PRIMJENA NC STROJEVA Mladen Perinić · PDF file- lakše programiranje kod forma koje se ponavljaju PT KT Metode programiranja geometrije. Mladen Perini ... NC i CNC sustav Kod CNC

Mladen PeriniMladen PeriniććProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnološških procesakih procesa

Primjena NC strojeva i specifiPrimjena NC strojeva i specifiččnosti tehnolonosti tehnološške pripreme za ke pripreme za NC NC –– alatne strojevealatne strojeveOsnovni cilj kod postavljanja TP Osnovni cilj kod postavljanja TP →→ stvaranje uvjeta za stvaranje uvjeta za ššto veto većću produktivnost i u produktivnost i ekonomiekonomiččnost kod postizanja tranost kod postizanja tražžene kvaliteteene kvalitete →→ vavažžan element pri tome je stalnost an element pri tome je stalnost /pouzdanost kvalitete kao posljedica stabilnosti u na/pouzdanost kvalitete kao posljedica stabilnosti u naččinu i uvjetima vođenja procesainu i uvjetima vođenja procesa..

Takve uvjete najlakTakve uvjete najlakšše postie postižžemo pri automatiziranoj proizvodnji emo pri automatiziranoj proizvodnji →→ zato danas zato danas govorimo o sve vegovorimo o sve veććem udjelu automatizirane proizvodnje em udjelu automatizirane proizvodnje -- tendencija. tendencija.

danas danas →→ Dva karakteristiDva karakterističčna podruna područčja automatizacije proizvodnje:ja automatizacije proizvodnje:

1. Automatizacija pri proizvodnji 1. Automatizacija pri proizvodnji velikih kolivelikih količčinaina (velika i masovna proizvodnja) (velika i masovna proizvodnja) ostvaruje se danas (i veostvaruje se danas (i većć dulje vrijeme) primjenom konvencionalnih automata i dulje vrijeme) primjenom konvencionalnih automata i konvencionalnih automatskih linija.konvencionalnih automatskih linija.

PRIMJENA NC STROJEVAPRIMJENA NC STROJEVA

Karakteristike su pri tome:Karakteristike su pri tome:-- vrlo visoka proizvodnostvrlo visoka proizvodnost-- visoka tovisoka toččnostnost-- uzak asortiman dijelova/proizvodauzak asortiman dijelova/proizvoda-- velike kolivelike količčine u duljem vremenskom periodu ine u duljem vremenskom periodu

Ova automatizacija zasnovana je na Ova automatizacija zasnovana je na analognim programimaanalognim programima, , fiksnim u vefiksnim u veććoj ili manjoj mjeri (krivulje, oj ili manjoj mjeri (krivulje, ššablone, programske ablone, programske letve...).letve...).

→→ fizifiziččke komponenteke komponentemehanimehaniččki elementiki elementi

Alat

1 okr → 1 ciklus


2. Automatizacija pri proizvodnji manjih koli2. Automatizacija pri proizvodnji manjih količčina (srednjeserijska, maloserijska i ina (srednjeserijska, maloserijska i pojedinapojedinaččna proizvodnja) na proizvodnja) –– danas se uspjedanas se uspješšno izvodi NC strojevimano izvodi NC strojevima koji se u radu koji se u radu odlikuju:odlikuju:

-- totoččnonoššćću konvencionalnih automatau konvencionalnih automata-- proizvodnoproizvodnoššćću blizu onoj na konvencionalnim automatima (ovo je razlog u blizu onoj na konvencionalnim automatima (ovo je razlog

zbog zbog ččega i dalje koristimo konvencionalne automate)ega i dalje koristimo konvencionalne automate)-- fleksibilnofleksibilnoššćću konvencionalnih univerzalnih strojevau konvencionalnih univerzalnih strojeva

Prije NC strojeva nije postojalo ekonomsko opravdanje automatizaPrije NC strojeva nije postojalo ekonomsko opravdanje automatizacije kod manjih cije kod manjih kolikoliččina.ina.

BuduBudućći da su i da su manje kolimanje količčine dominirajuine dominirajuććee po zastupljenosti kapo zastupljenosti kažžemo da su emo da su NC NC strojevi omogustrojevi omoguććili podizanje metaloprerade na viili podizanje metaloprerade na višši nivo.i nivo.


Ne znaNe značči da NC strojeve nei da NC strojeve neććemo koristiti i pri veemo koristiti i pri veććim koliim količčinama inama -- ↑↑kolikoliččine, ine, ččeeššćća a izmjenaizmjena

A B C N A B A Biliili


Osnovne prednosti NC opreme u odnosu na dvije skupine konven. stOsnovne prednosti NC opreme u odnosu na dvije skupine konven. strojeva:rojeva:

1. Prema konvenc. neatomatiziranim univerzalnim strojevima1. Prema konvenc. neatomatiziranim univerzalnim strojevima-- znatno veznatno većća proizvodnosta proizvodnost-- vevećći udio strojnog vremena i udio strojnog vremena ttss u vremenu operacije, bolje efektivno iskoriu vremenu operacije, bolje efektivno iskorišštenjetenje-- visoka tovisoka toččnost (stanost (stalnost parametara i precizno vođenje alatalnost parametara i precizno vođenje alata) )

-- nepotrebna izrada fiksnih skupih nosioca programa (nepotrebna izrada fiksnih skupih nosioca programa (ššablone)ablone)-- velika fleksibilnost velika fleksibilnost →→ brza promjena programa uz brza promjena programa uz šširi spektar moguiri spektar moguććnosti nosti

strojeva (ako npr. strojeva (ako npr. ↑↑kolikoliččine ili ine ili ččeste izmjene)este izmjene)

Prisutni i nedostaci:Prisutni i nedostaci:-- obavezno obavezno planiranje radaplaniranje rada (TP) do u detalje bez obzira na koli(TP) do u detalje bez obzira na količčinuinu-- veliki veliki investicijski troinvesticijski trošškovikovi (ve(većća cijena radnog sata a cijena radnog sata –– prema prema

neautom.konv.opremi posebno)neautom.konv.opremi posebno)-- vevećći i zahtjevi prema osobljuzahtjevi prema osoblju u pripremi i odru pripremi i održžavanjuavanju


2. Prema automatskim konvencionalnim strojevima2. Prema automatskim konvencionalnim strojevima

Prednosti izraPrednosti izražženije enije –– zato stalan i sve brzato stalan i sve bržži razvoj i zastupljenost NCi razvoj i zastupljenost NC--opremeopreme


Kapaciteti fleksibilne automatizacijeKapaciteti fleksibilne automatizacije::

-- NCNC--strojevi strojevi →→ 1 postupak1 postupak-- NC obradni centri NC obradni centri →→ vivišše postupakae postupaka-- fleks. proizvodne fleks. proizvodne ććelije elije →→ samostalne ili u sklopu linijasamostalne ili u sklopu linija-- FPSFPS-- fleksibilne proizvodne linije fleksibilne proizvodne linije

Danas Danas šširoko podruiroko područčje NC strojeva temeljeno je je NC strojeva temeljeno je na NC sustavima upravljanja koji daje bitna na NC sustavima upravljanja koji daje bitna obiljeobilježžja NC stroja ja NC stroja →→ mogumoguććnosti pri korinosti pri korišštenju. tenju. Mnogo NC strojeva s razliMnogo NC strojeva s različčitim sustavima itim sustavima upravljanjaupravljanja

TLFL

FPSFC

NC AS

vrste

kolic

ina


PRIMJENA NC STROJEVAPRIMJENA NC STROJEVA Mladen PeriniMladen PeriniććProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnološških procesakih procesa

Klasifikacija NC sustavaKlasifikacija NC sustava (kod razli(kod različčitih kapaciteta temelj na NC upravljanju)itih kapaciteta temelj na NC upravljanju)

Prema raznim kriterijima Prema raznim kriterijima –– ukazuju na određene specifi ukazuju na određene specifiččnosti sa stanovinosti sa stanoviššta ta pripreme i koripripreme i korišštenja.tenja.

