Prirucnik iz maslinarstva - faz.bafaz.ba/sites/default/files/publikacije/Prirucnik iz maslinarstva.pdf · uzgoja, izbora sortne sadnice i njezina zdravstvenog stanja, analize tla,

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVODMOSTAR

BOSNIA AND HERZEGOVINAFEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINAFEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE

OF MOSTAR

Biskupa Čule 10, 88 000 Mostar, Bosna i HercegovinaTel.: 00 387 (0)36 33 50 50 • Fax.: 00 387 (0)36 33 50 51 • www.faz.ba

PRIRUČNIK IZMASL INARSTVA

Mostar2014.

mr.sc. Miro Barbarić, dipl.ing.agr.Anita Raič, dipl.ing.agr.

Ana Karačić, dipl.ing.agr.

mr.sc. Miro Barbarić, dipl.ing.agr.Anita Raič, dipl.ing.agr.

Ana Karačić, dipl.ing.agr.

PRIRUČNIKIZ

MASLINARSTVA

Mostar2014.

Biskupa Čule 10, 88 000 Mostar, Bosna i HercegovinaTel.: 00 387 (0)36 33 50 50 • Fax.: 00 387 (0)36 33 50 51 • www.faz.ba

Izdavač: Federalni agromediteranski zavod Mostar Biskupa Čule 10, 88 000 Mostar Tel: 00 387 (0)36 33 50 50 Fax: 00 387 (0)36 33 50 51 e-mail: [email protected] www.faz.ba

Glavni urednik: prof.dr.sc. Marko Ivanković

Autori: mr.sc. Miro Barbarić, dipl.ing.agr. Anita Raič, dipl.ing.agr.; Ana Karačić, dipl.ing.agr.

Tehnički urednik: mr.sc. Miro Barbarić, dipl.ing.agr.

Izvor fotografi ja: Mladen Gašpar, dipl.ing.agr. Ana Karačić, dipl.ing.agr. mr.sc. Miro Barbarić, dipl.ing.agr. MIH d.o.o

Lektor: Krešimir Lasić

Recezent: prof.dr.sc. Đani Benčić

Tisak: Suton d.o.o., Široki Brijeg

Naklada: 500 primjeraka

CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodna knjižnica HNŽ Mostar

UDK 634.63(497.6)(035)

BARBARIĆ; Miro Priručnik iz maslinarstva / Miro Barbarić, Anita Raič, Ana Karačić ; [izvor fotografi ja Mladen Gašpar … et al.] . – Mostar : Federalni agromediteranski zavod, 2011 (Široki Brijeg : Suton) . – 69 str. : ilustr. ;25 cm

Bibliografi ja: str. 69

RAIČ, Anita KARAČIĆ, Ana

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR 5

SADRŽAJ

PREDGOVOR .....................................................................................................................................................................9

RECENZIJA ...................................................................................................................................................................... 10

UVOD Maslinarstvo – izazov za budućnost Hercegovine ...................................................................... 11

1. MASLINA I NJENA RASPROSTRANJENOST ................................................................................................. 12

2. POVIJEST MASLINE U BOSNI I HERCEGOVINI ........................................................................................... 13

3. IZBOR PROIZVODNOG PROSTORA ZA MASLINU .................................................................................... 14

3.1. Zahtjevi masline prema klimatskim uvjetima .................................................................................. 14

3.2. Zahtjevi masline prema reljefu .............................................................................................................. 15

3.3. Zahtjevi masline prema tlu ..................................................................................................................... 16

4. SORTIMENT ............................................................................................................................................................... 17

4.1. Izbor sorti ...................................................................................................................................................... 174.1.1. OBLICA ............................................................................................................................................. 184.1.2. DROBNICA ...................................................................................................................................... 184.1.3. LASTOVKA ....................................................................................................................................... 194.1.4. LEVANTINKA ................................................................................................................................... 194.1.5. BUGA ................................................................................................................................................ 204.1.6. ISTARSKA BJELICA ........................................................................................................................ 204.1.7. CRNICA ............................................................................................................................................. 214.1.8. ROSINJOLA ..................................................................................................................................... 214.1.9. LECCINO .......................................................................................................................................... 224.1.10. PENDOLINO ................................................................................................................................. 224.1.11. CORATINA ..................................................................................................................................... 234.1.12. FRANTOIO..................................................................................................................................... 234.1.13. MANZANILLO ............................................................................................................................. 244.1.14. CIPRESSINO .................................................................................................................................. 244.1.15. ASCOLANA TENERA .................................................................................................................. 254.1.16. CAROLEA ...................................................................................................................................... 254.1.17. GROSSA DI SPAGNA .................................................................................................................. 264.1.18. ITRANA .......................................................................................................................................... 26

PRIRUČNIK IZ MASLINARSTVA6

5. AGROTEHNIČKE MJERE ....................................................................................................................................... 27

5.1. Analiza tla ...................................................................................................................................................... 27

5.2. Obrada tla...................................................................................................................................................... 295.2.1. Oranje ............................................................................................................................................... 295.2.2. Kultiviranje ..................................................................................................................................... 29

5.3. Priprema terena za maslinik ................................................................................................................... 305.3.1. Rigolanje ......................................................................................................................................... 305.3.2. Riperovanje .................................................................................................................................... 315.3.3. Usitnjavanje ................................................................................................................................... 315.3.4. Sadne jame ..................................................................................................................................... 31

5.4. Sadnja masline ............................................................................................................................................ 325.4.1. Sadnja i vrijeme sadnje .............................................................................................................. 325.4.2. Gustoća sklopa .............................................................................................................................. 335.4.3. Izbor i kvaliteta sadnice ......................................................................................................... 335.4.4. Njega sadnice ................................................................................................................................ 33

5.5. Ishrana masline ........................................................................................................................................... 355.5.1. Meliorativna gnojidba ................................................................................................................ 355.5.2. Osnovna gnojidba ....................................................................................................................... 365.5.3. Dopunska gnojidba .................................................................................................................... 365.5.4. Folijarna gnojidba ........................................................................................................................ 375.5.5. Organska gnojidba ...................................................................................................................... 37

5.6. NAVODNJAVANJE MASLINA ................................................................................................................... 385.6.1. Sustav „kap po kap“ ..................................................................................................................... 395.6.2. Sustav sa mikrorasprskivačima ............................................................................................... 40

6. MEHANIZACIJA U MASLINARSTVU ............................................................................................................... 41

6.1. Traktor sa priključcima .............................................................................................................................. 41

6.2. Atomizer ........................................................................................................................................................ 41

6.3. Malčer ............................................................................................................................................................. 41

6.4. Multikultivator ............................................................................................................................................. 62

6.5. Rasipači gnojiva .......................................................................................................................................... 62

6.6. Ručni rasipači gnojiva ............................................................................................................................... 62

6.7. Tresači plodova ............................................................................................................................................ 43

6.8. Prikolica .......................................................................................................................................................... 43


7. REZIDBA MASLINA ................................................................................................................................................ 44

7.1. Osnovna pravila rezidbe .......................................................................................................................... 44

7.2. Rezidba mladih maslina ........................................................................................................................... 46

7.3. Rezidba za uzgoj ......................................................................................................................................... 47

7.4. Rezidba na rod ............................................................................................................................................. 47

7.5. Rezidba unatrag .......................................................................................................................................... 47

7.6. Vrijeme rezidbe ........................................................................................................................................... 47

8. UZGOJNI OBLICI ...................................................................................................................................................... 48

8.1. Oblikovanje i uzgojni oblici masline .................................................................................................... 488.1.1. Vaze-kotlasti oblici ....................................................................................................................... 488.1.2. Višestožasta - polikonična vaza ............................................................................................... 49

8.2. Grmolika vaza .............................................................................................................................................. 50

8.3. Grmolika krošnja ......................................................................................................................................... 51

8.4. Vretenasti grm – Monocono ................................................................................................................... 51

8.5. Kuglasti oblik ................................................................................................................................................ 51

8.6. Palmeta .......................................................................................................................................................... 51

9. ZAŠTITA MASLINE .................................................................................................................................................. 52

9.1. Štetočinje ...................................................................................................................................................... 549.1.1. Ključni štetnik – maslinina muha .......................................................................................... 549.1.2. Primarni štetnici ............................................................................................................................ 559.1.2.1. Maslinin moljac ......................................................................................................................... 559.1.2.2. Jasminov moljac ....................................................................................................................... 569.1.2.3. Maslinin medič .......................................................................................................................... 56

9.2. Bolesti masline ...........................................................................................................................................579.2.1. Verticilijska začepljenja drvenastog provodnog tkiva ..................................................579.2.2. Paunovo oko .................................................................................................................................58

10. BERBA MASLINA .................................................................................................................................................. 61

10.1. Berba stolnih sorti .................................................................................................................................... 61

10.2. Berba sorti uljarica ................................................................................................................................... 61


11. ULJARA ..................................................................................................................................................................... 62

12. MASLINOVO ULJE – PODJELA I NAZIVI ..................................................................................................... 63

12.1. DJEVIČANSKA MASLINOVA ULJA ....................................................................................................... 6312.1.1. Ekstra djevičansko maslinovo ulje ....................................................................................... 6312.1.2. Djevičansko maslinovo ulje ................................................................................................... 6312.1.3. Obično djevičansko maslinovo ulje .................................................................................... 63

12.2. LAMPANTE I RAFINIRANA MASLINOVA ULJA ................................................................................. 6412.2.1. Maslinovo ulje - Lampante ..................................................................................................... 6412.2.2. Rafi nirano maslinovo ulje ....................................................................................................... 6412.2.3. Maslinovo ulje ............................................................................................................................. 64

12.3. ULJE KOMINE ............................................................................................................................................. 6412.3.1. Ulje komine maslina ................................................................................................................. 6412.3.2. Sirovo ulje komine maslina .................................................................................................... 6412.3.3. Rafi nirano ulje komine maslina ............................................................................................ 64

13. KALENDAR RADOVA U MASLINARSTVU .................................................................................................. 65

14. TROŠKOVNIK PODIZANJA MASLINIKA...................................................................................................... 67

15. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................................ 68

16. LITERATURA ........................................................................................................................................................... 69


PREDGOVOR

Pisati o maslini kao kulturi jako je nezahvalna tema. Opisati maslinu i sve što je usko veza-no uz nju, neiscrpno je, s čime će se složiti brojni autori, koji odavno pokušavaju dokučiti postojanje i život masline kao kulture na usluzi čovjeku.

Ovaj priručnik predstavlja samo crtice iz maslinarstva kao grane, koja se bavi maslinom kao bitkom svog istraživanja i djelovanja, kojim su autori pokušali približiti čitatelju ma-slinu kao kulturu. Primjerice, pojam „terroir“ tj. utjecaj podneblja, koji uključuje sve pedo-loške, klimatske, biotske i ine čimbenike, korišten u vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji, primjenjiv je i u maslinarstvu kao takav, pa tako pisati o svim detaljima maslinarstva knjiga je bez korica.

Potreba u našoj zemlji za ovakvim dijelom uvjetovana je ekspanzijom maslinarstva na na-šim prostorima kao novom djelatnosti u agraru koja je bila zapostavljena.

Autori


R E C E N Z I J A

Pred nama je priručnik djelo vrijednih autora mr.sc. Mira Barbarića, dipl.ing.agr., Anite Raič, dipl.ing.agr i Ane Karačić, dipl.ing.agr. namijenjeno maslinarima Hercegovine koja polako ali sigurno stasa u jednu od maslinarskih regija Mediterana. Dugo je Hercegovina skrivala svoje stare rijetke maslinike koji su samo nekima bili poznati, a za većinu nepozna-ti. No ako zavirimo malo u povijesne izvore nedvojbena je činjenica - područje Hercego-vine u antičko je vrijeme bilo poznato po maslinicima, maslinovom ulju i postrojenjima za preradu maslina. Nije mi toliko poznato kako se maslinarstvo razvijalo u doba kasne anti-ke i srednjeg vijeka, no već početkom 19. stoljeća točnije 1839, godine iznenađuje izjava i zapovijed Ali paše Rizvanbegovića iz Stoca „ Odite u Vitinu kraj Ljubuškog i podignite mi maslinik u Stocu kakav tamo ima beg Kapetanović“. Današnja stara stabla maslina u Stolcu svjedoče o vjerodostojnosti njegove odluke. Nagli preokret u potražnji za kvalitetnim ek-stra djevičanskim maslinovim uljima na globalnoj razini nakon demokratskih promjena na ovim prostorima donosi veliki zaokret u odnosu poljodjelaca prema maslini. Obnavljaju se stari maslinici, podižu mladi, otvaraju se suvremene uljare i postižu odlični rezultati u kvaliteti ulja na hrvatskim i međunarodnim smotrama. Logična je pojava da su hercegovci odgovorili i na ovaj izazov strastveno – hercegovački. Samo u zadnjih par godina podigli su 90 –ak ha maslina i osnovali udruge maslinara, a veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva na području Hercegovine sadi maslinu i traži savjete oko podizanja i odr-žavanja nasada. Stoga ovaj Priručnik dolazi u pravo vrijeme i s pravim informacijama koje se sve više traže. Njegov sadržaj od uvoda, kratkog povijesnog pregleda maslinarstva Hercegovine, izbora proizvodnog prostora, sortimenta, kroz pripremu tla za podizanje maslinika, održavanje maslinika, primjenu glavnih agro i elaio tehničkih zahvata u cilju dobivanja ekstra djevičanskog maslinovog ulja, te kratkog ekonomskog prikaza troškova - daje osnovne informacije potrebne svakom maslinaru na njegovom početku. Koristim ovu priliku da ohrabrim sve maslinare Hercegovine koji su krenuli u obnovu starih maslini-ka i podizanje novih te im preporučujem ovaj priručnik. Pohvaljujem njegove autore te ih potičem da i dalje ustraju na aktualizaciji razvoja maslinarske proizvodnje u Hercegovini.

Prof.dr.sc. Đani BenčićZavod za voćarstvo

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


U V O D

Maslinarstvo – izazov za budućnost Hercegovine

Izazov je onaj pojam koji najočitije prikazuje što se događa i što će se događati s maslinarstvom u Herce-govini. Svojevrsni bi novi početak maslinarstva kod nas trebao biti i jest izazov. Izazov se krije u tome da Hercegovina zajedno s maslinom može ponuditi dosta toga suvremenoj Europi i svijetu. Naime, stvar je u jednostavnosti. Dok Europa i svijet pati od zagađenosti (kontaminiranosti) tla, voda itd., mi smo imali sreću, zbog okolnosti u ne tako davnoj nam prošlosti, što obilujemo nezagađenim tlima i vodama. Nai-zgled, to je razlog određene nerazvijenosti naspram njih. Ali, tu se upravo, danas, za Hercegovinu nalazi prilika za razvoj maslinarstva kao agroturističke djelatnosti, ponude Hercegovine Europi i svijetu u do-bru, koje se može dokazati sa zemljopisnim podrijetlom i, samim tim, određenom kvalitetom kroz orga-noleptička svojstva masline kao konzumne i biljke uljarice. Hercegovina se, gledano zemljopisno, nalazi u sjevernomu rubnom dijelu Mediterana i poradi svoje specifi čne klime, ima idealne uvijete za uzgoj ove kulture. Kao takva, danas-sutra može poraditi na „brendiranju“ (stvaranje trgovačkoga znaka proizvoda) maslinova ulja, koje u svijetu postaje sve cjenjenije kao hrana i kao lijek u preventivi. Ulje, koje ima potvr-du zemljopisnoga podrijetla i proizvedeno je na rubnim dijelovima Mediterana, danas na tržištu postiže dvostruko veću cijenu naspram onoga koje to nema. Takvo ulje ima tipičnu prepoznatljivost okusa i mi-risa vezanoga uz kraj iz kojeg dolazi. Danas, kada smo tek na početku razvoja ove izazovne djelatnosti za Hercegovinu, treba najprije, na samomu početku, ići u ciljanu stratešku proizvodnju ekstra-djevičanskog ulja visoke kakvoće s mogućnošću njegove zaštite u pogledu zemljopisnog podrijetla i mogućnošću upuštanja u ekološku ili konvencionalnu proizvodnju zajedno s mjerodavnim stručnjacima kao voditelji-ma proizvodnje i ljudima, koji su spremni upustiti se u ovaj nemali izazov. To se odnosi na izbor položaja uzgoja, izbora sortne sadnice i njezina zdravstvenog stanja, analize tla, zaštite itd. Navedene su činjenice jako bitne i svaki proizvođač-strateg treba obratiti pozornost na navedeno, jer sama proizvodnja iziskuje strpljivost kroz godine.

Slika br. 1: Krajolik općine Ljubuški

Ovo je jedinstvena prilika, koja se samo jednom u povijesti pruža jednoj regiji kao što je Hercegovina i ljudima koji tu obitavaju. Jedna Njemačka, Engleska i Skandinavske zemlje nikada neće moći proizvoditi bilo što slično, a gledano s ekonomske strane, standard ovih zemalja je velik, a stanovništvo će, zbog načina života već i kroz dogledno razdoblje, povećati potrošnju maslinova ulja kao lijeka i hrane poradi hranidbenih i zdravstvenih kvaliteta, koje sadrži maslina. Kao takva, biokemijski još neispitana do kraja, obiluje tvarima ljekovite i vitalne korisnosti potrebnih za što zdraviji život modernog čovjeka. Uz blago-datnu klimu i nekontaminirana tla i vode, čime obiluje Hercegovina, uzmemo li za primjer južne obronke brdâ Hercegovine, primjerice brda Butorovice i Obala nad gradom Ljubuškim, koja obiluju neobrađenim terasama i vrtačama (oblik obradive površine tla karakterističan za krš mediterana) s djevičanskim tlima, zamjećuju se neslućene mogućnosti za razvoj maslinarstva ovog kraja. Maslina, koja ima male zahtje-ve za vodom, daje ovoj općini mogućnost razvoja nove agroturističko gospodarske grane, a gledano s estetske strane, dekorativno obilježje kraja kao tipičnoga mediteranskoga. (Slika br. 1)

mr.sc. Miro Barbarić, dipl.ing.agro.


