popraviti, uĉiniti da budemo

odgovorniji, bolji...

Uĉenici iznose svoja razmišljanja kako mogu da isprave odreĊeni postupak( npr.drug

je zaboravio ponijeti uţinu u školu- mogao sam mu ponuditi da podijelimo moju

uţinu).

Uĉenici treba da uoĉe da smo svi odgovorni za svoje postupke, da je potrebno uloţiti ţelju i

trud da se odreĊeni pogrešni postupci isprave, da ćemo na taj naĉin usrećiti i sebe i sve oko

sebe.

Na kraju aktivnosti na hameru zelene boje pišemo u sredini

ŠTA MOGU UĈINITI DA BUDEM BOLJI/BOLJA?

Uĉenici u cvjetove razliĉitih boja upisuju šta mogu uĉiniti prema sebi, prijateljima, obitelji i

cvjetove lijepimo na hamer. Tako nastaje naša cvijetna livada koju moţemo fotografisati i

kopirati uĉenicima u manjem formatu kako bi im bila podsjetnik za dalje aktivnosti.

7. PRAZNICI/BLAGDANI I OBIĈAJI

7.1. Nastavna jedinica: OBIĈAJI U MOJOJ PORODICI /OBITELJI

Cilj ĉasa: U ovom uzrastu uĉenici treba da uoĉe da svaka porodica ima neke obiĉaje koje

obiljeţava, da obiĉaji mogu biti tradicionalni za neko mjesto,podruĉje ali i za samu porodicu.

Na poĉetku ĉasa pogledati neki isjeĉak iz TV emisije, proĉitati priĉu ili pjesmu koja

govori o nekoj situaciji iz porodiĉnog ţivota (odlazak na izlet, proslava roĊendana,

praznika, porodiĉno gledanje nekog djeĉijeg filma i sl.)

U ovom uzrastu uĉenici treba da uoĉe da svaka porodica ima neke obiĉaje koje obiljeţava, da

obiĉaji mogu biti tradicionalni za neko mjesto, podruĉje, ali i za samu porodicu.

U nekim porodicama obiĉaj je da se proslavlja roĊendan svih ukućana, u nekim godišnjice

braka roditelja, praznici i sl.

VoĊeni razgovor o doţivljajima i iskustvima oĉekivanja vaţnih dogaĊaja u obitelji i

okolini,predstavljanje dramskom igrom,promatranje i opisivanje odgovarajućih

fotografija,slika,ilustracija,vjeţbanje uţivljavanja-ĉekati i nadati se neĉemu...

Likovno izraziti svoj doţivljaj obiljeţavanja nekog obiĉaja u obitelji

44

7.2., 7.3., 7.4. Nastavna jedinica: OBILJEŢAVANJE VJERSKIH PRAZNIKA

Cilj ĉasa je da se uĉenici osposobe za razumijevanje razliĉitih religijskih vrijednosti, da

odrede znaĉenje pojma praznik/blagdan, da prepoznaju i imenuju najznaĉajnije

praznike/blagdane u islamskoj, pravoslavnoj i hrišćanskoj religiji, opišu naĉine obiljeţavanje i

ĉestitanja tih praznika.

U ovom uzrastu uĉenici se upoznaju sa Bajramom, Boţićem i Uskrsom/Vaskrsom.

Naĉin realizacije ovih nastavnih jedinica zavisit će od strukture uĉenika koji su se opredijelili

za ovaj predmet, od vremenskog termina kad se obiljeţava praznik i sliĉno.

Uĉenici treba da steknu osnovna znanja o svim ovim praznicima, o tome zašto i kako se oni

obiljeţavaju, kako se ĉestitaju.

Aktivnost na ĉasu moţemo poĉeti slušanjem/pjevanjem pjesme „Kad bi svi ljudi na

svijetu“

Razgovor o obiljeţavanju vjerskog praznika koji slijedi.

Izrada ĉestitke koju će uĉenik poslati nekom ĉlanu porodice (koji obiljeţava taj

praznik) ili prijatelju, susjedu, poznaniku...ili

PPT prezentacija na kojoj je prikazano znaĉenje rijeĉi blagdan, predstavljen naĉin

obiljeţavanja praznika (slikovni prikaz obreda koji se provode taj dan, blagdanske

trpeze, naĉina ĉestitanja i sl.) ili

Kroz dramsku igru pokazati naĉin obiljeţavanja praznika

Na kraju moţemo slušati neku pjesmu koja je povezana sa tim praznikom/blagdanom.

45

Kanton Sarajevo

Priručnik za III razred

Društvo/Religija/Kultura (alternativni predmet)

46

KAZALO ILUSTRACIJA

- cilj ĉasa

- nastavna sredstva i materijali

- rad u velikoj grupi

- rad u paru

- rad kod kuće

47

1. UVODNI ĈAS: Šta ćemo raditi u trećem razredu

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike sa sadrţajima predmeta, šta će uĉiti i vjeţbati na

satovima i podsjetiti ih na pravila rada kojih će se pridrţavati

MATERIJALI: tabla, kreda, papiri, flomasteri, flip chart, primjerak NNP-a predmeta za

svakog uĉenika

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA Aktivnost 1.

Nastavnik putem odreĊene tehnike, vrši motivaciju uĉenika za rad, tako što će od

njih traţiti da odreĊenom bojom ili crteţom iskaţu svoja trenutna osjećanja.

Aktivnost 2.

Uĉenici biljeţe ono što oni oĉekuju da će nauĉiti iz ovog predmeta tokom školske godine.

Nakon ove tehnike uĉenicima podijeliti kopije plana i programa za predmet i zatraţiti da

podvuku one teme koje ih posebno zanimaju, kako bi nastavnici dobili jasniji pregled

uĉeniĉkih interesovanja. Slijedi kratak razgovor o provedenoj aktivnosti.

Aktivnost 3.

Druga aktivnost ovog dijela ĉasa je prisjećanje ranije dogovorenih razrednih pravila

( iz 1. i 2. razreda) i uvoĊenje novih pravila.

Završna aktivnost: postavljanje plakata sa razrednim pravilima na vidno mjesto.

2. SLIĈNOSTI I RAZLIKE: Svako od nas je po neĉemu kao svi drugi ljudi

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike sa temeljnim ljudskim potrebama ( Wiliam

Glasser), sliĉnostima meĊu ljudima vezano za ljudske potrebe. Nauĉiti ih da postoji mnogo

naĉina da se temeljne potrebe zadovolje.

MATERIJALI : flip chart, papiri, ĉek lista potreba, stikeri u boji

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA Aktivnost 1.

Zadatak za uĉenike je da napišu ili nacrtaju sve ono što osjećaju kao svoje potrebe.

48

Uĉenici nakon toga predstavljaju svoje osnovne potrebe drugovima u grupi, a zatim utvrĊuju

koje su im potrebe zajedniĉke, a koje razliĉite.

Aktivnost 2. mini lekcija Temeljne Glasserove potrebe

Potrebe prema Glasseru

Svako od nas je po neĉemu kao svi drugi ljudi.

Temeljne ljudske potrebe su: ljubav i pripadanje, moć ili sposobnost, sloboda i zabava

Aktivnost 3.

Uĉenici ce dobiti pripremljene materijale za rad u paru. Zadatak je da na listi ĉekiraju potrebe

koje mogu zadovoljiti sami i potrebe koje mogu zadovoljiti sa drugima.

Ova aktivnost se nastavlja tako što parovi odaberu jednu odreĊenu potrebu i daju što više

prijedloga kako se ta potreba moţe zadovoljiti.

Završna aktivnost:

Uĉitelj sumira današnju lekciju tako što odreĊenom tehnikom za rad traţi od uĉenika da

iskaţu svoja osjećanja kada su im zadovoljene temeljne potrebe, ali i osjećanja kada im nisu

zadovoljene potrebe.

3. SLIĈNOSTI I RAZLIKE: Svako od nas je po neĉemu kao neki drugi

ljudi

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike sa ĉinjenicama da neke osobine/identitete koje

imamo (rasna, nacionalna pripadnost, mjesto gde smo roĊeni, uloge kćerke/sina, neke od

fiziĉkih karakteristika) nismo mogli sami izabrati nego smo se tako rodili.

MATERIJALI: flip chart, grafikon „Ko sam ja“

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Prije zadatka nastavnik ponovi sa uĉenicima pravila konstruktivistiĉkog slušanja. Zadatak za uĉenike je da ispriĉaju drugu/drugarici šta znaĉi njegovo/njeno ime:

ko vam ga je dao

imate li nadimak

da li biste ţeljeli da promijenite ime (ako da, u koje?)

Poslije konstruktivistiĉkog slušanja uĉenici trebaju predstaviti jedno drugo cijeloj grupi.

49

Aktivnost 2. Mini lekcija Svako od nas je po neĉemu kao neki drugi ljudi.

Naš dentitet ĉine oni aspekti koji nisu stvar našeg izbora i koji su nam dati po roĊenju te ih mi

ne moţemo mijenjati

Završna aktivnost: Igra „ Ko sam ja”.

Uĉenici popunjavaju grafikon uloga u ţivotu koje nisu sami odabrali nego su im date po

roĊenju.

4. SLIĈNOSTI I RAZLIKE: Svako od nas je po neĉemu kao niko drugi

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike sa ĉinjenicama da neke osobine/identitete

koje imamo, sami biramo.

MATERIJALI: flip chart, grafikon „Ko sam ja“

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1. Igra „Kipovi“

Kipovi- uĉenici su tuţni. Zadatak ostalih uĉenika je da svi promijene po jedan

pokret kako bi postali veseli

Aktivnost 2. mini lekcija Svako od nas je po neĉemu kao niko drugi

Naš identitet podjednako ĉine i aspekti koje sami biramo (uĉenik, prijatelj, ljubitelj rok

muzike, itd.). Kada postanemo svjesni da u ţivotu postoji mnogo uloga koje moţemo

sami izabrati, postajemo sretniji i zadovoljniji.

Završna aktivnost: Igra „ Ko sam ja”.

Uĉenici popunjavaju grafikon uloga u ţivotu koje su oni sami odabrali.

5. POJEDINAC I ZAJEDNICA: Moja prava i odgovornosti- uĉenik

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike s djeĉjim pravima i odgovornostima,

razvijati kod uĉenika naviku ponašanja koja ne ugroţavaju tuĊa prava, vjeţbati uoĉavanje

povezanosti odreĊenog prava i odgovornosti

MATERIJALI : papiri u boji,kartice sa djeĉijim pravima

50

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Zašto ţelim da idem uškolu? ( uĉenici imaju zadatak da za što kraće vrijeme, npr. 5 min.,

napišu sve što ima padne na pamet vezano za postavljenu temu)

Razgovaramo s uĉenicima o svakodnevnom dolasku u školu. Objašnjavamo im da je to

njihovo zakonsko pravo, što znaĉi da onaj tko im brani ne poštuje zakon i moţe biti kaţnjen.

Sva djeca imaju pravo na školovanje.

Aktivnost 2.

Pitamo uĉenike poznaju li još neka djeĉija prava i mogu li ih objasniti. ( Prava su zapisana na

karticama koje magnetima postavljamo na tablu) Objašnjavamo znaĉenje ovih prava.

Primjerom ukazujemo na povezanost prava i odgovornosti.

Navodeći primjere potaknuli smo uĉenike na promišljanje o odnosu prava i odgovornosti.

Sami trebaju pronaći primjere prava i odogovrnosti. Jedan uĉenik govori svoje pravo,

a drugi mora reći duţnost vezanu uz to pravo.

Završna aktivnost:

Nastavnik uĉenike dijeli u grupe i osmišlja aktivnosti u kojima će finalna verzija biti plakat

MOJA PRAVA I ODGOVORNOSTI

6. POJEDINAC I ZAJEDNICA: Moja prava i odgovornosti- nastavnik

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike sa ĉinjenicama da svi ĉlanovi jedne zajednice

imaju prava i odgovornosti. Istaknuti obrazovne kompetencije nastavnika i uĉenika unutar

uĉionice kao zajednice.

MATERIJALI : nastavni list- karakteristike...., flip chart

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Uĉenici imaju zadatak da istaknu karakteristike dobrog i lošeg uĉenika i nastavnika.

Slijedi razgovor o tome šta utiĉe na to da je uĉenik dobar ili loš, i šta utiĉe na to da je neki

nastavnik dobar ili loš?

Koliko poznavanje prava ali i ispunjavanje odgovornosti mogu uticati na kvalitet rada uĉenika

i nastavnika? Kako?

51

Aktivnost 2.

Ranije smo rekli da osim djece i odrasli imaju odreĊena prava i odgovornosti. Zamolimo

uĉenike da nabroje neka: pravo na ţivot, pravo na rad, pravo na odmor....

Danas ćemo dogovarati ispunjavanje odgovornosti nastavnika i uĉenika koje utiĉu na

postizanje boljeg uspjeha u radu i jednih i drugih. Nastavnici i uĉenici popunjavaju listu

prema svojim potrebama unutar odjeljenja.

Završna aktivnost:

Tri bitne stvari koje sam nauĉio/la o pravima i odgovornostima....

7. POJEDINAC I ZAJEDNICA: Novi uĉenik u odjeljenju

CILJ ĈASA: Razviti sposobnosti razumijevanja i vještinu prihvatanja novog

uĉenika u odjeljenju, i stvaranje pozitivne socio - emocionalne klime, neophodne za

ukljuĉenost novog uĉenika u odjeljenjsku zajednicu

MATERIJALI : flip chart

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Tokom ulaska u uĉionicu nastavnik uĉenicima simulira situaciju u kojoj će se oni

osjećati kao novi uĉenik u novoj sredini- odjeljenju. Slijedi razgovor: Šta oĉekuješ od uĉenika

u tom odjeljenju?

Dok sjedimo u velikoj grupi na jutarnjem sastanku, analiziramo uĉeniĉke odgovore i

razgovaramo o njihovim osjećanjima vezanim za situaciju.

Aktivnost 2.

Razgovor sa uĉenicima o tome kako bi oni pomogli novom uĉeniku u odjeljenju da se ukljuĉi

u njihovu razrednu zajednicu. Prijedloge zapisujemo na flip chart i razmatramo ih.

Slijedi formiranje timova podrške novom uĉeniku.

Uĉenici po grupama donose zajedniĉka pravila rada timova tj. obim aktivnosti timova.

Usvojena pravila zapisuju i uvezuju kao pravilnik o timovima podrške.

Završna aktivnost:

Svako od uĉenika će napisati neku lijepu poruku-misao nekom uĉeniku u odjeljenju i za

vrijeme velikog odmora ostaviti mu je na klupi u kojoj sjedi.

52

8. POJEDINAC I ZAJEDNICA: Moje higijenske, radne i kulturne navike

CILJ ĈASA: Razumijevanje uslovljenosti i povezanosti pravilnog razvoja i zdravlja ĉovjeka

sa odrţavanjem liĉne higijene, radnih i kulturnih navika. Potaknuti uĉenike za pravljenje plana i

rasporeda rada uz uvaţavanje pozitivnih ţivotnih navika.

MATERIJALI: nastavni list Mojih top 5 navika, papiri za rad po grupama

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Uĉenicima ponudimo listove na kojima će za što kraće vrijeme napisati svojih TOP 5

navika.

Šta su to navike ? Slijedi razgovor o listi top 5 navika i kratka analiza koje od navedenih

navika u uĉeniĉkim top listama su pozitivne, a koje su negativne- kratka samoprocjena.

Aktivnost 2. Mini lekcija- navike ( uĉitelj)

Kada govorimo o navikama, tada iskljuĉivo mislimo na pozitivne navike pod kojima se

podrazumijeva ĉuvanje i njegovanje zdravlja, kulturno ponašanje, navike za umni i fiziĉki rad.

Usljed izostanka pravilnog odgoja, mogu se razviti i loše navike.

Od pozitivnih navika posebno treba razvijati: higijenske navike, navike kulturnog ponašanja i

radne navike.

Završna aktivnost:

Uĉenici po grupama prave liste najvaţnijih navika koje su bitne za ţivot i zdravlje

ĉovjeka

9. POJEDINAC I ZAJEDNICA: Moje higijenske, radne i kulturne navike

CILJ ĈASA: Formiranje novih higijenskih, radnih i kulturnih navika kod uĉenika.

MATERIJALI: papiri za rad u grupama, materijal sa uputama i primjerima za usmjeravanje

za svaku grupu

53

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1. Igra – priĉa-masaţa

Uĉenici stanu u formu vozića (krug) i poloţe dlanove jedni drugima na leĊa. Uĉitelj priĉa

priĉu i demonstrira pokretima, ostali uĉenici ponavljaju pokrete.

Priĉa: U jednoj velikoj šumi ţivio jedan mali zec. Svaki dan je bezbriţno trĉao po šumi.

Jednog dana došli su drvosjeĉe i poĉeli da sjeku šumu. Zec se uplašio i odluĉio da napiše

pismo šumskom sudu. Ubacio je papir u pisaću mašinu i poĉeo da tipka. Pogriješio je,

zguţvao papir i bacio ga. Opet je poĉeo da tipka na novom papiru. Pogriješio je, zguţvao ga i

bacio......

Aktivnost 2.

Uĉenici rade u grupama. Ponudimo im radni materijal sa adekvatnim primjerima za

usmjeravanje. Tema je: Napravi priĉu kako bi izgledao jedan tvoj idealan radni dan uz

pozitivne higijenske, radne i kulturne navike.

Završna aktivnost:

Grupe izvještavaju

10. POJEDINAC I ZAJEDNICA: Zajedniĉka školska kultura

CILJ ĈASA: Da uĉenici shvate vaţnost postojanja i poštivanja pravila ponašanja koja

predstavljaju zajedniĉku školsku kulturu

MATERIJALI : flip chart, papiri za rad po grupama

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Prisjetimo se zajedno razrednih pravila koja smo donijeli na poĉetku školske godine.

Razgovaramo o tome koja pravila najĉešće kršimo i zašto ? Zašto donosimo pravila ?

Vjeţba u paru: poveţi neko razredno pravilo sa potrebom za njegovo donošenje.

Npr: Sva djeca su stalno govorila u glas pa smo uveli pravilo: AKO ŢELIŠ NEŠTO REĆI

PODIGNI RUKU I ĈEKAJ NA RED.

Aktivnost 2.

Slijedi aktivnost definisanja najvaţnijih razrednih pravila kako bi ona postala dio

naše školske kulture.

Uĉenici su podijeljeni u 5 grupa, koje uvode nova podpravila u već donesena pravila:

54

Završna aktivnost:

Izvještavanje grupa i izlaganje pravila na vidno mjesto kako bi ona postala dio naše

školske kulture.

11. SLOBODA IZBORA: Gdje i šta mogu da biram

CILJ ĈASA: Razmjena uĉeniĉkih iskustava o slobodi izbora u odluĉivanju kod kuće i u

školi. Uoĉavanje posljedica izbora i odgovornosti tj. kako liĉni izbor utiĉe na druge u okolini

MATRIJALI: hamer papiri, papiri za rad u parovima, lista „ Jedan dan po mom liĉnom

izboru

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1. Igra „Neka sunce sija..“

Uĉenici sjede na svojim mjestima. Nastavnik/ica izgovara: “Neka sunce sija za sve one koji

danas nose na sebi ţutu boju“. Sva djeca sa ţutom bojom na sebi promjene mjesta sjedenja...

Aktivnost 2.

Školske stolice su poredane u dva dijela uĉionice u formi polukruga. Ispred jedne grupe

stolica je natpis SLOBODA IZBORA KOD KUĆE a ispred druge grupe stolica SLOBODA

IZBORA U ŠKOLI. Uĉenici se spontano odluĉuju u koju grupu će sjesti, sve dok se ne

popune sve stolice u obje grupe. Obje grupe dobiju papire A4 formata za rad u parovima i

hamer papire za sumiranje na nivou grupe.

Zadatak: Uĉenici prave liste o slobodi izbora kod kuće i u školi.

Slijedi analiza uĉeniĉkih lista i diskusija na temu: O ĈEMU BI ONI VOLJELI DA

ODLUĈUJU I KAKO TO DA OSTVARE ? (od uĉenika traţimo da donesu konstruktivne

prijedloge, šta podrazumijevaju njihovi izbori tj. koje su posljedice i odgovornosti i kako liĉni

izbor utiĉe na druge u okolini)

Aktivnost 3.

Zadatak u kojem uĉenici individualno planiraju jedan dan bez obaveza, slobodan dan.

Uĉenici ĉitaju ideje dana po liĉnom izboru. Slijedi razgovor o prioritetima njihovog odabira.

55

12. PRIJATELJSTVO I MORAL: Prijateljstvo - pojam i sadrţaj pojma

CILJ ĈASA: Pribliţiti uĉenicima pojam prijateljstva i mogućnost da razmjene svoja

iskustva o tome šta sve obuhvata ovaj pojam.

MATERIJALI: papiri, kartonska kutija sa listićima rijeĉi, flip chart

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Tehnikom „Brainstorming“ – (oluja mozga) uĉenici trebaju da kaţu što više rijeĉi –

ASOCIJACIJA na rijeĉ PRIJATELJSTVO.

Aktivnost 2.

Uĉenici rade u paru. Parovi će jedan drugome nakon kratkog vremena za

razmišljanje ispriĉati po jedan primjer dobrog prijateljstva. Uĉenici priĉaju o svom vlastitom

iskustvu. Nakon ove vjeţbe nekoliko parova dobrovoljaca će sa cijelim razredom podijeliti

svoje priĉe, s tim da svaki uĉenik priĉa svoj primjer, nego primjer svog partnera u ovoj

aktivnosti.

Aktivnost 3.

U kartonskoj kutiji nalaze se rijeĉi-pojmovi koji se odnose na rijeĉ prijateljstvo.

Grupe biraju predstavnike, koji će izvući iz kutije po jednu rijeĉ za svoju grupu. U kutiji su

listići sa rijeĉima: ISKRENOST, POŠTOVANJE, POUZDANOST, POMOĆ, POVJERENJE.

Zadatak svake grupe je da napiše kako izvuĉenu rijeĉ mogu povezati sa rijeĉi prijateljstvo, i

da napišu mini priĉu o prijateljstvu na zadanu rijeĉ. Nakon toga grupe izvještavaju i ĉitaju

svoje mini priĉe.

Završna aktivnost:

Svaki uĉenik unutar grupe svom drugu (u smjeru kazaljke na satu) zalijepi list papira na leĊa.

Sada će svaki uĉenik (u tom istom smjeru) da se kreće i ostalim uĉenicima u grupi da napiše

po jednu lijepu osobinu na zaljepljeni papir na leĊima. Uĉenici ĉitaju poruke i komentarišu.

13. PRIJATELJSTVO I MORAL: Prijateljstvo – pojam i sadrţaj pojma

CILJ ĈASA: Pribliţiti uĉenicima ĉinjenicu da se izgovorene uvrede upućene prijatelju mogu

oprostiti ali teško zaboraviti.

NASTAVNA SREDSTVA: tekst priĉe „ Oţiljci“.

56

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Igra konstruktivistiĉkog slušanja na temu: Primjer lošeg prijateljstva....Bio sam loš

prijatelji ili Moj najbolji prijatelj me povrijedio...

Uĉenici koji ţele ispriĉaju svoje primjere.

Aktivnost 2.

Jedan djeĉak je vrlo lako u ljutnji gubio kontrolu nad sobom. Njegov otac mu jednom dade

punu vreću eksera i ĉekić, pa mu reĉe : “Moj sine, svaki put kad osjetiš da se nećeš moći

suzdrţati i da ćeš usmjeriti svoju ljutnju na nekoga, idi i zakucaj jedan ekser u drvenu ogradu

naše bašĉe.”Sin je poslušao oca i poĉeo raditi po njegovom savjetu. Prvog dana je zakucao 37

eksera. Nije bilo lako zakucati, pa je poĉeo u ljutnji da se kontroliše. Kako su dani prolazili,

djeĉak je zakucavao sve manji broj eksera i nakon nekoliko sedmica, uspio je da se potpuno

kontroliše pa je shvatio da ne treba ukucati više nijedan ekser. Saopćio je svome ocu sve o

tome. Otac je bio sretan zbog njegovog uspjeha i rekao mu je : “E, sad, sine moj, moraš

izvaditi po jedan ekser iz ograde za svaki dan kada se ne naljutiš.”Djeĉak je poĉeo vaditi po

jedan ekser za svaki dan kad se ne bi naljutio, sve dok nije sve eksere povadio. Otišao je ocu i

rekao mu šta je postigao. Otac ga je tada odveo do ograde i rekao : “Moj sine, dobro si uradio,

ali pogledaj ove rupe u ogradi, ona više nikada neće biti kao što je bila.” Onda je dodao :

“Kada kaţeš neke ruţne rijeĉi u ljutnji, to ostavi rane na srcima drugih poput ovih rupa na

ogradi. Ti moţeš ubosti nekoga noţem i izvaditi noţ, ali bez obzira koliko puta ti kaţeš “ţao

mi je”, oţiljci će ostati.

Sa uĉenicima razgovaramo o priĉi i traţimo pouku priĉe.

Završna aktivnost:

Formiranje prijateljskog lanca, ili neka druga igra koja će potaći uĉenika da iskaţu lijepe rijeĉi

jedni drugima

14. PRIJATELJSTVO I MORAL: Osobine mojih drugova/drugarica koje

su mi vaţne

CILJ ĈASA: Razvijati kod uĉenika pozitivno mišljenje o sebi i drugima. Nauĉiti ih da jedni

kod drugih zapaţaju dobre osobine i vrednuju ih

MATERIJALI: papiri u boji, nastavni list - Cvijet mojih osobina, kartonska kutija, CD sa

muzikom, papirne trake

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Zapoĉinjemo individualnom aktivnošću gdje svaki uĉenik pravi introspektivni uvid u

sopstvene osobine, tj. pravi svoj sopstveni mini portret. Osobine upisuje u Cvijet mojih

osobina i to :

57

Dvije osobine kojim se ponosim

Dvije osobine koje bih mijenjao/la

Slijedi razgovor i analiza

Aktivnost 2.

Svaki uĉenik će zamisliti neku osobu koju mnogo voli i cijeni (prijatelji, drugovi/drugarice iz

razreda). Zatim odabere papir u boji koja mu se dopada i na njemu napiše šta kod te osobe

voli (najmanje tri osobine). Kada napiše osobine ispod imena te osobe će napisati i svoje ime,

presaviti papir i ubaciti ga u kovĉeg s blagom (kutija od kartona). Nakon toga nastavnik

izvlaĉi papire i ĉita zapisane osobine. Dok traje ĉitanje u pozatini je neka lagana muzika.

Razgovor: Kako ste se osjećali dok sam ĉitao/ la vaše osobine?

Završna aktivnost:

Pisanje pozitivne izjave o današnjem ĉasu

15. PRIJATELJSTVO I MORAL: Moj odnos prema bolesnom drugu/

drugarici

CILJ ĈASA: Razvijanje kod uĉenika navike za brigu i iskazivanje paţnje bolesnom drugu

ili ĉlanu obitelji

MATERIJALI : papiri u boji, kartoni, platika, ljepila

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Uĉenici se prisjećaju nekih prijatnih dogaĊaja koje im je neko priredio. Kako su se tada

osjećali? Zašto?

Aktivnost 2.

Razgovor o tome kako se osjećaju kada su bolesni i usamljeni? Šta u tim trenucima najviše

ţele? Kako se osjećaju kada ih neko od njihovih drugara nazove, posjeti i donese poklon?

Zadatak je na mini likovnoj radionici izraditi neku skulpturu koju će pokloniti bolesnom ĉlanu

obitelji, drugu...

Završna aktivnost:

Uĉenici pišu pisma podrške bolesnim ĉlanovima obitelji, drugarima..

16. PRIJATELJSTVO I MORAL: Moj drug /drugarica treba poseban

odnos, razumijem ga/je

CILJ ĈASA: Razvijati kod uĉenika sposobnost razumijevanja emocionalnog stanja osoba sa

poteškoćama. Nauĉiti uĉenike da suosjećaju sa drugima i poštivaju druge bez obzira na razliĉitosti.

58

MATERIJALI: sunĉane naoĉale, krema,karton, flomasteri, makaze, ljepilo

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Neka jedan uĉenik zatvori oĉi i osloni se na drugog uĉenika da ga vodi. Neka uĉenik

zatvorenih oĉiju ide naprijed, a neka ga drug/ drugarica usmjerava kuda da ide. Zatim neka

zamijene uloge.

Razgovor: Kako ste se osjećali dok ste vodili druga/ drugaricu? Kako ste se osjećali dok su

vas vodili? Zašto?

Aktivnost 2.

Uĉitelj treba na primjeru pokazati uĉenicima da postoje djeca koja imaju odreĊene posebne

potrebe i da im je jako teško uĉestvovati u nastavi.

Aktivnost 3.

Nastavnik daje uĉenicima neki zadatak u kojem će im namjerno napraviti neke

prepreke i oteţati rad kako bi se osjećali kao djeca sa posebnim potrebama.

Razgovor: Kako je bilo raditi na današnjem zadatku? Kako ste saraĊivali? Kako ste se osjećali

zbog vaših ograniĉenja? Kako se osjećaju djeca koja zaista imaju odreĊena ograniĉenja, a u

školama rade iste zadatke kao i djeca koja nemaju ograniĉenja? Kako pomoći takvim

drugarima da budu uspješniji i osjećaju se sretni i zadovoljni u školi?

Završna aktivnost:

Za rad kod kuće: saznati nešto o osobama sa odreĊenim poteškoćama

17. PRIJATELJSTVO I MORAL: Lijepe rijeĉi- ljubav

CILJ ĈASA: Razvijati kod uĉenika socijalne vještine potrebne za prihvatljivo izraţavanje

vlastitih osjećanja i misli

MATERIJALI: flip chart, pjesma „Ljubav“, rjeĉnik, papiri

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Tehnika „ Vruća olovka“: zapiši što više lijepih rijeĉi na papir. Svaki uĉenik će naglas

proĉitati sa svog papira samo one rijeĉi koje se odnose na ljubav prema nekome ili neĉemu.

59

Zapisat ćemo te rijeĉi na flip chart.

Razgovor: Koje vrste ljubavi postoje?

Aktivnost: 2.

Nastavnik daje zadatke po grupama u kojim će uĉenici moći da izraze svoju

kreativnosti na temu : Lijepe rijeĉi i ljubav.

Završna aktivnost:

Grupe izvještavaju

18. RELIGIJSKA KULTURA: Religije koje me okruţuju

CILJ ĈASA: Razvijati kod uĉenika svijest po postojanju razliĉitih religija koje ga okruţuju i

upućivati ga na ljepotu raznolikosti tih religija

MATERIJALI: flip chart, hamer papiri u bojama, makaze, flomasteri, ljepila, papiri u

bojama

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Razgovor sa uĉenicima na temu: Koje vjerske praznike proslavljaju? Dok uĉenici nabrajaju

zapisujemo na flip chart. Nakon toga zapisujemo kako se koji praznik ĉestita.

Aktivnost 2.

Uĉenici u grupama rješavaju zadatke.

Pravimo velike kalendare i oznaĉavmo sve datume vjerskih praznika razliĉitih etniĉkih

pripadnosti ili vjeroispovjesti. Nastavnik pomaţe oko datuma i da se neki praznici ne izostave.

TakoĊer pomaţu i zabilješke na flip chartu uraĊene u prvom dijelu sata. Na kraju se kalendari

ukrašavaju. Jedan kalendar će biti izloţen u uĉionici, a ostali u razliĉite dijelove školskog hola

i hodnika.

Završna aktivnost:

Uĉenici prave ĉestitke, svako za svoj vjerski praznik koji obiljeţava

60

19. RELIGIJSKA KULTURA: Religije koje me okruţuju

CILJ ĈASA: Razvijati kod uĉenika svijest o postojanju razliĉitih religija koje ga okruţuju i

upućivati ga na ljepotu raznolikosti tih religija. Isticati vrijednost vlastite religije kojoj uĉenik pripada i

poticati ga da sazna što više o svojoj religiji

MATERIJALI: flip chart, magneti, fotografije i recepti tradicionalnih jela, Listovi

„ Obiĉaji moje kulture“

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Svako od uĉenika (ukoliko to ţeli) će otpjevati neku tradicionalnu pjesmu, koja se pjeva kada

obiljeţava vjerski praznik

Aktivnost 2.

Uĉenik dobrovoljac će nam ispriĉati neke obiĉaje svoje kulture, koji se vezuju za

obiljeţavanje vjerskih praznika u njegovom domu. Nakon toga uĉenici dobivaju listove“

Obiĉaji moje kuture“, gdje će svako od uĉenika imati priliku da pokaţe svoje obiĉaje i

tradiciju.

Završna aktivnost:

Listove sa obiĉajima kultura postavljamo na vidno mjesto u uĉionici. Svako od uĉenika ĉe

proĉitati recept svoje tradiocionalne kuhinje ili pokazati sliku kako izgleda to jelo ili kolaĉ.

Slike postavljamo na flip chart kako bi ih mogli vidjeti svi uĉenici.

20. RELIGIJSKA KULTURA: Religije koje me okruţuju

CILJ ĈASA: Razvijati kod uĉenika znanja o postojanju i znaĉenju razliĉitih vjerskih

objekata

MATERIJALI: flip chart, magneti, fotografije

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Kratko podsjećanje na nauĉeno na prošlom satu.

61

Aktivnost 2. Razgovaramo o tome kuda sve idu ljudi kada se mole bogu? (dţamije, crkve...) Uĉenicima

prezentiramo slike i objašnjavamo im šta su to vjerski objekti, ĉemu sluţe.

Pitamo ih znaju li oni nešto ispriĉati o vjerskom objektu u kojem su nekada bili?

Završna aktivnost:

Razgovaramo o zanimljivostima vezanim za vjerske objekte: Skupi ćilimi i lusteri u

dţamijama, izgradnja objekata, orijentacija strana svijeta prema vjerskim objektima

21. VRIJEME NEKAD I SAD: Naĉin ţivota, vrijednosti ponašanja- pitaj

svoju nanu/baku

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike sa naĉinom ţivota, vrijednostima ponašanja naših predaka,

sa prednostima i nedostacima, ali i poteškoćama sa kojima su se susretali

MATRIJALI : flip chart, stare fotografije koje donose uĉenici,magneti, flomasteri i listovi.

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Igra „Pošla baka u Pariz“ (Jednog jutra baka se probudila i ustala iz kreveta. Jednog dana baka

se probudila, ustala iz kreveta i otišla da se umije. Jednog dana baka se ..., imitiramo kretanja i

pokrete, kako bi motivisali laganim tjelesnim vjeţbama)

Nakon igre za razbuĊivanje slijedi tehnika „ Zapišite sebi pitanje“. Uĉenici po

grupama na jedan list papira zapisuju svako svoje pitanje na temu : ŠTA BI

VOLIO/VOLJELA DA ZNAŠ IZ PROŠLOSTI SVOJIH BAKA I DJEDOVA? Lista sa

pitanjima kruţi dok svi unutar grupe ne zapišu svoje pitanje.

Ĉitamo ono što uĉenike interesuje i liste postavljamo na vidno mjesto u uĉionici.

Zabiljeţimo neka pitanja koja se više puta ponavljaju, tj. za koja interes imaju više uĉenika.

Aktivnost 2.

Uĉenici su na prošlom ĉasu dobili zadatak da donesu stare fotografije svojih

baka,/nana,djedova, rodbine..

Ĉas zapoĉinjemo razgovorom o tome. Nastavnik treba organizirati aktivnost u kojoj će

uĉenici moći istaći PREDNOSTI I NEDOSTATKE nekadašnjeg ţivota.

Završna aktivnost:

Ponovo konsultujemo listu sa pitanjima iz prvog dijela ĉasa. Svaki uĉenik se odluĉuje za neko

pitanje na koje će pokušati da pronaĊe odgovor kod kuće u razgovoru sa svojim ukućanima.

62

22. VRIJEME NEKAD I SAD: Naĉin ţivota, vrijednosti ponašanja- pitaj

svoju baku/nanu

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike sa naĉinom ţivota, vrijednostima ponašanja naših predaka,

sa prednostima i nedostacima, ali i poteškoćama sa kojima su se susretali

MATERIJALI : flip chart, stari predmeti iz prošlosti, flomasteri i listovi

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost1.

Uĉitelj treba organizovati neku aktivnost sa temom za razmišljanje: ŢIVOT MOJIH

PREDAKA.

Slijedi kratak razgovor

Aktivnost 2.

Svaka grupa će na svoj stol da dobije po jedan predmet - starinu. Zadatak je da utvrde:

Za šta je sluţio odreĊeni predmet

U kakve svrhe i kako se koristio

Kakve sada alate koristimo u tu svrhu

Crteţom tog predmeta napraviti lentu kroz vrijeme na temu: Izgled predmeta nekada,

sada i u budućnosti

Završna aktivnost:

Prezentacija uraĊenog. Kratak razgovor o ĉasu.

23. UTICAJ MEDIJA: Djeĉija štampa-stav prema ţivotu

CILJ ĈASA: Upoznati uĉenike sa karakteristikama djeĉije štampe i naĉinu formiranja

pozitivnih stavova prema ţivotu putem sadrţaja djeĉijih ĉasopisa

MATERIJALI : Primjerci djeĉije štampe-Male novine, Palĉić, aktuelni

djeĉiji stripovi, flip chart, papiri za rad u paru

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Na tablu izloţimo nekoliko djeĉijih ĉasopisa: Male novine, Palĉić, Barbi, aktuelne djeĉije

stripove (koji obiĉno imaju sadrţaje borbe, nasilja, nerealnih dešavanja i sliĉno)

63

Razgovaramo sa uĉenicima koji ĉasopisi im se dopadaju i zašto. Naći adekvatne primjere

kojim ćemo uĉenike uvesti u formiranje pozitivnog ili negativnog stava prema odreĊenom

ĉasopisu.

Aktivnost 2.

Svaka grupa će dobiti jedan primjerak djeĉijeg ĉasopisa. Uĉenici treba da

pregledaju ĉasopis i da odaberu neki ĉlanak ili priĉu koja im se najviše svidjela.

Prigodnim razgovorom saznati djeĉije stavove o odreĊenom ĉasopisu.

Završna aktivnost:

Uĉenici imaju zadatak da osmisle i nacrtaju naslovnicu kakvu bi oni voljeli da bude

na nekom ĉasopisu za djecu

24. UTICAJ MEDIJA: Moj omiljeni lik iz priĉe, bajke, filma

CILJ ĈASA: Uoĉavanje i prepoznavanje omiljenih likova iz priĉe, bajke, filma, zauzimanje

stava prema odreĊenim likovima te identifikacija sa istim

MATERIJALI : Obrazac „Moj omiljeni lik“

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Uĉenici sjede na stolicama u formi kruga na sastanku. Razgovor o omiljenom junaku iz priĉe,

bajke ili crtanog filma. Ko je tvoj omiljeni junak? Zašto baš taj lik? Šta ga ĉini tvojim

omiljenim junakom?

Aktivnost 2.

Uĉenici dobijaju obrasce za obradu omiljenog junaka, u kojem opisuju karakteristike i stavove

prema svom omiljenom junaku iz priĉe, bajke ili filma.

Završna aktivnost:

Uĉenici ĉitaju uraĊeno. Slijedi kratka diskusija kako bi došli do zakljuĉka gdje uĉenici

prepoznaju da posjeduju iste ili sliĉne vrijednosti kao i njihovi omiljeni likovi.

25. RAZVIJANJE MORALNOG RASUĐIVANJA: Šta znaĉi biti kriv?

CILJ ĈASA: Razumijevanje pojma krivice, uviĊanje uzroka i posljedica krivice. Nauĉiti

snositi odgovornost za svoje postupke

64

MATERIJALI : tekst priĉe „Razbijeni prozor“, flip chart, obrasci „ Drvo rješenja“.

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Ĉitanje kratke priĉe „Razbijeni prozor“

U školskom dvorištu učenici su igrali fudbal.Šutirajući loptu jedan učenik je nehotice razbio

prozor učionice. (Radi se o učeniku koji ima smanjenu ocjenu iz vladanja).

Razgovor o krivici. Da li je kriv samo taj djeĉak ? Ko sve snosi krivicu ? Kako biste vi

postupili da ste se našli u sliĉnoj situaciji?

Aktivnost 2.

Adekvatnom tehnikom i primjerom za rad te razgovorom sa uĉenicima, potrebno ih

je navesti da definišu glavni problem, otkriti uzrok problema, posljedice i i pokušaju dati

rješenje cijelog problema.

Nakon grupnog rada slijedi izvještavanje uraĊenog. Razgovor o pojmovima: Šta je to krivica,

krivac, uzrok, posljedice, šteta, odgovornost, kajanje?

Da li je teţi osjećaj krivice koji sami osjećamo ili onaj koji nam neko nametne?

Završna aktivnost:

Izvodimo zakljuĉke

26. RAZVIJANJE MORALNOG RASUĐIVANJA: Laţ, posljedice laţi

CILJ ĈASA: Razvijati kod uĉenika moralnu dilemu o tome da li je laţ opravdana, zašto

treba govoriti istinu i koje su posljedice laţi

MATERIJALI : Priĉa „ Pastir koji je zbijao šale“, list- aspekti moralnog ponašanja, papiri,

flip chart.

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Goneći ovce na pašu podalje od sela, neki je pastir kratio vrijeme ovakvim šalama. Dozivajući

seljake u pomoć, tvrdio je kako vukovi napadaju ovce. Preplaši ih tako dva- tri puta, pa

dotrĉaše, a potom u smijehu odoše. No, naposljetku se vuk uistinu pojavi. Pa, premda stadu nije

bilo uzmaka, a on sam dozivao u pomoć, seljaci se, pomislivši da se pastir po obiĉaju šali, nisu

na to mnogo obazirali, i tako mu se desi da je izgubio sve ovce iz stada.

Kratak razgovor o proĉitanoj priĉi.

65

Aktivnost 2.

Uĉenike uvodimo u moralnu dilemu. Traţimo od njih naĉin da sagledaju

laţ/iskrenost kroz ĉetiri razliĉita aspekta moralnog ponašanja.

Aktivnost 3.

Zadatak uĉenika je da osmisle drugaĉiji završetak priĉe u kojemu bi svi bili

zadovoljni. Kako je pastir mogao drugaĉije postupiti?

Aktivnost 4.

Uĉenici sjede u formi velikog kruga (sastanak). Na flip chartu su pitanja za dikusiju koja

navode uĉenike da zakljuĉe negativne posljedice laţi.

27. BRIGA O PRIRODI: Briga o vodi

CILJ ĈASA: Podsticati uĉenike na razmišljanje o odnosu ĉovjeka prema vodi i potaći ih da

pokaţu brigu i odgovornost prema zaštiti i oĉuvanju voda.

MATERIJALI : Pismo o vodi, papiri za rad po grupama, flip chart

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Zdravo, ĉovjeĉe! Ja sam ĉovjek iz budućnosti i ţelim ti nešto ispriĉati. Nedavno sam našao

kod kuće staru fotografiju svojih roditelja kada su bili godina kao ja sada. Sada imam 29

godina. Moja koţa je stara i smeţurna i izgledam kao starac od 99 godina. Tako izgledaju svi

moji vršnjaci. Mi nemamo dovoljno vode za piće. Kupujemo vodu na kapljice. Moj otac mi je

priĉao da ste se kupali u rijekama, naša korita su već odavno suha. A tamo gdje i ima vode

ona je zagaĊena i otrovna. Priĉao mi je da ste se igrali i prskali vodom iz šlaufa dok ste

zalijevali travnjake. Mi nemamo travnjaka, cvijeća ni biljaka, jer nemamo dovoljno vode na

planeti Zemlji. Ĉuvajte vodu..., jer nekada u budućnosti nje neće biti dovoljno.

Slijedi razgovor o proĉitanom pismu.

Aktivnost 2.

Nastavnik uvodi uĉenike u razmišljanje na temu: ŢIVOT NA PLANETI ZEMLJI ZA 100

GODINA.

Slijedi kratki razgovor o uĉeniĉkim razmišljanjima.

66

Aktivnost 3.

Uĉenici rade po grupama na teme koje nastavnik osmisli o zaštiti vode.

Izvještavanje grupa o uraĊenom. Razgovor.

Završna aktivnost:

Uĉenici rješavajući zadatke u grupama biraju jedan problem sa liste nebrige o vodi i prave

uvid u to šta moţe svako od njih liĉno da uradi u vezi sa odabranim problemom.

28. BRIGA O PRIRODI: Briga o biljkama

CILJ ĈASA: Podsticati uĉenike na razmišljanje o odnosu ĉovjeka prema prirodi i biljkama i

potaći ih da pokaţu brigu i odgovornost prema zaštiti i oĉuvanju prirode i biljaka.

MATERIJALI : flip chart, papiri, papiri u boji.

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Uĉenici izraĊuju liste brige i nebrige o prirodi.

Slijedi razgovor.

Aktivnost 2 .

Svaka grupa dobija po jedan problem sa liste nebriga o prirodi kojim će se baviti.

Zadatak je da grupe donesu odluku o zajedniĉkoj akciji, koja će doprinijeti zaštiti

prirode i biljaka u njoj.

Završna aktivnost:

Izrada i pisanje zahvalnica prirodi i biljkama koje ĉine ĉovjekov ţivot ljepšim.

29. BRIGA O PRIRODI: Briga o ţivotinjama

CILJ ĈASA: : Podsticati uĉenike na razmišljanje o odnosu ĉovjeka prema ţivotinjama i

potaći ih da pokaţu brigu i odgovornost prema ţivotinjama.

MATERIJALI : flip chart, papiri, papiri u boji.

67

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Razgovor o kućnim ljubimcima koje imaju. Kako se brinu o njima?

Aktivnost 2.

Razgovor o ţivotinjama koje nas okruţuju, a koje nema ko zaštititi, nego su prinuĊene brinuti

se same o sebi. Šta sa psima ,maĉkama lutalicama, pticama stanaricama koje zimi nemaju

dovoljno hrane.

Rad u grupama: zadatak: Svaka grupa će odabrati po jednu ţivotinju i osmisliti strategiju kako

da je zaštiti, nahrani i razvije svijest kod ostalih ljudi da povećaju brigu o ţivotinjama

(pravljenje hranilica za ptice, kućica za pse...)

Završna aktivnost:

Razgovor o ljudima i djeci koji vrše nasilje nad ţivotinjama. Izrada postera/plakata kojim se

zabranjuje nasilje nad ţivotinjama i potiĉe na brigu o istim.

30. EMOCIJE: Rijeĉnik osjećanja

CILJ ĈASA: Nauĉiti prepoznati i razlikovati svoje i tuĊe emocije

MATERIJALI : flip chart, papiri, flomasteri, obrasci za igru „Kada ti..“

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Nastavnik sa uĉenicima igra igru u kojoj će oni iskazati bojom ili crteţom svoja trenutna

osjećanja.

Aktivnost 2.

Svaka grupa će izabrati dvije emocije i zapisati ih na papir, a zatim izaći na vidno

mjesto u uĉionici i predstaviti pantomimom ili igranjem uloga. Ostale grupe pogaĊaju o kojim

emocijama se radi. Koje su odlike te emocije i po ĉemu su prepoznali da se baš o toj emociji

radi?

Završna aktivnost:

Uĉenici rade u parovima. Odaberu po jednu osobinu koju vole ili po jednu osobinu koju bi

voljeli promijeniti kod svog para i predstavljaju vlastite emocije prema toj osobini.

68

31. EMOCIJE: Šta znaĉi kontrolisati emocije

CILJ ĈASA: Nauĉiti kako kontrolisati vlastite emocije u datom momentu. Savladati tehnike

za kontrolu emocija

MATERIJALI : flip chart, papiri, flomasteri, ĉetiri priĉe.

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Pravimo listu pozitivnih i negativnih emocija koje nekada osjećamo. Kratak razgovor: vlastita

iskustva reagovanja na odreĊenu emociju. Kako reagirate kada ste ljuti, uplašeni, sretni..?

Aktivnost 2.

Svaka grupa će dobiti priĉu. Zadatak je da nakon proĉitane priĉe odrede o kojoj se emociji

radi i daju prijedlog kako kontrolisati emocije i pravilno postupiti u datom momentu?

Nastavnik osmišljava priĉe u kojima se navode neke emocije npr: ljutnja, bijes, strah, stid.

Slijedi izvještavanje grupa i razredna diskusija.

Završna aktivnost:

Zaboravite na emocije

Na pozitivan naĉin zapoĉnite dan

Razgovarajte o svojim emocijama

Oslobodite se pritiska

32. EMOCIJE: Kako reagujem na zabrane- ljutnja

CILJ ĈASA: Nauĉiti da svi reagiramo na zabrane raznim emocijama. Prepoznati emociju

ljutnje, i tehnikama kontrole emocije ljutnje pravilno odreagirati na bilo koju vrstu zabrane

MATERIJALI: flip chart, papiri, flomasteri, priĉa, obrazac „Dnevnik ljutnje“

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Aktivnost 1.

Uĉenici odogovaraju na pitanje: NA KOGA SE NAJĈEŠĆE LJUTIM ? ZAŠTO ?

69

Slijedi razgovor na ovu temu.

Aktivnost 2.

Nastavnik uĉenicma ĉita priĉu u kojoj je djetetu izreĉena neka zabrana. Razgovor: Kako ćete

reagovati ? Od uĉenika se traţi da proĊe šemu svih mogućih reagiranja na zabranu, ali i da

osmisli naĉin kako da kontroliše vlastite emocije ljutnje na datu zabranu.

Završna aktivnost: Dnevnik ljutnje

Da bi kontrolisao/la svoju ljutnju i razmislio/la o situaciji moţe ti pomoći dnevnik ljutnje.

Datum: Situacija1:

1. Opis situacije

2. Ukljuĉene osobe

3. Zašto sam bio ljut/a?

4. Što sam osjećao/la?

5. Što sam rekao/la ili uĉinila?

33. POJEDINAC I ZAJEDNICA: Ja o sebi, drugi o meni, moje idealno JA

CILJ ĈASA: Nauĉiti uĉenike da uoĉe svoje vrline i mane i podsticati ih da mane mogu

promijeniti u vrline

MATERIJALI : priĉa, flip chart

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Uvodna aktivnost: Priĉa „ Tri sina“

Pošle su tri majke na daleki izvor da donesu vode.Usput su razgovarale. Prva majka je

hvalila svog sina kako je lijep i dobar gimnastičar. Druga majka reče da je njen sin veoma

lijep i da pjeva kao slavuj. Treća majka nije ništa rekla. Na pitanje zašto ništa nije rekla ona

je odgovorila da njen sin nije ništa posebno čime bi se mogla pohvaliti. Kada su se vraćale

kući sretoše starca i njihove sinove. Prvi sin odmah stade praviti prekrasne pokrete, drugi

zapjeva kao slavuj a treći zgrabi tešku kantu punu vode koju je nosila njegova majka.Jedna

od majki se obrati starcu: „Zar nisu divni naši sinovi“ Starac joj odgovori: „Ja sam ovdje

vidio samo jednog sina.“

Kratko razgovarati o priĉi. Zatim istaći na tabli osobine trojice sinova.

Aktivnost: Moje osobine

Na listu papira nacrtati sebe i napisati nešto o osebi na temu : Ja o sebi..

U parovima : Zamijeniti listove sa drugom i pisati jedni drugima na temu : Drugi o meni....

Od svega napisanog izabrati svako za sebe ono što bi bilo najbolje za vas na temu: Idealno

ja....

Završna aktivnost: Nije lako biti dobar

Razgovor o upućenim kritikama

70

34. POJEDINAC I ZAJEDNICA: Mogu biti bolji/bolja kako

CILJ ĈASA: : Nauĉiti uĉenike da uoĉe svoje vrline i mane i podsticati ih da mijenjaju i

utiĉu na svoje mane

MATERIJALI: papir, obrazac za rad

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Uvodna aktivnost: Igra: Linija roĊendana

Uĉenici trebaju da naprave liniju mjeseci u kojem su roĊeni po pravilnom redoslijedu bez

mogućnosti verbalne komunikacije.

Aktivnost: Mogu biti bolji/ bolja

Razgovor o kritikama koje smo dobili na prošlom satu. Šta mi je zasmetalo? Sa ĉim se

slaţem?

Zadatak: Nacrtati sebe i svoje osobine na temu „ Buduća idealna osoba“ ili „ Trudit ću se da

budem bolji, bolja“.

Završna aktivnost:

Uĉenici izvještavaju.

35. Nauĉili smo u trećem razredu

CILJ ĈASA: Uĉenici stiĉu uvid u steĉena znanja, vještine i stavove

MATERIJALI : spisak radionica, papiri za rad.

PRIJEDLOG ARTIKULACIJE SATA

Uĉenicima je ponuĊen popis svih radionica, koji im sluţi kao podsjetnik na to o ĉemu su

razgovarali i št su radili tokom školske godine. Od njih se traţi da odaberu radionice koje su

im se najviše dopale i da navedu razloge za to. Zatim se traţi da izdvoje tri najvaţnije stvari

koje su nauĉili iz ovog predmeta.

71

Kanton Sarajevo

Priručnik za IV razred

Društvo/Religija/Kultura (alternativni predmet)

72

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura ponašanja

NASTAVNA JEDINICA: Kultura ponašanja u školi

CILJ SATA:

-da uĉenici usvoje pravila ponašanja u školi i shvate znaĉaj postojanja i poštivanja istih, da

uoĉavaju,

prepoznaju i razlikuju pozitivne i negativne oblike ponašanja u školi, te razvijaju kritiĉki

stav prema

njima

RAD NA SATU:

Nastavnik će upoznati uĉenike s pravilima ponašanja u školi. Analizirat će sadrţaj istih i

ukazati na bitne stavke. Vaţno je saslušati svakog uĉenika i prihvatiti njegovo mišljenje.

Nakon toga će podijeliti uĉenike u 4 – 5 grupa. Svaka grupa će napisati po 5 pravila za koje

smatra da će doprinijeti efikasnijem radu na ĉasu. Svaka grupa plenarno predstavlja svoja

pravila (neka pravila će se ponavljati). Na kraju se dobije lista pravila za rad na ĉasu koji se

postavljaju na plakat i na koja se uĉenici mogu pozvati u svakom trenutku svog rada.

U završnom dijelu ĉasa uĉenicima se daje prilika da kaţu svoje mišljenje o proteklom radu.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura ponašanja

NASTAVNA JEDINICA: Poštivanje pravila

CILJ SATA:

-da uĉenici upoznaju razliĉite vrste pravila, usvoje ponašanje u skladu s pravilima, upoznaju

se s eventualnim sankcijama za nepoštivanje pravila, o naĉinu donošenja pravila, razumiju

znaĉaj postojanja pravila, uoĉavaju sliĉnosti i razlike meĊu pravilima

RAD NA SATU:

S uĉenicim napraviti kratku refleksiju na prethodni sat. Kroz razgovor doći do zakljuĉka zašto

su vaţna pravila i njihovo poštivanje.

Nastavnik podsjeća uĉenike na prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja u školi, zajednici i

društvu. Šta se sve moţe regulisati pravilima, kakva pravila mogu biti, koja pravila uĉenici

poznaju, zašto su vaţna ta pravila, kako se pravila donose (osnove demokratije), ko kontroliše

poštivanje pravila, koje su sankcije za nepoštivanje pravila...

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura ponašanja

NASTAVNA JEDINICA: Odnosi i ponašanje u grupi (porodici, školi,

s vršnjacima, susjedima...)

CILJ SATA:

-da uĉenici usvoje društveno prihvatljive oblike ponašanja u grupi (porodici, školi, s

vršnjacima, susjedima...), pozitIvne oblike komunikacije unutar grupe, da uoĉe pozitivne i

negativne oblike ponašanja u grupi, da poštuju individualne razlike meĊu ĉlanovima grupe

RAD NA SATU:

Šta su grupe, kakve mogu biti? Kojim grupama pripadaju uĉenici? Zašto? Kako postaju

ĉlanovi odreĊenih grupa? Šta je vaţno za uspostavljanje odnosa meĊu ĉlanovima grupe?

Kako se ponašamo u grupama (porodici, školi, s vršnjacima, susjedima...)? Kako moţemo

unaprijediti odnose meĊu ĉlanovima grupa?

Igra za razvoj zajedništva:

73

- nastavnik i uĉenici sjednu u krug. Nastavnik drţi klupko vune, kaţe svoje ime i ime jednog

uĉenika kojem dobaci klupko zadrţavajući kod sebe nit vune. Uĉenik koji uhvati klupko,

takoĊer kaţe svoje ime i ime slijedećeg uĉenika kojem dobaci klupko, zadrţavajući nit vune

omotanu oko prsta. Igra se ponavlja dok i posljednji uĉenik ne doĊe na red. Na kraju,

nastavnik makazama izreţe nit vune koja je omotana oko prsta svakog uĉenika. Uĉenici

zadrţavaju svoju nit (zalijepiti u svesku), kako bi ih podsjećala na pripadnost razredu.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura ponašanja

NASTAVNA JEDINICA: Kulturno ponašanje

CILJ SATA:

-da uĉenici usvoje pravila kultrunog ponašanja (bonton), da razumiju i prihvataju kulturološke

razlike

u ponašanju, uoĉavaju i razlikuju kulturno i nekulturno ponašanje

RAD NA SATU:

Nastavnik će unaprijed pripremiti listove na kojima će napisati zadatke za uĉenike, odreĊena

kulturna i nekulturna situacija koju uĉenici trebaju odglumiti.

Analizirati date situacije. Šta bi izdvojili? Zašto? Kako bi oni postupili? Koje ponašanje bi

pohvalili? Zašto?

Podijeliti uĉenike u 4 – 5 grupa. Svaka grupa treba napisati pravila ponašanja za odreĊenu

situaciju (u restoranu, u biblioteci, u trgovini, u pozorištu i sl.). Po završetku rada u grupama

slijedi prezentacija uraĊenog.

Kroz PPT pokazati uĉenicima kulturološke razlike u ponašanju meĊu razliĉitim pripadnicima

naroda (znaĉenje aplauza, zviţdanja...)

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Komunikacija

NASTAVNA JEDINICA: Pozitivna i negativna komunikacija

CILJ SATA:

- da uĉenici usvoje znanja o komunikaciji, vrstama komunikacije, da uoĉavaju pozitivne i

negativne

oblike komunikacije i njeguju pozitivnu komunikaciju

RAD NA SATU:

Uĉenici se trebaju poredati po visini, od najniţeg do najvišeg. Pri tome ne smiju priĉati, ali

mogu komunicirati koristeći znakove i govor tijela.

Analizirati igru. Šta im se najviše svidjelo, šta im se nije svidjelo, zašto, je li bilo teško

poredati se bez priĉanja,...

Podijeliti uĉenike u dvije grupe. Jedna grupa formira krug (tvrĊava), a uĉenici druge grupe

stoje unutar kruga. Zadatak uĉenika unutar kruga jeste da izaĊu iz tvrĊave kroz vrata (svaki

ĉlan kruga predstavlja jedna vrata), tako što će osobi koja predstavlja vrata reći nešto lijepo o

njoj. Uĉenici mogu otvoriti vrata već nakon prve izjave ili to ponoviti najviše dva puta. Osoba

koja predstavlja vrata, nakon otvaranja, okreće lice van kruga i kroz ova vrata se više ne moţe

izaći. Igra se nastavlja dok svi uĉenici ne izaĊu iz kruga, a onda oni formiraju novi krug i igra

se ponavlja.