Klasifikacija prema slijedeKlasifikacija prema slijedeććim kriterijima:im kriterijima:

a)a) prema vrsti upravljanja (kretanja alata)prema vrsti upravljanja (kretanja alata)b)b) prema metodi programiranja geometrije (apsolutno ili inkrementprema metodi programiranja geometrije (apsolutno ili inkrementalno)alno)c)c) prema strukturi upravljaprema strukturi upravljačča (upravljaa (upravljaččke jedinice NC ili CNC)ke jedinice NC ili CNC)

ad a) ad a) –– vavažžna karakteristika NC na karakteristika NC –– sustava sustava: a: automatsko vođenje alata u utomatsko vođenje alata u radnoj ravnini ili prostoru (2D, 2radnoj ravnini ili prostoru (2D, 2½½D, 3D) D, 3D)


VRSTE UPRAVLJANJAVRSTE UPRAVLJANJA

Vrste upravljanja govore o moguVrste upravljanja govore o moguććnostima numerinostima numeriččki upravljanog ki upravljanog obradnog stroja da ostvari potrebnu geometriju radnog komada. obradnog stroja da ostvari potrebnu geometriju radnog komada. Postoje tri vrste upravljanja: Postoje tri vrste upravljanja:

•• upravljanje toupravljanje toččkaka--popo--totoččka ili pozicioniranje,ka ili pozicioniranje,•• upravljanje po pravcu upravljanje po pravcu (prvocrtno ili linijsko upravljanje) (prvocrtno ili linijsko upravljanje) ii•• konturno upravljanje,konturno upravljanje,

VVrste upravljanjarste upravljanja


Vrsta upravljanja

Shematski prikazRad alata Primjeri

korištenja

Poziciono -točkasto

Samo u poziciji -ne tokom promjene polož.

Bušenje, točkasto zavarivanje,zakivanje

LinijskoRezanje u toku kretanja // sa stazama

Paralelno tokarenje, glodanje,plameno rezanje

Konturno Rezanje u toku kretanja

Složeno tok., glodanje, aut. rezanje

brzou radnom posmaku

x

yy2

y1x1 x2

PT

CT

bez interpolacije

x

y

PT

CT

kružna int.

x

ysporo kretanje - u posmakuili brzo

// staze

VVrste upravljanjarste upravljanja

Danas ima smisla govoriti samo o konturnom upravljanju, jer ostaDanas ima smisla govoriti samo o konturnom upravljanju, jer ostale le dvije vrste upravljanja vidvije vrste upravljanja višše ne znae ne značče gotovo nikakve ue gotovo nikakve ušštede u cijeni tede u cijeni upravljaupravljaččkog rakog raččunala, a nose vrlo velika ograniunala, a nose vrlo velika ograniččenja.enja.


Upravljanje toUpravljanje toččkaka--popo--totoččka ili pozicioniranjeka ili pozicioniranje

Osnovna znaOsnovna značčajka:ajka: ova vrsta upravljanja omoguova vrsta upravljanja omoguććuje uje samo tosamo toččno postizanje zadane pozicije. Ne postoji no postizanje zadane pozicije. Ne postoji mogumoguććnost upravljanja posminost upravljanja posmiččnim gibanjem. Zadano nim gibanjem. Zadano gibanje se ostvaruje najvegibanje se ostvaruje najveććom moguom moguććom posmiom posmiččnom nom brzinom i za vrijeme gibanja ne smije se dozvoliti dodir alata brzinom i za vrijeme gibanja ne smije se dozvoliti dodir alata i i izizratka. Gibanje se izvodi pravocrtno iz trenutnog u zadani ratka. Gibanje se izvodi pravocrtno iz trenutnog u zadani polopoložžaj. U poaj. U poččecima NC upravljanja to gibanje se izvodecima NC upravljanja to gibanje se izvodiilo u lo u smjeru jedne, pa naknadno u smjeru druge osi (na skici smjeru jedne, pa naknadno u smjeru druge osi (na skici oznaoznaččeno kao a), ili pak tako da se prvi dio gibanja odvija eno kao a), ili pak tako da se prvi dio gibanja odvija istodobno u obje osi (pod kutem od istodobno u obje osi (pod kutem od ∼∼4545°°), pa kad se ), pa kad se postigne trapostigne tražžena vrijednost u smjeru jedne osi, gibanje se ena vrijednost u smjeru jedne osi, gibanje se nastavi u smjeru druge osi (na skici oznanastavi u smjeru druge osi (na skici označčeno kao b).eno kao b).

Poziciono upravljanjePoziciono upravljanje


X

Y

T1T3

T2 a

b

ab

Obzirom da se ovim upravljanjem ne moObzirom da se ovim upravljanjem ne možže ostvariti upravljanje posmie ostvariti upravljanje posmiččnim nim gibanjem, primjena mu je ogranigibanjem, primjena mu je ograniččena na postupke kod kojih je radno gibanje ena na postupke kod kojih je radno gibanje upravljano nekim drugim naupravljano nekim drugim naččinom (elektriinom (električčnim, hidraulinim, hidrauliččkim ili pneumatskim kim ili pneumatskim elementima). Upravljanje ima primjenu u velikoserijskoj ili masoelementima). Upravljanje ima primjenu u velikoserijskoj ili masovnoj proizvodnji, a vnoj proizvodnji, a momožže se nae se naćći na strojevima za bui na strojevima za buššenje, zakivanje, toenje, zakivanje, toččkasto zavarivanje, probijanje i kasto zavarivanje, probijanje i sl. Kod novih strojeva se uglavnom ne primjenjuje.sl. Kod novih strojeva se uglavnom ne primjenjuje.

Poziciono upravljanjePoziciono upravljanje


Upravljanje po pravcu (pravocrtno, linijsko upravljanje)Upravljanje po pravcu (pravocrtno, linijsko upravljanje)

Osnovna znaOsnovna značčajka:ajka: postoji mogupostoji moguććnost upravljanja posminost upravljanja posmiččnim gibanjem, ali nim gibanjem, ali pod uvjetom da se posmipod uvjetom da se posmiččno gibanje obavlja usporedno s jednom od osi. To no gibanje obavlja usporedno s jednom od osi. To znaznačči da je rezultirajui da je rezultirajućća brzina posmia brzina posmiččnog gibanja jednaka ili brzini posminog gibanja jednaka ili brzini posmiččnog nog gibanja u smjeru osi X, ili brzini posmigibanja u smjeru osi X, ili brzini posmiččnog gibanja u smjeru osi Y, vidi skicu. nog gibanja u smjeru osi Y, vidi skicu. Ne postoji moguNe postoji moguććnost istodobnog, sinkroniziranog, radnog gibanja izmedju nost istodobnog, sinkroniziranog, radnog gibanja izmedju dvije osi, ali postoji mogudvije osi, ali postoji moguććnost istodobnog, sinkroniziranog, pozicijskog nost istodobnog, sinkroniziranog, pozicijskog gibanja izmedju dvije osi.gibanja izmedju dvije osi.

Ova vrsta upravljanja ima primjenu kod buOva vrsta upravljanja ima primjenu kod buššilica, jednostavnih builica, jednostavnih buššilica glodalica, ilica glodalica, jednostavnih strojeva za plameno rezanje, zavarivanje i sl. Danajednostavnih strojeva za plameno rezanje, zavarivanje i sl. Danas se uglavnom s se uglavnom ne primjenjuje, ili pak samo za NC strojeve posebne namjene.ne primjenjuje, ili pak samo za NC strojeve posebne namjene.

Linijsko upravljanjeLinijsko upravljanje


vf = vfx

vf = vfy

vf = vfy

vf = vfy vf = vfx

vf = vfx

X

Y

vf = vfx ili vf = vfy

Nije moguće realizirati vf = f(vfx, vfy).