1. MASLINA I NJENA RASPROSTRANJENOST

Maslina kao biljka botanički pripada porodici Oleaceae, rod Olea, a vrsta nosi latinski naziv Olea eu-ropaea L.. Izgled biljke se sastoji od stabla koje je nepravilnog oblika visokog do 10 m, ukoliko nije u intenzivnom uzgoju, s mnoštvom kvrga i lišćem, koje je svjetlozelene ili tamnozelene boje elip-tičnoga oblika. Plodnost masline nastupa od 6. do 7. godine starosti stabla i kao takvo smatramo ga razdobljem početne rodnosti, koja postupno raste do 12. godine starosti, kada maslina prolazi svojevrstan pubertet i dolazi do pune rodnosti, koja traje u prosjeku do 30. godine. To je razdoblje najvažnije za gospodarsku opravdanost uzgoja masline. U razdoblju od 30 do 50 godina starosti maslina postupno smanjuje rodnost. Maslina je zimzelena suptropska biljka rasprostranjena u pr-vom redu i s najvećim brojem stabala u zemljama Mediterana – oko 95 %, a ostatak je zastupljen u Sjevernoj Americi, Indiji i Australiji. Ujedno, zemlje Mediterana su i najveći proizvođači maslinova ulja i zauzimaju najveći udio svjetske proizvodnje, koja se ostvari u mediteranskom bazenu. Ma-slina je simbol Mediterana i biljka, koja je stara koliko i čovječanstvo. Svojim je blagodatima kroz plodonosnost kao hrana, ulje i lijek pridonijela u mnogo čemu čovjeku i njegovu biću. U svijetu se danas uzgaja više od 800 000 000 stabala maslina na površini od oko 9 600 000 ha. Na području Mediterana nalazi se oko 786 000 000 stabala i ostvaruje se oko 95% svjetskog prinosa. Španjolska i Italija imaju najveći broj stabala maslina i vodeći su proizvođači maslinova ulja. Značajni proizvo-đači su i Grčka, Tunis i Turska. Također, postignuti su značajni pomaci u potrošnji maslinova ulja i na velikim svjetskim tržištima – SAD, Australija, Japan, Kanada, koja su inače poznata kao tradicionalni potrošači drugih masnoća. (Tabela br. 1)

Proizvođač Količina (1.000 t) Količina (t) Udio u proizvodnji (%)Albanija 4,80 4800 0,169545Alžir 39,90 39900 1,409346Argentina 19,90 19900 0,702907Australija 8,90 8900 0,314365Cipar 5,50 5500 0,194271Crna Gora 0,50 500 0,017661Čile 6,70 6700 0,236657EC 2.136,00 2136000 75,447710Egipat 5,00 5000 0,176610Hrvatska 4,60 4600 0,162481Iran 4,00 4000 0,141288Izrael 5,90 5900 0,208400Jordan 25,50 25500 0,900710Libanon 10,00 10000 0,353220Libija 12,20 12200 0,430928Maroko 78,30 78300 2,765709Meksiko 1,20 1200 0,042386Palestina 15,80 15800 0,558087Saudijska Arabija 2,80 2800 0,098901Sirija 128,20 128200 4,528275Tunis 185,00 185000 6,534563Turska 117,20 117200 4,139734USA 1,50 1500 0,052983Ostali 11,70 11700 0,413267

TOTAL 2831,10 2831100 100Tablica br. 1: Prosjek proizvodnje maslinova ulja od 2002. do 2009. prema IOOC


2. POVIJEST MASLINE U BOSNI I HERCEGOVINI

Kada govorimo o povijesti masline u Bosni i Hercegovini, ona se prvenstveno odnosi na južni dio naše zemlje, tj. Hercegovine, zbog posebnosti submediteranske klime, koja pogoduje uzgoju ove nadasve vrijedne kulture. Tako je s juga Male Azije maslina (Olea europea L.) rano prešla u Grčku, da bi kolonijalnim djelovanjem Grčke prešla u druge krajeve Mediterana, pa tako i na obale Ja-drana, gdje i danas u Kaštel Štafi liću u Republici Hrvatskoj (Slika br. 2) možemo pronaći maslinu staru 1700 godina. U doba Rimske republike, za vladavine Cezara i početkom II. st. pr. Kr., maslina se proširila po cijelom carstvu, gdje se god mogla aklimatizirati, što prije nije bio običaj zbog mo-nopolističke politike carstva. U krajevima, koje danas nazivamo Hercegovinom, najintenzivnije se počela širiti od II-IV. st. pr. Kr. na gospodarskim posjedima, tzv. „vilae rustica“, poput najpoznatijega Mogorjelo kod Čapljine, gdje je imala veliki gospodarski značaj kao kultura. (Slika br. 3)

Slika br. 2: Maslina iz Kaštel Štafi lića Slika br.3:Vilae rustica Mogorjelo kod Čapljine

U kasnijim razdobljima susrećemo je više kao kuriozitet, nego kao privrednu kulturu. U doba Otomanskoga Carstva, točnije 1839., Ali-paša Rizvanbegović, potaknut primjerom Sulejman-bega Kapetanovića iz Vitine, koji je imao 800 maslina u masli-niku, podiže nasad u okolici grada Stoca, naručivši sadnice ma-slina od austrijskog namjesnika u Dalmaciji, grofa Lilienberga. (Slika br. 4)

Slika br.4: Kula Sulejman-bega Kapetanovića

Danas mjesto u Hercegovini nosi ime Masline, što ukazuje na njezinu prošlost u nas. Za ovim su se primjerom poveli i ini u Hercegovini, ali kasnije, nažalost, ova je kultura zanemarena. Na obalama rijeke Nere-tve, u okolici manastira Blagoveštenja Presvete Bogorodice, koji datira iz XVI. stoljeća, u Žitomislićima, pronalazimo maslinik stariji od stotinu godina. (Slika br. 5)

Slika br.5: Manastir iz XVI. st. u Žitomislićima

Podatci o povijesti maslinarstva u Hercegovini jednim su djelom sačuvani u arhivu i muzeju Franjevačkog samostana na Humcu, koji danas ima maslinik sa 100 stabala. Uzgoj maslina u Hercegovini danas nema većega ekonomskoga značaja, što i ne bi trebalo biti pravilo za skoru budućnost. (Slika br. 6)

Slika br.6: Franjevački samostans muzejom na Humcu


3. IZBOR PROIZVODNOG PROSTORA ZA MASLINU

3.1. Zahtjevi masline prema klimatskim uvjetima

Maslina ima svojevrsne zahtjeve prema klimatskim uvjetima, koji se očituju zahtjevima za tempera-turom, oborinama, relativnom vlažnošću, insolacijom i vjetrovima. Kako je maslina suptropska bilj-ka, maslini su za uzgoj, redovitu i očekivanu optimalnu rodnost potrebni povoljni klimatski uvjeti. Klima sama po sebi ima utjecaj na rast, razvoj, plodonošenje i životni vijek masline, te njena svoj-stva. Areal uzgoja masline kreće se od 30˚ do 45˚ sjeverne širine za mediteransko područje uzgoja, kojim smo i mi jednim dijelom obuhvaćeni (Hercegovina). (Slika br. 7)

Ovaj areal obuhvaća dio mediterana s prosječnim temperaturama od 12˚C do 20˚C. Temperature iznad 32˚C u svibnju i lipnju, te u srpnju i kolovozu iznad 36˚C nepovoljne su za maslinu, a gornja gra-nična visoka temperatura doseže 40˚C, dok se u lite-raturi spominje da je sorta Oblica tolerantna do čak 52˚C. Tolerantnost prema niskim temperaturama iznosi od -8˚C do -12˚C u trajanju manjem od 7–10 dana, te ozebe od -12˚C do -13˚C.

Slika br. 7 : Areal rasprostranjenosti masline

Ako dođe do zahlađenja u fazi kretanja sokova, već pri temperaturama nešto ispod ništice može doći do ozebe. Ukoliko određene sorte nisu tijekom faze mirovanja bile na određenoj količini temperatura, koje su se kretale između 7˚C i 10˚C, može doći do slabijega intenziteta cvatnje. U fazi mirovanja, niske temperature ne mogu nanijeti značajne štete. Idealni položaji za uzgoj maslina su ondje, gdje nema izrazitih razlika između temperatura tijekom dana i noći, te tijekom godine.Osim temperature i relativna vlažnost zraka ima utjecaj na maslinu pa je tako visoka relativna vlaž-nost zraka štetna u doba cvatnje. Maslina ne podnosi osobito dugotrajna razdoblja visoke relativne vlažnosti zraka, a takvim će uvjetima maslina biti izložena, ako se nasad maslinika podigne na slabo dreniranim, dubljim tlima.Vjetar je također bitan čimbenik. Naime, suhi vjetar kao što je bura i vlažni vjetar jugo štetni su u razdoblju cvatnje. Pored ovih oštećenja, vjetrovi često lome dijelove krošnje, što dovodi do pore-mećaja kondicije debla i krošnje. Rješenja su za ovo različiti tipovi vjetrobrana, koji svojim podiza-njem stvaraju određenu mikroklimu maslinika. Oštećenja od vjetra i tuče zajedno na granama izazivaju pojavu raka kore. Pored toga, tuča dodatno smanjuje kvalitetu plodova.Otvorena izloženost položaja južnim vjetrovima, koji donose kišu, u načelu nije dobra u doba cvat-nje pa se tako preporučuju jugozapadni zaštićeni položaji radi bolje oplodnje i rodnosti. Vjetrovi mogu u maslinarstvu biti i korisni. Pogotovo u doba oplodnje, te mogu povoljno utjecati na tem-peraturu, prozračnost i relativnu vlažnost zraka maslinika.Maslina je biljka svjetla – heliofi t. Kao takvoj, bitno joj osigurati osvjetljenje, prozračne položaje, na kojima je lako uskladiti gustoću sklopa maslinika i odabrati uzgojni oblik, što postižemo pravilnom i odgovarajućom rezidbom za određeni uzgojni oblik.


3.2. Zahtjevi masline prema reljefu

Mikroklima je uvjetovana samim reljefom, koji svojim svojstvima i mikroklimom oblikuje i utječe na maslinu i sam maslinik. Reljef mora zadovoljavati određena svojstva kako bi bio pogodan za izbor proizvodnoga prostora maslinika. Položaji sa zračnim strujanjima su pogodni za podizanje masli-nika, jer oni, koji se sastoje od kotlina, zadržavaju hladan zrak i nisu prihvatljivi, kao i položaji, koji su ravni, nisu u potpunosti prikladni za izbor podizanja intenzivnoga maslinika, osim u pojedinim slučajevima. Maslini pogoduju položaji s blagim nagibom radi što bolje izloženosti svjetlosti i pro-zračnosti. Nagibi ne bi trebali biti veći od 15%, jer svi veći traže određene mehaničke zahvate poput terasiranja, što smanjuje pristupačnost i poskupljuje samu proizvodnju, ukoliko izabrani položaji nisu prometno povezani. (Slika br. 8)

Slika br. 8 : Terase

Južni i jugo-zapadni položaji reljefa više odgovaraju maslini za razliku od onih sa sjevernom ekspo-zicijom. Nadmorska visina do koje je uzgoj masline moguć je do 400 m. (Slika br. 9)

Slika br. 9 : Utjecaj reljefa


3.3. Zahtjevi masline prema tlu

Maslina je kao kultura jako skromna prema zahtjevima kvalitete tla. I razlike za zahtjevima prema tlu polaze od same sorte, pa tako većina talijanskih sorata nije otporna na sušu i nisu prikladne za uzgoj na plitkim tlima. Tla za uzgoj maslina prvenstveno moraju biti drenirana, ponajviše kada je riječ o plodnim tlima, koji u određenim razdobljima tijekom godine ili vijeku uzgoja znaju biti pre-kriveni vodenom masom.Maslina ne uspijeva u teškim glinovitim tlima, koja su nepropusna za vodu i zrak. Posljedice, koje izazivaju ovakva tla za uzgoj masline su nefunkcioniranje korijenova sustava nazvan asfi ksija (guše-nje) korijena. Kod ovakvih su tala potrebni agromeliorativni zahvati, poput odvodnje vode s površi-ne parcele maslinika i unutarnjih voda iste površine kako bi se popravila fi zikalno-kemijska svojstva tla. Suprotna od ovih tala su pjeskovita tla, koja imaju slab vodeni kapacitet, te ne zadržavaju vodu, gdje je potrebno osigurati navodnjavanje. Takva tla su plitka, ocjedita, skeletoidna i siromašna su hranjivim tvarima i humusom, što utječe na samu rodnost i prirod masline. (Slika br. 10)

Slika br. 10 : Ocjeditost tla ovisno o teksturi

Na ovakvim tlima maslina ima slab godišnji vegetativni prirast jednogodišnjih izbojaka, koji su osnova za prirod. Oskudijevanjem vegetativnog porasta jednogodišnjih izbojaka izravno se utječe na zdravstvenu i prirodnu kondiciju masline. Maslina po svojim genetskim karakteristikama, te morfologijom korijenova sustava, koji se većim dijelom proteže u površinskom dijelu tla, podnosi bolje sušu, nego suvišak vode. S tim su karakte-ristikama optimalna tla za maslinu ona u kojima je odnos zraka i vode u ravnoteži, te su ocjedita s optimalnim količinama organske tvari. Vapnenasta tla s neutralnom i blago kiselom reakcijom, kao što su naše crvenice (terra rosa), idealna su za uzgoj maslina. (Slika br. 11)

Slika br. 11 : Crvenica (terra rosa)

Tla, koja su kisela i nisu bogata kalcijem nisu pogodna za uzgoj maslina pa ih je potrebno kalcifi ka-cijom, postupkom obogaćivanja tla kalcijem, dovesti do tala na kojima je moguć uzgoj maslina. Na tlima poput crvenice, maslina ima idealne uvjete za normalan razvoj i redovit prirod, čime medite-ranski dio Hercegovine obiluje.


4. SORTIMENT

4.1. Izbor sorata

Maslina, kao vrsta, danas prema nekim izvorima broji oko 700 sorata na svjetskoj razini. Duž zapad-ne Jadranske obale i njezine unutrašnjosti uzgaja se 60-ak autohtonih i introduciranih (uvezenih) sorata maslina. U tomu velikomu broju sorata jako je značajno što i kako izabrati da maslinik bude profi tabilan. Kod izbora sorte bitno je znati što je cilj proizvodnje; je li cilj proizvodnje ulje ili konzu-mna (stolna) maslina. Isto tako bitno je poznavati stanje gospodarstva na kojemu se želi podignuti maslinik. To se prvenstveno odnosi na površinu, kvalitetu tla, opskrbu vodom i druge čimbenike, koji su već spomenuti u prvome dijelu ovoga rada.

Nisu sve sorte maslina za sva područjapa tako imamo sorte obalnog područja i sorte unutrašnjosti.

Maslinik može biti podignut s više sorata ili sa samo jednom sortom. Ako podižemo maslinik sa više sorata, moramo paziti da su sorte prilagođene jedna drugoj, a to se odnosi na sposobnost među-sobne oplodnje i doba cvatnje. Plodonošenje i zrioba se kod pojedinih sorata odvija u različitom razdoblju pa plodovi nisu podjednako zreli u određenom razdoblju zriobe, iz čega proizlaze i razli-ke u sastavu ulja, ako nam je ono cilj proizvodnje.

Također, trebamo poznavati plodnost pojedinih sorata, jesu li samooplodne ili stranooplodne. Uko-liko su samooplodne, što je rijetkost, potrebno je u masliniku imati 10 % sorata, koje su oprašivači, te da su raspoređene u maslinik tako da svako pojedino stablo oprašivača ne bude dalje od 50 m od sorte, koju je potrebno oprašivati.

Kod izbora sorata, ponajbolje je obratiti pozornost da to budu, kroz praksu i znanost, provjerene autohtone sorte. Naime, danas kada maslinarstvo doživljava svoj razvoj po pitanju regulativa Eu-ropske unije, autohtone sorte su te, koje se mogu sortno i zemljopisno zaštiti i kao takve ponuditi na europsko i svjetsko tržište. Sa tim prednostima bliže smo zastupljenosti u ponudi, nego sa sorta-ma, koje ima već neka od zemalja Unije, čime smo osigurali budućnost svoga maslinika.

Kvaliteta ulja sjevernijih uzgojnih područja je za nijansu bolja, jer ta ulja imaju skladniji odnos neza-sićenih masnih kiselina u odnosu na ulja iz južnih područja.

Različitost sorata očituje se u svojstvima plodova, pa imamo tako sorte, koje su za proizvodnju ulja i one koje su namijenjene konzumaciji, tj., stolne. Kod sorata za uljnu proizvodnju bitan je randman (iskoristivost) ploda za ulje kao i njegova kvaliteta, a kod stolnih konzumnih sorata bitan je omjer mase mesa ploda naspram veličine koštice. Postoje i sorte, kao što je Oblica, koje su kombinirane pa ih tako možemo koristiti kao stolne i uljne.

Randman ploda za ulje kao i njegova kvaliteta, opisom sorata u daljnjemu tekstu, odnose se na kasnija razdoblja berbe i iskazani su prema dosadašnjim istraživanjima. Danas imamo druge poka-zatelje randmana, koji su u većini slučajeva upola manji od opisanoga ovisno o razdoblju berbe i pojedinim istraživanjima sorata maslina, što nam daje novu sliku o proizvodnosti masline.


4.1.1. OBLICA

Sinonimi: Orgula, Orkula, Domaća, Naša, Debela, Pitoma.

Oblica je autohtona najrasprostranjenija hrvatska sorta nedovoljno istražena s velikim potencija-lom, često svrstavana u uljne sorte, mada je po svojim karakteristikama velikog ploda i konzisten-tnog mesa kombinirana sorta pa je tako možemo koristiti u konzumne svrhe kao stolnu sortu. Jako je otporna sorta na vanjske čimbenike poput vjetra, hladnoće i suše. Oblica je rana sorta, kojoj je potrebno 160 dana od cvatnje do dozrijevanja. S cvatnjom kreće već od zadnjih dana svibnja i početkom lipnja.

Randman ploda za ulje kreće se od 16 % do 22 %, što je svrstava u vodeće uljne sorte.

Sorta je srednje bujnosti stabla kuglastog oblika krošnje sa šiljatim listovima tamnozeleno-smeđe boje. Plodovi su jajasto-okrugloga oblika, dosta veliki, s težinom od 2,5 g pa sve do 10 g. Na meso ploda otpada oko 80 %, a na košticu 20 %. Prirod je neredovit, što se očituje na tome da na 100 cvje-tova razvije od 0,3 do 1 plod. Razlog tome je loša samooplodnja, jer ima do 65 % sterilnih cvjetova. Sorta zahtjeva oprašivače u nasadu kao što su sorte Lastovka, Lavantinka, Drobnica, Pendolino i Leccino. Uz ove oprašivače i njegu daje redovite i obilne prirode. (Slika br. 12)

Slika br. 12 : Sorta Oblica Slika br. 13 : Sorta Drobnica

4.1.2. DROBNICA

Sinonimi: Drobnjača, Drobnjača, Siznica, Drobinka, Domaća bilica, Rovinjška, Bilica, Modrulja, Žutica, Jadranjača, Paičuša.

Drobnica je autohtona hrvatska sorta. Pratitelj je sorte oblica duž Jadranske obale. Stabla ove sorte su visoka, bujna, uspravne i rijetke krošnje, čiji je list simetričan, kratak i uzak, te šiljat na vrhu. Deblo je prostrano veliko. Osjetljiva je na pojavu paunova oka (Spilocaea oleaegina Fries.), a otporna na bakterijski rak masline (Pseudomonas syringae pv. Savastanoi).

Randman ulja je od 16,5 % do 21 %. Iz okruglasto-izduženoga ploda, koji ima prosječnu težinu od 2,5 g, daje jedno od najkvalitetnijih ulja izražene pikantnosti, fi noga blagoga intenziteta gorčine, donekle izražene slatkoće.