Po završetku analizirati s uĉenicima kako su se osjećali, zašto, šta im se najviše svidjelo, kako

se osjećaju kad ĉuju nešto „ljuto“...

Za domaću zadaću s ĉlanovima porodice sastaviti listu rijeĉi koje „otvaraju gvozdena vrata“ i

dogovoriti se da te rijeĉi svakodnevno koriste svi ĉlanovi porodice.

74

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Komunikacija

NASTAVNA JEDINICA: Komunikacija u ljutnji

CILJ SATA:

-da uĉenici usvoje znanja o komunikaciji u ljutnji, uzrocima ljutnje, razvijaju sposobnost

samokontrole

u ljutnji, kritiĉki stav prema komunikaciji u ljutnji

RAD NA SATU:

Analizirati Aristotelovu misao:

„Svako se moţe naljutiti – to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, u pravoj mjeri, u pravo

vrijeme, zbog valjanog razloga i na pravi naĉin – to nije lako.“

Analizirati Pravila izraţavanja ljutnje (prilog 1).

Objasniti mapu uma Pravila komunikacije (prilog 2).

Ilustracija situacije (komunikacija u ljutnji)

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Komunikacija

NASTAVNA JEDINICA: Pojam pravde i nepravde

CILJ SATA:

-da uĉenici usvoje pojam pravde i nepravde, da razlikuju i prepoznaju pravedne i nepravedne

postupke te razviju svijest o potrebi djelovanja na pravedan naĉin.

RAD NA SATU:

Razgovarati s uĉenicima o pravdi.

Proĉitati basnu Lisica i roda.

Analizirati tekst. Kome je roda došla u goste? Kako ju je lisica ugostila? Kako se roda

osjećala? Šta je roda uradila lisici? Zašto?

Na osnovu primjera razgovarati s uĉenicima o tome kako se ponašaju pravedni ljudi.

Primjer: Ako majka kaţnjava oba svoja djeteta na isti naĉin, znajući da, iako su se oba

igrala u sobi, samo je jedno dijete razbilo vazu, onda je ona postupila nepravedno. S druge

strane, ako majka upozori dijete koje je razbilo vazu da se sljedeći put ne igra loptom u

blizini lomljivih stvari, onda za takvu majku kaţemo da je pravedna.

Na kraju treba od uĉenika traţiti da navedu primjere pravednog i nepravednog ponašanja.

http://www.waece.org/webtrapaz/23.%20Pravednost.pdf

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Komunikacija

NASTAVNA JEDINICA: Laţ

CILJ SATA:

-da uĉenici usvoje znanja o laţi, vrstama laţi, uzrocima laţi, da razvijaju iskren odnos prema

drugim ljudima

RAD NA SATU:

Analizirati poslovicu: „U laţi su kratke noge.“

S obzirom da je NPP za IV razred za lektiru predviĊena knjiga Pinokio, s uĉenicima

analizirati lik Pinokia i njegove postupke. Zašto laţe? Kada laţe? Šta su posljedice njegovih

laţi?

Razgovarati s uĉenicima o tome šta je laţ, kakva moţe biti, kada laţemo, kakve mogu biti

posljedice laţi...

75

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Toleranicja

NASTAVNA JEDINICA: Tolerancija

CILJ SATA:

-da uĉenici usvoje znanja o toleranciji, bogatstvu razliĉitosti; prihvataju i tolerišu razliĉitosti,

te razviju pozitivan stav prema drugom i drugaĉijem

RAD NA SATU:

Nastavnik razgovara s uĉenicima o toleranciji, o tome zašto je tolerancija vaţna, kako bi bilo

da ljudi nisu tolerantni, kako se ljudi razlikuju, po ĉemu su sliĉni... Istaći da razlike meĊu

ljudima predstavljaju bogatstvo, a ne problem...

Nastavnik ĉita bajku Ruţno paĉe do kulminacije i tada staje. Djeca se podijele u 4 – 5 grupa.

Zadatak grupa je da osmisle poseban kraj. To mogu napisati, nacrtati ili odglumiti. Uĉenici

unutar grupe biraju predstavnika koji će prezentirati njihov rad.

Po završetku rada u grupama uĉenici sjedaju u veliki krug. Slijedi prezentacija i analiza

uraĊenog.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Toleranicja

NASTAVNA JEDINICA: Razumijevanje sukoba

CILJ SATA:

-da uĉenici usvoje znanja o sukobu, nasilju, agresiji, da razumiju sukob kao problem koji

treba riješiti, te razviju kritiĉki stav prema razliĉitim vrstama sukoba

RAD NA SATU:

Uĉenici stanu u krug i uhvate se za ruke. Nastavnik zapoĉinje igru tako što šalje energijski

stisak ruke slijedećem uĉeniku s desne strane. Taj stisak mora da se prenese do posljednjeg

uĉenika. Cilj igre je da se svi uĉenici motivišu za rad i udruţe energiju za razumijevanje novih

sadrţaja.

Igra uloga: Jedna djevojĉica pravi roĊendansku zabavu. Odabrala je muziku koju voli – turbo

folk. Njeni gosti ne vole tu muziku i ismijavaju je.

Analizirati komentare uĉenika, njihovo ponašanje, reakcije, (ne)razumijevanje sukoba...

Izvući kljuĉne pojmove: sukob, jedinstvo, razliĉitost, pravo izbora, tolerancija, predrasude,

stereotipi i objasniti ih.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Tolerancija

NASTAVNA JEDINICA: Nenasilno rješavanje sukoba. Umijeće

nenasilja (2 ĉasa)

CILJ SATA:

-da uĉenici usvoje znanja o komunikaciji u sukobu, nenasilnom rješavanju sukoba, te

razvijaju sposobnost nenasilnog rješavanja i izbjegavanja sukoba

RAD NA SATU:

I sat

Razgovor: Šta uĉenici doţivljavaju kao nasilje u svom okruţenju? Šta sve prati nasilje? Kako

se ispoljava? Koje nasilje ih najviše plaši? Zašto? Kako sprijeĉiti nasilje?

Uĉenike podijeliti u dvije grupe:

Obje grupe trebaju sastaviti kratku priĉu na osnovu datih tematskih rijeĉi: psovka, guranje,

tuĉa, laţ, izazivanje svaĊe.

I grupa – priĉu završava poţeljnim ishodom

76

II grupa- priĉu završava nepoţeljnim ishodom

Usmjeravati uĉenike u radu i po potrebi davati dodatna uputstva.

Po završetku uĉenicima reći da za slijedeći ĉas pripreme dramatizaciju svojih tekstova.

II sat

Nastavak rada s prethodnog ĉasa.

Uĉenici po grupama izvode dramatizaciju svojih tekstova.

Po završetku svake grupe slijedi analiza viĊenog.

Sjesti u krug. Svaki uĉenik treba reći kako se osjeća po završetku rada na ovom ĉasu, ali u

terminima vremenske prognoze: sunĉano, oblaĉno, kišovito, sunĉano s maglom.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Religijska kultura

NASTAVNA JEDINICA: Priprema za posjetu sakralnim objektima

CILJ SATA:

-da uĉenici upoznaju sakralne objekte, da razlikuju i prepoznaju sakralne objekte te da razviju

toleranciju prema pripadnicima drugih religija.

RAD NA SATU:

Kroz igru asocijacija (ili na neki drugi naĉin) doći do pojma sakralan (sakralni). Objasniti

znaĉenje pojma sakralni. Pitati uĉenike šta to moţe biti sakralno? Zašto kaţemo da je nešto

sakralno? Objasniti uĉenicima da umjesto pojma sakralni mogu koristiti i pojam vjerski.

U PPT pripremiti prezentaciju na kojoj će se uĉenicima prikazati vaţniji vjerski objekti u

svijetu i kod nas. Zašto sluţe sakralni objekti? Kako izgledaju? Po ĉemu su sliĉni, a po ĉemu

razliĉiti? Koje sakralne objekte su uĉenici posjetili? Šta su vidjeli? Kako su se osjećali? Kako

se ulazi u sakralne objekte? Kako ljudi trebaju biti odjeveni? Zašto? Kako se treba ponašati?

Ko radi u sakralnim objektima? Kako su oni odjeveni?

Zakljuĉiti da svako ima pravo na vjeru i vjeroispovijest, kao i na to da ne bude vjernik (ateist,

agnostik). Sve ljude treba poštovati i prihvatati bez obzira na vjeru i vjeroispovijest.

Uĉenicima reći da će se slijedeći ĉas upriliĉiti posjeta katoliĉkoj i pravoslavnoj crkvi te

dţamiji.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Religijska kultura

NASTAVNA JEDINICA: Posjeta sakralnim objektima

CILJ SATA:

-da uĉenici upoznaju sakralne objekte, da razlikuju i prepoznaju sakralne objekte te da razviju

toleranciju prema pripadnicima drugih religija.

RAD NA SATU:

Nastavnik će uĉenicima reći koje sakralne objekte će posjetiti i kojim redoslijedom. Podsjetit

će ih na kulturu ponašanja u istim i podijeliti protokol zapaţanja (prilog 3) u koji će uĉenici

biljeţiti ono što vide prilikom posjete nekom od sakralnih objekata.

U pratnji nastavnika i po mogućnosti vjerskih sluţbenika, uĉenici obilaze sakralne objekte i

biljeţe ono što su zapazili.

Po završetku posjete nastavnik će zajedno s uĉenicima analizirati njihova zapaţanja i dovesti

uĉenike do zakljuĉka da vjerski objekti sluţe za molitvu bogu i da svako ima pravo na vjeru i

vjeroispovijest te da to ne treba biti razlog za sukobe i diskriminaciju.

77

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura religija

NASTAVNA JEDINICA: Tradicija, kultura i suţivot naroda u BiH

CILJ SATA:

-da uĉenici upoznaju tradiciju i kulturu naroda i nacionalnih manjina u BiH, da uoĉavaju

sliĉnosti i razlike u tradiciji i kulturi isith te da razviju pozitivan stav prema pripadnicima

drugih naroda i nacionalnih manjina

RAD NA SATU:

Uĉenici sjedaju u krug, a nastavnik stoji unutar kruga. Igra se igra „Vjetar puše“. Nastavnik

izgovara npr.: „Vjetar puše za sve one uĉenike koji imaju plave oĉi.“ Tada svi uĉenici koji

imaju plave oĉi moraju ustati i promijeniti stolice. Nastavnik takoĊer nastoji doći do stolice.

Osoba koja ostane bez stolice nastavlja igru. (Trajanje aktivnosti 5 minuta.)

Nastavnik će s uĉenicima razgovarati o razliĉitostima, po ĉemu se to ljudi razlikuju, po ĉemu

su sliĉni...

U PPT-u pripremiti sadrţaje u vezi s nastavnom jedinicom u vidu mape uma. Kroz razgovor,

navoditi uĉenike do bitnih odrednica tradicije i kulture naroda i nacionalnih manjina BiH

(Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Romi, Jevreji...).

Doći do zakljuĉka da su ljudi na prostoru BiH bez obzira na tradiciju i kulturu, dugo vremena

gradili suţivot i toleranciju, da i dalje treba graditi i unapreĊivati odnose meĊu razliĉitim

pripadnicima naroda i nacionalnih manjina.

U završnom dijelu uĉenici trebaju na veliki hamer papir da otisnu svoje dlanove (iscrtaju

olovkom ili otisnu umaĉući ih u vodene boje i sl.) i ispišu imena. Istaći da će ih taj plakat

stalno podsjećati na razlike koje predstavljaju bogatstvo i osnovu za suţivot i toleranciju.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura religija

NASTAVNA JEDINICA: Povjerenje i osjećaj zajedništva

CILJ SATA:

-da uĉenici usvoje znanja o izgradnji povjerenja i meĊusobne povezanosti, te da razviju

osjećaj meĊusobne povezanosti i pripadnosti grupi

RAD NA SATU:

Podijeliti uĉenike u nekoliko grupa tako da u svakoj grupi bude 5 – 6 uĉenika. Uĉenici

formiraju krug tako da budu stabilni (jedna noga naprijed), a jedan od njih stane unutar kruga.

Uĉenici koji stoje u krugu ispruţe ruke - kako bi najbolje zadrţali onog ko je u krugu kako ne

bi pao. Uĉenik koji je u krugu treba da se opusti i da se klati, a uĉenici koji formiraju krug ga

ĉuvaju da ne padne. Osoba u krugu moţe zatvoriti oĉi kako bi se opustio. Uloga uĉenika se

mijenja tako da svaki uĉenik osjeti kako je biti u krugu i van kruga.

Razgovarati s uĉenicima o tome koja su se osjećanja javila kod osobe u krugu, a koja kod

onih koji su ĉuvali osobu da ne padne, koliku je teţinu imala vjeţba, šta je trebala imati osoba

unutar kruga,... Šta je to povjerenje, šta znaĉi imati povjerenje u nekoga, kako se osjećate kad

nemate povjerenje, kako se gradi povjerenje, kako se osjećate kad vas izda neka vama bliska

osoba...

Razgovarati s uĉenicima o tome kako moţemo vratiti povjerenje u druge osobe, o veliĉini

praštanja i pruţanju ponovnog povjerenja, o izgradnji zajedništva i njegovom znaĉaju.

Pripremiti prezentaciju kroz koju ćemo uĉenicima objasniti znaĉaj povjerenja i zajedništva

(note su razliĉite, tonovi su razliĉiti, ali stopljeni u jednu melodiju ĉine jedan sklad; muziĉari

su razliĉiti, ali s osjećajem povjerenja, voĊeni dirigentskom palicom, sviraju najljepše

kompozicije i daju sliku zajedništva; osobe na jedrilici moraju imati povjerenje jedni u druge;

alpinisti, rudari,...

78

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Vrline – uspješnost, upornost

CILJ SATA:

- da uĉenici razumiju i razviju vrline kao što su uspješnosti i upornost; te identifikacija s

uspješnim i upornim osobama

RAD NA SATU:

Uĉenici su na prethodnom ĉasu dobili zadatak da donesu sliku uspješne osobe (sportaš,

pjevaĉ, nauĉnik, politiĉar, glumac...) Razgovarati s uĉenicima o tome kako su ti ljudi postali

uspješni, šta je bilo potrebno da urade, ko im je pomogao, s kakvim problemima su se

susretali, kako su ih riješili...

Uĉenici trebaju na papir napisati šta bi ţeljeli biti u ţivotu, a onda dopisati kako bi mogli doći

do tog cilja, šta sve trebaju uraditi i kako.

Analizirati i istaći pozitivne primjere.

Uĉenike motivirati da uĉenjem mogu ostvariti svoje ciljeve. U PPT pripremiti sadrţaje o tome

kako uĉenje moţe biti uspješno (prilog 4).

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Vrline – prijateljstvo, iskrenost, poštenje

CILJ SATA:

- da uĉenici razumiju i razviju vrline kao što su prijateljstvo, iskrenost i poštenje; te

identifikacija s osobama koje posjeduju te osobine

RAD NA SATU:

Proĉitati tekst dat u prilogu br. 5.

Kroz razgovor analizirati s uĉenicima dati tekst.

Šta je to prijateljstvo? Kako se ponašamo prema prijateljima? Kada se naljutimo na prijatelje?

Zašto? Kako moţemo unaprijediti, ojaĉati prijateljstvo? Kakvi prijatelji trebaju biti? Šta znaĉi

biti pošten, iskren? Šta se dešava s osobama koje su neiskrene, nepoštene?

Uĉenici trebaju na papir napisati ime najboljeg prijatelja/prijateljice i 5 osobina koje krase tu

osobu, zbog kojih im je on najbolji/a prijatelj/ica.

Analizirati koje to osobine uĉenici najviše cijene i zašto.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Vrline – povjerljivost, dobronamjernost

CILJ SATA:

- da uĉenici razumiju i razviju vrline kao što su povjerljivost i dobronamjernost; te

identifikacija s osobama koje posjeduju te osobine

RAD NA SATU:

Uĉenici na papir anonimno trebaju napisati neku svoju tajnu i ubaciti je u kutiju tajni.

Nastavnik izvlaĉi jedan po jedan papir i ĉita. Istaći da meĊu njima treba postojati povjerenje i

da proĉitane tajne ne trebaju odavati. Na taj naĉin uĉenici će indirektno razvijati meĊusobno

povjerenje.

Pronaći adekvatan tekst, proĉitati ga i analizirati s uĉenicima.

Razgovarati s uĉenicima šta je to povjerenje, kako se stiĉe, gradi, u koga imaju povjerenje,

kako se povjerenje moţe izgubiti, zašto...

Šta znaĉi biti dobronamjeran, kako biti dobronamjeran, da li je dobro uvijek biti

dobronamjeran...

79

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Donošenje odluka

CILJ SATA:

- da uĉenici usvoje znanja o tome koje odluke mogu donijeti, a koje ne, da razumiju i

prihvataju posljedice pogrešno donesenih odluka te razviju kritiĉki stav prema situacijama i

stvarima o kojima trebaju donijeti odluku

RAD NA SATU:

Pripremiti problemske kartice. Na kartice napisati probleme koji su tipiĉni za uzrast djece

(Npr. Roditelji mi ne dozvoljavaju da dugo sjedim za raĉunarom; Imam loše ocjene;

Najbolji/a prijatelj/ica me iznevjerio/la...

Kratko s uĉenicima razgovarati o tome šta znaĉi donijeti odluku, kakva ona moţe biti, šza se

moţe desiti nakon što donesemo neku odluku, koje odluke mogu donijeti sami, a koje ne...

Uĉenike podijeliti u parove, tako da uĉenici koji su bliski i koji provode dugo vremena

zajedno ne budu zajedno u paru. Svaki par dobije problemsku karticu i radni list (prilog 6).

Parovi imaju 5 – 10 minuta da razrade svoj problem u matrici za razradu problema.

Po završetku, parovi plenarno prezentiraju svoj rad. ostavlja se vrijeme i prostor za pitanja i

komentare.

Motivirati uĉenike da izaberu zdrav naĉin rješavanja odreĊenih problema, odnosno donošenje

odluka koje neće ugroziti njihov ţivot, zdravlje, niti druge osobe. TakoĊer, istaći da neke

odluke ne mogu donijeti sami, jer odreĊene situacije i probleme ne razumiju baš najbolje

budući da im nisu dorasli.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Zadovoljavanje interesa i potreba

CILJ SATA:

- da uĉenici usvoje znanja o zadovoljavanju interesa i potreba, razumiju znaĉaj zadovoljavanja

interesa i potreba te osvijestiti zadovoljavanje vlastitih potreba bez ugroţavanja potreba i

interesa drugih osoba

RAD NA SATU:

Razgovarati s uĉenicima o odrastanju, s ĉim se susreću, kakve su im potrebe, interesi, kako ih

mogu zadovoljiti...

Nastavnik simboliĉno predstavlja odrastanja proces odrastanja kroz voţnju ĉamcem.

Sa kojim valovima se susrećete na svom putovanju s obale djetinjstva do obale odraslih? Šta

je to što vam predstavlja prepreke?

Koje osobine odraslih sa svjetionika ti pomaţu u orijentaciji dok putuješ? Šta za uĉenike

predstavlja svjetionik koji se nalazi na obali odraslih?

Kako svjetiljkom na svom ĉamcu mogu pomoći svojim vršnjacima u orijentaciji? Šta bi za

uĉenike predstavljale te svjetiljke?

Koja su njihova ostrva za odmor od napornog putovanja? Kako zadovoljavate svoje potrebe i

interese? Ugroţavate li pri tome druge osoe? Ugroţava li neko vas?

Na kraju dramatizirati slijedeću situaciju:

Dva brata sjede u sobi, jedan na krevetu, a drugi za radnim stolom. Neprestano se svaĎaju

oko glasne muzike. Jedan brat ţeli slušati glasnu muziku, dok drugom bratu to smeta, jer ţeli

riješiti zadatke iz matematike. Nakon ţučne rasprave u sobu ulazi mama. Gasi CD player i

sinu koji ţeli slušati muziku pruţa slušalice, kako bi sin koji ţeli rješavati zadatke nesmetano

mogao raditi.

Analizirati situaciju, postupke, potrebe i interese oba djeĉaka i naĉin na koji su zadovoljene.

80

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Uĉinio/la sam dobro djelo

CILJ SATA:

- da se uĉenici upoznaju s dobroĉinstvom, sa znaĉajem ĉinjenja dobrih djela te razviju svijest

o potrebi ĉinjenja dobrih djela.

RAD NA SATU:

U PPT pripremiti slike ljudi u nevolji (siromaštvo, bolest, vremenske katastrofe,...) analizirati

prikazano. Kako moţemo pomoći ovim ljudima, šta moţemo uraditi, zašto to trebamo

uraditi...

„Traţite da se ĉine dobra djela, a od nevaljalih odvraćajte.“ (Alu Imran, Kur'an)

10 boţijih zapovijesti u Bibliji, navode ĉovjeka da ĉini dobra djela.

Analizirati s uĉenicima poimanje dobra u monoteistiĉkim i drugim religijama.

Šta znaĉi ĉiniti dobro? Šta su to dobra djela? Koja dobra djela su drugi uradili nama? Koja

dobra djela smo mi uradili za druge? Kako se osjećamo kad ĉinimo dobra djela?

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Kako razgovarati o problemu i riješiti ga

CILJ SATA:

- da uĉenici usvoje znanja o problemima njihovog ţivotnog preioda, o mogućim uzrocima,

razviju sposobnost za rješavanje problema, te da razumiju probleme drugih ljudi

RAD NA SATU:

Igranje uloga

Uĉenicima podijeliti listove na kojima je napisano nekoliko problemskih situacija (loše ocjene

– kako reći roditeljima, razbijeno staklo u sobi; rekli ste nešto loše o svom

prijatelju/prijateljici – kako razgovarati...)

Uĉenici trebaju dramatizirati i pozitivan i negativan naĉin rješavanja problema. Analizirati

viĊeno. Istaći pozitivne primjere i kritiĉki sagledati negativne.

Podsjetiti uĉenike da su im roditelji, nastavnici najbolji prijatelji, da će prihvatiti svaki njihov

problem, ako o njemu razgovaraju na vrijeme i smireno. Vaţno je sagledati problem, otkriti

uzroke problema, smireno, otvoreno i iskreno razgovarati o problemu, zamoliti za pomoć,

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Strah

CILJ SATA:

- da uĉenici usvoje znanja o strahovima, uzrocima straha i njegovim posljedicama, razviju

sposobnost za kontrolu straha i svijest o postojanju straha

RAD NA SATU:

Razgovarati s uĉenicima ĉega se plaše, zašto, kada, šta im pomaţe da se ne osjećaju uplašeno,

kako se ponašaju kad su uplašeni...

Definisati strah, odrediti vrste strahova, koji su najĉešći strahovi, uzroci straha, posljedice,

kako moţemo kontrolisati strah, šta su to fobije...

Razgovor o strahu moţe pomoći da ga osoba prebrodi.

81

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Ljubav

CILJ SATA:

- da uĉenici usvoje znanja o ljubavi i vrstama ljubavi, uoĉavaju i prepoznaju ljubav, razumiju i

prihvataju ljubav.

RAD NA SATU:

Izabrati adekvatan polazni tekst.

Analizirati tekst.

Šta je to ljubav? Kakva moţe biti ljubav? Šta nam donosi ljubav? Kako pokazujemo ljubav?

Kako se osjećamo kad smo zaljubljeni? Šta tada radimo? Koje su negativne popratne pojave

ljubavi? (Ljubomora, mrţnja)

Istaći da su mnoga velika umjetniĉka djela nastala pod uticajem ljubavi. Mnogi umjetnici

svoju inspiraciju pronašli su u ljubavi i stvorili neka od najznaĉajnijih djela.

U PPT pripremiti reprodukcije umjetnina za koje su umjetnici inspiraciju pronašli u ljubavi.

Na kraju uĉenici trebaju napraviti likovni doţivljaj ljubavi.

Analizirati uraĊeno.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ţivot i zdravlje

NASTAVNA JEDINICA: Znaĉaj i uloga prirode

CILJ SATA:

- da uĉenici usvoje znanja o zaĉaju i ulozi prirode za ţivot ĉovjeka, uoĉavaju uzroke i

posljedice zagaĊivanja prirode, te razvijaju svijest o oĉuvanju prirode

RAD NA SATU:

Prikazati video zapis ili prezentaciju na kojoj je predstavljeno zagaĊenje i oneĉišćenje prirode.

Analizirati date sadrţaje.

Uĉenike pitati šta je to ekologija, ĉime se to ona bavi, od ĉega treba ĉuvati prirodu, zašto,

kako se priroda zagaĊuje, kako to moţemo sprijeĉiti, šta bi se desilo kada ne bismo vodili

raĉuna o oĉuvanju prirode...

U nastavku će uĉenici od materijala koji su donijeli (plastika, karton, najlon, guma, papir...)

izraĊivati predmete za svakodnevnu upotrebu (ram za slike, kutije, ukrasne cvjetove, nakit...)

Po potrebi obilaziti uĉenike i davati im dodatna uputstva za rad.

Priprema za izloţbu radova.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ţivot i zdravlje

NASTAVNA JEDINICA: Vrijednost ljudskog ţivota

CILJ SATA:

- da uĉenici usvoje znanja o vrijednosti ţivota, uoĉavaju materijalna i duhovna dobra steĉena

tokom ţivota, te razviju pozitivan stav i spoznaju znaĉaj duhovnih vrijednosti.

RAD NA SATU:

U PPT pripremiti prezentaciju dolaska na svijet i razvoja jednog mladog bića. Razgovarati o

roĊenju, odrastanju, o najvrjednijem poklonu koji smo dobili od roditelja – ţivotu, o njegovoj

vrijednosti.

U nastavku analizirati poslovicu: „Vrijednost čovjeka se ne mjeri njegovim materijalnim

dobrima nego njegovim djelima.“

Zašto to kaţemo? Koji ĉovjek je bogatiji, onaj koji ima novaca ili onaj koji je duhom bogat?

Zašto? Šta je najvaţnije u ţivotu?

82

Kako moţemo obogatiti svoj ţivot? Kako ga moţemo unaprijediti, oĉuvati?

Uĉenici trebaju osmisliti pouku o vrijednosti ljudskog ţivota.

Slijedi ĉitanje i analiza uraĊenog.

RAZRED: IV (četvrti)

NASTAVNA CJELINA: Ţivot i zdravlje

NASTAVNA JEDINICA: Uticaj smijeha na zdravlje

CILJ SATA:

- da uĉenici usvoje znanja o oĉuvanju zdravlja i uticaju smijeha na zdravlje, razviju

sposobnost za oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja, te svijest o znaĉaju zdravlja

RAD NA SATU:

ZAŠTO I ZATO

U ovoj igri pišu se pitanja i odgovori. Svaki uĉenik i uĉenica pri vrhu papira napiše po jedno

pitanje koje poĉinje sa „Zašto“ ili „Kako to da...“ Onda se gornji dio papira prevrne tako da se

pitanje ne vidi i cedulja se da susjedu koji napiše neki odgovor koji poĉinje sa „Zato što“.

Na kraju kombinacije pitanja i odgovora proĉitaju naglas.

Npr.

Zašto nećeš s nama na igralište?

Zato što je lijepo vrijeme.

Kako to da nisi gladna?

Zato što mi je torba teška.

Kako ste se osjećali dok ste igrali ovu igru? Kako ste reagovali? Zašto se ljudi smiju? Kako

smijeh djeluje na ljude.

Objasniti uĉenicima znaĉaj oĉuvanja i unapreĊenja zdravlja, kako smijeh moţe biti lijek,

zašto, kako djeluje na fiziĉko i psihiĉko zdravlje, koji sadrţaji nas mogu nasmijati, objasniti

im da postoje mnoge terapije lijeĉenja smijehom...

Uĉenike podijeliti u grupe.

Zadatak grupa je da naprave plakate sa sadrţajima (karikature, smiješne poruke, slike...) koji

će ih nasmijati, ali koji će nasmijati i druge ljude.

„Dan koji je najviše izgubljen je dan u kojem se nismo smijali.“

PRILOZI

PRAVILA IZRAŢAVANJA LJUTNJE (prilog 1)

1. Poruka treba da bude jasna i razumljiva (i onome ko šalje i ko je prima)

2. Poruku treba usmjeriti na ponašanje koje izaziva ljutnju, a ne na liĉnost.

3. Osnovni cilj poruke ljutnje je da utiĉe na promjene u ponašanju (kako bi ljutnja

prestala).

4. Ljutnja treba da bude minimalnog intenziteta i trajanja, tako da izaziva minimalnu

neprijatnost, ali dovoljnu za iniciranje promjena ponašanja

5. Poruku treba upućivati neposredno poslije uoĉavanja nepoţeljnog ponašanja (u

sloţenim socijalnim situacijama poruku odloţiti do prve pogodne prilike)

6. Poruku upućivati osobi odgovornoj za loše ponašanje.

83

Prilog 2

MAPA UMA

PRAVILA KOMUNIKACIJE U LJUTNJI

84

Prilog 3

Protokol zapaţanja

MUNARA ZVONIK KRST VJERSKI

SLUŢBENIK UKRASI

Pravoslavna

crkva

Katoliĉka

crkva

Dţamija

Sinagoga

Prilog 4

KAKO UĈITI USPJEŠNIJE Uĉiti uspješnije znaĉi: uz što manje vremena i napora nauĉiti što više, a steĉeno znanje znati

primijeniti što bolje u svakodnevnom ţivotu.

I. Uvjeti u kojima uĉimo

1. Prije uĉenja prozraĉimo sobu. Ĉisti zrak pomaţe boljem radu mozga. U prostoriji ne smije

biti ni pretoplo ni prehladno (najbolje od 18-22° C)

2. Uĉimo uvijek u isto vrijeme (ne neposredno nakon škole niti odmah nakon jela)

3. Uĉimo uvijek na istom mjestu, sjedeći za stolom (stol ne smije biti ni previsok ni

prenizak).

4. Na stolu pripremimo sav materijal za uĉenje (knijge, biljeţnice, školski pribor), a sve

ostalo (igraĉke, romane, stripove, štampu, razne sliĉice i sl.) sklonimo, radio i TV

ugasimo.

5. Sjedimo tako da nam svjetlo dolazi sprijeda ili sa strane, kako na papirima iz kojih ĉitamo

ne bi bilo sjene.

II. Planiranje uĉenja

1. Napravimo stalni raspored vremena za uĉenje, odmor i ostale aktivnosti.

2. Svaki dan odredimo redoslijed uĉenja predmeta (teţe gradivo uĉimo najprije, a lakše

ostavimo za kraj).

3. Uĉimo u kontinuitetu po 45-50 min.

4. Uĉenje razliĉitih predmeta prekidamo kratkim odmorom.

5. Teţe predmete bolje uĉimo raspodijeljeno u nekoliko dana u tjednu, nego da jedan dan

uĉimo nekoliko sati. Isto vrijedi kada ponavljamo za kontrolni rad.

III. Naĉin na koji uĉimo

1. Prije poĉetka uĉenja saberemo se i usmjerimo misli samo na ono što ćemo uĉiti.

2. Uĉenje će biti kraće, a gradivo bolje nauĉeno ako ono što je bilo obraĊivano u školi uĉimo

istog ili sljedećeg dana kod kuće.

3. Prelistajmo prvo udţbenik i biljeţnicu da se podsjetimo gradiva koje smo uĉili prošli put

4. Proĉitajmo paţljivo (glasno) štivo ili lekciju i zabilješke u biljeţnici. Ako nam je

potrebno, proĉitat ćemo je još nekoliko puta (kasnije moţemo ĉitati u sebi).

85

5. Prouĉimo crteţe i tabele u udţbeniku.

6. Razmislimo o onome što smo ĉitali. Ako nam nije jasna neka rijeĉ ili dio gradiva,

potraţimo objašnjenje u udţbeniku, rjeĉniku, leksikonu ili pitajmo roditelja. Ne uspijemo

li dobiti odgovor, nejasno mjesto u sadrţaju ćemo oznaćiti i idući dan pitati nastavnika za

objašnjenje.

7. Nakon ĉitanja razmišljajmo o tome što je vaţno i bitno u lekciji i to podvlaĉimo ili

oznaĉimo sa strane teksta jednim znakom (npr. Zvjezdicon, strelicom, uskliĉnikom i sl)

8. Gradivo uĉimo i ponavljamo tako da dio po dio prepriĉamo GLASNO SVOJIM

RIJEĈIMA. Na ovaj naĉin se ujedno vjeţbamo u izraţavanju i bolje pamtimo jer slušamo

sami sebe dok ponavljamo

9. Moţemo izraditi koncept lekcije u obliku osnovnih pojmova ili kraćih reĉenica u posebnu

biljeţnicu, što će nam olakšati da bolje razmišljamo, pamtimo i ponavljamo

10. Gradivo moţemo ponavljati tako da naslove iz lekcije okrenemo u pitanja, napišemo ih i

pokušamo odgovoriti bez gledanja u knjigu

11. Zamolimo roditelje (ili nekog od ukućana) da nam pregledaju zadaću i ukaţu na

eventualne pogreške koje potom ispravimo

12. Nakon uĉenja “nagradimo” sami sebe igrom, gledanjem TV i sliĉno

U poĉetku će moţda biti teško slijediti ova uputstva, ali budemo li ustrajni, rezultati sigurno

neće izostati.

Uĉenje nam moţe postati zadovoljstvo, jer ćemo pokazati sebi i drugima koliko znamo.

Prilog 5

Bio jednom jedan dječak veoma ruţnog karaktera. Njegov otac mu je jednog dana dao

vrećicu sa ekserima i rekao da zabije po jedan ekser u vrata svaki put kad se bude ruţno

ponašao i/ili kad se posvaĎa s nekim. Prvog dana je zabio 37 eksera. Slijedećih sedmica se

naučio kontrolirati i broj eksera se znatno smanjio. Otkrio je da je lakše kontrolirati sebe

nego zabijati eksere.

Na kraju je došao dan kada dječak nije zabio ni jedan ekser u vrata. Tada je otišao kod oca i

saopštio mu to. Otac mu je rekao da izvadi ekser za svaki dan kada ne bude izgubio strpljenje.

Dani su prolazili i dječak je rekao ocu da je izvadio sve eksere. Otac je odveo sina do vrata i

rekao: „Sine ponašao si se dobro, a vidi koliko rupa ima na vratima. Nikad više neće biti kao

prije. Kad se posvaĎaš s nekim i kad mu kaţeš ruţne stvari ostavljaš mu ranu kao ovu.

Verbalna rana čini isto zlo kao i tjelesna rana. Prijatelji su rijetko blago, čine te sretnim i

ohrabruju te, spremni su te saslušati i podrţavaju te.“

Alesandro Manzoni

86

Prilog 6

Donošenje odluka

PROBLEM

MOGUĆNOST MOGUĆNOST MOGUĆNOST

OSJEĆAJI OSJEĆAJI OSJEĆAJI OSJEĆAJI OSJEĆAJI OSJEĆAJI

87

LITERATURA

1. Grupa autora, Priruĉnik za nastavnike o prevenciji nasilja koje ukljuĉuje djecu, Save

the Children UK, Zenica, 2010.

2. Grupa autora, Priruĉnik za multidisciplinarni pristup prevenciji zloupotrebe

psihoaktivnih supstanci, LINK, Sarajevo, 2006.

3. Igrice za rad u grupi, Centar za prava djece Konjic, Save the Children

4. Janković, J., Sukob ili saradnja, Alinea, Zagreb, 2007.

5. M. Matijević, Humor u nastavi,

6. Nastavni plan i program za IV razred, Ţivotne vještine i stavovi, Brĉko distrikt

7. Nastavni plan i program za IV razred, Kultura religija, Tuzlanski kanton

8. Uzelac, M., Bognar, L., Bagić, A., Budimo prijatelji, Slon, Zagreb, 1994.

9. www.razrednanastava.com

10. www.waece.org/webtrapaz/23.%20Pravednost.pdf

88

89

Kanton Sarajevo

Priručnik za V razred

Društvo/Religija/Kultura (alternativni predmet)

90

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura religija

NASTAVNA JEDINICA: Sakralni objekti

CILJ SATA:

-da uĉenici posjete sakralne objekte u okruţenju; upoznaju njihov znaĉaj i zanimljivosti o

njima; sliĉnosti i razlike meĊu sakralnim objektima razliĉitih religija, kao i samim religijama;

razlikuju vjerske knjige i sluţbenike; imaju pozitivan stav prema religijoznosti, budu

tolerantni, poštuju druge i drugaĉije

RAD NA SATU:

Realizacija ove nastavne jedinice planirana je u okviru dva školska sata.

Prvi sat bi podrazumijevao posjetu sakralnim objektima, a drugi sat rad u uĉionici, koji

podrazumijeva analizu prethodno izvedene posjete. Nakon analize, uoĉavanja i povezivanja

sliĉnosti, razlika i karakteristika sakralnih objekata razliĉitih religija uĉenike moţemo

upoznati u vidu PPT prezentacije sa zanimljivostima i historijski, kulturno i umjetniĉki

zanimljivim primjerima sakralnih objekata kod nas i u svijetu ( Notre Dame, oltar u Krakowu,

Hram Svetog Save u Beogradu, Aja Sofija, Crkva Uskrsnuća, Sagrada Familia, Kaba u Meki,

Plava dţamija, Velika dţamija u Kordobi, Alhakim,...)

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura religija

NASTAVNA JEDINICA: Sveta mjesta religija

CILJ SATA:

-da uĉenici upoznaju sveta mjesta religija, njihove sliĉnosti razlike vezane za knjige, obrede,

obiĉaje; razvijaju toleranciju na te razlike i koriste ih u pozitivnom ozraĉju, a pozitivne

vrijednosti integrišu u vlastito ponašanje

RAD NA SATU:

Putem PPT prezentacije uĉenike moţemo upoznati sa svetim mjestima religija i razgovarati o

njihovim karakteristikama, sliĉnostima i razlikama, vrijednostima koje promovišu. Nakon

toga uĉenici trebaju sami istraţivati u enciklopedijama, ĉasopisima, knjigama, Internetu. O

tim mjestima u grupama napraviti plakate o istim i prezentirati.

91

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura religija

NASTAVNA JEDINICA: Zlatna pravila religija

CILJ SATA:

-da uĉenici upoznaju zlatna pravila religija; uoĉe velike sliĉnosti u vrijednostima i pravilima

koje razliĉite religije promovišu; poštuju individualne specifiĉnosti i potrebe; promovišu

toleranciju i uzajamno prihvatanje

RAD NA SATU:

Sat moţemo poĉeti sa tri ista pravila interpretirana u razliĉitim religijama.

„SVE, DAKLE, ŠTO ŢELITE DA LJUDI VAMA ĈINE, ĈINITE I VI NJIMA.“

(Krišćanstvo)

„NITI JEDAN OD VAS NEĆE ISTINSKI VJEROVATI DOK NE BUDE ŢELIO SVOME

BRATU/SESTRI, ONO ŠTO ŢELI SAMOM SEBI.“ (Islam)

„UKOLIKO NE ŢELIŠ DA TE SNAĐE ZLO NEGO DA IMAŠ UDJELA U SVAKOM

BLAGOSLOVU, BILO BI MUDRO DA TAKO POSTUPAŠ PREMA SVOJIM

PODLOŢNICIMA, UKLJUĈUJUĆI I ZLOTVORE, TE DA MILOSRDNO OPOMINJEŠ

DOBRE I ĈESTITE. BOG, NAIME, VIDI SVE LJUDE MILOSRDNO.“ ( Judaizam)

Prvo analizirati sadrţaj pravila, uvidjeti da propagiraju isto pa tek onda reći kojim religijama

pripadaju. Koja bi se poslovica mogla povezati sa ovim pravilima?

Uĉenike upoznati i sa ostalim pravilima religija ( pet stubova Islama, deset Boţijih zapovjedi,

sedam svetih tajni pravoslavlja).

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Moj grad

NASTAVNA JEDINICA: Posjeta (muzeju, biblioteci, Bošnjaĉkom

institutu, ...)

CILJ SATA:

-da uĉenici upoznaju neke od kulturno – historijskih znamenitosti grada; uoĉe njihov znaĉaj i

ulogu; zanimanja ljudi zaposlenih u njima, uoĉe arhitektonske i druge sliĉnosti i razlike meĊu

njima; da uĉe iz prošlosti; vole svoj grad; ponašaju se u skladu sa pravilima posjete javnim

ustanovama

92

RAD NA SATU:

Nastavnu jedinicu realizovati dva školska sata.

Prvi sat je posjeta jednoj od ustanova, a drugi sat rad u razredu. To moţe podrazumijevati

razgovor i analizu posjete. Dalje, uĉenici mogu kod kuće pripremiti prigodne plakate,

prezentacije, referate o ustanovi koju su posjetili ili nakon kraćeg razgovora i analize posjete

mogu dati prijedloge i istaći koji su objekti u gradu koje bi još voljeli posjetiti i zbog ĉega.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Moj grad

NASTAVNA JEDINICA: Ţelimo promijeniti svijet

CILJ SATA:

-da uĉenici kritiĉki razmišljaju o pozitivnim i negativnim stvarima i trendovima koji nas

okruţuju; da logiĉki zakljuĉuju i uoĉavaju naĉine na koje oni sami mogu doprinijeti

poboljšanju sredine u kojoj ţive

RAD NA SATU:

Prethodni sat bi bilo dobro uĉenicima dati za domaću zadaću da napišu šta im se sviĊa u

njihovom okruţenju, a šta ne i zašto.

Analiza kratke priĉe „Kolibrić“.

„U prašumi Perućica, dogodila se nezgoda. Nepaţljivi djeĉak bacio je šibicu i izazvao poţar.

Kada je vidio što je uĉinio pobjegao je kući. U prašumi je nastala prava uzbuna. Preplašene

ţivotinje su poĉele bjeţati iz šume. U tom trenutku naišao je kolibrić koji je u svom kljunu

nosio kapljicu vode i išao prema vatri. Ţivotinje su zaĉuĊeno pitale što to radi. A on im je

odgovorio:

„Ja ĉinim ono što mogu. Kada bi svatko od vas uĉinio sve što moţe, lako bismo ugasili

poţar.“

Nakon analize priĉe uĉenici trebaju da pogledaju svoju listu koju su napisali kod kuće i kaţu

da li su oni nekada bili „Kolibrić“ i uĉinili nešto dobro za svoje okruţenje ili u kojim

situacijama bi mogli biti „kolibrić“ i tako uticati svojim doprinosom da se poprave neke od

stvari koje ime se ne dopadaju.

93

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Organizacija i planiranje rada i odmora

NASTAVNA JEDINICA: Kako organizovati svoje vrijeme

CILJ SATA:

-da uĉenici znaju planirati i organizovati svoje vrijeme; pravilno vrše smjenu rada i odmora;

pronalaze efikasne naĉine uĉenja; budu dosljedni u pridrţavanju napravljenog plana i

dostizanja postavljenih ciljeva

RAD NA SATU:

Razgovarati o dnevnom, sedmiĉnom i dugoroĉnijem planiranju vremena na individualnom

planu, u porodici, odjeljenju.

Na satu zajedniĉki plavimo sedmiĉni plan za odjeljenje i izraĊujemo plakat pomoću kojeg

ćemo ga pratiti.

Za domaću zadaću uĉenici treba da naprave svoj sedmiĉni plan aktivnosti, ali i polugodišnji

plan zajedniĉkih aktivnosti ĉlanova svoje porodice.

Periodiĉno provjeravati uspješnost i dosljedonost pri realizaciji plana.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Organizacija i planiranje rada i odmora

NASTAVNA JEDINICA: Kako biti uspješan

CILJ SATA:

-da uĉenici povezuju organizaciju, planiranje, dosljednost, trud i zalaganje sa uspjehom, te da

razvijaju upravo te osobine i vrline u vlastitom ponašanju i liĉnosti;

RAD NA SATU:

Koje ljude smatramo uspješnim i zašto? Navesti neke od njih? Šta je bilo potrebno za uspjeh?

Razgovarati o situacijama kada su uĉenici nešto uspješno uradili i kada nisu. Zašto nisu bili

uspješni? Kako su se osjećali u jednom, a kako u drugom sluĉaju? Postoji li formula za

uspjeh i koja je?

94

Prijedlog jedne formule uspjeha!

D

V O P

R S R

I LJ I

U S P J H V V L E D V

I A D N A

J J N N O T

E O I

K I

Osmisli i napravi vlastitu fromulu uspjeha!

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Organizacija i planiranje rada i odmora

NASTAVNA JEDINICA: Organizacija slobodnog vremena

CILJ SATA:

-da uĉenici znaju da slobodno vrijeme nije vrijeme kada ne radimo ništa i da i njega treba

planirati; da svako ima svoje afinitete i prema njima organuzuje svoje slobodno vrijeme i to

treba poštovati

RAD NA SATU:

Postavimo ĉetiri stolice jednu iza druge (kao u automobilu) i pitamo uĉenike na šta im to liĉi,

a zatim pitamo ko bi mogle biti osobe u automobilu i kuda idu. Ĉetiri uĉenika glume. Na

vikendicu su pošli otac, majka, kćerka (15 godina), sin (14 godina).

Razrada jedne od nekoliko mogućih situacija

- Otac hoće da ide za vikend u vikendicu zato što tamo ima prijatelje vikendaše s kojima

nedjeljom roštilja, igra karte i razgovara.

- Majci je sve dosadilo jer nedjeljom posprema kuću i uopće se ne odmara. Htjela bi da

bar ovaj vikend ostane kod kuće i da se posveti sebi, ali nije uvjerena da će je poslovi

zaobići.

- Sin sluša muziku, potpuno je iskljuĉen iz svega. On će i za vikend sjediti u svojoj sobi,

slušati muziku, ĉitati strip ili gledati TV.

- Kći se buni protiv još jednog vikenda u prirodi. Njoj su pokvareni svi planovi. Tu

veĉer je koncert na koji će ići svi njezini prijatelji, a ona opet ne ide. Koliko je samo

vikenda tako provela, dosaĊujući se?!

Igra se moţe voditi dok ne doĊe do konfliktne situacije ili dok se ne naĊe rješenje. Refleksiju

ćemo realizirati odgovaranjem na pitanja šta je slobodno vrijeme, koliko je slobodno vrijeme

korisno i produktivno i kako uĉenici vole provoditi svoje slobodno vrijeme.

95

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Organizacija i planiranje rada i odmora

NASTAVNA JEDINICA: Televizija i Internet

CILJ SATA:

-da uĉenici znaju o prednostima i nedostacima televizije i Interneta; o koristima koje imamo

od medija; o štetnom uticaju medija na društveni ţivot ljudi; o zloupotrebama medija i

opasnostima koje ovi mediji mogu izazvati; o pravilnoj i korisnoj uporebi ovih medija; da

pravilno i dozirano koriste ove medije i paţljivo biraju sadrţaje koje će gledati, pregledati i

koristiti

RAD NA SATU:

Sat poĉinjemo razgovorom kako su juĉer proveli svoj dan, povezujemo sa nastavnom

jedinicom organizacija slobodnog vremena.

Razgovaramo koje su televizijske emisije gledali i koje su Internet stranice posjetili. Koliko

vremena su proveli uz televiziju i Internet. Najavljujemo da ćemo danas razgovarati o

prednostima i nedostacima televizije. Ploĉu dijelimo na dva dijela, na jednom dijelu napišemo

prednosti, a na drugom nedostatke televizije. Razgovaramo, analiziramo, zakljuĉujemo.

Nakon razgovora slijedi rad u parovima. Zadatak je da naprave reportaţu ovisno o temi koju

dobiju (nauĉna emisija, vremenska prognoza, reklame, crtani filmovi, umjetnost, muziĉkii

program...)

Slijedi prezentacija radova uĉenika i vrednovanje.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Organizacija i planiranje rada i odmora

NASTAVNA JEDINICA: Knjiga i ĉitanje

CILJ SATA:

CILJ SATA:

- da uĉenici znaju o vaţnosti i koristima ĉitanja i druţenja sa knjigama; o ĉuvanju i odnosu

prema knjigama; o potrebi pravilnog odabira štiva za ĉitanje; kako ĉitati i oplemenjivati svoju

liĉnost i ponašanje vrijednostima iz knjiga

RAD NA SATU:

96

Uĉenici mogu na plakatu napisati knjige koje su, pored lektire, proĉitali u zadnjih mjesec dana

i koje preporuĉuju za ĉitanje. Razgovaramo o knjigama koje su preporuĉili.

Na kraju se moţemo kao odjeljenje dogovoriti koju knjigu proĉitati te sedmice, pa o njoj

razgovoarati u dogovorenom terminu ili je moguće već ranije napraviti taj dogovor, pa o tome

razgovarati na ovom satu.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Škola

NASTAVNA JEDINICA: Razredni ugovor

CILJ SATA:

-da uĉenici napišu ugovor koji će osigurati visoke standarde ponašanja; razviju pozitivan

odnos prema razrednom ugovoru; poštivaju pravila i budu dosljedni u pridrţavanju ugovora

RAD NA SATU:

Neka svaki uĉenik sastavi individualnu listu od tri ili više stvari o tome što drugi ĉine u

razredu a da to stvara teškoće u uĉenju (nekoliko minuta).

Zatim neka sastave individualnu listu od tri ili više stvari koje drugi ĉine u razredu a da to

olakšava uĉenje (nekoliko minuta).

Uĉenici trebaju naći partnera, zatim uporediti i prodiskutovati zabilješke sa svoje liste (10

minuta) Nakon toga se se povezuju parovi i saĉinjavaju grupe od po ĉetiri uĉenika. Zadatak je

da saĉine listu razrednog ponašanja koje bi svakom pomoglo da ostvari maksimum

poboljšanja u ponašanju koje doprinosi uĉenju u razredu. Izvještavaju.

Nastavnik radi zabilješke i sugestije na tabli koje će posluţiti za izradu ovog ugovora. Kada

su se svi sloţili s taĉkama ugovora, svaki uĉenik dobiva kopiju saĉinjenog ugovora. Jedan

oficijelni ugovor se moţe izraditi da bude postavljen na zid.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Škola

NASTAVNA JEDINICA: Škola po mjeri uĉenika

CILJ SATA:

-da spoznaju ulogu škole i mjesto koje zauzima škola u našem ţivotu, koje su pozitivne strane

školovanja; razvijaju logiĉko mišljenje i zakljuĉivanje, izgraĊuju liĉne stavove, te razvijaju

slobodu izraţavanja mišljenja

RAD NA SATU:

97

Globalno analizirati pjesmu „Au što je škola zgodna“ da bi se vidjele i analizirale emocije

uĉenika vezane za školu i boravak u njoj. Kroz razgovor dovesti do zakljuĉka da škola ima

znaĉajnu ulogu u njihovom ţivotu, poĉevši od neraskidivih prijateljstava koja sklapaju pa do

obrazovanja koje ĉini temelj uspjeha.

Uĉenici će zatim na listiću vršiti procjenu svoje škole sa aspekta:

- Šta bi mijenjali u školi?

- Šta im se sviĊa u školi?

- Kako izgleda njihova idealna škola?

- Postoji li strah od škole? Zašto?

- Kako izgleda njihov idealan dan u školi?

- Šta lijepo pamte iz škole?

- Koji predmet je omiljen i zašto?

- Kakva je uloga uĉitelja u njihovom ţivotu i radu u školi?

Uĉenici mogu da uporede, po njima dobre i loše stvari u školi kao i da iznesu svoj prijedlog

kako poboljšati ţivot u školi. TakoĊer idealnu školu ili idealnog nastavnika mogu predstaviti i

ilustracijom.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Škola

NASTAVNA JEDINICA: Škola je vaţna – šta ţelim biti kada porastem

CILJ SATA:

-da uĉenici spoznaju ulogu i sve dobrobiti škole i obrazovanja i logiĉk ih poveţu sa odabirom

budućeg zanimanja i ţivotnim stilom uopće; da razviju i slijede svoje ambicije i budu

dosljedni i uporni u ostvarivanju istih; da cijene rad i zalaganje

RAD NA SATU:

Uĉenici su već trebali kod kuće pripremiti kratak prikaz onoga što bi htjeli biti kada porastu.

Razgovaramo o pojedinaĉnim izborima, uporeĊujemo ih, izdvajamo i naglašavamo šta je sve

potrebno na putu do dostizanja tog cilja. Bitno je uoĉiti školu kao prvu stepenicu na putu

uspjeha.

98

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Emocije

NASTAVNA JEDINICA: Kako se osjećam i mogu li se mijenjati

CILJ SATA:

-da uĉenici igranjem uloga demonstriraju odreĊene emocije te da prepoznavanjem odigranih

emocija pospješuju svoju sposobnost prepoznavanja svojih i tuĊih emocija ili emocionalnu

svijest; da razvijaju sposobnosti mišljenja, zakljuĉivanja, uoĉavanja, uporeĊivanja; da

kontrolišu svoje emocije u odreĊenim situacijama i pozitivno ih kanališu

RAD NA SATU:

Podjela razreda u grupe i grupna zaduţenja. Razred se dijeli u grupe od 4 do 6 ĉlanova. Svaka

grupa ispisuje svoje ime na zaglavlju grupnog panoa na kome će grafiĉki predstaviti zadate

emocije. Svaka grupa predstavlja zadate emocije na ĉetiri naĉina:

a) grafiĉki

b) pantomimom

c) verbalno

d) igranjem uloga

Svaka grupa priprema svoju prezentaciju tako što će jedan uĉenik demonstrirati grafiĉke

prikaze emocija (koji ne moraju da liĉe na prikazani primjer), drugi će emocije prikazati

pantomimom, treći verbalno, a svi igranjem uloga.

Interaktivni grupni rad

Svaka grupa radi prema zadatku koji dobija na radnom listu. Zadatak je pripremiti

prezentaciju na kojoj će ostali uĉenici u razredu prepoznati prikazane emocije.

1. grupa

Dogovorite situaciju ili radnju u kojoj ćete prikazati i odigrati sljedeće tri emocije:

radost, ţalost i iznenaĊenje. Svaku emociju predstavite: a) grafiĉki b) pantomimom c)

verbalno i d) igranjem uloga

2. grupa

Dogovorite situaciju ili radnju u kojoj ćete prikazati i odigrati sljedeće tri emocije:

strah, sreću i stid. Svaku emociju predstavite: a) grafiĉki b) pantomimom c) verbalno i

d) igranjem uloga

3. grupa

Dogovorite situaciju ili radnju u kojoj ćete prikazati i odigrati sljedeće tri emocije:

prkos, radoznalost i gaĊenje. Svaku emociju predstavite: a) grafiĉki b) pantomimom c)

verbalno i d) igranjem uloga

4. grupa

Dogovorite situaciju ili radnju u kojoj ćete prikazati i odigrati sljedeće tri emocije:

mrţnju, divljenje i oĉaj. Svaku emociju predstavite: a) grafiĉki b) pantomimom c)

verbalno i d) igranjem uloga

99

5. grupa

Dogovorite situaciju ili radnju u kojoj ćete prikazati i odigrati sljedeće tri emocije:

dosadu, oduševljenje i depresiju. Svaku emociju predstavite: a) grafiĉki b) pantomimom

c) verbalno i d) igranjem uloga

Prezentacija i refleksija. Razgovor o tome da li je dobro u svakoj situaciji nekontrolisano

pokazivati svoje emocije. Kada to nije dobro? Zašto?

Postavlja se plakat s datumima tog tjedna na koji će upisivati kako su se osjećali tog tjedna

(radost, ţalost, strah i bijes).

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Emocije

NASTAVNA JEDINICA: Šta i koga volim i kako pokazujem ljubav

CILJ SATA:

-da uĉenici izraze pozitivne emocije o ljudima i stvarima oko sebe; stvaraju pozotivan odnos

prema drugovima, porodici, školi, okolini

RAD NA SATU:

Nastavnik moţe po ulasku u uĉionicu uĉenicima priĉati o svom vedrom raspoloţenju i o

nekome koga jako voli. Traţiti od uĉenika da mu pomognu da naĊe pravi naĉin da toj osobi

pokaţe koliko je voli. Kroz taj razgovor uĉitelj uĉenike navodi da mu kaţu koga i šta oni vole

i kako to pokazuju. Kako oni znaju da njih neko stvarno voli?

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Uzori iz proĉitanih djela

CILJ SATA:

-da uĉenici uoĉe likove u knjigama koje ĉitaju i njihove modele ponašanja i osobine;

analiziraju uoĉene osobine i ponašanja, uporede ih sa ponašanjem i osobinama ljudi u

stvarnom ţivotu; inkorporiraju pozitivne modele ponašanja i osobine u vlastito ponašanje

100

RAD NA SATU:

Sat poĉinjemo igrom pantomime i to tako što jedan uĉenik iz vrećice izvlaĉi papir sa

imenom lika iz knjiţevnih djela koja smo upoznali. Zadatak je da igrom pantomime ostalim

uĉenicima pokuša predstaviti o kojem se liku radi. Igru nastavlja onaj uĉenik koji otkrije o

kojem liku je rijeĉ. Nakon završene igre na papir zapisujemo imena likova iz knjiţevnih djela

koje su uĉenici otkrili. Pored svakog lika zapisujemo i njegove osobine. Sada uĉenici imaju

zadatak da na papiriću napišu svoje ime i zalijepe ga pored imena lika sa kojim se

poistovjećuju. Svaki uĉenik iznosi svoje stavove zašto sebe poistovjećuje sa odabranim likom.

Nakon toga uĉenici popunjavaju nastavni list.

LIK KOJI MI SE NAJVIŠE

SVIĐA

LIK KOJI JE NAJSLIĈNIJI

MENI

LIK ĈIJE PONA ŠANJE

NE ODOBRAVAM

ILUSTRACIJA ILUSTRACIJA ILUSTRACIJA

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Idoli

CILJ SATA:

-razvijati sposobnosti i znanja da uĉenik spozna dobre i loše osobine liĉnosti; razvijati i

primjenjivati pozitivne osobine u komunikaciji sa vršnjacima, straijima i drugim osobama u

svakodnevnom ţivotu; razvijanje pozitivnih osobina liĉnosti

RAD NA SATU:

101

Djeca su uvijek imala svoje heroje iz usmenog predanja ili literature. To su liĉnosti koje su

neustrašive, hrabre, odluĉne i uvijek pobjeĊuju. Te osobe su uzor i idoli mladih ljudi i pruţali

su im mogućnost da se identifikuju sa njima i indirektno uĉestvuju u zbivanjima koja prate

njihovog junaka. Danas je to mnogo drugaĉije. Mediji su postali jedan od najvaţnijih ĉinilaca

u promovisanju odreĊenog kulturnog obrasca, stvaranju idola i heroja današnjice.

Kroz razgovor sa uĉenicima pokušavamo otkriti znaĉenje rijeĉi idol.