Linijsko upravljanjeLinijsko upravljanje


vfx

vfy vf

Y

X

v v vv v vf fx fy= +

Konturno upravljanjeKonturno upravljanje

Ova vrsta upravljanja omoguOva vrsta upravljanja omoguććuje kontrolirano posmiuje kontrolirano posmiččno gibanje, istodobno i sinkronizirano no gibanje, istodobno i sinkronizirano izmedju dvije ili viizmedju dvije ili višše numerie numeriččki upravljanih osi. Skica prikazuje primjer konturnog upravljanjki upravljanih osi. Skica prikazuje primjer konturnog upravljanja u a u ravnini, tj kad je rezultirajuravnini, tj kad je rezultirajućća brzina posmia brzina posmiččnog gibanja jednaka vektorskoj sumi brzina nog gibanja jednaka vektorskoj sumi brzina posmiposmiččnih gibanja u smjeru osi X i Y. nih gibanja u smjeru osi X i Y. Na primjeru konturnog upravljanja se uoNa primjeru konturnog upravljanja se uoččava da je ava da je bit numeribit numeriččkog upravljanja, upravljanje posmikog upravljanja, upravljanje posmiččnom brzinom. Stoga se nom brzinom. Stoga se ““pravompravom””numerinumeriččkom (NC) osi smatra ona os kod koje je mogukom (NC) osi smatra ona os kod koje je mogućće upravljanje posmie upravljanje posmiččnom nom brzinombrzinom. . Ako je u nekoj osi moguAko je u nekoj osi mogućće samo pozicioniranje, takva os se naziva pozicijska e samo pozicioniranje, takva os se naziva pozicijska os. Ako se nekim gibanjem ne moos. Ako se nekim gibanjem ne možže upravljati ni posmie upravljati ni posmiččno, ni pozicijski, onda takvo no, ni pozicijski, onda takvo gibanje ne predstavlja numerigibanje ne predstavlja numeriččku os. Takav primjer su glavna rotacijska gibanja kod ku os. Takav primjer su glavna rotacijska gibanja kod tokarilica, glodalica i sltokarilica, glodalica i sl.. Premda se za takvo gibanje moPremda se za takvo gibanje možže programirati bilo koji broj okretaja e programirati bilo koji broj okretaja ((ččesto i decimalnim brojevima), takvesto i decimalnim brojevima), takvaa rotacija ne predstavlja numerirotacija ne predstavlja numeriččku os, sve dok se ista ne ku os, sve dok se ista ne momožže upravljati pozicijski (zaustavljanje pod odredjenim kutem) ilie upravljati pozicijski (zaustavljanje pod odredjenim kutem) ili odredjenom posmiodredjenom posmiččnom nom brzinom. brzinom.

Konturno (krivuljno) upravljanjeKonturno (krivuljno) upravljanje


Obzirom na broj osi koje se mogu upravljati istodobno i sinkronoObzirom na broj osi koje se mogu upravljati istodobno i sinkrono, konturno upravljanje , konturno upravljanje se se dijeli i dijeli i oznaoznaččava kao u tabliciava kao u tablici. . Kod tokarilica je najrasprostranjenije 2D konturno Kod tokarilica je najrasprostranjenije 2D konturno upravljanje, premda su danas vrlo upravljanje, premda su danas vrlo ččesti tokarski esti tokarski obradni obradni centricentri (TOC)(TOC) s ves veććim brojem im brojem osi (X, Z, C, ...) i sa sloosi (X, Z, C, ...) i sa složženijim konturnim upravljanjem. Kod glodalica i enijim konturnim upravljanjem. Kod glodalica i OCOC se koriste se koriste 3D3D i sloi složženija konturna upravljanja. Sve vienija konturna upravljanja. Sve višše su zastupljeni strojevi s 5D konturnim e su zastupljeni strojevi s 5D konturnim upravljanjem, a posebno u industriji alata. Strojevi s viupravljanjem, a posebno u industriji alata. Strojevi s višše od 5D konturnim upravljanjem e od 5D konturnim upravljanjem su vrlo rijetki.su vrlo rijetki.



OznakaOznaka Broj istodobnih, sinkronih osiBroj istodobnih, sinkronih osi NapomenaNapomena

2D2D 22

21/2 D21/2 D 2 (izbor ravnine obrade)2 (izbor ravnine obrade)kod strojeva (najkod strojeva (najččeeššćće glodalica) koji imaju e glodalica) koji imaju vivišše NC osi, ali se samo po dvije mogu e NC osi, ali se samo po dvije mogu upravljati istodobno i sinkronoupravljati istodobno i sinkrono

3D3D 33

44DD 44 najnajččeeššćće tri translacijske i jednu rotacijskue tri translacijske i jednu rotacijsku

5D5D 55

najnajččeeššćće tri translacijske i dvije rotacijske osi. e tri translacijske i dvije rotacijske osi. Rotacijske osi mogu biti realizirane na glavi za Rotacijske osi mogu biti realizirane na glavi za prihvat alata, na stolu za stezanje prihvat alata, na stolu za stezanje izizradaka ili radaka ili jedna os na glavi, a jedna na stolujedna os na glavi, a jedna na stolu

6D i vi6D i viššee 6 i vi6 i viššee

kod svih strojeva s vikod svih strojeva s višše od 5 istodobnih, e od 5 istodobnih, sinkronih osi, prisutan je problem sinkronih osi, prisutan je problem programiranja, jer standardni programski programiranja, jer standardni programski sustavi za NC strojeve ne podrsustavi za NC strojeve ne podržžavaju avaju programiranja za programiranja za vivišše od 5e od 5DD k.u.k.u.




Vertikalna glodalicaVertikalna glodalica


33--osniosni TOCTOC44--osniosni TOCTOC

55--osniosni TOCTOC




TTokarski obradni centarokarski obradni centar



Vertikalni obradni centarVertikalni obradni centar



Horizontalni obradni centarHorizontalni obradni centar


TTokarenjeokarenje


ČČeonoeono, , iindendeksiranoksirano iissimultanimultanoo glodanje naglodanje na33--osnomosnom TOCTOC--uu





Metode programiranja geometrijeMetode programiranja geometrije Mladen PeriniMladen PeriniććProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnološških procesakih procesa

ad b) ad b) –– Kod apsolutnog NCKod apsolutnog NC--sustava sve naredbe kretanja odnose se na sustava sve naredbe kretanja odnose se na jednu referentnu tojednu referentnu toččku, koja je poku, koja je poččetak koord. sustava stroja, a naziva se etak koord. sustava stroja, a naziva se nulnul--totoččkom (stroja)kom (stroja)

x

y

y1y0

x0

12

x1

x2

0y2

Kod inkrementalnog sustava referentna toKod inkrementalnog sustava referentna toččka svakog novog kretanja je ka svakog novog kretanja je zavrzavrššna tona toččka prethodnog kretanjaka prethodnog kretanja

-- geom.veligeom.veliččina ina –– putanja alata putanja alata -- nanaččin def. ciljne toin def. ciljne toččke određenog ke određenog

kretanjakretanja-- metodi programiranja geometrijskih metodi programiranja geometrijskih

veliveliččina prilagođen je i upravljaina prilagođen je i upravljaččki ki sustav NC strojasustav NC stroja x

y

y1

y0x0

CT1

PT1 CT2

12

3

x1 x2

0

- lancano kotiranje

y2


Iz naIz naččina upravljanja kretanjem: ina upravljanja kretanjem:

Prednosti apsolutnog sustava (kod ruPrednosti apsolutnog sustava (kod ruččnog programiranja):nog programiranja):

-- mogumoguććnost nastavljanja rada u nost nastavljanja rada u programskom bloku u kojem je programskom bloku u kojem je dodoššlo do prekida rada (lom alata, ...)lo do prekida rada (lom alata, ...)

-- laklakšša izmjena puta alata u a izmjena puta alata u programuprogramu

S druge strane kod inkrementalnog sustava:S druge strane kod inkrementalnog sustava:-- alat nije mogualat nije mogućće vratiti rue vratiti ruččno na no na

sekvencu u kojoj je dosekvencu u kojoj je doššlo do lo do prekida prekida →→ program treba startati program treba startati od pood poččetkaetka

-- obimnije izmjene u geometrijskom obimnije izmjene u geometrijskom dijelu programa kod korekcija dijelu programa kod korekcija programaprograma

x

y2

31

2'

xx'y '

y

x

y

y2'

23

4

x2'

1x3'

2'y3'

Metode programiranja geometrijeMetode programiranja geometrije


Prednosti inkrementalnog sustava:Prednosti inkrementalnog sustava:-- kod kod ruruččnog programiranjanog programiranja laklakšša kontrola programa (a kontrola programa (∑∑xxii i i ∑∑yyii = 0 jer = 0 jer

PT=KT) PT=KT) →→ zatvorena putanja zatvorena putanja

VeVeććina modernih sustava ima moguina modernih sustava ima moguććnost programiranja apsolutno i nost programiranja apsolutno i inkrementalnoinkrementalno= koriste se prednosti oba sustava= koriste se prednosti oba sustava

-- laklakšše programiranje kod forma koje se ponavljaju e programiranje kod forma koje se ponavljaju

PT

KT

Metode programiranja geometrijeMetode programiranja geometrije


ad c) ad c) –– SusreSusreććemo dva sustava NC upravljanja emo dva sustava NC upravljanja -- NC NC –– sustavisustavi (stroj+upravlja(stroj+upravljaččka jedinica sa dijelom za obradu podataka i ka jedinica sa dijelom za obradu podataka i

upravljaupravljaččkim krugovima kim krugovima -- oožžiiččenja)enja)-- CNC CNC –– sustavisustavi (stroj+upravlja(stroj+upravljaččka jedinica na bazi raka jedinica na bazi raččunala). Manje unala). Manje

hardvera,vehardvera,većća fleksibilnosta fleksibilnost-- NaNaččini i tehnika izrade programa u osnovi isti. Koncepcijske razlikini i tehnika izrade programa u osnovi isti. Koncepcijske razlike u NC e u NC

programu nema.programu nema.-- NajNajččeeššćće se NCe se NC--program prenosi na nosilac programa program prenosi na nosilac programa –– koji slukoji služži za unos u i za unos u

upravljaupravljaččku jedinicu stroja (buku jedinicu stroja (buššene trake, magnetne trake). Naene trake, magnetne trake). Naččini unosa ini unosa razlirazliččiti!iti!