Otporna je sorta na ekološke uvjete poput vjetrova, hladnoće i suše. Drobnica je srednje rana sorta, kojoj je potrebno 180 dana od cvatnje do dozrijevanja. S cvatnjom kreće od zadnjih dana svibnja. Sorta je djelomično samooplodna, a pokazala se kao dobar oprašivač za sorte Oblica i Lastovka. (Slika br. 13)


4.1.3. LASTOVKA

Lastovka je autohtona hrvatska sorta uljarica zapadnoga dijela otoka Korčule. Ime je dobila po rodnim grančicama, koje nalikuju na lastavičja krila. Mnogi je povezuju s otokom Lastovom, no na tomu otoku uopće nema ove sorte. Kao sorta jako je otporna na dugotrajnu sušu, ali je osjetljiva na niske temperature, što pogotovo dolazi do izražaja u razdoblju prije berbe. Preporučljivo ju je saditi na toplijim i zaklonjenijim područjima. Srednje rana sorta, s razmakom 190 dana od cvatnje do zriobe. Randman se ploda kreće od 16 % do 24 % za ulje visoke kakvoće sa zelenkasto-žutom bojom, s izra-ženom gorčinom, koja potiče od vrlo visoke količine polifenola, a koja se pogotovo ističe u sušnijim godinama i nakon ranije berbe.

Sorta je srednje bujnosti, okruglastog stabla, s krošnjom poput otvorenoga kišobrana na niskom deblu, koje je često račvasto. Listovi su tamno-zelene boje, maleni i kopljastoga su oblika. Plodo-vi su simetrični, maleni, s duguljastim tupim zaobljenim vrhom, te ravnoga dna. Maslina tijekom zriobe, iz zelene postupno prelazi u tamnoljubičastu boju i sazrije kao plod crne boje. Meso je tamnocrvene boje, te je srednje čvrsto. Težina ploda je u prosjeku 2,75 g, dok je težina koštice oko 0,5 g. Rađa obilno i redovito. Djelomično je samooplodna, no dobar oprašivač ove sorte je sorta drobnica. Sorta je otporna na paunovo oko (Spilocaea oleaegina Fries.) i maslininu muhu (Bactro-cera oleae), no osjetljiva je na lisne i štitaste uši (Pollinia pollini), te na bakterijski rak (Pseudomonas syringae pv. Savastanoi). (Slika br. 14)

Slika br. 14 : Sorta Lastovka Slika br. 15 : Sorta Levantinka

4.1.4. LEVANTINKA

Sinonimi: Šoltanka

Levantinka je autohtona hrvatska sorta s otoka Šolte, pratitelj je sorte oblica duž jadranske obale. Stabla su ove sorte velika, bujna, široke i uspravne krošnje čiji je list dugačak i širok sa licem inten-zivne zelene boje, a naličje srebrnasto sive. Osjetljiva je na pojavu paunova oka (Spilocaea oleaegina Fries.) i potkornjaka ( Phloetribus scarabaeoides ).

Randman ulja je oko 19 % iz duguljasta ploda sa šiljkom kojeg rađa u grozdovima s prosječnom težinom od 4,4 g. Ova sorta daje jedno od najkvalitetnijih ulja u kombinaciji sa sortom oblica.

Jako je neotporna na ekološke uvjete poput vjetrova, hladnoće i suše. Levantinka s cvatnjom kreće od početka svibnja pa sve do kraja prve dekade lipnja. Sorta je samooplodna i dobar oprašivač za sortu Oblica. (Slika br. 15)


4.1.5. BUŽA

Sinonimi: Buga, Bužo, Bova, Gura, Burgaca, Domaća

Buža je hrvatska autohtona sorta iz Istre, s bezbroj biotipova (vodnjanska buža, minuda, puntoža, i dr.), koji se očituju u morfološkoj različitosti u bujnosti, veličini lista i ploda. Bujnost je izražena i jaka, rustikalnog karaktera s gustom krošnjom, koja ima tendenciju rasta u visinu. Redovnom se rezidbom dovodi u okruglast oblik s dobro razvijenim granama. Grančice rastu uspravno, dok su rodne grančice povijene. Listovi su eliptično-kopljasti, maslinaste boje sa sivim naličjem, srednje veličine. Plod je srednje veličine do velik, ovisno o biotipu, jajolik, blago asimetričan, a potpuno zreo, tamne je boje. Otporna je prema hladnoći i preporučuje se za uzgoj u sjevernim područjima. Randman ulja je oko 17 % kada se berba vrši u početku žućenja ploda. Maslina tada daje ulje izvan-redne kvalitete, izraženoga svježega mirisa, ugodne gorčine i izražene pikantnosti. A kada se vrši berba u završetku tamnjenja ili promjene boje ploda, tada je ulje slatko, zaokruženoga, voćnoga okusa po plodu masline, bez jače izražene arome.

Plod je srednje veličine do velik, ovisno o biotipu, oko 3 g mase, jajolik, blago asimetričan, a kada je potpuno zreo, tamne je boje. Dozrijevanje je krajem listopada i početkom studenoga. Sorta je stranooplodna, a idealni oprašivači su sorte pendolino i leccino. U takvim uvjetima rodi obilno i redovito, dok u pojedinim godinama prerodi. Osjetljiva je prema paunovu oku (Spilocaea oleae-gina), maslinovoj muhi (Bactrocera oleae), maslininom moljcu (Prays oleae), i maslininom mediču (Saissetia oleae). (Slika br. 16)

Slika br. 16 : Sorta Buga Slika br. 17 : Sorta Istarska bjelica

4.1.6. ISTARSKA BJELICA

Sinonimi: Bjelica, Belica, Zlatna belica, Bianchera, Bianca istriana.

Istarska bjelica je autohtona hrvatska sorta, srednje bujna rasta, čija je krošnja gusta s tendencijom rasta u visinu. Grane su uspravne, dugačke i čvrste, a rodne grančice ravne ili blago povijene. List je eliptična oblika i spiralno se uvija, zelene boje. Plod jajolik, srednji, u zriobi svijetložut, ponekad s ljubičastom nijansom. Najotpornija je sorta na niske temperature i vjetar (buru), ali osjetljiva na ma-slininu muhu (Bactrocera oleae). Dozrijeva kasno, sredinom ili koncem studenoga i odlične je, obil-ne i redovite rodnosti. Stranooplodna je sorta, pa su preporučeni oprašivači su Leccino i Frantoio.

Ima visoki randman ulja oko 24 %.

Kvaliteta ulja ove sorte iz godine u godinu ima nesukladnost u okusu, a prepoznaje se po jako na-glašenoj pikantnosti i gorčini. (Slika br. 17)


4.1.7. CRNICA

Crnica je autohtona hrvatska sorta. Pratitelji ove sorte su Buga i Istarska bijelica. Najviše je ima u sjevernim područjima Istre. Sorta ima stabla, koja su visoka i bujna s izraženim razvojem debla široke krošnje, čiji je list velik sa srpastim oblikom, srebrnasto-sivo-maslinaste boje. Donja mu je strana vrlo svijetla s izraženom nervaturom. Grane su uspravne, duge i vitke sa žućkastom korom. Osjetljiva je na pojavu paunova oka (Spilocaea oleaegina Fries.), a otporna na bakterijski rak masline (Pseudomonas syringae pv. Savastanoi).

Randman ulja je do 23 %. Iz okruglasta ploda s dugom peteljkom daje jedno od svježijih ulja izra-žene pikantnosti, izražene slatkoće, okusa i mirisa na plod masline.

Otporna je sorta na ekološke uvjete poput vjetrova, hladnoće i suše. Sorta je stranooplodna s rod-nosti, koja je dobra i redovita. (Slika br. 18)

Slika br. 18 : Sorta Crnica Slika br. 19 : Sorta Rosinjola

4.1.8. ROSINJOLA

Sinonimi: Rošulja, Rosulja, Rošinjola, Rušinjola

Rosinjola je autohtona hrvatska sorta iz okolice Rovinja koja se širi kroz povijest duž jadranske oba-le. Stabla ove sorte su srednje bujna, krošnja je kompaktna, gusta i okruglasta, brojne grančice s kratkim internodima i s puno lišća na raširenim granama, koje su usmjerene prema osvijetljenom prostoru. Listovi su tamnozelene boje, tupo zaobljeni na rodnim grančicama, dok je na vodopijama, drvenim i mješovitim grančicama list sa šiljatim vrhom. simetričan, kratak i uzak, te šiljat na vrhu.

Randman ulja je oko 18 %. Dobiva se iz srednje maloga simetričnog ploda, koji ima prosječnu te-žinu 2,5 grama. Plod je jajolik. U zriobi je tamnoljubičaste boje, s brojnim pjegicama. Daje jedno od najkvalitetnijih ulja intenzivnog mirisa, izraženog pikantnog okusa i umjerene gorčine. Jedna od rijetki sorata, koja kao monokultura daje ulje odlične kvalitete bez kupaže (miješanja) s drugim uljima.

Jako je otporna sorta na ekološke uvjete poput vjetrova, hladnoće i suše. Sorta je djelomično samo-oplodna, te su joj dobri oprašivači druge autohtone sorte duž Jadrana. Rodnost je stalna i redovita. (Slika br. 19)


4.1.9. LECCINO

Talijanska sorta, Leccino, podrijetlom iz Toscane, relativno je otporna na niske temperature. Tolerira temperature od -10 ˚C do -13 ˚C i zahtijeva duboka i plodna tla. Stabla su visoke bujnosti, proširene krošnje, čiji je list eliptičnokopljast, svijetlozelene boje. Ima izraženu pojavu da su izbojci duži u nižim razinama krošnje, a kraći prema vrhu (bazitonija). Osjetljiva je na napad maslinova svrdlaša (Rhynchites cribripennis Desbr.), a relativno otporna na maslinova moljca (Prays oleae Bern.) i na pojavu paunova oka (Spilocaea oleaegina).

Randman ulja je do 20 %. Dobiva se iz elipsoidnoga ploda, koji ima prosječnu težinu od 2 do 4 g. Plod se koristi i za proizvodnju crnih maslina za jelo.

Ima kratke grozdaste cvatove (infl orescence), a ima velike pojedinačne cvjetove. Sorta je stranoo-plodna, a kao najbolji oprašivač ove sorte pokazale su se sorta Pendolino i Frantoio. Prirodi su obilni i redoviti. Već u 3 dekadi listopada, što je svrstava u rane sorte. (Slika br. 20)

Slika br. 20 : Sorta Leccino

4.1.10. PENDOLINO

Pendolino je talijanska sorta, podrijetlom iz Toscane. Srednje je otporna na niske temperature. Po-znata je kao oprašivač mnogih sorata i zbog toga svojstva u nasadima ne zauzima prisutnost veću od 10 % u kombinaciji sa sortom Leccino. Stabla su slabe bujnosti, s visećom krošnjom, čiji su listovi ko-pljasti, intenzivno zelene boje s rodnim grančicama, koje su duge, viseće, gipke i savijene prema tlu.

Osjetljiva je na rak masline (Pseudomonas syringae pv. Savastanoi).

Randman ulja je od 18 % do 20 %, iz jajoliko-asimetrična ploda, koji ima prosječnu težinu od 2 g, daje jedno od kvalitetnijih ulja s voćnim fl avorom.

Pendolino je izuzetno samooplodna sorta. Prirodi plode redovno i u velikim količinama, koja postu-pno dozrijeva rano,od kraja rujna do početka listopada. (Slika br. 21)

Slika br. 21 : Sorta Pendolino


4.1.11. CORATINA

Sorta, čije je podrijetlo iz Puglie u Italiji, cijenjena je uljna sorta u svijetu. Lako je prilagodljiva svim ekološkim uvjetima. Pokazuje dobru otpornost na niske temperature, no preporuča se uzgoj na toplijim i zaštićenijim položajima na dubokim tlima. Stablo je ove sorte srednje bujnoga rasta, uspravne krošnje pa je pogodna za strojnu berbu. Rodne grančice su tanke, dugačkih listova svje-tlozelene boje. Osjetljiva je na maslininu muhu (Bactrocera oleae).

Randman ulja je oko 25 % iz ploda koji je velik, s težinom do 5 g, simetrična oblika, jajolik, tamnije obojan prema peteljci.

Dozrijevanje je ove sorte srednje kasno. Mlade biljke rano dolaze u rod. Po oplodnosti ova je sorta stranooplodna, a oprašivač je sorta Pendolino. (Slika br. 22)

Slika br. 22 : Sorta Coratina

4.1.12. FRANTOIO

Talijanska sorta Frantoio, podrijetlom je iz Toscane, srednje otporna na niske temperature. Biljka razvija stabla jake bujnosti i pretežno uspravna rasta. Krošnja je dosta široka i dobro razgranana. Drvne grančice rastu uspravno i bogate su lišćem tamnije boje s dugim internodijima. Rano dolazi u rod, već nakon same sadnje. Pokazuje značajnu adaptabilnost (prilagodljivost) u svim područjima uzgoja.

Randman ulja je oko 21 % iz plodova srednje težine od 1,5 do 2,5 g, jajoliko izdužena oblika. Fran-toio je srednje kasna sorta, koja dozrijeva od listopada do prosinca postupnim dozrijevanjem plo-dova. Daje izvrsno ulje, ugodna mirisa, svježeg i voćnog okusa.

Sorta ima visok stupanj samooplodnje. Dobar je oprašivač ove sorte sorta Pendolino. Osjetljiva je na rak masline (Pseudomonas syringae pv. Savastanoi) i paunovo oko (Spilocaea oleaegina). (Slika br. 23)

Slika br. 23 : Sorta Frantoio


4.1.13. MANZANILLO

Manzanillo je Španjolska sorta iz Seville, koja je najraširenija u Australiji i Sjevernoj Americi kao uzgojna sorta. Stabla su slabe bujnosti kod kojih je krošnja gusta i raširenih grana. Služi kao stolna sorta izuzetne kvalitete i izrazito je rana pa je već u rujnu moguće krenuti u berbu poradi konzer-viranja.

Urod se dobiva iz jajoliko-obla ploda, srednje veličine, koji ima prosječnu težinu od 5 g. Daje ulje fi na blaga intenziteta.

Manzanillo je samooplodna sorta. Prirodi plodova redovni su i dobri, s postupnim dozrijevanjem plodova. (Slika br. 24)

Slika br. 24 : Sorta Manzanillo

4.1.14. CIPRESSINO

Talijanska je sorta Cipressino, podrijetlom iz Puglia, otporna na niske temperature. Stabla su velike bujnosti s izraženom brzinom rasta. Krošnja je gusta i cilindrična, uzdignutih grana uspravna rasta. Zbog ovih je karakteristika krošnje jako pogodna sorta za uzgoj u gušćemu sklopu i na špalir i kao takva za strojnu berbu kombajnom. Također, ova se sorta koristi za vjetrozaštitne pojaseve s uskim međurednim razmakom sadnje.

Randman ulja je od 14 do 17 %. Dobiva se iz jajoliko-obla ploda srednje veličine, koji ima prosječnu težinu od 2,5 do 3 g, a daje ulje fi na, blaga intenziteta i izražene slatkoće.

Cipressino je stranooplodna sorta s 50 % abortirajući cvjetova. Prirodi su redovni i dobri, s postu-pnim dozrijevanjem plodova. Srednje je kasna sorta pa tako u dozrelost dolazi tijekom studenoga i prosinca. (Slika br. 25)

Slika br. 25 : Sorta Cipressino


4.1.15. ASCOLANA TENERA

Sorta, čije je podrijetlo iz Ascoli Piceno u Italiji, najrasprostranjenija je stolna sorta na svijetu. Lako je prilagodljiva svima ekološkim uvjetima. Stablo je ove sorte bujna rasta, guste okrugle krošnje s uzdignutim čvrstim granama. Rodne su grančice blago povijene, s kratkim internodima. List je srednje veličine i eliptičan, spiralna oblika i svijetlozelene boje. Ova je sorta osjetljiva na maslininu muhu (Bactrocera oleae).

Randman ulja je oko 17 %. Dobiva se iz ploda, koji je krupan, s težinom od 8 do 10 g i jajolika je, po-nekad blago asimetrična, oblika,. U početku je zelene boje sa žutim odsjajem. Postupno prelazi iz crvenkasto-ljubičaste boje u crnu. U razdoblju kada plod dobiva žuti odsjaj, optimalan je za berbu poradi konzerviranja u zelenu stanju. (Slika br. 26)

Po oplodnosti ova je sorta stranooplodna, a oprašivači su sorte Oblica, Leccino i Pendolino.Ascolana Tenere je rana sorta koja sazrijeva od zadnje dekade rujna sve do početka listopada.

Slika br. 26 : Sorta Ascolana Tenera

4.1.16. CAROLEA

Talijanska je sorta Carolea podrijetlom iz Calabrie. Relativno je otporna na niske temperature. Lako je prilagodljiva svima ekološkim uvjetima. Stablo je ove sorte bujna i uspravna rasta, široke, raz-granate krošnje. Rodne su grančice tanke i blago povijene. List je srednje velik, eliptična oblika i svijetlozelene boje.

Osjetljiva je na bakterijski rak (Pseudomonas syringae pv. Savastanoi).

Randman ulja je oko 22 %, a dobiva se iz ploda težine od 4 do 8 g i jajolika oblika.Rodnost je velika i redovita. (Slika br. 27)

Po oplodnosti ova je sorta stranooplodna, a oprašivači su sorte Leccino, Pendolino i Itrana.

Slika br. 27 : Sorta Carolea


4.1.17. GROSSA DI SPAGNA

Podrijetlo je ove stolne sorte iz Puglie u Italiji. Stablo joj je srednje bujnosti, guste skupljene krošnje. Rodne su grančice blago povijene. List je srednje veličine i eliptičan, spiralna oblika i svjetlozelene boje. Osjetljiva je na maslininu muhu (Bactrocera oleae).

Randman ulja je oko 18 %, dobiven iz krupna ploda težine od 8 do 12 g i jajolika oblika, koji je po-nekad blago asimetričan.

Po oplodnosti, ova je sorta djelomično samooplodna, s 60 % abortirajući cvjetova, a oprašivači su sorte Coratina, Pendolino, Frantoio i Leccino. Rodnost je bogata i redovita. (Slika br. 28)

Slika br. 28 : Sorta Grossa di Spagna

4.1.18. ITRANA

Sorta Itrana ili Gaetana potječe iz regije Lazio u Italiji. Ta je sorta vrlo bujna stabla i guste krošnje. Krošnja je razgranata i s rodnim povijenim izbojcima. Listovi su srednje veličine, eliptično-kopljasti, tamnozelene boje. Rodnost je sorte relativno redovita. Pogodna je za dobivanje ulja i konzerviranje u salamuri kao zelena ili crna maslina.

Randman ulja je oko 21 %. Dobiva se iz srednje velika ploda, okruglasta oblika s malim asimetrič-nim vrhom. (Slika br. 29)

Itrana je otporna sorta, no izrazito kasna. Razdoblje njezina dozrijevanja je od prosinca do ožujka. Stranooplodna je sorta, a oprašivači su joj Pendolino i Leccino.