„Idol je predmet oboţavanja, osoba sa kojom se pojedinci (ili grupa) identifikuju nastojeći

da svojim ponašanjem, najčešće imitacijom, postignu one kvalitete koje idol posjeduje.“

Razgovor dalje nastavljamo o pozitivnim i negativnim idolima. Standardi koje ovakav ţivotni

stil nameće povremeno izlaze iz okvira ostvarljivog i dostiţnog. Iako ponuĊeni stil ţivota više

nije, takoreći, opasan, i dalje je pogrešan. Mladi se i dalje usmjeravaju ka glamuru i sjaju,

moţda sada malo elegantnijem, ali i dalje površnom. Sportisti koji su uspjeli zahvaljujući

talentu, van terena se stavljaju u kontekst glamura. Njihov privatni ţivot prezentuje se kao

privlaĉniji od profesionalnog. Masovni mediji kao idole mladima, danas prezentuju osobe

koje su atraktivne i glamurozne – što znaĉi najĉešće nedostiţne prosjeĉnom tinejdţeru.

Nemogućnost identifikacije ili ostvarenja ovog cilja, uklapanja u stereotip ljepote, dovodi do

depresije i osjećanja nezadovoljstva kod tinejdţera.

Uĉenici trebaju ukratko napisati na stikerima ko je njihov idol i zašto. Koje osobine liĉnosti

posjeduje ta osoba? Analizirati osobine idola sa pojedinaĉnih listića. Podsticati kod uĉenika

samokritiĉnost tako što će napraviti poreĊenje svoje liĉnosti i liĉnosti svog idola.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Vlastiti identitet kao preduvjet poštivanja

drugih

CILJ SATA:

-da uĉenici uoĉe razlike meĊu sobom i da razvijaju toleranciju na te razlike; da u

demokratskoj participaciji uĉe kako poštovati individualne specifiĉnosti i potrebe; da u

grupnoj interakciji uĉe prvo prepoznavanje, zatim tolerisanje i na kraju i korištenje razlika

meĊu sobom

RAD NA SATU:

Sa uĉenicima igramo igru u kojoj ih razvrstavamo prema boji oĉiju, kose, visini, boji ili vrsti

obuće koju nose, prema stvarima koje vole ili praktikuju. Jednu grupu koja je po neĉemu

sliĉna nastavniku nagradimo neĉim, odnosno poĉastimo. Razgovaramo o tome kako se

osjećaju zbog toga i jedni i drugi. Je li postupak nastavnika bio pogrešan? Zašto? Po ĉemu se

svi razlikujemo? Po ĉemu smo sliĉni? Da li bi bilo zanimljivo da smo svi isti? Zašto smo

razliĉiti?

Razgovarati o razliĉitim naĉinima obiljeţavanja praznika i blagdana, razliĉitog naĉina ishrane,

zabave, ...

102

Svaki uĉenik tapše po ramenu onog do sebe i kaţe mu jednu stvar koja mu se kod njega

dopada, a da je razliĉita u odnosu na njega.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Vrline

CILJ SATA:

-da uĉenici uoĉe razlike izmeĊu vrlina i mana; da njeguju vrline i inkorporiraju ih u vlastito

ponašanje

RAD NA SATU:

Sat zapoĉinjemo igrom slova i brojeva.

Uĉenici podijeljeni u grupe dobijaju papir na kojem se nalaze postavljeni zadaci. Nakon

riješenog zadatka svaka grupa je dobila jedan od pojmova: pristojnost, ustrajnost, hrabrost,

pravednost. Tablu dijelimo na 4 dijela i lijepimo naslove naznaĉenih pojmova. Uĉenici

(SVAKO ZA SEBE) navode primjere, odnosno sadrţaje svakog pojma. Zadatak je da sadrţaj

svakog pojma bude što širi. Poslije ove aktivnosti vodi se interaktivni razgovor sa

navoĊenjem primjera, situacija iz ţivota itd. Sljedeća aktivnost se odnosi na projekciju

uĉenika u odnosu na zadane pojmove (Koji su im najdraţi i zašto? Zašto nije moguće

navedene pojmove poredati hijerarhijski po vaţnosti i sliĉno) Za domaću zadaću uĉenici

imaju zadatak da ilustriraju dogaĊaje iz vlastitog ţivota kada su bili pristojni, kada su ustrajni,

ĉestiti, hrabri, te kada su bili pravedni.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Šta je to predpubertet

CILJ SATA:

-da se uĉenici upoznaju sa pojmom predpubertet, spoznaju da je to faza rasta i razvoja; da se

osposobe za meĊusobno razumijevanje u periodu predpuberteta i normalno prihvatanje

karakteristika ove faze odrastanja; da razviju higijenske navike i svijesti o znaĉenju ishrane u

svakodnevnom ţivotu, a posebno u periodu predpuberteta.

RAD NA SATU:

103

Sat poĉinjemo igrom asocijacije. Uĉenici otkrivaju da je konaĉan odgovor ĈOVJEK.

Razgovor nastavljamo o pojmovima koje smo otkrili i osobinama svakog ĉovjeka: ţivo biće,

misaono biće, duhovno biće. Najavljujemo da ćemo se mi danas zadrţati na fazi rasta tj.

odrastanja, pa ćemo govoriti o jednom periodu koji prati rast i razvoj, a to je predpubertet.

Uĉenici su za domaću zadaću imali zadatak da pripreme igrokaz na temu „Ah, ta ljubav“.

Slijedi kratak razgovor o igrokazu: Što se dogodilo sa djevojĉicom? Što je još muĉi? Što je

rekao njen otac, zašto je to tako? Šta je to predpubertet?

Dopuštamo uĉenicima da sami iznesu svoje mišljenje o pojmu predpuberteta.

Uĉenici imaju zadatak da uoĉe šta to odaje drugove i drugarice pa za njih kaţemo da su u

pubertetu. Napominjemo da je odrţavanje higijene sastavni dio svakodnevnog ţivota, ali u

periodu predpuberteta razne ţlijezde u našem tijelu pojaĉavaju svoj rad pa je tako neophodno

pojaĉati i odrţavanje higijene. Napominjemo i vaţnost pravilne ishrane. Svaka hranljiva tvar

ispunjava neku vaţnu zadaću u tijelu.

Na kraju donosimo zakljuĉak da je predpubertet period razvoja kroz koji prolazimo i trebamo

ga normalno prihvatiti.

Na kraju sata moţemo organizirati i kraću debatu na temu predpubertet gdje će uĉenici

iznositi svoja zapaţanja, mišljenja i stavove, ali i postavljati pitanja nastavniku kao voditelju

debate.

RAZMIŠLJATI PR JATELJI RAĐA SE

UĈITI ZABAVA RASTE

MISLITI ODMOR UMIRE

MISAO DRUŠTVO ŢIVO BIĆE

ĈOVJEK

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Jaĉanje samopuzdanja

CILJ SATA:

-da se uĉenici uoĉe stvarnu uzroĉno-posljediĉnu vezu izmeĊu samopouzdanja i vlastite

aktivnosti; razviju sposobnosti uoĉavanja, povezivanja,logiĉkog zakljuĉivanja; jaĉaju

samopouzdanje i stiĉu jasan osjećaj vlastitih moći i limita; da putem verbalnog iskazivanja

emocija u vezi sa vlastitim ciljevima, kognitivno ovladavaju emocijama koje ometaju ili

pospješuju ostvarivanje ciljeva

RAD NA SATU:

Nastavnik sa uĉenicima diskutuje o vaţnosti samopouzdanja, o vezi liĉnih ciljeva i emocija sa

osjećajem vlastitih moći i limita. Posebno treba istaći vaţnost grupne podrške ostvarivanju

individualnih ciljeva.

Grupa raspravlja o individualnim ciljevima uĉenika u grupe. Na grupnom panou se ispisuju

imena ĉlanova grupe i njihovi ciljevi. Grupa priprema prezentaciju po tri kriterijuma:

a) Koji su strahovi i prepreke u vezi sa svakim ciljem?

104

b) Kako ostvariti sve te ciljeve? Gdje je tu mjesto uĉenja i škole?

c) Kako grupa i razred mogu pomoći u ostvarenju tih ciljeva?

Vaţno je da uĉenici svoju prezentaciju iskazuju u glagolskoj formi, da iskaţu radnju, stanje i

zbivanje, da što realnije iskaţu šta mogu liĉno i grupno uraditi na tom planu.

Grupe prezentuju ciljeve ispisane na panou. Prezentaciju mogu vršiti tako da svaki pojedinac

govori o svojim ciljevima ili da predstavnik/predstavnici grupe to uĉine u ime ostalih.

Ukoliko u toku prezentacije poĉne diskusija u razredu, to ne treba sprijeĉavati.

Poţeljno je podrţati ovu diskusiju, a nastavnik je po potrebi moţe usmjeravati.

Domaća zadaća: Uĉenici treba da odgovore na pitanje: Kako poštovati tuĊe ciljeve i jaĉati

samopouzdanje drugoga?

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Ko sam ja

NASTAVNA JEDINICA: Igra povjerenja

CILJ SATA:

-da uĉenici razviju meĊusobno povjerenje i drugarstvo

RAD NA SATU:

Nastavnik razgovara sa uĉenicima o vaţnosti meĊusobnog povjerenja, o potrebi ĉuvanja tajne

i o potrebi da ĉovjek podijeli svoju tajnu sa nekim bliskim.

Svaki uĉenik na praznom listu ispisuje jednu svoju tajnu. Svaki uĉenik list presavije i spolja

ispisuje svoje ime. Sve te listove nastavnik pokupi u jednu zajedniĉku kutiju, tzv. "šešir tajni".

Svi uĉenici sjedaju u krug. U sredini uĉionice je nastavnik i traţi da neko dobrovoljno ispriĉa

situaciju u kojoj je nekom povjerio nešto vaţno. Nakon nekoliko dobrovoljaca nastavnik

prelazi na sljedeći korak.

Nastavnik traţi dobrovoljce koji će ispriĉati situaciju u kojoj je neko iznevjerio njegovo

povjerenje.

Nastavnik uzima kutiju ili "šešir tajni" i poziva jednog uĉenika da izvuĉe list. Nakon

izvlaĉenja lista uĉenik ĉita ime onoga ĉija je tajna i pita da li se slaţe da se njegova tajna

proĉita. Ako se uĉenik sloţi, ĉita se tajna, a zatim nastavnik vodi kratku konverzaciju o tome

sa svim uĉenicima. Aktivnost se ponavlja nekoliko puta.

Nastavnik pita uĉenike ĉije su tajne proĉitane, kako se sada osjećaju, da li im je lakše, da li je

razred sada prijatnije društvo nego ranije. Poţeljno je podrţati ovu diskusiju, a nastavnik je po

potrebi moţe usmjeravati.

105

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Tolerancija

NASTAVNA JEDINICA: Jednakost meĊu spolovima

CILJ SATA:

-da se kod uĉenika razvije svijest o jednakosti meĊu spolovima, toleranciju, logiĉko mišljenje,

zakljuĉivanje i pozitivan odnos prema grupnom radu radu

RAD NA SATU:

U obliku Venovog dijagrama predstavljamo sliku djeĉaka i djevojĉice. Ispisujemo njihove

zajedniĉke osobine kao i ono po ĉemu se razlikuju (odjeća koju nose, frizure, boje koje vole,

sportovi kojima se bave, hobiji itd.).

Argumentovano razgovaramo o uoĉenim sliĉnostima i razlikama i kako ih pozitivno iskoristiti

i na taj naĉin smanjiti razmirice meĊu djeĉacima i djevojĉicama.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Tolerancija

NASTAVNA JEDINICA: Uvaţavanje razliĉitih religija i tolerancija

CILJ SATA:

-da uĉenici znaju o religijama koje postoje u BiH; da uoĉavaju će religijske razlike meĊu

sobom i sposobnost demokratskog dijaloga; da jaĉaju jedinstvo u odjeljenju; razvijaju

toleranciju i uoĉene religijske razlike koriste na pozitivan naĉin za bolje upoznavanje,

druţenje i pomaganje

RAD NA SATU:

Ĉitamo tekst o Begovoj dţamiji. Nakon ĉitanja domaće zadaće slijedi razgovor o razlikama

meĊu ljudima i o tome kako neuvaţavanje tih razlika vodi ka predrasudama i diskriminaciji.

Posebno naglašavamo potrebu uĉenja uvaţavanja razliĉitosti i najavljujemo cilj rada, a to je

tolerancija meĊu religijama.

Razred se dijeli u grupe od po 4 do 6 ĉlanova. Svaka grupa na listu papira ispisuje posebna i

razliĉita svojstva krišćanske i islamske vjere.

Nastavnik dijeli tablu na pola i na jednoj strani ispisuje svojstva islamske, a na drugoj

krišćanske vjere.

Sada se razred dijeli u dvije grupe. Jedna grupa će predstavljati islamske vjernike, a druga

106

kršćanske. Uĉenici šeću po razredu i u šetnji se susreću sa pripadnicima druge vjere.

Razgovaraju o razlikama i sliĉnostima, pitaju se za zdravlje i planove i tako dalje.

Uĉenici sjedaju u klupe i iznose svoje utiske o susretu sa pripadnicima druge vjere. Nastavnik

ih vodi ka zakljuĉcima o potrebi tolerancije, razumijevanja i uvaţavanja.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Tolerancija

NASTAVNA JEDINICA: Upoznajmo se – nacionalne manjine BiH

CILJ SATA:

-da uĉenici steknu osnovna znanja o nacionalnim manjinama u BiH; upoznaju se sa kulturom,

obiĉajima, jezikom; razviju interpretacijsko–analitiĉke vještine; da se smanje predrasude i

stereotipi prema drugaĉijima;

RAD NA SATU:

Uĉenici se dijele u grupe ili u parove, ovisno o broju uĉenika. Grupe dobijaju udţbenike

(Upoznajmo se, nacionalne manjine u BiH, Leonard Valenta) i upute za rad u grupama.

Zadatak svake grupe je da na papiru naprave prezentaciju ţivota i kulture naroda koji ţivi na

prostoru BiH. Potrebno je da naprave prikaz crtica iz prošlosti tog naroda, njihovim

protagonistima, tradicijom naroda te da nauĉimo reći: Dobar dan! Zdravo! Ja se zovem:

Kako ste? Na njihovom jeziku.

Nakon samostalnog rada uĉenika slijedi prezentacija radova gdje će uĉenici predstaviti narode

koji ţive na prostoru BiH kao što su Albanci, Crnogorci, MaĊari, Jevreji, Makedonci,

Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni i drugi.

UreĊujemo razredni pano na temu Upoznajmo se!

Za domaću zadaću uĉenici imaju zadatak da prikaţu igrokazom, pjesmom, plesom, neke od

obiĉaja naroda koje smo upoznali.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Tolerancija

NASTAVNA JEDINICA: Šta moji drugovi uĉe na vjeronauci

CILJ SATA:

-da uĉenici shvate šta je vjeronauka; kakve sve vrste vjeronauka se izuĉavaju u našim školama

i šta to njihovi vršnjaci uĉe na tim ĉasovima

RAD NA SATU:

107

Na sat moţe biti kao gost pozvan nastavnik vjeronauke iz škole i uĉenici koji pohaĊaju

vjeronauku. Oni mogu ukratko prezentovati šta uĉe na tim ĉasovima, a onda i odgovarati na

pitanja.

Uoĉavamo vezu izmeĊu sadrţaja vjeronauke i pojedinih sadrţaja koji su uĉe u okviru ovog

predmeta.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura ponašanja

NASTAVNA JEDINICA: Kultura ophoĊenja

CILJ SATA:

-da uĉenici razviju pozitivan stav i prihvate pravila ponašanja i ophoĊenja prema drugima u

porodici, školi, mjestu kojem ţive, javnim mjestima...; da razviju visok standarda ponašanja i

uzajamnog prihvaćanja i toleranciju u široj društvenoj zajednici

RAD NA SATU:

Ponavljamo koje su to ĉetiri ĉarobne rijeĉi, a uĉenici govore kada su zadnji put tu rijeĉ

upotrijebili i u kojoj prilici. Razgovor nastavljamo i o drugim rijeĉima ali i postupcima koje

trebamo ĉešće koristiti u svakodnevnom ţivotu, kada smo u školi, na javnim mjestima, u

autobusu i sliĉno.

Uĉenici se sada dijele u grupe i dobijaju zadatke. Svaka grupa u odreĊenom roku treba da

pripremi igrokaz na odreĊenu temu i predstavi odjeljenju.

Prva grupa treba da pokaţe primjere negativnog i pozitivnog ponašanja u autobusu.

Druga grupa treba da pokaţe primjere negativnog i pozitivnog ponašanja u kinu ili pozorištu.

Treća s grupa treba da pokaţe primjere negativnog i pozitivnog ponašanja u biblioteci.

Nakon prikazanih igrokaza razgovaramo o negativnim primjerima ponašanja na javnim

mjestima. Uĉenici iznose svoja mišljenja o takvom ponašanju i iznose svoj stav.

108

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura ponašanja

NASTAVNA JEDINICA: Odnos prema radu, školskoj i drugoj imovini

CILJ SATA:

-da uĉenici razviju pozitivan odnosa prema radu, školskoj i drugoj imovini i razviju

samokritiĉnost i svijest o uzroĉno-posljediĉnim vezama

RAD NA SATU:

S uĉenicima provodimo kratku anketu o tome kakav je njihov odnos prema radu, školskoj i

drugoj imovini. Nakon provedene ankete obraĊujemo rezultate i na plakatu ih predstavljamo.

Slijedi razgovor o provedenoj anketi, o tome da li je to zaista prava slika odjeljenja, kakvi su

postupci uĉenika, koliko doprinose oĉuvanju školske i druge imovine, koliko ulaţu truda u

svoj rad i koliko su zadovoljni takvim stanjem u odjeljenju. Podstiĉemo uĉenike da slobodno

iznose svoja mišljenja, da otvoreno razgovaraju o navedenoj temi.

Nakon razgovora uĉenici imaju zadatak da naprave plan akcije kako poboljšati trenutno stanje

u odjeljenju kada je u pitanju odnos prema radu, školskoj i drugoj imovini. Svoje prijedloge

trebaju potkrijepiti primjerima, crteţima, kratkim igrokazom, pjesmom,...

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura ponašanja

NASTAVNA JEDINICA: Odnos prema pobjedi i porazu

CILJ SATA:

-da uĉenici nauĉe prihvatiti poraz kao i poštivati pobjednika; da razviju toleranciju i pozitivan

stav prema pobjedi i prema porazu; da nauĉe šta je i u svoje ponašanje inkorporiraju „fair

play“

RAD NA SATU:

Poĉinjemo sat iznošenjem odreĊenih osobina uĉenika, njihovih sposobnosti i njihovih

uspjeha, a oni uĉenici na koje se te rijeĉi odnose ustaju sa stolice lagano se naklone a potom

sjedaju.

Dalje razgovaramo o osobinama i sposobnostima svakog uĉenika. Neki su viši, neki su niţi,

neki su jaĉi neki su slabiji i zbog toga će i njihovi rezultati biti razliĉiti. Ako je neko loš u

jednoj aktivnosti, ne mora znaĉiti da je loš u svakoj. Svako je u neĉemu dobar.

109

Uĉenici imaju zadatak da proĊu kroz tri razliĉite grupe zadataka.

- Prvi zadatak je takmiĉenje u navlaĉenju konopca i pokazivanju fiziĉkih

sposobnosti.

- Drugi zadatak je igra pantomime i pokazivanje vještine neverbalne

komunikacije.

- Treći zadatak je da nacrtaju svog nastavnika i pokaţu svoju vještinu slikanja.

Rezultate biljeţimo na tabli. Nakon dobijenih rezultata uoĉavamo i objašnjavamo da je svaki

uĉenik dobar u odreĊenoj aktivnosti ukoliko daje svoj maksimum. Bitno je igrati fair play i

objašnjavamo što to znaĉi. (Fair play je izraz ljudskog drţanja koje se oĉituje u obzirnom

ponašanju prema samom sebi, prema drugima, ali i prema svojoj okolini. Fair play nalazimo u

sportu ali i u drugim podruĉjima ţivota.) Napominjemo da je jednako vaţno uĉestvovati

koliko i pobijediti.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura ponašanja

NASTAVNA JEDINICA: Mogu li kontrolisati svoje ponašanje

CILJ SATA:

-da uĉenici shvate koji su prihvatljivi modeli ponašanja i naĉine na koje će kontrolisati svoje

ponašanje u odreĊenim situacijama; da uoĉe da kontrolišući svoje ponašanje i akcije

kontrolišu i ljude oko sebe i pokazuju poštovanje i razumijevanje i za sebe i za druge

RAD NA SATU:

Rad na ovoj nastavnoj jedinici trebao bi slijediti nakon nastavne jedinice „Kako se osjećam i

mogu li se mijenjati“. Nakon razgovora o kontroli emocija sa uĉenicima pronalazimo naĉine

kontrole našeg cjelokupnog ponašanja.

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Kultura ponašanja

NASTAVNA JEDINICA: Kako da budemo bolji

CILJ SATA:

-da uĉenici uoĉe svoje prednosti i nedostatke, svoje jake i slabe strane i pronaĊu naĉin da

poprave ono što im se ne sviĊa; da budu dosljedni, samokritiĉni i objektivni

RAD NA SATU:

110

Uĉenici dobijaju listu na kojoj treba da napišu u ĉemu su dobri, a u ĉemu ne, koje osobine su

im dobre, a koje ne, šta bi voljeli promijeniti i šta misle da bi trebali uraditi da budu još bolji.

Nakon prezentacije lista razgovarati. Analiziramo vlastite osobine, ponašanje, rad, ali i

dajemo prijedloge drugima za poboljšanje njihovih eventualnih nedostataka

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Ţivot i zdravlje

NASTAVNA JEDINICA: Šta znaĉi zdrav ţivot?

CILJ SATA:

-da uĉenici uoĉe komponente koje ĉine zdrav ţivot, uzroĉno posljediĉne veze meĊu njima,

kao i vezu izmeĊu zdravog naĉina ţivota i kvalitete ţivota i ţivljenja uopće

RAD NA SATU:

Uĉenike smo prethodni sat podijelili u grupe i rekli im koji je njihov zadatak. Potrebno je da

se kod kuće pripreme za izradu plakata i prezentuju ga na satu.

Grupe:

ishrana

fiziĉka aktivnost

izbjegavanje poroka

druţenje

humor, smijeh

RAZRED: V (peti)

NASTAVNA CJELINA: Ţivot i zdravlje

NASTAVNA JEDINICA: Korisne i štetne navike

CILJ SATA:

-da uĉenici uoĉe koje su štetne i korisne navike; da budu dosljedni u pridrţavanju korisnih

navika i odvikavanju od štetnih

111

RAD NA SATU:

Da bi uĉenici priĉali o svojim dobrim i lošim navikama nastavnik moţe na poĉetku priĉati o

svojim navikama. Priĉat će o dobrim navikama (pospremanje kreveta, jutarnja higijena,

doruĉak, ...), ali treba tu ubaciti i neku lošu naviku (grickanje noktiju). Razgovaramo o tome

koje su navedene navike dobre, a koja ne i zašto. Kako prestati sa lošom navikom?

Kasnije i uĉenici iznose priĉu o svojim navikama. Dogovaramo se da ćemo svi zadrţati svoje

dobre navike, a onda svi koji imaju neku lošu naviku obećavaju da će biti dosljedni u

odvikavanju od te navie. Periodiĉno ćemo razgovarati o tome koliko smo uspjeli.

LITERATURA:

1. Barišić – Jojić, B. (2007.): Obitelj u buri i oluji ţivota, Hercegtisak, Široki Brijeg

2. Cowley, S. (2006.): Tajne uspješnog rada u razredu, Školska knjiga, Zagreb

3. Došen, A. (2005.): Malo dijete veliki istraţivaĉ, Alinea, Zagreb

4. Dr. Levin, M. (2003.): Svako dijete je pametno na svoj naĉin, Moć knjige, Beograd

5. Grupa autora (2004.): Iskustva u radu nastavnika II OŠ, Priruĉnik za rad na ĉasovima

odjeljenjske zajednice, Brĉko

6. Kolb, K. Miltner, F. (2005.): Lakše uĉenje uz zabavu i razmišljanje, Mladinska knjiga,

Ljubljana

7. Stokes, G. (2001.): Bez stresa uĉenje moţe biti lakše, Ostvarenje, Zagreb

112

113

Kanton Sarajevo

Priručnik za VI razred

Društvo/Religija/Kultura (alternativni predmet)

114

1. LIĈNOST

NASTAVNA JEDINICA: Osjećanja

CILJ:

Upoznati uĉenike šta se to od njih oĉekuje (to sagledati kroz pohvalne vrijednosti ljudskog

ponašanja), upoznati uĉenike sa povezanošću drugih vrijednosti, te sa uzroĉno- posljediĉnim

vezama izmeĊu njih, shvatanje vrijednosti posjedovanja nekih osobina, razvIjanje osjećaja

odgovornosti, iskrenosti, zakljuĉivanja, ocjenivanja, izraţajnih i spoznajnih vrijednosti,

navikavanje na grupni rad, razvijanje osjećanje meĊusobne solidarnosti, odgovornosti za

zajedniĉki uspjeh.

AKTIVNOSTI:

Prije poĉetka ĉasa, uĉenicima podijeliti ceduljicu sa natpisom grupe kojoj pripadaju

(plemenitost, hrabrost, ponos, strpljivost, pravednost) i kada uĊu u kabinet svako prilazi stolu

na kojem se nalazi oznaka grupe kojoj pripada.

Na multimedijalnom projektoru prikazati prezentaciju (priĉu pod nazivom „O ekserima“).

Bio jedan mali djeĉak koji je imao lošu narav. Otac mu je dao vreću punu eksera i rekao da

svaki put kada pobjesni i izgubi kontolu nad sobom , ukuca jedan ekser u ogradu. Prvoga

dana djeĉak je ukucao 37 eksera. Tokom sljedećih nekoliko mjeseci on je nauĉio

kontrolisati svoj bijes, i broj zakucanih eksera se smanjivao. Otkrio je da je lašse

kontrolisati narav nego zakucavati eksere u ogradu.

Napokon je osvanuo dan u kom djeĉak nije zakucao ni jedan ekser. Otišao je ocu i rekao

mu kako tog dana nije pobjesnio. Otac mu je tada odgovorio:

„Svakoga dana kada uspiješ kontrolisati svoje ponašanje, iz ograde išĉupaj po jedan

ekser.“

Dani su prolazili i jednog dana djeĉak je rekao ocu da je izavdio sve eksere. Otac je uzeo

sina za ruku i odveo ga do ograde. Tada mu je rekao:

„Dobro si to uradio sine moj ali pogledaj sve te rupe u ogradi. Ograda više nikada neće biti

ista. Kada u bijesu kaţeš neke stvari one ostavljaju oţiljak, kao što su ove rupe u ogradi.

Zamoliti jednog uĉenika da ĉita priĉu priĉu sa sladova, a ostale uĉenike zamoliti da paţljivo

prate priĉu o kojoj ćemo kratko diskutovati.

Vidjeli ste iz priĉe šta se sve to oĉekuje od nas, a danas ćemo razgovarati o tome „šta se to

oĉekuje od mene?“ Koje su to sve vrijednosti otkrit ćete kroz igru asocijacija.

115

IGRA ASOCIJACIJA

KOLONA A KOLONA B KOLONA C KOLONA D

1.podnošenje 1.dobrodušan 1. staloţen 1.junak

2.suzdrţavanje 2. lijepa rijeĉ 2. izdrţljiv 2.borac

3.smirenost 3.dareţljiv 3.drţi do sebe 3. neustrašiv

STRPLJIVOST PLEMENITOST DOSTOJANSTVO HRABROST

KONAĈNO RJEŠENJE

POHVALNE VRIJEDNOSTI U LJUDSKOM PONAŠANJU KOJE SE OĈEKUJU I

OD MENE

Slijedi rad u grupama:

PLEMENITOST:

1. Navedite u ĉemu se sastoji ljudske plemenitosti?

HRABROST:

2. Šta vas sve asocira na hrabrost?

DOSTOJANSTVO:

1. U kojim sve prilikama se izkazuje ponos i dostojanstvo?

STRPLJIVOST:

1. Navedi sve asocijacije za strpljivost?

Kada grupe završe sa radom prezentirati će svoj rad (ujedno odgovarati na pitanja ostalih), te

rješenje zadatka postaviti na vidno mjesto u uĉionici.

116

NASTAVNA JEDINICA: Moji izbori

CILJ: Uvesti uĉenike u proces razmišljanja iz kojeg proizlazi potreba savjetovanja,

konsultacija, preporuka, te korištenje dobrih iskustava drugih, naroĉito prijatelja prilikom

dolaska u dilemu izbora, te razviti kod uĉenika sisteme vrijednosti, kako individualne tako i

univerzalne, te naĉine odreĊivanja prioriteta

AKTIVNOST:

Pred uĉenike se stavlja lista pitanja iz priloga 1 i pokrećemo diskusiju. Nakon toga pred

uĉenike postavljamo problemske situacije iz priloga 2.

Cilj ovih problemskih situacija je da se kod uĉenika probudi svijest o tome da su nam neki

izbori teţi, a neki lakši, i da izbori imaju razliĉite prioritete.

PRILOG 1

Šta je to sve što moţemo birati?

Kakvi su naši izbori?

Ĉime su uvjetovani naši izbori?

Ko i šta to sve utiĉe na naše izbore?

Koliko samostalno donosimo odluke i izbore, a koliko na to utiĉu drugi ljudi?

PRILOG 2

1. Koje ćeš cipele obuti sutra u školu? Zašto?

_________________________________________________________________

2. Da li bi radije sutra otišao drugu na roĊendan ili uĉio biologiju? Zašto?

_________________________________________________________________

3. Da li obavijestiti policiju kada primijetiš da nekog od tvojih drugova tuku roditelji?

Zašto?

_________________________________________________________________

4. Da li ćeš za prijatelja radije birati nekoga ko ti je donio bolji poklon za roĊendan ili

nekoga ko ti je donio svesku da prepišeš gradivo koje se radilo kada nisi bio u školi?

Zašto?

__________________________________________________________________

117

NASTAVNA JEDINICA: Svako je poseban

CILJ: Bolje upoznati sebe i druge ljude, te razviti pozitivnu sliku o sebi i drugima, te nauĉiti

da smo svi isto toliko sliĉni koliko smo i razliĉiti

AKTIVNOSTI:

Uĉenicima podijelimo sliku iz priloga 1 i nastavni list iz priloga 2. Razgovaramo i na listu

uĉenici pišu sve razlike koje su pronašli meĊu ljudima na slici, a zatim sve sliĉnosti koje su

meĊu njima pronašli.

PRILOG 1:

PRILOG 2:

RAZLIKE SLIĈNOSTI

118

NASTAVNA JEDINICA: Kalendar samopouzdanja

CILJ: Ispitati kakvo mišljenje imaju uĉenici o sebi, koliko poštuju sebe, te jaĉati

samopoštovanje uĉenika

AKTIVNOSTI:

Uĉenicima ĉitamo priĉu o vodonoši i dva vrĉa.

Vodonoša je imao dva velika keramiĉka vrĉa. Nosio ih je na ramenima okaĉene na

krajevima dugog štapa. Jedan vrĉ je imao pukotinu, dok je drugi bio ĉitav i uvijek je

uspjevao prenijeti istu koliĉinu vode. Put od izvora do kuće bio je dug i uvijek je u

napuklom vrĉu donosio samo polovinu sadrţaja vode do kuće. Trajalo je to tako dvije

godine, iz dana u dan.

Naravno, cijeli vrĉ je bio ponosan na sebe što do kraja uspješno ispunjava obaveze. Siroti

napukli vrĉ se stidio, osjećao poniţeno i potišteno, jer je uvijek ispunjavao samo polovinu

obaveze. Jednog dana nakon dvije godine obratio se vodonoši na izvoru:

„Sram me, jer voda kaplje iz mene cijelim putem do kuće.“

Vodonoša mu je odgovorio:

„Jesi li primijetio da cvijeće buja i napreduje samo na tvojoj, a ne i na strani drugog vrĉa?

To je zato, jer si ga ti uvijek zalijevao kada smo se vraćali. Dvije godine uţivam u ovom

prekrasnom cvijeću, prolazeći pored njega svaki dan. Da nisi takav kakav jesi, onda ni ova

ljepota ne bi ukrašavala moj put.“

Vršimo analizu teksta i na plakatu koji je postavljen na tabli zapisujemo koji bi lik iz priĉe

voljeli biti i zašto, a koji ne bi.

Za domaću zadaću uĉenici mogu napisati na šta ih asociraju rijeĉi NESIGURNOST,

ZATVORENOST, SRAMEŢLJIVOST, ZABRINUTOST, STRAH, SVIJET GLEDAMO

CRNO – BIJELO, PRED SEBE STAVLJAMO VISOK STEPEN DOKAZIVANJA.

Kako jaĉati samopoštovanje uĉenika?

Neka svako dijete osjeti da je vaţno i da vrijedi

U komuniciranju s djetetom oslovljavajte ga imenom

Saslušajte njihovo mišljenje paţljivo

Odgovorite na uĉeniĉka pitanja bez kritiziranja

Pratite i mala postignuća i nagradite uĉenikov uspjeh

Pohvalite nastojanja i napredovanja, ne samo konaĉan rezultat

Budite konkretni u opisivanju uĉeniĉkog rada koji hvalite

Pomozite djetetu da razvije pristup „Ja to mogu“

Pohvalite i dajte pozitivan komentar kad pokaţu samokontrolu i zrelost

Stvorite klimu u razredu koja neće dopuštati ismijavanje, fiziĉku i emocionalnu

okrutnost ili omalovaţavanje druge djece na bilo koji naĉin

Svako dijete ima neka ima odgovornost, zaduţenje, u razredu

Izloţite uĉeniĉke radove

Pitajte uĉenike i o vannastavnim i vanškolskim aktivnostima

Potiĉite dobre odnose u razredu

Stvorite priliku za grupni rad, te na taj naĉin ukljuĉite i djecu koja su stidljiva ili

sklona izolaciji

Koristite se humorom, ali nikad neka ne bude usmjeren prema djetetu

119

NASTAVNA JEDINICA: Ja u oĉima drugih

CILJ:

Razvijanje sposobnosti uoĉavanja naših vlastitih pozitivnih osobina i pozitivnih osobina ljudi

oko nas

AKTIVNOST:

Igra „SviĊaš mi se“

Uĉenik koji zapoĉinje igru kaţe uĉeniku sa desne strane „SviĊaš mi se, jer...“. Potom uĉenici

nastavljaju igru u zapoĉetom smjeru.

Nakon igre nastavnik postavlja pitanja:

1. Je li bilo teško prisjetiti se pozitivnih osobina vaših prijatelja?

2. Kako ste se osjećali kada ste govorili pozitivnu osobinu vašem prijatelju?

3. Kako ste se osjećali kada su to govorili vama?

Igra“Zlatna markica“

Ono što su u prvom dijelu sata radili usmeno sada će pisati. Svaki uĉenik će dobiti list, Zlatnu

markicu, na kojoj će napisati svoje ime. Kada su napisali imena uĉenici svoj list predaju

uĉeniku sa svoje desne strane. On na njemu mora napisati barem jednu pozitivnu osobinu

uĉenika ĉije ime piše na listu. List se prenosi desno dok se ne vrati vlasniku. Uĉenik će list

ponijeti kući i staviti ga na vidno mjeto.

Zakljuĉna aktivnost bi bila ĉitanje napisanog na Zlatnim markicama, analiza i refleksija.

NASTAVNA JEDINICA: Moje potrebe, ţelje i zahtjevi

CILJ:

Nauĉiti razlikovati šta su to ţelje, potrebe i zahtjevi, te koji znaĉaj i prioritet ima svaka od njih

za nas, prepoznati poteškoće u ostvarivanju istih i kako pomoći drugima da ih ostvare

AKTIVNOSTI:

Uĉenici trebaju nacrtati svoju najveću ţelju na jedan papir, zatim ono što im oteţava

ostvarivanje iste na drugi papir i osobu koja im moţe pomoći da je ostvare na treći papir.

Svaki put kada završe sa crtanjem, lijepe rad na tablu. Kada su sva tri rada završena uĉenici ih

prezentiraju. Razgovaramo o tome koliko su te ţelje ostvarive i kako do ostvarenja ţelja.

Za domaću zadaću uĉenici treba da napišu popis svojih ţelja, potreba i zahtjeva.

120

NASTAVNA JEDINICA: Opasnosti za ţivot

CILJ:

Uĉenici treba da steknu znanja da oruţje ne smije da bude predmet za igranje, jer donosi

nesreću i mogućnost povreĊivanja, samopovreĊivanja, gubljenja ţivota i materijalnih dobara;

da razlikuju dobro od zla, zabranjeno od dozvoljenog, da donose prave odluke

AKTIVNOSTI:

Igrokaz „Opasna igraĉka“

Grupa djeĉaka i djevojĉica je veselo razgovarala u uglu uĉionice kada je u uĉionicu ušao

Stefan, crven u licu i vidno uzbuĊen. Imao je torbu na leĊima, a ruke je drţao u dţepovima.

Stao je ispred njih i vaţno im rekao: „E, samo da znate kakvu igraĉku imam! Pokazaću vam je

na velikom odmoru.“ Djevojĉice i djeĉaci ga radoznalo pogledaše, a Adnan i Saša ne mogavši

odoljeti svojoj radoznalosti „navališe“ na Stefana. Pokušavali su mu izvući ruke iz dţepova

sluteći da je igraĉka u dţepu. Stefan se otrgnuo od njih i iz torbe izvukao igraĉku, pravi

pištolj. Povukao je obaraĉ i pištolj je škljocnuo. Saša i Adnan su se preplašeno razbjeţali, a u

razredu je zavladao tajac.

Razgovor o sadrţaju igrokaza kao put ka najavi sata.

Tekstovi „Tajnovita koliba“ i „Kobna igra“.

Analiza tekstova. Razgovor i izvoĊenje zakljuĉaka.

121

Druga priĉa: „KOBNA IGRA“

Imam ideju. Kada smo već sami, hajde ovamo! Odavno ţelim da vidim šta

se krije ispod tatinog kreveta.

Pokušaj malo podići krevet, a ja ću pokušati izvući kutiju.

Dogovoreno, uĉinjeno.

Kada je Alen izvukao i otvorio kutiju, povikao je: „O, pa to je ĉovjeĉe,

puška! Kako je lijepa i velika. Hajde da se malo poigramo njome!“

„Ne, ne“, usprotivi se Saša. „Opasno se igrati oruţjem. Roditelji mi to ne

dozvoljavaju.“

„Ma hajde, ne brini! Dok se roditelji ne vrate mi ćemo pušku vratiti na

staro mjesto“!

Napokon pristade Saša. Alen uze pušku, a Saša svoj plastiĉni pištolj sa

plastiĉnim mecima.

Kada su djeĉaci zapucali dogodilo se nešto strašno. Alen je oĉevom

puškom usmrtio svog najboljeg druga.

122

NASTAVNA JEDINICA: Ţivot i smrt

CILJ:

Obogatiti iskustva uĉenika u vezi sa prevazilaţenjem većih gubitaka, ukazati na znaĉaj pravog

prijateljstva, ali i granica u vezi s tim, podstaći uĉenike na empatiju i solidarnost

AKTIVNOST:

Ĉitanje teksta „Bobilj i Druškan“ (Sergej Jesenjin).

Ţivio na kraju sela stari Bobilj. Imao je samo kolibu i svog psa. Bio je jako siromašan i

jedva je imao šta da jede, ali svog psa ne bi nikad napustio. Ljudi su obiĉno pitali Bobilja:

„Zašto Bobilje ne napustiš svog psa, ni sam nemaš šta da jedeš?“

Bobilj bi ih samo pogledao, okrenuo se i otišao. Rijetko je Bobilj s kim razgovarao, samo sa

svojim vjernim psom. Ispriĉao mu je tuţnu priĉu o svom ţivotu i rekao:

„Nikome nas dvojica nismo potrebni, niko neće da nas prigrije. Sami smo samcati.“

Bila je zima i Bobilj se razboli, iz kreveta ne ustaje, a Druškan se od kreveta ne pomjera.

Osjeća starac da je smrt blizu, zagrli Druškana i gorko zaplaĉe:

„Kome da te ostavim? Ljudi su nam tuĊi...Zbogom, Druškane moj mili, zbogom... Dolazi mi

na grob i sjećaj se starog druga.“

Bobilj mrtav leţi na krevetu. Druškan shvati da mu je gazda umro. Katkad priĊe mrtvacu i

ţalosno zalaje.

Poĉeše ljudi da brinu zašto Bobilj ne izlazi iz kolibe i dogovoriše da poĊu da ga vide. Kada

su ušli u kolibu ugledaše starca mrtvog kako leţi na krevetu, a pored njega njegov pas.

Donesoše pokojnika na groblje i zakopaše ga u grob.

Umre Bobilj koji nikome nije trebao, i niko za njime ne zaplaka. Urliĉe Druškan na grobu,

urliĉe i šapama zemlju kopa. Htio bi Druškan da otkopa druga, da legne pored njega.

Pas se ne odmiĉe od groba, ništa ne jede, samo tuguje. Srce mu se steţe, drhtavica se širi.

Druškan spusti polako glavu na grob, lagano zadrhta i umrije na grobu.

Cvijeće na grobu poĉe da šapuće o neobiĉnom prijateljstvu. Doletje na groblje kukavica i

poĉe ţalosno na grobu da tuguje i kuka.

1. Razgovor sa uĉenicima o znaĉajnim aspektima osnovnih ideja koje su razvijene tokom

obrade teksta.

2. Pisac kaţe da je Bobilj Druškanu o sebi ispriĉao tuţnu priĉu. Napišite kakva bi to priĉa

mogla biti.

3. Da si pisac ove priĉe, kako bi drugaĉije napisao kraj priĉe?

4. SvoĊenje zakljuĉaka o osnovnim porukama teksta uz afirmaciju kritiĉkog stava u vezi

sa naĉinom prevazilaţenja velikog gubitka

123

2. LIĈNOST I DRUŠTVO

NASTAVNA JEDINICA : Pripadnost grupi

CILJ:

Ispitivanje uĉenika o pripadnosti odreĊenim grupacijama

AKTIVNOSTI:

Rad u grupi. Uĉenicima su podijeljeni u ĉetiri grupe. Podijelimo im nastavne listove. Dvije

grupe pišu kojoj bi grupi voljeli pripadati i zašto, a dvije grupe kojoj grupi ne bi voljeli

pripadati i zašto. Na kraju voditi diskusiju na ovu temu, te im ukazati na vaţnost pripadnosti

odreĊenim grupama.

NASTAVNA JEDINICA: Oĉekivanja, obaveze, odgovornosti

CILJ:

Cilj ove radionice je da se uĉenici upoznaju sa razlikom izmeĊu potrebe i ţelje, kao i sa

univerzalnošću

AKTIVNOSTI:

Uĉenici stanu u dvije kolone okrenuti jedno prema drugom, na razdaljini dovoljnoj da se

dotaknu ispruţenih ruku. Jedan po jedan prolaze lagano kroz špalir dok mu ostali šalju poruke

podrške, lijepe rijeĉi praćene gestom njeţnosti, odobravanja. Ĉim prvi uĉenik proĊe pored

troje ili ĉetvero uĉenika u špaliru, kreće sljedeći i tako redom dok se svi ne idoĊu na red. Na

kraju špalira svaki uĉenik staje na posljednje mjesto, a cijeli se špalir pokreće naprijed.

Nastavnik zamoli uĉenike da se vrate na svoje mjesta, udobno se smjeste, da zatvore oĉi i

pokušaju na trenutak da se opuste... Zatim zamisle da su vaţna osoba na ovome svijetu. Svako

po svom izboru prave sliku te osobe. Poslije kraće pauze nastavnik traţi od uĉenika da tako

vaţni i moćni dovrše reĉenicu u sebi: „Da sam ja neko u ovoj školi, ja bih...“. Poslije toga

nastavnik pozove uĉenike da zamisle kako bi to bilo da se njihova ţelja ispunila. Otvore oĉi i

zapišu svoju reĉenicu na vrhu ĉistog A4 papira i zatim simbolom ili crteţom prikaţu sliku

koju su zamislili.

Nakon toga nastavnik podijeli uĉenicima materijal za rad: listu potreba, listu osjećaja i listu

oĉekivanja. Uĉenici povezuju svoju ţelju sa osjećajima i potrebama i to zapisuju na papir na

kome je reĉenica i slika. Sami će da upišu na listu oĉekivanja ono što oni smatraju da se od

njih oĉekuje.

Zatim nastavnik podijeli materijal na kome je prikazana tehnika oblak. Uĉenici u svoj oblaĉić

upisuju ţelju i potrebu koja je povezana sa njom i tako definišu cilj-oĉekivanja. Kada završe

nastavnik ih poziva da proĉitaju svoje zabilješke.

Uĉenici razmjenjuju odgovore (oĉekivanja) jedni sa drugima, uporeĊuju ima ili nekih

oĉekivanja da su im zajedniĉka, a po potrebi nastavnik moţe postaviti nekoliko pitanja

uĉenicima:

- Da li su to moţda oĉekivanja njihova, njihovih roditelja ili nastavnika?

- Šta će im pomoći u ostvarivanju tih, oĉekivanja, a šta odmoći?

124

NASTAVNA JEDINICA: Biti koristan za sebe i druge

CILJ:

Uĉenike nauĉiti da vladaju razliĉitim vrstama znanja koja će biti korisna i za njih i za druge,

ukazati im na njihovu vaţnost u zajednici u kojoj ţive, razviti kod uĉenika svijest o koristi

volontiranja

AKTIVNOSTI:

Uĉenicima podijelimo nastavne listove iz priloga 1. Razgovor.

Kasnije ĉitamo priĉu o neobiĉnom volonteru iz priloga 2 i vršimo analizu teksta.

Uĉenicima predlaţemo da i oni sami volontiraju i o tome izvijeste odjeljenje.

PRILOG 1:

KAKVU KORIST

IMAM OD...

KAKVU KORIST

OD MENE IMAJU...

MOJI RODITELJI

MOJA BRAĆA I SESTRE

MOJI PRIJATELJI

MOJI NASTAVNICI

MOJE KOMŠIJE

MOJA LOKALNA ZAJEDNICA

PRILOG 2:

Niko nije znao odakle je taj ĉovjek došao u grad. Ĉinilo se da je oduvjek tu na ploĉniku

najprometnije ulice. Kleĉeći na koljenima, komadima krede u boji slikao je anĊele, divne

pejzaţe pune sunca, sretnu djecu, ruţe u cvatu, snove o slobodi. Nakon toliko vremena ljudi

su se navikli na njegovo prisustvo. Ponekad bi neko bacio novĉić na njegovu sliku ili

popriĉao s njim. Povjeravali su mu svoje brige i nade. Priĉali bi o svojoj djeci. Ĉovjek je sve

to slušao i malo govorio.

Jednog je dana poĉeo skupljati stvari i pripremati se za odlazak. Svi su se okupili oko njega,

posmatrali ga i ĉekali.

„Ostavi nam nešto za uspomenu.“, govorili su.

Ĉovjek im je pokazivao prazne ruke. Šta im je mogao darovati? N,o ljudi su ĉekali. Tada

ĉovjek istrese iz naprtnjaĉe komade obojene krede kojima je slikao anĊele, ruţe, snove.

Dijelio ih je mnoštvu. Darovao je svakome po komad krede i ...

125

NASTAVNA JEDINICA: Nenasilno rješavanje sukoba

CILJ:

Razviti kod uĉenika sposobnost reagiranja na frustracije i sktivno upravljanje konfliktnim

situacijama

AKTIVNOSTI:

Pokušavamo definisati pjam „sukob“. Uĉenicima pojašnjavamo da sukob sam po sebi nije ni

negativan ni pozitivan, već je sam ishod sukoba, u zavisnosti kako ga rješavamo, pozitivan ili

negativan.

Da bi kvalitetno riješili sukob moramo definisati problem, traţiti moguća rješenja, vrednovati

ih, odluĉiti koje je rješenje najbolje i kako ga provesti i na kraju provjeriti da li je to rješenje

uspješno.

Nakon toga pokušavamo po grupama zamišljeni sukob da riješimo takmiĉenjem, saradnjom,

kompromisom, prijetnjom. Pokušavamo naći i naĉin da se sukob izbjegne.

126

3. LIĈNOST I RELIGIJA

NASTAVNA JEDINICA: Svjetske religije

CILJ:

Da se uĉenici upoznaju sa svjetskim religijama, podjelom ljudi s obzirom na posvećenost

Bogu, karakteristikama religija i najvećim religijama svijeta

AKTIVNOSTI:

Uĉenike upoznajemo da se obzirom na posvećenost Bogu ljudi dijele na:

teiste

ateiste

agnostike

TEISTI – vjerovanje u Boga ili boţanstvo je doktrina, moralni kodeks, posjeduju svete

knjige, obrede, rituale, vaţne datume

Najveće svjetske religije su:

kršćanstvo (oko 2,1 milijardi vjernika)

islam (oko 1,5 milijardi vjernika)

hinduizam (oko 900 miliona vjernika)

kineska tradicionalna religija (oko 300 miliona vjernika)

budizam (oko 500 miliona vjernika)

narodne (etniĉke, tradicionalne) religije (oko 300 miliona vjernika)

afriĉke tradicionalne religije (oko 100 miliona vjernika)

sikizam (oko 20 miliona vjernika)

spiritizam (oko 15 miliona vjernika)

judaizam (oko 14 miliona vjernika)

bahai (oko 7 miliona vjernika)

jainizam (oko 4,2 miliona vjernika)

Cao Dai (oko 4 miliona vjernika)

shinto (oko 3 miliona vjernika)

Tenrikyo (oko 2 miliona vjernika)

neopoganizam (oko milion vjernika)

univerzalizam (oko 800,000 vjernika)

rastafarijanizam (oko 600,000 vjernika)

ATEISTI – negiraju postojanje Boga. Ĉovjek je centar svega. Nije samo karakteristika novog

vijeka nego i doba faraona i japanskih careva koji su sebe smatrali Bogovima

AGNOSTICI – niti vjeruju, niti pobijaju doktrine postojanja Boga i boţanstava

Uĉenici biraju jednu od velikih svjetskih religija i rade referat ili PPT prezentaciju na tu temu

127

4. SLOBODNO VRIJEME

NASTAVNA JEDINICA: Televizija, Internet, mobitel

CILJ:

Upoznati uĉenike sa svim prednostima i nedostacima televizije, raĉunara, Interneta i mobitela,

opasnostima kojima moţemo biti izloţeni i korisnom upotrebom istih

AKTIVNOSTI:

Razgovaramo o naĉinima na koje uĉenici provode slobodno vrijeme, kako ga organizuju.

Slijedi razgovor o televiziji. Koje sadrţaje uĉenici gledaju i prate na televiziji? Koji su

kvalitetni i edukativni sadrţaji? Šta ne treba gledati? Zašto?

Za šta koriste raĉunar? Koje su prednosti korištenja raĉunara i interneta?

sticanje novih vještina i rasta samopouzdanja

razvijanje koncentracije i pmaćenja kroz rješavanje problema

dopunjavanje znanja iz odreĊenih predmeta

saznavanje novih ĉinjenica

svaki odgovor ima povratnu informaciju

zanimljivo je i zabavno

uĉe se neka pravila ponašanja i poštivanje kreatvnosti

napisano se lako memoriše

Koje su moguće štetne posljedice korištenja raĉunara?

moţemo postati ovisni ako ga pretjerano koristimo

moţe dovesti do smetnji vida, glavobolje,...

ĉesti su bolovi u vratu, leĊima, zglobovima

poremećaj sna

gubi se interes za ostale sadrţaje

gubi se socijalna interakcija

boravak u zatvorenom prostoru

neke igre su izrazito agresivne

Savjeti za tinejdţere:

nikada ne davati informacije o vlastitom identitetu

nikada ne otkrivati lozinku

ne otvarati elektronsku poštu ako nam je pošaljilac nepoznat

nikada ne odgovarati na nepristojne poruke

ne ugovarati sastanke sa strancima

budite savjesni potrošaĉi interneta

Uĉenicima skrenuti paţnju i na razumnu i racionalnu potrošnju i korištenje mobilnih telefona.

Oni su potrebni i korisni, ali pri pretjeranom korištenju mogu oslabiti sluh, bespotrebno

trošimo novac i vrijeme, ...

128

NASTAVNA JEDINICA: Umjetnost

CILJ:

Kod uĉenika razviti ljubav prema muzici kao jednom od segmenata umjetnosti i znaĉajnom

komponenti ljudskog ţivota

AKTIVNOST:

Uĉenicima je prethodno dat zadatak da snime i na sat donesu pjesmu koja im se najviše sviĊa.

Slušamo u opuštenoj atmosferi sve pjesme. Dok slušaju uĉenici treba da naprave spisak

pjesama koje su već ĉuli, koje ĉuju prvi put, koje im se sviĊaju, a koje ne.

Nakon saslušanih pjesama vršimo analizu popisa.

Uĉenici dobijaju cd sa muzikom po izboru nastavnika da ga poslušaju za domaću zadaću i

napišu kako im se svidjela muzika, šta su osjećali, o ĉemu su mislili,...

5. EFIKASNO UĈENJE

NASTAVNA JEDINICA: Uspješnije uĉenje

CILJ:

Razviti kod uĉenika naviku slušanja, uĉenja, razmišljanja, logiĉkog zakljuĉivanja i

povezivanja informacija

AKTIVNOSTI:

Uĉenicima ĉitamo prigodan nauĉni tekst. Nakon ĉitanja traţimo od njih da u svesku zapišu u

tezama ono što su zapamtili.

Nakon toga uĉenicima dajemo isti tekst na listu, traţimo da ga proĉitaju i odgovore na pitanja

o sadrţaju teksta, a koja su takoĊer na listu.

Nakon toga razgovaramo šta im je bilo lakše, koliko je bitno paţljivo slušati, kako što

kvalitetnije odsgovoriti na pitanja i kako odvojiti bitno od nebitnog.

6. EKOLOGIJA

NASTAVNA JEDINICA: Kvalitet ţivota na Zemlji

CILJ:

Razviti kod uĉenika svijest o zaštiti okoliša, ukazati na zagaĊivaĉe i kako mi kao pojedinci

malim svakodnevnim stvarima moţemo doprinijeti oĉuvanju naše ţivotne zajednice.

AKTIVNOSTI:

Aktivnost moţemo poĉeti ĉišćenjem i sreĊivanjem školskog dvorišta, a nastaviti je vršenjem

kampanje u školi o oĉuvanju ţivotne sredine putem prigodnog referata, plakata, parola,

ukljuĉivanjem u razliĉite akcije ...

129

LITERATURA

1. Suzić, N. (2005.): Pedagogija za XXI vijek, Banja Luka

2. Grupa autora (2004.): Iskustva u radu nastavnika II OŠ, Priruĉnik za rad na ĉasovima

odjeljenjske zajednice, Brĉko

3. Dr. Osmić, I. ( 2002.): Komunikacije i interakcije u nastavnom procesu, Tuzla

4. Bunĉić, K. Ivković, Đ. Janković, J. Penava, A. (1994.): Igrom do sebe, Alinea, Zagreb

5. Trikić, Z. Konga, D. Vršnjaĉka meditacija – od svaĊe slaĊe

6. Dr. Levin, M. (2003.): Svako dijete je pametno na svoj naĉin, Moć knjige, Beograd

7. Barišić – Jojić, B. (2007.): Obitelj u buri i oluji ţivota, Hercegtisak, Široki Brijeg

130

131

Kanton Sarajevo

Priručnik za VII razred

Društvo/Religija/Kultura (alternativni predmet)

132

Nastavni sadrţaji predmeta u VII razredu su razraĊeni i konkretizirani tako da predavaĉu daje

mogućnost velikog izbora u metodama i oblicima rada kao i naĉinu izvoĊenja nastave. U

svom razvoju, društvo stalno postavlja nove zahtjeve naspram uĉitelja, nastavnika, profesora.

Samo informisani, kompetentni i motivisani ljudi, spremni za razvoj, mogu biti otvoreni

prema svijetu i društvenim promjenama. Na osnovu toga proizilaze slijedeće didaktiĉke

smjernice:

Razlikovanje po individualnim mogućnostima, zahtjevima i potrebama uĉenika unutar

njihove grupe

Usvajanje spoznaja i razrješavanje konteksta i struktura pomoću primjera

(ekzemplarno uĉenje)

Posredovanje sposobnosti samostalnog uĉenja i samostalne upotrebe znanja. Nauĉiti

(kako) uĉiti, nauĉiti (kako) upotrijebiti, nauĉiti (kako) posredovati

Povezivanje teoretsko-pojmovnog uĉenja i uĉenja putem konkretnog djelovanja i

eksperimentiranja

Prohodno ostvarivanje ovih didaktiĉkih smjernica u cjelovitoj nastavi kao i upotreba

odgovarajućih školskih okvirnih uslova grade predispoziciju za korisnu integraciju projekata

u nastavi.

Stoga projektnu nastavu preporuĉujemo u realizaciji nastavnih sadrţaja :

KULTURA RELIGIJA - Islam (ţivot, obiĉaji, kultura, praznici), Pravoslavlje (ţivot,

obiĉaji, kultura, praznici), Katoliĉanstvo (ţivot, obiĉaji, kultura, praznici), Hebreizam

(ţivot, obiĉaji, kultura, praznici), MeĊureligijski dijalog, Vjerske organizacije u BiH

ŢIVOT I ZDRAVLJE – Ovisnosti (pušenje, droga, alkohol, internet igre, kladionice)

U projektnu nastavu se trebaju integrisati interesi vezani za ţivot uĉenika/ce. U prvom redu je

uravnoteţenost kognitivnog uĉenja, razvoja manuelnih sposobnosti i emocionalnog iskustva.

U cilju prevazilaţenja problema, naĉin ponašanja se tumaĉi i uvjeţbava putem dinamiĉnih i

socijalnih sposobnosti. Uĉenici treba da uĉe u timu, ekzemplarno, treba da djeluju samostalno,

da uĉe otkrićem.

Kroz zajedniĉki rad na jednoj temi ili putem namjere zajedniĉkog dostizanja odreĊenog cilja

javlja se potreba za korištenjem novih oblika komunikacije, kako bi uĉili jedni sa drugima i

jedni od drugih. Komunikacija i saradnja, koordinacija meĊu grupama, razraĊivanje kritike,

ocjenjivanje, kontrola i sliĉno, postaju samim tim polja uĉenja. Socijalni i predmetni ciljevi

stoje ravnomjerno jedni pored drugih.

Zadaci predavaĉa se odraţavaju u njegovoj/njenoj podršci struktuiranju procesa za planiranje,

odluĉivanje kao i u posredovanju metodskih radnih kompetencija, te upotrebi dinamiĉkih

procesa i podršci procesa refleksije.

Povoljno spajanje tjelesnog i duhovnog rada, poĉevši od sticanja saznanja i praktiĉne

upotrebe, kao i uvezivanje više ĉula predstavljaju izuzetan kvalitet projektne nastave.