Kod NCKod NC--strojeva strojeva →→ uuččitavanje blok po blok uz sukcesivno obavljanje aktivnosti kod itavanje blok po blok uz sukcesivno obavljanje aktivnosti kod svakog komada! Program iz blokova informacija svakog komada! Program iz blokova informacija →→ jedan blok jedna aktivnostjedan blok jedna aktivnost

Blokovi informacija

učitavanje

izvršenje

Nosilac programa Nosilac programa →→

NC i CNC sustavNC i CNC sustav

Kod CNC Kod CNC –– strojeva strojeva →→ uuččitavanje se vritavanje se vršši samo 1x i to cijeli program odjednom i samo 1x i to cijeli program odjednom ––program se memorira.program se memorira.GreGrešške uke uččitavanja se svode na najmanju moguitavanja se svode na najmanju mogućću mjeruu mjeru

Koordinatni sustavKoordinatni sustav Mladen PeriniMladen PeriniććProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnološških procesakih procesa

Jedna od bitnih karakteristika vođenja procesa na NCJedna od bitnih karakteristika vođenja procesa na NC--stroju je automatsko vođenje stroju je automatsko vođenje alata koje mora biti toalata koje mora biti toččno određeno i opisano u NC programu no određeno i opisano u NC programu –– opis putanje alataopis putanje alata

Osnovni preduvjet za opis kretanja i vođenje na NC stroju je posOsnovni preduvjet za opis kretanja i vođenje na NC stroju je postojanje tojanje koordinatnog sustava i karakteristikoordinatnog sustava i karakterističčnih tonih toččaka u okviru stroja i radnog aka u okviru stroja i radnog prostoraprostora..

U osnovi koristi se desno orjentirani pravokutni koordinatni susU osnovi koristi se desno orjentirani pravokutni koordinatni sustav sa osima X, Y, Z tav sa osima X, Y, Z i poklapa se sa glavnim klizai poklapa se sa glavnim klizaččima stroja.ima stroja.

Zbog potrebe da svako gibanje nosi svoju oznaku (kasnije adresu)Zbog potrebe da svako gibanje nosi svoju oznaku (kasnije adresu), a konstrukcije , a konstrukcije strojeva strojeva ččesto zahtjevaju da u jednom smjeru ima viesto zahtjevaju da u jednom smjeru ima višše mogue moguććih gibanja, u smjeru ih gibanja, u smjeru pravocrtnih osi postoje osi kojima se oznapravocrtnih osi postoje osi kojima se označčavaju dopunska gibanja. avaju dopunska gibanja.


YY

BB

UU

AA XX

CCWW

ZZ

VV

glavne glavne pravocrtne osi su obiljepravocrtne osi su obilježžene slovima ene slovima X, Y i ZX, Y i Zglglavne rotacijske osi su obiljeavne rotacijske osi su obilježžene slovima ene slovima A, B i CA, B i Cdopunske pravocrtne osi su obiljedopunske pravocrtne osi su obilježžene ene slovimaslovima::

oo U (dopunska os u smjeru osi X)U (dopunska os u smjeru osi X);;oo V (dopunska os u smjeru osi Y)V (dopunska os u smjeru osi Y);;oo W (dopunska os u smjeru osi Z)W (dopunska os u smjeru osi Z)

Koordinatni sustav kod NC strojevaKoordinatni sustav kod NC strojeva

Orjentacija koordinatnog sustava zapoOrjentacija koordinatnog sustava započčinje odinje odZ Z -- osi.osi.

Z Z –– os je paralelna s osi glavnog vretena ili u osi os je paralelna s osi glavnog vretena ili u osi vretena. Pozitivan smjer ide od radnog komada vretena. Pozitivan smjer ide od radnog komada prema alatu (kod tokarskog stroja od glavnog prema alatu (kod tokarskog stroja od glavnog vretena prema konjivretena prema konjićću).u).

X X –– os je glavna os i korios je glavna os i korišštena je kad god je to tena je kad god je to mogumogućće e →→ u ravnini kretanja predmeta /nosau ravnini kretanja predmeta /nosačča a alata alata PoloPoložžaj osi Y proizlazi iz koodrdinatnog sustava i aj osi Y proizlazi iz koodrdinatnog sustava i polopoložžaja osi Z i X.aja osi Z i X.Smjerovi rotacijskih osi A, B i C odredjuju se Smjerovi rotacijskih osi A, B i C odredjuju se pravilom desne ruke.pravilom desne ruke.

Koordinatni sustavKoordinatni sustav


Koordinatni sustavKoordinatni sustav Mladen PeriniMladen PeriniććProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnološških procesakih procesa

U toku obrade zavisno od vrste stroja kretanje izvodi alat ili U toku obrade zavisno od vrste stroja kretanje izvodi alat ili radni komad. radni komad.

Ako se kreAko se krećće alat tada se pozitivan smjer poklapa sa pozitivnim smjerom e alat tada se pozitivan smjer poklapa sa pozitivnim smjerom odgovarajuodgovarajućće osi (+X, +Y, +Z)e osi (+X, +Y, +Z)Ukoliko se kreUkoliko se krećće radni komad pozitivan smjer je suprotan od smjera osi i oznae radni komad pozitivan smjer je suprotan od smjera osi i označčava ava se (+Xse (+X’’, +Y, +Y’’, +Z, +Z’’))

Program uvijek pretpostavlja da Program uvijek pretpostavlja da ćće se alat kretati prema radnom komadue se alat kretati prema radnom komadu


--XX

+X+X

+Z+Z

--ZZ


TokarilicaTokarilica


XX--X+X+

Y+Y+

YY--

Z+Z+

ZZ--

Horizontalni obradni centarHorizontalni obradni centar



ZZ--

Z+Z+

XX--

Y+Y+

X+X+

YY--

Vertikalni obradni centarVertikalni obradni centar



ZZ--

Z+Z+

XX-- X+X+

Y+Y+

YY--

Vertikalna glodalica Vertikalna glodalica ““GentryGentry”” izvedbeizvedbe



Za valjan opis geometrijskih informacija u koordinatnom sustavu Za valjan opis geometrijskih informacija u koordinatnom sustavu treba definirati neke treba definirati neke nulnul--totoččke ili referentne toke ili referentne toččke. Ske. Slijedelijede grafigrafiččkkii simbolsimbolii i slovne oznake nuli slovne oznake nul--totoččaka, od kojih aka, od kojih su najsu najččeeššćće u primjeni prve tri: nule u primjeni prve tri: nul--totoččka stroja, referentna toka stroja, referentna toččka i nulka i nul--totoččka ka izratizratka.ka.

MM

WW

RR

nulnul--totoččka stroja; ishodika stroja; ishodiššte koordinatnog sustava stroja; polote koordinatnog sustava stroja; položžaj je aj je utvrđutvrđenenu fazi u fazi projektiranja strojaprojektiranja stroja, stalan i nepromjenjiv i to izvan radnog prostora, stalan i nepromjenjiv i to izvan radnog prostora(nedostupna je);(nedostupna je);(sva interna prera(sva interna preraččunavanja u UR rade se u odnosu na nulunavanja u UR rade se u odnosu na nul--totoččku stroja)ku stroja)

referentna toreferentna toččka stroja; ishodika stroja; ishodiššte mjernog sustava stroja; polote mjernog sustava stroja; položžaj joj jeaj joj jeodredjen u fazi konstrukcije, stalan i nepromjenjiv, ali u radnoodredjen u fazi konstrukcije, stalan i nepromjenjiv, ali u radnom prostorum prostoru(dostupna je);(dostupna je);obavezna je kod svih strojeva s inkrementalnim mjernim sustavimaobavezna je kod svih strojeva s inkrementalnim mjernim sustavima

nulnul--totoččka ka izraizratkatka (programska nul(programska nul--totoččka)ka); ishodi; ishodiššte koordinatnog sustava te koordinatnog sustava izraizratka; njen polotka; njen položžajaj odredjuje programerodredjuje programer--tehnolog; isti tehnolog; isti izrizradak moadak možže e imati viimati višše nule nul--totoččakaaka