Slika br. 29 : Sorta Itrana


5. AGROTEHNIČKE MJERE

5.1. Analiza tla

Analiza tla je neophodna radnja prije samoga odlučivanja o podizanju maslinika kako bi se isti pravilno i prema potrebama, koje utvrdimo analizom, zasadio. Svrha je uzimanja uzoraka tla usta-noviti količine hranjiva, koje su potrjebite pri gnojidbi maslina ukoliko hranjiva nisu zastupljena u optimalnim količinama za maslinu, što otkrivamo kemijskim ispitivanjem tla. Za analizu tla uzi-mamo srednji ili prosječni uzorak, koji predstavlja prosječan sastav tla na parceli s koje je uzet, jer je sastavljen od više pojedinačnih uzoraka. Sadržaj hranjivih elemenata u tlu je veoma raznolik, neujednačen, pa zato prosječan uzorak daje pouzdanije rezultate o plodnosti tla.

Uzimanje uzoraka tla je, ako se držimo propisane tehnike, jednostavna radnja, ali ujedno i odgovorna, te se povjerava osobama koje shvaćaju značaj te radnje i poznaju tehniku pravilnog uzimanja.

Veličina parcele, s koje se uzima jedan prosječan uzorak, ovisi od ujednačenosti terena, a obično se uzima jedan prosječan uzorak s površine od 1 do 2 ha, nekada i do 3 ha, dok je ta površina manja kod heterogenih terena ili kada je u pitanju usitnjenost posjeda (0,10 do 1,00 ha).U slučajevima različitosti mikro-reljefa (nagibi, depresije, uzvišenja, kanali), različite vodopropu-snosti (zadržavanja vode na pojedinim dijelovima proizvodne površine), teksturne neujednačeno-sti, različite rahlosti ili zbijenosti, mjestimična stvaranja pokorice, različite boje (svjetlije ili tamnije površine), različite vlažnosti, udjela organske tvari, isoljavanja ili je u pitanju bilo kakva druga ne-jednolikost na dijelu parcele, uzorak se uzima za svaki karakterističan dio parcele. Na homogenim terenima kod velikih plodorednih polja, površina uzimanja prosječna uzorka je veća i može iznositi od 5 ha do 10 ha.Najčešće se uzimaju dva prosječna uzorka tla, dubine 0-30 cm i 30-60 cm, s gore navedenih povr-šina.Uzimanje uzoraka tla za analizu, osim u iznimnim slučajevima, ne bi se smjelo obavljati u tzv. „ne-normalnim ekološkim uvjetima tla“, a to je najčešće u razdoblju prevelike vlažnosti tla, jakih sušnih razdoblja, tijekom padanja oborina i u smrznutom stanju tla. Glede stupnja vlažnosti tla, uzorke je najbolje uzimati kada je vlažnost tolika da se tlo može orati, jer se tada ne lijepi za oruđa, ne rasipa se i ne praši.Idealan je način za uzimanje uzorka nasumični, prema osobnoj prosudbi. (Slika br. 30) Ako je ve-ličina parcele s koje se uzima prosječni uzorak do dva hektara, onda taj uzorak obuhvaća po 20-25 pojedinačnih uzoraka za oranični dio (0-30 cm) i sloj od 30 do 60 cm.(Slika br. 31) Ukoliko je parcela veća, onda se broj pojedinačnih uzoraka prosječno - razmjerno povećava.

Slika br. 30: Nasumični raspored uzimanja uzorka Slika br. 31: Slojevi uzimanja uzorka tla


Za uzimanje uzoraka služe posebne sonde, svrdla, šila, pedološki ašovi ili lopate („štihače“). Dobive-ne količine tla predstavljaju pojedinačni uzorak, koji se stavlja u kantu ili u neku pogodnu posudu kako bi se osušili. Potom se na drugom mjestu uzima drugi uzorak i pridodaje prvome. Postupak se ponavlja sve do potrjebita broja pojedinačnih uzoraka. Kod uzimanja sondom ili svrdlom, postupak je isti, samo što se pojedinačni uzorci dobivaju ubodom sonde ili svrdla do potrjebite dubine i vađenjem valjčića tla, koji predstavljaju pojedinačne uzorke. Takav je način svakako mnogo lakši, a i manja je količina tla u pojedinačnome uzorku. (Slika br. 32)

Slika br. 32 : Uzimanje uzorka tla

Prikupljeni se i pomiješani pojedinačni uzorci na kraju dobro promiješaju i to predstavlja traženi prosječni uzorak s težinom oko 1 kg, a kod jako kamenitih i šljunkovitih tala na oko 2 kg. Kamenje (skelet) ne treba izbaciti iz pojedinačnih uzoraka, jer uzorak mora u svakomu slučaju dati prosječnu sliku parcele.Tako se dobiveni prosječni uzorak stavlja u vrećicu, koja se zaveže zajedno s listićem na kome su napisani osnovni podaci :

1. Broj (oznaka) uzorka2. Naziv naručitelja (ime i prezime), adresa i telefon vlasnika parcele3. Naziv ili oznaka parcele s koje je uzet uzorak4. Dubina s koje je uzet uzorak, tip tla5. Podatci o gnojidbi parcele, prethodna kultura i kultura za koju će se vršiti gnojidba, a po potre bi i drugi podaci koji ističu neke posebnosti 6. Datum uzimanja uzorka kao i ime osobe, koja je izvršila uzorkovanje

Daljnja analiza tla dat će nam smjernice za uzgoj maslina, a ona se može obaviti u ustanovi:

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTARBiskupa Čule 1088000 Mostar

Odsjek za agrokemijska ispitivanja

Tel.: 00 387 (0)36 335 063 Fax.: 00 387 (0)36 335 051


5.2. Obrada tla

Obradba tla u masliniku sastoji se od primarne obradbe kao što je oranje i dopunske – kultivi-ranjem frezom. U jesen treba obrađivati teža tla zbog nastupajućeg mikrotermijskoga vlažnoga razdoblja, a potom lakša tla. Obradbom tla poboljšavamo fi zikalna, kemijska i mikrobiološka svoj-stva tla. Redovita je obradba tla važna kod maslinika podignutih na težim tlima. Kako su većina naših maslinika podignuti na tlima, koja su lakša, a to su tla, gdje je osnovni problem kako zadržati zapreminu oborina iz jesensko-zimskoga razdoblja za razdoblje, koje slijedi (proljetno-ljetno), radi osiguranja vlažnosti potrebno je kultiviranje. Oranje i frezanje na tlima, gdje je to moguće, dvije su neizostavne radnje u agrotehnici masline. Također, primjena zaštite od korova herbicidima jedna je od mjera pri pripremi i obradbi tla za buduće maslinike.

5.2.1. Oranje

Oranjem se povećava volumen obrađena tla. Različito na različitim tlima, u širokom prosje-ku od 20 do 25 % u usporedbi sa stanjem prije oranja. Oranjem tlu mijenjamo fi zikalna svoj-stva i popravljamo njegovu strukturu, poveća-vamo kapacitet za zrak i propusnost za vodu. Oranjem se, također, mijenjaju i kemijska svoj-stva tla tako što se isprana hranjiva vraćaju u površinski sloj, gdje se aktiviraju pod utjeca-jem atmosferskih prilika. Utjecaj na biološka svojstva ponajprije se odnose na mikrobiološ-ke promjene u tlu. (Slika br. 33)

5.2.2. Kultiviranje

Kultiviranje je postupak obradbe tla, koji slijedi nakon oranja kada je tlo jako slegnuto ili se zbilo pod utjecajem atmosferskih prilika, ali ponekad može biti i prvi zahvat na lakšim tlima i u sušnim klimatskim uvjetima.Kultiviranje se u maslinarstvu obič-no obavlja rovatorom (frezama). Kultiviranje spada u dopunsku obradbu tla i treba je obavljati sva-ke godine. (Slika br. 34)

Slika br. 33: Oranje

Slika br. 34: Kultiviranje


5.3. Priprema terena za maslinik

Nakon što smo obavili analizu tla, odredili cilj uzgoja maslina i utvrdili veličinu parcele, obavit ćemo pripremu terena za podizanje maslinika, koji ima svoje posebnosti glede tipa terena. Ako se radi o terenskomu području, koje je više skeletno, čime kraški tereni obiluju, sama pri-prema terena zahtijeva veća materijalna ulaganja, nego priprema tla bez skeleta. Priprema se sastoji od čišćenja terena i primjene herbicida poradi uništavanja korova, ukoliko nam cilj proizvodnje nije ekološki. (Slika br. 35)

Slika br. 35 : Šumske krčevine

Ako nasade podižemo na šumskim krčevinama, što je na kršu čest slučaj, postoji opasnost od gljiva Armilaria mellea (Slika br. 36) i Rosellinia necatrix (Slika br. 37). Gljive se ove vrste razvijaju na ostacima korijenja prethodne vegetacije te prelaze na korijen kultivara tek posa-đene masline pa postupno dovode do propadanja nasada. To se propadanje očituje sušenjem pojedinih grana i konačno čitava stabla.

Slika br. 36 : Armilaria mellea Slika br. 37 : Rosellinia necatrix

5.3.1. Rigolanje

Zbog heterogenosti tla bitno je razmjestiti tlo rigolanjem, agrotehničkom mjerom, koja ima agromeliorativno i hidromeliorativno značenje, čime razbijamo gromade vapnenca i podiže-mo usitnjeno tlo. Rigolanjem se mijenjaja strukturna svojstva tla, jer se time lome i premještaju strukturni agregati, tako da među njima ostaju veće ili manje šupljine. Time se povećava aeracija i kapacitet tla za zrak, vodopropusnost i poboljšavaju se toplinska svojstva tla. Povoljnim dje-lovanjem na zračne prilike tla aktivira se mikrobiološki život u tlu, a dubokim prorahljivanjem omogućuje se duboko ukorijenjivanje i drugi uvjeti za nesmetan razvoj masline. (Slika br.39)


5.3.2. Riperovanje

Također, pored rigolanja tla možemo izvesti i riperovanje, čija je uloga razbijanje i odvajanje gro-mada vapnenca u dubljim slojevima kako bi se omogućio lakši i kvalitetniji rad traktora rigolera, koji dolazi iza njega. Riperovanje ne može zamijeniti agrotehničku mjeru rigolanja –duboka ora-nja, prvenstveno zbog nemogućnosti uklanjanja ostataka podzemne vegetacije. (Slika br. 38)

Slika br. 38: Riperovanje Slika br. 39: Rigolanje

5.3.3. Usitnjavanje

Usitnjavanje terena izvodi sa mehanizacijom u vidu drobilica, koje stijene pretvaraju u šljunak. Šljunak je rastresita stijena sa zaobljenim zrnima većim od 2 mm i manjim od 75 mm. Time se stvara određeni supstrat pogodan za obradbu i održavanje maslinika.(Slike br. 40, 41, 42)

Slika br. 40: Drobilica za kultiviranje krša

Slika br. 41: Usitnjavanje Slika br. 42: Različitosti obrade

5.3.4. Sadne jame

Na rigolanom se tlu u kršu otvaraju sadne jame sa oko 1 m³ zapremine, koje se ispunjaju sitnim tlom uz gnojidbu na zalihu (meliorativna gnojidba). Sadna jama pripremljena na ovaj način omogućuje snažan razvitak korijenova sustava u samu početku razvoja i širenja u ostale dije-love. Ukoliko smo sadnu jamu iskopali bagerom bez prethodna riperanja ili rigolanja, spriječili smo normalan razvitak korijenovog sustava. Naime, ono se razvija kao da je u kontejneru i kada dođe do neobrađena tla, stagnira u rastu. Izbor razmaka između sadnih jama, njihov raspored i označavanje spomenut je u točki o gustoći sklopa. (Slika br. 43)


5.4. Sadnja masline

5.4.1. Sadnja i vrijeme sadnje

Nakon što smo obavili sve agrotehničke mjere (čišćenje terena, rigolanje, meliorativnu gnojid-bu, itd.) kod pripreme tla za sadnju maslina, sama sadnja je sljedeći korak. Sadnjom progno-ziramo budućnost maslinika. Ona ovisi o mnoštvu čimbenika, a jedan od većih je tip tla i nje-gova skeletnost, tj. udio kamena u tlu. Rupa za sadnju treba biti otvorena bar 3 do 4 mjeseca pred sadnju ili prorahljena prije sadnje. Količina se tla u njoj i oko nje treba kretati oko 1 m³ do 1,5 m³. U takvu mediju trebamo iskopati rupu široku i dugu 40 cm i isto toliko duboku. Sadnja maslina ne smije biti preduboka, a korijenov vrat i mjesto cijepa trebaju biti u razini tla. U sad-nu rupu polažemo sadnicu koju smo prije svega lagano oštetili korijen zbog poticanja razvoja nakon što smo uklonili kontejner. (Slika br. 44)

Slika br. 43 : Sadne jame

Na dno sadne rupe treba staviti oko 250 g smjese zemlje i gnojiva NPK u omjeru 7:20:30, a kada stavimo sadnicu, oko nje ćemo staviti smjesu zemlje, koja sadrži do 5 kg zrelog stajskog gno-jiva. Nakon što je sadnica postavljena, prekrivamo sadnu rupu zemljom, koju možemo izgaziti nogama ili jednostavno izostaviti to i zaliti sadnicu s 10 l vode. Do sadnice treba biti čvrst i ravan kolac, za koju treba sadnice privezati vezivom u obliku osmi-ce da bi se spriječilo oštećenje kore. Kolac sadnici omogućuje uspravan rast, jer bi se u protiv-nu sadnica nagnula u smjeru kojim najčešće puše vjetar. Razdoblje za sadnju maslina kreće se od studenoga pa sve do ožujka. Kasnija sadnja zahtijeva veću njegu nasada.

Slika br. 44: Shema sadnje


5.4.2. Gustoća sklopa

Promjenom pristupa sadnji i podizanju maslinika došlo je do promjena u gustoći sklopa, tj. raz-maku sadnje za razliku od tradicionalnoga s oko 150 maslina po hektaru do intenzivnoga nasada s oko 800 maslina na hektar. (Tabela br. 2)

Uzgojni prostor masline ovisi od kvalitete tla, položaja, bujnosti sorte, uzgojna oblika, načina re-zidbe, berbe, navodnjavanja i dr. Ovisno o kvaliteti tla, u slučaju da je ona niža, broj se maslina na parceli maslinika smanjuje. Isto tako uzgojni prostor djeluje na rodnost i visinu prinosa. Ukoliko smo predvidjeli određenu mehanizaciju za maslinik, moramo razmak podrediti željenoj mehani-zaciji radi prohodnosti u berbi i inim radnjama u masliniku. Tereni poput terasa i nagiba u pravilu dopuštaju gušći sklop. Bitno je kod izbora razmaka omogućiti svakoj maslini odgovarajuću koli-činu svijetlosti. Kod označavanja i rasporeda sadnih mjesta koristimo se određenim premazima poput vapna.

Gustoća sklopa (m) 2,5 x 5 4 x 5 5 x 5 6 x 5 6 x 6 6 x 8 8 x 8Broj stabala na ha 800 500 400 333 277 208 156

Tabela br. 2: Broj maslina po hektaru ovisno o gustoći sklopa

5.4.3. Izbor i kvaliteta sadnice

Kod izbora sadnice bitno je da znamo njezino podrijetlo. Ako uzimamo sadnicu iz rasadnika, po-grješka je izrazito mala. Ako uzimamo sadnicu iz prirode – gukom, dolazi do mogućnosti pojave različitih poteškoća, kasnije rodnosti, virusa i dr.Sortiment masline na zapadnim obalama Jadrana i primorju ustaljen je godinama, pa tu dvojbu možemo izbjeći, jer se radi o već provjerenim sortama. Kada kupujemo sadnicu, ona mora biti deklarirana i etiketirana. Time smo sigurni u njezinu genetsku i zdravstvenu osnovu.

Najbolje su sadnice starosti od 12 do 18 mjeseci, iz kontejnera s debljinom korijenova vrata oko 20 mm, a visinom od 80 cm do 120 cm i s 3 do 4 razvijene postra-ne grane. Takve je sadnice lakše njegovati i dobiti že-ljeni oblik krošnje. Sadnice starije od 18 mjeseci mogu doživjeti svojevrsni šok nakon sadnje, koji se očituje opadanjem listova. Takvim sadnicama pri sadnji je po-trebno oštetiti oštricom korijenje kako ne bi došlo do pojave vretena korijena što usporava razvoj korijenova sustava i sama razvoja sadnice. (Slika br. 45)

Slika br. 45: Formirana sadnica s deklaracijom

5.4.4. Njega sadnice

Njega sadnice kreće nakon sadnje prvim zalijevanjem, a potom joj treba osigurati dovoljno vlage u tlu, ako izostanu oborine, koje osiguravaju dodatnu vlagu tla. Također, njega se sadnice očituje u ishrani, koju je potrebno provoditi po planu u godinama koje slijede. Njega uključuje i obli-kovanje krošnje rezidbom, što u prvim godinama nije nužno obavljati. Pored navedenih mjera moramo obratiti pozornost na pojavu štetnika i bolesti masline kako bi maslina na početku stekla određenu otpornost.


Slika br. 46: Faza br. 1: Čišćenje terena

Slika br. 47: Faza br. 2: Krčenje terena

Slika br. 48 : Faza br. 3: Usitnjavanje i kultiviranje terena

Slika br. 49: Faza br. 4: Sadnja maslina

Slika br. 50: Faza br. 5: Podignuti maslinik


5.5. Ishrana masline

Ishrana ili gnojidba masline posao je, koji se mora obavljati svake godine. Kako maslinik stari, tako po njegovoj dobi treba dozirati pojedina gnojiva ovisno o potrebama. Zahtjevi masline za hranjivima su 200 do 250 kg/ha N, 55 do 70 kg/ha P i 160 do 210 kg/ha K u rodnosti. Za izgradnju tkiva i osnovne životne funkcije maslina zahtjeva optimalnu zastupljenost osnov-nih elemenata (dušika, fosfora, kalija, kalcija, magnezija, željeza i sumpora), kao i mikro ele-mente u manjim količinama (bor, bakar, aluminij, cink, jod, klor, mangan, molibden, silicij i natrij ). Svi navedeni mikro i makro elementi trebali bi biti međusobno uravnoteženi. Ako to nije slučaj, onda ispravke stanja tla radimo gnojidbom, koju planiramo iz rezultata dobivenih analizom tla. Uspješnost gnojidbe ovisi o vlažnosti tla, koji je važan parametar i o kojemu ovisi gnojidba i rezultati, koji proizlaze iz nje pa je tako najbolje gnojiti pri optimalnoj vlažnosti tla.Ukoliko nismo proveli analizu tla, gnojidba nema opravdan cilj, jer u tomu slučaju stvaramo gubitke na rodu kao i fi nancijske gubitke budući da unosimo viškove hranjiva. (Tabela br.3 )

Potrebne količine hranjiva u gramima po stablu

Godina uzgoja

Dušik (N)

Fosfor (P2O5)

Kalij (K2O)

NPK 7:20:30 5:20:30 S NPK 10:30:20 UREA

46%NKAN 27%N

1. 60 30 70 230 100 80 502. 120 50 140 500 200 160 1003. 180 70 210 700 300 250 1504. 240 100 280 1000 400 300 2005. 300 120 350 1200 500 400 24010. 600 250 700 2300 1000 500 25015. 900 360 800 2600 1500 1200 70020. 1200 500 1200 4000 2000 1600 1000

Tabela br. 3: Potrebne količine hranjiva u gramima po stablu

5.5.1. Meliorativna gnojidba

Meliorativna gnojidba je radnja u masliniku, kojom za duže razdoblje podižemo hranjiva na optimalnu razinu opskrbljenosti, a to se ponajprije odnosi na slabo pokretna hranjiva po-put fosfora, kalija i kalcija. Kod ovakve gnojidbe za naša podneblja praksa je pokazala da je potrebno oko 40 g NPK s većom koncentracijom fosfora po četvornomu metru. Meliorativna se gnojidba obavlja prije same sadnje zaoravanjem nakon što smo željenu količinu gnojiva rasporedili po površini maslinika ili unošenjem hranjiva u samo mjesto sadne jame u prilikama kada je količina skeleta tla u većem postotku pa za izvedbu zaoravanja imamo poteškoća. Me-liorativna gnojidba u sadne jame izvodi se tako da se na površini budućega maslinika otvaraju otvori (jame), čija površina tla iznosi 80-120 cm širine i 60-80 cm dubine i u njih se u neposred-noj blizini sadnice obavlja ovaj vid gnojidbe. U tlima poput crvenica, koje su karakteristične za Hercegovinu, potrebne količine po sadnoj jami volumena od 1 m³ iznose 1,3-1,5 kg NPK 10-30-20 ili NPK 8-26-26, dok u alkalnih tala 2-2,3 kg NPK (SO3) 5-20-30 (26) ili NPK 7-20-30. Kada je prisutan veći postotak skeleta, što je čest slučaj kod crvenice, količina mineralnih gno-jiva smanjuje se ovisno o postotku skeleta ili se gnoji u nekoliko obroka. Pored meliorativne gnojidbe mineralnim gnojivom, potrebno je osigurati gnojidbu stajskim gnojivom, kojom po-boljšavamo kemijska, fi zikalna i biološka svojstva tla.