133

ŠKOLA

Mnogi uĉenici pogrešno vjeruju da se uĉenje odvija kroz neku vrstu pritiska i to uspijeva ili

ne uspijeva. Uĉenici ĉesto potcjenjuju svoje mogućnosti da nešto postignu ili ispune

sopstvena oĉekivanja. Kada ih nauĉimo da procijene gdje su, da odrede gdje bi ţeljeli da budu

i postave konkretne ciljeve, kao i da primijene provjerene metode u ostvarivanju tih ciljeva,

sam proces uĉenja moţe biti pravo otkriće. Kada poĉnu da primjenjuju te metode i nauĉe da

ih koriste u svim školskim predmetima, pa i van škole, to će im postati druga priroda.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Uĉenje napamet još uvijek je vrlo prisutno u procesu nastave i uĉenja. Potrebno je da uĉenici

razlikuju uĉenje s razumijevanjem i uĉenje napamet i da u skladu s tim, prilagoĊavaju svoj

pristup uĉenju. Prva aktivnost upućuje uĉenike da razmisle o tome šta sve treba da upamte iz

raznih školskih predmeta i kako to treba da upamte. Pitanja za diskusiju mogu posluţiti za

uvod u ovaj dio.

Pitanja za diskusiju:

Kakvo je gradivo najteţe upamtiti? Zašto?

Kada moraš da zapamtiš veliki broj podataka, kako to rješavaš?

Šta radiš kada je potrebno da razumiješ gradivo?

AKTIVNOST: Razumijevanje procesa pamćenja RL 1

CILJ: Pomoći uĉenicima da razumiju proces pamćenja i poboljšaju svoje pamćenje

DODATNA AKTIVNOST: Kada slijedeći put napraviš bilješke o neĉemu što misliš da će se

pojaviti kao pitanje na testu, sjeti se tehnika pamćenja iz ove vjeţbe i primijeni one koje su

najpogodnije za taj zadatak.

.......................................................................................................................................................

Svi s vremena na vrijeme imamo problema s koncentracijom i motivacijom. Većina uĉenika

ne shvata da moţe preduzeti praktiĉne korake kako bi ih poboljšala. Koristite pitanja za

diskusiju da otpoĉnete aktivnost.

Pitanja za diskusiju:

Šta radiš kada te neki predmet ili nešto što treba da nauĉiš zaista ne zanima?

Šta radiš kada ne moţeš da se koncentrišeš, a znaš da moraš da uĉiš?

Koliko bi trebalo da brineš o tome kako ti ide u školi?

AKTIVNOST: Koncentracija i motivacija RL 2

CILJ: Pomoći uĉenicima da poboljšaju koncentraciju i motivaciju

DODATNA AKTIVNOST: Napravi spisak svega onoga što namjeravaš da uradiš kako bi

poboljšao koncentraciju i motivaciju

.......................................................................................................................................................

Upoznajte uĉenike sa idejom dijagrama s oblaĉićima tako što ćete na tabli napisati rijeĉ

pamćenje i zaokruţiti je. Zamolite uĉenike da se prisjete nekih osnovnih trikova za pamćenje

koje su nauĉili od ranije; njihove prijedloge upisujte u oblaĉiće koje ćete rasporediti oko

središnjeg oblaĉića i linijama povezati s njim. U prvom dijelu aktivnosti uĉenici se bave

otkrivanjem svojih prednosti i slabosti kada je rijeĉ o uĉenju, a tokom druge treba da razmisle

o mogućim rješenjima svojih problema. Pitanja za diskusiju pomaţu im da donesu zakljuĉke.

Pitanja za diskusiju:

Koji se problemi pojavljuju kod više od jednog predmeta?

Koje je probleme najteţe riješiti?

Ako imaš poteškoća oko rješavanja nekog problema, koga moţeš zamoliti za pomoć?

AKTIVNOST: Uoĉavanje problema RL 3

CILJ: Pomoći uĉenicima da razmisle o svojim prednostima i slabostima kada je rijeĉ o uĉenju

i razviju tehnike za njegovo poboljšanje

134

DODATNA AKTIVNOST: Izaberi jedno od svojih rješenja i uvrsti ga u plan za poboljšanje.

Zapiši naziv predmeta, šta namjeravaš da uradiš i koliko ti je vremena potrebno da provjeriš

svoje rješenje ( npr. dvije sedmice ). Kako namjeravaš da procjeniš uspjeh svog rješenja?

.......................................................................................................................................................

Otpoĉnite aktivnost pitanjima za diskusiju. Pitanja se odnose na odjeljak A na radnom listu.

Dodatnom aktivnošću vjeţba se proširuje podsticanjem uĉenika da razmisle o sebi.

Pitanja za diskusiju:

Kako bi svojim rijeĉima objasnio/la šta svaka od navedenih osobina znaĉi?

Mogu li se te osobine primijeniti u školi i kako?

AKTIVNOST: Oni koji napreduju i oni koji ne napreduju RL 4

CILJ: Podstaći uĉenike da razmisle o svojim dobrim osobinama koje trebaju da razvijaju

DODATNA AKTIVNOST: Izaberi dvije osobine koje bi ţelio/ljela da poboljšaš. Navedi

kako te osobine moţeš primijeniti u svakodnevnom školskom ţivotu?

......................................................................................................................................................

Uĉenje ne prestaje sa završetkom školovanja. Uĉenje i ţivot su dvije strane iste medalje. O

uĉenju koje traje cijelog ţivota razmišljali su mnogi uĉeni ljudi od davnih vremena do danas.

U ovoj aktivnosti uĉenici porede tuĊa razmišljanja o uĉenju sa sopstvenim iskustvom.

Aktivnost otpoĉnite tako što ćete prvo naglas proĉitati pismo koje se nalazi na poĉetku radnog

lista, a zatim uputite uĉenike na prvo pitanje. Pitanja za diskusiju mogu se koristiti na kraju

aktivnosti.

Pitanja za diskusiju:

Koju tvrdnju smatraš najtaĉnijom? Zašto?

S kojom se tvrdnjom nikako ne slaţeš? Zašto?

AKTIVNOST: Razmišljanje o uĉenju RL 5

CILJ: Pruţiti priliku uĉenicima da shvate vaţnost uĉenja

DODATNA AKTIVNOST: Zapiši u svesku svoja razmišljanja o uĉenju i na koji naĉin ćeš, po

tvom mišljenju, nastaviti da uĉiš tokom cijelog ţivota.

.......................................................................................................................................................

NAPOMENA: PonuĊeno je pet aktivnosti. Izaberite one aktivnosti za koje smatrate da moţete

uspješno realizirati sa svojim uĉenicima.

135

RL. 1

RAZUMIJEVANJE PROCESA PAMĆENJA

Ako razumiješ kako se odvija proces pamćenja, to će ti pomoći da ga uĉiniš djelotvornijim.

Postoje dvije vrste pamćenja:

kratkoroĉno i

dugoroĉno

Kada nešto prvi put ĉuješ, vidiš ili proĉitaš, to ulazi u tvoje kratkoroĉno pamćenje. Ono je

poput recepcije u hotelu. Na recepciji se ostaje dok se ne dobije soba u hotelu. Ako je podatak

povezan s neĉim što je već u mozgu, on se brzo usvaja i negdje odlaţe. Ako se ispostavi da je

podatak koristan, kao što je na primjer, broj telefona nekog prijatelja, onda on prelazi u

dugoroĉno pamćenje, to jeste, dobija sobu u hotelu. Ako podatak ni sa ĉim nije povezan ili se

ne koristi, iskliznut će iz kratkoroĉnog pamćenja, to jeste, otići će iz hotela.

Mnogo je lakše zapamtiti ono što razumiješ.

Za savladavanje većine školskih predmeta potrebno je pamćenje podataka. Koji su ti predmeti

najlakši kada je rijeĉ o pamćenju podataka?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Koji su ti predmeti najteţi za uĉenje?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Moţeš li da objasniš zašto postoje te razlike? Razloga moţe biti mnogo. Navedi najvaţnije.

a.) _____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

b.) _____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

c.) _____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

d.) _____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

e.) _____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

f.) _____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

136

RL. 2

KONCENTRACIJA I MOTIVACIJA

1. Zainteresiraj se za svoj predmet

To ga moţe uĉiniti ţivotnijim. Pokušaj da poveţeš ono što uĉiš sa svakodnevnim ţivotom. Na

primjer, uĉit ćeš da se atom sastoji iz protona, neutrona i elektrona. Kada slijedeći put budeš

gledao/la televiziju, sjeti se da sliku stvaraju elektroni koji „udaraju“ ekran s druge strane.

2. Postavi sebi realne ciljeve

i bez odlaganja poĉni da ih ostvaruješ. Primjeri kratkoroĉnih ciljeva su:

1. napraviti plan pismenog sastava

2. uĉiti od 19,30 do 20,00 sati

3. završiti jednu fazu projekta

Sticanje diplome (završetak razreda ili škole) jeste dugoroĉni cilj. Zapiši svoje dugoroĉne

ciljeve.

3. Planiraj uĉenje i pridrţavaj se plana

Stalno mjesto i vrijeme uĉenja pomaţu da se brzo smjestiš i prioneš na posao.

4. Mijenjaj naĉin uĉenja

Ako temi ili problemu priĊeš na više naĉina, veća je vjerovatnoća da ćeš ih shvatiti. Tvoj

mozak voli raznovrsnost. Aktivne metode uĉenja pomaţu ti da se koncentrišeš.

5. Sve što skreće paţnju uništava koncentraciju

Drţi svoje knjige, fascikle i pribor za uĉenje na jednom mjestu tako da ne gubiš vrijeme

traţeći ono što što ti je potrebno. Reci ukućanima da uĉiš kako te ne bi ometali.

6. Zabrinutost ti moţe pokvariti koncentraciju

Zapiši ono što ne moţeš da shvatiš i zamoli nekoga da ti to objasni. Tada nastavi sa radom,

ali uvijek imaj na umu da gradivo moraš razumjeti prije nego što se potrudiš da ga upamtiš.

7. Provjeri svoj napredak

Biljeţi komentare nastavnika (i ocjene). Ako vidiš da postiţeš ciljeve, bit ćeš motivisaniji/ja

za dalje uĉenje.

Praktiĉno primijeni svoje znanje kad god moţeš.

137

RL. 3

UOĈAVANJE PROBLEMA

A. Razmisli koji ti je školski predmet najlakši, a koji najteţi. Za svaki predmet napravi

dijagram s oblaĉićima koji će ti pomoći da uvidiš zašto si u nekim predmetima uspješniji

nego u drugim. Ime predmeta napiši u središnjem oblaĉiću. Upotrijebi onoliko oblaĉića

koliko ti je potrebno (uradi onako kako je nastavnik/ica pokazala na primjeru).

B. Na osnovu dijagrama s oblaĉićima koji si napravio/la za najteţi predmet napravi sliĉne

dijagrame za druge predmete ili probleme koje imaš. Na primjer, izaberi jedan od

problema koje si uoĉio/la i upiši ga u središnji oblaĉić. U oblaĉiće oko njega upiši korake

koje moţeš poduzeti kako bi riješio/la problem. Za svaki problem koji si uoĉio/la napravi

po jedan dijagram s oblaĉićima.

138

RL. 4

ONI KOJI NAPREDUJU I ONI KOJI NE NAPREDUJU

Bez obzira na to kakav im je uspjeh u školi, neke osobe uvijek dobro zapoĉnu posao i nastave

da napreduju. Drugima nikako da krene nabolje. Ovdje je navedeno 26 osobina: neke od njih

su osobine onih koji napreduju, a neke onih koji ne napreduju.

A. Razmotri svaku osobinu i razmisli šta ona znaĉi

* Ne pazi na vrijeme * Ne trudi se dovoljno

* Postavlja pitanja * Ne moţe da se koncentriše

* Nemaran/na * Ponosi se svojim radom

* Ne prati uputstva * SaraĊuje s drugima

* Radi kada ga/je nadgledaju * Ne voli nadreĊene

* Govori o greškama * Taĉan/na je

* Rješava probleme * Ne voli promjene

* Ne govori o problemima * Ima privatne probleme

* Ima široka shvatanja * Ne slaţe se s drugima

* Svestran/a * Metodiĉan/a i uredan/na

* Gubi vrijeme * Nije lojalan

* Sluša uputstva * Preuzima inicijativu

* Previše samouvjeren/a * Vodi raĉuna o kvalitetu

B. Svrstaj osobine u dvije kolone ( po 13 osobina)

Oni koji napreduju Oni koji ne napreduju

C. Kako se osobine onih koji napreduju mogu primijeniti u školi?

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

___________________________________________________

139

RL.5

RAZMIŠLJANJA O UĈENJU

Ĉikago, 1.oktobar 189-

Dragi Pjerpone,

Tvoja mama se jutros bezbijedno vratila i ţeli da ti kaţem da ne uĉiš previše, a ja ţelim da ti

kaţem da ne uĉiš premalo. Pravi razlog zbog kojeg smo te poslali na Harvard jeste da dobiješ

malo obrazovanja, a njega tamo ima u izobilju. Kada ga nude naokolo, nemoj se stidjeti, već

se posluţi, i svaki put uzmi veliku porciju, jer ţelim da dobiješ ono što ti pripada. Saznat ćeš

da je skoro samo obrazovanje nešto što se na ovom svijetu slobodno i besplatno daje i da je

skoro samo ono nešto od ĉega ĉovjek moţe uzeti onoliko koliko ţeli da ponese. Sve ostalo je

zakljuĉano, a kljuĉevi su se zagubili.

Naravno, potrebno je i vrijeme za zabavu. Zabava je isto što i kolaĉ poslije ruĉka, ali kolaĉ

nije ruĉak niti moţe biti glavno jelo.

Dţordţ Horas

Lorimer, Pisma samoukog trgovca sinu (1902)

Samo su obrazovani ljudi slobodni, Epiktet, II vijek

Onaj koji zapostavlja uĉenje u mladosti gubu prošlost i mrtav je za budućnost, Euripid, 412

prije n.e.

Pravac u kojem obrazovanje pokrene ĉovjeka odreĊuje njegov budući ţivot, Platon, IV vijek

prije n.e.

Samo neznalice preziru obrazovanje, Publije Siranin, I vijek prije n.e.

Za marljive i sposobne malo je toga nemoguće, Samjuel Dţonson, 1759

Uĉeći druge, uĉimo i sami, Seneka, IV vijek prije n.e.

Ĉujem i zaboravim, vidim i zapamtim, uradim i shvatim, kineska poslovica

Nije dovoljno imati posla. Pitanje je: Kakvog posla?, Henri Toro (1817-1862)

Razmišljanja o uĉenju: aktivnosti

2. Proĉitaj pismo Pjerponu. Objasni svojim rijeĉima šta znaĉe savjeti dati u pismu. Provjeri

da li si ti sklon/a tome da uĉiš previše ili premalo i objasni kako se tvoje ponašanje

odraţava na ono što misliš o sebi.

3. Izaberi izreku koja najbolje opisuje nekoga koga poznaješ. Objasni zašto ta izreka

odgovara toj osobi.

4. Odaberi izreku koja najbolje opisuje jedan od tvojih doţivljaja uĉenja. Opiši taj doţivljaj i

objasni zašto mu ta izreka odgovara.

5. Odaberi izreku sa kojom se uopće ne slaţeš. Objasni zbog ĉega tako misliš.

6. Odaberi izreku i promijeni je tako da dobije potpuno suprotno znaĉenje. Koliko istine ima

u suprotnom znaĉenju?

7. Izaberi izreku koja najviše odgovara jednom od tvojih nastavnika. Ko je taj nastavnik i

zašto mu ta izreka odgovara

Nastavna jedinica: Uĉimo pravilno

Cilj: Uvesti uĉenike u proces mišljenja i uĉenja na kritiĉki naĉin, te kod uĉenika izgraditi

pozitivan stav o nastavnim predmetima

Vještine: Upoznavanje uĉenika sa organizacijom vremena i uĉenja. Ukazivanje na razliĉite

strategije i stilove uĉenja

Didaktiĉki materijal: papir u boji, hamer, flomasteri, anketa, nastavni listovi

140

Napomena: Organizacija rada zavisna od broja uĉenika u odjeljenju

Tok aktivnosti:

1. Uĉenicima se daje tekst iz udţbenika (prilog 1) da proĉitaju i da identifikuju koji sadrţaj

ili dijelovi sadrţaja su za njih veoma teški. Poslije identifikovanih sadrţaja potrebno je da

komentare napišu na marginama ili u svoju svesku kao: „Ovo je lako“, „Ovo je teško“,

„Ovo nije objašnjeno“, „Treba bolje ilustrovati drugim primjerima“, „Ovo je suviše teško

za mene“, „Ovo me naljutilo“... Ovakvi komentari pomaţu uĉenicima da izraze svoja

osjećanja o sadrţajima koje uĉe.

2. Kada uĉenici završe sa biljeţenjem komentara potrebno je i ilustrovati dijagramima

razliĉitih boja, npr. u plavi i u dijagram se unose naslovi sadrţaja koji nisu teški i koji su

izazvala prijatna osjećanja tokom rada; u zeleni dijagram srednje teški sadrţaji, a u crni

veoma teški sadrţaji i sadrţaji koji su pobuĊivali neugodna osjećanja. Na osnovu ovakvih

uĉeniĉkih komentara nastavnik ima brzu i taĉnu povratnu informaciju o tome koje

sadrţaje su uĉenici dobro usvojili i razumjeli, a koje nisu itd. Nastavnik na ovaj naĉin

doznaje i šta uĉenici vole, a šta ne vole, šta ih je naljutilo, a šta oraspoloţilo, koje stilove

uĉenja oni preferiraju itd. Ovakvo davanje i pisanje komentara treba uĉenicima da preĊe u

naviku na svim nastavnim predmetima kako bi nastavnik na osnovu bilješki mogao

detaljnije analizirati i na osnovu toga efikasnije planirati svoj rad i vrstu pomoći koju

uĉenici zaista trebaju.

3. Nastavnik/ca pokazuje uĉenicima na plakatu prijedlog organizovanja uĉenja:

- jasno odrediti cilj - letimiĉni pogled lekcije

- kakvo interesovanje, takvo pamćenje - odreĊivanje cjelina za uĉenje

- urediti radno mjesto - planiranje cjelokupnog ponavljanja

- liĉna psiho-fiziĉka priprema - kako ĉitati; prvo ĉitanje, brzo ĉitanje

- plan rada - zabilješke

- odmor - ponavljanje

Uĉenici se zamole da procijene današnji rad, da sumiraju šta su nauĉili ispunjavajući

evaluacijski upitnik (prilog 2)

Povratna informacija: Razgovor sa uĉenicima o naĉinu i organizaciji uĉenja

Ishod: Pronalaţenje naĉina uĉenja koji uĉenicima najviše odgovaraju i naĉine da olakšaju

uĉenje ne samo za njih teških nastavnih predmeta, već da dostignu najviši uspjeh u uĉenju i

sticanju trajnog znanja.

141

PRILOG 1

Francuska graĊanska revolucija

Prema poloţaju u feudalnom sistemu francusko se društvo pred revoluciju dijelilo na tri

staleţa: prvi staleţ – sveštenstvo, drugi staleţ – plemstvo i treći staleţ – razliĉiti slojevi

graĊanskog društva, seljaci i radnici.

Prvi i drugi staleţ ĉinili su privilegovanu feudalnu klasu. Plemići i sveštenici bili su

vlasnici zemljoposjeda, a ţivjeli su od feudalnih obaveza seljaka. Oni nisu plaćali porez. Sve

terete podnosio je neprivilegovani, produktivni dio društva – treći staleţ.

Plemstvo je imalo svoje posebne sudove i monopole na stjecanje drţavnih i vojnih

sluţbi. Ono se dijelilo na dvorsko i provincijsko plemstvo. Prvi su ţivjeli u blizini kralja i

bavili se iskljuĉivo lovom i prireĊivanjem raskošnih zabava. Na njihove plate i penzije

odlazila je ĉetvrtina drţavnog budţeta. Provincijsko plemstvo bilo je siromašnije. Oni su

ţivjeli u gradovima ili na svojim posjedima.

Po naĉinu ţivota, vodeći porijeklo iz plemićkih krugova sveštenstvo se nije razlikovalo

od svjetovnog plemstva. Sredstva za takav ţivot dobivalo je od crkvene desetine koju je

plaćalo seljaštvo. Privilegovana klasa predstavljala je neznatnu manjinu francuskog naroda,

oko 2% dok je oko 90 % bilo seljaštvo, a ostalo graĊanstvo i radništvo.

Neprivilegovani dio francuskog stanovništva pripadalo je trećem staleţu, koji je po

svom socijalnom sastavu dosta raznovrstan. Najbrojnije je bilo seljaštvo. Ono je bilo „tegleća

stoka“ društva. Seljaci su svojim feudalnim gospodarima plaćali taksu na zakupljenu zemlju,

zatim desetinu od svojih posjeda, kuluk i kraljev porez. Više od milion seljaka još uvijek se

pred revoluciju nalazilo u kmetskom odnosu. Seljaštvo je patilo od raznih zloupotreba

ĉinovnika i zakupaca poreza.

U graĊanski staleţ spadali su bankari, trgovci, zanatlije, industrijalci, nastavnici i ostali

koji nisu ulazili u krug plemstva i sveštenstva. I pored razlika po porijeklu i ekonomskom

poloţaju treći staleţ je istupao prema privilegovanim slojevima kao jedinstvena cjelina.

GraĊanski staleţ neprekidno je napredovao. Oni su bili, vlasnici sredstava za proizvodnju, ali

nisu imali nikakvo uĉešće u vlasti. Zato je zajedniĉki interes svih dijelova trećeg staleţa bio

rušenje feudalizma, uĉešće u upravljanju drţavom i ukidanje plemićkih privilegija (Isaković

F., Pelidija E., Historija 7, Svjetlost, Sarajevo 2004.)

142

PRILOG 2

EVALUACIJA

1. Procijeni svoje zadovoljstvo ovakvim radom zaokruţivanjem odreĊenog

odgovora:

a.) Veoma sam zadovoljan/na

b.) Srednje sam zadovoljan/na

c.) Ne sviĊa mi se

2. Napiši ono što misliš da bi trebalo promijeniti.

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

___________________________

3. Navedi šta ti se posebno svidjelo.

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

___________________________

4. Da li ti je nešto ostalo nejasno?

a) Ne

b) Da

Ukoliko jeste, navedi šta

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

_______________________________________

5. Molim te da iskreno odgovoriš na slijedeće pitanje. Moţeš li ovo što si

ĉuo/la danas, iskoristiti u svakodnevnom ţivotu?

a.) Da

b.) Ne

HVALA!

143

Nastavna jedinica: Stavovi uĉenika prema školi

Cilj: Razumijevanje stavova uĉenika prema školi: strah, sreća, ambicija, zadovoljstvo

usvajanja novih znanja

Vještine: Prevladavanje liĉnih prepreka u cilju ostvarivanja što boljih rezultata u školi

Didaktiĉki materijal: papir u boji, flomasteri, olovke

Napomena: Organizacija rada zavisna od broja uĉenika u odjeljenju. Uvjeriti se da su uĉenici

nakon ovog ĉasa svjesniji svojih stavova prema školi.

Tok aktivnosti:

1. Razgovor o stavovima uĉenika prema školi. Uĉenici dobijaju zadatak da

osmisle po dva razloga zbog kojih rado dolaze u školu i dva razloga zbog kojih

bi ponekad ili ĉesto izostali iz škole. Neka razloge ZA i PROTIV predstave

jedni drugima.

2. Podijeliti uĉenike u parove. Zadatak uĉenika je da doznaju što više informacija

o svom partneru sa kojim rade. Npr., pitati partnera zašto rado dolazi u školu,

kako se osjeća u školi, da li mu sati priĉinjavaju zadovoljstvo, da li se neĉega

plaši (neuspjeh, strah od kazne, loša ocjena, reakcija roditelja na ponašanje,

strah od nastavnika, koliko je motivisan/a, kolike su njegove/njene ambicije...).

Parovi na kraju zadatka izlaţu stavove i razmišljanja.

3. Domaća zadaća: Ukoliko uĉenik/ica ima neku vrstu problema/prepreke ili

zadovoljstva/sreće u školi napisati o tome sastav. Sastav nije potrebno

potpisivati i on će biti anoniman. Uĉenici će raditi na papirima koje im je

nastavnik/ca podijelio/la za rad.

U uvodnom dijelu slijedećeg ĉasa nastavnik/ca moţe proĉitati nekoliko radova.

Na osnovu razliĉitih stavova i mišljenja o školi postavlja pitanja:

a) Šta bi bilo kada ne bi bilo škole?

b) Šta bismo tada radili?

c) Kako bi vi provodili dane?

d) Dogodi li vam se ljeti kada nema nastave, da vam nedostaje škola?

Povratna informacija: UviĊanje dobrih i manje dobrih strana u školi iz perspektive uĉenika

kao i utvrĊivanje mogu li zamisliti ţivot bez škole bez obzira na svoje stavove prema istoj.

Ishod: Kako na pravi naĉin uvidjeti svoj stav prema školi i koliko se moţe vidjeti iskrenost i

realnost uĉenika vezano za ovu temu.

144

KO SAM JA

Nastavna jedinica: Da sam je neko

Cilj: Upoznavanje uĉenika sa spoznajom da se skoro svaki san moţe ostvariti uz veliki trud i

upornost

Vještine: Mnogi uĉenici ne dovode u vezu svoje sadašnje aktivnosti i svoj budući uspjeh.

Potrebni su im konkretni savjeti o tome kako upravljati svojim ţivotom da ne doĊu u odraslu

dob bez planova za budućnost i bez nade u uspjeh.

Didaktiĉki materijal: papir u boji, hamer, flomasteri, ljepilo, cd, slike znaĉajnih liĉnosti

Napomena: Organizacija rada zavisno od broja uĉenika u odjeljenju

Tok aktivnosti :

1. Objasniti uĉenicima da će u toku ĉasa upoznati sebe, svoje ţelje,

mogućnosti, opredjeljenja, afinitet prema raznim zanimanjima. Pokazati

nekoliko slika poznatih liĉnosti specifiĉnih za neka zanimanja. Posmatrati

reakcije uĉenika.

2. Podijeliti uĉenike u grupe i dati im zadatke. Najprije svako izrazi svoju

ţelju za budućim zanimanjem, a zatim o tome razgovaraju u grupi. Govore

o tome šta im je vaţno, šta oĉekuju od sebe i šta se od njih oĉekuje.

3. Nakon diskusije uĉenici će izvlaĉiti kartice sa nazivom odreĊenog

zanimanja. Npr. ljekar, frizer, pjevaĉ, nastavnik, politiĉar, domaćica itd.

Svaka grupa će odrediti voĊu i dobiti nastavne listiće sa pitanjima na koja

treba da odgovore u okviru grupe.

Pitanja:

1. Kako se osjećate u vezi sa tim zanimanjem koje ste dobili?

2. Moţete li zamisliti takvu situaciju u stvarnosti?

3. Kako biste se osjećali kada bi se to ostvarilo?

4. Mislite li da se to moţe ostvariti i kako?

Uĉenici rade u okviru grupe i prezentiraju svoje odgovore. Poslije prezentacije uraditi T-

tabelu, prednosti i nedostaci pojedinih zanimanja.

U završnom dijelu ĉasa s uĉenicima poslušati pjesmu „Da sam je neko“ (Indeksi). Nakon

kratkog razgovora o doţivljaju kompozicije zadati domaći zadatak da zamisle da su vaţna i

moćna osoba na svijetu i da napišu kratak anonimni esej na temu: Da sam ja neko, ja bih...

Povratna informacija: Razgovaramo sa uĉenicima o njihovim ţeljama i interesovanjima i

kako oni sebe vide u budućnosti.

Nastavak rada: Uĉenik/ca treba da sa svojim roditeljima ili struĉnim timom u školi

porazgovara o svojim profesionalnim ţeljama i mogućnostima.

Ishod: Uĉenici su postali svjesniji svog identiteta i svojih mogućnosti.

145

Nastavna jedinica: Moj izbor i ono na šta mogu uticati

Cilj: Pomoći uĉenicima da spoznaju na šta mogu u ţivotu uticati; kada imaju manje izbora,

šta mogu uĉiniti da povećaju svoje mogućnosti kao i da usvoje hijerarhiju vrijednosti

odreĊenih pojmova u ţivotu te da uvide vaţnost tih pojmova u njihovom ţivotu i ţivotu

zajednice.

Vještine: Donošenje odluka i kritiĉko mišljenje

Didaktiĉki materijal: papir u boji, hamer, flomasteri

Napomena: Organizacija rada zavisna od broja uĉenika u odjeljenju. Uvjeriti se da uĉenici

znaju znaĉenje rijeĉi IZBOR.

Tok aktivnosti :

1. Pred uĉenike se postavlja zadatak: Podijelite papir na dva dijela. Na jednom dijelu napišite

MOJI IZBORI, a na drugi MOJI NEIZBORI. Sjetite se svega onoga što u ţivotu birate,

šta ste već odabrali ili ćete odabrati (svega o ĉemu vi donosite odluku). To upišite pod

MOJI IZBORI. Sada razmislite o onome na šta vi direktno ne moţete uticati, ili onome što

ste prisiljeni da uĉinite.

Primjer: Ko odluĉuje o odjeći, izgledu, prijateljstvu, vrsti muzike koju slušaš, naĉinu na

koji se ponašaš? Ko je birao pol, boju oĉiju, roditelje, školu u koju ideš, zanimanje kojim

ćeš se baviti i sl. Kada završe sa popisima, uĉenici koji ţele ĉitaju napisano, a nastavnik/ca

na tablu piše sve ono za šta uĉenici vjeruju da biraju sami i sve ono za što misle da su

njihovi izbori. Zajedniĉki raspravljaju o tome. O neizborima diskutuju.

2. Uĉenicima podijeliti papiriće sa sljedećim pojmovima: RELIGIJA, ODIJEVANJE,

OBIĈAJI, TRADICIJE, HRANA, MUZIKA, FILM, JEZIK, MJESTO BORAVKA,

ŠKOLA, PORODICA, MJESTO ROĐENJA, ĈLANSTVO U GRUPI PRIJATELJA,

SIMBOLI.

Uĉenici prave redoslijed ( po vaţnosti za njihovo odreĊivanje liĉnosti), prethodno

navedenih pojmova. Svi pojmovi se napišu na listić, tako da svaki uĉenik pravi svoju

hijerarhiju vaţnosti. O svemu se vodi razgovor i uporeĊuju situacije.

Uĉenici objašnjavaju svoj izbor. U razgovoru sa uĉenicima analiziramo i uporeĊujemo

njihove hijerarhije vrijednosti. Pokušavamo razlikovati bitne od manje bitnih vrijednosti.

Na kraju definišemo univerzalne vrijednosti sa popisa koje će biti predstavljene na hamer

papiru i to argumentujemo ĉinjenicom da su neke od ovih vrijednosti jednako vaţne većini

svjetskih civilizacija.

Povratna informacija: Razgovor sa uĉenicima, šta su saznali o izborima i vrijednostima

koje biraju.

Ishod: Uĉenici su postali svjesniji svojih izbora i svojih mogućnosti.

146

Nastavna jedinica: Teţnja za srećom

Cilj: Osposobljavanje uĉenika da se susreću sa srećom u ţivotu kroz druţenja, pjesmu i

komunikaciju kao i da daju liĉni doprinos za podsticanje sreće kod drugih ljudi iz okruţenja.

Vještine: Liĉna teţnja da istaknemo vaţnost sreće, da je manifestiramo kroz sve ţivotne

situacije, da druge uĉinimo sretnim svojim prisustvom i zalaganjem te na taj naĉin

pokazujemo drugima kako i oni to trebaju ĉiniti.

Didaktiĉki materijal: papir u boji, flomasteri, olovke, bojice, ljepilo

Napomena: Organizacija rada zavisna od broja uĉenika u odjeljenju. Uvjeriti se da su uĉenici

zaista spoznali šta znaĉi teţiti ka sreći.

Tok aktivnosti

1. Uĉenicima pustiti pjesmu „Vi prekrasni ljudi“ grupe „Film“, razgovarati o pjesmi, kako i

na koji naĉin su je oni doţivjeli i razumjeli. Postaviti uĉenicima pitanja šta za njih

predstavlja pojam „SREĆA“ i „TEŢNJA KA SREĆI“

2. Uĉenike podijeliti u grupe. Postaviti zadatak svakoj grupi da osmisli najbolji i

najkreativniji naĉin usrećivanja druge osobe – ljudi. Primjer: humanitarna akcija, gest

iznenaĊenja, organiziranje ĉasa smijeha (vicevi, šale, zagonetke), akcija pomaganja starim

i nemoćnim ljudima.

3. Prezentiranje radova po grupama. Provjeriti jesu li uĉenici uvidjeli kako mogu nekoga

uĉiniti sretnim, kako trebaju teţiti ka sreći, te kako sami mogu oĉekivati da im se sreća

osmjehne.

Povratna informacija: Uĉenici su došli do zakljuĉka da trebaju uţivati u malim stvarima

koje ih ĉine sretnim, da je za sreću vrlo malo potrebno samo treba znati, htjeti i ţeljeti.

TakoĊer, imaju priliku uvidjeti kako i na koji naĉin se sreća manifestira.

Ishod: Uĉenici su dobili priliku da se zapitaju i razmisle koliko je sreća za njih i njihove

najbliţe vaţna u ţivotu. Ono što su nauĉili na ovom satu vaţno je da primjenjuju u

svakodnevnom ţivotu, da sreća uvijek bude dio njih te da joj teţe onako kako oni to najbolje

znaju.

147

Nastavna jedinica: Porodiĉno stablo

Cilj: Predstavljanje svoje porodice na panou putem istarţivaĉkog rada

Vještine: Istraţivaĉki rad i grafiĉka prezentacija

Didaktiĉki materijal: papir u boji, hamer, flomasteri

Napomena: Organizacija rada zavisna od broja uĉenika u odjeljenju. Uvjeriti se da uĉenici

znaju znaĉenje rijeĉi porodiĉno stablo.

Tok aktivnosti:

1. Zapoĉeti razgovor asociogramom na temu PORODICA.

otac

... ...

PORODICA majka

sigurnost dom

2. Definicija porodice: sa uĉenicima zajedno izvesti vlastitu definiciju porodice.

3. Uĉenici sastavljaju spisak, najprije uţe, a zatim šire porodice i koliko vremena provode sa

ĉlanovima porodice.

4. Uĉenicima prikazati slike i primjere već uraĊenih porodiĉnih stabala prema kojima će i

oni uraditi svoje vlastito.

Povratna informacija: Iz razgovora sa uĉenicima saznajemo o pojmu porodica i porodiĉno

stablo.

Ishod: Uĉenici su postali svjesniji svog porijekla i svoje porodice

Nastavak rada: Razgovor sa roditeljima i prikupljanje informacija vezanih za svoje

porijeklo. Pribaviti potreban materijal za dalji rad.

148

KULTURA PONAŠANJA

Nastavna jedinica: Zahvalnost

Cilj: Navesti uĉenike da razmišljaju o oblicima uĉtivosti i znaĉaju zahvaljivanja u

svakodnevnom ţivotu

Vještine: Uĉtivo ponašanje

Didaktiĉki materijal: papir u boji, hamer, flomasteri

Napomena: Organizacija rada zavisna od broja uĉenika u odjeljenju. Uvjeriti se da uĉenici

znaju znaĉenje rijeĉi BONTON.

Tok aktivnosti:

1. Oluja ideja: Kako se zahvaljuješ? Komentari.

2. Nastavnik moţe zapoĉeti ĉas tako što će na tabli postaviti veliki pano na kojem se nalazi

slijedeći sadrţaj:

„Lijepa rijeĉ i gvozdena vrata otvara“

Ĉetiri ĉarobne rijeĉi: MOLIM, HVALA, IZVOLI, OPROSTI. Na ovom ĉasu zadrţavamo

se na rijeĉi HVALA, znaĉaju pravovremene i ĉeste upotrebe ove rijeĉi.

Hvala ti. Hvala što si mi pomogao. Hvala, cijenim tvoj trud. Hvala, mnogo

sam nauĉio.

Pozvati uĉenike da sami dopisuju na tabli sliĉne reĉenice. Istovremeno, uĉenici će

neizbjeţno komentarisati reĉenice što nastavniku/ci omogućava da snimi inicijalno stanje

u kulturi komunikacije.

3. Uĉenike podijeliti u pet grupa. Grupe formirati tako da uĉenici iz kutije izvlaĉe papire u

boji. Ista boja znaĉi da su uĉenici u istoj grupi. Svaka grupa će dobiti po jedan list A4

formata na kojem će pisati:

LIST 1 : Kako bi se zahvalio/la osobi koja ti je u neĉemu pomogla?

LIST 2 : Kako bi se zahvalio/la nastavniku od kojeg si nešto nauĉio/la?

LIST 3 : Kako bi se zahvalio/la roditeljima što su ti odobrili odlazak u kino sa društvom?

LIST 4 : Kako bi se zahvalio/la drugarima na roĊendanskom poklonu?

LIST 5 : Kako bi rekao/la drugu/arici koji/a je zbog bolesti dugo odsutan/na da ti

nedostaje?

Zadatak je da svaki uĉenik/ca iz grupe napiše po jednu reĉenicu koju bi on/ona uputio/la

u zadatoj situaciji.

4. Nakon vjeţbe slijedi izvještavanje. Predstavnik grupe izlazi pred tablu, postavlja papir sa

odgovorima i ĉita ih naglas. Ostali uĉenici se ukljuĉuju tako da svoje odgovore i

obrazloţenja dijele sa ostatkom razreda.

Povratna informacija: Provjeriti koliko su uĉenici od ranije bili upućeni u pravila bontona.

Ishod: Uĉenici su postali svjesniji potrebe zahvaljivanja i lijepog ponašanja.

149

Debata kao model nenasilne komunikacije

Sistem vrijednosti razvijenih demokratija će biti prije implementiran u našu društvenu

stvarnost ukoliko ih prihvate i promovišu graĊani sa jasno artikulisanom stavovima,

razvijenom sviješću i konstruktivnim odnosom ka društvenim problemima. Debata je jedan od

najsigurnijih modela u procesu izgradnje modernog, ravnopravnog i tolerantnog društva.

Debata je argumentovana rasprava – sve zakljuĉke potrebno je obrazloţiti i potkrijepiti

dokazima koji moraju biti izvedeni na osnovu povjerljivih informacija poštujući logiĉke

okvire zakljuĉivanja što omogućava objektivnu spoznaju svih aspekata izabrane teme

debatovanja. Za kvalitetnu debatu, kljuĉ uspjeha je u dobroj pripremi.

U realizaciji nastavnih sadrţaja u VII razredu preporuĉujemo dvije debate. Teme:

1. Umjetnost i šund

2. Moderni mediji - reklama

150

LITERATURA

8. Iviĉić,T.: Religija i religije, Teovizija, Zagreb 2007.

9. Cvitković, I.: Religije u Bosni i Hercegovini, Igro Univerzal, Tuzla, 1981.

10. Muftić, T.: Islam i religije svijeta, Mostar 1998.

11. Softić, A., Maglajlić, M., Srdanović,A., Maros, Z., Samokovlija, S.: Obiĉaji muslimana,

pravoslavnih, rimokatolika i Jevreja u BiH, MeĊureligijsko vijeće u BiH, Sarajevo 2005.

12. MeĊureligijski pogledi, ĉasopis za pitanja religije i ljudskih prava, decembar 2007.

13. Kamarovsky, E.: Tajne uspješnog uĉenja

14. Kols, M., Vajt, Ĉ., Braun, P.: Nauĉite da uĉite, Kreativni centar, Beograd

15. NPiP predmeta „Ţivotne vještine i stavovi“, Brĉko Distrikt

16. www.amica-educa.com

17. http://www.cmv.org.rs

18. www.vjerouĉitelji.ba

19. www.bmbwk.gv.at

20. www.k-educatin.at

i drugi verifikovani izvori znanja do kojih nastavnik/ca doĊe, a sadrţajem mogu posluţiti u

obradi teme u smislu zadanog NPiP.

151

Kanton Sarajevo

Priručnik za VIII razred

Društvo/Religija/Kultura (alternativni predmet)

152

Nastavna jedinica: KULTURA I CIVILIZACIJA

Cilj ovog ĉasa je da uĉenici shvate pojam civilizacije kao materijalne kulture, a pojam kulture

kao duhovne kulture.

Tok aktivnosti:

Nastavnik/ca će upoznati uĉenike sa temom kroz razgovor, a zatim dublje pribliţiti pojmove

kultura i civilizacija.

Teorija za nastavnika/cu:

U duhovnu kulturu spadaju vjera-religija, umjetnost, etika, estetika i ĉista filozofija, dok je

civilizacija materijalna kultura, nastavak zoološkog, jednodimenzionalnog ţivljenja, razmjena

materije izmeĊu ĉovjeka i prirode djelovanje inteligencije na vanjski svijet, neprekidno

mijenjanje svijeta. Kultura je statiĉka tema o tome zašto ţivimo, dok je civilizacija stalni

progres naĉina kako ţivimo, kako zadovoljavamo potrebe. Jedno je pitanje smisla ţivota, a

drugo naĉina ţivota. Civilizacija poznaje svoje svoje kameno i svoje atomsko doba. U kulturi

takvog razvoja nema. Kultura nema historiju. Ona je umjetnost biti ĉovjek, ona nastoji

smanjiti broj ljudskih potreba. Civilizacija je nastavak tehniĉkog, a ne duhovnog razvoja.

Ĉovjekova ovisnost o materiji neprekidno se povećava u civilizaciji. Nosilac kulture je

ĉovjek, civilizacije društvo, cilj kulture je moć nad sobom, a civilizacije nad prirodom.

Kultura i civilizacija se odnose kao nebesko i zemaljsko carstvo. Rimsko carstvo je primjer

visoke civilizacije bez kulture. Civilizacija obrazuje – školuje, a kultura odgaja. ( Muftić, T. )

Aktivnost za uĉenike:

Nastavnik/ca će, uz aktivno ukljuĉivanje uĉenika u istraţivaĉki rad, pronalaziti primjere

civilizacije i kulture.

Npr. likovna umjetnost je dio kulture, a kiĉ u likovnoj umjetnosti je donijela civilizacija

Na sliĉne teme koju uĉenici ponude u objašnjavanju pojmova kultura i civilizacija ( muzika,

film, ples i sl. se moţe organizirati diskusija ili debata.

Ishod: Probuditi kod uĉenika interes za dubljim saznanjima i shvatanjima pojmova kultura i

civilizacija

Nastavna jedinica: NACIONALNA KULTURA

Cilj: Sadrţajno definiranje sintagme nacionalna kultura, razlikovanje kulture ishrane,

polova, socijalnih slojeva, regionalne kulture

Tok i struktura ĉasa:

Uvodni dio:

Razgovor: Šta je kultura?

Od ĉega se kultura sastoji?

Šta znaĉi kada se za nekog kaţe da je nekulturan?

Glavni dio:

Šta je nacionalna kultura? Šta nju ĉini?

Koliko znate o svojoj zemlji obiĉajima (u razliĉitim situacijama:

svadba, posjeta prijateljima, roĊendan, završetak školovanja, posjeta

bolesniku, sahrana i sl.)?

153

Da li je kultura rezervisana samo za odreĊene slojeve društva, ili je to

razliĉit stepen kulture?

Kada kulture postaju nekulturne ( npr. pojedini tekstovi pjesama, drama

i sl.)

Da li je takva nekultura popularna i zašto?

Šta znate o drugim kulturama, npr. Kulturi Irske, Amerike, Njemaĉke,

Srbije,

Hrvatske, Makedonije, Australije, Japana, i dr. (uporediti ishranu,

muziku, naĉin odijevanja u razliĉitim prilikama, o odabiru zanimanja –

muška i ţenska zanimanja ...)

Završni dio:

Ukratko ponoviti šta ĉini kulturu jednog naroda.

Nastavna jedinica: VLASTITI KULTURNI IDENTITET (prvi čas)

Cilj: Definisati pojam identitet, kultura. Izgradnja poštovanja prema pripadnicima drugih

naroda i religija, jaĉanje vlastitog kulturnog identiteta.

Vještine: jaĉanje etniĉke tolerancije, stvaranje i jaĉanje vlastitog kulturnog identiteta,

razbijanje stereotipa i predrasuda prema drugim narodima

Tok aktivnosti:

Nastavnik najavljuje nastavnu jedinicu i objašnjava pojam kultura i pojam identitet.

Vjeţba br.1:

Identitet

Ko sam ja? Šta sam ja?

Koje su najvaţnije stvari koje ĉine vaš identitet? Napišite ih uz brojeve od 1do 5

(broj 1 je najvaţniji za nas).

Neka će se vjerovatno odnositi na:

uloge koje u ţivotu imate: kći, prijatelj, uĉenik

dijelove identiteta koje moţete birati: oboţavatelj izvjesnog tipa muzike, stil

odijevanja

154

gdje ste roĊeni, gdje sad ţivite;

pripadnost manjini ili ne;

vašu vjeru

i moţda, što je neobiĉno, na nešto što niste ili ne ţelite biti niti ţena, niti socijalist, niti

Francuz, niti alkoholiĉar.

Ali, identitet je više od samoopaţanja:

Drugi nas procjenjuju, i ponekad nam se ne sviĊa prišivena etiketa. Zakljuĉujemo da drugi

mogu etiketirati neke ljude kao ”manjinsku skupinu“. Ko smo mi? A ko su oni? Naš društveni

identitet u vezi je s vrijednostima i obiljeţjima. Dijelimo ljude u grupe jer ĉini se da je

potrebno biti drugaĉiji od ostalih. Imamo potrebu vrednovati našu grupu, (razred, porodicu,

prijatelje) da bi sami bili pozitivno vrednovani. Opasnost leţi u negativnom vrednovanju onih

koji nisu dio naše grupe. Svrstavanje ljudi po kategorijama uskraćuje im mogućnost da budu

nešto drugo.

Pitanje: Navedite dvije jednostavne ( ili smiješne!) karakteristike koje strance mogu asocirati

na našu zemlju? Na primjer, Švicarska = satovi i bankarstvo, Njemaĉka = mercedes. Jesu li

ove stvari vaţan dio vaše liĉnosti?

Vjeţba br.2:

Podjela uĉenika u grupe i zaduţenja. Uĉenike podijeliti na grupe od po 5 do 6 ĉlanova i pri

tome voditi raĉuna da grupe budu multietniĉkog sastava, ako je to moguće. Radionica se

moţe izvoditi i u grupama koje nisu multietniĉke. Svaka grupa sebi daje atraktivno ime. Na

panou će, uz zapis imena grupe, stajati ilustracije kojima grupa ţeli potkrijepiti svoju

prezentaciju.

U grupama uĉenici diskutuju i na panou zapisuju:

Koje su najistaknutije karakteristike Bošnjaka, Hrvata i Srba?

Koje su najistaknutije karakteristike pravoslavne, katoliĉke i islamske vjere?

Opisati nacionalne kuhinje, nošnje, tradicionalnu muziku kod pojedinih naroda.

Mogućnost ispoljavanja nacionalnog idetiteta kroz kulturu, muziku, umjetnost i

knjiţevnost

Saĉiniti listu prijedloga za jaĉanje etniĉke tolerancije.

Nastavnik moţe po potrebi proširiti listu pitanja za diskusiju ne odstupajući od nastavne

jedinice.

Svaka grupa postavlja svoj pano na školsku tablu i vrši prezentaciju onoga što je pripremila.

Ako se desi da neka prezentacija izazove komentare i polemiku iz razreda, to je poţeljno i ako

se grupa koja vrši prezentaciju ne snaĊe u ovim diskusijama, nastavnik će uĉenicima pruţiti

pomoć.

Zakljuĉak: Ţivimo zajedno, jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih!

Teorija za nastavnike

IDENTITET je pojam kojim se oznaĉava osjećaj koji omogućava osobi da doţivljava sebe

kao osobenu i nezavisnu liĉnost, svjesnu svoga tjelesnog stanja, spolne zrelosti, drugih ljudi i

društva u cjelini, kao i svoga vlastitog odnosa prema tim ljudima i takvom društvu.

Identitet je naš doţivljaj našeg vlastitog JA tokom duţeg perioda, bez obzira na promjene

perioda i okolnosti koje se dogaĊaju oko nas. Identitet je odgovor na pitanje „KO SAM JA?”,

odnosno kako sami sebe doţivljavamo u vremenu i prostoru i kako nas opaţaju drugi.

Identitet svake osobe sastoji se od niza slojeva, a oni su: naši liĉni izbori tokom ţivota –

profesija, pripadnost udruţenju graĊana, sportskom klubu, muziĉkom pravcu, politiĉkoj partiji

- i neke karakteristike koje dobivamo roĊenjem – pol, tjelesne karakteristike, rasa, nacija, itd.

Dakle, to što smo ovoga pola, ove nacionalnosti, ove religije, ovog kluba, ljubitelji ove

155

muzike, uĉenici ove škole, ţivimo u ovom gradu ili selu, sve zajedno ĉini naš identitet, i to

uĉenicima treba naglasiti. Identitet se uvijek gradi u kontaktu s drugim ljudima. Slika kako

vidimo sebe i kako nas drugi vide moţe biti razliĉita. Razliĉitost ovih predstava o nama ĉesto

je uzrok konflikata, a posebno je opasno osobe promatrati kroz samo jedan sloj identiteta.

Zašto? Promatranjem i doţivljavanjem osobe kroz samo jedan sloj identiteta (npr. polnu

pripadnost, etniĉku pripadnost), stvara se temelj za razvitak stereotipnog mišljenja i

diskriminacije.

Nastavna jedinica: VLASTITI KULTURNI IDENTITET (drugi čas)

Cilj: izgradnja poštovanja prema pripadnicima drugih naroda i religija, jaĉanje vlastitog

kulturnog identiteta

Vještine: jaĉanje etniĉke tolerancije, stvaranje i jaĉanje vlastitog kulturnog identiteta,

razbijanje stereotipa i predrasuda prema drugim narodima

Tok aktivnosti:

Nastavnik sa uĉenicima razgovara o prethodnom ĉasu, o razlikama meĊu ljudima i o tome

kako neuvaţavanje tih razlika vodi ka predrasudama i diskriminaciji. Posebno naglašava

potrebu uĉenja uvaţavanja razliĉitosti i najavljuje cilj sata.

Podijeliti razred u grupe i dati grupna zaduţenja.

Zadatak 1: Svaka grupa na listu papira ispisuje posebna i razliĉita svojstva hrišćanske i

islamske vjere.

Nastavnik dijeli tablu na pola i na jednoj strani ispisuje svojstva islamske, a na drugoj

hrišćanske vjere. Ova svojstva išĉitavaju grupe sa svojih lista.

Zadatak 2: Nastavnik vodi razgovor sa uĉenicima o etniĉkoj toleranciji i posljedicama

netolerancije. Uĉenicima podijeliti upitnike o etniĉkoj toleranciji. Svaki uĉenik popunjava

svoj primjerak upitnika.

156

Nastavnik formira dvije grupe za sabiranje rezultata. Jedna grupa sabira ukupan rezultat i

upisuje ga na svoju listu pored imena uĉenika, a zatim upitnik predaje drugoj grupi koja sabira

rezultate po pitanjima. Prva grupa će dobiti rezultat etniĉke tolerancije koji vaţi za razred, a

druga listu rezultata po pitanjima.

Diskusija

Nastavnik sada otvara diskusiju po pitanjima. Prvo se raspravlja o pitanju koje ima najviši

rezultat jer je ono najmanje sporno i izaziva najmanje problema. Na kraju se raspravlja o

pitanju na kome je ostvaren najmanji rezultat. Na ovaj naĉin se etniĉki stavovi usaglašavaju

po principu od lakšeg ka teţem.

Nakon diskusije nastavnik izvodi zakljuĉke o potrebi uĉenja etniĉke tolerancije i uvaţavanja

meĊu ljudima, o predrasudama i etniĉkoj iskljuĉivosti i njihovim posljedicama.

Prilog:

UPITNIK o etniĉkoj toleranciji

Na pitanja se odgovara Likertovom skalom od 1 = ne vrijedi za mene, do 5= potpuno

vrijedi za mene.

1. Da li bi mogao/la imati prijatelja druge nacionalnosti?

2. Da li bi pripadniku druge nacionalnosti povjerio/la neku tajnu?

3. Da li bi mogao od pripadnika druge nacije zatraţiti pomoć ?

4. Da li vjeruješ pripadnicima druge nacije?

5. Da li poštuješ druge vjere?

6. Da li bi za prijatelja uzeo/la pripadnika druge nacije?

7. Da li bi pomogao pripadniku druge nacije kada mu zatreba pomoć ?

8. Da li bi sklopio/la brak sa pripadnikom druge nacije?

9. Smatraš li da pripadnik druge nacije u neĉemu moţe biti bolji od tebe?

10. Smatraš li da ljudi razliĉitih nacija i vjera mogu ţivjeti zajedno u sreći?

Nastavna jedinica: INTERKULTURALNI STAVOVI UĈENIKA (prvi čas)

Cilj: Definisati pojam interkulturalnost, multikulturalnost, upoznavanje posebnosti kultura u

BiH

Vještine: Razvijanje interkuluralanih stavova, tolerancije, uvaţavanja drugih ljudi

Tok aktivnosti:

Uĉenicima prvo treba objasniti da se mnoge razlike meĊu ljudima vide kao razlike meĊu

grupama ljudi. Razlikama meĊu grupama ne pridaje se uvijek ista vaţnost. Nekada su se više

naglašavale razlike u boji koţe, vjerskoj pripadnosti i obiĉajima. Danas se više spominju

razlike meĊu narodima. Istiĉe se da svaki narod ima neka obiljeţja po kojima je prepoznatljiv

(ime, podruĉje koje zauzima, jezik i/ili pismo, obiĉaji, prirodne ljepote, historijski spomenici

itd.). Velik dio tih obiljeţja odnosi se na njihovu kulturu ili naĉin ţivota. Kulturu nekog

naroda ne treba poistovjećivati s kulturom zemlje ili drţave, budući da mnogi narodi u svijetu

nemaju svoju drţavu, a na teritoriju mnogih drţava ţive pripadnici više naroda – najĉešće

pripadnici većinskog naroda i pripadnici manjinskih naroda (nacionalnih manjina). Kultura

takvih zemalja uvijek je spoj kultura većinskog i manjinskih naroda.

Definisati pojmove interkulturalnost, multikulturalnost.

Razred se podijeli u manje grupe koje rade na projektu.

157

Vjeţba br.1

Zadatak je istraţiti razlike izmeĊu pripadnika većinskih naroda i nacionalnih manjina koji

ţive u BiH: historije, obiĉajima, religiji, vaţnijim datumima, historijskim liĉnostima koji su

pridonijeli razvoju zemlje i dr. U mjestima u kojima postoje kulturna društva ili centri koji

njeguju kulturu odreĊene nacionalne manjine, bilo bi dobro da uĉenici i uĉenice svoje

izvještaje rade uz njihovu pomoć. Rezultati se predstave razredu, nakon ĉega se realizira

rasprava.

Pripadnike kojih naroda nalazimo u Bosni i Hercegovini? Po ĉemu se te grupe meĊusobno

razlikuju? (jezik, pismo, vjeroispovijest itd.)? Jesu li, kao graĊani Bosne i Hercegovine,

pripadnici svih naroda (većinskih i nacionalnih manjina) ravnopravni? Jesu li nacionalne

manjine svojim kulturama pridonijele zajedniĉkoj kulturi Bosne i Hercegovine? Moţete li

navesti neka imena pripadnika drugih naroda koji su osobito pridonijeli razvoju bosansko-

hercegovaĉke kulture tokom historije? (npr. knjiga Hagada).

Vjeţba br.2 - Pojam diskriminacija

Napomena: Ova aktivnost treba uĉenike i uĉenice dovesti do razumijevanja veze izmeĊu

predrasuda o nekoj grupi i diskriminacije pojedinca koji pripada toj grupi. Za razliku od

stereotipa, predrasuda je uvijek povezana s ĉvrstim uvjerenjem o negativnim osobinama neke

grupe. Zbog toga ona moţe dovesti do toga da se pojedincu koji pripada toj grupi ospore

odreĊena prava, uz obrazloţenje da ih on, zbog svojih osobina, ne zasluţuje.

Što znaĉi diskriminirati nekoga? Moţemo li nekome osporiti njegova prava samo zato što

izgleda drugaĉije od nas (ima drugu vjeru, pripada drugom narodu)? Kako se osjeća osoba

koja je ţrtva nepravde? Ima li sluĉajeva predrasuda i diskriminacije ili nepravde meĊu nama?

Vjeţba br.3-Pojam rasizam.

Analizirati sljedeće reĉenice:

Samo za bijelce.

Zabranjen ulaz crncima.

Poseban razred za Rome.

Zašto bi neki ulaz za crnce bio zatvoren, a za bijelce otvoren?

Je li to nepravda?

Zašto je nepravedno staviti romske uĉenike i uĉenice u poseban razred?

Nastavna jedinica: INTERKULTURALNI STAVOVI UĈENIKA (drugi čas)

Cilj: Upoznavanje posebnosti kultura u svijetu i BiH. Upoznavanje razliĉitosti u religijama

Vještine: Razvijanje interkulturalanih stavova, tolerancije, uvaţavanja drugih ljudi, stvaranje

stavova prema svjetskim religijama

Tok aktivnosti:

Vjeţba br. 1

Nastavnik objašnjava uĉenicima i uĉenicama da je vjera jedno od najvaţnijih obiljeţja

ljudskoga svijeta, ali da se ljudi meĊusobno razlikuju po pripadnosti odreĊenoj religiji. U

svijetu postoji veliki broj religija. Neke od njih su velike svjetske religije, koje nadilaze

granice drţava i kontinenata, dok su druge vezane uz manje grupe koje ţive na odreĊenom

prostoru. Iako se u mnogo ĉemu razlikuju, sve religije imaju neka zajedniĉka obiljeţja.

Zadatak uĉenika i uĉenica je da u aktivnosti koja slijedi istraţe neke razlike i sliĉnosti meĊu

znaĉajnijim religijama svijeta.

158

Uĉenici koriste tehniku oluje ideja za nabrajanje razliĉitih religija za koje su ĉuli. Nastavnik

piše njihove odgovore na tablu ili pano. Nakon toga, razred se podijeli u manje grupe. Svaka

grupa ima zadatak prouĉiti po jednu od religija s liste koristeći se izvorima iz školske ili

mjesne (gradske) biblioteke. Izvještaji grupa moraju sadrţavati najvaţnija obiljeţja pojedine

religije (npr.ime vrhovnog boga, naslov svete knjige, središnje postavke vjere, duţnosti

vjernika itd.). Predstavnici grupa podnose izvještaj razredu, nakon ĉega slijedi rasprava.

Za koje ste religije ĉuli prije istraţivanja? Šta ste o njima tada znali?Šta ste otkrili

istraţivanjem? Po ĉemu se religije meĊusobno najviše razlikuju? Šta imaju zajedniĉko? U

nastavku aktivnosti uĉenici i uĉenice produbljuju sliĉnosti meĊu religijama koje su istraţivali.