KarakteristiKarakterističčne tone toččke ke

sluslužži da bi se svaki put prije poi da bi se svaki put prije poččetka rada provjerila ispravnost mjernog etka rada provjerila ispravnost mjernog sustava stroja navođenjem tosustava stroja navođenjem toččke T u referentnu toke T u referentnu toččku R ruku R ruččnim komandama nim komandama ili atumatski sam stroj ili atumatski sam stroj


PP

NN

TT

nulnul--totoččka alataka alata(vrh (vrh oošštrice trice alata)alata)

referentna toreferentna toččka ka gnijezdagnijezdaalataalata

referentna toreferentna toččka ka nosanosačča a alataalata

EE referentna toreferentna toččka ka na drna držžaaččuualataalata

Kod postavljenog alata N=EKod postavljenog alata N=E


AA totoččka ka pozicioniranja izpozicioniranja izratkaratka


z

x

NE

M W

R

P

T

ZMW

ZMT

ZMR

ZWP

D ZNT

L XMR

XMT

XNT

XWP1

2 3

4567

8

9

A


XXMRMR, Z, ZMRMRXXNTNT, , ZZNTNT

konstante stroja konstante stroja –– u memoriji rau memoriji raččunalaunala}}

L, D L, D –– karakteristikarakterističčne veline veliččineinealataalata

XXWPWP, Z, ZWP WP –– programirane veliprogramirane veliččine prema putanji alata ine prema putanji alata

XXMWMW, Z, ZMW MW –– polopoložžaj 0 aj 0 –– totoččke izratka prema 0 ke izratka prema 0 –– totoččki ki strojastroja

XXMTMT = X= XWP WP + L + X+ L + XNTNT

ZZMTMT = Z= ZWP WP + D + Z+ D + ZNTNT

Na temelju podataka u Na temelju podataka u NC NC –– programu, programu, upravljaupravljaččka jedinica ka jedinica sama kreira sama kreira korespodentne pozicije korespodentne pozicije totoččke T, ke T, ččijim ijim kretanjem upravljakretanjem upravlja




Primjer rasporeda nulPrimjer rasporeda nul--totoččke i referentnih toke i referentnih toččaka kod glodanjaaka kod glodanja



Upravljanje alatnih strojeva koje se izvodi pomoUpravljanje alatnih strojeva koje se izvodi pomoćću pripremljenog programa na u pripremljenog programa na osnovi brojeva poznato je kao numeriosnovi brojeva poznato je kao numeriččko upravljanje.ko upravljanje.

Treba istaknuti da za svaki dio (svakTreba istaknuti da za svaki dio (svaku operaciju na određenom dijeluu operaciju na određenom dijelu) i) izrađuje se zrađuje se poseban NC poseban NC –– program primjenjiv na određenom stroju program primjenjiv na određenom stroju..

ŠŠto je NC to je NC –– program?program?To je u stvari formaliziran plan izvedbe operacije (tehnoloTo je u stvari formaliziran plan izvedbe operacije (tehnološški proces jedne ki proces jedne operacije operacije –– TP izraTP izražžen u određenom oblikuen u određenom obliku). U njemu su date sve informacije ). U njemu su date sve informacije (naredbe) (naredbe) za rad stroja pri obradi određenog dijela u redosljedu izvođenjaza rad stroja pri obradi određenog dijela u redosljedu izvođenja pojedinih pojedinih aktivnosti. One su pripremljene u alfanumeriaktivnosti. One su pripremljene u alfanumeriččkom obliku prema određenim kom obliku prema određenim pravilima.pravilima.

Pri tom se koristi određen sistem kodiranja informacija Pri tom se koristi određen sistem kodiranja informacija (geometrijskih i tehnolo(geometrijskih i tehnološških) kih) potrebnih za obradu nekog dijela na NC stroju.potrebnih za obradu nekog dijela na NC stroju.Pravila su najPravila su najččeeššćće bazirana na ISO kodu ili EIA kodu a preciznije su data u e bazirana na ISO kodu ili EIA kodu a preciznije su data u uputama za programiranje uputama za programiranje –– uz stroj. uz stroj. →→ u pravilu ima puno zajedniu pravilu ima puno zajedniččkog, ali ima i kog, ali ima i specifispecifiččnosti.nosti.

NC NC -- program i njegova struktura program i njegova struktura

Ustvari program Ustvari program ćće biti razumljiv za određeni stroj e biti razumljiv za određeni stroj –– njegovu upravljanjegovu upravljaččku jedinicu, ku jedinicu, budubudućći postoje i postoje ččeste (redovite razlike) iako su osnovni principi programiranja este (redovite razlike) iako su osnovni principi programiranja zajednizajedniččki. ki. →→ pojedine informacije pojedine informacije ćće biti krivo proe biti krivo proččitane!itane!


% N5 T1 N10 G0 X0 Z100. .

PROGRAM

BLOK (NAREDBA)

RIJEČ

ADRESA NUMERIČKI PODATAK

N10 G0 X0 Z100.

N10 ili G0 ili X0 ili Z100.

Struktura programa za NC stroj Struktura programa za NC stroj u rijeu riječč –– adresnom formatuadresnom formatu


Kad govorimo o strukturi NC programa:Kad govorimo o strukturi NC programa:NajopNajopććenitije, NC enitije, NC –– program je skup programskih rijeprogram je skup programskih riječči i rei i reččenica (reenica (reččenice = enice = blokovi informacija blokovi informacija –– sekvence programa)sekvence programa)

Programska reProgramska reččenica je skup enica je skup programskih rijeprogramskih riječči koji se dri koji se držži u i u kodiranom obliku (sve informacije kodiranom obliku (sve informacije za izvrza izvrššenje neke određene radnje enje neke određene radnje (aktivnosti), npr.:(aktivnosti), npr.:

-- duljina hoda alata duljina hoda alata -- brzina rezanja brzina rezanja (broj (broj okretaja)okretaja)-- posmak posmak-- alat alat-- hlađenje hlađenje-- smjer rotacije vretenasmjer rotacije vretena

Prema tome, sadrPrema tome, sadržži sve potrebne i sve potrebne geometrijske i tehnologeometrijske i tehnološške podatke u ke podatke u obliku informacija/naredbi (na obliku informacija/naredbi (na temelju detaljne razrade procesa!)temelju detaljne razrade procesa!)


Dimenzionalne informacije imaju porijeklo u konstrukcijskom nacrDimenzionalne informacije imaju porijeklo u konstrukcijskom nacrtu, atu, a definiraju se definiraju se na osnovi razrađenog tehnolona osnovi razrađenog tehnološškog procesa, odakle se uzimaju i ostali tehnolokog procesa, odakle se uzimaju i ostali tehnološški ki podaci.podaci.

Zavisno od sliZavisno od sliččnosti pojedine aktivnosti (zahvat, pokret), renosti pojedine aktivnosti (zahvat, pokret), reččenica sadrenica sadržži vii višše ili e ili manje informacija. manje informacija. Nosilac jedne informacije /naredbe je programska rijeNosilac jedne informacije /naredbe je programska riječč..

Adresa: znaAdresa: značčajka ajka informacije informacije

slovoslovo

predznak predznak po potrebipo potrebi

brojbrojččana vrijednostana vrijednost,,razlirazliččite duite dužžineine

Informacija o Informacija o koordinati ciljne tokoordinati ciljne toččke ke pri kretanju u smjeru pri kretanju u smjeru osi Xosi X

Karakter:Karakter:1.1.PeriodiPeriodiččke ke –– vavažžnost samo u renost samo u reččenicienici2.2.Modalne Modalne –– vavažžnost do opoziva nost do opoziva –– zamijene drugom istovrsnom rijezamijene drugom istovrsnom riječčii3.3.Rezistentne Rezistentne –– u okviru modalnih u okviru modalnih –– aktiviraju se u trenutku ukljuaktiviraju se u trenutku uključčivanja strojaivanja stroja



Pored slova (definicija adresa) i znamenaka (numeriPored slova (definicija adresa) i znamenaka (numeriččki podaci), za gradnju ki podaci), za gradnju programa se koriste i posebni znakovi koji imaju slijedeprograma se koriste i posebni znakovi koji imaju slijedećća znaa značčenja:enja:

a) a) znak znak ““%%”” -- popoččetak programaetak programaZa program se također moZa program se također možže ree rećći da se sastoji od:i da se sastoji od:

-- znaka za poznaka za poččetak programaetak programa-- niza blokovaniza blokova-- i kraja programa.i kraja programa.

b) b) znak znak ““:: ““ -- znak za glavni blok (naredbu) programaznak za glavni blok (naredbu) programa

c) c) znakovi znakovi ““((““ i i ““ ))”” -- znakovi za poznakovi za poččetak i kraj komentaraetak i kraj komentara

d) d) znak znak ““ / / ”” -- znak za uvjetno izvođenje bloka znak za uvjetno izvođenje bloka

Drugi znakovi iz skupine posebnih znakova rjeđe se koristeDrugi znakovi iz skupine posebnih znakova rjeđe se koriste, a jedan broj tih znakova , a jedan broj tih znakova generira samo upravljagenerira samo upravljaččko rako raččunalo.unalo.