5.5.2. Osnovna gnojidba

Osnovnu gnojidbu treba obavljati dubljom obradbom tla, gdje je to moguće kako bi slabo pokretni fosfor i kalij bio što bliže korijenovom sustavu. Na tlima, gdje to nije moguće, poput skeletnih, gnojivo se raspoređuje ručno oko stabla masline. U tomu slučaju treba voditi računa o gubitcima, koji nastaju djelovanjem vode, sunca, vjetra i korova.Kada je stablo masline normalno razvijeno s količinom od 10 kg ploda, ono potroši 0,6 kg du-šika, 0,3-0,4 kg fosfora i 0,6-0,7 kg kalija, što se nadomjesti osnovnom gnojidbom za buduću vegetacijsku godinu na jesen formulacijama 5:20:30, 7:20:30 ili sličnim formulacijama s 2 kg NPK gnojiva iste formulacije. Ova se količina mijenja povećanjem od 1 kg gnojiva sa svakih 10 kg očekivana priroda. Tla poput crvenice slabo su opskrbljena fosforom, pa njega može-mo nadomjestiti pomoću gnojiva super-fosfata s formulacijom 0:19:0 ili sličnima. Dodavanjem ovih gnojiva pospješujemo usvajanje i mobilnost drugih mikro i makro elemenata. Površina na koju se tretira osnovna gnojidba rubni su dijelovi krošnje, jer ti dijelovi predstavljaju točke korjenova sustava usvajanja hranjiva.Kada se odlučujemo za količine i formulacije gnojiva, moramo voditi računa o općim načelima gnojidbe – vratiti ono što je maslina iskoristila pri rastu i razvoju, te održati ravnotežu drvo-list-plod, a ne izazvati pretjeranu bujnost niti neishranjenost. Svakom stablu u masliniku treba dati optimalnu količinu gnojiva prema njegovoj snazi, veličini i rodnosti. (Slika br. 51)

Slika br. 51: Mineralna gnojiva

5.3.3. Dopunska gnojidba

Koncem veljače i u prvoj dekadi ožujka, ovisno o podneblju kada dolazi do faze razvrstavanja pupova na cvjetne i lisne, dolazi do potrebe za dopunskom gnojidbom. Dopunska gnojidba, kao takva, prvenstveno se temelji na dušičnim gnojivima poput UREA 46 %, KAN 27 % ili slič-nih njima, koji se mogu naći na našemu tržištu. U prvoj prihrani s UREA 46 %, potrebno je za svako stablo oko 2 kg neovisno o njegovoj starosti, ako je u rodu. Količina, koja je dodana, bit će iskorištena do cvatnje kada bi trebali maslini osigurati dodatnih 3 kg gnojiva KAN 27 %. Mlade masline dopunskom gnojidbom treba gnojiti tek toliko da bi se održala njihova kondi-cija, a ona može biti s 0,3 kg KAN 27 %. Dopunska gnojidba u svomu segmentu jednim dijelu obuhvaća folijarnu gnojidbu kao dopunu gnojidbe granuliranim mineralnim gnojivima NPK.


5.5.4. Folijarna gnojidba

Boja lista i njegova zdravstvena kondicija prvi je pokazatelj stanja opskrbljenosti masline hra-njivom. Korekcije stanja, ukoliko primijetimo promjene na listu masline, u prvom su redu izve-dive folijarnom gnojidbom radi njezine brzine na djelovanje opskrbljenosti hranjivom. Folijar-nom gnojidbom zadovoljavamo potrebe masline za mikro elementima kao što su bor i kalcij, te inima poput željeza. U razdoblju prije nego što je krenula cvatnja, maslinu je potrebno opskrbiti svim elementima. Hranjiva s mikroelementima, koji se apliciraju folijarnim putem, bitni su za oplodnju, a kasnije i za zametanje plodova masline iz čega će proizaći cijeli utje-caj na sami prirod. Folijarna gnojidba s hranjivima bora i kalcija obavlja se desetak dana prije cvatnje, a to je obično kalendarski zadnja dekada travnja ili početak svibnja. Istim količinama, koje su propisali pojedini proizvođači, tretiramo maslinu desetak dana nakon oplodnje, čime osiguravamo očuvanje oplodnje i veći prirod. Na taj način pospješuje se oplodnja i zametanje većega broja plodova, koji osiguravaju veći prinos. U razdobljima nakon oplodnje, obično u lipnju, dodatno tretiramo folijarno hranjivima kako bi imali utjecaj na iskoristivost ulja iz ploda masline. Mikro-hranjiva su zastupljena kao pojedinačna na tržištu i svaki pojedini proizvođač nudi različite koncentracije mikroelemenata pa se tako kod same primjene moramo posavje-tovati, bilo s priloženih uputa proizvođača ili sa stručnom osobom. (Slika br. 52)

Slika br. 52: Folijarna gnojiva

5.5.5. Organska gnojidba

Gnojidba stajnjakom obavlja se svake 3 do 4 godine u pravilu po 30-40 t/ha u jesen, koja bi trebala osigurati dovoljno organske tvari za normalno funkcioniranje maslinika. Organske tvari imaju sposobnost stvarati toplinu, prozračnost, vlagu i mikrobiološku aktivnosti tla, a ako bi se maslinik gnojio obilnije, s njima nije pogrješka. Također, zelenom rezidbom i otkosom viška zelenog pokrivača maslinika, s laganim kultiviranjem, osiguravamo organsku gnojidbu. Ukoliko nam je za cilj proizvodnja ekološki čista maslinova ulja, primaran nam je plan gnojidbe organskim gnojivom i mora biti reguliran potrebama kulture. Na tržištu možemo naći različite formulacije organskih gnojiva, kao i različita podrijetla gnojiva, bila to životinjskoga poput konjskoga, kravljega i dr., u kombinaciji jedno s drugim ili biljnoga podrijetla poput same ko-mine prerađenih maslina. (Slika br. 53)

Slika br. 53: Peletirana organska gnojiva


5.6. NAVODNJAVANJE MASLINA

Potrebe masline za vodom ovise o mnoštvu različitih čimbenika, a to su u prvomu redu dob stabla, gustoća sklopa, tip tla i sustav za navodnjavanje. Postavlja se pitanje:

Koliki je zahtjev masline za vodom tijekom jedne godine?

Da bi odgovorili na ovo pitanje, moramo prije svega znati tip našega tla na kojem nam se na-lazi maslinik, a to ćemo znati nakon obavljene analize tla. Tako, ako imamo u jednomu dijelu glinovita tla, koja zadržavaju više vlage, to će pogodovati bržemu razvoju stabla za razliku od onih s pjeskovitim postotkom, koja po prirodi imaju veću moć drenaže, a time i nemogućnost zadržavanja vlage. Također, jedan od čimbenika, koji nam pokazuju koliko vode treba jedno stablo masline, jest mjesna klima, koja se ponajprije očituje po broju sunčanih sata i količina-ma oborina kroz godinu, te njezinomu rasporedu kroz vegetacijsku godinu masline. Maslina, kao kultura, ima svoja kritična razdoblja kroz fenofaze, koja se očituju kroz vodeni stres rasta drveta i razvoja ploda. Stres prouzročen nedostatkom vode, može dovesti do nedostatka za-metnutih plodova, veličine plodova, te ujedno i udjelu ulja u plodu. U tim razdobljima voda joj je neophodna , a najkritičnije je u fazama nakupljanja ulja u plodu. Kritična razdoblja u pogle-du nedostatka vode i njihovi uzroci su:

1. Rast mladica – usporeni s nedostatkom mladica2. Razvoj cvjetnih pupova – nedovoljno oblikovanje3. Cvatnja – nepotpuna4. Zametanje plodova – povećana alternativna rodnost s loše zametnutim plodovima 5. Razvoj ploda u 1. fazi – stanična dioba – smanjena veličina ploda6. Razvoj ploda u 2. fazi – očvršćivanje koštice – neznatan učinak na veličinu ploda7. Razvoj ploda u 3. fazi – stanično proširenje – smanjena veličina ploda8. Razdoblje nakupljanja ulja u plodu – smanjenje udjela ulja u plodu masline

Sva su ova opisana razdoblja zasebni za svaki maslinik. Sam maslinar mora, ukoliko nema teh-ničkih pomagala, biti procjenitelj ovih razdoblja kako bi mjerodavno djelovao navodnjava-njem u masliniku. Već na samomu početku, u prvoj godini, mlade bi masline trebalo zalijevati s 10 l vode jednom tjedno tijekom ljeta. U godinama, koje predstoje nakon sadnje, povećavaju se količine vode za navodnjavanje i navodnjavanja nisu tako učestala, pa tako već u petoj go-dini starosti korijenov sustav zauzima površinu od 9 m², a u desetoj 25 m², čime se povećava potreba i usvajanje vode u korist razvoja masline. Pretpostavka je da u našim uvjetima maslina troši od 600 mm do 800 mm vode po hektaru i potrebno je krenuti s navodnjavanjem 3 ili 4 tjedna nakon posljednjih oborina. Komercijalni maslinici zahtijevaju sustave navodnjavanja kako bi se održala kvaliteta i prirod maslina. Fertirigacijom tj. dodavanje hranjiva putem na-vodnjavanja, dodatna je mjera, koja pospješuje uzgoj maslina i povećava njihovu plodnost, što se ponajprije očituje u ekonomskoj opravdanosti ovoga sustava. Pravilnim doziranjem navod-njavanja i prehranom kroz sustav, utječemo na veličinu ploda i količinu ulja u njemu kako ne bismo došli do trenutka kada bismo krenuli u pokušaj tzv. punjenja plodova što je pogrješka, jer s tom kasnom radnjom u masliniku dovodimo do pojave smanjenja količine polifenola i drugih aromatičnih tvari, koje utječu na kvalitetu ulja, tj. blagog ulja. Kod izbora sustava za navodnjavanje, obraća se pozornost na edafi tska svojstva tla i klimatska svojstva podneblja maslinika kako bi on bio što isplativiji i učinkovitiji.Sustavi za navodnjavanje mogu biti kap po kap (sustav drip), pomoću mikrorasprskivača ili sustavi zasnovani na poplavljivanju površine maslinika, koje se u zadnje doba ne primjenjuju.


Prema edafi tskim i klimatskim podatcima o parceli maslinika, vršimo izbor sustava, koji se sa-stoje od:

- podataka o tlu dobivenih analizom tla - podataka o vodi dobivenih analizom vode - klimatskih podataka, koji se sastoje od količina oborina, temperature, vlage, sunčanih sata, vjetru, itd. - plana parcele, koji uključuje nagib, položaj i dr. - gustoće sklopa i rasporeda sadnje

5.6.1. Sustav „kap po kap“

Navodnjavanje sustavom „kap po kap“ najrasprostranjenije je u maslinarstvu i primijenjeno je diljem svijeta kao najopravdanije kada su u pitanju ušteda vode i prirod maslina. Sustav „kap po kap“ unaprijeđen je tako da zadovoljava zahtjeve svakoga pojedinoga proizvođača maslina i njegova nasada. (Slika br. 54)

Slika br. 54: Sustav „kap po kap“

Prednosti su i mane sustava za navodnjavanje „kap po kap“ po pojedinim proizvođačima su-stava sljedeći:

Prednosti

1. Lakša instalacija2. Izvrsna učinkovitost u potrošnji vode (85-95 %)3. Izvrsno rješenje za podizanje nasada4. Minimalno zakorovljavanje5. Mogućnost navodnjavanja u svima vremenskim uvjetima6. Pokretljivost s razvojem stabla7. Regulacija kapaljka s razvojem stabla8. Mogućnost ukapanja u tlo9. Nema oštećenja sustava u berbi10. Potpuna kontrola potrošnje vode11. Potpuni razvoj korijena

Nedostatci1. Navodnjavanje nije u potpunosti vidljivo kod ukopanog sustava2. Proizvođači, koji se prvi put sretnu s ovim sustavom, znaju biti nepovjerljivi zbog smanjene količine vode, koja je vidljiva u potrošnji po stablu


5.6.2. Sustav s mikrorasprskivačima

Navodnjavanje mikrorasprskivačima također je rasprostranjeno u maslinarstvu s kapacitetom od 20 do 90 l/h kao dvostupanjskim s regulacijom širine navodnjavanja oko masline ovisno o starosnoj dobi maslina. Sustavi s mikrorasprskivačima modernijeg su datuma primjene i oče-kuju svoju ekspanziju u maslinarstvu. (Slika br. 55)

Slika br. 55: Sustav s mikrorasprskivačima

Prednosti i mane sustava za navodnjavanje s mikrorasprskivačima po pojedinim proizvođači-ma sustava su sljedeći:

Prednosti

1. Veliki raspon tlaka i protoka2. Prilagodba širine prskanja3. Sustav je oblikovan protiv ulaska mravâ

Nedostaci

1. Potiče rast korova2. Pojava zanošenja kapljica vjetrom3. Ometa strojnu berbu4. Ometa međurednu obradbu5. Izloženost napadima insekata6. Pokretna postrana cijev može zakloniti rasprskivač7. U slučaju blokiranja emitera, stablo ne dobiva vodu8. Ne navodnjava se za vjetrovita vremena9. učinkovitost u potrošnji vode je 70-80 %10. Zahtjevno postavljanje s dosta radne snage11. Zahtijeva preciznost kod bušenja rupa u lateralama12. Laterale, koje se ukopavaju, mogu biti oštećeni korijenjem

Navodnjavanje maslina je osnovna, vrlo važna i odgovorna mjera. U suvremenu maslinarstvu navodnjavanje ne smije biti prepušteno slučaju, kako u početku izbora instalacije pojedinih sustava, tako i u njegovoj primjeni. Za upravljanjem sustavom navodnjavanja treba se savjeto-vati sa stručnom osobom.


6. MEHANIZACIJA U MASLINARSTVU

Kada je riječ o mehanizaciji u maslinarstvu, ona prvenstveno ovisi od veliči-ne maslinika i cilja proizvodnje. Mehanizacija za manje površine maslinika (ekstenzivne), zahtjeva strojeve za aplikaciju manjih zapremina, kao što su ručne pumpe do 15 l. Kod intenzivnoga (veće površine), zapremine stroje-va su i do nekoliko stotina litara u primjeni. (Slika br. 56)

Slika br. 56: Mehanička prskalica

6.1. Traktor sa priključcima

Tip traktora i radna snaga traktora ovisi o poslovima, koje treba obavljati, uvjetima u masliniku, nagibu terena i dobu uporabe tijekom godine. Osnovni zahtjevi, koje traktor treba zadovoljit, vožnja su i pogon, podizanje i nošenje priključnih strojeva, te ujedno i mehaniziranje što većega broja radnji u masliniku. (Slika br. 57)

Slika br. 57: Traktor

6.2. Atomizer

Atomizer ili rasprskivač je stroj, koji kvalitetno raspoređuje količinu zaštitnih sredstava (kemij-ska sredstva), sa što manjim gubitcima (otjecanje na tlo i zanošenje na susjedne parcele). Tije-kom godine u prosjeku se izvrši 3-5 prskanja, pa je jako bitno da se zaštita obavlja kvalitetnim strojevima kako bi i troškovi u zaštiti maslinika bili što manji. Tijekom zimskoga razdoblja bitno je kvalitetno izvršiti servisiranje atomizera (raspršivača, prskalica) kako bi bili spremni kada dođe doba zaštite. Sve potrošne dijelove treba zamijeniti, te osigurati i jednu optimalnu zalihu potrošnih dijelova atomizera, posebno sapnica. (Slika br. 58)

Slika br. 58: Atomizer ili rasprskivač Slika br. 59: Malčer

6.3. Malčer

Malčer je stroj koji služi sa usitnjavanje biljnog materijala nakon rezidbe i kosidbe izdanaka raznovrsnih biljaka u masliniku u svrhu obogaćenja tla organskom tvari. (Slika br. 59)


6.4. Multikultivator

Multikultivator služi u maslinarstvu za rahljenje, usitnjavanje i miješanje, a ne okretanje tla što je prisutno kod oranja. Multi-kultivator tom radnjom stvara nesmetane uvjete u tlu za život masline. (Slika br. 60)

Slika br. 60: Multikultivator

6.5. Rasipači gnojiva

Rasipači gnojiva su strojevi namijenjeni za rasipanje mineralnih granuliranih gnojiva, praškastih gnojiva ili njihovih mješavina. Ovisno o tipu imaju dvostru-ku regulaciju zatvaranja zasuna za rasipanje gnojiva po lijevoj ili desnoj strani ili po cijeloj površini. Po-stoje rasipači kao priključci traktora i oni, koji su ruč-ni, namijenjeni manjim maslinicima. (Slika br. 61)

Slika br. 61: Rasipači gnojiva

6.6. Ručni rasipači gnojiva

Ručni rasipač gnojiva ima ugrađenu miješalicu, koja osigurava jednoliki dolazak gnojiva na rotirajuću ploču rasipača, kojim se upravlja ručnom polugom, koja se okreće u smjeru kazaljke na satu. Na neobrađeno ze-mljište može se rasipati do 9 kg granulata gnojiva i pri-mjenjuje se kada nema uvjeta za rasipanje na kotačima, što je za uvjete krša, koji je često nepristupačan, idealno rješenje kada je u pitanju gnojidba. Veliki otvor čini pu-njenje lakim, dok poklopac spremnika štiti korisnika od opasne prašine. (Slika br. 62)

Slika br. 62: Ručni rasipači gnojiva


6.7. Tresila plodova

Strojna tresila plodova imaju za svrhu trešnjom (vibracijama) dovesti do opadanja plodova u predviđenu mrežu promjera oko 6 m. Tako se skupljeni plodovi utovare u prikolice za prijevoz. Postoje različita tehnološka rješenja strojeva za berbu, koji u prosjeku oberu jednu maslinu za 1 min pomoću teleskopskog vibracijskog nastavka različitih frekvencija trešnje ovisno o staro-sti stabla masline. (Slika br. 63)

Slika br. 63: Mehanički tresač plodova maslina u kombinaciji traktora s prikolicom pri berbi

Ručni strojno-električni tresila plodova imaju za svrhu trešnjom dovesti do opadanja plodova pomoću elastičnih štapića. Sastoje se od akumulatora kao izvora električne energije i teleskop-skoga štapa, koji završava s udaraljkama. Postoje i ručni hidraulični tresila, koji obavljaju istu radnju pomoću potlaka zraka. (Slika br. 64)

Slika br. 64: Ručni strojno-električni tresači plodova

6.8. Prikolica

Prikolica prije svega služi kao pomagalo pri odvozu i dovozu raznoraznih potrepština od oruđa do gnojiva tijekom rada u masliniku i dr., kao što je i prijevoz plo-dova. (Slika br. 65)

Slika br. 65: Prikolica


7. REZIDBA MASLINA

Rezidba je kao agrotehnički zahvat poznat već od davna. Maslina također zahtjeva preciznu rezidbu. Već je u pedesetim godinama prvoga stoljeća poslije Krista, Junius Modestus Colu-mella, prvi poljoprivredni znanstvenik, napisao:

“Ako obrađuješ tlo u masliniku, tada masline moliš da rode ti. Ako uz to i gnojiš, tada ih zaklinješ da rode, ali ako ih redovito i pravilno režeš tada ih prisiljavaš da rode”

Dugo je bilo uvriježeno mišljene da maslini kao kulturi rezidba nije potrebna, što nije ima-lo opravdanih razloga. U novije se doba mnogo pozornosti posvećuje problematici rezidbe maslina zbog njene posebnosti, koja je vezana za same sorte maslina. Pojedine sorte maslina zahtijevaju drukčiji pristup rezidbi, za razliku od drugih sorata.