Nastavnik im podijeli radni materijal sa sljedećim izrekama:

KRŠĆANSTVO – U svemu čini drugima ono što bi htio da oni tebi čine.

ISLAM – Ne moţe biti vjernik onaj koji za svoga brata ne ţeli ono što ţeli za sebe.

ŢIDOVSTVO – Ono što mrziš, ne čini svojim bliţnjima.

BUDIZAM – Ne povrijedi drugoga na način koji bi i tebe povrijedio.

HINDUIZAM – Bit saţaljenja je ne učiniti drugome ono što bi tebi bilo bolno kad bi ti

to učinili drugi.

„Zlatno moralno pravilo” koje nalazimo u svim religijama i je da se prema drugome

ponašamo onako kako bismo ţeljeli da se drugi ponašaju prema nama.

Šta znaĉe te izreke? Šta religije time poruĉuju svojim vjernicima? Šta te izreke znaĉe za odnos

vjernika koji pripadaju jednoj religiji prema vjernicima koji pripadaju drugoj religiji? Trebaju

li se svi vjernici meĊusobno poštivati? Zašto je to potrebno? Trebaju li vjernici poštivati i

osobe koje nisu vjernici? Zašto je to potrebno? Da li se vjernici u svakodnevnom ţivotu

ponašaju u skladu s tim porukama? Kad bismo se svi pridrţavali tih poruka, bi li meĊu

ljudima bilo manje mrţnje, nesnošljivosti i sukoba? Šta je uzrok nepoštivanja takvih poruka?

Ako za to postoji interes, uĉenici i uĉenice mogu, uz pomoć vjerouĉitelja, roditelja i drugih

ĉlanova svoje religijske zajednice, prikupljati sliĉne poruke iz odgovarajućih svetih knjiga.

GraĊa se moţe ispisati na velikom panou flomasterima razliĉitih boja i objesiti na zid

uĉionice.

Vjeţba br.2

Muzika je sjajan naĉin pribliţavanja razliĉitih kultura, ali moţe biti i prijenosnik stereotipa i

pristranosti. Ova vjeţba dopušta uvid u kulturne stereotipe kroz muziku na opušten i

jednostavan naĉin.

Izabrati dijelove muzika iz manjinskih kultura ili s drugih kontinenata. Ako ste u mogućnosti,

prevedite pjesmu (ako je prikladna) i pripremite kopije. Objasnite uĉenicima da će ĉuti

muziku za koju trebaju pogoditi odakle dolazi. Ako muzika sadrţi rijeĉi, neka zamisle o ĉemu

govore. Pustite muziku 3 – 4 minute.

Uĉenici mogu komentirati muziku, ali ne smiju odati svoja nagaĊanja. Mogu ih zabiljeţiti,

ako ţele. Na kraju ponovo pustite muziku i pozovite uĉenike da pokušaju pogoditi. Ako imate

rijeĉi, dajte uĉenicima kopije i ponovo pustite muziku, ako ţele mogu i pjevati. Vodite

raspravu i na kraju skupa opet pustite muziku.

Pitajte uĉenike jesu li iznenaĊeni porijeklom muzike, je li im se svidjela, je li bilo teško

pogoditi odakle dolazi, itd.

Ako se uĉenicima svidi muzika, iako je smatraju nepoznatom, pitajte ih zašto je prije nikad

nisu slušali? Zbog toga jer je ne puštaju na radiju? Zašto je ne puštaju?

Napomena:

O izboru muzike ovisi uspjeh aktivnosti. Veći uticaj ima ako prvo pustite instrumentalni dio, a

tek kasnije cijelu pjesmu. Na ovaj naĉin sudionici se ne usmjere odmah na jezik. Izabrana

muzika treba prenijeti dobro raspoloţenje, bez obzira odakle dolazi. Budite spremni dati

159

informacije o muzici, njenoj kulturalnoj dimenziji, koliko je popularna u zemlji iz koje dolazi

itd.

Aktivnost će najbolje uspjeti ako odaberete donekle poznatu muziku: obiĉno asociramo

klasiku ili jaz sa Sjevernom Amerikom i Evropom, iako je većinom sviraju muziĉari iz drugih

podruĉja.

Aktivnost koja nas upoznaje s muziĉkom drugih kulturnih zaleĊa, moţete dopuniti pozivom

uĉenicima da donesu svoju muziku koja potiĉe iz druge kulture. Ali budite oprezni da se

vjeţba ne pretvori u natjecanje o najdraţoj pjesmi !!!

NAPOMENA: Ovaj ĉas svakako uveţite sa slijedećom nastavnom jedinicom „RELIGIJE

SAVREMENOG SVIJETA“

Nastavna jedinica: JAĈANJE KONCENTRACIJE

Tokom uĉenja uĉenik treba svu svoju paţnju usmjeriti na novu informaciju, na uporeĊivanje

te informacije s već postojećim znanjima i na razumijevanje. Koncentracija je veoma vaţna

već na samom poĉetku usvajanja novih znanja. Onaj ko se moţe dobro koncentrisati, brţe

postiţe cilj od onoga ko stalno skreće paţnju na vanjske podraţaje.

Ĉetrdeset posto djece ima problema sa koncentracijom. Oni lako skreću paţnju sa zadataka,

gube tok misli. To ozbiljno šteti školskom uspjehu. Savremena djeca i adolescenti navikli su

na stalni dotok novih izvora informacija, a takoĊer i na brzo postizanje osjećaja zadovoljstva,

i zato se s mukom zadrţavaju na zadacima, na temeljnom i paţljivom pisanju domaće zadaće.

MeĊutim, bez koncentracije nemoguće je biti uspješan u uĉenju. Zato, preporuĉujemo

nekoliko testova koncentracije iz knjige „Tajne uspješnog uĉenja“, Elena Kamarovsky. Ovdje

dajemo jedan primjer testa, a u preporuĉenoj literaturi moţete pronaći korisne testove

koncentracije, pamćenja i motivacije.

NAĐI PAR!

Oznaĉi u tablici parove jednakih slova i brojeva.

Vremensko ograniĉenje: 60 sekundi

a L B e b f m 11 0 10

10 13 V 7 16 t 0 u 19 Đ

K 4 H 1 P 15 m 18 ĉ R

9 14 U Ţ š 3 N e c 5

R N 5 G 17 D n ĉ h 20

t 8 i Đ S J 2 Dţ r 1

Za svaki taĉan odgovor daje se jedan bod, za svaki netaĉan odgovor oduzima se jedan bod.

Izraĉunajte ukupan broj bodova.

Nastavna jedinica: ISPITNI STRES

Pribliţavanje vaţnih ispita mnogima donosi veliku uznemirenost i stres, osjećanje panike

zbog toga što im se ĉini da nisu dovoljno radili, strah da rezultati moţda neće biti dovoljno

dobri za prelazak na slijedeći nivo, gdje će biti vjerovatno još više ispita. Stres je odgovoran i

za blokadu u pamćenju. Osoba koja proţivljava stres nalazi se u zatvorenom krugu. Što se

jaĉe pokušava neĉega sjetiti, to se više hormona stresa izluĉuje, pa još jaĉe blokira pristup

informaciji. Taj je proces moguće prekinuti, ako se hormone stresa prestanu izluĉivati, jer tek

160

tada mozak opet moţe funkcionisati. Jednako kao što smeta pri zapamćivanju novog gradiva,

stres takoĊer smeta pri pokušaju prisjećanja.U daljem tekstu nudimo korisne savjete koje

moţete kopirati uĉenicima, a preporuka je da na ovaj ĉas pozovete pedagoga-psihologa ili

psihologa škole. Kanadski psiholog Dejv Luis ( David Lews ), koji radi sa studentima u

savjetovalištu za oslobaĊanje od stresa pred ispit, kaţe: “Izgleda da se veliki strah od ispita u

nas usaĊuje još od rane mladosti. Morate imati na umu da nema niĉega što ne moţete postići,

da vam je potreban samo prosjeĉan stepen inetligencije kako biste poloţili većinu ispita I da

razloga za strah, ako ste kroz dobru pripremu stekli samopouzdanje, jednostavno nema”.

Moguće je ĉak potpuno se osloboditi straha od ispita i uţivati u izazovu, uzbuĊenju i

osjećanju neuspjeha koje ispiti mogu donijeti. To ćeš postići ako na umu budeš imao ono što

svakako trebaš uraditi i ono što što nikako ne smiješ uĉiniti pred ispite i tokom njih:

Zapamti da zapravo moţeš osluĉiti da uspiješ – i da od toga sve zavisi.

Vodi raĉuna o tome da stres moţe biti zarazan i da se moţe povećati, zato nemoj

stalno da se ţališ prijateljima zbog toga što si sve nauĉio/la i ne slušaj one koji ti

govore kako ne mogu da spavaju ili kako su se razboljeli od brige. Umjesto toga,

ohrabrite jedni druge.

Shvati da je kod svih ljudi vrijeme tokom kojeg mogu biti koncentrisani ograniĉeno. I

najveći umovi poĉet će da odustaju poslije najviše od jednog i po sata rada. Pravi

kratke pauze od 10 minuta na svakih sat vremena uĉenja.

Pij biljne ĉajeve i voćne sokove.

Opusti se prije odlaska na spavanje tako što ćeš slušati muziku koja umiruje ili

pogledati neki film koji će te opustiti.

Ne pokušavaj da neposredno pred ispit nauĉiš nešto što ne razumiješ. Tih podataka

nećeš moći da se sjetiš na ispitu.

Šta god radiš, nikada se ne upuštaj u detaljne razgovore o ispitu kada on proĊe.

Završen je, zaboravi ga. Raprave o ispitu donose uznemirenost, a njima se ništa ne

postiţe.

Najvaţnije je da vjeruješ u sebe. Vjeruj da moţeš dobro proći na ispitima. Ne podlijeţi

negativnim predviĊanjima. Nemoj sebi govoriti da na ispitima uvijek doţiviš

neuspjeh. Na njima se ne sudi o tebi kao o ljudskom biću, oni samo pokazuju u kojoj

si mjeri savladao/la gradivo.

Nastavna jedinica: ORGANIZACIJA VREMENA

Većina uĉenika nema svijest o tome kako koristi svoje vrijeme. Poput većine ljudi, oni ĉesto

smatraju da će uraditi više nego što stvarno mogu da postignu. Ako nemaju jasnu sliku,

objektivnu sliku o tome kako zapravo provode vrijeme, neće im poći za rukom da svoje

obaveze drugaĉije organiziraju. Naglasite da ova aktivnost nije test. Ona je osmišljena tako da

im pomogne da lakše izaĊu na kraj s ispunjavanjem svojih obaveza u vremenu koje imaju na

raspolaganju. Pitanja za diskusiju sluţe za otpoĉinjanje aktivnosti.

Pitanja za diskusiju:

161

Kako odluĉuješ o tome koliko ćeš vremena odvojiti za školske obaveze?

Koliko ĉesto ti se ĉini da dan naprosto nije dovoljno dugaĉak?

Zašto ti to tako izgleda?

Kada planiraš svoje vrijeme, koji ti faktori pomaţu da odluĉiš šta ćeš raditi, a šta ne?

U koje doba dana si najviše zauzet/a i pod najvećim pritiskom?

Šta tada obiĉno radiš? Kako se osjećaš? Za koje doba dana misliš da je najmirnije i

najprijatnije? Zašto?

Cilj šasa je pomoći uĉenicima da objektivno sagledaju kako koriste svoje vrijeme.

Prilog: Kako provodiš vrijeme?

KAKO PROVODIŠ VRIJEME?

Da li ti je teško da se prihvatiš posla?

Ţuriš li kako bi završio/la posao do zadatog roka?

Da li rezultati koje postiţeš odgovaraju vremenu uloţenom u uĉenje?

Planer će ti pomoći da ispuniš svoje školske obaveze i ostvariš ciljeve kojima teţiš. Prvo treba

da razmotriš kako sada provodiš vrijeme. Popuni planer što taĉnije. Nemoj da upisuješ

školske ĉasove, ali upiši:

privatne ĉasove i vrijeme predviĊeno za izradu domaćih zadataka

aktivnosti i obaveze : npr. sport, ĉitanje, kućni poslovi, hobi...

slobodno vrijeme

Razliĉitim bojama obiljeţi pojedine aktivnosti. Na primjer:

crveno – uĉenje, domaći zadaci

plavo – aktivnosti i obaveze

crno – slobodno vrijeme

prijepodnevna

smjena 7-8 8-14 14-16 16-18 18-20 20-22 poslijepodnevna

smjena 7-8 14-20 8-9 9-11 11-13 13-14

P ŠKOLA

U ŠKOLA

S ŠKOLA

Ĉ ŠKOLA

P ŠKOLA

7-9 9-11 11-13 13-15 15-17 17-19 19-21 21-22

S

N

Nastavna jedinica: PROVOĐENJE I ANALIZA ĈEK LISTE STAVOVA RODITELJA

162

Ciljevi: dobiti što iskrenije odgovore od roditelja o njihovom naĉinu odgoja djeteta

Tok aktivnosti:

1. Kako se radi o stavovima roditelja moţe se zakazati roditeljski sastanak u vrijeme kada

se izvodi nastava, na kojima će biti prisutni i uĉenici. U uvodnom dijelu: predstavite se

roditeljima, recite nešto o svom profesionalnom ţivotu, zamolite roditelje da se i oni

predstave, kaţu svoje zanimanje i ime svog djeteta.

Objasnite znaĉaj provoĊenja ĉek – liste stavova roditelja, i objasnite na koji naĉin da

odgovore na postavljena pitanja.

Prije nego što podijelite ĉek – listu detaljno analizirati sa roditeljima pitanja, kako bi ste

došli do što boljih rezultata.

2. Ovo je ček – lista za procjenu stavova roditelja o najznačajanim aspektima razvoja i

odgoja djece. Pored tvrdnji sa kojim se slaţete stavite T, odnosno N ukoliko se ne

slaţete. Ako ste neodlučni stavite upitnik (?)

1. Većina roditelja sa ponosom priĉa makar o jednoj osobini svog djeteta.

_____

2. Malo roditelja ima potpuno jasnu sliku o tome kakvi roditelji ţele biti.

_____

3. Bolje je dopustiti djeci da „iskuse ţivot“, nego ih drţati pod „staklenim zvonom“.

_____

4. Roditelji ĉešće zapaţaju greške djeteta nego njegove vrijednosti i uspjehe.

_____

5. Većina djece je ponosna na svoje na svoje roditelje

_____

6. Dobri odnosi izmeĊu roditelja i djece zasnivaju se na uvjerenju djeteta da roditelj

maksimalno brine o njegovim potrebama

_____

7. U većini porodica nisu ustaljena osnovna pravila koja svi ĉlanovi porodice poštuju

_____

8. Većina djece je uvjerena da se roditelji pretjerano „miješaju“ u njihov ţivot

_____

9. Neprijatna osjećanja i raspoloţenja djeteta (bezvoljnost, potištenost...), uglavnom, su

znak da vaţne potrebe djeteta nisu zadovoljene – posebno potreba za uvaţavanjem i

pripadanjem

_____

10. U osnovi poremećenih porodiĉnih odnosa je borba za moć

_____

11. Najbolji naĉin da dijete zadovolji svoju potrebu za uvaţavanjem jeste da ima stalne

porodiĉne obaveze

_____

12. Većina roditelja je uvjerena da su dobri roditelji

163

_____

3. Nakon završetka rada, sa roditeljim razgovarati o odgoju djeteta, gdje se znaju dogaĊati

greške i da li djetetu treba obezbijediti što veću slobodu. Kakav utjecaj ima odnos u

porodici sa rezultatima u školi, i na koji naĉin moţe se poboljšati uĉenje i ponašanje

uĉenika?

Nastavna jedinica: RIJEĈNIK OSOBINA LIĈNOSTI

Cilj: Upoznavanje uĉenika sa razliĉitim tipovima liĉnosti, osobine u vezi s pojedinim

tipovima liĉnosti

Tok i struktura ĉasa:

Uvodni dio:

Podijeliti uĉenike u grupe ( po mogućnosti, inaĉe u parove); sve grupe imaju jednak

zadatak, ali usljed tipa zadatka oĉekuju se razliĉiti rezultati ( na osnovu vlastitog

iskustva)

Glavni dio:

Uĉenici rade na zadacima:

1. Uz sintagmu LOŠ ĈOVJEK napisati 5 imenica istog ili sliĉnog znaĉenja.

( Oĉekivani rezultat: zlikovac, nitkov, propalica, nasilnik, egoist, pijanica... )

2. Uz sintagmu LOŠ ĈOVJEK napisati 5 pridjeva istog ili sliĉnog znaĉenja.

( Oĉekivani rezultat: zao, sebiĉan, lukav, neposlušan, pokvaren, podmukao... )

3. Napiši 5 pridjeva koji opisuju PAMETNOG ĈOVJEKA!

( Oĉekivani rezultat: inteligentan, dosjetljiv, talentovan, nadaren, bistar...)

4. Napiši 5 pridjeva koli opisuju GLUPOG ĈOVJEKA!

( Oĉekivani rezultat: budalast, lud, nerazuman, neprijatan ... )

5. Napiši 5 pridjeva koli opisuju DOBROG ĈOVJEKA!

( Oĉekivani rezultat: dobrodušan, plemenit, veseo, velikodušan... )

6. Napiši 5 pridjeva koli opisuju ZALJUBLJENU OSOBU!

( Oĉekivani rezultat: sretan, nesretan, zateleban, opĉinjen, vjeran, odan... )

7. Dopiši po 3 rijeĉi koje imaju suprotno znaĉenje od:

Zao, ruţan, nepošten, , slab, glup, lijen, izdajnik, nevjeran, strašljiv!

8. Objasni pojmove:

TOLERANCIJA JE ...

POŠTENJE JE ...

ODANOST JE ...

PLEMENITOST JE ...

PONOS JE ...

TVRDOGLAVOST JE ...

Završni dio:

Napomenuti uĉenike:

- Da danas uraĊeno prezentiraju na narednom ĉasu

164

- Prezentaciju će imati u drugoj polovini ĉasa, a u prvoj polovini će izraĊivati

plakate neophodne za prezentiranje te da prema mogućnostima ponesu neophodan

materijal

( markeri i sl.)

2. ĉas

Tok i struktura ĉasa:

Uvodni dio:

- Uĉenici pristupaju izradi plakata neophodnih za prezentiranje RJEĈNIKA

OSOBINA LIĈNOSTI

- Uĉenici kao podlogu koriste rezultate vjeţbi sa prethodnog ĉasa

- Plakat se izraĊuje 25 minuta, a poslije toga slijedi prezentacija

- Nastavnik nadgleda izradu i po potrebi pomaţe, savjetuje

Glavni dio:

Svaka grupa predlaţe po jednog uĉenika koji će kao i nastavnik ocjenjivati rad ( osim

rada svoje grupe ) – krajnju ocjenu će ĉiniti prosjeĉna ocjena nastavnika i svih uĉenika

ocjenjivaĉa

Prezentiranje radova traje 5 minuta

Završni dio:

Najbolji plakat postaviti na vidno mjesto u uĉionici ili školi

Obavijestiti uĉenike o ocjenama te iste unijeti u razrednu knjigu

Nastavna jedinica: MIŠLJENJE O MENI

Cilj: pravilno procjenjivanje pozitivnih i negativnih ljudskih osobina

Vještine: Razvijanje i formiranje cjelovite liĉnosti, razvijanje kritiĉkog i samokritiĉkog

mišljenja. Razvijati pozitivna osjećanja prema sebi i drugima.

Nastavnik objašnjava vaţnost izgradnje pozitivnog stava o sebi i istiĉe da pozitivno misliti o

sebi znaĉi otkrivati svoje dobre strane, kako bi ih se ojaĉalo, i svoje slabe strane, kako bi ih se

promijenilo..

Traţiti od uĉenika da nabroje što više ljudskih osobina, te da ih napišu u sveske. Potom će u

svojim sveskama zaokruţiti ili podvući one osobine za koje misle da se odnose na njih.

Uĉenici i uĉenice sjednu u krug. Svako s liste odabere po tri rijeĉi za koje misli da odgovaraju

uĉeniku ili uĉenici s desne strane, okrene se i kaţe: “Ja mislim da si ti... ”. Ostali uĉenici i

uĉenice podignutim, odnosno spuštenim kaţiprstom izraţavaju svoje slaganje, odnosno

neslaganje. Oni koji se ne slaţu, moraju iznijeti svoje razloge, koje prvi uĉenik/ uĉenica

pokušava pobiti argumentima. Na kraju aktivnosti, daje se rijeĉ uĉeniku ili uĉenici o ĉijim

osobinama je bilo rijeĉ.

U diskusiji, takoĊe, odgovoriti na sljedeća pitanja: Šta znaĉi pozitivno misliti o sebi? Zašto je

potrebno pozitivno misliti o sebi? Zašto ponekad nismo zadovoljni sami sobom? Šta ili ko je

tome uzrok? Šta moţemo zajedno uĉiniti da svako od nas misli o sebi na najbolji mogući

naĉin i da sobom bude zadovoljan?

165

Na osnovu diskusije napraviti tabelu sa vlastitim osobinama koja moţe izgledati kao na

sljedećoj slici:

Ja o sebi

(šta znam o sebi)

Drugi o meni

(šta ne znam o

sebi)

Sretan Osjetljiv

Marljiv, energiĉan Nezadovoljan

Paţljiv Agresivan

Spreman pruţiti

pomoć

Potrebno je razlikovati osobine od ponašanja. Svaki ĉovjek ima pozitivne osobine a sam

donosi odluku kako se ponašati. Da bi promjene u ponašanju bile uspješne svako dijete treba

biti svjesno vlastitih vrijednosti, odnosno, pozitivnih osobina koje posjeduje kako bi bilo

motivirano i spremno za promjene vlastitog ponašanja.

Nastavna jedinica: DRUGOVI ME ODBACUJU

Cilj ove radionice jeste da pribliţi djeci osjećanja pojedinca koga

grupa odbacuje, da im ukaţe na postojanje razliĉitih uloga u situaciji

kada je neko odbaĉen (oni koji odbacuju, odbaĉeni i oni koji samo

posmatraju i ne reaguju). U ovoj radionici podstiĉe se aktivan odnos u

nalaţenju strategija reagovanja odbaĉenih i grupe neutralnih

posmatraĉa. Na taj naĉin, posredno, oni koji odbacuju postaju svjesni

posljedica svog ponašanja.

PROCES: Navedeni cilj se ostvaruje kroz nekoliko aktivnosti.

Najprije djeca u vjeţbi „Stani u krug“ imaju priliku da iskustveno

osjete dio doţivljaja onoga koji obacuje i odbaĉenog. Svoj doţivljaj zatim pojaĉavaju i

dopunjavaju u toku razmjene sa drugima. U slijedećoj aktivnosti, sa beznjedne distance

struĉnjaka-savjetnika djeca tragaju za aktivnim konstruktivnim pristupom koji bi mogli da

primjene odbaĉeni, odbacivaĉi i neutralni posmatraĉi. Potom, još jednom, uz pomoć novog

medija stripa i u novim grupama, uĉenici razmatraju problem odbacivanja uz mogućnost da

svim ukljuĉenim stranama sugerišu naĉin na koji se ova situcaija moţe prevazići.

MATERIJAL:

Cedulje za podjele u grupe (opisani naĉin podjele predviĊen je za odjeljenje od 30

uĉenika; voditelj treba da ga prilagodi brojnom stanju odjeljenja sa kojim radi): Na

svakoj cedulji je nacrtan jedan od šest razliĉitih sombola: plavi krug, ţuti krug, crveni

trougao, zeleni trougao, bijeli kvadrat i crni kvadrat. Dakle, tri simbola u šest razliĉitih

boja, a svakog simbola iste boje ima po pet (ukupan broj cedulja treba da odgovara

broju uĉenika). Sve cedulje sa istim simbolom (znaĉi sve trouglove, sve krugove, sve

kvadrate, bez obzira na boju) treba obiljeţiti brojevima od 1 do 5. Na ovaj naĉin, uz

166

pomoć simbola formiraće se podjela u grupe po petero, a uz pomoć brojeva podjela u

grupe po troje.

Tri pripremljena pisma ĉitalaca (vidi prilog 1.), koja treba umnoţiti u dva primjerka.

Papiri A4 za odgovaranje na pisma ĉitalaca (po nekoliko za svaku grupu).

Pripremljen strip (vidi prilog 2.), koji treba umnoţiti u onoliko primjeraka koliko ima

grupa od po troje.

UVODNA AKTIVNOST

STANI U KRUG

Današnja uvodna igra biće malo drugaĉija od dosadašnjih. Pošto ćemo se u ovoj

radionici baviti odnosima u grupi, u ovoj prvoj igri moţda ćete osjetiti jednu malo manje

prijatnu stranu bivanja u grupi. A poslije ćemo o svemu tome razgovarati.

Djeca se uz pomoć igre ATOM podjele u grupe po petero. Neka svaka mala grupa

naĊe sebi mjesto u ovoj prostoriji, napravi krug za sebe i ostane da stoji. Gledajte da budete

dovoljno udaljeni jedni od drugih. Sada traţimo po jednog dobrovoljca iz svake grupe koji će

prvi stati u centar svog kruga, a poslije njega svi će se izmijenjati u toj ulozi. Njihov zadatak

će biti da mirno stoje u krugu, ništa ne govore i samo prate šta se oko njih dešava. Zadatak

svih ostalih je da se lagano kreću u krug oko onoga ko je u centru i da ga bez rijeĉi mjerkaju,

procjenjuju, znatiţeljno i mrko posmatraju kao da mu traţe neku manu. Vaţno je da svi šutite

dok ovo radite. Samo obratite paţnju na to kako se osjećate. Kada svako u sebi izbroji do

trideset neka okrene leĊa osobi u krugu i neka nastavi da se kreće. Onog trenutka kada osobi u

centru svi okrenu leĊa ona se vraća meĊu ostale u svom krugu i bira slijedećeg koji će da

stane u centar. Vodite raĉuna da svi po jednom budu u sredini.

Nastavnik mora voditi raĉuna da sve grupe rade pribliţno istim tempom, ali da ne

bi došlo do narušavanja procesa koji se dešava, ne savjetuje se da nastavnik

odreĊuje kada će se smjenjivati osobe u krugu.

Kada sve grupe završe sa vjeţbom vraćaju se u veliki krug. Nastavnik

redom svakom uĉeniku postavlja sljedeća pitanja:

Kako si se osjećao kad si bio u centru kruga?

Šta tije bilo teţe ili neprijatnije: dok su te mjerkali ili kad su ti okrenuli leĊa?

A kako si s osjećao dok si u krugu sa ostalima mjerkao onoga u centru?

Šta ti je bilo teţe: dok si ti bio u centru kruga, ili dok si sa ostalima posmatrao onoga

ko je u centru?

Voditelj saţima cijeli razgovor tako što ponovi sva osjećanja koja su pomenuta iz obje

uloge i zakljuĉi: Sada ste iskusili nešto što se svakom od nas na razliĉite naĉine u

raznim prilikama moţe desiti. Vidjeli ste kako je to biti izloţen neprijateljskim

pogledima grupe, ali ste iskusili i to kako je biti u ulozi nekoga ko sebi daje za pravo

da druge posmatra sa visine.

GLAVNA AKTIVNOST POMOZITE, ŠTA DA RADIM, DRUGOVI NE ODBACUJU 60'

Ova aktivnost se ostvaruje kroz sljedeće korake:

1. Eksperti savjetuju 20'

2. Ĉitanje odgovora na pisma ĉitalaca 10'

3. Podjela u trojke i rad na stripu 20'

4. Izloţba stripova i razgovor 10

167

EKSPERTI SAVJETUJU. Djeca se podijele u ukupno 6 grupa. Grupe se formiraju

tako što svako dijete izvlaĉi po jednu cedulju sa simbolom i djeca koja su dobila isti

simbol, iste boje, ĉine jednu grupu. Svi treba da saĉuvaju svoje cedulje za slijedeću

podjelu u grupe.

Voditelj grupama koje imaju isti simbol daje ista „pisma ĉitalaca“. Na ovaj naĉin,

dvije gurpe krugova dobijaju pisma djece koja se osjećaju odbaĉenom, dvije grupe trouglova

dobijaju pisma djece koja odbacuju svoje vršnjake, a dvije grupe kvadrata dobijaju pisma

djece koja su se zateklja kao posmatraĉi u situaciji u kojoj grupa odbacuje svog vršnjaka, a

oni sami nisu znali šta da rade.

E sada, zamislite da ste struĉnjaci za odnose meĊu vršnajcima. Jako se dobro

razumijete u probleme koji vršnjaci imaju, i kao savjetnici radite u redakciji jednog

omladinskog ĉasopisa odgovarajući na pisma ĉitalaca. Vršnjaci vam se javljaju sa raznim

problemima, a vi im dajete savjete kako da ih riješe i kako da sa njima izaĊu na kraj. Svaka

grupa će dobiti po jedno pismo na koje vi struĉnjaci treba da odgovorite, tj. da autore pisama

posavjetujete kako da riješe probleme koje su naveli. Ima tri razliĉita pisma koja se odnose na

isti dogaĊaj ali svaki autor pisma ima razliĉit problem u vezi s tim. Po dvije grupe dobit će

isto pism. Grupe plavih i ţutih krugova dobiće pismo djeĉaka koji ima problem, jer ga

drugovi odbacuju. Grupe crvenih i zelenih trouglova dobiće pismo djeĉaka koji zbog svog

ponašanja prema drugoj djeci ima problem sa razrednikom, ali on sam misli da je njegovo

ponašanje sasvim u redu. Grupe bijelih i crnih kvadrata dobiće pismo od djevojĉice koja se

zatekla kada je grupa djece vrijeĊala jednog djeĉaka, a sama nije znala šta da preduzme. Vaš

zadatak je da zajedno u okviru grupe smislite najbolji savjet za ĉitaoca koji vam se obraća i da

ga napišete kao odgovor na pismo. Imaćete oko 20 minuta za rad.

ĈITANJE ODGOVORA NA PISMA ĈITALACA. Grupe, jedna po jedna

izvještavaju o savjetima koje su napisali, i to tako što prvo ostalima proĉitaju sadrţaj

pisma na koje su odgovarali, pa tek onda svoj odgovor. Nastavnik poslije ĉitanja

odgovora grupa koje su odgovarale na ista pisma komentariše sliĉnosti i razlike u savjetima.

PODJELA U TROJKE I RAD NA STRIPU. Ponovo pogledajte cedulje koje ste

izvukli kad ste formirali ove grupe. Na svakoj cedulji nalazi se i jedan broj. Sada ćete

se podijeliti u grupe po troje, tako što će svako od vas traţiti ostalih dvoje koji imaju

isti broj kao i vi na svojoj cedulji. Kada se naĊete, sjedite zajedno. Brojeva ima od 1 –

10, tako da ćemo na kraju dobiti deset trojki. Sada se u svakoj grupi nalazi po jedan struĉnjak

koji je davao savjete djeci sa razliĉitim problemima, koji su se zapravo odnosili na istu

situaciju: situaciju u kojoj se neko osjećao odbaĉenim, neko je odbacivao, a neko sve to

posmatrao. Na taj naĉin svaka trojka ĉini tim struĉnjaka koji mogu da sagledaju ovu situaciju

sa razliĉitih strana.

Vaš slijedeći zadatak je da dovršite strip koji ćete dobiti. Kao što vidite i strip se

odnosi na situaciju u kojoj grupa uĉenika odbacuje jednog djeĉaka, a druga grupa uĉenika sve

to posmatra i ne reaguje. Vi treba u praznim kvadratima da docrtate i u „oblaĉićima“ iznad

likova dopišete sve ono što treba reći i uraditi da bi se cijela situacija završila kao na

posljednjoj slici na kojoj su svi zadovoljni. Imate predviĊena dva prazna kvadrata, ali ako

vam je potrebno, moţete dodati još jedan ili popuniti samo jedan ukoliko su vam dva suviše.

Za rad na stripu imate 15 minuta.

IZLOŢBA STRIPOVA I RAZGOVOR. Kada svaka grupa završi sa radom, prilazi

tabli ili zidu i kaĉi/lijepi svoj strip. Narednih 5 minuta je ostavljeno da svi razledaju

izloţbu. Zatim se uĉenici vraćaju na svoja mjesta u velikom krugu. Po jedan

predstavnik svake trojke dopunjava i obrazlaţe predloţeno rješenje u svom stripu. Nastavnik

na kraju, rezimira koja su se sva rješenja pojavila ostavljajući prostora pitanjima,

reagovanjima ili liĉnim iskustvima u vezi teme.

1

2

3

4

168

PRVO PISMO ĈITAOCA

Dragi savjetnici „Uĉionice dobre volje“.

Zovem se Marko, idem u osmi razred osnovne škole i vrlo dobar sam uĉenik. Imam jedan

problem koji me dugo tišti. Grupica od nekoliko djeĉaka i djevojĉica iz mog odjeljenja stalno

me maltretira. Kad god proĊu pored mene lupaju mi ĉvoke, otimaju mi naoĉare, a kad ih

lijepo zamolim da mi vrate, oni me zezaju, trĉe sa naoĉarima po uĉionici i već su mi jedne

tako slomili. To nije sve. Zovu me Ćora, Zriki, i sliĉno. Ja ne vidim razlog za ovakvo njihovo

ponašanje, jer sam sa svima dobar drug. Nekima od njih sam pomagao i na pismenom iz

matematike. Ali evo, šta me je navelo da vam se obratim za pomoć: prošlog ponedjeljka, kada

sam se vratio sa velikog odmora, namjestili su mi kantu za otpatke iznad vrata, tako da mi je

pala naglavu kada sam ulazio u uĉionicu. Svi su mi se smijali, a ja samo što nisam zaplakao.

Ali, ovo nije bio kraj maltretiranja. Kada sam došao na svoje mjesto, dvojica od pomenute

bande su mi prišla i otela moj ranac sa knjigama. Poĉeli su da se dobacuju sa njim, ĉak i da ga

šutiraju. Njima su se prikljuĉili ostali ĉlanovi ove grupe i moja torba je letjela po cijeloj

uĉionici, a knjige su poispadale i bilo ih je svuda. Ostali iz odjeljenja su sve ovo bez rijeĉi

posmatrali i nisu mrdnuli s mjesta. Ja sam bio potpuno nemoćan. Vrhunac je bio kada je

Marina, jedna od njihovih, dohvatila ono što je ostalo od moje torbe i bacila kroz prozor. U

tom trenutku je ušao nastavni, svi su se vratili na svoja mjesta, kao da se ništa nije desilo. Ja

sam digoao ruku da se poţalim nastavniku, meĊutim prije nego što me je nastavnik i ugledao

dobio sam ćušku iz klupe iza mene i prijetnju: „Samo probaj, vidjećeš šta te još ĉeka!“

Molim vas, pomozite mi. Šta da radim, kako da izaĊem na kraj sa ovim problemom? Ţivot u

školi mi je postao pravi košmar i samo strahujem šta će mi još uraditi...

Marko

DRUGO PISMO ĈITAOCA

Dragi savjetnici „Uĉionice dobre volje“

Zovem se Nikola, a zovu me Kiki. Idem u osmi razred osnovne škole i vrlo dobar sam uĉenik.

Moj problem je ukor razrednika koj sam dobio, a nemam pojma zašto i zašto baš ja. Sve je

poĉelo tog ponedjeljka kada smo poslije velikog odmora, drugovi i ja nastavili da se zezamo u

uĉionici. Neko je vidio kako sa hodnika stiţe onaj tunjavi Marko i pošto se tog dana ništa

interesantno nije dešavalo, odluĉili smo da se malo našalim sa njim. Stavili smo praznu kantu

za otpatke iznad vrata i kad je ulazio pala mu je na glavu. Bio je uţasno smiješan, sa ĉim su se

i ostali sloţili, jer su vrištali od smijeha i super se provodili. Kasnije smo se malo dobacivali

tenis lopticom, a u jednom trenutku je lopticu zamijenila neka torba sa knjigama. Poslije se

ispstavilo da je to Markova torba. On je udario u dreku, samo što nije zaplakao. Toliko je bio

bijedan, da ne mogu da razumijem da neko sa 13 godina moţe da bude takav jadnik i da ne

umije da prihvati dobro zezanje. Na kraju je Marina bacila tu ĉuvenu torbu kroz prozor. Sve u

svemu nije bilo ništa strašno, a poslije šta? Kiki dobio ukor. E, to je već strašno. Prvo zašto

samo ja kad smo se svi dobro zabavljali, a drugo zašto uopšte ukor? Ja treba da se za godinu

dana upišem u gimnaziju i ovaj mi ukor uopšte ne treba. Pokušao sam da priĉam sa

razrednikom, ali on neće da razgovara o tome. Šta da radim? Kako da ispravim cijelu stvar?

Kiki

169

TREĆE PISMO ĈITAOCA

Dragi savjetnici „Uĉionice dobre volje“

Zovem se Irena, idem u osmi razred osnovne škole i odliĉna sam uĉenica. Već neko vrijeme

sam u dilemi šta je trebalo da uĉinim u jednoj situaciji i molim vas da me posavjetujete.

Prošlog ponedjeljka vratila sam se sa velikog odmora i nastavila da ćaskam sa drugaricom iz

klupe. U to se ĉuo neki tresak, okrenule smo se prema vratima, kad tamo Marko kome je

kanta za otpatke pala na glavu. Kanta je, naime, bila tako namještena iznad vrata da je pala

Marku na glavu kada ih je on otvorio. U prvi mah nismo mogle da odolimo, a da se ne

nasmijemo, ali je on izgledao toliko tuţno da to više nije bilo za smijeh. Posmatrala sam šta će

dalje da se desi. Grupici koja je sve ovo smislila izgleda nije bilo dosta. Oteli su Markov ranac

sa knjigama i poĉeli da se njim dobacuju. Knjige su ispadale iz torbe, Marko je bio oĉajan, a

ja, kao i ostali nisam znala šta treba da uradim, pa sam ostala na svom mjestu i samo gledala.

Da li je moţda ipak trebalo da se umiješam i probam da zaustavim ove uĉenike ili da ništa ne

preduzimam. S jedne strane, Marko je na to ionako navikao (njemu se ĉesto dešavaju sliĉne

nezgode sa ovom grupom). S druge strane malo sam se plašila da i ja ne padnem u nemilost

ovih uĉenika ako stanem na Markovu stranu. Šta je trebalo da uradim i šta vi mislite da treba

ĉiniti u sliĉnim situacijama? Molim vas, odgovorite mi.

Irena

Nastavna jedinica: VEZA IZMEĐU STAVA I PONAŠANJA

Dvojba: stav-ponašanje: Stav prema djevojkama, djeĉacima-ponašanje, stav prema

budućem školovanju-ponašanje (nivo uĉenja), stav prema ekologiji-ponašanje, stav

prema pušenju, alkoholu-ponašanje itd.

Cilj: navesti uĉenike da samostalno i otvoreno postavljjua stavove prema rješavanju

problema, da ima odreĊene i ispravne stavove i ponašanje prema djevojkama, djeĉacima,

budućem školovanju, ekologiji...

Vještine: razvijanje samostalnog rada, stvaranje odgovornosti prema radu i ponašanju u

društvu, uvaţavanje razliĉitih mišljenja

Tok aktivnosti:

Uĉenicima prvo objasniti razliku izmeĊu stava i ponašanja, zatim im dati primjer da u

odreĊenim situacijama imamo jedan stav, a drugaĉije se ponašamo prema tome.

Stav je relativno trajan odnos prema komu ili prema ĉemu, koji se oĉituje kao tendencija da

se misli, osjeća i ponaša na odreĊeni naĉin. To je i naĉelo kojega se ko drţi, njegovo

170

uvjerenje. Psihološku strukturu stava ĉine tri elementa: spoznajna, emotivna i akcijska.

Stavovi mogu biti društveni i liĉni.

Ponašanje se odnosi na sve vanjske aktivne promjene, kretanja, poloţaje,

drţanja, gestikulacije i zvukove jednog ĉovjeka. Ponašanje moţe biti svjesno ili nesvjesno,

prikriveno ili otoreno, voljno ili nevoljno. Ljudsko ponašanje moţe biti uobiĉajeno, neobiĉno,

prihvatljivo ili neprihvatljivo.

Podijeliti uĉenike u ĉetiri grupe

Prva grupa: Stav prema djevojkama, djeĉacima-ponašanje

Druga grupa: Stav prema budućem školovanju-ponašanje

Treća grupa: Stav prema ekologiji-ponašanje

Ĉetvrta grupa: Stav prema pušenju, alkoholu-ponašanje

Svakoj grupi pripremiti primjer iz teme koju radi kojim se izraţava odnos stava i ponašanja,

npr. Roditelji koji su pušaĉi priĉaju djeci o tome kako je pušenje i alkohol štetno za zdravlje, a

i za finansije, ali ipak nastavljaju i pred djecom to rade, da li svjesno ili nesvjesno. Prema

tome oni imaju negativan stav prema pušenju i alkoholu ali im je ponašanje drugaĉije.

Dati uĉenicima da oni osmisle (dramski prikaz ili skeĉ) i pokaţu razliku izmeĊu stava i

ponašanja, na osnovu zadatih tema.

Prezentacija pripremljenih skeĉeva ili dramskih prikaza po grupama

Nakon prezentacija grupa razgovarati da li im je jasniji odnos stava i ponašanja?

Ocijeniti najvrednije grupe i dati sud koja grupa je izvela najbolji skeĉ ili dramu. Napomena :

Nastavnik moţe prema svom odabiru da pripremi primjere kojim se izraţava odnos stava i

ponašanja.

Nastavna jedinica: PREVENCIJA NASILJA

Cilj: Sticanje osnovnih znanja o nasilju, posljedicama nasilja i maloljetniĉkom prestupništvu

Tok i struktura ĉasa:

Uvodni dio:

Uĉenike pitati da li znaju šta je to maloljetnik, odnosno osoba kojeg uzrasta i šta znaĉi

rijeĉ prestupnik.

Zatim definirati pojam nasilje uz prethodno postavljeno pitanje uĉenicima o znaĉenju

tog pojma.

Glavni dio:

Najĉešći oblici nasilja nad djecom su: tjelesno nasilje, emocionalno (verbalno,

mentalno) zlostavljanje, seksualno zlostavljanje, ekonomsko zlostavljanje

(eksploatiranje), zloupotreba uloge djeteta i zanemarivanje.

Svaki od navedenih oblika nasilja moţe se pojaviti pojedinaĉno ili u kombinaciji sa

drugim oblikom nasilja.

Objasniti svaki od navedenih oblika nasilja.

Posljedice nasilja – pitati uĉenike da li znaju kako izgleda odnosno kako se ponaša

osoba koja je nasilna i osoba koja je bila izloţena nasilju.

171

Uĉestvovati u diskusiji.

Potrebno je da uĉenici pokušaju prepoznati osjećaje koji mogu dovesti do nasilja, a

samim tim i osobu koja je sklona nasilju.

Veoma je vaţno da se uĉenicima objasni da ne treba mrziti osobu koja je sklona

nasilju, nego nasilje.

Završni dio:

Da li u našem okruţenju postoji maloljetniĉki prestupnik, da li mu mi moţemo i na

koji naĉin pomoći? Kako sada mi gledamo na te osobe?

Nastavna jedinica: ODNOS IZMEĐU UĈENIKA I RODITELJA

Cilj: Definisati pojam porodice i ulogu porodice u društvu, upoznati uĉenika sa znaĉajem

porodice i naĉinom njenog razvoja.

Vještine: usvajanje pripadnosti zajednici, oĉuvanje tradicije, njegovanje razliĉite kulture i

drugih obiĉaja u porodici.

1. ĉas

Tok aktivnosti:

1. Otpoĉeti ĉas frontalnim radom, uĉenicima objasniti znaĉaj i vaţnost porodice,

roditelja. Roditelji se brinu i ĉuvaju potomstvo svoje vrste. Kod ljudi majka i/ili otac ĉine

roditelje. Biološki roditelji se sastoje od muškarca i ţene koja je rodila dijete. U svim ljudskim

društvima, biološka majka i otac su oboje odgovorni za podizanje njihovog potomka.

MeĊutim to nije uvijek sluĉaj. Posvojitelji su ljudi koji njeguju, odgajaju i podiţu potomstvo,

iako nisu zapravo biološki roditelji u odnosu na dijete.

Roditelji s djecom ĉine obiteljsku zajednicu.

Porodica se definira kao osnovna društvena ćelija i kao jedna od najsloţenijih, najstarijih i

najtrajnijih društvenih grupa. Ona zahvata vrlo razliĉite strane ljudskog ţivota, pa zbog toga

postoji ĉitavo bogatstvo znaĉenja i objašnjenja, od filozofskih, socioloških, psiholoških,

odgojnih, socijalnih, pa do ekonomskih i pravnih.

Porodica je biološka i edukativna grupa. To je njena osnovna društvena sadrţina od

postanka do najnovijeg vremena.

U historijskom razvitku porodice njena edukativna funkcija nije bila uvijek istog inteziteta,

što nije samo zavisilo od nje, nego i od okolnosti – sadrţaja, karaktera i strukture društvenih

odnosa u kojim se nalazila i razvijala.

Socijalna funkcija porodice se ogleda u odgoju i brizi za potomstvom, do zaštite od napada i

ugroţavanja slobode pojedinca. Danas su se funkcije porodice promijenile, ali je i dalje ona

ostala vaţna društvena institucija, koja ima veliku ulogu u ţivotu svakog pojedinca i u

svakom društvenom sistemu.

2. U drugom dijelu slijedi izrada prezentacija. U zavisnosti broja uĉenika napraviti 2 – 3

grupe. Svakoj grupi obezbijediti potreban materijal (hamer papir, marker, makaze

itd.).

Rad treba da se zasniva na tome da uĉenici opišu odgovornosti svojih roditelja, koliko su

strogi i kako porodica funkcionira (da li na ravnopravnosti ili na odlukama jedne osobe).

Svaki uĉenik u grupi zasebno će navesti nekoliko primjera i unijeti tekst na hamer papir.

172

3. Dobijene rezultate svojih radova objasnit će drugim grupama, prezentacijom, i

uporediti sa tipovima porodica. Na osnovu dobijenih rezultata uĉenici će samostalno

zakljuĉiti kakav je njihov odnos sa roditeljima.

Na osnovu zajedniĉkog rada mogu zakljuĉiti kakvi odnosi vladaju u porodici (objasniti

pojmove):

Demokratski

Autokratski

2. ĉas

Tok aktivnosti:

1. Nastavnik će otpoĉeti ĉas razgovorom sa uĉenicima o odnosu roditelja i uĉenika, i

postaviti pitanje uĉenicima:

Šta pomisle kada spomenemo roditelje?

Zašto su roditelji ponekad strogi, i šta to znaĉi za nas?

Šta za njih znaĉi porodica i kako se oni vide u porodici?

Nakon razgovora nastavnik će objasniti definiciju porodice, a onda će se sa uĉenicima

dogovoriti o daljem toku ĉasa.

2. Poslije zajedniĉkog dijaloga o znaĉaju porodice, objasniti uĉenicima kako će se

nastava odvijati i na koji naĉin će se obraditi nastavna jedinica. Obavijestiti da je za

ovaj ĉas predviĊen pismeni rad, koji će se odnositi na temu odnos roditelja i uĉenika.

Prije nego što se otpoĉne sa radom razmjestiti uĉenike na taj naĉin da uĉenik/ca ne

moţe imati uvid u rad drugog uĉenika.

Prije poĉetka rada nastavnik treba obezbijediti potreban materijal kako bi se mogao izvesti

pismeni zadatak. Pored nastavnih sredstava unaprijed pripremiti teme za pismeni koje se

mogu vezati za ovu nastavnu jedinicu.

Nakon što su uĉenici razmješteni, objasniti da je za rad potrebno odvojiti oko 25 minuta.

Nastavnik na tabli zapisuje tri teme, a uĉenici će po svom izboru odabrati jednu.

Ovdje su ponuĊene neke teme, koje nastavnik moţe samostalno da predloţi.

Teme su:

1. Ko sam ja u porodici?

2. Porodica koju ţelim da imam.

3. Odnosi u mojoj porodici.

Napomena: svim uĉenicima objasniti da je pismeni zadatak anoniman i da nema meĊusobnog

razgovora.

3. Na kraju ĉasa uĉenici će predati svoje radove.

Ishod ĉasa: uvidjeti koliko je vaţna porodica za njih i kako se oni vide u njoj, koliko ozbiljno

pristupaju rješavanju nekih pitanja u porodici.

173

Nastavna jedinica: VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

1. ĉas Cilj: usvajanje znaĉaja pribliţavanja u komunikaciji, usvajanje razliĉitih oblika komunikacija

(verbalna, neverbalna)

Vještine: razvijanje sbosobnosti komuniciranja: verbalno i neverbalno

Tok aktivnosti:

1. Pripremiti prilog: Tipologija strategija pribliţavanja prema Bellu i Dalyju (nalazi se na

kraju pripreme, potrebno je izvršiti analizu uz pomoć pedagoga sa navedenim

mogućnostima. Uz pomoć grafoskopa tekst analizirati sa odjeljenjem). Odabrati jednu

od strategija i izvršiti pripremu za ĉas. Ovdje je dat primjer: neverbalna blizina.

Na poĉetku ĉasa nastavnik će otpoĉeti sa uĉenicima raspravu o komunikacijama i šta

zapravo ona predstavlja: Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog

sistema znakova. Komunikologija je znanstvena disciplina koja prouĉava komuniciranje.

Oblici komunikacija:

interpersonalna komunikacija

intrapersonalna komunikacija

govorna komunikacija

neverbalna komunikacija

aktivno slušanje

telekomunikacija

raĉunalno-posredovana komunikacija

2. Pitati uĉenike da li upravo ovaj razgovor predstavlja komunikaciju izmeĊu nastavnika i

odjeljenja. Nakon što smo uĉenike uputili u problem otpoĉeti sa realizacijom nastavne

jedinice: Tipologija strategije pribliţavanja. Uĉenicima ćemo objasniti razliku izmeĊu

verbalne i neverbalne komunikacije.

Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se sluţi jezikom neke zajednice.

Verbalna komunikacija je oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je rijeĉ o

komunikaciji. Susrećemo je u našem svakodnevnom radu, u slobodnom vremenu, na radiju

televiziji, filmu, kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga.

Neverbalna komunikacija je naĉin kojim ljudi komuniciraju bez rijeĉi, bilo namjerno ili

nenamjerno. Neverbalno ponašanje se koristi za: izraţavanje emocija, pokazivanje stavova,

odraţavanje osobina liĉnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne komunikacije.

Neverbalni znakovi ukljuĉuju:

izraze lica

ton glasa

geste

poloţaj tijela ili pokret

dodir i

pogled

174

Uĉenike ćemo podijeliti u parove, tako da su okrenuti jedni prema drugima:

U toku prve vjeţbe koja će trajati 5 minuta, zadati zadatak da se jedan uĉenik moţe verbalno

izraţavati, svaki par izabrati će temu za razgovor, dok drugi ne smije pokazivati ni jedan oblik

komunikacije.

Poslije vjeţbe postaviti pitanje:

Kako su se osjećali u toku vjeţbe? Traţiti od svakog uĉenika koji se verbalno izraţava da

izrazi svoje osjećanje, i koji su dojmovi uĉenika koji nije smio komunicirati.

U drugoj vjeţbi oba sagovornika verbalno i neverbalno razgovaraju o temi koja je za njih

vaţna. Cilj ove vjeţbe je da uĉenici shvate znaĉaj komuniciranja (verbalno i neverbalno), ali i

da saslušaju druge.

Uĉenici će sagledati cijelu vjeţbu i samostalno će opisati neverbalnu komunikaciju koju su

uoĉili u toku razgovora, nakon ĉega će objasniti pokret tijela, ton glasa, pogled, geste kod

svog sagovornika.

3. Poslije vjeţbe uĉenici iznose svoje zapaţanje o tome, kako se osoba ponaša prilikom

razgovora, koji su prisutni neverbalni znakovi.

Upitati uĉenike: Moţe ostvariti komunikacija samo verbalno bez neverbalnog?

Ishod ĉasa: Uĉenici shvataju znaĉaj komunikacija i to verbalnog i neverbalnog tipa, kao i

njihovu povezanost.

Tipologija strategija pribliţavanja prema Bellu i Dalyju

1. Altruizam: Osoba koja se nekom ţeli pribliţiti nastoji pomagati ciljnoj osobi, bez

obzira na to ĉime se ona trenutaĉno bavi.

2. Kontrola: Uvjeravatelj nastoji stvoriti dojam, da kontrolira ono što se trenutaĉno

dogaĊa.

3. Jednakost: Nastoji stvoriti dojam jednakoga društvenog poloţaja s osobom koja je

cilj pribliţavanja.

4. Opuštenost: Djeluje opušteno i ugodno.

5. Davanje kontrole: Dopušta ciljnoj osobi da preuzme kontrolu nad odnosom.

6. Pridrţavanje pravila: Osoba koja se ţeli pribliţiti, kako bi je se potaknulo da što

više govori.

7. Dinamiĉnost: Predstavlja se kao aktivna entuzijastiĉna osoba.

8. Poticanje otvaranja: Hvale se prinosi osobe kojoj se ţeli pribliţiti, kako bi je se

potaknulo da što više govori.

9. Veselje: Maksimaliziranje pozitivnih aspekata odnosa.

10. Ukljuĉivanje: Oduševljeno sudjelovanje u aktivnosti u kojoj ciljna osoba uţiva.

11. Bliskost: Ponašanja koja dovode do percepcije veće bliskosti nego je to doista

sluĉaj.

12. Slušanje: Aktivno i paţljivo praćenje izlaganja ciljne osobe.

13. Neverbalna blizina: Pokazivanje zanimanja upotrebom razliĉitih neverbalnih

znakova.

14. Otvorenost: Davanje intimnih obavijesti ciljnoj osobi.

175

15. Optimizam: Osoba koja se ţeli pribliţiti nastoji stvoriti dojam da je pozitivna,

optimistiĉna liĉnost.

16. Osobna autonomija: Dojam neovisne osobe, slobodnog mislitelja.

17. Tjelesna privlaĉnost: odjenuti se i izgledati što bolje u prisutnosti ciljne osobe.

18. Zanimljiva osoba: Predstaviti se kao netko koga bi bilo zanimljivo upoznati.

19. Nagrada: Stvoriti dojam da će ciljna osoba biti nagraĊena radi druţenja s osobom

koja se ţeli pribliţiti.

20. Afirmacija liĉnosti ciljne osobe: Pokazati poštovanje prema ciljnoj osobi i pomoći

joj da dobro misli o sebi.

21. Fiziĉka prisutnost: Mjere koje će dovesti do što ĉešćih susreta s ciljnom osobom.

22. Osjetljivost: Topla, emaptiĉna ponašanja prema ciljnoj osobi.

23. Sliĉnost: Uvjeravanje ciljne osobe da imaju mnoštvo sliĉnih ukusa i stavova.

24. Podrška: Davanje podrške ciljnoj osobi u društvenim situacijama.

25. Pouzdanost: Predstavljanje sebe kao poštene i pouzdane osobe.

2. ĉas

Tok aktivnosti:

1. Obnoviti znanje steĉeno na prethodnom ĉasu, krzo pitanja:

Šta je komunikacija?

Koji su oblici komunikacija?

Šta je verbalna, a šta neverbalna komunikacija?

Da li mogu izdvojiti vaţne informacije koje nam mogu pomoći ili olakšati

u donošenju nekih odluka.

Zatraţiti od uĉenika da objasne znaĉaj komuniciranja za ĉovjeka, ali i za njegove vještine, i

koliko nam je vaţna sposobnost komuniciranja.

Ukoliko je moguće, nakon ponavljanja, moţe se pogledati jedan dio nijemog filma -

komedija. Ovim bi se jasnije dala slika uĉeniku o vaţnosti komunikacija.

2. Nakon ponavljanja sa odjeljenjem otpoĉeti igru pantomime. Uĉenike podijeliti u tri

grupe, iz svake grupe po jedan uĉenik će oponašati razliĉita zanimanja (ukupno deset

zanimanja), koje je nastavnik već ranije pripremio na radnim listićima. Uĉenici iz svake grupe

izvlaĉe jedan listić i pokazuju svojim ĉlanovima.

Poslije toga uĉenik će pantomimom pokazati koje je to zanimanje, nakon ĉega će odglumiti

skeĉ koji se odnosi na zanimanje, a ostale dvije grupe pogaĊaju. Na ovaj naĉin će se odraditi

svih deset zanimanja, a za svaku pantomimu imaju tri minute. Nastavnik na tabli piše

osvojene bodove svake grupe.

Na primjer grupa koja je pogodila zanimanje prije isteka vremena dobija dva boda, ako je

pogodila zanimanje nakon isteka vremena i uz dodatnu pomoć jedan bod.

176

3. Nakon zajedniĉkog rada slijedi sabiranje bodova i proglašenje pobjednika.

Ovdje je dat primjer neverbalne komunikacije i sposobnost prepoznavanja odreĊenih

dogaĊaja. Uĉenicima je potrebno objasniti vaţnost neverbalne komunikacije i koliko je

prisutna kod svih nas da i nismo svjesni njenog odvijanja.

Nastavna jedinica: KULTURA UĈESTVOVANJA U DISKUSIJI

Cilj: Usvajanje pojma diskusija, tipovi diskutanata, znaĉaj diskusije u nastavi i uopće;

umijeće argumentovanja, neutralisanje protuargumenata

1. ĈAS:

Uvodni dio:

Razgovor sa uĉenicima: Šta je diskusija?

Kakva je razlika izmeĊu diskusije i svaĊe?

Šta je vaţno za uspješnu diskusiju?

O ĉemu je zanimljivo diskutovati – raspravljati?

Koje teme su za vas aktuelne?

Postoje li neka pravila prilikom diskusije?

Koliko ih vi poštujete?

Da li su ona zaista potrebna i zašto?

Koje su osobine dobrog diskutanta?

(Uĉenici prave bilješke definicija, osobina i dr.)

Glavni dio – predstavljamo razliĉite tipove diskutanata, i to:

SvaĎalica – nestrpljiv, arogantan sagovornik

Pozitivac – srdaĉan, dobrodušan, dobronamjeran

Sveznalica – najbolje znaju o svakoj temi

Brbljivac - preopširan, upada drugima u rijeĉ

Plašljivko – nema samopouzdanja, plaši se javnih nastupa

Hladno odbojni sagovornik – sve teme su ispod njegovog nivoa

Nezainteresovan – ne interesuje ga ni jedna tema, najradije bi

sve prespavao

Velika zvjerka – ne trpi kritiku, najvaţniji i najkompetentniji u

diskusiji

Pitalica – brojna pitanja postavlja i na već riješena pitanja i teze

Završni dio: Ponavljanje – tipovi diskusanata

2. ĈAS:

Uvodni dio: Uĉenici biraju temu za diskusiju ( Uloga sporta u ţivotu mladih,

Društvene mreţe, Brza hrana ...); poslije toga uĉenici izvlaĉe papiriće na kojima su

zapisani razliĉiti tipovi diskutanata

177

Glavni dio: Zadatak – uĉenici će pripremiti argumente u skladu sa ulogom koju su

izvukli na temu koju su prethodno odabrali. Poslije kraće pripreme uĉenici

zapoĉinju diskusiju.

