Upload
keran
View
345
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
P R E L O M I. pripremio i obradio: Dr Sekula Vujović spec. urgentne medicine. Definicija. prekid kontinuiteta koštanog tkiva, često udružen sa oštećenjem mišića, krvnih sudova i nerava. Znaci preloma. nesigurni znaci (bol, otok i gubitak funkcije) - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Definicija
prekid kontinuiteta koštanog tkiva, često udružen sa oštećenjem mišića, krvnih
sudova i nerava.
Znaci preloma
1. nesigurni znaci (bol, otok i gubitak funkcije)
2. sigurni znaci (deformacija, patološka pokretljivost i krepitacija-škripanje kostiju)
Mogu biti prisutni:a. gubitak senzibiliteta,b. gubitak distalnog pulsac. bledilo ili cijanoza ekstremiteta.
Podela i karakteristike preloma
Prekid kontinuiteta koštanog tkiva može biti:1. potpun2. nepotpun – fisura (kod dece prelom tipa “zelene grančice”).Prema stanju kože i mekih tkiva prelomi mogu biti:1. zatvoreni i2. otvoreni prelomi.Prema načinu nastanka (etiologiji):1. traumatski,2. patološki i3. prelomi usled zamora.U odnosu na položaj prelomljenih fragmenata prelom može biti:1. nedislociran i2. dislociran (poremećena anatomija kostiju).
Prelom vrata butne kosti
Najčešći oblik preloma kod starijih osoba. Nastaje pri padu na ravnu podlogu.
Dislokacija
Može biti:1. ad latus (po širini u stranu),2. ad longitudinem (po dužini),3. ad peripheriam (prema periferiji),4. ad axim (prema osovini).
Lečenje preloma
1. Prehospitalno i2. definitivno lečenje.Prehospitalno lečenje podrazumeva imobilizaciju
na mestu povređivanja i transportnu imobilizaciju priručnim i standardnim sredstvima.
Definitivno lečenje može biti neoperativno (imobilizacija gipsom, trakcija-osalna i kutana) i operativno (spoljna fiksacija i unutrašnja fiksacija-klinovi, zavrtnji, ploče, endoproteze)
Zarastanje preloma
Proces zarastanja prolazi kroz tri faze:1. inflamatorna faza,
2. reparativna faza i
3. faza remodeliranja.
K A L U S
Prehospitalni postupak
• Pružanje prve pomoći kod povreda ekstremiteta, karlice i kičme na mestu povređivanja
• Transportna imobilizacija• Kontrola krvarenja (otvoreni prelom)• Sterilni zavoj na ranu (otvoreni prelom)
Transportna imobilizacija podrazumeva dovođenje povređenog dela tela u stanje mirovanja u toku
transporta.
pripremio i obradio: Dr Sekula Vujović spec. urgentne medicine
I M O B I L I Z A C I J AImobilizaciona sredstva
Definicija
skup mera kojima se, koristeći imobilizaciona sredstva, povređeni
deo tela za određeno vreme postavlja u prinudni položaj
mirovanja.
Ciljevi imobilizacijeOnemogućava naknadno povređivanje
mekih tkiva, nerava, krvnih sudova, visceralnih organa
Smanjuje bol i mogućnost nastanka traumatskog šoka
Smanjuje rizik od nastanka embolijeOdržava hemostazu (pomaže kod
privremenog zaustavljanja krvarenja)Sprečava širenje infekcijeObezbeđuje lakši transport povređenog
Indikacije za imobilizacijuZatvoreni i/ili otvoreni prelom kosti i
sumnja na prelomPovrede zgloba (iščašenje, uganuće,
uvrnuće, istezanje…)Rana koja obilno krvari ili prostrana
opekotinaSmrzotineOpsežna nagnječenja mekih tkiva-kraš
povrede
Vrste imobilizacije (podela prema nameni i vremenu upotrebe)
1. Transportna (privremena) imobilizacija – štiti povređenog neposredno nakon povređivanja i za vreme transporta. Vremenski je ograničena. Obavlja se sredstvima kojima se trenutno raspolaže.
2. Terapijska (definitivna) imobilizacija - primenjuje se u zdravstvenim ustanovama i podrazumeva neoperativno i operativno lečenje.