7.1. Osnovna pravila rezidbe

Rezidba maslina ima svoja pravila i kreće već od prve godine nakon sadnje, ali takvu rezidbu obavljamo u najmanjoj mogućoj mjeri. Rezidba je agrotehnička mjera, koja ima zahtjevan pri-stup provedbe. No, kako god je proveli, bolje je nego ostaviti krošnju iz godine u godinu ne-dirnutom. Ovaj odgovorni posao zahtjeva određeno znanje o fi ziologiji i sortnim osobinama pojedine masline, odnosno kako je oblikovan habitus krošnje pojedine sorte.

Maslina je kao kultura bazitona i helio-fi t, pa prema tome kao baziton u nižim razinama krošnje i skeletnih grana razvi-ja dulje izbojke, nego u vrhovima. A kao heliofi tu rezidbom joj trebamo osigurati dovoljno osvijetljenosti svih dijelova kroš-nje. Ove je osobine nužno poznavati kako bi izbor načina rezidbe i njezin opseg bili ispravni. Sa svim ovim osnovama rezidbe utječemo i na prozračnost krošnje, što po-zitivno djeluje na smanjenje pojavljivanja bolesti i štetnika. (Slika br. 66)

Slika br. 66: Utjecaj svjetla na težinu

ploda i randman ulja (Ortego Nieto, 1969.)

Također, treba poznavati reakciju pojedinih sorata na načine rezidbe, a time i uzgojni oblik, koji odgovara pojedinoj sorti. Uzgojni oblik i gustoća sklopa sadnje, te razmišljanje o povratu uloženoga u maslinik, donosi odluku hoće li rezidba biti ručna ili strojna. Kod rezidbe je jako bitno obratiti pozornost na rezidbeni alat. Bila rezidba ručna ili strojna, mjesto reza mora biti glatko kako bi zarastanje rana bilo što kraćem roku. (Slika br. 67)

Slika br. 67: Alat za rezidbu


Tijekom rada praksom su se stekla dva osnovna pravila re-zidbe, a to su prikraćivanje i prorjeđivanje. Prikraćivanjem se kontrolira bujnost jednoga dijela krošnje nad drugim, čime se postiže ravnoteža skeleta i obrastajući grana i izbojaka u krošnji. Drugo osnovno pravilo, prorjeđivanje, odstranjiva-nje je grana i izbojaka, koji su suvišni, suhi, rakom zaraženi i izrođeni. (Slika br. 68)

Slika br. 68: Zahvati rezidbe

Maslina ima jednogodišnje izbojke, koji se dijele na drvene i rodne. Rodni su oni izbojci s cvjet-nim pupovima iz kojih se razvija resa, a potom plodovi. Drveni su izbojci, koji ne će dati plod, nego nove izbojke iz svojih pupova. Pored njih imamo i vodopije – izbojke koji, također nisu plodni. (Slika br. 69)

Izbojci su kod masline podijeljeni na slijedeći način:

1 – jednogodišnji izbojak2 – dvogodišnja grančica3 – trogodišnja grančica4 – četverogodišnja granaA – vodopijaB – drveni nerodni izbojakC – mješoviti izbojakD – kratki rodni izbojak

Slika br. 69: Podjela izbojaka kod masline

Da bi potjerali stablo na rast u visinu, potrebno je odstranjivati grančice na osnovnoj grani ili do-njemu dijelu stabla masline. Pa tako kod rezidbe, kada nismo baš sigurni što i kada orezati, jedno je sigurno. Sve grane, koje su bolesne ili suhe, treba odstraniti iz krošnje rezidbom, te one koje se križaju ili smetaju jedna drugoj u razvoju, prvenstveno one grane, koje su blizu jedna drugoj.

Rezidbom je potrebno oblikovati maslinu kako bi lakše odolijevala vjetru i bio omogućen pri-stup mehanizaciji. Rezidbom poboljšavamo obilježja ploda, jer samo rezidbom utječemo na dolazak svjetlost do ploda što povećava njego-ve kakvoću, a sa svjetlošću se poboljšava sam porast i razdoblje zriobe plodova maslina. Rav-notežu između vegetativnoga i generativnoga porasta kod masline isto tako određujemo re-zidbom. (Slika br. 70)

Slika br. 70: Uklanjanje izbojaka

Ukoliko niste sigurni u donošenju odluka, koja je grana rodna, naspram nerodne, jer ih je teško razlikovati, bitno je prorijediti guste grane ili prikratiti cijele skupove ili pojedine dijelove gra-na. Tim ćete zahvatom popraviti kondiciju krošnje, a ne ćete učiniti štetu na rodne grane. Sve grane orezane ovim zahvatom, trebalo bi ostavljati izvan krošnje, a ne im dopustiti rast prema njezinoj unutrašnjosti, što je ujedno i pravilo za sve zahvate kod rezidbe. (Slika br. 71)


Zbog velike moći regeneracije (obnove) kod masline, ne trebamo se brinuti ako tijekom re-zidbe dođe do loma većih grana, a time i pojave većih površina rana na granama i deblu, koje moramo zaštiti premazivanjem voćarskim voskom. Maslina jako dobro podnosi rezidbu, pa je po mogućnosti treba provoditi svake godine. Osnovnu rezidbu treba obavljati kada biljka miruje u zimskomu razdoblju, a dopunsku u ljeto, u kojoj trebamo odstraniti okomite grane – vodopije, i smanjiti količinu lisne mase radi gubitka vlage. Odstranjene grane i ine ostatke, na-kon rezidbe moramo iznijeti iz maslinika kako bismo spriječili razvoj pojedinih bolesti i smanjili optimalne uvjete za njihov razvoj; kako bolesti, tako i štetnika. Jedna je od mjera spaljivanje ovoga biljnoga materijala.

Slika br. 71: Rezidba slabo bujnih i bujnih grana

7.2. Rezidba mladih maslina

Rezidbom mladih maslina oblikujemo glavninu budućega izgleda stabla masline. Kroz prve dvije godine razvoja maslina, bitno je nadzirati ravnotežu porasta stabla pa tako moramo biti pozorni kod rezidbe u prvoj godini, ako je provodimo, a u pojedinim slučajevima možemo je izostaviti ovisno o kondicijskom stanju sadnice, kako ne bismo odstranili previše lisne mase i time narušili ravnotežu između krošnje i korijena. U Americi postoji praksa po kojoj se rezidba ne obavlja do pete godine nakon sadnje zbog prije navedenih razloga. Od početka rezidbe moramo znati naš uzgojni oblik kako bismo oblikovali krošnju. Bitno je da sadnica ima uspravno deblo visine od 80 cm do 100 cm iz koje počinje temeljno razgranjenje. Na mjestu razgranjenja ostavljamo tri bočne grane pod kutom od 120˚ između njih. Na početku će biti poteškoća kod oblikovanja kuta, jer maslina daje dva izbojka naizmjence na svakom koljencu s kutom od 180˚. Kada se ostave tri izbojka, tijekom će rasta između njih biti približno kut od 120˚. S ovom smo osnovom napravili dobar početak za stvaranje uzgojnoga oblika i budući izgled krošnje stabla masline. (Slika br. 72)

Slika br. 72: Oblik rezidbe mladih maslina


7.3. Rezidba za uzgoj

Rezidba za uzgoj podrazumijeva cijeli niz predradnji na krošnji kako bi biljka bila u što boljem stanju za olakšanje rodnosti. Potrebno je dobro poznavati sortu, koju želimo uzgajati i njezine potrebe za rezidbom kao i gustoću sklopa uzgoja i broj stabala po jedinici površine. Rezidba za uzgoj uvjetovana je vrstom berbe, odnosno je li ona ručna ili strojna. Ovisno o ovome prilago-đujemo rezidbu za uzgoj. Rezidbom za uzgoj predodređujemo uzgojni oblik masline.

7.4. Rezidba na rod

Kako bismo smanjili pogrešku kod stvaranja uzgoj-noga oblika, rezidbu na rod moramo obavljati od vrha krošnje ka dnu. Rezidbom se povećava rod-nost i obnavljaju se kvalitetni i duži izbojci. Kada rezidbom prorijedimo krošnju, dolazi do porasta rodnih izbojaka, a time im stoje na raspolaganju i veće pričuve hrane. Ukoliko intenzivno odstra-nimo izbojke, gubi se ravnoteža između krošnje i korijena, a time smanjujemo preduvjete za urod.

7.5. Rezidba unatrag

Za maslinu je svojstveni pristup „rezidbe unatrag“, kojom se obavlja pomlađivanje izrođenih i grana, koje su iscrpljene, na način da se odstranjuju vršni izrođeni dijelovi grana kako bi došlo do stvaranja novih rodnih izbojka. Rezom unatrag zaustavljamo ogoljivanje grana i pojavljivanje roda na krajevima krošnje. (Slika br.73)

Slika br. 73: Rez unatrag

7.6. Period rezidbe

U našim uvjetima submediteranske klime, rezidbu je moguće provoditi od završetka berbe do početka vegetacije, točnije do mjeseca ožujka. Rezidba nakon berbe loše utječe na raz-vrstavanje pupova u korist drvenih, a ne rodnih, koji povećavaju plodnost. Sukladno tomu, najbolje je rezidbu obavljati od veljače do ožujka. Također, rezidbu nije preporučljivo obavljati u nakon kiše, jer je još mokro stablo masline podložnije napadu različitih bolesti. U ljetnomu je razdoblju moguće obavljati odstranjivanje vodopija i suvišnih grana u krošnji radi boljega osvjetljenja krošnje. Tijekom mjeseca kolovoza izdanke iz panja masline trebamo odstraniti, kao i grane, koje su zaražene rakom radi bržega zacjeljivanja rana nastalih rezidbom. Rezidbu nikako ne smijemo obavljati kada vegetacija krene , jer time oslabljujemo stablo i gubimo pri-čuvna hranjiva u stablu masline. Kada krećemo sa zahvatom rezidbe, trebamo razmišljati kako će pojedino stablo, koje orezujemo izgledati za pet do deset godina, a ne već za jednu godinu nakon rezidbe.


8. UZGOJNI OBLICI

8.1. Oblikovanje i uzgojni oblici masline

Oblikovanje uzgojnog oblika ovisi prvenstveno o klimi i stanju ishranjenosti tla na kojemu se nalazi maslinik, o mehanizaciji i cilju uzgoja. Uzgojni oblik daje maslini oblik i pravilan raspored vegetativne mase krošnje radi što boljega osvjetljenja i položaja u prostoru. Izborom uzgojna oblika s nadziranom rezidbom izbjegavamo zasjenjivanje, pretjerani rast i razvoj mladica, te upravljamo rodnošću masline.Pravilan izbor uzgojna oblika za pojedinu sortu masline jest onaj, koji osigurava prirodni razvoj ha-bitusa ovisno o podneblju i očekivanoj rodnosti, koja je posljedica aktivne fotosinteze. (Slika br. 74)

Slika br. 74: Pravilan raspored grana prvog reda

8.1.1. Vaze-kotlasti oblici

Obilježje je kotlastih oblika – vaza, osvijetljena unutrašnjost krošnje. Razlika za različite oblike stožastih vaza, više stožastih i cilindričnih vaza su u broju primarnih grana, visini i oblikova-noj krošnji na deblu, koja ujedno i oblikuje cijelu građu stabla. Odlika ovih vaza jest da su na deblima različitih visina grane prvoga reda različito usmjerene u prostoru. Grane su obično pod kutom od 45˚ do debla, a kasnije počinju biti okomite. Rodni se izboji nalaze na granama drugoga i trećega reda. Ovi su uzgojni oblici primjenjivi na većinu sorata i na različitim podne-bljima. (Slika br. 75)

Slika br. 75: Oblici vaze - 1.Stožasta 2.Cilindrična 3. Višestožasta


8.1.2. Višestožasta - polikonična vaza

Ovaj uzgojni oblik zahtjeva dosta znanja i prakse i gustoću sklopa većega od 6 m x 6 m. Visina se stabla kod ovoga uzgojna oblika kreće od 4-5 m. Deblo se oblikuje na visinu oko 90 cm, a krošnja ima tri skeletne grane prvoga reda. Struktura krošnje je izdržljiva pri rodnosti, a ras-pored grana i grančica usmjeren je ka što većemu osvjetljenju. Oblikovanje višestožaste vaze kreće već nakon sadnje prikraćivanjem debla na 90 cm visine, ukoliko na sebi nema bočnih izboja. Ako sadnica s 90 cm visine ili niže od toga ima bočne izboje, onda se oni orezuju kao i oni izboji, koji su na donjemu dijelu debla. (Slika br. 76)

Slika br. 76: Oblikovanje mlade sadnice Slika br. 77: Orezana sadnica s pravilno raspoređenim izbojcima prvog reda

Ukoliko već postoje izboji, između njih se odaberu 3 do 4 ili oni, koji će se pojaviti tijekom godine tako da budu raspoređeni na različitim stranama debla kako bi bili buduća osnova za grane prvoga reda. Ti izboji, koji su odabrani, trebali bi po visini biti udaljeni jedan od drugog 10 do 15 cm, te rasti pod kutom od 45˚. (Slika br. 77)

Ako trebamo postići takav kut i smjer rasta, izboji se vežu za privremene kolce. Potrebno je u daljnjemu razvoju održavati ujednačeni rast odabranih izboja kako neki od njih ne bi zaostajali. To se postiže manjim pomicanjem ili odmicanjem prema osnovi debla, ili, pak, vrlo laganim prikraćivanjem vrhova. Preostali se izboji pinciraju (zalamanjem vrha) ili saviju, te vežu uz kolac.

Pravilo je, u prvoj godini nakon sadnje, ostaviti mlado stablo neka slobodno raste bez ikakve rezidbe, osim ako je to prijeko potrebno.

Tijekom druge godine uzgoja potrebno je održavati ravnomjernost rasta i postizati simetriju izboja, koji će postati grane prvoga reda. Treba uklanjati izboje koji se račvaju na vrhovima i usmjeravati rast samo po jednomu vrhu. Takav vrh treba osloboditi od izboja, koji su ispod njega i nastoje ga preteći u rastu. Na granama prvoga reda ostavljaju se i potiču izboji, koji će činiti grane drugoga reda.


Radovi iz druge godine nastavljaju se i tijekom treće. Usmjeravanje vrhova i omogućavanje njihova rasta osnovna je zadaća u trećoj godini poslije sadnje. Ta se radnja najvećim dijelom postiže udaljavanjem ili približavanjem izboja i grana prema zamišljenoj središnjici. Grane drugoga reda trebaju obrasti dovoljnim brojem i pravilno raspoređenim izbojima – budućim granama trećega reda. Na taj će se način svaka grana prvoga reda oblikovati u zaseban stožac s izdvojenim vrhom.

Krošnju treba orezivati vrlo malo. I to samo onda kada je prijeko potrebno, kako bi se održala ravnoteža rasta krošnje.

U četvrtoj godini i godinama koje slijede, provode se iste radnje, koje se sastoje od rastereće-nja vrhova njihovim oslobađanjem (izdvajanje vrhova) ili zamjenom vrhova, te prorjeđivanjem prekobrojnih ili slabo raspoređenih izboja. Orezivanje treba počinjati od vrha prema dnu gra-na ili krošnje. Na vrhu treba provoditi nešto jaču rezidbu, a idući prema dnu, rezidbu provodi-mo blaže. (Slika br. 78)

Slika br. 78: Rezidba za izdvajanje vrha s intenzitetom rezidbe od vrha prema dnu grane

Tipom rezidbe za uzgoj trebalo bi usmjeriti poticanju rasta odabranih dijelova krošnje, bez jaka smanjenja lisne mase. Ovaj uzgojni oblik pažljivo se održava orezivanjem svake ili svake druge godine.