AdresaAdresa ZnaZnaččenjeenje

AA rotacija oko osi Xrotacija oko osi XBB rotacija oko osi Yrotacija oko osi YCC rotacija oko osi Zrotacija oko osi ZDD korekcija alatakorekcija alataEE dopunska adresadopunska adresaFF posmakposmakGG uvjeti putauvjeti putaHH dopunska adresadopunska adresaII interpolacijski parametar za os Xinterpolacijski parametar za os XJJ interpolacijski parametar za os Yinterpolacijski parametar za os YKK interpolacijski parametar za os Zinterpolacijski parametar za os ZLL podprogramipodprogramiMM pomopomoććne funkcijene funkcije

Adrese kod programiranja NC strojeva

Y

B

P, U

A X

CW, R

Z

V, Q



AdresaAdresa ZnaZnaččenjeenje

NN broj blokabroj blokaPP dopunsko gibanje u smjeru osi Xdopunsko gibanje u smjeru osi XQQ dopunsko gibanje u smjeru osi Ydopunsko gibanje u smjeru osi YRR dopunsko gibanje u smjeru osi Zdopunsko gibanje u smjeru osi ZSS broj okretaja ili brzina obradebroj okretaja ili brzina obradeTT alatalatUU dopunsko gibanje u smjeru osi Xdopunsko gibanje u smjeru osi XVV dopunsko gibanje u smjeru osi Ydopunsko gibanje u smjeru osi YWW dopunsko gibanje u smjeru osi Zdopunsko gibanje u smjeru osi ZXXYYZZ

U U geometrijske informacije geometrijske informacije spadaju uvjeti puta G, koordinate putanje alata X,Y,Z i spadaju uvjeti puta G, koordinate putanje alata X,Y,Z i U,V,W, rotacije oko osi A,B,C i interpolacijski parametri I,J,K.U,V,W, rotacije oko osi A,B,C i interpolacijski parametri I,J,K.

U U tehnolotehnološške informacije ke informacije spadaju posmak F, brzina rezanja odnosno broj okretaja spadaju posmak F, brzina rezanja odnosno broj okretaja vretena S, oznaka alata T, pomovretena S, oznaka alata T, pomoććne funkcije M i korekcija alata D. ne funkcije M i korekcija alata D.


Mladen PeriniMladen PeriniććProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnološških procesakih procesaOpOpćća struktura programske rea struktura programske reččeniceenice

Broj rečenice

Uvjeti puta Koordinate Interpolacijski

parametri Posmak Brzina/ br. ok. Alat Dopunske

funkcije Kraj

N G X,Y,ZU,V,WA,B,CP,Q,R

I,J,K F S T M,D LF

TehniTehniččko ko program. program. inform.inform. Geometrijske informacijeGeometrijske informacije TehnoloTehnološške informacijeke informacije

Tehn. Tehn. prog. prog. inf.inf.

ČČesto se ne piesto se ne piššee

8 7 6 5 4 3 2 1

0 o o 00001100

1 o o o o 10001101

2 o o o o 01001101

9 o o o o 10011100

A o o 10000010

B o o 01000010

X o o o o 00011011

Pretkodirane informacije (Pretkodirane informacije (ššifrirane),ifrirane),zavrzavrššno kodirane na nosiocu informacija no kodirane na nosiocu informacija (traka) pomo(traka) pomoćću odgovarajuu odgovarajuććeg kodnog eg kodnog sustava sustava Svaki blok zapoSvaki blok započčinje rednim brojem.inje rednim brojem.Pojedine naredbe imaju vaPojedine naredbe imaju važžnost do opoziva (npr. nost do opoziva (npr. smjer vrtnje kod kompenzacija alata), a pojedine smjer vrtnje kod kompenzacija alata), a pojedine samo u resamo u reččenici u kojoj su unesene enici u kojoj su unesene Neke se aktiviraju ukljuNeke se aktiviraju uključčenjem stroja, a druge enjem stroja, a druge unosom u program. unosom u program.

ReReččenica enica -- BlokBlok

→→


Modalne GModalne G--funkcije dijele se u slijedefunkcije dijele se u slijedećće skupine:e skupine:Skupina aSkupina a -- vrste interpolacijevrste interpolacijeSkupina cSkupina c -- izbor ravnine obradeizbor ravnine obradeSkupina dSkupina d -- kompenzacija polumjera vrha alatakompenzacija polumjera vrha alataSkupina fSkupina f -- pomaci nulpomaci nul--totoččkekeSkupina eSkupina e -- radni ciklusiradni ciklusiSkupina jSkupina j -- unounoššenje dimenzija apsolutno ili inkrementalnoenje dimenzija apsolutno ili inkrementalnoSkupina kSkupina k -- definiranje posmakadefiniranje posmakaSkupina lSkupina l -- definiranje broja okretajadefiniranje broja okretajaSkupina mSkupina m -- mjerni sustavmjerni sustav

G funkcijeG funkcije

RijeRiječč s adresom G ili Gs adresom G ili G--funkcijefunkcije

G funkcijama se definiraju uvjeti puta. Zajedno s adresama za G funkcijama se definiraju uvjeti puta. Zajedno s adresama za koordinatne osi i interpolacione parametre koordinatne osi i interpolacione parametre ččine geometrijski dio bloka. ine geometrijski dio bloka. Format zadavanja GFormat zadavanja G--funkcija je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta, funkcija je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta, ššto znato značči da na rapolaganju stoji 100 Gi da na rapolaganju stoji 100 G--funkcija. funkcija. (dana(današšnja upravljanja upravljaččka raka raččunala nude 3 dekadska mjesta)unala nude 3 dekadska mjesta)


Skupina aSkupina a -- vrste interpolacijevrste interpolacije

G0G0 ili ili G00G00 pozicioniranje pozicioniranje (pravocrtno, linearno, gibanje u brzom hodu; (pravocrtno, linearno, gibanje u brzom hodu; izvodi se najveizvodi se najveććom posmiom posmiččnom brzinom; ne smije bitinom brzinom; ne smije bitikontakta alata i izratka)kontakta alata i izratka)

G1G1 ili ili G01G01 pravocrtno (linearno)pravocrtno (linearno) gibanje u radom hodugibanje u radom hodu(izvodi se zadanim, programiranim, posmakom ili (izvodi se zadanim, programiranim, posmakom ili posmiposmiččnom brzinom)nom brzinom)

G2G2 ili ili G02G02 krukružžno gibanje (u radnom hodu) no gibanje (u radnom hodu) u smjeru kazaljke na satuu smjeru kazaljke na satu

G3G3 ili ili G03G03 krukružžno gibanje (u radnom hodu) no gibanje (u radnom hodu) u smjeru obrnutom kazaljki satau smjeru obrnutom kazaljki sata

G33G33 obrada navojaobrada navoja



Primjer za funkcije G0 i G1Primjer za funkcije G0 i G1

x

y

70

100

PT

2 = CT

13

140

40

N030 G00 X100 Y070 LFN030 G00 X100 Y070 LFN040 G01 X140 Y040 LFN040 G01 X140 Y040 LF

-- brzi hod iz 1 u 2brzi hod iz 1 u 2-- radni hod 2 u 3radni hod 2 u 3



Primjer za funkcije G2 i G3Primjer za funkcije G2 i G3

Ukoliko se kretanje vrUkoliko se kretanje vršši po krivuljnom luku koriste se naredbe sa adresom I, J, K. i po krivuljnom luku koriste se naredbe sa adresom I, J, K. BrojBrojččana vrijednost oznaana vrijednost označčava koordinatu centra krivuljnog luka u odnosu na poava koordinatu centra krivuljnog luka u odnosu na poččetnu etnu totoččku.ku.