Opšta pravila za imobilizaciju<<Pravilo dvojke>> (dva lica pružaju pomoć,
imobilišu se dva susedna zgloba, imobilizaciono sredstvo se pričvršćuje na dva mesta-iznad i ispod mesta preloma)
Ne pomerati povređenog dok prelomi nisu imobilisani
Imobilisati ekstremitet u fiziološkom položaju (smotuljak u šaku, lakat pod uglom oštrijim od 900, rame pod uglom od 900, koleno polusavijeno, stopalo pod uglom od 900 u odnosu na potkolenicu) ili u zatečenom položaju kada postoji jak bol (iščašenja i zglobni prelomi)
Zabranjena je repozicija (nameštanje) preloma i/ili iščašenja
Pre i nakon imobilizacije proveriti puls i senzibilitet (provera pulsa na 10 minuta)
Transport do najbliže zdravstvene ustanove
1
Imobilizacija priručnim sredstvima.
2
Imobilizacija standardnim sredstvima.
3
Imobilizacija šinama od gipsa i plastičnih masa.
Vrste transportne imobilizacije
Priručna sredstva
sredstvana mestu povrede
DaščiceTrougla marama
Čvrst karton
Ćebe, veslo, puška…
Štap
Skije
Standardna sredstva
određenogoblika,
veličine i namene
Tomasova udlaga
Kramerova šina
Volkmanova udlaga
VVakum udlage, pneumatske akum udlage, pneumatske udlage, vakum madrac, MAST udlage, vakum madrac, MAST pneumatska odeća, cervikalna pneumatska odeća, cervikalna kragna, kratka i duga spinalnakragna, kratka i duga spinalna
daskadaska
Ditrihsova udlaga
Nisenova šina
Standardna sredstva
KED-Kendrick Extrication Device (za izvlačenje povređenog iz auta i imobilizaciju glave, vratne kičme i torzoa)
Cervikalne kragne
Duga spinalna daska
Vakum madrac
Vakum udlaga za potkolenicu i stopalo
Cervikalna kragna
Vakum udlaga za lakatni zglob
Imobilizator za glavu
Vakum udlage različitih veličina (ruka, noga)
Pneumatske udlage
Sredstva od plastičnih masa i aluminijuma-ortoze
Različite vrste ortoza za tačno određene delove tela kao i od aluminijuma koji
se modelira prema ekstremitetu
Imobilizacija preloma gornjeg ekstremiteta
RRame i nadlakticaame i nadlaktica
Ruka priljubljena uz teloLakat u fleksiji od 90Podlaktica u neutralnoj pozicijiŠaka okrenutog dlana prema grudnom košuPalac šake naviše
Imobilizacija preloma gornjeg ekstremiteta
PodlakticaPodlaktica
Imobiliše se zglob lakta i ručni zglobStandardna udlaga postavlja se sa strane preloma, a priručna obostrano-sa palmarne i dorzalne strane podlakticeU marami ruka je u poziciji kao i kod preloma nadlakticePostavlja se mitela (okovratnik)
Imobilizacija vakum udlagom
Imobilizacija preloma gornjeg ekstremiteta
ŠakaŠaka
Imobiliše se u tzv. <<funkcionalnom položaju>>Ručni zglob i šaka u položaju držanja smotuljka od mekog materijala, zavoja ili mekane loptice.Postavlja se mitela (okovratnik)
Imobilizacija daščicom
Imobilizacija preloma donjeg ekstremiteta
Kuk i butna kostKuk i butna kost
Povređeni je u ležećem položaju sa ispruženim nogamaStandardne udlage se postavljaju sa donje strane ekstremiteta a priručne obostrano-sa spoljašnje i unutrašnje strane ekstremitetaSpoljašnja udlaga je duža i dopire do nivoa lakta istostrane ruke, a unutrašnja je kraća-do preponeUdlaga se fiksira trakama u pet tačaka: skočni zglob, koleno, kuk, karlica i kraj spoljne udlage
Imobilizacija priručnim sredstvima-fiksacija u pet tačaka
Imobilizacija preloma donjeg ekstremiteta
PotkolenicaPotkolenica
Imobiliše se koleni i skočni zglobVaže svi principi kao kod preloma natkolenice samo što su udlage kraće Obavezno proveravati puls arterije dorzalis pedis i arterije tibijalis posterior
Imobilizacija priručnim sredstvima-fiksacija u pet tačaka
Imobilizacija preloma donjeg ekstremiteta
Skočni zglob i stopaloSkočni zglob i stopalo
Imobilišu se u tzv. <<funkcionalnom položaju>>Stopalo zaklapa pravi ugao u odnosu na potkolenicu.Udlage se postavljaju ispod nivoa kolena i celom dužinom se fiksiraju trakom ili zavojem.