8.2. Grmolika vaza

Grmolika vaza je slična uzgojnom obli-ku višestožaste vaze osim što ima deblo do 40 cm s 3 do 6 grana prvoga reda. Omogućuje lakšu rezidbu, berbu i dr. Najviše se primjenjuje kod uzgoja ma-slina za konzerviranje. (Slika br. 79)

Slika br. 79: Grmolika vaza


8.3. Grmolika krošnja

Grmolika krošnja je uzgojni oblik gdje se krošnja slobodno oblikuje izravno s razine tla i nema debla ili ako ga ima, onda je jako kratko. Rezidba ovoga uzgojna oblika svedena je na najmanju moguću mjeru, osim kada je riječ o odstranjivanju vodopija ili izdanaka. Nakon što prođe od 5 do 7 godina, potrebno je provesti prorjeđivanje grana iz središnjice radi bolje osvijetljenosti. U desetoj se godini provodi jače zanavljanje krošnje, koje se može provesti u neki drugi prikladni uzgojni oblik. (Slika br. 80)

Slika br. 80: Grmolika krošnja Slika br. 81: Monocono Slika br. 82: Kuglasti oblik

8.4. Vretenasti grm – Monocono

Monocono je uzgojni oblik za intenzivne nasade prilagođene strojnoj berbi. Ovaj uzgojni oblik zahtjeva stručnu rezidbu i predviđen je za razmake u redu do 2,5 metra. (Slika br. 81)

8.5. Kuglasti oblik

Kuglasti se oblik postavlja na visinu debla od 1 metar. Ovaj se oblik od vazinih razlikuje u tome što ima središte ispunjeno izbojcima i grančicama, a krošnja se oblikuje od grana drugoga reda. Ovaj je uzgojni oblik prihvatljiv za poluintenzivne nasade. Zahtjeva redovitu rezidbu. Ukoliko je nema, rodnost se premješta na rubne dijelove krošnje i postupno se smanjuje. U drugoj se godini obično prikraćuje središnjica i na prihvatljivoj se udaljenosti od debla potiče rast izbojaka u mjestu račvišta. Potrebno je, pri tome, pripaziti na smjer rasta kako ne bi bio okomit na smjer grane. Tim se izbjegava preklapanje jednoga izbojka preko drugoga. Ovaj uzgojni oblik traži nešto veći uzgojni sklop sve do omjera 7x7. (Slika br. 82)

8.6. Palmeta

Palmeta ima 4 tipa uzgojnih oblika: grmolika palmeta tipa eliptične vaze, tip „ortego nieta“ s dvije piramidalne grane u obliku slova Y, vaza u obliku eliptične palmete i pravilna palmeta s kosim granama. Sve su to plošni uzgojni oblici krošnje, koji su se, iz iskustva na svjetskoj razini, pokazali ne-prikladnima za maslinu, jer je ona prije svega bazitona biljka, koja tjera duže izboje u nižim razinama krošnje, a nešto kra-će pri vrhovima. (Slika br. 83)

Slika br. 83: Tip palmete „ortego nieta”


9. ZAŠTITA MASLINE

Kao i kod ostalih poljodjelskih kultura, suzbijanje štetočina (uzročnika bolesti, korova) zauzi-ma važno mjesto u agrotehnici uzgoja. Povećavanje površina pod maslinama u Hercegovini, potpomognuto poticajima u razvoju poljoprivrede, nameće potrebu sve intenzivnije stručne potpore maslinarima. Davanje pravih smjernica maslinarima za provođenje osnovnih mjera i metoda suzbijanja, u cilju smanjenja intenziteta napada ekonomski značajnih štetočina, pred-stavlja temelj učinkovite zaštite masline. Zbog svega toga potrebno je dodatno obrazovati i osposobiti proizvođače maslina u cilju što boljega provođenja mjera i načina zaštite kako bi se smanjila jačina napada štetočina. Naime, maslina ima preko 500 prirodnih neprijatelja, od čega 150 fi tofagnih člankonožaca ili 35 sekundarnih vrsta, te dvije primarne vrste ili jednoga ključnoga štetnika. (Tabela br. 4)

Tabela br. 4: Ekonomski najvažniji štetnici (primarni i sekundarni)

Uobičajeno ime Latinski naziv Organ koji oštećuje Izgled oštećenja Izgled štetnika

Maslininamuha

Bactrocera =Dacus oleae

Gmel. Plod

Uobičajeno ime

Latinski naziv

Organ koji oštećuje Izgled oštećenja Izgled štetnika

Maslinov moljac

Prays olea Bern.

Cvijet PlodList


Maslinin medič Saissetia oleae Oliv.

ListoviGrančice


Maslinin trips Liothrips oleae Costa

Cvijet PlodListPup


Uobičajeno ime

Latinski naziv


Maslinova buha

Euphyllura olivina Costa

Cvijet IzbojList


Maslinina siva štitasta uš

Parlatoria olivina Clive

Plod IzbojList

Grančice

Uobičajeno ime Latinski naziv Organ koji

oštećuje Izgled oštećenja Izgled štetnika

Jasminov moljac

Palpitaunionalis Hb.

PlodIzboj

Uobičajeno ime Latinskinaziv


Maslinine pipe Otiorrhynchus cribicollis Gyll.

ListIzboj

Uobičajeno ime Latinskinaziv Organ koji oštećuje Izgled

oštećenja Izgled štetnika

Granotoč Zeuzera pyrina L. GraneIzboji


Uobičajeno ime

Latinskinaziv


Maslinini potkornjak

uvalih grana (smeđi

maslinin potkornjak)

Phloeotribus scarabeoides

Bern.GranePup



Maslinini potkornjak

zelenih grana (crni maslinin potkornjak)

Hylesinus oleiperda Fabr.

GranePup .



Grinje masline Acarina: Eriophyidae

GranePup

9.1. Štetočine

9.1.1. Ključni štetnik – maslinina muha

Maslinina je muha (Bactrocera oleae Gmel.) najznačajniji predstavnik štetnika plodova masline. Pojavljuje se u svima krajevima uzgoja masline. Maslinina muha godišnje ostvari tri generacije, a prezimljava u obliku kukuljice u tlu ili plodu premda može prezimiti i u vidu ličinke u plodu. Prve odrasle muhe pojavljuju se početkom ljeta odnosno u lipnju i srpnju nakon čega se hrane izluče-vinama voćaka i kukaca (mednom rosom) da bi nakon kopulacije počele odlagati jaja u plodove maslina. U jedan plod odlaže jedno jaje premda se kod jače pojave može u jednomu plodu prona-ći i više jaja tj. ličinka. Iz jaja se pile ličinke, koje se hrane plodom masline bušeći hodnike u mesu ploda. Za posljedicu imamo smanjivanje količine i kakvoće maslinina ulja, a sve zbog smežurava-nja i truljenja ploda. Nakon završenog razvoja, ličinka se kukolji u plodu da bi za 10-14 dana kroz načinjeni otvor na kraju hodnika izletjela muha. Polovicom kolovoza javlja se druga generacija dok se treća generacija maslinine muhe pojavljuje tijekom jeseni, odnosno u rujnu.


Ličinka posljednje generacije kukulji se u studenome kada se i priprema za prezimljavanje. Poče-tak zaraze uočava se redovitim pregledom plodova, na kojima se nalaze svježi ubodi načinjeni u vidu zareza ili klina. Naknadnim pregledom unutrašnjosti ploda može se uočiti ličinka ili kasnije kukuljica maslinine muhe, koja u tolikoj mjeri ošteti plod masline da on na koncu otpadne sa stabla. Naime, zaraženi plodovi obično otpadaju prije početka razdoblja stvaranja ulja pa se radi o ekonomski značajnim izravnim štetama. Suzbijanje maslinine muhe najčešće se provodi kemij-skim putem 2-3 puta tretiranjem cijele krošnje (Chromogor 40, Perfekthion, Rogor 40) ili primje-nom insekticida u kombinaciji s atraktantom, koji svojom mirisno-hranidbenom komponentom privlači muhe. U tome slučaju provodi se tretiranje manjega dijela stabla masline. (Tablica br. 4)

9.1.2. Primarni štetnici

9.1.2.1. Maslinin moljac

Maslinin je moljac (Prays oleae Bern.) značajan štetnik, koji napada list, plod i cvijet masline. Monofagni je štetnik iako se njegove ličinke mogu razvijati na listovima drugih vrsta iz porodi-ce Oleaceae. Tijekom godine razvije tri generacije, s tim da prva generacija napada i oštećuje cvjetove masline dok druga generacija napada plodove. Treća ili lisna generacija razvija se u i na maslininim listovima. Maslinin moljac prezimljuje u obliku aktivne gusjenice, koja se tijekom ožujka kukulji. Pojavom cvjetnih resa na maslini, iz kukuljice izlijeće leptir čija ženka nakon kopulacije odlaže jaja na čašicu cvijeta prije početka njihova otvaranja. Nakon izlaska iz jajeta, gusjenica se ubušuje u cvjetni pup, gdje se hrani njegovim sadržajem. Nakon što gusje-nica dostigne određenu veličinu, počinje se hraniti izvan cvijeta prelazeći s jednoga na drugi cvijet, koje pak zapreda nitima. Jedna gusjenica za svoga razvoja (30-35 dana) ošteti do 40 cvjetova masline. Odrasla gusjenica kukulji se u cvjetnomu zapretku ili u suhomu lišću na tlu da bi nakon 15-ak dana, tj. u lipnju iz kukuljice izletio leptir, čije ženke nakon kopulacije odlože i do 120 jaja na čašicu ploda. Iz jaja za tjedan dana izlaze gusjenice, koje se ubušuju u mlade plodove. Nakon što pojede sadržaj koštice, gusjenica prestaje s razvojem i napušta plod, koji obično pri laganu dodiru ili vjetru otpada koncem kolovoza i početkom rujna. Kukuljenje se uglavnom odvija na tlu, a leptir, koji iziđe iz ove kukuljice, daje zadnju, treću generaciju masli-nova moljca. Treća se generacija razvija na listovima masline, a štete čini gusjenica, koja se po izlasku iz jaja izravno ubušuje u list, gdje se hrani lisnim tkivom praveći tanke, vijugave hod-nike. Koncem svoga razvoja započinje uništavati list s njegove vanjske, donje strane, nikada ne dodirujući gornju opnu, tj. epidermu lista. To je ujedno znak maslinarima kako se u nasadu nalazi prisutan maslinin moljac. Gusjenica ove posljednje generacije kukulji se između listova, koje zapreda ili u pukotinama grana i grančica. Suzbijanje se provodi u razdoblju od polaganja jaja pa sve do cvatnje masline. Provodi se pripravcima kao što je Insegar 25 WP, u koncentraciji 0,05 %. Prskanje protiv generacije, koja napada plod, provodi se jedino u slučaju kada nije pro-vedeno prskanje protiv generacije, koja oštećuje cvijet masline. (Slike br. 84, 85)

Slika br. 84: Ličinke maslinova moljca na plodu, cvijetu i listu


Slika br. 85: Imago Slika br. 86: Imago Slika br. 87: Ličinka i kukuljica maslinova moljca jasminova moljca jasminova moljca

9.1.2.2. Jasminov moljac

Jasminov moljac (Palpita (Margaronia) unionalis Hubner ) je važan štetnik mladih maslinika (mlađih od šest godina) premda i u rasadnicima redovito pričinjava značajnije štete. Štete pra-vi gusjenica, koja oštećuje vršni pup i tri do četiri mlada listića na samomu vrhu izboja. Usli-jed šteta dolazi do zaustavljanja vegetativna porasta mladoga stabla zbog čega mlada stabla masline zaostaju u svomu razvoju. I stoga je potrebno redovito tijekom proljeća pregledavati vršne izboje mladih stabala, a sve kako bi se pravodobno uočile prve štete na mladom porastu. Jedno prskanje nije dostatno, već je potrebno provesti 2-3 tretiranja s razmakom od 15-20 dana. Ostala se tretiranja provode jedino u slučajevima jačega napada. (Slike br. 86, 87) 9.1.2.3. Maslinin medič

Maslinin je medič (Saissetia oleae Oliv.) najzastupljeniji štitaš u našim maslinicima i smatra se tre-ćim najvažnijim štetnikom masline. Ime je dobio po obilnom izlučivanju medne rose na koju se naseljavaju različite gljivice, uzročnici pojave čađavice. Riječ je o polifagnom štetniku, koji napada oko 150 vrsta, a posebice maslinu, vinovu lozu i vrste iz roda Citrus. Maslinin medič je štitasta uš smeđe do crne boje, čija dužina iznosi 2,5-4 mm, a širina 1,5 do 3 mm. Lako je prepoznatljiva, jer na štitu ima jedno uzdužno i dva poprečna ispupčenja, što podsjeća na veliko tiskano slovo H. Prezimi kao ličinka drugoga ili trećega stupnja kako bi dolaskom proljeća nastavila svoj razvoj polažući jaja tijekom lipnja. Jedna ženka u povoljnim uvjetima može odložiti 1000 do 2000 jaja, koja su eliptična oblika i dužine 0,3 mm. Iz jaja izlaze mlade pokretne ličinke, koje se hrane sisanjem so-kova, a koje se, nošene vjetrom i kišom, brzo rašire cijelom krošnjom kao i susjednim stablima masline. Koncem svoga razvoja presvlači se dajući ličinku drugoga stupnja, koja je također pokretna dok je ličin-ka trećega stupnja izrazito pokretna zbog čega mijenja mjesto svoga hranjenja. Iz ove se ličinke razvija mlada ženka, koja se s jajima veoma rijetko kreće. Razvoju ovoga štetnika posebno pogoduju gusti nasadi, zaklonjeni položaji, ali i prekomjerna navodnjavanja uz obilno gno-jenje dušičnim gnojivima. Maslininom mediču pogoduje umjerena klima s najvećim temperaturama do 30 ˚C i najmanjim od 10 ˚C. Tem-perature iznad 35 ̊ C i niska relativna vlažnost zraka dovode do velikog mortaliteta novih mladih ličinka. Pored zimskoga tretiranja bijelim uljem, učinkovitim se pokazala primjena pripravka Insegar 25 WP, koji uništava mlade pokretne ličinke maslinina mediča, a ujedno djeluje i na maslinina moljca. (Slika br. 88) Slika br. 88: Maslinin medič


9.2. Bolesti masline

9.2.1. Verticilijska začepljenja drvenastog provodnog tkiva

Bolest izaziva gljivica (Verticillium dahliae Kleb), koja je izraziti polifag jer napada preko 200 biljnih vrsta. Uslijed napada ove gljivice, dolazi do nagla i brza odumiranja mladih stabala masline. (Slike br. 89, 90) Posebice je česta pojava propadanja stabala masline u slučajevima kada su nasadi po-dignuti na bivšim povrtnjacima ili ukoliko se povrće uzgaja u međurednomu prostoru maslinika. (Slika br. 91) Naime, gljiva može ostati u tlu preko 15 godina u unutrašnjosti zaraženih biljnih osta-taka, a širenju bolesti pogoduje navodnjavanje i često kultiviranje zaražena tla. Ukoliko se bolest pojavi u nasadu zaražena stabla, poželjno ju je ukloniti, s tim da nova stabla nije preporučljivo saditi na isto mjesto idućih šest godina. Kao preventivne mjere prilikom sadnje, dobro je sadnice masline iz kontejnera potapati u komercijalni hypochlorid ili potapanje u otopinu al-fosetila (Al fosetil 300 g / 50 l vode) ili propamokarb-hidroklorida (Previcur 607 SL, Previcur energy). Ovom se mjerom suzbijaju i neki drugi uzročnici bolesti iz tla. Na maslini se mogu uočiti dvije vrste simptoma: akutni i kronični. Znakovi akutna oblika bolesti uočavaju se na lišću, koje poprimi smeđu boju i brzo se osuši zajedno s granama (suho lišće ostaje visjeti na granama). Kod kronična oblika, simptomi bo-lesti su slični, s razlikom da listovi otpadaju s grana, a razvoj bolesti je znatno sporiji. (Slika br. 92)

Slika br. 89: Verticilijska začepljenja drvenasta provodna tkiva

Slika br. 90: Phytopthora na korijenu

Slika br. 92: Kronični i akutni simptomiSlika br. 91: Pogrješan izbor agrotehničke mjere

obrade tla cijelom površinom


9.2.2. Paunovo oko (Spilocaea oleagina, Cast)

Paunovo oko (Spilocaea oleagina, Cast) je najraširenija gljivična bolest na maslini i prisutna je u svim područjima uzgoja masline (posebice u dolini Neretve). Bolest uzrokuje gljivica Spilocaea oleagina, Cast, koja se razvija ispod gornje kutikule listova i na naličju. Na licu lista pojavljuju se pjege, koje su u početku napada uljaste i tamnozelene boje. S razvojem bolesti oko pjega uo-čava se prsten žute boje, koji je zelenim prstenom odvojen od žutoga središta. Na koncu pjege postaju smeđe do crne boje, međusobno se spajajući i prekrivajući cijelu površinu lista. Uzna-predovanjem bolesti pjege obično postaju svjetlije zbog odvajanja zaražene kutikule lista od tkiva ispod nje. U konačnici dolazi do defolijacije listova, a što je posebice izraženo u donjim dijelovima krošnje. Ovo dovodi do slabljenja stanja stabala masline, a za posljedicu ima zna-čajno smanjenje njezina prinosa. Do glavne zaraze dolazi tijekom jeseni (listopad-studeni), jer su tada listovi mokri uslijed kiše, a temperatura pogoduje razvoju bolesti. Klimatski čimbenici imaju odlučujuću ulogu za razvoj bolesti. Naime, za razvoj gljivice potrebna je visoka vlažnost (kiša, magla, rosa) i temperatura 8-24 °C. Zastoj u razvoju bolesti jedino se odvija tijekom ljeta kad vladaju visoke temperature i suša. Učinkovita zaštita masline protiv uzročnika ove bolesti provodi se fungicidima na osnovi bakra (Cuprablau Z, Bordoška juha 20WP, Champion 50WP, Nordox 75WG,…). Prvo prskanje provodi se tijekom jeseni, odmah nakon branja maslina, a drugo tretiranje koncem veljače i u ožujku. (Slika br. 93) (Tabela br. 5)

Slika br. 93: Paunovo oko (Spilocaea oleagina, Cast)


Tabela br.5: Ekonomski najvažnije bolesti masline

Uobičajeno ime Latinski naziv Simptomi oštećenja na biljnomu dijelu

Paunovo oko Spilocaea oleagina Cast.


Začepljenje provodnog tkiva

Verticillium dahliae Kleb.


ČađaviceCapnodium spp.,

Fumago spp., Cladosporium spp.,

Alternaria spp.


Olovna bolest Mycocentrospora cladosporioides Sacc.