N100 G02 X60 Y30 I30 JN100 G02 X60 Y30 I30 J--10 F200 LF10 F200 LF(ili R i kut C(ili R i kut Cºº + I, J, K) + I, J, K) →→ prolazne prolazne koordinate koordinate

x

y

I30 X60

PT

CT

J-10 O r

G02

Y30


Skupina Skupina cc -- izbor ravnine obradeizbor ravnine obrade

G17G17 izbor radne ravnine XYizbor radne ravnine XY

G18G18 izbor radne ravnine XZizbor radne ravnine XZ

G19G19 izbor radne ravnine YZizbor radne ravnine YZ

Funkcije iz ove skupine ne uFunkcije iz ove skupine ne uzzrokuju gibanje alata, verokuju gibanje alata, većć samo deklariraju ravninu u samo deklariraju ravninu u kojoj kojoj ćće se vre se vrššiti obrada. Ovisno o tipu stroju, kod ukljuiti obrada. Ovisno o tipu stroju, kod uključčenja stroja je aktivna enja stroja je aktivna jedna od funkcija iz ove skupine. Skupini pripadaju slijedejedna od funkcija iz ove skupine. Skupini pripadaju slijedećće funkcije: e funkcije:



Skupina Skupina dd -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alata

G40G40 -- poniponišštenje kompenzacije alatatenje kompenzacije alataG41G41 -- kompenzacija alata kompenzacija alata ““lijevalijeva””G42G42 -- kompenzacija alata kompenzacija alata ““desnadesna””

Za koriZa korišštenje ovih naredbi potrebna je definicija tenje ovih naredbi potrebna je definicija polumjera alata i njegova orijentacija u bazi polumjera alata i njegova orijentacija u bazi podataka alata.podataka alata.

TokarenjeTokarenje


totoččka ka ččija putanja se ija putanja se programira kodprogramira kodruruččnog program. nog program. tokarenjatokarenja



0Lr

D

Kod tokarenja vrh alata nije Kod tokarenja vrh alata nije ššiljak zato iljak zato putanja alata nije jednaka konturi dijela.putanja alata nije jednaka konturi dijela.

Automatsko ili ruAutomatsko ili ruččno no →→ zato definiramo zato definiramo putanju centra radijusa putanju centra radijusa

1.1. Grubo tokarenje Grubo tokarenje –– bez korekcijebez korekcije2.2. Kont. tokarenje Kont. tokarenje –– s korekcijoms korekcijom

f = 37°

c = 17°5°

5°


Skupina Skupina dd -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alata

GlodanjeGlodanje

Naredbama G41 i G42 alat se odmiNaredbama G41 i G42 alat se odmičče u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera putanje e u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera putanje zadane NC naredbom, za velizadane NC naredbom, za veliččinu polumjera alata (podatak se uzima iz baze podataka alata), inu polumjera alata (podatak se uzima iz baze podataka alata), gledajugledajućći u smjeru gibanja alata.i u smjeru gibanja alata.

Kod primjene ruKod primjene ruččnog programiranja skupina funkcija kojom se definira kompenzacijnog programiranja skupina funkcija kojom se definira kompenzacija a polumjera vrha alata su vrlo znapolumjera vrha alata su vrlo značčajne. Oslobadjaju programera zamornog raajne. Oslobadjaju programera zamornog raččunanja unanja korigiranih putanja ili ekvidistantnih kontura, ali istovremeno korigiranih putanja ili ekvidistantnih kontura, ali istovremeno zahtijevaju pozornost kod zahtijevaju pozornost kod primjene. Stoga je preporuprimjene. Stoga je preporuččljivo da se prije primjene, paljivo da se prije primjene, pažžljivo prouljivo proučči (u uputama za i (u uputama za programiranje) naprogramiranje) naččin programiranja i djelovanja funkcija kompenzacije. in programiranja i djelovanja funkcija kompenzacije.


Putanja alata se razlikuje od konture Putanja alata se razlikuje od konture dijela dijela →→ putanja simetrale glodala putanja simetrale glodala ekvidistantna linija udaljena za veliekvidistantna linija udaljena za veliččinu inu radijusa glodala od konture dijela radijusa glodala od konture dijela

PRIMJENA NC STROJEVAPRIMJENA NC STROJEVA Mladen PeriniMladen PeriniććProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnološških procesakih procesa

tražena dubina

korekcija (+)korekcija (-) G43

G44

alat kratak alat dugaèak

G43G43 -- kompenzacija sa zaustavljanjem prije kompenzacija sa zaustavljanjem prije konture (kompenzacija konture (kompenzacija ““dodo””))

G44G44 -- kompenzacija sa zaustavljanjem izakompenzacija sa zaustavljanjem izakonture (kompenzacija konture (kompenzacija ““prekopreko””))


Skupina f - memorirani pomaci nul-točke

G53 poništenje pomaka nul-točkeG54...

G59

memorirani pomaci nul-točke

Ovom skupinom omogućeno je memoriranje više nul-točaka za isti izradak. Skupinu čine slijedeće



Skupina Skupina ee -- radni ciklusiradni ciklusi

Ciklusi su skupine pojedinaCiklusi su skupine pojedinaččnih naredbi (podprogrami) pohranjene u memoriji nih naredbi (podprogrami) pohranjene u memoriji upravljaupravljaččkog rakog raččunala. Obiunala. Običčno se koriste za obradu no se koriste za obradu ččesto ponavljajuesto ponavljajuććih dijelova ih dijelova kontura kod pojedine vrste obrade. Pored ove skupine funkcija, ckontura kod pojedine vrste obrade. Pored ove skupine funkcija, ciklusi se mogu iklusi se mogu programirati i pod slobodnim G funkcijama. Osnovnu skupinu funkcprogramirati i pod slobodnim G funkcijama. Osnovnu skupinu funkcija kojima se ija kojima se definiraju ciklusi definiraju ciklusi ččine obiine običčno ciklusi buno ciklusi buššenja i ciklusi glodanja. enja i ciklusi glodanja.

Osnovne znaOsnovne značčajke funkcija kojima se definiraju ciklusi: ajke funkcija kojima se definiraju ciklusi:

-- modalnog su karaktera modalnog su karaktera

-- aktiviraju se funkcijom G79 (ili nekom drugom, aktiviraju se funkcijom G79 (ili nekom drugom, ššto ovisi o upravljato ovisi o upravljaččkom kom raraččunalu) unalu)

-- funkcijom G79 definira se i pofunkcijom G79 definira se i poččetna toetna toččka ciklusa ka ciklusa

-- ako se ciklus ne odvija paralelno s osima, tj. ako je oblik ("dako se ciklus ne odvija paralelno s osima, tj. ako je oblik ("džžep", utor) ep", utor) postavljen pod kutem u odnosu na os X, mogupostavljen pod kutem u odnosu na os X, mogućće je definiranje kuta e je definiranje kuta



Blok u kojem se definira ciklus ima slijedeBlok u kojem se definira ciklus ima slijedećće elemente: e elemente: -- odredjenu Godredjenu G--funkciju funkciju -- dopunske geometrijske rijedopunske geometrijske riječči i -- tehnolotehnološške rijeke riječčii

Primjeri G funkcija za neke cikluse glodanja: Primjeri G funkcija za neke cikluse glodanja:

-- glodanje "dglodanje "džžepova" G87 epova" G87

-- glodanje utora G88 glodanje utora G88

-- glodanje kruglodanje kružžnih utora G89 nih utora G89


Mladen PeriniMladen PeriniććProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnološških procesakih procesaG funkcijeG funkcije

-- Glodanje Glodanje ““ddžžepovaepova”” G87G87

G87 X... Y... Z... B... R... I... J... K... F.G87 X... Y... Z... B... R... I... J... K... F... S... T... M... .. S... T... M...

dimenzije ddimenzije džžepa epa

dubina ddubina džžepa epa

sigurnosno odstojanjesigurnosno odstojanje

polumjer zaobljenjapolumjer zaobljenja

šširina obrade u % irina obrade u % promjera glodalapromjera glodala

J=1 istosmjernoJ=1 istosmjernoJ=J=--1 protusmjerno1 protusmjerno

dubina obrade dubina obrade tehnolotehnološški podaciki podaci

x

z

KZ

x

z

R

X

Y

B

J = 1 J = -1

Mladen PeriniMladen PeriniććProjektiranje tehnoloProjektiranje tehnološških procesakih procesaG funkcijeG funkcije

-- Glodanje Glodanje ““utorautora”” G88G88

G88 X... Y... Z... B... J... K... F... S... T.G88 X... Y... Z... B... J... K... F... S... T... M... .. M...