Završni dio: Uĉenici razgovaraju o tome kako je ko odbranio svoju ulogu, ĉiji

argumenti su bili najbolji

Nastavna jedinica: NE OĈEKUJ OD PRIRODE VIŠE NEGO ŠTO SI JOJ DAO ekološka akcija u okviru školskog dvorišta i okruţenja škole

Cilj: pouĉiti uĉenike o znaĉaju zaštite ţivotne sredine

Vještine: usvajanje radnih navika

Tok aktivnosti:

1. Nastavnik će najaviti ekološku akciju sa ciljem uljepšavanja školskog dvorišta i okruţenja

škole.

Organizovati rad i dati zaduţenja uĉenicima.

2. Odrţati predavanje od 10 minuta u prirodi o znaĉaju ekologije. U toku predavanja, ĉas u

prirodi, posebnu paţnju posvetiti o tome šta ekologija predstavlja, koliko je priroda ugroţena

zbog ispuštanja otrovnih gasova. Kako velike sile rješavaju problem da bi zaštitili prirodu.

Ekologija (grĉ. oikos: dom, prebivalište + logos: nauka) je nauka o ţivotnoj okolini koja

prouĉava odnose izmeĊu ţivih bića, sredine u kojoj ţiva bića ţive, te ĉime se hrane. Pojam

ekologija je uveo Ernst Haeckel 1866. Ekologija je prirodna i interdisciplinarna nauka, koja

gradi svoje temelje u biologiji, geografiji, geologiji, fizici, hemiji i matematici. Ekologija

pokušava da pronaĊe odgovor i rješenje brojnim problemima okoliša koji nas sve više

okruţuju. Naţalost, mnogi problemi današnjice su ljudskog porijekla. Prijevoz,

termoelektrane i sagorijevanje fosilnog goriva za razne svrhe su odgovorni za više od 50%

zagaĊenja zraka. Vode i tla sadrţe sve veće koliĉine raznih teških metala i

pesticida. Nuklearne elektrane proizvode velike koliĉine radioaktivnog otpada, ĉija

manipulacija i odlaganje zahtijeva vrlo precizne mjere i standarde. Ovakvi problemi su samo

par primjera.

Dakle, ekologija se suoĉava sa problemima u okolišu. Odgovori nisu uvijek evidentni ni

jednostavni ni lagani.

Ostatak ĉasa uĉenici će izvršiti unaprijed dobivena zaduţenja.

3. U završnom dijelu ĉasa uĉenicima postaviti pitanje:

Da li u svoje slobodno vrijeme posvećuju zaštiti okoline?

Jesu li ukljuĉeni u ekološku sekciju?

Imaju li svojih ideja, na koji bi naĉin riješili problem globalnog zatopljenja.

Ishod ĉasa: uĉenike usmjeriti na vaţnost zaštite ţivotne sredine, na koji naĉin odlagati

Napomena: Nastavne sadrţaje koji se odnose na realizaciju nastavne teme – ŢIVOT I

ZDRAVLJE, moguće je realizirati kroz diskusiju, debatu, istraţivanje, prezentaciju, posjete

centrima i ustanovama koje se bave problemima i tematikom ţivota i zdravlja, pozivom u

posjete časovima psihologa..., prezentacijom filmova čiji sadrţaji odgovaraju navedenoj

tematici.

178

179

Kanton Sarajevo

Priručnik za IX razred

Društvo/Religija/Kultura (alternativni predmet)

180

Nastavna jedinica: TEORIJE O ŠIRENJU RELIGIJSKE KULTURE

Za realizaciju nastavne jedinice nastavnik moţe koristiti, u izlaganju, ppt prezentaciju sa

slijedećim sadrţajem (CD u prilogu).

Teorije o Teorije o šširenju religijske irenju religijske

kulturekulture

TaylorovaTaylorova, , MiMilerova i Ottova lerova i Ottova

teorijateorija

PORIJEKLO RELIGIJEPORIJEKLO RELIGIJE

NNajranijiajraniji tragovi o postojanju religije tragovi o postojanju religije

datiraju od, priblidatiraju od, približžno, 60.000 godina prije no, 60.000 godina prije

nove ere nove ere

Postoji Postoji mimiššljenjljenje da jee da je religija nastala sa religija nastala sa

prvim prvim ĉĉovjekom na zemljiovjekom na zemlji

U pogledu porijekla religije ne postoji U pogledu porijekla religije ne postoji

jedinstveno mijedinstveno miššljenjeljenje

NajNajččeeššćće se navode slijedee se navode slijedećća mia miššljenja:ljenja:

da se prethistorijski da se prethistorijski ĉĉovjek okrenuo religiji ovjek okrenuo religiji usred straha i usred straha i ĉĉuĊenja pred prirodnim uĊenja pred prirodnim pojavama: gromovima, zemljotresima, pojavama: gromovima, zemljotresima, smjeni dana i nosmjeni dana i noćći, izlasku sunca itd.i, izlasku sunca itd.

ili pred zagonetkama ili pred zagonetkama žživota i smrti: ivota i smrti: roĊenjem roĊenjem ĉĉovjeka i ovjeka i žživotinje i njihovom ivotinje i njihovom smrsmrćću. Nemou. Nemoććan da objasni te pojave, taj an da objasni te pojave, taj ĉĉovjek je poovjek je poĉĉeo vjerovati u natprirodne sileeo vjerovati u natprirodne sile

iz potrebe za religijom u kojoj je molio iz potrebe za religijom u kojoj je molio natprirodna binatprirodna bićća za obilje hrane, plodnost i a za obilje hrane, plodnost i prosperitet svoga plemena, dobar ulov i sl. prosperitet svoga plemena, dobar ulov i sl. Uklesani ili iscrtani motivi hrane, lovaUklesani ili iscrtani motivi hrane, lovaĉĉkih ili kih ili poljoprivrednih alatki i ornamenata na poljoprivrednih alatki i ornamenata na grobovima svjedogrobovima svjedoĉĉe o tome.e o tome.

Teorije o porijeklu religije Teorije o porijeklu religije

Tejlorova teorijaTejlorova teorija

Milerova teorijaMilerova teorija

Otova teorijaOtova teorija

Sir Edward Burnett TylorSir Edward Burnett Tylor

Prva je Prva je Tejlorova teorija,Tejlorova teorija, tako nazvana po tako nazvana po britanskom antropologu britanskom antropologu Sir Edwardu Sir Edwardu Burnettu Tyloru Burnettu Tyloru (Ser Eduard Bernet Tejlor, (Ser Eduard Bernet Tejlor, 1832. 1832. –– 1917.)1917.)

Smatrao je da se religija pojavila vrlo rano Smatrao je da se religija pojavila vrlo rano ––kada su prvi ljudi pokada su prvi ljudi poĉĉeli vjerovati da eli vjerovati da duhovna biduhovna bićća borave i upravljaju svim a borave i upravljaju svim prirodnim pojavama: suncem, vulkanima, prirodnim pojavama: suncem, vulkanima, vjetrovima...vjetrovima...

U svojoj najpoznatijoj studiji U svojoj najpoznatijoj studiji Primitivna Primitivna kultura kultura Tylor je ove duhove nazvao Tylor je ove duhove nazvao animae,animae,a svoje ua svoje uĉĉenje animizmom.enje animizmom.

PrestraPrestraššeni i zaeni i zaĉĉuĊeni pred njimauĊeni pred njima, ljudi su ih , ljudi su ih popoĉĉeli oboeli obožžavati i smatrati bogovima, iz avati i smatrati bogovima, iz ĉĉega je, u drugom evolucijskom procesu, ega je, u drugom evolucijskom procesu, nastao prvi stadij religije.nastao prvi stadij religije.

Friedrich Max MullerFriedrich Max Muller

U pribliU približžno isto vrijeme sa Tylorovom no isto vrijeme sa Tylorovom pojavila se pojavila se Milerova teorija,Milerova teorija, koju je koju je lansirao njemalansirao njemaĉĉki nauki nauĉĉnik, nik, „„otac nauke o otac nauke o religijireligiji”” i prvi (zapadnjai prvi (zapadnjaĉĉki) historiki) historiĉĉar ar religija Friedrich Max Muller (Fridrih Maks religija Friedrich Max Muller (Fridrih Maks Miler, 1832. Miler, 1832. –– 1900.).1900.).

181

Muller se sloMuller se složžio sa Tylorom da je religija io sa Tylorom da je religija popoĉĉela kao oboela kao obožžavanje duhova, ali je avanje duhova, ali je odbacio onaj dio njegove teorije po kojoj je odbacio onaj dio njegove teorije po kojoj je prethistorijski prethistorijski ĉĉovjek vjerovao u duhove ovjek vjerovao u duhove koji obitavaju u prirodi. koji obitavaju u prirodi.

Prema ovom nauPrema ovom nauĉĉniku, taj niku, taj ĉĉovjek je ovjek je smatrao da sile prirode imaju ljudske smatrao da sile prirode imaju ljudske osobine, dobru i loosobine, dobru i loššu u ććud, zbog ud, zbog ĉĉega ih je ega ih je transformirao u botransformirao u božžanstva koja je, potom, anstva koja je, potom, popoĉĉeo oboeo obožžavati.avati.

PORIJEKLO RELIGIJEPORIJEKLO RELIGIJE

Teorije, na osnovu miTeorije, na osnovu miššljenja da je ljenja da je

politeizam bio izvorna, prva ljudska religija, politeizam bio izvorna, prva ljudska religija,

a da se kasnije iz njega razvilo vjerovanje a da se kasnije iz njega razvilo vjerovanje

u jednog Boga.u jednog Boga.

Rudolf OttoRudolf Otto

I treI trećća je a je Otova teorija, Otova teorija, koja je u sjenu koja je u sjenu bacila obje prethodne. Nju je eksplicirao bacila obje prethodne. Nju je eksplicirao njemanjemaĉĉki filozof i psiholog religije ki filozof i psiholog religije Rudolf Rudolf OttoOtto (1869. (1869. –– 1937.). U svom 1937.). U svom najpoznatijem djelu, klasinajpoznatijem djelu, klasiĉĉnoj knjizi o noj knjizi o religiji, religiji, „„Pojam svetogaPojam svetoga””, , navodi: navodi:

kako religija pokako religija poĉĉinje s inje s „„osjeosjeććajem ajem numinoznognuminoznog””, tj. tajanstvenog , tj. tajanstvenog „„drugogdrugog””bobožžanstva (anstva (numen numen ––bobožžanstvo), koje je anstvo), koje je strastraššno i privlano i privlaĉĉnono

svijest o svetosti i misterioznosti lesvijest o svetosti i misterioznosti ležži u sri u sržži i religioznog iskustva, i ta se svijest nalazi u religioznog iskustva, i ta se svijest nalazi u osnovi svih religija osnovi svih religija

sveto je istina, dobrota i ljepota, koje sveto je istina, dobrota i ljepota, koje reprezentiraju osnovne i univerzalne reprezentiraju osnovne i univerzalne aspekte ljudskog biaspekte ljudskog biććaa

182

Nastavna jedinica: NASTANAK RELIGIJE

Za realizaciju nastavne jedinice nastavnik moţe koristiti, u izlaganju, ppt prezentaciju sa

slijedećim sadrţajem (CD u prilogu).

Nastanak religije

oblici predreligijske svijesti,

religije drevnog Babiliona, Egipta

i Grĉke

Oblici predreligijske svijesti

animizam (anima-duša) - vjerovanje da poslije smrti duša (duh) prelazi u neko drugo tijelo, životinju ili biljku

totemizam (totem-sveta biljka ili životinja) - vjerovanje da rod ili pleme vodi porijeklo od odreĊnog totema, koji se nije smio jesti osim jednom godišnje uz ritualne obrede s ciljem povećanja nataliteta dotiĉnog plemena

magija (mag-vraĉ) - vjerovanje da vraĉari mogu ritualnim obredima uticati na željeni tok dogaĊaja (da prestane suša, da pobijedi pleme i sl.)

fetišizam (fetiš-obožavani predmet) - vjerovanje da fetišĉuva, štiti i donosi sreću onome ko ga nosi. Fetiši su se pravili od kosti, kamena, zemlje, i sl.

Religija drevnog Babiliona

Na podruĉju Bliskog istoka zapoĉela je ljudska civilizacija

I u nizu mnogobožaĉkih, nikle i tri najpoznatije monoteistiĉke vjere

Najstarija i najpoznatija je babilonska kultura

Anu- vrhovni bog; Inana-božica plodnosti, ljubavi, v. Majka (najstarija dva hrama u gradu Uruku)

Enlil - gospodar vjetra i oluje

Enlil- gospodar vjetra i oluje

Enki- gospodar slatkih voda

El - monoteizam

Marduk Marduk -- zazašštitnik Babilonatitnik Babilona

183

Religija drevnog Egipta Cvilizacija drevnog Egipta nastaje na rijeci Nil u

periodu od 3100 p.n.e. pa do 30 p.n.e.

Prvu piramidu je sagradio Imhotep, 2680 god. p.n.e.

Egipatska religija nosi karakteristike mnogobožaĉkih religija nastalih u dolinama rijeka i na obalama Sredozemnog mora

Obožavali su nebeska tijela, Sunce i Mjesec

Razvijen Kult vladara i rijeka

Poštovali su životinje

Naglašeno vjerovanje u zagrobni život (posebnost ove religije) - piramide - Knjiga mrtvih, saĉuvana sveta knjiga

Piramide - grobnice

Religija drevnog Egipta

Druga karakteristika - vjerovali su u bogove

sa životinjskim glavama (antropomorfna bića)

Bogovi: poluljudi-poluživotinje

Hator

Anubis- glava vuka, bog

umrlih i čuvar grobova

Oziris - bog zagrobnog života i

simbol neprekidnog života

poslije smrti

Bogovi: poluljudi - poluživotinje

Hor - glava jastreba

Anubis - glava vuka, bog umrlih i ĉuvar grobova

Tot - glava bika, bog Mjeseca

Ra - glava orla ili sove, bog Sunca, kralj bogova, otac ĉovjeĉanstva

Amon – Ra

Oziris - bog zagrobnog života i simbol neprekidnog života poslije smrti

Aton - glavni bog Egipta, jedno kratko vrijeme, monoteizam - faraon Amenofis IV

Spomenimo još i slijedeća božanstava: Hator, božica neba, plesa i ljubavi, Izida, kraljica bogova, božicu-majku, žita i plodnosti i dr.

Religija drevne Grčke

drevna Grĉka je kolijevka helenske i evropske kulture

i civilizacije

od 2000 godina p.n.e. pa do 5. stoljeća n.e. stvarala

se monojsko-mikenska kultura na grĉkom jeziku

od 8. stoljeća p.n.e. pa do 5. stoljeća n.e. trajala je

povijest starog Rima na latinskom jeziku

u tom periodu (helenizam), grĉka kultura i civilizacija

proširila se u Rimskom Carstvu

Rimsko Carstvo naslijedilo je i grĉku religiju

Religija drevne Grčke

Ĉovjek drevne Grĉke obožavao je Sunce i Mjesec,

ali i mnoštvo drugih božanstava, prije svih ona koja

je povezivao sa svojim životom na moru

Bogovi imaju ljudske osobine

Srde se, zaljubljuju, plaĉu, ratuju, meĊusobno varaju

i sl.

Ne stare i ne umiru

Njihov položaj je na Olimpu, u vulkanima, morskoj,

pjeni, vjetru, ili vatri izaziva strahopoštovanje kod

ljudi

184

Zevs- otac bogova i ljudi - bog

neba i vremena

Hera – Zevsova žena - božica

zaštitnica braka, poroda i žena

Apolon bog svjetlosti, poezije,

muzike, rječitosti

Bogovi po Homeru

Zevs - otac bogova i ljudi - bog neba i vremena

Hera – Zevsova žena - božica zaštitnica braka,

poroda i žena

Europa – kći

Ares – bog rata

Afrodita - božica ljubavi, ljepote i plodnosti

Artemida - božica lova, plodnosti i poroda

Apolon – bog svjetlosti, poezije, muzike, rjeĉitosti

Asklepije – bog lijeĉništva

Bogovi po Homeru

Posejdon – bog mora

Atena – božica rata i ruĉnog rada, razboritosti i

znanja

Hefest – bog vatre, vulkana

Hermes – bog trgovine i glasnik drugih bogova, itd.

185

1.3. Nastavna jedinica: FUNKCIJA RELIGIJA - MORALNO DOBRO

Prilikom realizacije nastavnih sadrţaja predviĎenih ovom nastavnom jedinicom neophodno bi

bilo učenike upoznati sa sljedećim:

Moralno dobro kao svrha i savršenost ĉovjeka

ĉovjek je biće koje ima svrhe za kojima teţi i koje treba relizirati. Te su svrhe njegova

idealna bit koju on treba svojim djelovanjem ostvariti. On je više nego ikoje drugo,

potencijalno biće, biće od mogućnosti. Od drugih bića razlikuje se i time što svoje

mogućnosti, ono što po svojoj naravi moţe i treba biti, ne realizira automatski ni

instiktivno, nego slobodnim djelovanjem. Zato je on, za razliku od ostalih unutar

svjetovnih bića koja su ĉisti proizvod prirode, u velikoj mjeri svoj vlastiti proizvod. To ne

znaĉi da mu je dato na volju hoće li ili neće teţiti za svojom svrhom ili svojom

savršenošću. Ta je teţnja u njemu nuţnost. Ali on moţe odluĉivati o tome što će smatrati

svojom svrhom (svojim najvećim dobrom) i kako će je ostvariti. U tom je pogledu

slobodan.

Tu mu slobodu omogućava njegova razumna priroda, po kojoj je otvoreno biće. Znanje i

teţnja za dobrom ĉine ga slobodnim u odnosu prema partikularnim dobrima sve dok jasno

ne uoĉi nuţnu vezu izmeĊu nekog pojedinaĉnog dobra i dobra kao takvoga. „Kada neki

ĉin oĉevidno spoznajem da je za mene jedino dobar, tj. kada mi se, u tom ĉasu, pojavljuje

kao identiĉan s mojim apsolutnim dobrom, ja nisam više slobodan ne izvršiti ga“ (J.

Leclercq, 265).

Sloboda nije, kako ćemo još vidjeti, u tome da ĉinimo što nam se prohtije, nego u

izabiranju i ĉinjenju onoga što smo spoznali da je dobro, pravedno i razumno, tj. takvo da

ne moţe biti drukĉije. Sloboda ne znaĉi samovolju, nego odgovornost. To znaĉi da

djelujem uistinu slobodno samo onda kada mogu sebi i drugima obrazloţiti zašto tako, a

ne drukĉije trebam djelovati. Postupajući, dakle, u skladu s onim što mi moj razum kaţe

da je dobro i pravo, ja sam najviše vjeran sebi i svojoj razumskoj, a to znaĉi i slobodnoj

prirodi.

Moralno dobro kao dobro u sebi

Govoreći o znaĉenju dobra općenito, treba istaći da postoji dobro u sebi (ĉasno dobro)

dobro za drugoga (korisno dobro). Moralno dobro pripada prvom tipu dobra. Njegova,

vrijednost, stoga, ne ovisi ni o kojem drugom dobru; štoviše, upravo ono daje svim

ostalim dobrima smisao i vrijednost. Kao što je ĉovjek dobro u sebi (ĉasno dobro) u

odnosu prema svojim rukama, nogama, glavi i svim, tako je moralno dobro (ĉovjek kao

moralni subjekat) ono dobro od kojega sva ostala dobra dobivaju svoj smisao i svoju

vrijednost. To znaĉi da su sva ostala dobra samo korisna dobra.

Zbog toga moralno dobro ne trpi nikakvu instrumentalizaciju. Ne smijemo ga ţeljeti radi

koristi, ĉasti, ugode i sl., pa ĉak ni da bismo bili bolje, jer tada lako upadamo u moralizam

i licemjerje. Moralnost zahtjeva da mislimo prije svega na ono što je pravo i što treba

ĉiniti. To ne znaĉi da nas nastojanje oko moralne ispravnosti ne moţe dovesti i do drugih

vrijednosti, kao što su ĉast, sreća, društveni ugled i poloţaj, ali to treba biti posljedica, a

ne prvotni cilj našega moralnoga djelovanja.

Kao dobro u sebi, moralno dobro nas takoĊer drukĉije obvezuje nego druga dobra i

vrijednosti. Ono nas obvezuje bezuvjetno, dok nas sva ostala dobra obvezuju samo ako

186

ţelimo dobro kojemu su ona podreĊena. Stoga Kant moralnu obavezu naziva

kategoriĉkom, a sve ostale hipotetiĉkima. Kategoriĉnost moralne obaveze tradicionalna

filozofija izraţava poznatim aksiomom: „Dobro treba ĉiniti i traţiti, zlo izbjegavati“

(«Bonum est faciendum et prosequendum, et malum vitandum»). To naĉelo za moralan

ţivot ima toliku vaţnost koliko i naĉelo neprotuslovlja za mišljenje. Ono prije svega

zahtijeva da nikada ne smijemo ĉiniti zlo. Zatim, da bezuvjetno izbjegavamo sve što je

moralno nevrijedno. A u pozitivnom smislu ono znaĉi da trebamo ĉiniti sva ona dobra

kojih bi neĉinjenje bilo zlo. Nismo, dakle, duţni ĉiniti sve što smo spoznali kao dobro,

nego samo ono koje nas u našoj posebnoj situaciji obavezuje da ga uĉinimo. No sve što

smo spoznali kao dobro, duţni smo poštovati i cijeniti. Najdublji smisao moralnoga

imperativa je zapravo u tome da sve što ĉi nimo, ĉinimo dobro.

Religijske norme kao ispunjenje savjesti

principi, norme koje religija postavlja, a ĉovjek prihvata i primjenjuje kroz ţivot

sliĉno etiĉkim normama, ali se za razliku od etiĉkih se ne mijenjaju

nema liĉnih intepretacija

ispunjenje savijesti, svesnost nagrade

tumaĉanje 10 zapovijedi proţima ţivot

dekalog daje podsticaj savijesti

mirna savijest = ĉist pred Bogom

kad radimo protiv savjesti donosimo pogrešne zakljuĉke nema smisla

1.4. Nastavna jedinica: DA LI RELIGIJA POMAŢE ILI ŠTETI DEMOKRATIJI?

Prilikom realizacije nastavnih sadrţaja predviĎenih ovom nastavnom jedinicom

moguće je sa učenicima razgovarati, navoditi ih da istraţuju ili ih uključiti u

debatu koristeći se dole navedenim tekstom

Ovo je još jedno pitanje na koje nema jednostavnog odgovora "da" ili "ne", jer mnogo toga

zavisi od konteksta, ĉak nije moguće razdvojiti velike svjetske vjere u jake i brze kategorije,

na one koje podrţavaju demokratiju, one koje su neutralne i one ĉiji je uticaji onemogućavaju,

jer sve religije sadrţe razliĉite suprotne tendencije. Historijski, kršćanstvo je podrţavalo i

boţanska prava kraljeva i egalitarni republikanizam. Neko vrijeme uticajne grupe iz ove i

drugih vjera su radile na podršci autoritarnih reţima, dok su druge riskirale ţivote da od njih

zaštite njihove protivnike, ili da objelodane njihova kršenja ljudskih prava.

1.4.1. Religija i drţava

Moţe se tvrditi da religija sa ĉvrstom hijerarhijskom strukturom, ĉiji vjernici bez pitanja

prihvataju istine koje im se predaju "odozgo", ima manje veze sa demokratskim duhom od

one ĉija su vjerovanja predmet ţive debate i tumaĉenja meĊu vjernicima. Za demokratiju je,

meĊutim, mnogo vaţnije od unutrašnje organizacije pitanje odnosa date religije prema drţavi.

Što je uţa povezanost meĊu njima, to je manje vjerovatno da će pripadnici drugih vjera biti

tretirani kao jednaki graĊani. U krajnjem sluĉaju, ako vjerske vlasti smatraju drţavu

boţanskim instrumentom za ispunjavanje vjerske misije na zemlji, politika će spremno

187

poprimiti karakter krstaškog rata u kojem će pripadnici drugih vjera biti postrojeni i optuţeni,

a sva sloboda izraţavanja ugušena.

1.4.2. Vjerska tolerancija

Ideja vjerske tolerancije se javila iz bolnog historijskog iskustva ugnjetavanja, graĊanskih

ratova i nasilja izmeĊu zajednica koje su oni raĊali, ĉak i ako vjerujemo da naša vjera sadrţi

konaĉnu i ekskluzivnu istinu, cijena prisiljavanja drugih da je prihvate je jednostavno

previsoka za ljudske uslove, da bi bila odrţiva u svijetu koji karakteriše pluralizam razliĉitih

religija. Biti tolerantan ne znaĉi napustiti svoja uvjerenja, ili okretanje preobraćanju drugih; to

znaĉi poštovati osnovno ljudsko dostojanstvo, dopuštati drugima da sami odluĉuju, ĉak ako

odluĉe i pogrešno.

1.4.3. Manjinske religije

Najefektnija okolina u kojoj i tolerancija i prihvatanje razliĉitosti religija i vjerovanja moţe da

se osigura je ona u kojoj ni jednoj religiji ili vjeri nije dat privilegovan poloţaj u drţavi.

Takva drţava djeluje jednako podrţavajući sve vjere, oporezujući ili pomaţući vjersko

školovanje. Tolerancija opstaje i u drţavi koja ukljuĉuje samo jednu religiju u proslavama, na

primjer drţavnih ceremonijala, i kad ona ĉini religiju većine. MeĊutim, ako drţava pokušava

da nametne uĉenje većinske vjere nevjernicima, ona će neminovno poništiti osnovne

demokratske slobode izraţavanja i udruţivanja onih koji su drugih nazora, ukljuĉujući i one

koji pripadaju većinskoj vjeri. Ovdje ćemo zapaziti nesklad izmeĊu onog što većina u datom

trenutku moţda ţeli, i što uslovi stalne kontrole vlade i politiĉke jednakosti zahtijevaju.

1.5. Nastavna jedinica: PLURALIZAM I RAZLIĈITOSTI

Prilikom realizacije nastavnih sadrţaja predviĎenih ovom nastavnom jedinicom mogu se

koristiti dole navedeni materijali u voĎenom razgovoru sa učenicima, u debatama ili

usmjeravati učenike na istraţivanje o zadatoj temi

Kako ljudi mogu skupa mirno ţivjeti?

6.1 Kako ţivjeti zajedno?

Kako obrazovanje moţe doprinijeti razvoju tolerancije i razumijevanja?

6.2 Zašto ljudi imaju razliĉita mišljenja?

Na ĉemu se zasnivaju razlike?

6.3 U ĉemu se sve ljudi razlikuju?

Koliko su potrebe ljudi razliĉite?

6.4 Zašto su vaţna ljudska prava?

Zašto nam trebaju zakoni o ljudskim pravima da bismo zaštitili ugroţene

kategorije?

Razliĉitost i pluralizam su dva kljuĉna pojma u obrazovanju za demokratiju i ljudska prava.

Demokratija, kao društveno ureĊenje, zasniva se na ĉinjenici da graĊani u slobodnom društvu

imaju osnovna prava, kao što su sloboda svijesti, uvjerenja i izraţavanja. Pluralistiĉka društva

su ona društva koja prihvataju širok (ali ne i potpun) spektar vjerskih i politiĉkih uvjerenja i u

kome idealna društva, kojima teţe razliĉite politiĉke stranke, moţda nisu meĊusobno

kompatibilna. Na primjer, graĊani koji su ĉlanovi radikalnih socijalnih stranaka teţe ka tome

da uspostave društvo koje je potpuno strano graĊanima desniĉarske kapitalistiĉke orijentacije.

188

Bez obzira na to, smatra se da graĊani pluralistiĉkih demokratskih sistema sklapaju društveni

ugovor sa svim ostalim graĊanima o poštivanju društvenih i politiĉkih konvencija tog društva.

Mana toga je što se njihova vlastita radikalna vizija moţda nikada neće ostvariti putem

demokratskog glasanja. S druge strane, takva društva politiĉkim manjinama garantiraju

poštivanje njihovog prava da rade na ostvarenju legitimnih politiĉkih ciljeva, bez prepreka od

strane drţave. Na taj naĉin pluralistiĉka demokratska društva konstantno ţive sa mogućnošću

da bi i radikalne stranke mogle jednom biti izabrane na vlast i da bi njihovi ĉlanovi mogli

ograniĉiti politiĉki rad svojih oponenata. Zbog toga je veoma vaţno da zakoni koji štite

ljudska prava i slobode budu sastavni dio ustava demokratskih zemalja.

Uĉenje o razliĉitosti i pluralizmu

Uĉenicima trebalo bi pomoći da shvate prirodu društvene, politiĉke, vjerske i rasne

razliĉitosti. TakoĊer bi im trebalo pomoći da shvate svu sloţenost izazova koje te razliĉitosti

nose sa sobom. S obzirom na to da su predrasude u velikoj mjeri rezultat loše informiranosti i

nedostatka razumijevanja, veliki dio netrpeljivosti moţe se otkloniti putem racionalnog

preispitivanja stavova uz primjenu odgovarajućeg znanja i razvoj sposobnosti saţivljavanja.

Uĉenje za razliĉitost

Uĉenicima je takoĊer potrebno da uĉestvuju u demokratskim raspravama kako bi nauĉili kako

da se s njima nose. Obrazovanje bi, stoga, trebalo iskoristiti svaku priliku da navede uĉenike

da izraze svoj stav o odreĊenom pitanju (makar i nevaţnom) i daju argumente koji taj stav

podupiru. Slušanjem stavova drugih uĉenika o istom pitanju i reagovanjem na te stavove

uĉenici ne samo da razvijaju svoje analitiĉke sposobnosti i vještinu izraţavanja, nego razvijaju

i sklonost ka toleranciji kad su u pitanju moralne i politiĉke razliĉitosti.

Sticanjem iskustva u procesu demokratske diskusije uĉenici takoĊer uĉe da su za otvorene i

poštene debate potrebne neke osnovne procedure, ukljuĉujući i sljedeće:

svaki uĉesnik koji moţe dati odreĊeni doprinos trebao bi imati mogućnost da to i uradi

svakog uĉesnika trebalo bi saslušati s duţnim poštovanjem

uĉesnici bi trebali napadati argumente, a ne ljude

uĉesnici bi trebali ući u diskusiju svjesni mogućnosti da će se njihovi vlastiti stavovi

moţda izmijeniti

protivniĉke debate, u kojima uĉesnici nastupaju sa ĉvrstim i definiranim stavovima,

ĉesto su manje korisne od debata ĉiji cilj nije „nametnuti vlastiti stav» nego postići

«bolje razumijevanje odreĊenog problema“

Koristiti proces istraţivanja i debatiranja u nastavi mnogo je vaţnije nego puko nabrajanje

datih istina. Implikacije toga za proces poduĉavanja jesu te da nastavnici trebaju da

podrţavaju uĉeniĉke stavove i razmišljanja, a ne da nad njima dominiraju. Istraţivanja

pokazuju da uĉenici aktivnije uĉestvuju u radu, samo ukoliko nastavnik smanji svoje aktivno

uĉešće.

189

1.6. Nastavna jedinica: KAKO ŢIVJETI ZAJEDNO?

Prijedlog za realizaciju nastavne jedinice

Kako obrazovanje moţe doprinijeti razvoju tolerancije i razumijevanja?

Obrazovni ciljevi Razmotriti pitanja koja se otvaraju kada zajednice sa drugaĉijim

sistemima vrijednosti i uvjerenjima pokušaju ţivjeti zajedno u miru

Razmotriti ulogu obrazovanja u poboljšanju meĊusobnog

razumijevanja izmeĊu pripadnika razliĉitih kultura Ispitati da li

pojedinac vlastitim djelovanjem moţe utjecati na situaciju u društvu

Zadaci uĉenika Uĉenici razgovaraju o pitanjima koja priĉa otvara

Uĉenici kritiĉki razmišljaju

Uĉenici razmjenjuju ideje

Uĉenici reţiraju predstavu kako bi istraţili odreĊeno pitanje

Objasniti ciljeve i proĉitati priĉu „Škola na rubu šume“

Uputiti uĉenike da sjednu ukrug i pitati ih šta ih je najviše zaĉudilo i najviše zainteresiralo u

priĉi i zašto. Ostavlja im dvije minute da u parovima razmijene ideje prije nego što ih izloţe

cijeloj grupi.

Podsjeća uĉenike da je diskusiji, usmjerenoj na rasvjetljavanje problema, cilj razmijeniti ideje

i kroz to ih obogatiti. Nema taĉnih i pogrešnih odgovora.

Diskusija: „Zajedno ćemo nabrojati sve ljude kojma je mogao biti cilj da zapale školu. Koji bi

mogli biti njihovi motivi?“ (Npr: Neko od djece? Neko od roditelja? Pripadnik odreĊene

grupacije, kao što je, recimo, svećenik?) Ko gubi, a ko dobija ukoliko se škola ne obnovi?

(Npr: uĉenici ne moraju ići u školu - Je li to za njih dobitak ili gubitak?)

To se moţe uraditi uz pomoć tabele kao što je ova:

Osumnjiĉeni Dobici Gubici

Uĉenici

Roditelji

Vjerski sluţbenici

Cijela zajednica

Neko drugi?

Šta mislite o liku iz priĉe?

Je li on idealista, hrabar?

Da li mu se divite ili ga prezirete zbog onoga što je pokušao uraditi?

Šta mislite koji su njegovi motivi?

Šta mislite odakle mu njegove društvene vrijednosti?

Šta bi on sad trebao uraditi i zašto? (pokušati ponovo, odustati?)

Da ste vi uĉenici te škole, šta biste vi htjeli da nastavnik uradi?

190

Razmislite o svom gradu u Bosni i Hercegovini. Mislite li da tu ima ljudi poput nastavnika iz

priĉe? Moţe li pojedinac sam promijeniti nešto u društvu? Navedite neke primjere.

Druga vaţna pitanja koja priĉa postavlja su i sljedeća:

Šta mislite u kojoj se mjeri mir izmeĊu dvoje ljudi moţe zaista uspostaviti putem

zajedniĉkog obrazovanja djece?

Koje su prednosti i poteskoće sa kojima se susrećemo u suţivotu razliĉitih sistema,

vrijednosti i religija? Kako se to moţe ostvariti?

Materijal za uĉenike

Škola na rubu šume

Bila jednom jedna zajednica ljudi koji su ţivjeli u gustoj šumi na obroncima planine. Bili su

veoma religiozni i djecu su odgajali da strogo poštuju bogove svoga naroda. U njihovoj

religiji nije bilo razlika izmeĊu muškaraca i ţena.

IzmeĊu te planine i krajnje taĉke zemlje u kojoj se nalazila protezala se ogromna ravnica. U

ravnici su ţivjele razliĉite zajednice ljudi. Nisu imali svoju religiju, ali su naporno radili i

pomagali jedni drugima. Bili su neustrašivi ratnici i muškarci su kod njih bili dominantni pol.

Ţene su bile poštovane, ali nikada nisu mogle postati voĊe.

Ljudi iz šume nisu imali ništa sa ljudima iz ravnice. Mrzili su jedni druge i bojali se jedni

drugih. Ponekad su ĉak i ratovali.

Jednoga dana na ivicu šume stigao je jedan mladić. Rekao je da tu ţeli izgraditi školu u koju

bi išla djeca iz obje zajednice, pa bi se tako na kraju uspostavio mir izmeĊu dvije zajednice.

Uskoro je jednostavna graĊevina od drveta bila podignuta i došao je dan kada je nastavnik po

prvi put otvorio vrata svoje škole. Nekoliko djece iz obje zajednice došlo je da vidi kako će

škola izgledati. Roditelji i lideri obje zajednice posmatrali su to sa zebnjom.

U poĉetku je bilo problema meĊu djecom. Nazivali su jedni druge pogrdnim imenima i ĉesto

su zapoĉinjali tuĉe. MeĊutim, djeca su shvatila koliko je vrijedno ići u školu i stvari su se

postepeno smirivale. Nastavnik je bio strog, ali pravedan i prema svim uĉenicima se isto

postavljao. Govorio je da poštuje oba naĉina ţivota. Djeca su u školi uĉila o razliĉitim

naĉinima ţivljenja.

Sve više i više djece poĉelo je ići u školu na rubu šume.

MeĊutim, uskoro se ispostavilo da u školi ima puno više djece iz ravnice, dok su djeca iz

šume ĉinila samo ĉetvrtinu. Nastavnik je razgovarao sa roditeljima iz obje zajednice kako bi

ih ohrabrio i umirio.

Ali onda, jednog jutra, nastavnik je zatekao školu spaljenu do temelja.

(Po kratkoj priĉi Teda Huddlestona iz The Citizenship Foundation-a iz Londona)

2.1. Nastavna jedinica: PRAVILA PONAŠANJA U RAZLIĈITIM SITUACIJAMA

Kao prijedlog za realizaciju nastavne jedinice PRAVILA PONAŠANJA U RAZLIČITIM

SITUACIJAMA nastavnicima moţe posluţiti rasprava ili debata o dole navedenom bontonu.

Mogućnost je učenicima predloţiti i istraţivanje o odreĎenim vrstama ponašanja,

(npr.nepovoljnim) njihovim uzrocima i posljedicama itd.

Bonton za tinejdţere

Vjerojatno nekada ne znaš kako bi se ponašao – treba li dati drugima prednost, treba li

ponuditi pomoć, kako se ponašati u kinu u odreĊenim situacijama, gdje staviti salvetu kada

191

jedeš u restoranu? Zato bonton ima za sve unaprijed razraĊena pravila ponašanja koja ti mogu

uvelike olakšati svakodnevicu.

Moţda ti se ĉini da uz svu ovu guţvu, guranje i grubosti modernog društva nema mjesta

lijepom i uljudnom ponašanju? No, trebaš znati da još uvijek ima ljudi koji će to znati cijeniti.

Guranje ili prednost drugima? S vremenom ćeš uvidjeti da je davanje prednostima drugima kada izlaze ili ulaze u neko

prijevozno sredstvo (bus, tramvaj) vrlo praktiĉno. Guranje je neugodno, netaktiĉno, a ĉesto i

bolno. Iako misliš da bi ti bus mogao pobjeći, već nakon jednog pokušaja pristojnog ulaska ili

silaska uvidjet ćeš da to nije ni blizu istini.

Ustupanje mjesta drugima? Da! Starcima, trudnicama, majkama s djecom ili ljudima s velikom prtljagom svakako trebaš

ustati i osloboditi mjesto. Dakle, prepusti sjedalo svima onima kojima stajanje moţe

predstavljati poteškoće. Nemoj oĉekivati duboku zahvalnost jer ona najĉešće izostane (iako bi

po pravilima lijepog ponašanja ta osoba trebala barem kratko zahvaliti). No ovo ne znaĉi da se

trebaš obeshrabriti i drugi put ne ustati osobi koja bi trebala sjediti.

NuĊenje pomoći? Ako ti se ne ţuri na prvi sat u školu, svakako je lijepo ponuditi pomoć stranoj osobi na ulici –

pri prelasku ulice, pri penjanju u tramvaj, bus ili vlak, pa ĉak i u nošenju teţih torbi. TakoĊer,

ako je djetetu iz kolica ispala šlapica, igraĉka ili dekica, svakako je podigni i predaj majci.

Invalidima u kolicima moţeš pomoći pri prolasku preko pješaĉkog prijelaza. Naravno, nije

dobro odmah, bez rijeĉi krenuti pomagati, jer uvijek ima onih koji ne ţele primiti pomoć ili

im je lakše samima. Stoga je dobro zapoĉeti pitanjem: 'Mogu li vam pomoći?' Ako ti netko

odbrusi, nemoj se svaĊati, već reci nešto kao: „Dobro, kako god vi ţelite!“

Ljubaznost i kada niste raspoloţeni? Da! Ne moraju drugi ljudi ispaštati zato što si ti dobio lošu ocjenu iz matematike. Osim toga,

neĉiji osmijeh ili lijepa rijeĉ kao odgovor na tvoju ljubaznost zaista mogu popraviti tvoj dan.

Loše raspoloţenje lijeĉi u šetnji prirodom ili sportom, a nikako mrgoĊenjem na druge ljude.

Susret na ulici Uvijek je lijepo pozdraviti prijatelje svojih roditelja, posebno, ako ih ĉesto viĊaš u svojoj kući.

Isto je sa susjedima, kolegama tvojih roditelja i sl. Što se rukovanja tiĉe, ako ti druga osoba

pruţi ruku, svakako je prihvati. Ako nisi sam, lijepo je i uljudno predstaviti onoga s kime si.

Predstavljanje ide od onoga tko ti je manje vaţan prema onome tko ti je vaţniji (znaš ono –

šećer dolazi na kraju!).

U kinu Ova pravila vrijede i za pozorište, koncert i sliĉno. Ako sjediš, a neko treba doći do svog

mjesta, ustat ćeš i omogućiti mu da proĊe. Ako ti pak moraš doći do svog mjesta, proĊi tako

da licem gledaš prema ljudima pored kojih prolaziš. U pozorištu, operi i na koncertima se

obiĉno ne jede, a ako u kinu jedeš, pazi da ne stvaraš veliku buku. Glasni komentari,

zviţdanje i ostale upadice totalno su out kad se radi o bontonu.

U trgovini Ako je red na blagajni, nemoj se gurati i zalijepiti za osobu ispred sebe tako da ona moţe

osjetiti tvoj dah na vratu. Kolica nemoj gurati drugima pod rebra. Ako pogledaš robu i odluĉiš

je ne kupiti, vrati je gdje je bila, a ne meĊu sasvim drugu vrstu robe. Otvaranje paketa i

vrećica prije plaćanja takoĊer nije u redu. Voće i povrće nemoj gnjeĉiti i previše dodirivati.

192

Moţeš li, lijepo je dati prednost starijim ljudima i majkama s djecom, posebno ako imaju

malo stvari.

U restoranu U pravilu se viljuška drţi u lijevoj, a noţ u desnoj ruci. Kašika je u desnoj. Ako si ljevak,

slobodno promijeni raspored drţanja. Kad jedeš salatu, kajganu, špagete, morske plodove ili

kolaĉe, vilicu smiješ drţati u desnoj ruci.

Kad praviš pauzu dok nešto priĉaš ili piješ sok, viljušku i noţ stavi u poloţaj kazaljki na satu

na sedam sati i 20 minuta. Kašiku polaţeš otprilike kao kada je kazaljka na satu pet sati. Kad

si gotov s jelom, noţ i viljušku polaţeš usporedno, i to u poloţaj koji bi na satu pokazao pet

sati.

Salveta ide na krilo. Obiĉno se cijela salveta raširi, a potom se dio koji ti je preko koljena

presavije prema trbuhu. Tokom jela brišeš se tim presavijenim dijelom.

2.1. Pravila ponašanja u razliĉitim situacijama – Bonton

Definicija

Bonton se obiĉno definiše kao skup pravila za ponašanje u društvu; znaĉi i uĉtivo,

pristojno, uljudno vladanje. Mogu se sresti i termini kao protokol, kultura ponašanja, itd.

Prijevod s francuskog jezika rijeĉi bonton jeste "dobar ton". Akcent je u ovoj studiji stavljen

na poslovno okruţenje, ali dobar ton u ophoĊenju se podrazumijeva: u vlastitom domu, u

obiteljskom krugu, u autobusu, na ţeljezniĉkoj stanici i aerodromu, u restoranu, u

podzemnom prolazu, metrou i sl.

Nije dovoljno znati samo kako se pozdravljamo, sjedimo za stolom, sluţimo priborom

za jelo i sl. To su maniri koje svi kulturni ljudi poznaju i usvoje kao uobiĉajeno ponašanje. Bit

je u tome da se pravila bontona i standardi usvoje tako da postanu dio vlastitog ponašanja.

Paţnja i poštovanje koje ukazujemo ljudima u procesu komunikacije su primarni pokazatelji

graĊanskog odgoja i dobre volje.

U psihološkom, kulturološkom i sociološkom smislu, postoje ĉetiri osnovna naĉina na

koji predstavljamo sebe drugima:

o predstavljanje vlastite osobnosti u javnosti - kakvi bismo ţeljeli biti;

o predstavljanje "umanjene", skromne varijante liĉnosti;

o predstavljanje pretenciozne, uljepšane varijante;

o predstavljanje sebe kakvi zaista jesmo.

o bonton u verbalnoj komunikaciji podrazumijeva, odgovornost prema izgovorenoj, a

pogotovo - datoj rijeĉi. Iza svega što kaţemo ili izjavimo, bilo da je u fokusu jedna

osoba ili više njih, nastup u javnosti (u medijima) ima odreĊenu teţinu i znaĉaj.

o iza kompletnog govora ili prezentacije, stoji osoba koja se prezentira na ovaj naĉin.

Stoga, objektivnost, poštenje, drţanje rijeĉi, doprinose sticanju ugleda u poslovnom

okruţenju.

Pravila ponašanja i protokol koji predstavljaju standard za kretanje u društvu, mogu se

posmatrati u odnosu na pojedine sloţene segmente, kao što su:

ponašanje - maniri

oslovljavanje - obraćanje

193

tituliranje

pozdravljanje

poslovni protokol

poslovni moral

odijevanje

Ponašanje – maniri

Ponašanje je aktivnost, skup odreĊenih reakcija, uvjetovanih biološkim, fiziološkim,

psihološkim, sociološkim i drugim faktorima.

Maniri se, kao odreĊena pravila ponašanja i standardi u ophoĊenju, uĉe i stjeĉu. Za razliku od

ponašanja ţivotinja (fiziološko i refleksno), ĉovjek se rukovodi i teţi višim oblicima

ponašanja. Ĉovjek nije automat, koji mehaniĉki uĉi većinu zadatih pravila ili, rukovoĊen

instinktima prima ili odbacuje razliĉite vanjske nadraţaje. Maniri su ustanovljeni standardi

(kodeks) u ponašanju koje jedna zajednica (ili većina) dobrovoljno prihvata, uĉi, ali i kreira.

Osobna kreativnost i inventivnost pojedinca omogućavaju da se maniri transformiraju u

skladu s vremenskim i društvenim tokom.

Standardi ponašanja, jednako kao glas, govor i pokret, obiljeţavaju i odreĊuju jednu liĉnost.

Oni se ne trebaju shvatiti samo kao općeprihvaćeni oblici formalnog ponašanja, već

predstavljaju i mogućnost da se konaĉno definišu osobni stil liĉnosti.

Naĉin ponašanja, maniri, ophoĊenje sa ljudima, mogu predstavljati kako most, tako i prepreku

u komunikaciji. Pristupaĉnost i otvorenost omogućava ljudima prilaziti jedni drugima bez

bojazni da će biti odbijeni. Pozitivan stav privlaĉi ljude, a odbojan, hladan, introvertan,

nepristupaĉan, upozorava na opreznost .

Dobri maniri podrazumijevaju visok stepen samokontrole. Kontrola je znak zrelosti,

prisebnosti, znak razumijevanja i poštovanja drugih; staloţena osoba pokazuje visok stepen

osloboĊenosti. Kontrola emocija je posebno znaĉajna u poslovnom okruţenju. Prepuštanje

izrazito temperamentnim reakcijama ili pretjerano pokazivanje emocija i insistiranje na njima,

moţe ugroziti povjerenje u nekoga. Pokazivanje ljutnje i bijesa je nepoţeljno ponašanje, jer

provocira sukob. Osoba sklona rješavanju situacija kroz vikanje, galamu i svaĊu, zapravo je

nesigurna i nestabilna liĉnost.

Kada se uspostavi kontrola nad vlastitim ponašanjem i reakcijama, tada se otvara mogućnost

za kontroliranje drugih. Istakli smo kako je ponašanje vještina, ne samo komuniciranje s

ljudima, već i jedan od naĉina predstavljanja vlastite liĉnosti u javnosti.

U ovom smislu, ponašanje ima:

a) psihološke,

b) socijalne i

c) motoriĉke karakteristike

Vjeţba 1:

• Provjerite: da li su vam poznata pravila bontona, kako u literaturi, tako i u praksi?!

• Vjeţbajte rjeĉnik ljubaznosti!

• Vjeţba za "kroćenje misli": Duboko udahnite, brojeći u sebi do 8, potom zadrţite dah, uz

brojanje u sebi do 5; zatim lagano izdahnite. Opustite se i pokušajte da ne mislite ništa.

Trudite se da govorite mnogo sporije nego što brzina toka vaših misli zahtjeva.

• Ovu vjeţbu treba primijeniti prilikom teških sastanaka ili pregovora, posebno kada su u

pitanju dramatiĉne, agresivne i nepovjerljive osobe. Na ovaj naĉin se dobija na vremenu, a

194

izbjegava se ishitreno ili brzopleto "ulaţenje u ton" osoba ĉije ponašanje odudara od

standardnih normi.

Oslovljavanje

• Oslovljavanje zavisi od dobi starosti, relacije muškarac - ţena, hijerarhijskih i drugih

odnosa.

• Prilikom upoznavanja, obraćanje teĉe slijedećim redoslijedom: "Gospodin Muftić ... ",

"GospoĊa Stanić... ", pri ĉemu je prvo predstavljena muška osoba ţenskoj ili mlaĊa -

starijoj. Ukoliko starija osoba (po godinama, hijerarhiji) predloţi - moţe se preći, tokom

ustaljenog kontaktiranja, na oslovljavanje osobnim imenom: "GospoĊo Milena ... " ili, s

posebnom dozvolom, samo osobnim imenom.

• U profesionalnim odnosima, u institucijama u kojima postoji ĉvrsta podjela po statusu i

hijerarhiji, oslovljavanje se vrši po zanimanju ili funkciji, na primjer: "Gospodine

profesore ... " ili, ukoliko je osoba mlaĊa, samo sa: "Profesore ... " ili "Gospodine

direktore ... " ili samo: "Direktore ... "

• Etika i protokol nalaţu da se diplomate ili ĉlanovi vlada moraju oslovljavati sa:

"Gospodine predsjedniĉe ... ", "Gospodine ministre ... ", "Gospodine ambasadore ... " ili

"Vaša ekselencijo ... " Ĉlanovima kraljevskih porodica, obraća se (tokom vjekova na isti

naĉin) sa: "Vaše veliĉanstvo ... ", "Vaše visoĉanstvo ... ", itd.

Kada se neko obraća većem skupu, redoslijed oslovljavanja je:

• "Dame i gospodo" ili "GospoĊe i gospodo".

• Na simpozijima i skupovima posvećenim jednoj profesiji, moţe se obratiti s:

• Za pismeni naĉin obraćanja vaţe sliĉna pravila kao i za usmeno oslovljavanje, s tim

što se mogu koristiti i druge uĉtive rijeĉi.

• Uobiĉajeno je obraćanje sa:

• "Poštovani gospodine ... ", ili samo: "Poštovani...",

• Ukoliko se obraća nekolicini ili je obraćanje bezliĉno (na primjer: cirkularno pismo)

sreće se i: "Poštovane kolege ... ", "Cijenjeni gospodine ... " i "Poštovani prijatelji ... "

Vjeţba 2:

• Vjeţbajte uĉtive fraze prilikom upoznavanja i predstavljanja.

• Predstavite druge: . - Dozvolite mi da Vam predstavim ... - Mogu li da Vam

predstavim ... - Voljela bih Vas upoznati...

• Da li ste već sreli ... - Enese, ovo je Sandra. Ona je...

Tituliranje

Naĉin oslovljavanja titulom ĉesto je u upotrebi, posebno kada se obraća osobama sa

odreĊenim, specifiĉnim zanimanjem. Ĉak i kada se osobno ime zna, iz poštovanja se moţe

ĉuti obraćanje sa npr.

"Profesore" ili "Doktore". Ovo je poĉasni naĉin obraćanja, a odnosi se, ĉesto, na uniformirana

lica.

Tituliranje se moţe vršiti po funkciji koju neko obavlja ili stepenu struĉne spreme. MeĊutim,

nisu samo lijeĉnici oslovljavani kao "doktori". Ovaj naĉin obraćanja se odnosi na nekoga ko

195

je doktorirao (obranio doktorat, doktorsku tezu) iz bilo koje oblasti, pa time stekao najviše

zvanje u hijerarhiji obrazovnog sistema vrijednosti.

Naravno, uz ovu titulu ide prezime osobe kojoj se obraća. Od kulture, tradicije, naĉina ţivota,

obiĉaja, društvenog ureĊenja, zavisi naĉin oslovljavanja i tituliranja.

U nekim zemljama vlada jednostavniji naĉin obraćanja, kao na primjer, u Velikoj Britaniji.

RjeĊe se sreće tituliranje, osim kada nisu u pitanju osobe plemićkog roda. Uobiĉajen naĉin

oslovljavanja je: Mr Fong, Mrs Willan i sl. Sliĉno je u Njemaĉkoj, na primjer: Herr Weber. U

ovom smislu, najopušteniji su HolanĊani i ŠveĊani.

Ĉini se da se u istoĉnim zemljama, u kojima je dugo godina vladao socijalistiĉki društveni

poredak, više koristio naĉin oslovljavanja titulom, po funkciji ili stupnju obrazovanja. Ova

vrsta tituliranja je, vjerojatno, njegovana kao slobodniji naĉin obraćanja s posebnim

poštovanjem, u ţelji da se pobjegne od neizbjeţnog: "druţe, drugarice".

Pozdravljanje

Prilikom pozdravljanja uspostavljaju se odreĊene veze i odnosi. To je trenutak upoznavanja,

prepoznavanja pri susretu bliskih prijatelja, poslovnih partnera ili sasvim nepoznatih ljudi.

Najĉešći su oblici pozdravljanja:

• rukovanjem

• klimanjem glavom

• mahanjem

• pozdravljanjem s dodirivanjem i sl.

Ustaljen i općeprihvaćen oblik pozdravljanja je - rukovanje. Rukovanje se sastoji u ĉvrstom,

ne prejakom stisku ruke s osobom s kojom se pozdravlja. Uz rukovanje, odnosno, prilikom

pruţanja ruke, gleda se sugovornik uz osmjeh i naklon tijela KA njemu (njoj).

Naĉin pozdravljanja rukovanjem pokazuje stepen sigurnosti, spremnosti i otvorenosti za

komunikaciju, pokazuje status. Pozdravljanje tzv. rukohvatom (ĉvrst stisak šake uz

dodirivanje -pridrţavanje partnerove podlaktice drugom rukom) odlikuje politiĉare prilikom

zvaniĉnih susreta ili stare suradnike u poslu koji su na sliĉnom poloţaju. Ovim naĉinom se

istiĉe i pokazuje srdaĉnost i prijateljstvo.

Prilikom pozdravljanja, pravila bontona nameću redoslijed postupaka:

• Starija osoba prva pruţa ruku mlaĊoj, a ţena muškarcu, iako je muškarac duţan da

rijeĉima prvi pozdravi ţenu.

• Ţeni se ostavlja mogućnost odabrati naĉin pozdravljanja - rukovanjem, osmjehom,

klimanjem glave i sl.

• Osoba koja ulazi u prostoriju, duţna je prva pozdraviti prisutne. Prilikom susretanja,

vaţno je predstaviti osobe koje se ne poznaju meĊusobno.

• Ime i prezime (titulu u odreĊenim situacijama) treba paţljivo i ĉujno - zvuĉno

izgovoriti. Ako je nekim sluĉajem propušten trenutak predstavljanja, treba se sam(a)

predstaviti u pogodnom momentu. Ukoliko muškarac sjedi, prilikom predstavljanja

ţeni, on mora ustati, isto tako i mlaĊi (po godinama i statusu) muškarac u odnosu na

starijeg.

• Djevojka ustaje da bi se predstavila starijoj ţeni ili osobi znaĉajnoj po svom statusu.

• Na manjem prostoru (u liftu, hodniku) moţe se pozdravljati samo rijeĉima ili

klimanjem glave. Tako se pozdravljaju susjedi koji se sreću tokom dana, iako se ne

druţe i ĉak meĊusobno ne znaju osobna imena.

196

• Kada su lica na rastojanju ili u eksterijeru pozdravljaju se mahanjem (rukom). U

prolazu, na primjer, u poduzeću, moţe se otpozdraviti klimanjem glave ili laganim

naklonom (muškarac - muškarcu ili ţeni). Pozdravlja se i skidanjem šešira na ulici,

ljubljenjem ruke dami ili grljenjem i ljubljenjem s bliskim prijateljem ili saradnikom.

Interesantno je napomenuti da se u Rusiji, na primjer, ljudi mnogo ĉešće pozdravljaju

zagrljajem, nego ljubljenjem. Ţene se rijetko rukuju, a od vrste verbalnog pozdrava i

oslovljavanja, zavisi da li će doći do rukovanja.

U mnogim azijskim zemljama, fiziĉki kontakt - dodirivanje, izmeĊu osoba suprotnog pola je

zabranjen. Stoga, treba biti oprezan prilikom pozdravljanja rukovanjem sa ţenama ovog

podneblja.

Kinezi i Japanci su prihvatili rukovanje kao naĉin pozdravljanja, poštujući standarde zapadne

kulture. MeĊusobno, oni se i dalje pozdravljaju manje - više dubokim naklonom. Ali i uz ĉin

rukovanja, moţe se primijetiti da tijelo blago naginju naprijed, glava se savija, u znak da se ne

odustaje od svog naĉina izraţavanja poĉasti prilikom pozdravljanja.

U Holandiji je ĉest sluĉaj obraćanja pozdravnim rijeĉima, svih prolaznika, pogotovo u manjim

mjestima ili predgraĊima s porodiĉnim kućama.

U Francuskoj, a pogotovo u Engleskoj, na svim javnim mjestima, sluţbenici u poštama,

bankama, samoposlugama, redovno pozdravljaju klijente uz rijeĉi zahvalnosti i poziv za

ponovni dolazak i korištenje usluga. Pozdravljanje u ovim i sliĉnim situacijama, moţe biti i

osmjehom, naklonom i sl. Ukoliko susret kratko traje, mogu se odmah razmijeniti vizit karte,

pri ĉemu muškarac prvi daje posjetnicu ţeni ili mlaĊa osoba starijoj. Na poslovnim

sastancima, vizit karte se razmjenjuju pri kraju sastanka.

Odijevanje

Što je to dobar ukus? Dobar ukus u odijevanju znaĉi pravilan izbor odjeće, obuće…Bez obzira

na posao koji se obavlja kada nije obiljeţen uniformom najprikladniji je klasiĉan tip

odijevanja.

U poslovnom okruţenju potrebno je naglasiti poslovni karakter odjeće (odijelo ili kostim).

Organizacija sveĉanosti

Organizacija sveĉanosti zavisi od vrste i razloga okupljanja.

Osnovni koraci u pripremi su:

• ko dolazi, kad, gdje i zašto se poziva

• naĉin pozivanja

• podjela zadataka

• scenarij dogaĊaja: uvod, razvoj, komunikacija, poenta i kraj.

• dizajniranje pozivnica je vaţan posao. Potrebno je puno ime i prezime, titula i adresa,

datum i mjesto odrţavanja dogaĊaja, poĉetak dogaĊaja,vrijeme trajanja dogaĊaja, tema

dogaĊaja, gosti, govornici, umjetnici i sponzori, pokrovitelji dogaĊaja.