Imobilizacija priručnim sredstvima-fiksacija celom dužinom
Imobilizacija preloma kičmenog stuba
Vratni, grudni i slabinski Vratni, grudni i slabinski deo kičmenog stubadeo kičmenog stuba
Imobiliše se uvek kada postoji sumnja na povreduProveriti pulseve, senzibilitet i mogućnost pokreta gornjih i donjih ekstremitetaGlava se fiksira obostrano rukama (sumnja na povredu vratnog dela kičme)Ne dozvoliti rotaciju i fleksiju glavePostaviti cervikalnu kragnu Zabraniti pokrete povređenog
Imobilizacija cervikalnom kragnom
Za prenos povređenog na spinalnu dasku neophodno je prisustvo tri ili četiri osobePored povređenog se postavi duga spinalna daskaPrva osoba (kordinator) fiksira glavu i vrat u neutralnoj pozicijiOsobe broj dva i tri kleče pored povređenog sa suprotne strane u odnosu na spinalnu dasku Osoba broj dva obuhvata rukama povređenog za suprotno rame i iznad predela karliceOsoba broj tri obuhvata rukama povređenog za suprotno koleno (ili skočni zglob) i predeo karliceNa komandu kordinatora istovremeno rotiraju (povlače) telo povređenog Treća osoba zatim podupire spinalnu dasku ispod tela povređenogNa ponovnu komandu kordinatora istovremeno spustaju telo povređenog na spinalnu daskuGlava se fiksira imobilizatoromTelo povređenog se fiksira trakama u najmanje tri tačke (preko ramena, karlice i potkolenica) Na ovaj način povređeni se prenosi na transportna nosila i tako dalje bezbedno transportuje do zdravstvene ustanove
Prenos povređenog na spinalnu dasku
Imobilizacija preloma karlice
Osnovni principiOsnovni principi
Imobiliše se na tvrdoj podloziLežeći stav na leđimaNoge i trup se mogu fiksirati kružnim trakama
Imobilizacija vakum madracom
Imobilizacija preloma ključne kosti
Osnovni principiOsnovni principi
Imobiliše se direktnom fiksacijom kosti ili fiksacijom čitavog gornjeg ekstremitetaDirektna fiksacija se postiže “osmicom”- traka od mekog materijala koja sa prednje strane prelazi preko obe ključne kosti, a sa zadnje se ukršta između lopatica ili se fiksira gotovim-modeliranim osmicamaZatezanjem zadnjih krajeva dozira se pritisak na prelomljenu kost-fragmente
Imobilizacija ključne kosti
Imobilizacija uganuća
1. 2. 3. 4.
Fiksacijazgloba ufiziološkipoložaj
Kompresijazgloba
Elevacijaekstremiteta
Lokalna aplikacijaleda
Imobilizacija iščašenja
Poštovati sve principe imobilizacije kao kod preloma1
Zabranjena repozicija2
Imobilisati u zatečenom položaju3
2.
3.
1.
Zaustaviti krvarenje
Imobilisati u zatečenom položaju-fragmenti kosti se ne reponiraju
Imobilizacija otvorenih preloma
Preko rane staviti sterilnu gazu-zonu rane zaštititi mekim bandažom
Literatura
1. Grbić R., Tabaković D. Imobilizacija i imobilizaciona sredstva In: Aleksandar Pavlović, Prva pomoć. Beograd: Obeležja; 2007. p. 252-63.
2. Buždon P., Bumbaširević M. Povrede koštano-zglobnog sistema In: Dragan Vučović, Urgentna medicina. Beograd: Obeležja; 2002. p. 235-42.
3. Bumbaširević M., Povrede šake In: Dragan Vučović, Urgentna medicina. Beograd: Obeležja; 2002. p. 258.
4. Campbell J.E. Log-Rolling the Supine Patient onto a Long Backboard In: International trauma life support for Prehospital Care Providers. Sixth Edition. New Jersey: by Pearson Education Inc.; 2008. p. 194-97.
5. Simeunović S. Trauma koštano-zglobnog sistema In: Vodič za prehospitalno zbrinjavanje povređenog pacijenta. Beograd: Obeležja; 2007. p. 73-7.