Rak masline Pseudomonas syringae subsp. savastanoi


Trulež korijenaArmillaria mellea, Phytophthora megasperma, P. palmivora, Fusarium spp. Macrophomina

phaseolina


Virusna oboljenja SLRSV, ArMV, CLRV, OLRSV, CMV, OLV-1, OLV-2, OVYaV, OYMDaV, TMV, OSLV, OLYaV,

TNV

Federalni agromediteranski zavod u sklopu svojih djelatnosti vrši pregled tla i biljna materijala na prisutnost nematoda, a to je važno budući su nematode važni vektori virusa i svojom ishra-nom umanjuju vitalnost uzgajane biljke. Najvažniji vektor kod masline je nematoda Xiphinema diversicaudatum, koja prenosi dva virusa: virus Arabis mosac (ArMV) i virus Strawberry latent ringspot (SRLV). (Tabela br. 6)

Tabela br.6: Nematode masline


Nematode masline

Root knot: Meloidogyne incognita Meloidogyne javanica

Root lesions: Pratylencus vulnusSlobodnoživuće Xiphinema diversicaudatum


10. BERBA MASLINA

Berba maslina je u prvom redu podijeljena na ručnu i strojnu, te na berbu stolnih sorata i so-rata uljarica, koje imaju različite rokove i načine berbe. Bitno je da obrani plod ima što manje oštećenja kako bi manje oksidirao i gubio na kakvoći. Na primjer, ako sabrani plod čuvamo u tzv. rijetkim vrećama, dolazi do oštećenja i gubitaka. Sabrane masline trebaju biti u posu-dama poput gajba, gdje je vjerojatnost ošte-ćenja svedena na najmanju moguću mjeru. S berbom završavaju godišnji radovi u masliniku i prelazi se u obradbu maslina. (Grafi kon br. 1) Slika br. 94: Pravilno sabrane masline

10.1. Berba stolnih sorata

Kada dođe do izbijeljenosti zelene boje kožice zelenih stolnih sorata, koje postanu žućkaste, potrebno je krenuti u berbu, jer je to optimalni trenutak za berbu stolnih sorata. U ovomu raz-doblju omekšava plod. Glede crnih stolnih sorata, optimalan rok berbe je onda kada je maslina zrela, omekšan plod. Stolne sorte se beru ručno kako bi se izbjeglo oštećenje ploda na koje se pazi i tijekom prijevoza plodova u voćarskim gajbama. (Slika br. 94)

10.2. Berba sorata uljarica

Berbom kvalitetnih plodova maslina, dolazi se do ulja vrhunske kvalitete koje ima veliku nutri-tivnu vrijednost. Optimalno je doba berbe za sorte uljarice onda kada je jedna trećina plodova još zeleno žuta, a druge dvije trećine plodova imaju prijelaz od zelenkasto ljubičaste, pa sve do crne boje ploda ukoliko tako odlučimo. Ovisno o sorti, klimatskim uvjetima i položaju, optima-lan se rok berbe kreće od druge polovine listopada do prve polovine prosinca.

Grafi kon br.1: Utjecaji na kakvoću maslinova ulja Slika br. 95: Ručno branje maslina

Optimalnim se razdobljem berbe izbjegava kasni napad maslinove muhe i fi ziološko opadanje plodova. U kasnoj je berbi količina ulja u plodovima veća, ali je slabije kakvoće. Takve masline i masline prikupljene s tla, smanjuju kvalitetu ulja zbog čega takvu praksu kod branja treba izbje-gavati. Kod berbe strojevima, tehnika se zasniva na trešnji stabla, pri čemu plodovi otpadaju na površinu, koja je prekrivena određenom materijom u svrhu skupljanja plodova. (Slika br. 95)


11. ULJARA

Uljara, kao objekt, sastoji se od više sanitarno čistih jedinica za pripremu ploda masline za preradu. Prije svega, tu se radi o prijemu i čišćenju plodova odstranjivanjem lišća i drugoga, te ispiranja plodova vodom prije obradbe. Nakon ovih predradnja, kreće se s mljevenjem, gdje se plod usitnjava i drobi da bi se dobila homogena masa, tzv. maslinovo tijesto, koje se sastoji od ulja,vode i komine. Takvo tijesto ide na miješanje, gdje se odvaja čvrsti od tekućega dijela. Postupak traje sporo kako bi se došlo do slobodnoga ulja, koje odvaja prešanjem ili centrifu-giranjem, a poslije ide na selektivnu fi ltraciju. Ulje se proizvodi tzv. hladnom preradom i odvija se u dvije faze. U prvoj se fazi zdravi plod masline drobi gnječenjem, a potom se u drugoj fazi prešanjem smjese zdrobljenih plodova cijedi čisto maslinovo ulje. Prosječna temperatura pre-rade je do 27 ˚C, što rezultira visokom kvalitetom maslinova ulja. Na ulje gotovo najviše utječe sama prerada. Naime, što je temperatura prerade niža, to je i maslinovo ulje bogatije mirisom i okusom, a samim time i znatno kvalitetnije. Različiti su kapaciteti kod pojedinih uljara pa tako imamo one, koji mogu obraditi 50 kg ploda masline u satu pa sve do nekoliko tona obradbe u satu. (Slika br. 96)

Slika br.96: Uljara

Čuvanje ulja provodi se na temperaturi ne većoj od 14 ˚C, a ne manjoj od 5 ˚C, jer u se protiv-nomu kristalizira u svojevrsnim hermetički zatvorenima tzv. inox-cisternama kapaciteta od 25 litara pa sve do nekoliko tisuća litara, ovisno o veličini gospodarstva.


12. MASLINOVO ULJE – PODJELA I NAZIVI

Maslinovo ulje ima svoje posebnosti. Gledano s biološke strane, to je sok ploda masline, ali je po kemijskomu sastavu ulje ploda masline. Kako je već i uvriježeno, standard za maslinovo ulje je ulje dobiveno isključivo od plodova masline (Olea europea L.), što isključuje ulje dobiveno pomoću različitih otapala ili postupcima re-esterifi kacije i neke od mješavina s drugim uljima kako bi se dobilo svojevrsno maslinovo ulje. (Slika br. 97)Ulja dobivena mehaničkim postupcima pod različitim toplinskim uvjetima, koji ne dovode do promjena unutar sastava ulja, a da nije provedena nikakva druga obradba sirovine, osim pra-nja, pretakanja, centrifugiranja i fi ltriranja, nazivaju se djevičanskim ulja. Pored ovih ulja postoji i maslinovo ulje pulpe, koje je dobiveno obradbom maslinove pulpe otapalima ili drugim postupcima obradbe, koje isključuje ulje dobiveno mimo re-esterifi kacije i mješavinu s uljima druge vrste.

Udio masnih kiselina u postotcima:

- zasićene masne kiseline – 4,3 % - mononezasićene masne kiseline – 77,0 %

od čega: - oleinska kiselina – 75,7 % - polinezasićene masne kiseline – 8,7 %

od čega: - linolna kiselina – 8,1 % - linolenska kiselina – 0,6 %

Osnovne su podijele maslinovih ulja po kvaliteti, po europskim standardima i zakonima, odav-no zakonski određene i kao takva se nalaze na tržištu.

12.1. DJEVIČANSKA MASLINOVA ULJA

12.1.1. Ekstra djevičansko maslinovo ulje

Djevičansko maslinovo ulje je ulje, čiji je udio slobodnih masnih kiselina, izraženih kao olein-ska, najviše 0,8 g u 100 g i koje ima druga svojstva sukladna onima, koja su predviđena za ovu kategoriju ulja.

12.1.2. Djevičansko maslinovo ulje

Djevičansko maslinovo ulje ima udio slobodnih masnih kiselina, izraženih kao oleinska, najviše 2 g u 100 g i ima druga svojstva sukladna onima, koja su predviđena za ovu kategoriju ulja.

12.1.3. Obično djevičansko maslinovo ulje

Obično djevičansko maslinovo ima udjel slobodnih masnih kiselina, izraženih kao oleinska, veći od 3,3 g u 100 g i koje ima druga svojstva sukladna onima, koja su predviđena za ovu kategoriju ulja.

Slika br. 97 : Maslinovo ulje


12.2. LAMPANTE I RAFINIRANA MASLINOVA ULJA

12.2.1. Maslinovo ulje - Lampante

Lampante je djevičansko ulje neprihvatljivih organoleptičkih svojstava (utvrđeno panel-te-stom) s uočljivim manama, koje sadrži više od 3,3 grama slobodnih masnih kiselina, izraženih kao oleinska kiselina, na 100 grama ulja. Ono se ne rabi za prehranu ljudi. Sam naziv lampante upućuje da bi takvo ulje trebalo biti namijenjeno rasvjeti, dakle, ne i prehrani. Maslinovo ulje lampante može se preraditi procesom rafi niranja.

12.2.2. Rafi nirano maslinovo ulje

Ovo je maslinovo ulje dobiveno rafi niranjem djevičanskih maslinovih ulja poboljšanim meto-dama, koje ne mijenjaju značajno strukturu ulja i koje ima druga svojstva sukladna onima, koja su predviđena za ovu kategoriju ulja.

12.2.3. Maslinovo ulje

Maslinovo ulje dobiveno miješanjem rafi niranog i djevičanskih maslinovih ulja pogodnije je za ljudsku prehranu od ulja lampante.

12.3. ULJE KOMINE

Komina je čvrst ostatak koštica i pulpe nakon prešanja ili centrifugiranja. Sadrži u sebi još 5 % ulja, koje se može preraditi mehaničkim postupcima ili se ekstrahira uz pomoć organskih otapala.

12.3.1. Ulje komine maslina

Ovo je ulje dobiveno miješanjem rafi niranog ulja komine maslina i maslinovih ulja različitih od ulja lampante. Ovakav tip ulja nema naziv maslinova ulja. 12.3.2. Sirovo ulje komine maslina

Sirovo se ulje komine dobiva tretmanom komine maslina otapalom ili fi zičkim postupcima, ili je to ulje, koje odgovara maslinovu ulju lampante osim u određenim obilježjima. Ono se ne stavlja na tržište do krajnjega potrošača, izuzevši ulja dobivena postupcima ponovne esterifi -kacije ili bilo kakvim miješanjem s drugim uljima.

12.3.3. Rafi nirano ulje komine maslina

Ovo se ulje dobiva rafi niranjem sirova ulja komine maslina. Ono nema promjene sastava glice-rida i ima druga svojstva sukladna onima, koja su predviđena za ovu kategoriju ulja.


13. KALENDAR RADOVA U MASLINARSTVU

Kalendar radova u maslinarstvu je orijentacijski. Ovisi o klimatskim uvjetima i drugim čimbenici-ma, te stanju gospodarstva maslinika. Radovi su u masliniku, u ovom opisu, opći i ne prikazuju za pojedine agrotehničke mjere količine i potrebe za izvedivost. Pojedine se faze preklapaju iz mjese-ca u mjesec tijekom gospodarske godine, a količine za određene mjere su spomenute i opisane u štivu ovoga priručnika za svaku pojedinu fazu i mjeru u maslinarstvu.

Kalendar radova u maslinarstvu kroz gospodarsku godinu po mjesecima:

Siječanj:

Kupovina sadnica i potrebne opreme (veziva, kolci, itd.).Planiranje sadnje.Planiranje rezidbe i oblikovanje krošnje.Rezidba i usitnjavanje grančica nakon rezidbe.Prstenovanje stabla, koje će biti pomlađeno iduće godine.Zaštita od bolesti paunova oka (Spilocaea oleagina) i nametnika štitastih ušiju (Pollinia pollinii) po potrebi.

Veljača:

Planiranje sadnje i sadnja novih sadnica.Zaštita i zimsko prskanje mineralnim uljima.Gnojidba s gnojivima NPK.Rez za pomlađivanje stabala iz panja ili iz guke.Zaštita od gljiva čađavica, paunova oka (Spilocaea oleagina) i maslinova mediča (Saissetia oleae).

Ožujak:

Postavljanje mehaničkih lovka za pipe (Otiorrhynchus sp.) i obnova starih.Ostavljanje snopića grana na drvetu kao lovka za potkornjaka (Scolytidae).Proljetna gnojidba dušikom ( UREA ili 27% KAN ).Rezidba na rod ili pomlađivanje stabla iz debla ili iz grana.Prstenovanje grana na rod.Obradba tla u masliniki kultiviranjem. Zaštita fungicidima i baktericidima na osnovi bakra.

Travanj:

Primjena herbicida za unuštavanje korova ili mehanički, plitkom obradbom.Pregled lovka za potkornjaka (Scolytidae), te njezino uklanjanje i spaljivanje krajem mjeseca.Proljetna gnojidba dušikom (UREA ili 27% KAN).

Svibanj:

Zaštita protiv maslinova moljca (Prays oleae) prije cvatnje i štitastih ušiju (Coccoidea).Primjena herbicida za unuštavanje korova ili mehanički, plitkom obradbom.Navrtanje maslina.Folijarna prihrana mikroelementom bor poradi pospješenosti oplodnje.


Lipanj:

Zaštita protiv maslinova moljca (Prays oleae) na plodu.Planiranje navodnjavanja.Primjena herbicida za uništavanje korova ili mehanički, plitkom obradbom.Folijarna prihrana borom i dušikom.

Srpanj:

Praćenje maslinine muhe (Bactrodera oleae) i pojave granotoča (Zeuzera pyrina L.).Postavljanje lovka – žute ljepljive ploče.Uklanjanje vodopija i izdanaka rezidbom.Malčiranje površine maslinika poradi smanjenosti isparavanja i navodnjavanje.

Kolovoz:

Praćenje maslinine muhe (Bactrodera oleae) i pojave granotoča (Zeuzera pyrina L.).Uklanjanje vodopija i izdanaka rezidbom.Ljetna rezidba za smanjenje šteta od suše i navodnjavanje.Priprema tla za sadnju maslina.Gnojidba i duboka obradba tla.Zaštita od paunova oka (Spilocaea oleagina) .

Rujan:

Zaštita od paunova oka (Spilocaea oleagina), maslinine muhe (Bactrodera oleae) i maslinova molj-ca (Prays oleae).Gnojidba tla gnojivima NPK, s izraženim postotkom fosfora i kalija.Folijarna gnojidba.Priprema alata i opreme za berbu.Berba zelenih maslina za konzerviranje.Čišćenje prostorija i posuđa za prihvat maslina i ulja.

Listopad:

Čišćenje prostorija i posuđa za prihvat maslina i ulja.Priprema alata i opreme za berbu.Berba i prerada maslina za konzerviranje i ulje.Analiza sirovine i ulja.Zaštita od maslinine muhe (Bactrodera oleae).Nakon berbe zaštita bakrom.

Studeni:

Berba i prerada maslina za konzerviranje i ulje.Analiza sirovine i ulja.Nakon berbe zaštita bakrom.Zaštita od paunova oka (Spilocaea oleagina).

Prosinac:

Čuvanje ulja.Priprema za sadnju. Zaštita i zimsko prskanje mineralnim uljima.


14.TROŠKOVNIK PODIZANJA MASLINIKA

Troškovi podizanja maslinika ovise o tipu terena i stanju gospodarstva (izvori vode, pristupni putovi, itd.). Ovisno o stanju cijene i radovima u budućem masliniku, oni osciliraju i mogu biti približni ili umanjeni za određeni trošak prikazan u tablici troškovnika podizanja maslinika. (Tabela br. 7 )

Jedinica mjere Cijena Količina za

1ha Iznos za 1ha

I Materijal Stajsko gnojivo kg 0,07 20.000,00 1400,00Mineralno gnojivo NPK 7:20:30 kg 1,00 2.000,00 2.000,00Mineralno gnojivo KAN kg 0,50 250,00 125,00Kolci kom 2,00 270,00 540,00Sadnice kom 10,00 270,00 2.700,00Sredstva za zaštitu bilja kg 50,00 5,00 250,00Tlo za sadnju m3 10,00 200,00 2.000,00Voda za navodnjavanje m3 1,20 75,00 90,00Ostalo 500,00 500,00Ukupno 9.605,00II Traktorski rad Dovoz gnojiva i gnojidba sat 20,00 2,00 40,00Dovoz stajnjaka i sadnica sat 20,00 8,00 160,00Kopanje sadnih mjesta sat 30,00 15,00 450,00Dovoz zemlje u sadne rupe sat 20,00 15,00 300,00Dopunjavanje sadnih rupa sat 25,00 15,00 375,00Drobljenje kamena cijena/ha 3,50 10.000,00 35.000,00Čišćenje terena (uklanjanje makije) sat 100,00 24,00 2.400,00Zaštitna prskanja sat 20,00 15,00 300,00Ostalo 250,00 250,00Ukupno 39.275,00III Radna snaga Utovar i istovar gnojiva i sadnica sat 4,00 20,00 80,00Dopunjavanje sadnih rupa sat 16,00 65,00 1.040,00Priprema sadnica za sadnju sat 3,00 35,00 105,00Sadnja sat 8,00 160,00 1.280,00Navodnjavanje (po sadnji) sat 5,00 15,00 75,00Gnojidba sat 5,00 35,00 175,00Uklanjanje korova sat 8,00 50,00 400,00Zaštita sat 8,00 15,00 120,00Ostalo 250,00 250,00Ukupno 3.525,00

S V E U K U P N O 52.405,00

Tabela br. 7 : Pregled troškova kod podizanja maslinika


15. ZAKLJUČAK

Kako se u zadnje doba povećalo zanimanje za podizanjem maslinika u Bosni i Hercegovini i samim podržavanjem te proizvodnje kroz raznorazne poticaje, od naše se zemlje stvara novo područje u maslinarstvu Mediterana. On ima svoje posebnosti, na sreću pozitivne, kada govorimo o samoj kvaliteti naših ulja. Po dosadašnjim pokazateljima, ona su visoko procijenjena, no količine su zanemarive. Ova djelatnost tek treba doživjeti svoj vrhunac, a mi već sada trebamo biti spremni za trendove u svijetu maslinarstva i graditi vlastiti brend, bio on ekološko-zemljopisni ili samo sa zemljopisnim podrijetlom. Samo kao takvi, bit ćemo priznati u svijetu maslinarstva. Pred nama predstoje godine spoznaja i učenja, a težiti treba ka kvaliteti, a ne količini, jer tu nemamo niti resursa, niti bilo koje druge moguć-nosti pariranju svjetskomu maslinarstvu.

Gledajući u skoru budućnost, uz nove maslinare i struku na terenu, s novim spoznajama o maslinarstvu, za Bosnu i Hercegovinu predstoje godine usavršavanja i pronalaženja nači-na zastupljenosti na svjetskomu tržištu prerađevina od ploda masline, bilo to ulje ili sam plod za konzumaciju.


16. LITERATURA

Bjeliš, M. 2009: Zaštita maslina u ekološkoj proizvodnji, drugo prošireno izdanjeButorac, A. 1999: Opća agronomijaElezović, D. 2007: Rezidba maslinaKatalinić, M. 1998: Zaštita masline od štetnika, bolesti i korovaKovačević, I., Perica, S. 1994: Suvremeno maslinarstvoLaccone, G. 2001: L’Olivo Avversità parassitarie e suggerimenti di difesa integrate, Consorzio di Difesa e di valorizzazione delle produzioni agricole della provincial di BrindisiMiljković, I. 1991: Suvremeno voćarstvoStrikić, F., Klepo, T., Rošin, J., Radunić, M. 2010: Udomaćene sorte maslina u Republici HrvatskojŠimunović, V. i suradnici HZPSS, 2004: Podizanje novih nasada maslinaŠkarica, B., Žužić, I., Bonifačić, M. 1996: Maslina i maslinovo ulje visoke kakvoće u HrvatskojVečernjak, N. 2003: Čovjek i maslinaŽužić, I. 2006: Rezidba maslina na rod i održavanje uzgojnog oblika

CD Crop Protection – Compendium (2005.)

Mrežne stranice:

www.oliveoilsource.comwww.internationaloliveoil.orgwww.ucce.ucdavis.eduwww.ruedaoliva.comwww.olionovoextra.itwww.mih.hrwww.7maslina.netwww.hzpss.hr

Documents

Prirucnik iz maslinarstva - faz.bafaz.ba/sites/default/files/publikacije/Prirucnik iz maslinarstva.pdf · uzgoja, izbora sortne sadnice i njezina zdravstvenog stanja, analize tla,