Ponašanje za stolom

Bitan je raspored za stolom, verbalna i neverbalna komunikacija, posluţivanje, te odnos

domaćina i gostiju.

Zlatna pravila za stolom:

197

• pravilno rukovanje priborom za jelo

• jesti umjerenom brzinom

• ne jesti previše

• punih usta ne treba govoriti

• salveta se stavlja u krilo

• prilikom sluţenja školjki ubrus se stavlja oko vrata kako bi se zaštitila košulja ili

haljina te se iznosi zdjelica s vodom za pranje ruku poslije školjki

• salveta se nakon jela stavlja na lijevu stranu pored tanjura

• veĉernja torba drţi se u krilu a ne na stolu

• ţena za stolom ne popravlja šminku

• ne naslanja se laktovima na stol

• za vrijeme ruĉka prvo se sluţe ţene

• muškarac vodi raĉuna o dami koja sjedi pored njega

198

Nastavna jedinica: NORME, OBIĈAJI I ZAKONI

Za realizaciju nastavne jedinice nastavnik moţe koristiti, u izlaganju, ppt prezentaciju sa

slijedećim sadrţajem (CD u prilogu).

199

2.3. Nastavna jedinica: PREDRASUDE I STEREOTIPI

Prijedlog za realizaciju ovog nastavnog sata bio bi da učenici učestvujući u raspravi govore o

predrasudama i stereoptipima u učionici i školi, a zatim da se donesu odluke-šta uraditi

protiv predrasuda. Odluke i koraci koje će učenici donijeti treba da se u vidu odreĎenih

zaključaka sumiraju, te da budu predmetom razgovora na narednim časovima ili pri

evaluaciji

Šta je stereotip?

Ljudi se ĉesto definiraju kao pripadnici odredenih grupa, ovisno o kulturi kojoj pripadaju,

njihovim vjerskim ubjeĊenjima, porijeklu ili nekim vidljivim osobinama kao što je boja koţe,

visina, frizura ili naĉin oblaĉenja.

Ĉesto odredenja tih grupa idu skupa sa pripisivanjem izvjesnih osobina ljudima, tako da se

odreĊene predstave asocijativno vezuju za odreĊene grupe ljudi. Ukoliko su te predstave

toliko pretjerane da jedva da odgovaraju stvarnom stanju, onda ih nazivamo stereotipi.

Stereotipe ćemo ĉesto sresti i u knjigama (ĉaki školskim udţbenicima), stripovima,

reklamama ili filmovima. Vjerovatno ste i sami naišli na takve primjere stereotipa. Pomislite

na ţenu iz Afrrike koja nosi suknju od palminog lišća i ima male bijele kosti u nosu i usnama.

Od stereotipa do predrasuda

Ukoliko o grupi ili pojedincu sudimo na osnovu stereotipa, a ne više kao o osobama, onda

smo došli do predrasude. Formirali smo mišljenje o nekoj osobi ili grupi ljudi, a da ih, pri

tome, nismo ni upoznali. Takvi stavovi i predstave ĉesto uopće ne odgovaraju stvarnom stanju

stvari, i ĉesto su negativni ili neprijateljski.

„Pozitivni“stereotipi

MeĊutim, postoje i pozitivni stereotipi. Na primjer, ako neko kaţe da su crnci brzi trkaĉi, to

nazivamo pozitivnim stereotipom. Moţete pomisliti: “Pa šta je loše u tome?“ Ali i u tom

sluĉaju ljudi su pogrešno informisani. Samo se zapitajte: Je li taĉno da svi crnci brzo trĉe?

Kakva je „korist“ od stereotipa?

Ĉini se da predrasude ĉine svijet jednostavnijim. Kad ljudi sretnu nekoga ko im se ĉini ĉudan,

to im ĉesto izaziva osjećaj nelagode. U takvim situacijama predrasude ljudima omogućavaju

da tu nelagodu prikriju. Mogu se pretvarati da znaju sve o drugima i da nema potrebe da išta

pitaju. Ali je onda od samog poĉetka stvarno povjerenje i istinsko razumijevanje nemoguće.

Kakav je efekat predrasuda?

Predrasude su uvredljive. One se u prvom redu koriste kako bismo prema nekome bili

nepravedni. Predrasude druge ljude lišavaju mogućnosti da pokaţu ko su i šta mogu postići.

Šta moţemo uraditi protiv predrasuda?

Predrasude se teško iskorjenjuju te se, stoga, s njima teško i boriti. Ali ne treba gubiti nadu:

niko se ne raĊa sa predrasudama. One su nešto što se usvaja pa se, prema tome, mogu i

odbaciti. Prije nego što osudite neku osobu za nešto, zamolite je da vam objasni zašto je

uradio/uradila to o ĉemu je rijeĉ. Sjetite se da, sasvim sigurno, ni vi ne biste voljeli da vas

neko osudi a da vas prije toga i ne sasluša i ne pruţi vam priliku da se odbranite.

200

2.4. Nastavna jedinica: U ĈEMU SE SVE LJUDI RAZLIKUJU?

Prijedlog za realizaciju nastavne jedinice

Koliko su potrebe ljudi razliĉite?

Obrazovni ciljevi Utvrditi razloge zbog kojih neki ljudi nemaju jednak pristup

obrazovanju

Razmotriti prepreke uspostavljanju jednakosti u široj zajednici

Ispitati ko sve snosi odgovornost za postojanje prepreka

uspostavljanju jednakosti

Zadaci uĉenika Učenici kritički analiziraju hipotetičnu situaciju vezanu za

poštivanje ključnih koncepata

Učenici primjenjuju ključne principe na svoju vlastitu socijalnu

situaciju

Učenici raspravljaju o glavnim pitanjima koja lekcija postavlja

Učenici rade pismeni zadatak koji se fokusira na promišljanje i

izraţavanje vlastitih stavova

Razliĉitost - Razliĉitost se ne odnosi samo na etniĉku ili nacionalnu pripadnost. Postoje

mnoge druge razlike koje ljude ĉine drugaĉijima i koje mogu biti uzrok velikih socijalnih

razlika, osobito ako oni koji predstavljaju većinu, ili oni koji su na vlasti, ne uĉine ništa po

tom pitanju usljed nedostatka razumijevanja ili saosjećanja.

Jednakost - Postoje dvije osnovne vrste jednakosti - jednakost u smislu mogućnosti i

jednakost u smislu krajnjeg rezultata. Svima se mogu pruţiti jednake mogućnosti (na primjer,

da pohaĊaju školu), ali ako se odreĊene prepreke ne prevaziĊu te bi mogućnosti nekima mogle

biti i uskraćene. Jednakost u smislu krajnjeg rezultata znaĉila bi da svako dijete na kraju

stekne obrazovanje, bez obzira na moguće poteškoće.

Diskriminacija - Nepravedno postupanje prema nekome na osnovu njegove rase, pola,

seksualne orijentacije, starosne dobi.

Skupa sa razredom ĉita priĉu. Poticati uĉenike na zajedniĉku kritiĉku analizu pitanja koja

priĉa otvara. Slijede neka od pitanja, a moguća su i neka druga.

► Uputiti uĉenike da u parovima identificiraju što više problema sa kojima se susreću

zaposleni na koledţu. Uĉenici sugeriraju na koji bi se naĉin problemi mogli riješiti. Da

li bi koledţ trebao ignorirati neke od tih problema? Ako bi, zašto?

Pitati cijeli razred da li misle da je direktor ostvario svoj cilj da svaki uĉenik dobije isti

tretman.

Mislite li da bi direktor trebao poštivati vrijednosti roditelja izbjeglica i njihovim

djeĉacima i djevojĉicama obezbijediti zasebno obrazovanje. Navedite argumente za

obje strane.

Bi li bilo bolje da se djeca izbjeglice obrazuju odvojeno od ostalih uĉenika? Navedite

prednosti i mane oba pristupa, najprije za uĉenike, a onda i za širu zajednicu.

Na osnovu pitanja koje otvara priĉa, objasniti opće probleme vezane za prava na

jednako obrazovanje.

Koliko je jednostavno svakom djetetu obezbijediti obrazovanje koje najbolje odgovara

njegovim potrebama?

Slijede neke kategorije obrazovnih potreba. NaĊite u priĉi primjere koji ih ilustruju:

- emocionalne

- nauĉne

201

- religijske

- kulturne -jeziĉne

- tjelesne

Traţiti od uĉenika da za svaku kategoriju navedu svoje primjere.

Na koje prepreke u obrazovanju nailaze neki uĉenici u vašoj školi? Šta mislite ko ima

odgovornost za zadovoljavanje tih potreba? (Na primjer, vlasti, direktor, zaposlenici,

uĉenici?)

Pismeni zadatak

„Evropska konvencija o ljudskim pravima“ navodi da vlasti imaju odgovornost da svakom

djetetu obezbijede obrazovanje. Objasnite šta mislite je li koledţ ispunio obavezu koju ima

prema „Konvenciji“. Je li svakom djetetu bilo neophodno da dobije obrazovanje kakvo

zasluţuje? Razgovarajte o tome šta vi mislite ko ima obavezu da djeci obezbijedi obrazovanje

kakvo zasluţuju.

Na koje se još oblasti odraţavaju nejednakosti u društvu?

Materijal za uĉenike

NADA JE SVAĈIJA

Ravnatelj Koledţa Hope bio je velikodušan i human ĉovjek. Ĉvrsto je vjerovao u znaĉaj

obrazovanja.

„Svako zasluţuje dobar poĉetak u ţivotu“, govorio je nastavnicima. „Ne ţelim da nekom u

školi pruţate bolji tretman nego ostalima. To nije pravedno“.

A onda je jednog dana grupa djece izbjeglica došla u školu. Njihove porodice pobjegle su od

rata u susjednoj zemlji. Direktor je rekao nastavnicima:

„Ta su jadna djeca sve izgubila. Pobrinite se da im priredite dobrodošlicu u razredu. Neka

pate što je manje moguće. Rat nije njihova krivica“.

Nastavnici su se sloţili. Djeca su rasporeĊena u razrede prema starosnoj dobi. Većina

izbjegliĉke djece bila je sama u razredu, osim što su u jednom razredu bila ĉetiri djeĉaka.

Nije prošlo mnogo kada su nastavnici poĉeli shvatati da postoje izvjesne poteškoće u pruţanju

izbjeglicama jednakog tretmana kao i ostalima. Jedan po jedan išli su kod direktora da

razgovaraju o tim problemima.

„Izbjegliĉko dijete u mom razredu ne govori naš jezik“, rekao je jedan nastavnik. „Ja nemam

vremena da joj sve prevodim. To mi oduzima previše vremena. To je na štetu drugih

uĉenika“.

„Izbjeglica u mom razredu ne razgovara ni sa kim“, kazala je jedna nastavnica. „Moţda ima

ratne traume. Ili jednostavno ima poteškoća u uĉenju. Šta se tu moţe uraditi?“

Druga nastavnica je rekla: „Kod mene je dijete koje je bilo ranjeno. Ne moţe hodati. Ne moţe

uĉestvovati ni u jednoj fiziĉkoj aktivnosti. Ne moţe se ni popeti uz stepenice do kabineta

hernije“.

Potom su se poĉeli pojavljivati i drugi problemi. Tokom pauze za ruĉak neka djeca izbjeglice

bila su zadirkivana i maltretirana. Neka djeca su ih nazivala pogrdnim imenima i govorila im

da se vrate tamo odakle su došli.

Ĉetiri djeĉaka koja su bila u istom razredu osnovala su bandu kako bi se zaštitili i poĉeli su

prijetiti drugoj djeci. Jednoga dana izbila je tuĉa izmeĊu jednog od njih i lokalnog djeĉaka.

Djeĉak izbjeglica potegao je noţ i ranio drugog djeĉaka. Nastavnici su se ţalili direktoru i

govorili da djeĉaka treba izbaciti iz škole, ali se direktor pitao bi li to bilo pravedno, s obzirom

na sve kroz šta je djeĉak izbjeglica prošao.

202

„Pokušali smo sve što smo mogli, ali naša djeca previše trpe zbog toga. Ne moţemo

poduĉavati tu djecu u školi i istovremeno se maksimalno posvetiti i našoj djeci“.

Nedugo nakon toga roditelji djece izbjeglica traţili su sastanak sa direktorom i rekli:

„Ne sviĊa nam se to što su djeĉaci i djevojĉice u istom razredu. To se protivi našoj religiji i

kulturi“.

Direktoru je poĉelo ponestajati strpljenja.

2.5.1. Nastavna jedinica: KVIZ O LJUDSKIM PRAVIMA

Prijedlog za realizaciju nastavne jedinice

Šta je pravo? Šta bi trebalo biti ĉovjekovo ljudsko pravo?

Obrazovni ciljevi Pruţiti učenicima nove podatke i dobiti nova znanja o

meĎunarodno priznatim ljudskim pravima

Zadaci uĉenika Odgovaranje na pitanja uz više ponuĎenih odgovora i

razgovor o implikacijama ponuĎenih odgovora

Dodatne informacije

Iako ljudska prava predstavljaju dinamiĉan koncept, koncept koji se stalno razvija,

stvarni sadrţaj i opseg ljudskih prava odreĊuje se meĊunarodnim pravom. Kviz o ljudskim

pravima, koji nije zamišljen kao test provjere znanja uĉenika, pomaţe uĉenicima da dobiju

jasniju predstavu o trenutnoj situaciji kada je u pitanju razvoj ljudskih prava. Kviz takoĊer

moţe pomoći da se izbjegnu pogrešna tumaĉenja okvira ljudskih prava.

Prije nego što poĉnu rad na lekciji, nastavnici bi trebali imati na umu da se sva pitanja

odnose na sporazume UN-a ili Vijeća Evrope. Moţda bi bilo korisno prvo dati kratko

objašnjenje nekih od pojmova koji će se koristiti, na primjer, UN, Vijeće Evrope (i razlika u

odnosu na Evropsku uniju), ljudska prava, nacija/drţava, diskriminacija, sud, suĊenje.

Uĉenicima objasniti da cilj kviza nije provjera znanja, nego aktivno sticanje novih

znanja i informacija o pitanjima vezanim za ljudska prava, te razvijanje kritiĉkog mišljenja

kada je rijeĉ o pomenutoj oblasti. Nastavnik moţe odabrati samo jednu grupu pitanja izmeĊu

onih ponuĊenih u daljem tekstu, kako bi se prilagodio vremenskom okviru, te odabrao

najinteresantnija i najrelevantnija pitanja.

Svakom uĉeniku dati tri kartice sa oznakama A, B, odnosno C i objasniti da su na

svako pitanje ponuĊena tri odgovora: A, B i C. Da bi odgovorili na pitanje, uĉenici se moraju

odluĉiti za jedan od odgovora i to na osnovu vlastitih pretpostavki o tome koji bi odgovor

mogao biti taĉan. Moţe se desiti da na jedno pitanje postoji više taĉnih odgovora. Vaţno je

imati na umu da u mnogim sluĉajevima ima mjesta za razliĉite interpretacije, te da su ljudska

prava dinamiĉan koncept koji se konstantno razvija.

Pitanja i odgovori se mogu proĉitati naglas, ali je preporuĉljivo pripremiti folije ili

velike papire na kojima će biti napisana pitanja kako bi ih uĉenici mogli i sami proĉitati prije

no što odgovore.

Kao probni kviz, nastavnik ĉita jedno pitanje, a uĉenici u za to odreĊeno vrijeme,

istovremeno diţu svoje kartice s odgovorom za koji smatraju daje ispravan. Nakon svakog

pitanja nastavnik daje taĉan odgovor i dodaje potrebna objašnjenja.

Nakon što se uĉenicima objasni procedura, nastavnik moţe poĉeti kviz. Moţda je

korisno postaviti najviše deset pitanja i razgovarati o svakom odgovoru. U okviru rasprave,

nastavnik moţe pitati uĉenike šta bi oni ţeljeli da bude taĉan odgovor.

203

Kompletan set pitanja za kviz

Rad djece mlaĊe od 17 godina:

A. je u svakom sluĉaju povreda prava djeteta

B. je povreda prava djeteta ukoliko se radi o poslovima koji narušavaju zdravlje

C. moţe se prihvatiti ukoliko vlada postavi starosnu granicu ispod 17 godina

U skladu sa meĊunarodnim sporazumima koji se odnose na pravo na snabdijevanje vodom...

A. vlade su duţne svojim graĊanima obezbijediti ĉistu i nezagaĊenu vodu

B. vlade ne smiju vršiti diskriminaciju izmeĊu graĊana u snabdijevanju vodom

C. vlade nemaju pravo da smanje snabdijevanje graĊana vodom

Smrtna kazna...

A. je, općenito, zabranjena širom svijeta

B. je eliminisana iz zakona i prakse u više od 50% zemalja

C. ne moţe se izvršiti nad osobama mlaĊim od 18 godina

Ekonomska i socijalna prava...

A. zvaniĉno ne spadaju u ljudska prava

B. direktno ostvarivanje tih prava od strane svih graĊana nije zadatak drţave

C. svaki stanovnik Evrope ima pravo traţiti ostvarenje tih prava

Prema odredbama o pravu na obrazovanje...

A. pojedinci i grupe imaju pravo poĉeti školovanje sve dok ispunjavaju

minimumzakonskih uslova

B. ne postoje obaveze u smislu obrazovnog sadrţaja

C. vlasti su duţne pruţiti osnovno obrazovanje svim osobama mlaĊim od 18 godina

Pravo na status izbjeglice...

A. namijenjeno je ljudima koji imaju osnovan strah od progonstva na osnovu svoje

rase vjerske pripadnosti ili politiĉkog ubjeĊenja ... te su stoga napustili svoju

zemlju

B. se takoĊer odnosi na osobe koje su napustile svoju zemlju usljed graĊanskog rata

ili gladi

C. vlasti imaju pravo automatski uskratiti svim podnosiocima zahtjeva za status

izbjeglice koji dolaze iz zemlje koja se smatra sigurnom

Sloboda vjeroispovijesti...

A. ne moţe biti uskraćena na osnovu pripadnosti manjinskoj religiji

B. obavezuje vlasti da priznaju i finansijski pomaţu vjerske grupe

C. ne moţe ni na koji naĉin biti ograniĉena od strane drţave

Pravo na imovinu...

A. ne znaĉi da vlasti ne mogu prisvojiti neĉiju imovinu po osnovu javnog interesa

B. je povrijeĊeno ukoliko se izvrši evakuacija cijelog sela bez odgovarajuće

kompenzacije za izgradnju hidrocentrale

C. omogućava osobama da imovinu koju su ukrale smatraju svojom imovinom

Prilikom izbora...

A. svi graĊani imaju pravo glasati, ĉak i ukoliko si lišeni svojih graĊanskih prava

nakon što su poĉinili kriviĉno djelo

204

B. osoba moţe imati pravo na dva glasa ukoliko je ta osoba poslodavac

C. glasanje mora biti tajno

Sloboda izraţavanja...

A. moţe se ograniĉiti zbog spreĉavanja klevete

B. ne moţe se ograniĉiti na osnovu razloga vezanih za javni moral

C. moţe se ograniĉiti kako bi se sprijeĉila vjerska netolerancija

Pravo na rad ...

A. obavezuje drţavu da obezbijedi zaposlenje svim graĊanima

B. znaĉi da niko ne moţe biti otpušten na osnovu proizvoljne odluke

C. ne znaĉi da vlasti moraju Uloţiti napore kako bi dostigle stoprocentnu zaposlenost

Pravo na ĉistu okolinu...

A. zabranjuje drţavama odlaganje toksiĉnih otpadnih materija koje trajno zagaĊuju

tlo

B. ima za cilj zaštitu ljudi, ţivotinja i biljaka

C. još uvijek nije priznato kao univerzalno pravo

U skladu sa pravom na obrazovanje...

A. ne moţe se zahtijevati plaćanje školarine u osnovnom obrazovanju, samo

pokrivanje troškova školskih izleta i naknade za udţbenike

B. drţava ima obavezu uloţiti sve napore kako bi što više uĉenika uspješno završilo

svoje obrazovanje

C. drţava je obavezna svim uĉenicima obezbijediti jednake uslove u obrazovanju

Kaţnjavanje djece u školama ...

A. iskljuĉuje mogućnost tjelesne kazne

B. nije zabranjeno u sluĉajevima kada se radi o mentalno okrutnim kaznama

C. moţe se primijeniti iskljuĉivo uz saglasnost roditelja

U školi...

A. ne bi trebalo poklanjati paţnju pitanjima zaštite okoline

B. bi djecu trebalo uĉiti da poštuju roditelje

C. bi djecu trebalo poduĉavati o ljudskim pravima i u praksi im pokazati da se

njihova prava poštuju

Na sudu...

A. svaki kriminalac ima pravo na advokata

B. osoba moţe biti osuĊena samo ako je priznala daje poĉinila zloĉin

C. optuţeni ima pravo na besplatne usluge prevodioca ukoliko se suĊenje odvija na

jeziku kojim on ne govori

Muĉenje...

A. je dozvoljeno u cilju spreĉavanja teroristiĉkih napada

B. je dozvoljeno samo uz sudsku odluku

C. nije dozvoljeno ni u kom sluĉaju

Pravo na ţivot je povrijeĊeno ukoliko...

A. osoba izgubi ţivot nesretnim sluĉajem u policijskoj operaciji spreĉavanja napada

na neku drugu osobu

B. osoba izgubi ţivot u ratnim dejstvima ĉak i ukoliko su ona legalna

C. osoba izgubi ţivot, usljed nepotrebne primjene sile od strane policije

205

U skladu sa pravom na smještaj...

A. sve drţave su obavezne pobrinuti se da niko ne bude bez smještaja

B. stranci bi trebali imati jednako pravo na socijalni smještaj kao i drţavljani

odreĊene drţave

C. drţava bi trebala uloţiti napore da smanji broj beskućnika

U skladu sa pravom na zdravstvenu zaštitu...

A. vlasti nisu duţne spreĉavati povrede na radu

B. svako bi trebao imati pristup zdravstvenoj zaštiti

C. lijekovi bi trebali biti besplatni

U skladu sa slobodom kretanja...

A. osobi moţe, zbog javne sigurnosti, biti zabranjeno da se nastani na odreĊenom

mjestu

B. uskraćivanje boravišne vize osobi koja nije kriviĉno osuĊivana predstavlja

povredu ljudskih prava

C. dozvoljeno je pritvaranje kriminalaca

Odgovori

Rad djece mlaĊe od 17 godina...

C je taĉan odgovor: konvencijom o pravima djeteta zabranjen je rad djece koji je po njih

opasan ili koji predstavlja vid eksploatacije, ali se dozvoljava vlastima da odrede starosnu

granicu na koju se zabrana odnosi. Trenutno postoji veliki pritisak u smislu usvajanja što

stroţijih ograniĉenja u vezi sa radom djece

U skladu sa meĊunarodnim sporazumina koji se odnose na pravo na snabdijevanje vodom

Prema tumaĉenju odgovarajuće UN-ove komisije (1) B i C su taĉni odgovori, dok A nije.

Poštivanje prava na snabdijevanje vodom je nešto na ĉemu vlasti treba da rade, ali graĊani ne

mogu zahtijevati ostvarenje tog prava kao takvog.

Smrtna kazna

B i C su taĉni odgovori, dok A nije. Smrtna kazna nije potpuno eliminisana UN-ovim

sporazumima niti „Evropskom konvencijom o ljudskim pravima”, ali u oba sluĉaja postoje

fakultativni protokoli o njenom ukidanju. Fakultativne protokole „Evropske konvencije“ broj

6. (ukidanje smrtne kazne u vrijeme mira) i 13. (ukidanje smrtne kazne u svim okolnostima)

potpisao je i/ili ratificirao veliki broj zemalja.

Ekonomska i socijalna prava...

Taĉan odgovor je B. Ekonomska i socijalna prava su zvaniĉno priznata kao ljudska prava,

iako je obaveza njihovog poštivanja mnogo manja nego u sluĉaju većine graĊanskih i

politiĉkih prava: „MeĊunarodna konvencija o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima“

navodi da vlasti treba da rade na poštivanju tih prava, ali ne postoji mehanizam na evropskom

nivou koji bi pojedincima omogućavao da uloţe ţalbu po tom osnovu (iako se, uz odreĊena

ograniĉenja, fakultativnim protokolima omogućava organizacijama da ulaţu ţalbe te vrste).

Prema odredbama o pravu na obrazovanje...

206

A je taĉan odgovor, dok B i C nisu. MeĊunarodne konvencije, kao što je ona o pravima

djeteta, navode da se u okviru obrazovanja moraju ukljuĉiti i sadrţaji vezani za, recimo,

ljudska prava.

Pravo na status izbjeglice...

A je taĉan odgovor, dok B nije (iako se u nekim zemljama osobama koje su napustile svoju

zemlju usljed graĊanskog rata ili gladi moţe pruţiti zaštita, a da im se, pri tome, ne

dodjeljuje izbjegliĉki status prema meĊunarodnim konvencijama).

Sloboda vjeroispovijesti...

A je taĉan odgovor. Zvaniĉne vlasti obavezne su poštivati slobodu vjeroispovijesti, ali

nemaju zakonsku obavezu da uspostave bilo kakav sistem priznavanja i subvencioniranja.

Vlasti mogu ograniĉiti vjerske slobode tamo gdje bi one, naprimjer, bile u suprotnosti sa

osnovnim ljudskim pravima.

Pravo na imovinu...

A i B su taĉni odgovori. C je, oĉigledno, netaĉno. Prilikom izbora...

Samo je C taĉan odgovor. Vlasti mogu zabraniti glasanje onim osobama koje su izgubile

svoje graĊansko pravo glasa. Jednak broj glasova za sve koji imaju pravo glasa jeste

meĊunarodno prihvaćeno pravilo.

Sloboda izraţavanja...

A i C su taĉni odgovori. Sloboda izraţavanja se u odreĊenim okolnostima moţe ograniĉiti,

naprimjer, zbog zaštite javnog morala, spreĉavanja kriminala, zaštite zdravlja, zaštite od

klevete, itd., ukoliko je to ureĊeno zakonom.

Pravo na rad ...

Samo je B taĉan odgovor. U Evropi, drţave su obavezne uloţiti napore na dostizanju

stoprocentne zaposlenosti (ali to nije obuhvaćeno UN-ovim sporazumima).

Pravo na ĉist okoliš...

C je taĉan odgovor, iako pravo na zdravlje podrazumijeva zaštitu od štetnih utjecaja koji su

direktna posljedica zagaĊenja. MeĊutim, ĉak i ti sluĉajevi pruţaju univerzalnu zaštitu samo

ljudima, a ne i biljkama i ţivotinjama. „Afriĉka povelja“ i „Evropska povelja“, koje nisu

univerzalno prihvaćene, u izvjesnoj mjeri uvode pravo na ĉist okoliš.

U skladu sa pravom na obrazovanje...

B i C su taĉni odgovori (te su obaveze obuhvaćene konvencijom o pravima djeteta).

Osnovno obrazovanje bi, u principu, moralo biti besplatno, a to se ne odnosi samo na

naknade za školarinu nego i na druge, indirektne troškove proizvedene osnovnim

aktivnostima koje škola organizira.

Kaţnjavanje djece u školama ...

A se smatra taĉnim odgovorom, s obzirom na to da je Evropski sud za ljudska prava tjelesno

kaţnjavanje u više navrata proglasio povredom „Evropske konvencije o ljudskim pravima“

(što se, takoĊer, podudara sa tumaĉenjem „Konvencije o pravima djeteta“ koje je dala

Komisija za prava djeteta). B nije taĉan odgovor, jer se zabrana odnosi na sve kazne koje se

smatraju okrutnim. Sto se tiĉe odgovora pod C, ne postoji klauzula prema kojoj bi

kaţnjavanje direktno ovisilo o pristanku roditelja.

U školi...

207

B i C su taĉni odgovori: takve su klauzule sadrţane u konvenciji o pravima djeteta, gdje se

takoĊer navodi da bi se u okviru obrazovanja trebao razvijati osjećaj za zaštitu okoliša.

Na sudu...

A i C su taĉni odgovori.

Muĉenje...

C je taĉan odgovor (ĉak ni u sluĉaju neposredne opasnosti).

Pravo na ţivot je povrijeĊeno ukoliko...

C je taĉan odgovor. U sluĉaju odgovora po A, pravo na ţivot bilo bi povrijeĊeno ukoliko bi

policija primijenila silu koja nije apsolutno neophodna.

U skladu sa pravom na smještaj...

B i C su taĉni odgovori.

U skladu sa pravom na zdravstvenu zaštitu...

B je taĉan odgovor. Spreĉavanje povreda na radu smatra se obavezom. Lijekovi se mogu i

prodavati.

U skladu sa slobodom kretanja...

A i C su taĉni odgovori. Boravišna viza moţe se uskratiti i drugim osobama, a ne samo

kriviĉno osuĊivanim. Sloboda kretanja moţe se ograniĉiti i zbog, recimo, zaštite zdravlja

stanovništva, javnog reda i drţavne sigurnosti, ukoliko je to ureĊeno zakonom.

2.6. RADIONICA: Šta mogu djeca u školi, porodici, zajednici

Prijedlog za realizaciju nastavnog sata – Odgovornost prema školi i

zajednici

Cilj: Senzibilizacija djece za posmatranjem ţivotne sredine, ţivota u njoj u svjetlu djeĉijih

prava i jaĉanju sopstvene odgovornosti za njihovo ostvarivanje.

Vrijeme trajanja: 45 minuta.

Materijal: kartice sa zadacima, papir A-4, flomasteri.

TOK IZVOĐENJA RADIONICE

Uvodni dio:

Prisjećanje na situacije, kratko odslikavanje, predodţbe kad smo bili posmatraĉi.

Glavni dio:

1. Formiranje grupa

Grupe se formiraju odbrojavanjem od 1 do 6. Sve jedinice su jedna grupa, dvojke druga i

tako redom.

2. Sluĉajevi kršenja prava djeteta

Svaka grupa dobije zadatak da se prisjeti sluĉaja kršenja prava djeteta u uĉionici, hodniku,

dvorištu, školi, ulici, kući...

Razgovarajte u grupi i pokušajte na listu papira da nabrojite što više konkretnih sluĉajeva

gdje ste uoĉili povredu djeĉijih prava.

3. Izbor i objašnjavanje jednog sluĉaja

Svaka grupa izabere samo jedan sluĉaj i radi na njemu odgovarajući na sljedeća pitanja:

Gdje se dogodio? Ko je sve uĉesnik?

Ko je sve odgovoran u tom (izabranom) sluĉaju?

208

Ko bi mogao pomoći u poboljšanju situacije?

Šta mogu ja?

Šta moţemo mi?

Koja je naša odgovornost?

4. Moguća pozitivna rješenja

Napravite kratak dijalog i odglumite pozitivno rješenje.

5. Prezentacija grupnih rješenja

Svaka grupa opisuje izabrani sluĉaj, a zatim s velikog papira ĉitaju odgovore na pitanja

prema kojima su radili. Na kraju prezentacije grupa odglumi situaciju s pozitivnim

ishodom.

Završni dio - evaluacija:

Djeca ukrug iznose svoja osjećanja u toku radioniĉkog procesa.

Voditelj ih pita da li je moguće i u ţivotu riješiti probleme tako da niko ne bude povrijeĊen.

Ko je odgovoran za takav ishod? Završni krug

Radionicu završiti pjesmom "Kad si sretan" kako bi djeca izašla s pozitivnim osjećanjima iz

aktivnosti u kojima su se bavila primjerima nepoštivanja prava djeteta.

3.1. Nastavna jedinica: ZAMKE SAVREMENIH OVISNOSTI

Prijedlog za realizaciju nastavnog sata

Nastavna jedinica: Zamke savremenih ovisnosti

Kljuĉni pojmovi: ovisnost, droga, pušenje, alkohol

Odgojno-obrazovni ciljevi:

uoĉiti i imenovati opasnosti savremenih ovisnosti u koje najĉešće upada suvremena

mladost

prepoznati i protumaĉiti razloge zbog kojih mladi najĉešće postaju ovisnici o drogi,

pušenju i alkoholu

prepoznati posljedice ovisniĉkoga ponašanja

izgraĊivati osobni stav i ĉvrsti karakter pred napastima savremenih ovisnosti kod mladih

Metodiĉki pristup: problemsko-stvaralaĉki s elementima analitiĉkoga

Oblici rada: frontalni, individualni, rad u grupama

Nastavne metode: evociranje uĉeniĉkih odgovora, razgovor, izlaganje, rad na tekstu,

pismeno izraţavanje

Nastavna sredstva i pomagala: fotografije, izabrani tekstovi, ploĉa, biljeţnica, vjeronauĉni

udţbenik „Zajedno u ljubavi“, pjesma „Danas smo sretni“

Globalna struktura i tok sata:

1. Molitveno-meditativni poĉetak:

Nastavnik čita molitvu uz pratnju instrumentalne glazbe:

„Moj Boţe i Gospodine!

Podari pijanome ĉovjeku oĉi koje vide zlo što leţi u opijanju.

209

Probudi ih da uvide koliko razaraju sami sebe, svoju obitelj, dom i posao.

Otrijezni ih, o Gospodine, da uvide kako Tvoja ljubav i suosjećanje

raduju i obogaćuju ţivot više nego što ijedna boca alkohola moţe.“

(Bl. Majka Terezija)

2. Motivacija i stvaranje problemske situacije:

Nastavnik uspostavlja komunikaciju s učenicima i potiče na razgovor:

Što je to ovisnost?

Koji su najĉešći oblici ovisnosti?

Zašto mladi postaju ovisnici?

Koje su opasnosti ovisniĉkoga ponašanja?

Je li ovisnost neki oblik ropstva? Obrazloţi!

Ima li izlaza iz ovisnosti?

Ili:

Nastavnik na ploĉu iznosi pojam „ovisnost“, a uĉenici trebaju na taj pojam napisati

asocijativni niz rijeĉi koje povezuju uz taj pojam (npr. nesloboda, zarobljenost, bolest…)

Ili:

Nastavnik pripremi otvorene dlanove s oblaĉićem e, a uĉenici u oblaĉić unose vlastite

osobine i vrline zbog kojih smatraju da su vrijedni (npr. poniznost, skromnost, poštenje...)

Osjećaj besmislenosti ţivota, neprepoznavanje osobnih kvaliteta i vrlina, bezvoljnost i

nezadovoljstvo plodno su tlo za razvijanje nesigurnosti, a nesigurnost ĉesto vodi u razliĉite

oblike ovisnosti. Kada se danas govori o ovisnostima, redovito se misli na ovisnost o

alkoholu, cigaretama i drogama. No danas kada ĉujemo rijeĉ ovisnost, mislimo na razliĉite

oblike ropstva i zarobljenosti kojima se prepušta današnji ĉovjek, a nerijetko i mladi.

Ovisnikom se postaje postupno, uĉestalim i redovitim uzimanjem odreĊenih sredstava ili

prakticiranjem odreĊenoga oblika ponašanja. Kada neka osoba doĊe do stanja da više ne moţe

ni psihiĉki ni fiziĉki ţivjeti bez opojnih sredstava, moţemo reći da je postala ovisna o

alkoholu, cigaretama ili razliĉitim drogama.

3. Definiranje problema i metoda kojima se problem istraţuje:

Na poĉetku ćemo uoĉiti i imenovati opasnosti savremenih ovisnosti kojima se prepušta

ĉovjek. Jedna od najraširenijih ovisnosti današnjega vremena je pušenje duhana, a naziva se

nikotinizam. Prema broju ovisnika o nikotinu, glavnom sastojku cigareta, naša se zemlja

nalazi na vrhu europskih zemalja. Ništa manje raširena ovisnost jest ovisnost o alkoholu, tzv.

alkoholizam. Jedna od najvećih pošasti današnjega vremena u ţivotu mladih je ovisnost o

drogama, zvana narkomanija.

Kvalitetna si osoba

zbog:

210

Tokom kratkog izlaganja glavnih oblika ovisnosti, vjeroučitelj zapisuje ključne pojmove na

ploču:

ovisnost o pušenju: nikotinizam

ovisnost o alkoholu: alkoholizam

ovisnost o drogi: narkomanija

Problem najraširenijih ovisnosti upoznat ćemo i analizirati uz pomoć izabranih tekstova koji

donose iskustva bivših ovisnika. Iz tih neposrednih ţivotnih iskustava pokušat ćemo

prepoznati posljedice ovisniĉkog ponašanja, kako za pojedinca osobno, tako i za društvo u

cjelini.

4. Rješavanje problema (rad u grupama):

Nastavnik formira radne grupe i daje upute za grupni rad:

Prva grupa:

Piće u parku

Tvoj najbolji prijatelj je odluĉio provoditi više vremena s grupom koja je u školi poznata po

konzumiranju alkohola. Prijatelj te zove da im se pridruţiš poslije škole u parku i piješ s

njima.

Što ćeš reći prijatelju o sastajanju poslije škole, o grupi s kojom se namjerava sastati i o

njihovu uţivanju alkohola? Hoćeš li im se pridruţiti?

Školski sportovi

Upotreba alkohola i droge, naravno, zabranjena je u tvome timu, i ti se s tim slaţeš. Dva

najbolja igraĉa poĉela su tebi i drugima priĉati o tome kako piju prije utakmice i tvrditi da su

im rezultati bolji zbog alkohola.

Ti i ostali koji ne piju morate odluĉiti kako se postaviti. U pitanju je prijateljevo zdravlje i

uspjeh vašega tima.

Zadatak:

Uĉenici paţljivo proĉitaju tekstove.

MeĊusobno ih komentiraju i analiziraju te iznose svoje viĊenje tih situacija.

Druga grupa:

Počeo sam trošiti alkohol u 17. godini ţivota. Ispočetka je to dakako bilo umjereno a

postupno je postajalo prekomjerno. Počeo sam se opijati. U takvome stanju bio sam vrlo

agresivan. Došavši kući s liječenja na Rabu pio sam još više i češće. Pio sam gotovo preko

svake mjere. Poradi toga doţivio sam i dvije veće prometne nesreće, zadobivši pri tome i

potres mozga. Moje fizičko stanje je bilo bijedno, a duševno još bijednije, upravo uţasno, što

se i ne moţe opisati. Više nisam znao kako se gore osjećam: pijan ili trijezan. Četiri puta sam

dospio u zatvor ali u tako pijanome stanju da još ni danas ne znam poradi čega. Kad su me

zadnji put vodili u zatvor, kći mi je bila svega dva mjeseca stara. Vrativši se iz zatvora vidio

sam ju kako već stoji i pridrţava se mami za suknju. Započela je svoje prve korake u ţivotu ne

shvaćajući gdje joj je i tko joj je otac. Za vrijeme moga tmurnoga ţivota svi su me izbjegavali.

Obitelj mi je proţivljavala velike teškoće zbog strahovanja za me i za sve što bi se još moglo

dogoditi. Na radnome mjestu govorili su mi da sam vrlo dobar radnik dok sam trijezan. No i

tu nastadoše teškoće jer sam se sve češće pokazivao pod utjecajem alkohola i nisam se

pridrţavao discipline i reda. Sami me otpustiše (…).

Sada sam drugi čovjek. Povratio sam svoj ugled u kući, na poslu, u selu i svugdje. Počeo sam

istinski voljeti ţivot i sve oko sebe. Normalizirao se moj odnos i s onima s kojima sam bio u

posebnim sukobima. Započeo sam graditi kuću. Aktivan sam u svome poduzeću. Nastojim

211

pomoći gdje god mogu. Podrţava me i pomisao na moju suprugu koju ne bih ţelio razočarati,

jer je i suviše pretrpjela radi moga pijančevanja. (M.K „Postao sam novi ĉovjek“)

Zadatak:

Uĉenici trebaju paţljivo proĉitati tekst.

MeĊusobno analiziraju tekst i izraĊuju tablicu u kojoj iznose razliĉite posljedice ovisnosti

o alkoholu: tjelesne (oštećenje jetre, mozga, srca); duševne (nesigurnost, strah, manjak

samopouzdanja); obiteljske (nasilje, agresivnost, zanemarivanje obveza); društvene

(svaĊe, saobraćajne nesreće, ubitstva...)

Treća grupa:

Poslala sam je kod psihologa, pa kod psihijatra, koji je odmah razumio da se drogira (mislim

kokainom) i on nam je savjetovao da je odvedemo u jednu kliniku; prvi put smo je odvukli i

došla je. Oslobodila se je otrova i nastavila studirati; slijedili smo je neprestano (...) po

povratku iz Izraela otkrili smo joj u torbici metadon – heptanon. Razumjeli smo. Ispitivali smo

je kako bismo utvrdili ţeli li doista izići iz toga stanja. Opet ista pomoć; u istu kliniku gdje su

je ponovno oslobodili otrova droge u tijeku. Poslije smo preko prijatelja pronašli jednu

zajednicu u središtu Italije i polako, postupno, stiţu rezultati. („Pomoći dijete kako se moţe“,

anonimni autor)

Zadatak:

uĉenici trebaju pozorno proĉitati tekst.

meĊusobno analiziraju tekst i zajedniĉki sastavljaju nastavak ţivotne priĉe.

Ĉetvrta grupa:

uĉenici trebaju proĉitati tekst : „Zbog ĉega mladi poseţu za sredstvima ovisnosti?“

Zadatak:

uĉenici trebaju pozorno proĉitati tekst.

meĊusobno komentiraju tekst i izraĊuju umnu mapu s prikazom mogućih rješenja

problema ovisnosti.

5. Sinteza s aktualizacijom:

Ovisnost je stanje u kojemu ĉovjek ne upravlja svojim potrebama i ţeljama, nego one

upravljaju njime. To je stanje u kojemu ĉovjek više ne moţe ţivjeti bez nekog od opojnih

sredstava: duhana, alkohola ili droge. Sve ovisnosti prate razliĉite posljedice, od tjelesnih do

obiteljskih i društvenih posljedica. Mladi najĉešće poseţu za duhanom, alkoholom ili drogom

iz znatiţelje, na nagovor drugih, zbog loših druţenja ili zbog ţivotnih problema u vlastitoj

obitelji.

Naša je zadaća, bilo to zgodno ili nezgodno, pronositi i promicati kulturu ţivota. Ona se

sastoji u odricanju i samodisciplini. Nema nijedne ljudske veliĉine koja nije izrasla na

plodnom tlu kulture odricanja, u zanosu sa velikim idealima. Ţivot je Boţji dar, a ljudski

zadatak. To konkretno znaĉi da bi svaki ĉovjek trebao štititi i ĉuvati taj Boţji dar. Sve su

ovisnosti u prvome redu bolest duha, a tek drugotno bolest tijela.

. Uz meĎusobnu komunikaciju s učenicima nastavnik nastoji aktualizirati poruku za ţivot:

Prema vašemu mišljenju, je li moguća dobra zabava i druţenje bez alkohola, pušenja i

lošeg ponašanja? Obrazloţite svoj odgovor!

Kako je moguće suoĉiti se za ţivotnim problemima, a da se ne bjeţi u svijet ovisnosti?

Kako i gdje pronaći snagu za takvu borbu?

212

3.3. Nastavna jedinica: PUTOVANJE U VLASTITO JA

Prijedlog za realizaciju nastavnog sata

Opis pojma

"Putovanje u maštu je imaginarni postupak opuštanja za djecu, omladinu i/ili odrasle, pri

kojem se uz pomoć iznesene priĉe, koja mora sadrţavati odreĊene elemente opuštanja,

slušalac/slušateljica uvode u jednu vrstu meditativnog stanja u kojem svako uz pomoć svoje

mašte doţivi, vidi, ĉuje i osjeća razliĉite stvari". (Wichterich & Druyen, 2004.)

Upute za provoĊenje i slijed putovanja u maštu

Putovanje u maštu moţe trajati od nekoliko minuta do pola sata. Kako bi se opuštanje

olakšalo, savjetuje se tiha muzika u pozadini. Time se mogu ispuniti duţe pauze u govoru, a

olakšava se i stvaranje ugodne atmosfere.

Pri provedbi mora se paziti na to da svi uĉesnici/ce udobno sjede (na podu ili na stolici s

naslonjaĉem). Svi ostali predmeti i materijali koji su potrebni za dalji tok postupka trebaju se

ranije pripremiti. Za vrijeme putovanja u maštu treba izbjegavati smetnje izvana (eventualno

staviti ceduljicu upozorenja na vrata), kako se ne bi narušila već stvorena pozitivna atmosfera.

Posebno kada se putovanje u maštu provodi sa djecom, treba prihvatiti ĉinjenicu da se dijete

ponekad ne moţe uspjeti prilagoditi jednoj ovakvoj situaciji. Opuštanje ne moţete provoditi

nasilu. Treba dati mogućnost da se dijete tiho neĉim zabavi ili jednostavno samo sluša.

Prateća priĉa sluţi kao pomoć upuštanja u jednu odredenu temu. Pri njenom izboru mora se,

prema Wichterich & Druyen (2004.), voditi raĉuna o slijedećim kriterijima:

• Priĉa mora biti prilagoĊena dobi i sadrţajem kako bi mogla sluţiti kao uvod u temu.

• Na poĉetku uĉesnici/ce moraju uz pomoć odgovarajućih sugestija biti dovedeni do

stanja opuštanja: zatvaranje oĉiju, zauzimanje udobnog drţanja tijela, lagano disanje.

• Priĉa mora sadrţajno biti jasno podijeljena.

Uvodna faza mora slušaoce/slušateljke uvesti u situaciju odnosno radnju priĉe i prenijeti ih u

jedan "drugi svijet", u kojem se pomoću vlastite mašte gradi odreĊeni scenario.

U glavnom dijelu radnju treba dalje provoditi uz pomoć slika doţivljavanja. Pri tome

slušaocu/slušateljki treba dati dovoljno prostora za razvijanje vlastitih predstava, slika i

osjećanja.

Na kraju radnju treba dovesti do završetka i slušaoca/slušateljku polako ponovo odvesti od

priĉe odnosno scene kako bi dospio/dospjela ponovo do ovdje i sada.

Onaj/ona koji/koja govori mora paziti na slijedeće: Priĉu treba iznositi polako, mirno i ne

preglasno. Tek u ovisnosti od toka radnje treba planirati pauze, kako bi se dalo vremena za

vlastitu maštu.

U prvom bloku seminara postupilo se na slijedeći naĉin, kako bi se uĉesnici/ce pripremili na

bavljenje vlastitim rodnim identitetom.

1. korak: Molba za sve da pripreme list papira i olovku i da udobno sjednu.

2. korak: Pušta se muzika.

3. korak: Zatvorite oĉi. Zamislite da je toplo ljetno veĉe. Sjedite na verandi u

stolici za ljuljanje, listate stari fotoalbum i prisjećate se.

213

Tu su Vaši roditelji. Šta li su oni ţeljeli - djevojĉicu ili djeĉaka? Koje ste ime vi dobili?

I evo vaše prve slike: Nosite slatke gegice. Koje su rodbina?

I vidite Vaše prve igraĉke: Teško ih je prepoznati. Pogledajte bolje. Šta li je to bilo? Kako su

izgledale igraĉke, koje su boje bile?

Prvi roĊendan: Lijepo su Vas uredili. Šta to nosite? Šta su bili pokloni? Šta ste od toga najviše

voljeli?

Dolazite u obdanište. Upoznajete nove odrasle osobe i djecu. S kim ste bili sprijateljeni?

Sjećate li se prostorija i igraĉaka u obdaništu. Gdje ste najradije provodili vrijeme? Ĉime ste

se najradije igrali?

I onda veliki dogaĊaj: prvi školski dan. Ponovo vas uljepšavaju. Šta nosite? Šta vam je

reĉeno? Moţda ste dobili i školsku kesicu s poklonima. Upoznajete svoju uĉiteljicu ili

uĉitelja. I ponovo upoznajete novu djecu. Ko će postati Vaš prijatelj, Vaša prijateljica? Pored

koga ćete sjediti?

Godine prolaze. Prijateljstva dolaze i odlaze. Sjećate li se tih ljudi? Postoje porodiĉna slavlja

na kojima smijete uĉestvovati jer ste već porasli. Koja pravila ponašanja Vam se nameću?

Koju odjeću birate?

Školsko doba je skoro pri kraju. Morate razmisliti, kojim zanimanjem se jednog dana ţelite

baviti, koja zanimanja za Vas uopće dolaze u obzir. Šta su bile Vaše prve ţelje? Šta su Vam

preporuĉivali prijatelji/ice, porodica i poznanici/poznanice? Za koje zanimanje, koje

obrazovanje ste se na kraju odluĉili?

Zaljubljujete se - vide Vas kao ţenu tj. muškarce. Poĉinjete osjećati kao ţena tj. muškarac.

SavlaĊujete svakodnevnicu kao ţena tj. muškarac: Kako Vam se obraćaju, kako se ophode

prema Vama, koji konflikti se pojavljuju? Koje hobije imate? Koje ste šanse imali u ţivotu -

kao ţena, kao muškarac?

Polako zatvarate fotoalbum. Kasno je. Rasteţete se, pokrećete noge, kruţite glavom i polako

otvarate oĉi.

4. korak: Zapišite u tezama Vaše misli o slijedećim pitanjima: Kako Vam je objašnjeno da ste

djevojĉica tj. djeĉak? Kada ste se osjećali kao djevojĉica tj. djeĉak?

Šta ste Vi uradili kao djevojĉica/ţena tj. djeĉak/muškarac da Vas kao takve i prepoznaju?

Ocjena putovanja u maštu:

Najprije uĉesnike/ice zamolite da pismeno za sebe odgovore na pitanja. Zatim se formiraju

male grupe (od ĉetiri do pet osoba). Nakon razmjene mišljenja odgovore u tezama treba

zapisati na karticama za moderaciju.

U plenumu se odgovori prezentiraju redom i ceduljice priĉvršćuju na tabli za moderaciju. U

slijedećem koraku daje se nalog svima da odgovore sortiraju/razvrstaju. Ovdje se traţi

fleksibilnost moderatorice/moderatora, a ponekad je poţeljna i pomoć. Najĉešće se koriste

slijedeći uopćeni pojmovi:

imena, izgled, igraĉke, izreke, hobiji, zanimanja. Rijetko se navode fiziološke osobine (npr.

prva menstruacija, rast brade). Uopćene pojmove moderatorica/moderator zapisuje na kartice

u bojama. Za posljednji korak su spremne dvije kartice, na kojima stoji "priroda" tj. "kultura"

što je iznenaĊujuće da pod "prirodom" stoji najĉešće jako malo do ništa.

Zakljuĉak: Ono što ĉini "rod" ne utvrĊuje se djelom, gotovo nikako, prema fiziološkim

aspektima, već prema kuturalno utvrĊenim kriterijima.

Potrebno vrijeme: 45 minuta

Treba pripremiti: CD-player sa muzikom

papir, olovke

tabla/zid za moderaciju

214

kartice za moderaciju i debeli flomasteri

ljepilo odnosno iglice

3.4. Nastavna jedinica: SLIKA O SEBI I DRUGIMA

Prijedlog za realizaciju nastavnog sata

Objašnjavanje pojma

Pri ispitivanju osobe putem jednog ili više ispitivaĉa/ica molimo za podatke o odreĊenim

stanjima stvari ili za liĉne informacije.

Ispitivanje se moţe provoditi usmenim putem (onda to nazivamo intervju) ili pisanim putem.

Ispitivanje se moţe provoditi manje ili više struktuirano. Ukoliko su pitanja i mogući

odgovori unaprijed taĉno dati, onda to nazivamo standardiziranim ispitivanjem.

O metodiĉkoj primjeni ispitivanja

Djeca, omladina, ali i odrasli uĉesnici/ce rado sami provode ispitivanja i iste zajedno

ocjenjuju. Time se ne ispituju nauĉni zahtjevi glede reprezentativnosti. Ovakva, u provedbi

jako jednostavna ispitivanja, ciljaju na buĊenje interesa i svijesti za odreĊena stanja. Putem

zajedniĉkog ocjenjivanja i interpretacije mogu se steći prva znanja o statistiĉkim

mogućnostima ocjene i oblicima prikazivanja.

Radni nalozi moraju biti formulisani i pripremljeni prema starosnoj dobi. Preporuĉuje se

zajedniĉko formulisanje jednostavnog upitnika ili njegova ranija priprema.

U okviru pomenutog seminarskog niza uĉesnici/ce su zamoljeni da ispitaju po dvije

djevojĉice i dva djeĉaka od oko deset godina o njihovim predstavama o vlastitom odnosno

drugom spolu. Ukoliko se ovo provede u školi, odnosno pri školovanju nastavnika/ica,

preporuĉuje se formulisanje jednostavnog upitnika. Na slijedećoj strani se nalazi primjerak

istog.

Bitno je da se upitnici za djevojĉice i djeĉake vidno razlikuju. Ovdje se moţe raditi sa

simbolima (vidi primjerak) ili bojama, to znaĉi da se upitnici za djevojĉice štampaju na roza

papiru, oni za djeĉake na plavom.

Upitnici za

djevojĉice

Djevojĉica je

_________________________________

Djevojĉica se rado igra sa

_________________________________

Moje zanimanje snova je

_________________________________

Djeĉak je

_________________________________

Djeĉak se rado igra sa

_________________________________

215

Upitnici za

djeĉake

Djeĉak je

_________________________________

Djeĉak se rado igra sa

_________________________________

Moje zanimanje snova je

_________________________________

Djevojĉica je

_________________________________

Djevojĉica se rado igra sa

_________________________________

Ocjenjivanje

Odgovori se zapisuju na plakatu pri ĉemu se uĉestalost odgovora oznaĉava jednim. To bi onda

moglo izgledati ovako:

U slijedećem koraku zamole se uĉenici/ce da odgovore prikupe na poĉetnim listama, to znaĉi

da kreiraju uopćene pojmove za sliĉne izraze.

U trećem koraku rezultate treba prikazati vidljivije.Tako se odgovori mogu poredati po

uĉestalosti, izraĉunati se procenti ft rezultat prikazati grafiĉki.

Interpretacija

• Svaki rezultat treba objedinitiu jednoj reĉenici, npr. ispitani djeĉaci kaţu da se najĉešće

igraju sportskim priborom, vozilima ili kompjuterima (samoviĊenje). Djevojĉice misle da se

djeĉaci igraju .... (slika o drugima).

SamoviĊenja mogu biti na kraju uporeĊena sa slikama o drugima.

Na kraju se mogu provesti poreĊenja sa drugim istraţivanjima, te na taj naĉin odgovarajuće

ocijeniti vlastite rezultate.

Potreban vremenski okvir: Isti varira prema intenzitetu ocjenjivanja i sposobnostima

uĉesnika/ica. Iskustva su pokazala da ovakvi procesi traju duţe, dakle: planirati dovoljno

vremena, inaĉe će sudionici biti razoĉarani.

Trebaju se pripremiti: upitnici

dovoljan broj plakata (10 po krugu)

debeli flomasteri u više boja

digitron

Djeĉaci kaţu:_Djeĉaci se

igraju ..."

fudbala /////////

autom //////

kartama //

košarkaškom loptom /////

avionom ///

kompjuterom ///

gameboyem //////

ţeljeznicom // /

SamoviĊenje djeĉaka:

Djeĉaci se igraju: vozilima:

12

kompjuterom(igricama): 9

loptama: 14

216

3.5. Nastavna jedinica: LJUBAV JE... LJUBAV NIJE...

Prijedlog za realizaciju nastavne jedinice

CILJ: svjesnost o postojanju razliĉitih ljubavi, njegovanje njeţnosti, tolerancije, razumijevan-

ja prema partneru

Materijal: papir, makaze, flomasteri

Vrijeme trajanja:45 minuta

TOK IZVOĐENJA RADIONICE

Uvodni dio:

Kratko o temi, cilju radionice, o naĉinu rada (5 minuta)

Glavni dio:

Nastavnik formira grupe s 3-4 ĉlana. Grupe biraju nekoga kojiţ je odgovoran za rad grupe.

Ljubav je... Ljubav nije... Uĉenici jednom rijeĉju dovršavaju reĉenicu, npr: njeţnost, strplje-

nje, bol, tuga, sreća, podrška, povjerenje itd. Nastavnik ispisuje odgovore na tabli i daje svoj

komentar. Postoje razlike u odgovorima izmeĊu djevojĉica i djeĉaka, ali postoje još veće sliĉ-

nosti (15 minuta). Slijedi razgovor u krugu:

- Kakve je boje ljubav? Kako ona izgleda?

- Koje sve ljubavi postoje?

- Jesu li djevojĉice vjernije u ljubavi od djeĉaka?

- Moţe li prijateljstvo prerasti u ljubav? (10 minuta)

Sada nastavnik dijeli uĉenike u male grupe, daje lideru pripremljenu cedulju s ispisanim

nazivom "predstave". Ljubav prema djeĉaku, djevojĉici na velikom odmoru; susret u diskote-

ci; ljubav na izletu; ljubav u kinu.

Svaka grupa izvodi predstavu u vezi s ispisanim nazivom na cedulji. Moţe se odglumiti,

izvesti pantomimom ili otpjevati (20 minuta).

Završni dio:

Komentari o radionici, "predstavi". Nastavnik usmjerava razgovor pitanjima:

- Šta biste voljeli da vam se desi od svega što ste vidjeli, odglumili?

- Da li vam se to već desilo?

- Kako biste voljeli da vam ljubav bude iskazana - rijeĉima, postupcima... (5 minuta).

Evaluacija:

- Da li vam se svidjela radionica? Zašto?

- Vaši komentari, sugestije? (10 minuta)

Nastavnik diskutira o datim odgovorima i na kraju ispisuje velikim slovima na tabli:

LJUBAV JE ODNOS IZMEĐU DVIJE OSOBE, OD KOJIH SVAKA ISTOVREMENO I

VOLI I BIVA VOLJENA.

217

3.6. RADIONICA: JEDNAKOST SPOLOVA - PRIJATELJSTVO JE...

Prijedlog za realizaciju nastavnog sata

Cilj: veći stepen razumijevanja o jednakosti spolova, njegovanju prijateljstva izmeĊu osoba

istog i razliĉitog spola.

Materijal: papir, bojice.

Vrijeme trajanja: 45 minuta

TOK IZVOĐENJA RADIONICE

Uvodni dio:

Kratko o temi, ciljevima, naĉinu rada.

Pol je biološki odreĊen - raĊanjem, oploĊenjem, dojenjem. Gender (rod) je sve drugo. On je

društveno odreĊen i zato se moţe mijenjati. Kultura je dinamiĉna. Društveno-ekonomski

odnosi se vremenom mijenjaju, pa tako i gender. Gender uloga muškaraca i ţena se razlikuju

od jedne kulture do druge, kao i od jedne socijalne grupe do druge u istoj kulturi. To je zato

što su ljudi nauĉeni na odreĊeno ponašanje, stavove, uloge i aktivnosti u komunikacijama

jedni s drugima. To nauĉeno ponašanje je ono što ĉini gender (rodni) identitet i odreĊuje

rodne uloge. Na gender uloge i ponašanje utiĉu: rasa, klasa, nacionalnost, religija, ekonomsko

stanje, starosna dob, ratovi, glad, zakoni, suše, bolesti...Razumijevajući dinamiku gendera,

bolje razumijemo razlike i lakše prevazilazimo diskriminaciju na osnovu klase, etniĉke grupe,

religije, starosnog doba, hendikepiranih ljudi itd. (10 minuta).

Glavni dio:

Formirati 3 grupe, podijeliti papire, bojice. Nastavnik poziva uĉenike na ovu aktivnost:

"Udobno se smjestite, udahnite duboko, opustite se. Pomislite na jednu svoju

prijateljicu/prijatelja." Nastavnik ispisuje sljedeća pitanja na ploĉu:

- Kakva je to osoba?

- Zašto ste je odabrali za svog prijatelja/prijateljicu?

- Da li su moguća muško-ţenska prijateljstva?

- Da li su djeĉaci iskreniji prijatelji pd djevojĉica?

- Moramo li biti sliĉni da bismo bili prijatelji?

Uĉenicima se daje vremena da u sebi odgovore na ova pitanja, a zatim da s grupom podijele

svoje odgovore na ova pitanja, iznoseći svoje mišljenje i iskustvo (15 minuta). Slijede

komentari, razgovor, dopune u vezi s pitanjima. Nastavnik preuzima ulogu - izdvaja karak-

teristiĉne odgovore, ukazuje na sliĉnosti I razlike, izdvaja suštinska razmišljanja (10 minuta).

Završni dio:

Svaki uĉenik komentira o uĉešću u radionici svojim osjećanjima (15 minuta).

Evaluacija:

- Da lije prijateljstvo vaţno? Zašto?

- Pomaţe li pri jateljstvo da se lakše savladaju problemi?

- Da li ti se svidjela tema radionice?

- Imaš li neku sugestiju ili prijedlog za radionicu?

Uĉenici ispisuju pitanja, odgovaraju na njih i predaju voditelju (10 minuta).

Prijedlog sadrţaja koje nastavnik moţe koristiti prilikom realizacije nastavnih jedinica u

okviru teme - Škola i ja

218

UPITNIK O STILOVIMA UĈENJA: KOJI STE TIP UĈENIKA?

Ovaj upitnik će vam pomoći da utvrdite na koji naĉin VI najbolje uĉite. NEMA TAĈNIH I

NETAĈNIH ODGOVORA! Odgovorite na sva pitanja zaokruţivanjem „Da“ ili „Ne“. Ako

ţelite da odgovorite sa „ponekad“, razmislite da li se više slaţete ili ne slaţete sa datim

pitanjem, a zatim odgovorite sa da ili ne.

Ovaj upitnik je Vaš! Upitnik je o VAMA! NE MORATE ga pokazati bilo kome. Ne ţurite.

Pitanja Da Ne

1. Kada prijatelju opisujete zabavu/odmor, da li opisujete muziku,

zvukove i buku koju ste ĉuli?

2. Da li koristite ruke kada govorite?

3. Da li radije slušate vijesti, itd., na radiju ili TV-u, nego što biste ih ĉitali

u novinama?

4. Kada koristite kompjuter, da li su vam vizuelna upozorenja korisna i

laka za razumijevanje (ikonice, itd.)?

5. Kada morate da zapišete informacije, da li više volite da crtate

dijagrame ili da pravite bilješke?

6. Kada igrate „X-O“, moţete li u glavi stvoriti sliku „O“ i „X“ na

razliĉitim mjestima?

7. Da li volite da rastavljate stvari i da ih popravljate?

8. Kada pokušavate da se sjetite kako se piše neka rijeĉ, da li pokušavate

da je napišete na nekoliko razliĉitih naĉina i odaberete onaj koji vam

izgleda ispravno?

9. Kada uĉite nešto novo, da li volite usmeno instrukcije?

10. Da li volite da pravite stvari?

11. Kada koristite kompjuter, da li su vam zvuĉna upozorenja i sliĉne stvari

korisni da bi vas upozorili na nešto što ste pogrešno uradili, itd.?

12. Kada obnavljate gradivo ili uĉite nešto novo, da li volite da koristite

dijagrame i slike?

13. Da li brzo i taĉno prepisujete informacije?

14. Ako vam se nešto kaţe, da li to obiĉno zapamtite bez ponavljanja?

15. Da li u slobodno vrijeme volite da radite nešto što podrazumijeva

fiziĉku aktivnost, na primjer sport?

16. Da li u slobodno vrijeme volite da slušate muziku ?

17. Kada posjećujete muzej ili galeriju, ili kada gledate izlog prodavnice, da

li volite da razgledate sami i na miru?

18. Da li vam je lakše da zapamtite imena osoba, ili njihova lica?

19. Kada nekom spelujete neku rijeĉ, da li obiĉno morate zapisati tu rijeĉ?

20. Da li volite da moţete da se krećete dok radite?

21. Da li uĉite kako se rijeĉi speluju tako što ih glasno izgovarate?

22. Kada nekom opisujete zabavu ili odmor, da li opisujete kako su osobe

izgledale, šta su nosile na sebi i u kojoj boji?

23. Kada zapoĉinjete novi zadatak, da li volite da odmah krenete i

uradite nešto bez odlaganja?

24. Da li dobro nauĉite da radite nešto tako što gledate nekog ko

demonstrira kako se to radi?

25. Da li vam je lakše da zapamtite neĉiji lik, ili ime?

26. Da li vam izgovaranje naglas pomaţe da nauĉite?

27. Da li volite da drugima demonstrirate i pokazujete stvari?

28. Da li volite diskusije i da ĉujete mišljenje drugih?

29. Kada izvršavate praktiĉan zadatak, da li pratite dijagrame?

30. Da li volite igranje uloga i da glumite odreĊene situacije?

219

31. Da li više volite da tragate za informacijama na raznim mjestima

ili da sjedite u biblioteci i traţite informacije u knjigama?

32. Kada posjećujete muzej ili galeriju, ili razgledate izlog

prodavnice, da li više volite da razgovarate o stvarima i da ĉujete

šta drugi misle o njima?

33. Da li lako pratite mape?

34. Da li mislite da je jedan od najboljih naĉina da iskoristite

vrijednost izloţenog predmeta da imate mogućnost da ga

dodirnete?

35. Da li kada ĉitate priĉu, u mislima stvarate sliku?

36. Da li kada radite pjevušite ili priĉate sami sa sobom?

37. Da li prije nego odluĉite šta ćete ĉitati u ĉasopisu pregledate

slike?

38. Ako planirate putovanje ili izlet, da li volite da razgovarate sa

nekim i onda odluĉite gdje da idete?

39. Da li vam je teško da dugo sjedite na jednom mjestu, već

generalno volite da budete aktivni?

220

KAKVI STE???

Pratite ova uputstva da biste otkrili šta vaši odgovori govore o VAMA! U svakoj koloni

zaokruţite SAMO brojeve pitanja na koja ste odgovorili sa DA. Kada zaokruţite sve brojeve

pitanja na koja ste odgovorili sa „DA“, izbrojite koliko ih ima u svakoj koloni i upišite zbir na

dnu svake kolone.

Sada, iskoristite ova 3 zbira da napravite Vaš liĉni dijagram stilova uĉenja

VIZUELNO AUDITIVNO PRAKTIĈNO

4 1 2

6 3 5

8 9 7

12 11 10

13 14 15

17 16 19

22 18 20

24 21 23

25 26 27

29 28 30

33 32 31

35 36 34

37 38 39

Ukupno Ukupno Ukupno

LIĈNI DIJAGRAM STILOVA UĈENJA

Moj liĉni dijagram stilova uĉenja pokazuje da sam ………………………….. uĉenik

Ove vrste aktivnosti će me najvjerovatnije najviše zainteresovati i najbolje mi pomoći da

uĉim.

VIZUELNO AUDITIVNO PRAKTIĈNO

13

12

11

10

9

8

7

6

5

4

3

2

1

„Vidite kako uĉite!“

221

Da li ste auditivni uĉenik?

Da li reagujete na zvukove i buku?

34% voli da uĉi tako što u mozgu memoriše zvuke.

Auditivni uĉenici treba da:

uĉe sa prijateljima – razgovaraju dok rade i pomaţu jedni drugima da razumiju

snimaju bilješke i da ih preslušavaju

slušaju muziku dok uĉe, ponavljaju na glas to što uĉe i to šaljivim glasom

smišljaju stihove i repuju o onome što rade

naĊu nekog iz porodice ko će im postavljati pitanja o onome što rade

koriste Cdrom-ove/ kompjuterske programe, koji na glas išĉitavaju tekst

Da li ste spremni za slušanje?

Da li ste kinestetiĉki uĉenik?

Da li volite da se krećete dok uĉite?

Da li dok uĉite volite da dodirujete stvari ili da koristite kompjuter?

37% nas voli da uĉi putem kretanja ili dodira.

Kinestetiĉki uĉenici treba da: gdje je to moguće dodiruju, osjećaju ili praktiĉno rade stvari,

koriste kompjutere, prave zabelješke na karticama ili „post-it“-u (ljepljive papiriće raznih

boja) i da ih poredaju (moţda da poredaju kartice prema znaĉaju ili da ih sloţe u reĉenice), se

kreću izmeĊu bilješki ili „post-it“-a koje su postavili na pod ili na zidove, hodaju dok ĉitaju,

rade vjeţbe za moţdane vijuge, ustanu – protegnu se ili vjeţbaju – najmanje svakih 20

minuta, crtaju slike, „mape uma“ – prelaze prstom izmeĊu rijeĉi na mapi, izgovore svaku na

glas, stiskaju spuţvu ili lopticu za oslobaĊanje stresa dok rade.

„Neka učenje bude iskustvo kretanja“

5.2. Nastavna jedinica: STRES – KAKO SE NOSITI SA STRESOM ?

Prijedlog za realizaciju nastavne jedinice

Definicija stresa

Razliĉiti autori razliĉito definišu stres

Stres - stanje u kojem je poremećena psihofiziĉka ravnoteţa organizma

Lazarus: stres je stanje u kojem pojedinac ne moţe ispuniti prekomjerne zahtjeve koje

okolina na njega postavlja.

Podjela stresa

Fiziološki stres (opterećenje organa i tjelesnog sistema)

Psihološki stres (kognitivni proces i emocionalno stanje)

Socijalni stres (socijalna situacija)

Stresore dijelimo:

AKUTNI - uzrokovani naglim promjenama u okolini koje dovode do naglih promjena

u organizmu

HRONIĈNI - uzrokovani trajnom neugodnom situacijom u kojoj se pojedinac nalazi

duţe vrijeme bez mogućnosti izlaska iz situacije koja stres izaziva

222

Suoĉavanje sa stresom

problemu usmjereno suoĉavanje – (traţenje informacija, planiranje, poduzimanje

akcija, usmjeravanje na pozitivne aspekte situacije)

emocijama usmjereno suoĉavanje – (traţenje socijalne podrške; otvoreno iskazivanje

emocija)

izbjegavanje – (negiranje, bjeg u maštu, ponašajno izbjegavanje, mentalno ili ponašajno

dezangaţiranje)

Ovladavanje stresom, kao bilo koje ponašanje, postaje navikom. Mnogi ljudi u našem društvu

razvijaju nezdrave naĉine suoĉavanja sa stresom. Kad su pod stresom, okreću se alkoholu,

duhanu ili drugim drogama, kao naĉinu suoĉavanja. No, te im tvari ne mogu ukloniti stres.

Dugoroĉno, mogu izazvati još više stresa. Ako neko svaki put, kada je pod stresom, posegne

za cigaretom, vrlo će lako razviti naviku pušenja. Znamo da pušenje izaziva rak, emfizem i

druge bolesti. Dakle, pušenje će vremenom zapravo pojaĉati stress.

CILJEVI NASTAVNOG SATA

Nauĉiti uĉenike da prepoznaju stres i uvjeţbavati tehnike suoĉavanja

ZADACI

Uĉenici će:

Opisati stres i tjelesne doţivljaje povezane sa stresom

Utvrditi što su za njih uzroci stresa

Vjeţbati duboko disanje i istezanje da bi smanjili stres i anksioznost

POTREBNO VRIJEME

35 – 45 minuta

UVOD

Razgovor o stresu – osjećaju nervoze ili uznemirenosti u odreĊenim situacijama

Razgovor o situacijama koje uĉenika dovode u stanje stresa.

Naĉini koji mogu pomoći da se borimo protiv stresa

ISPIT IZNENAĐENJA (7-10 min.)

Nastavnik uĉenicima stvara neugodnu, stresnu situaciju objavljujući da će provesti ispit

o svim temama koje su do sada nauĉili

Podijelite uĉenicima papire i recite da na njih napišu brojeve od 1 do 10.

Kad to uĉine, zaustavite ih i recite im da ste ţeljeli stvoriti situaciju u kojoj će svako od

njih osjetiti odreĊenu razinu anksioznosti. Zapravo, ispita neće biti

Neka uĉenici navedu koju su tjelesnu reakciju osjetili. Moţete svaku od reakcija (iz

radnog lista) napisati i zabiljeţiti njenu uĉestalost javljanja, tj. odrediti koja je

najuĉestalija i najrjeĊa.

223

ŠTA JE STRES? (3-5 min.)

Pitajte uĉenike što za njih znaĉi stres (osjećanje nervoze, napetosti itd. )

Napišite definiciju stresa na ploĉu

Stres: Nervoza, napetost, nesigurnost ili prestrašenost, koju svi povremeno osjećamo

ŠTA JE STRES?

Vaţno je istaći

Svi ponekad osjećamo tjeskobu (anksioznost) Vjeţba koju smo završili pokazala je da

se razlikujemo po tome kako doţivljavamo stres

Ljudi se meĊusobno razlikuju u jaĉini doţivljaja stresa, jer razliĉite situacije ne djeluju

na svih jednako

TJELESNE POSLJEDICE STRESA (3 min.)

Već smo vidjeli da stres na razne naĉine moţe djelovati na tijelo. Tjelesne reakcije koje ste

osjetili, ili one o kojima smo govorili, ukljuĉuju: ubrzan rad srca, znojenje, napetost mišića, i

grĉenje/drhtavicu. Ponekad, stres moţe izazvati dugotrajne promjene u našem tijelu. Na

primjer, ĉesta izloţenost stresu moţe voditi do tjelesnih promjena koje povećavaju opasnost

od obolijevanja. Stalni stres moţe izazvati slabiji rad našeg imunološkog sustava. Kada naš

imunološki sustav ne radi dobro, moţemo se zaraziti nekom bolešću koje tada ima u okolini.

TJELESNE POSLJEDICE STRESA

Vaţno je istaći:

Stres moţe biti štetan za zdravlje. Zato je vaţno nauĉiti kako se suoĉavati sa

situacijama koje su nam teške.

SITUACIJE KOJE IZAZIVAJU STRES (7 min.)

Neka uĉenici zamisle situaciju koja im obiĉno izaziva anksioznost i opišu je uĉeniku do

sebe. Ili, moţete pitati bi li tko pred svima opisao svoju situaciju

Naglasite uĉenicima da se svi meĊusobno razlikujemo. To znaĉi da situacija koja kod

prijatelja stvara nervozu na nas ne mora uopće utjecati

SITUACIJE KOJE IZAZIVAJU STRES

Vaţno je istaći:

Koje nam vrste situacija izazivaju stres, jer je svijest o tome prvi korak u suoĉavanju sa

stresom

TEHNIKE SUOĈAVANJA SA STRESOM (10-15 min.)

Pitajte uĉenike kako se najĉešće ponašaju u stresnim situacijama. Potaknite odgovore i

zapišite neke od njih na tablu. To moţe biti: jedenje, spavanje, slušanje glazbe,

vjeţbanje, duboko disanje, itd.

Recite uĉenicima da će danas uĉiti dva naĉina suoĉavanja sa stresom

Objasnite da te tehnike mogu koristiti na razliĉite naĉine. Neke od njih mogu se

koristiti prije stresne situacije, a druge dok smo u stresnoj situaciji

224

tehnika: duboko disanje

tehnika: istezanje

Vaţno je istaći:

Iako nećemo moći u potpunosti sprijeĉiti utjecaj stresa, tehnike relaksacije će nam

pomoći da se umirimo

Budući da stres moţe imati loš utjecaj na naše tijelo, tehnike relaksacije nam pomaţu

da budemo zdraviji

225

Nastavna jedinica: LJUBAV

Za realizaciju nastavne jedinice nastavnik moţe koristiti, u izlaganju, ppt prezentaciju sa

slijedećim sadrţajem (CD u prilogu).

PITANJA UĈENICIMA:

• Koje su najčešće vrste

ljubavi?

• Prema kome sve

osjećamo ljubav?

• Što je romantična

ljubav?

• Što je platonska ljubav?

• FILIA - prijateljska ljubav

• EROS - ljubav u kojoj postoji ĉežnja za

subjektom ljubavi, romantiĉna ljubav

• AGAPE - kršćanska ljubav

LJUBAV

•FILIA •EROS •AGAPE

PLATONSKA LJUBAV

• romantiĉna ljubav bez tjelesnih kontakata

• razgovorno - nerealizirana ljubav, tj. simpatija koja nikad ne prijeĊe u “nešto više”

• Platon - “Fedar” i “Gozba” (“Simpozij”) -bliža idealnoj ljubavi jer nije povezana s tjelesnim odnosno prolaznim već s duhovnim i vjeĉnim

• termin nastao tek u 15.stoljeću

PITANJA UĈENICIMA:

• Što je srodna duša?

• Imamo li svi na svijetu jednu srodnu

dušu, tj. jednu pravu ljubav?

• Može li se imati više srodnih duša, tj.

pravih ljubavi?

Platon “Simpozij”:

“Ponajprije, ljudi pripadahu trima spolovima, ne kao sada dvama, muškom i ženskom, nego je pored tih dvaju postojao i treći s osobinama oba ta spola, kome se saĉuvao ime, dok je on sam išĉezao; jedan je naime od tadašnjih spolova bio muškoženski i izgledom i imenom sastavljen od muškoga i ženskoga; ali sada je od njega ostalo samo ime koje služi za pogrdu. Nadalje, vanjština je svakog ĉovjeka bila sva zaobljena, leĊa mu se ne razlikovahu od prsa, imao je ĉetiri ruke i isto toliko nogu a lica dva potpuno jednaka na okruglu vratu te jednu zajedniĉku glavu za oba ta lica koja su gledala u suprotnim smjerovima (...)

(...) Bili su silni snagom i silom a ćudi preuzetne pa su

nasrnuli na bogove: ono što Homer priĉa o Efijaltu i Otu,

to se odnosi na njih, naime da su se nastojali popeti na

nebo da napadnu bogove. (...)

Na jedvite jade najzad Zeus, domislivši se, reĉe: “Mislim

da imam plan kako da ljude saĉuvamo a opet da uĉinimo

kraj njihovoj razularenosti tako što ćemo im umanjiti

snagu. Sad ću ih, reĉe, rasjeći svakoga popola pa će biti

slabiji (...)

• Budući dakle, da je naš izvorni oblik bio rasjeĉen popola, kako je svaka polovica ĉeznula za svojom drugom polovicom i nastojala se združiti s njom pa su jedna drugu obujmljivale rukama i grlile tražeći da srastu, umirale su od gladi i općenito neaktivnosti zato što jedna bez druge nisu htjele ništa raditi (...)

• Iz tolike davnine usaĊena je dakle ljudima uzajamna ljubavna žudnja kao obnovitelj drevnog prirodnog oblika koji pokušava od dvoga naĉiniti jedno i izlijeĉiti ljudsku narav. Stoga je svatko od nas polovica medaljona jer je raspolovljen kao riba iverak pa neprekidno traži svoju drugu polovicu (...)

• Platon “Simpozij” i “Lisis”, Demetra, Filozofska biblioteka Dimitrija

Savića, Zagreb 1996. (prijevod Zdeslav Dukat)

226

PITANJA UĈENICIMA:

• Zašto su ljudi prepolovljeni?

• Kako se ljudi osjećaju bez druge polovice?

• Mogu li se ljudi osjećati potpuno bez druge polovice?

• Je li prema Platonu ljubav nagrada ili kazna?

• Što ljudi misle kada kažu da se osjećaju nepotpuno?

• Je li ovakva koncepcija ljubavi:– Romantiĉna?

– Ispravna?

– Pogrešna?

– Korisna?

– Štetna?

PITANJA UĈENICIMA:

• Što je privlačnost?

• Što je zaljubljenost?

• Koje su razlike

između privlačnosti,

zaljubljenosti i

ljubavi?

ANALIZIRAJ SLIKU:

Ulomci iz knjige Ericha Fromma

“Umijeće ljubavi”

• “Većina ljudi problem ljubavi vidi u prvom redu kao pitanje

kako biti ljubljen, a ne kao pitanje kako ljubiti, kako steći

sposobnost voljenja”

• “Druga pretpostavka koja stoji iza stava da se o ljubavi

nema što naučiti, jest uvjerenje da se problem ljubavi svodi na

problem objekta, a ne sposobnosti”

• “Treća greška počiva na brkanju početnog osjećaja

zaljubljivanja i stalnog stanja zaljubljenosti, ili, kako bi se

to možda bolje reklo, neodljubljivanja.”

• “Na putu istraživanja smisla ljubavi najprije moramo spoznati

da je ljubav umijeće, baš kao što je to i život; ako želimo

naučiti ljubiti, moramo napredovati baš kao i kad želimo

naučiti bilo koje drugo umijeće”

• “Ljubav je aktivnost, a ne pasivni afekt; ona je svjesno

ostajanje uz nekoga, a ne sudbinsko zaljubljivanje. U

najopćenitijem smislu, aktivna bi se narav ljubavi mogla

opisati tvrdnjom da je ljubav u prvom redu davanje, a ne

primanje. (...) Davanje je najveći izraz moći. (...) Osim kroz

element davanja, aktivna narav ljubavi postaje očitom i kroz

činjenicu da ona uvijek implicira i neke osnovne elemente,

zajedničke svim oblicima ljubavi. Pritom mislimo na brigu,

odgovornost, poštovanje i poznavanje. (...) Bit ljubavi je

„trud‟ oko nečega, nastojanje da nešto „nikne‟, da su trud i

ljubav nerazdvojni. Čovjek voli ono oko čega se trudi i trudi

se oko onoga što voli.”

• “Infantilna se ljubav povodi za načelom: “Ja volim jer sam

voljen”. Zrela se ljubav ravna po pravilu: “Voljen sam jer

volim.” Nezrela ljubav veli: “Volim te jer te trebam”. Zrela

ljubav veli: “Trebam te jer te volim.”

• “Moja osoba mora biti objekt ljubavi kao i svaka druga.

Afirmacija vlastitog života, sreće, rasta, slobode, ukorijenjena

je u vlastitoj sposobnosti voljenja, tj. u brizi, poštovanju,

odgovornosti i poznavanju. Ako je neka individua sposobna

voljeti produktivno, onda ona voli i sebe; ako može voljeti

samo druge ona za ljubav uopće i nije sposobna.”

• Sebičnost i sebeljublje, ne samo što nisu identični, nego su čak

suprotni. Sebična osoba ne voli sebe previše, nego premalo;

ona sebe zapravo mrzi. (...) Sebična je osoba nesposobna

voljeti druge, ali je isto tako nesposobna voljeti i sebe.”

PITANJA UĈENICIMA:• Slaže li se Fromm s

Platonovom koncepcijom

srodne duše?

• Što Fromm misli o osobama

koje nemaju sreće u ljubavi

jer “ne mogu pronaći pravu

osobu”?

• Koliko je, po tvojem

mišljenju, ljubav prema sebi

sukladna s ljubavi prema

drugima?

PITANJA UĈENICIMA:

• Je li prava ljubav vječna?

• Ima li ljubav “rok trajanja”?

• Ako ljubav prođe, znači li to da nije bila

prava?

ODLOMCI IZ ROMANA “Ljubav

traje tri godine”:• “Komarac živi jedan dan, ruža tri. Mačka živi trinaest godina,

ljubav tri. Tako je to. Najprije godina dana strasti, potom

godina nježnosti i najzad godina dosade.

• Prve godine kažeš: “Ako me ostaviš, UBIT ću se.”

• Druge godine kažeš: “Ako me ostaviš, patit ću, ali ću se

oporaviti.”

• Treće godine kažeš: “Ako me ostaviš, otvaram

šampanjac.”

• Frédéric Beigbeder

• Niko vas nikad ne upozori da ljubav traje tri godine.

Ljubavna zavjera počiva na dobro čuvanoj tajni.

Navode vas da vjerujete kako je stvar doživotna, dok

ljubav zapravo, kemijski, nakon tri godine iščezava.

Pročitao sam to u jednom ženskom časopisu: ljubav

je kratkotrajni nalet dopamina, noradrenalina,

prolaktina, luliberina i oksitocina. Jedna malena

molekula, feniletilamin (PEA), izaziva osjećaj

veselja, ushićenosti i euforije. Ljubav na prvi pogled,

to su zapravo neuroni limbičkog sustava zasićeni

PEA-om. Nježnost, to su endorfini (opijum parova).

Društvo vas vara: prodaje vam veliku ljubav, a

znanstveno je dokazano da ti hormoni nakon tri

godine prestaju djelovati.

227

• Uostalom, statistike govore same za sebe: strast traje otprilike

317,5 dana (pitam se što li se zbiva posljednjih pola dana...), a

u Parizu se dva od tri bračna para razvedu unutar prve tri

godine od ceremonije. U demografskim godišnjacima

Ujedinjenih naroda specijalisti za popisivanje od 1947.

Postavljaju pitanja o rastavi stanovnicima šezdeset dvije

zemlje. Do većine rastava doĎe tijekom četvrte godine braka

(što znači da su parnice bile pokrenute krajem treće. (...)

• (...) Tri godine! Statistike, biokemija, moj osobni slučaj:

trajanje ljubavi uvijek je identično. Zbunjujuća koincidencija.

Zašto baš tri gobine, a ne dvije, ili četiri, ili šest stotina? Po

mom mišljenju, to potvrĎuje postojanje onih triju etapa koje su

često razlikovali Stendhal, Barthes i Barbara Cartland:

• Strast-Nježnost-Dosada, ciklus od tri faze koje traju

svaka po godinu dana – trokut svet koliko i Sveto

Trojstvo.

• Prve godine, kupuje se namještaj.

• Druge godine, premješta se namještaj.

• Treće godine, dijeli se namještaj.

• Ferreova pjesma sve rezimira: “S vremenom, čovjek

više ne voli.” Tko ste vi da se usuĎujete mjeriti sa

žlijezdama i neurotransmiterima koji će vas

predviĎenog datuma neumitno ostaviti na cjedilu? U

najboljem slučaju može se raspravljati o liričnosti

pjesnika, ali protiv prirodnih znanosti i demografije

poraz je zajamčen.”

PITANJA UĈENICIMA:

• Je li Beigbederov prikaz

ljubav optimistiĉan,

pesimistiĉan ili realistiĉan?

• Može li se ljubav

bioHemijski analizirati?

Uništava li takva analiza

“ljubavnu ĉaroliju”?

• Jesu li podaci o razvodu

brakova dokaz da je ljubav

prolazna?

PITANJA UĈENICIMA:

• Je li u savremenom svijetu teže ostvariti

ljubav nego ranije?

• Svjedoči li povećani broj razvoda o tome da

je danas teže zadržati ljubav?

• Koliko na ideju o tome kakva mora biti

ljubav utiču mediji?

ODLOMAK IZ ESEJA “NAJPRIJE

PATNJA” M. HOUELLEBECQA

• “S obzirom na osobine modernog doba, ljubav se

gotovo i ne može pojaviti; no ideal ljubavi nije manji.

U potpunosti smješten, kao svaki ideal, izvan

vremena, ne može se ni smanjiti ni nestati.

• Otuda posebno očito nepoklapanje idealno-

realno, posebno bogat izvor patnji.

• Važne su mladenačke godine. Kad ste jednom

razvili koncepciju dovoljno idealne ljubavi, dovoljno

plemenite i savršene, gotovi ste. Ubuduće vam ništa

neće biti dovoljno.”

PITANJA UĈENICIMA:

• Koji faktori najviše utIĉu na

ideju što je to ljubav kod

pojedinca?

• Može li biti štetno ako se

idealizira ljubav?

• Kakva je koncepcija ljubavi

koju najviše istiĉu

savremeni mediji?

• Što misliš, zašto autor

istiĉe mladenaĉke godine?

PITANJA UĈENICIMA:

• Koliko poimanje ljubavi zavisi od

društvenog konteksta?

• Poimaju li različita društva i različiti

povijesni periodi ljubav različito?

TRIŠATAKA• Na nju stalno mislim, ona ne mari za mene,

• Jer drugoga ona gleda, taj o trećoj sanja,

• Drugo pak djevojče čezne za mojom blizinom

• Teško njoj i onom, teško ljubavi i meni.

• Istinu vam, ljudi, zborim pravcatu,

• Istu na cijelome svijetu, koja svud vrijedi;

• Veća od svega je slast ženino bedro,

• Nema uzroka zlu koji je češći.

• Razuma svjetlo u glavi mudraca

• Umije trajati nepomućeno

• Jedino dokle ga ne takne krišom Sjaj antilopina

nestašnog oka.

ANALIZA PJESME BAHRTRHARIJA,

STAROINDIJSKOG LIRIKA, OKO 600 P. K.

• Koji aspekti i poimanja ljubavi vrijede i u ovoj

pjesmi i u današnjem svijetu? Koji su danas

neprihvaćeni ili zaboravljeni?

• Potraži što znači izraz “cherchez la femme”!

Koliko se slažeš s tezom koja stoji iza tog

izraza?

• Kako pjesnik iskazuje odnos duhovnog i

tjelesnog? Što je snažnije?

• Je li ljubav više racionalnog ili iracionalnog

karaktera?

Laura Kipnis: “Protiv ljubavi”:

• “Uzmite u obzir da se na

dugovječnost ljubavi nije uvijek

gledalo s takvim optimizmom, niti je

navodna sudbina društvene stabilnosti

ovisila o tome da se produži njezin

zadani rok trajanja. Za stare Grke

ljubav je bila iskustvo koji unosi

zbrku u čovjekov život, pa se

smatralo da je najbolje ako traje što

kraće; brak je bio način da se stvori

uredno i dobro voĎeno kućanstvo, a

ne put ka spasenju ili samoostvarenju.

228

• U doba trubadura, ljubav je bila protuzakonita i najčešće

kobna. Strast je podrazumijevala patnju; sretan kraj još nije

postojao u kulturnoj imaginaciji. A što se tiče zajedništva kao

vječnog ideala, priručnik za samopomoć iz dvanaestog

stoljeća, De Amore et Amoris Remedio (Traktat o ljubavi

njezinim lijekovima), upozorava da će prečesti susreti ili

čavrljanje s voljenom osobom zasigurno umanjiti ljubav.

Novotarija zvana sretna ljubav ušla je u rječnik romantike tek

u sedamnaestom stoljeću. Prije osamnaestog stoljeća – kada je

ljubav bila primarno ekonomska jedinica, a ne rasadnik

nezadovoljenih potreba – brak je bio poslovni ugovor koji se

sklapao izmeĎu dvije obitelji, a same sudionike praktički nitko

nije ništa pitao. (Strast je bila nešto što se ostvarivalo izvan

braka.)

• Supruge su bile svojevrsna imovina; ženski preljub smatrao se

kršenjem muških imovinskih prava, ili još gore, pošemerio bi

uredan prijenos imovine putem nasljedstva. Tek s usponom

graĎanskog staleža – čija društvena moć nije više bila

utemeljena na zemljoposjedništvu i naslijeĎenom bogatstvu –

brak utemeljen na ljubavi umjesto na obiteljskom savezništvu

postao je prihvaćena praksa. Drugim riječima, sparivanje iz

ljubavi postalo je društveno prihvaćeno jednom kad više nije

predstavljalo ekonomsku prijetnju vladajućoj klasi.

PITANJA UĈENICIMA:

• Koliko su u prošlosti

bili povezani ljubav i

brak, a koliko danas?

• Zašto je to tako?

• Što znaĉi da je brak

“poslovni i ekonomski

ugovor”?

POIMANJE LJUBAVI U

KRŠĆANSTVU:• DVIJE ZAPOVIJEDI

LJUBAVI

• HVALOSPJEV

LJUBAVI

• BEZUVJETNA

LJUBAV

• VJERA, UFANJE,

LJUBAV

• “ETIKA LJUBAVI”

AGAPE

DEUS EST CARITAS

• Ljubav Boga

• prema ljudima

AMOR DEI

• Ljubav ljudi

• prema Bogu

CARITAS

• Ljubav prema

• drugim ljudima

AURELIJE AUGUSTIN: “Ljubi i ĉini što hoćeš!”

229

5.6. RADIONICA: KAKO GLEDAM NA DRUGE I KAKO ONI GLEDAJU NA MENE

Prijedlog za realizaciju nastavnog sata

Radionica: Kako me drugi vide?

CILJ: Cilj ove radionice je da se uĉenici upoznaju sa naĉinima na koje se formira slika

o sopstvenoj liĉnosti u periodu adolescencije.

PROCES se odvija kroz sledeşe korake:

uporeĊivanje slike koju imamo o sebi sa slikom koju o nama imaju nama vaţne druge

osobe

osvešĉivanje znaćaja koji sklad/nesklad te dve slike ima za doţivljaj sopstvene

vrednosti

razlikovanje tzv. javnog i privatnog Ja, tj. naĉina na koji se predstavljamo drugima i

onoga što jesmo (što ćesto ne pokazujemo javno)

MATERIJAL za rad:

kutija za skriveno blago

papiri za crtanje

flomasteri, bojice

makaze, llepilo, samoljepljiva traka

UVODNA AKTIVNOST: SKRIVENO BLAGO Nastavnik donosi jednu kutiju i objašnjava da je to kutija sa skrivenim blagom. Svaki od

uĉenika treba da se sjeti jedne svoje osobine koju voli, a koju drugi rijetko primećuju, da je

napiše na parĉetu papira i da ubaci u kutiju. Ove ceduljice nastavnik ĉuva, jer će trebati u

završnoj aktivnosti.

Nastavnik daje komentar o tome kako smo ĉesto skloni da svoje pozitivne osobine ne

istiĉemo preterano, da drugi ne bi mislili da se hvalimo. Vaţno je da nauĉimo da uţivamo u

sebi i da volimo sebe zbog raznih osobina koje nas krase.

CENTRALNA AKTIVNOST: JA U OĈIMA DRUGIH

Svaki uĉenik treba da se sjeti dve vaţne osobe u svom ţivotu i da napiše u nekoliko rijeĉi

kako ga svaka od njih vidi, tj. kako bi ga opisale. Kada to završe, nastavnik ih podijeli u

male grupe koje imaju zadatak da prodiskutuju i odgovore na sljedeća pitanja:

Da li se slike koje imaju o sebi i koje druge osobe o njima imaju poklapaju, ili ne?

Koji su sve mogući uzroci nepoklapanja tih slika?

Kako se osjećaju u situaciji u kojoj se slike poklapaju/ne poklapaju?

Šta rade u situacijama kada se te slike poklapaju/nepoklapaju?

Koje strategije koriste da bi prevazišli nesklad izmeĎu slike o sebi i slike koju drugi o

njima imaju?

Nakon ovoga slijedi razmjena u velikoj grupi.

Svaka grupa na osnovu ovih pitanja pravi mali izveštaj i razmjenjuje ga sa ostalima.

Nastavnik usmjerava diskusiju na osjećanja u situaciji u kojoj se slike ne poklapaju i na

moguća ponašanja u tim situacijama (pokušaj da se zadovolje oĉekivanja drugih, povlaĉenje,

osjećanje niţe vrijednosti, i sl.), kao i na strategije koje koriste za prevazilaţenje nesklada.

230

Napomena: nastavnik komentariše izvještaje grupa, ukazuje uĉesnicima na ĉinjenicu da ĉesto

sumnjamo u sebe i osjećamo se manje vrijednim onda kada se predstava koju drugi o nama

imaju ne poklapa sa predstavom koju mi o sebi imamo. U tim situacijama ĉesto biramo da se

ponašamo u skladu sa onim što mislimo da su oĉekivanja drugih i pokušavamo po svaku

cijenu da zadovoljimo njihova oĉekivanja. Mogući uzrok nesklada je to što isto ponašanje

tumaĉimo na dva naĉina (npr. to što neko ne uĉi moţe da znaĉi da mu/joj je dosadno, a

njegovi/njeni roditelji tumaĉe to kao ljenost, ili to što neko stalno postavlja pitanja roditelji

tumaĉe kao buntovništvo, a u stvari znaĉi da je djetetu dosta pravila koja se postavljaju bez

objašnjenja). Voditelj takoĊe komentariše razliku izmeĊu tzv. javnog i privatnog Ja, tj. naĉina

na koji se predstavljamo drugima i onoga kakvi smo u stvari (što je ĉesto skriveno od drugih,

tj. to unutrašnje Ja ne prezentujemo drugima).

PRIVATNO I JAVNO JA Uĉenici crteţom predstavljaju svoje privatno Ja, tj. ono kakvi su u stvari i svoje javno Ja, tj.

ono što pokazuju drugima u skladu sa ĉime ih drugi opaţaju.

Kada završe crtanje, ustanu i šetaju se po prostoriji, razmenjujući sa ostalima svoje crteţe.

ZAVRŠNA AKTIVNOST: OTVARANJE KUTIJE SA BLAGOM Svako od uĉesnika prilazi kutiji, uzima jednu ceduljicu i pokuša da pantomimom predstavi šta

je izvukao, ostali pogaĊaju.

MEDIJSKA PISMENOST I KOMUNIKACIJSKA PRAVA DJECE

Vrijeme komunikacijske revolucije

Medijska pismenost je dio komunikologije koji se sve više razvija kao posljedica šoka od

komunikacijske revolucije i globalnih medijskih trendova. Komunikacijsku revoluciju

uzrokuju industrijalizacija, komercijalizacija i globalizacija masovne kulture, spektakl,

tehnospektakl, internetizacija, utjecaji interneta na masovnu i interpersonalnu komunikaciju.

Komunikacijski aspekti digitalne tehnologije – interaktivna televizija, radio “na zahtjev” –

Promjena komunikacijske paradigme u masovnim medijima – promjena javnosti i javne

sfere.

Komunikacijska revolucija

Komunikacijska revolucija vodi prema novim i raznolikim komunikacijskim scenarijima u

budućnosti – nove komunikacijske platforme, mobilna telefonija, digitalni sistemi, sinergija i

konvergencija medija.

Potrebno je medijsko opismenjavanje (media literacy)

Provodi se u kontekstu teorija i metoda komunikacijskih nauka

Naĉela medijske pismenosti

1. Teze od koje polazi koncept:

mediji ne odraţavaju nego konstruiraju našu stvarnost

medijske navike korisnika vaţne u procesu društvene socijalizacije

komunikacijska tehnologija i komunikacijska praksa temeljne su za osobni uspjeh i za

razvoj društva i demokratije

231

2. Cilj koncepta razvijati refleksivne i produktivne sposobnosti za korištenje medija,

razvijati analitiĉki i kritiĉki pristup medijskim sadrţajima

3. Metoda ukljuĉivanje znanja o medijima u sve razine obrazovnog sustava i napuštanje

prakse da se medijima bave samo medijski profesionalci i akademska zajednica.

Alternativni ili prošireni nazivi

Medijski odgoj (media education): kljuĉni koncept jest da mediji (klasiĉni mediji –

televizija, radio, novine) ne odraţavaju nego konstruiraju stvarnost

Multimedijska pismenost – koncept je ukljuĉivati graĊane Europe u društvo znanja

utemeljeno na povjerenju prema medijima (http//:europa.eu.int)

Digitalno opismenjavenje – znanje o novim tehnologijama i naĉinima na koje utjeĉu

na posao, školovanje, slobodno vrijeme

Razvitak koncepta

UNESCO 1982. U Günewaldu u Njemaĉkoj “Deklaracija o medijskom odgoju” – 19

zemalja

Za organizaciju znanja i ljudi, - uvoĊenje medijskog obrazovanja u predškolsko,

školsko i visoko obrazovanje, -za obrazovanje nastavnika, - za multidisciplinarni

pristup, - meĊunarodnu suradnju –za podupiranja aktivnosti UNESCO-a

UNESCO 1999. “Educating for the Media and the Digital Age” – (33 zemlje, u Beĉu,

Austrija)

Za raznolikost pristupa u medijskom obrazovanju uz ukljuĉivanje znanja o novim

tehnologijama

Definiranje pojma

“Medijska pismenost je sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruke

posredstvom medija” (National Leadreship Conference on Media Literacy 1992, SAD)

TEHNIĈKE KOMPETENCIJE: sposobnost pristupa medijima

KRITIĈKE KOMPETENCIJE: razumijevanja medijskih sadrţaja, sposobnost

tumaĉenja i kritiĉkog vrednovanja

PRAKTIĈNE KOMPETENCIJE: sposobnost stvaranja medijskih poruka

Predmet

ŠTETNI MEDIJSKI SADRŢAJI I NJIHOV UTJECAJ: nasilje, stereotipi, pornografija

MEDIJSKE NAVIKE djece i odraslih

MEDIJSKI ŢANROVI – vijesti, reklame, big brother, reality show, soap opera i mladi

ljudi

REGULACIJA I SAMOREGULACIJA - nacionalni zakoni i etiĉki kodeksi novinara i

oglašivaĉa

NOVE TEHNOLOGIJE – i promjene u meidjskim navikama - interaktivna

komunikacija; novi medijski ţanrovi wikipedia, blog, web

Štetni sadrţaji – nasilje

Nasilja u medijima ima previše

232

Nasilje se predstavlja kao zabava

Nasilje u non-fiction ţanrovima

Reality show i nasilje

Glazba i nasilje, sport i nasilje,

Utjecaj nasilja i hipoteze: hipoteza katarze, hipoteza uznemiravanja, hipoteza

oponašanja, tolerancije prema nasilju i nepovjerenja u sustav

Reklame

Oglašavanje komunicira kulturne i ideološke vrijednosti

Kulturna globalizacija i stvaranje globalnog graĊanina potrošaĉa

Tehnike i postupci u proizvodnji reklame

Utjecaj i komercijalni efekt reklame u ţivotu djece i omladine

Utjecaj oglašavanja na socijalizaciju i samopoštovanje

dokument Europske komisije iz 2001. (Study on the Impact of Advertising and

Teleshopping on Minors) defninira pravila oglašavanja za zemlje ĉlanice EU

(http://europa.eu.int/comm/avpolicy/whatsnew_en.htm)

Stereotipi

Stereotip – pojednostavljene reprezentacije u kategorizaciji pripadnika odreĊene

skupine

Stereotipizacija u medijima - uokvirivanje društvenih dogaĊaja i vrijednosti

Stereotipizirane grupe (politiĉari, novinari, pjevaĉi, znanstevnici) i ţanrovi od vijesti

do sapunica

Stereotipno medijsko predstavljanje ţivotnih vrijednosti i tjelesnosti (ljepote i

poţeljnog izgleda)

MeĊunarodna strategija

Europska unija – Preporuka za zaštitu mladeţi i ljudskog dostojanstva u

audiovizualnim medijima (1998)

Europska unija – Akcijski plan za promicanje sigurnijeg korištenja internetom

UNESCO-va Deklaracija i akcijski plan za suzbijanje seksualnog iskorištavanja djece,

pornografije i pedofilije na internetu

The International Clearinghouse on Children, Youth and Media; Sveuĉilište u

Göteborgu u Švedskoj i UNESCO – NGO

Association for Media Literate Europe (America) - AML (1978) – NGO

European Centre for Media Literacy – ECML (2004) NGO

UN Konvencija o pravima djeteta (1989)

Ĉlanak 3. …najbolji interes djeteta

Ĉlanak 13. Dijete ima pravo na slobodu izraţavanja. To pravo mora ukljuĉiti pravo na

slobodu traţenja, primanja i širenja informacija i ideja usmeno, pismeno ili tiskom…

Ĉlanak 17. Drţave stranke priznaju ulogu koju imaju sredstva javnog priopćavanja te

će osigurati djetetu pristup informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaćih i

meĊunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne i

moralne dobrobiti djeteta….

233

Komunikacijska prava

Komunikacijska prava su temeljna ljudska prava

Komunikacijska prava djece su ljudska prava djeteta

Ona jamĉe pravo na informaciju, pravo na sudjelovanje u medijima i pravo na

privatnost

Mediji nedovoljno poštuju komunikacijska prava djece

Slika djeteta u medijima

Sudjelovanje djece u medijima: Djeca - depersonalizirani graĊani

Stereotipi u medijskom prikazivanju djece

Najĉešći medijski stereotipi prikazivanja djece su: dijete ţrtva, dijete kriminalac i

dijete objekt dobrote i brige društva

Slike djece sluţe za reklamiranje proizvoda i usluga ili kao ilustracija siromaštva i

bijede

Prava djece

Da se njihovo mišljenje uzima ozbiljno

Da ih se promatra kao ravnopravne osobe

Da se pita što oni misle o medijima i medijskim sadrţajima

Govoriti slobodno

Da im se omogući medijska pismenost za kritiĉko razumijevanje medijskih sadrţaja

Pravo na informaciju

Pravo na informaciju ugroţeno je trendovima industrijalizacije i komercijalizacije

medija

Komercijalizacija medija smanjuje razliĉitost i kvalitetu programa

Komercijalizacija medija ima za posljedicu trţišno voĊeno novinarstvo koje teţi

senzacionalizmu i kršenju prava na privatnost

Pravo na privatnost

Pravo na privatnost temeljno je pravo svakoga pojedinca

Kulturološki trendovi kao posljedica tehno revolucije medija, odnos postmoderne

prema pitanju privatnosti, promijenio je i praksu u novinarstvu prema pitanjima

privatnosti

U medijima se potiĉu medijski ţanrovi koji dokidaju pravo na privatnost, gdje se ljudi

prate, snimaju i javno pokazuju u najintimnijim trenucima (Reality Show, Big Brother,

Oprah)

To dovodi do krize identiteta novinarstva, što znaĉi da mladi novinari gube odnos

prema svojoj profesiji

Standardi zaštite djeĉjih prava

Zakoni

Mehanizmi za provjeru primjene zakona (Vijeća, monitoring)

234

Etiĉki kodeks novinara

Etiĉki kodeks oglašavanja

Civilno društvo – meĊunarodna umreţenost

Vlasnici medija

6.2. Upoznavanje medija putem rada u njima

RADIONICA: NOVINE OKO NAS

Prijedlog za realizaciju nastavne jedinice

Koga one informiraju? Kako informiraju? Šta prenose?

Obrazovni

ciljevi

Učenici se upoznaju sa različitim štampanim medijima i

njihovom unutarnjom strukturom, te utvrĎuju razlike meĎu

njima

Zadaci

uĉenika

Učenici skupljaju i analiziraju novine i časopise koji se

ĉitaju u njihovoj zajednici

Rezultate istraţivanja biljeţe na plakatu

Dodatne informacije

Termin štampani mediji odnosi se na pisane izvore informacija, takozvane klasiĉne medije,

ukljuĉujući tu novine, ĉasopise, kiijige, kataloge, prospekte, letke, mape, dijagrame, ali i

razglednice, kalendare i postere.

Štampani mediji obiĉno se štampaju na papiru. Štamparska tehnologija doţivljava rapidne

promjene, a digitalnaštampa postaje zastupljenija.

Nekoliko sedmica prije obraĊivanja ove lekcije nastavnik uĉenicima daje zadatak da sakupe

sve novine i ĉasopise do kojih mogu doći i donesu ih u školu, ako smatraju daje njihov sadrţaj

prihvatljiv. Da bi se olakšao rad uĉenika, predlaţe se da se u uĉionici odvoji jedna klupa koja

će se koristiti za prezentacije. Uz malo sreće, uĉenici bi od prodavaĉa novina mogli nabaviti

stare stalke za novine, što bi bilo idealno za prezentaciju novina i ĉasopisa. Nastavnik se treba

pobrinuti da meĊu prikupljenim novinama budu zastupljene sve najznaĉajnije dnevne novine.

Ukoliko je potrebno, nastavnik donosi novine koje nedostaju.

Nastavnik poĉinje prvu lekciju time što, prema uobiĉajenoj praksi, obavijesti uĉenike o

ciljevima i zadacima u sklopu nove nastavne jedinke. Nastavnik bi trebao naglasiti daje ova

nastavna jedinka poĉetak projekta koji bi mogao i trebao trajati najmanje jedno polugodište.

Uĉenici bi takoĊer trebali shvatiti da im taj projekat pruţa mogućnost da steknu praktiĉno

iskustvo u novinarstvu. Iskustvo pokazuje da su svoje prve korake profesionalni novinari

ĉesto pravili baš u ovakvim projektima.

Nakon uvoda, u tom smislu veoma je vaţno uĉenike odmah ukljuĉiti u rad i podijeliti im

konkretne zadatke.

Uĉenici se dijele na manje grupe, po mogućnosti od po tri, najviše ĉetiri ĉlana. Svaka grupa

ima zadatak da analizira razliĉite novine ili ĉasopise. Rad uĉenika usmjerava se sljedećim

pitanjima:

Koje sve rubrike ove novine imaju?

235

Kojim su redom rubrike poredane?

Kojim se ciljanim grupama ĉitatelja te rubrike obraćaju? Koji su ĉlanovi porodice osobito

zainteresirani za odreĊene rubrike?

Koje se teme obraĊuju u rubrikama tog konkretnog izdanja koje analizirate?

Za svaku rubriku odaberite po jedan tipiĉan ĉlanak. Izreţite te ĉlanke i zalijepite ih na

plakat.

Svoje rezultate uĉenici prezentiraju na plakatu koji su napravili. Na plakatu bi trebao stajati

naziv novina, po mogućnosti izrezan iz novina. Napisani su o govori na navedena pitanja, a

odgovarajuća paţnja posvećena je jasnom i logiĉnom rasporedu materijala na plakatu.

U ovoj fazi veoma je vaţno da je uĉenicima jasna osnovna struktura novina, što im

omogućava da prezentiraju svoje rezultate i objasne ih ostatku razreda.

Grupe pripremaju svoje prezentacije za sljedeći ĉas i to tako kao da im je zadatak da

reklamiraju svoje novine ili ĉasopis i istaknu sve njihove prednosti i dobre strane. Nakon što

sasluša sve prezentacije, razred pokušava odrediti koje su novine po njima najinteresantnije i

najinformativnije. Cilj ovoga jeste dogovoriti sa novinskom kućom besplatnu dostavu tih

novina u narednih nekoliko sedmica, a što su mnoge kuće voljne uraditi kad su u pitanju

škole.

U ovoj fazi nastavnik ima ulogu savjetnika. On pomaţe grupama da otkriju unutarnju

strukturu novina s obzirom na to da nije sve novine baš jednostavno analizirati. Nastavnik bi

takoĊer trebao nadgledati rad grupa i pobrinuti se da grupe pripreme uspješne prezentacije, ali

i da završe svoj rad do kraja ĉasa, jer pretjeran perfekcionizam kod ove vjeţbe moţe

poremetiti plan rada.

6.3. RADIONICA: NAŠE NOVINE – RAZREDNE ZIDNE NOVINE

Prijedlog za realizaciju nastavnog sata

Naše su novine najbolje... je li tako?

Šta novine ĉini dobrima?

Obrazovni ciljevi Učenici utvrĎuju kriterije za dobre novine ili časopis, a kroz to

postaju svjesni vlastitih izgleda, vrijednosti i interesa

Zadaci uĉenika Učenici ocjenjuju prezentacije drugih i nalaze kompromisno

rješenje

Dodatne informacije

Pojam „sloboda štampe“ odnosi se na pravo novinara i novinskih kuća da svoj posao

obavljaju slobodno, kao i na pravo na objavljivanje necenzuriranih informacija i stavova.

Sloboda štampe pojavljuje se u konkretnom obliku u posebnim pravima novinara da odbiju

uruĉiti dokaze, kao i u ograniĉenjima koja postoje kad je u pitanju nadziranje novinara audio

opremom („prisluškivanje“) kako bi se zaštitio izvor informacija koji novinaru treba da bi

obavljao svoj posao. Pristup novinarskoj profesiji ne potpada pod drţavnu regulativu, a

edukacija novinara organizira se privatno i bez utjecaja vlasti.

236

Druga lekcija poĉinje prezentacijama. Grupe već imaju spremne portfolije i odgovarajuće

novinske isjeĉke. Moţe biti korisno grupama dati pet minuta na poĉetku ĉasa da se pripreme

za prezentaciju.

Uĉenici ocjenjuju prezentaije po utvrĊenim kriterijima. Nastavnik moţe objasniti te kriterije i

napraviti sljedeću tabelu.

Grupa 1 Grupa 2 Grupa 3 Grupa 4 Grupa 5 Poeni

Naziv novina

odnosno

ĉasopisa

Portfolio

Formalni

aspekt

prezentacije

Sadrţaj

prezentacije

Formalni

aspekt novina

odnosno

magazina

Sadrţaj

novina

odnosno

magazina

Navedenom ocjenjivanju ne bi trebalo dati prevelik znaĉaj; ono bi, uz komponentu

takmiĉenja, trebalo biti poticaj uĉenicima da pripreme što bolju prezentaciju.

Nakon prezentacija slijedi dio koji se fokusira na kritiĉko mišljenje i analizu. U svojoj

procjeni štampanih medija, uĉenici bi se trebali oslanjati na sljedeća pitanja:

Šta novine ĉini „dobrim novinama“?

Koja je njihova svrha?

Šta mislimo o novinama koje su nam prikazane u prezentacijama?

Šta bi se moglo poboljšati?

Iskustvo pokazuje da nastavnik moţe struktuirati i usmjeriti diskusiju tako što će na već

pripremljenom papiru biljeţiti uĉeniĉke ideje. Ideje se mogu biljeţiti i na tabli, ali mana toga

je što one onda ne ostaju na raspolaganju za sljedeći ĉas.

Nastavnik završava lekciju tako što predlaţe uĉenicima da izdaju i ureĊuju svoje zidne

novine. Uĉenicima se daje u zadatak da razmisle o tome koje bi sve rubrike uveli kako bi

aktivnosti u školi bile adekvatno zastupljene, a koje bi rubrike njih same najviše interesirale.

Uĉenici takoĊer treba da predloţe naziv novina.

237

Nastavna jedinica: SPORT NAS ĈINI JAĈIM I ZDRAVIJIM

Za realizaciju nastavne jedinice nastavnik moţe koristiti, u izlaganju, ppt prezentaciju sa

slijedećim sadrţajem (CD u prilogu).

Voda u našim životima ima veoma važnu

ulogu. Čovjek vodi ima da zahvali što postoji.

U bijesnim valovima mora, u katastrofi

poplava voda je strava i užas, ali uglavnom

ona je moć, sretni su narodi koji je imaju.

• Da bi voda bila dobar

sluga a ne zao gospodar

moramo znati plivati i

poštovati odgovarajuća

pravila kod plivanja.

• Plivanje je jedna od

najstarijih tjelesnih

aktivnosti i sportova.

Plivanje nastaje kao

svakodnevna potreba

ĉovjeka. Uslovi u kojima

je živio praĉovjek prisilili

su ga da se kreće po vodi.

Njegovi osnovni prehrambeni predmeti

su bili ono što bi ubrao ili sakupio.

Hranio se mesom onih životinja koje je mogao savladati.

• Ĉovjeku je sigurno bilo lakše loviti ribu

nego se boriti sa medvjedima i drugim

opasnim životinjama. Zbog takvih uslova

gradio je i naselja na vodi, pa je do svojih nastambi morao dolaziti kroz vodu.

• Plivanje je danas, možda ne kod

nas, ali u ostalom dijelu svijeta

sigurno jedan od najpopularnijih

sportova. Plivanje je tjelesna

aktivnost pristupaĉna svim uzrastima.

• PLIVANJE je vještina održavanja i elementarnog kretanja po vodi,

• PLIVAĈKI SPORT je trenažni

proces i ostvarenje sportskih

rezultata na takmiĉenjima u raztliĉitim kategorija.

238

• Plivanje je aktivnost sa

kojom ne počinjemo

nikada rano!

NAUČITI PLIVATI NIKADA NIJE KASNO!

Najveći broj djece nauči plivati

izmeĊu 3 – 5 godine.

PLIVANJE MOŽE BITI:

SPORTSKO

PRIMIJENJENO

SINHRONO (UMJETNIČKO) PLIVANJE

U sportsko plivanje spadaju sportske tehnike:

KRAUL

LEĐNI KRAUL

PRSNO PLIVANJE

LEPTIR (pod pojmom leptir se podrazumijeva

tehnika delfina)

MJEŠOVITO (KOMPLEKSNO) PLIVANJE,

gdje jedan plivač pliva sve četiri tehnike

ŠTAFETNO PLIVANJE

• Vrlo se često čuje izraz “slobodno

plivanje“. Pod tim se podrazumijeva tehnika kraula

Svi takmičari u plivanju se dijele:

a) po polu

b) po uzrastu (starosti)

Prema starosti takmiĉari se dijele na sljedeće dobne skupine:

a)mladi pioniri C do 8 godina

b)mladi pioniri B 9 – 1O godina

c) mladi pioniri A 11- 12 godina (mlaĊi kadeti)

d)stariji pioniri(kadeti) 13 – 14 godina

e)mladi omladinci 15 – 16 godina (mlaĊi juniori)

f) stariji omladinci (juniori) 17 – 18 godina

g)seniori 19 godina.

• U posljednje vrijeme je sve popularnija

sportka disciplina tzv. trijatlon.

• TRIJATLON podrazumijeva takmiĉenje: u

plivanju (750 m), vožnju biciklom (17 m) i na kraju trĉanje (6000 m).

239

PRIMIJENJENO PLIVANJE

RONJENJE

BOČNO PLIVANJE ( može se plivati i roniti i bočnom tehnikom)

PLIVANJE U CILJU SPAŠAVANJA UTOPLJENIKA

PLIVANJE SA VOJNO PRAKTIČNIM ZADATKOM

• PLIVANJE VEZANO ZA PODVODNU FOTOGRAFIJU, SPEOLOGIJU, ISTRAŽIVANJE VODENIH DUBINA U CILJU UPOZNAVANJA PODVODNE FLORE I FAUNE, RUDNOG BOGATSTVA.

SINHRONO PLIVANJE (UMJETNIČKO, REVIJALNO)

• Sinhrono plivanje

podrazumijeva primjenu

sportskih tehnika plivanja,

primjenu akrobatskih

likova u vodi, odnosno

formiranje i rasformiranje

odreĊenih figura uz muziku i ritam

Sinhrono plivanje je veoma atraktivno plivanje (“Bal na vodi“). Tu imamo solo plivanje, plivanje u duetu ili grupno. Za sada ga upražnjavaju samo žene.

• Pored nabrojanih vidova plivanja u vodi se susrećemo i sa:

• igrama (za obuku neplivača, igre zabave i razonode sa loptama, sportske igre – vaterpolo)

• skokovima (sa tornja od 10 metara i daske sa 1,3 metra),

• skijanje (skokovi, skokovi sa padobranom)

• surfing (vježbe i igre održavanja na dasci ili drugim

plutajućim predmetima

• veslanje (kajak, kanu i sportsko veslanje sa

kormilarom i bez kormilara)

• jedrenje