dimenzije utora dimenzije utora

dubina utora dubina utora

sigurnosno odstojanjesigurnosno odstojanje

J=1 istosmjernoJ=1 istosmjernoJ=J=--1 protusmjerno1 protusmjerno

dubina obrade dubina obrade tehnolotehnološški podaciki podaci

x

z

KZ

x

z X

Y

B

J = 1 J = -1



-- Primjer programa uz primjenu ciklusa za obradu Primjer programa uz primjenu ciklusa za obradu ““ddžžepovaepova””

x

y

8

r 15

515

0

0 12 75 150

012

75

138150

80

80



Plan obrade:Plan obrade:

Operacija Opis Broj alata Opis alata

1 Obrada okvira i obrada “džepa” 1 Glodalo za utore 20mm

Podaci o alatu:Podaci o alatu:

Broj Opis Materijal Promjer t. Promjer s. Brzina Br. okr. Posmak

1 Glodalo za utore HSS 20 80 1250 300



Program:Program:%PM%PMN900100N900100 -- broj programabroj programaN5N5 G55G55 -- nulnul--totoččkakaN10N10 G18 S1250 T1 M66G18 S1250 T1 M66 -- ravnina obrade i poziv alataravnina obrade i poziv alataN15N15 G0 XG0 X--12 Y12 Y--5 Z5 Z--12 F500 M312 F500 M3 -- popoččetna toetna toččka za glodanje okviraka za glodanje okviraN20N20 G43G43 -- korekcija korekcija ““dodo””N25N25 G1 Z12G1 Z12 -- pravocrtna interpolacijapravocrtna interpolacijaN30N30 G41 X138G41 X138 -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alataN35N35 Z138Z138N40N40 X12X12N45N45 ZZ--1212N50N50 G40G40 -- ukidanje kompenzacijaukidanje kompenzacijaN55N55 G0 Y5G0 Y5 -- ““dizanjedizanje”” alata iznad obratkaalata iznad obratkaN60N60 G87 X80 Y80 ZG87 X80 Y80 Z--5 B5 R15 I75 K45 B5 R15 I75 K4 -- definicija ciklusadefinicija ciklusaN65N65 G79 X75 Z75 F400 M3G79 X75 Z75 F400 M3 -- poziv ciklusa i pozicioniranjepoziv ciklusa i pozicioniranjeN70 N70 Y125 M30Y125 M30



-- Primjer programa uz primjenu ciklusa za obradu dPrimjer programa uz primjenu ciklusa za obradu džžepova G87, utora G88 i epova G87, utora G88 i krukružžnih utora G89nih utora G89

x

y

515

0

0 50 115 140

150

115

100

r 6

60

30 O 406

O 40

50

40

12 70 113,3

25

30°

140

117,5

25

50

4

45

x

Z



Plan obrade:Plan obrade:

Operacija Opis Broj alata Opis alata

1 Obrada okvira i obrada “džepa” 1 Glodalo za utore 20mm

2 Obrada 1 utora i 2 kružna utora 4 Glodalo za utore 10 mm

Podaci o alatu:Podaci o alatu:

Broj Opis Materijal Promjer t. Promjer s. Brzina Br. okr. Posmak





Program:Program:%PM%PMN900200N900200 -- broj programabroj programaN5N5 G55G55 -- nulnul--totoččkakaN10N10 G18 S1250 T1 M66G18 S1250 T1 M66 -- ravnina obrade i poziv alataravnina obrade i poziv alataN15N15 G0 XG0 X--15 Y15 Y--5 Z15 F500 M35 Z15 F500 M3 -- popoččetna toetna toččka za glodanje okviraka za glodanje okviraN20N20 G43G43 -- korekcija korekcija ““dodo””N25N25 G1 X10G1 X10 -- pravocrtna interpolacijapravocrtna interpolacijaN30N30 G41 ZG41 Z--140140 -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alataN35N35 X140X140N40N40 ZZ--1010N45N45 XX--1515N50N50 G40G40 -- ukidanje kompenzacijaukidanje kompenzacijaN55N55 G0 Y2G0 Y2 -- ““dizanjedizanje”” alata iznad obratkaalata iznad obratkaN60N60 G88 X75 Y25 ZG88 X75 Y25 Z--5 B2 J1 K55 B2 J1 K5 -- definicija ciklusadefinicija ciklusaN65N65 G79 X50 ZG79 X50 Z--25 B1=3025 B1=30 -- poziv ciklusa i pozicioniranjepoziv ciklusa i pozicioniranjeN70 N70 G0 Y125G0 Y125N75N75 S1600 T4 M66S1600 T4 M66 -- izmjena alataizmjena alataN80N80 F100 M3F100 M3N85N85 G87 X60 Y30 ZG87 X60 Y30 Z--6 B2 I75 K3 R66 B2 I75 K3 R6 -- definicija ciklusa glodanja definicija ciklusa glodanja ““ddžžepaepa””N90N90 G78 X50 Y0 ZG78 X50 Y0 Z--115115 -- poziv ciklusa i pozicioniranjepoziv ciklusa i pozicioniranjeN95N95 G89 ZG89 Z--4 B2 I75 K4 R204 B2 I75 K4 R20 -- definicija ciklusa krudefinicija ciklusa kružžnog utoranog utoraN100N100 G79 X35 Y0 ZG79 X35 Y0 Z--4040 -- poziv ciklusa i definiranjepoziv ciklusa i definiranjeN105N105 G79 X115 ZG79 X115 Z--117,5117,5 -- poziv ciklusa i definiranjepoziv ciklusa i definiranjeN120N120 Y125 M30Y125 M30



Potprogrami Potprogrami →→ dijelovi programa koji se dijelovi programa koji se ččesto ponavljaju esto ponavljaju →→ adresa Ladresa LMoguMoguććnost pisanja programa i potprograma u parametarskom obliku za inost pisanja programa i potprograma u parametarskom obliku za izvođenje zvođenje tipskih obrada tipskih obrada →→ kinematika koja se ponavlja ali s primjenom razlikinematika koja se ponavlja ali s primjenom različčitih dimenzijaitih dimenzija

-- Ciklusi buCiklusi buššenja G81enja G81

polazna ravnina

referentna ravnina R2

R3150

200

300

+z

W

N100 G81 X120 Y200 R2 200 R3 150 F03 S1000 N100 G81 X120 Y200 R2 200 R3 150 F03 S1000

N120 X200 Y300N120 X200 Y300::

N150 G80 Z300N150 G80 Z300


Parametarski oblik Parametarski oblik →→ R naredbe R naredbe

R20 R20 –– veliveliččina korakaina korakaR21 R21 –– popoččetna vrijednost Xetna vrijednost XR22 R22 –– popoččetna vrijednost Zetna vrijednost ZR23 R23 –– broj praznih prolazabroj praznih prolazaR24 R24 –– dubina korjena zubadubina korjena zubaR25 R25 –– dodatak zavrdodatak završšni rez.ni rez.R26 R26 –– zalet (2 zalet (2 –– 3 koraka)3 koraka)R27 R27 –– izlazizlazR28 R28 –– broj prolazabroj prolazaR29 R29 –– ½½ kut navojakut navojaR31 R31 –– zavrzavrššni Xni XR32 R32 –– zavrzavrššni Zni Z N200 G00 X... Z... S80 T04 D04 M08N200 G00 X... Z... S80 T04 D04 M08

N210 R20=6 R21=80 R22=380N210 R20=6 R21=80 R22=380R24=R24=--2 R26=12 R27=62 R26=12 R27=6R28=14 R29=29 R31=70 R32= RIJER28=14 R29=29 R31=70 R32= RIJEČČ

N220 L97 N220 L97 →→ potprogram za narezpotprogram za narezN220 G00 X... Z..... M09N220 G00 X... Z..... M09

W

-- Narezivanje navojaNarezivanje navoja


Skupina Skupina jj -- zadavanje dimenzija apsolutno ili inkrementalnozadavanje dimenzija apsolutno ili inkrementalno

G90G90 apsolutnoapsolutno

G91G91 inkrementalnoinkrementalno

U jednom programu nije ograniU jednom programu nije ograniččen broj prelazaka s funkcije G90 na G91 ili obrnuto. en broj prelazaka s funkcije G90 na G91 ili obrnuto. Kad se funkcije G91 prijedje na fKad se funkcije G91 prijedje na fuunkciju G90, nulnkciju G90, nul--totoččka se uvijek vraka se uvijek vraćća na isto a na isto mjesto. Prednost primjene funkcije G91 je kod podprograma i kod mjesto. Prednost primjene funkcije G91 je kod podprograma i kod ulanulanččano kotiranih ano kotiranih izizradaka. Nedostatak primjene funkcije G91 je radaka. Nedostatak primjene funkcije G91 je ššto se gledajuto se gledajućći koordinate gibanja i koordinate gibanja alata ne zna apsolutni poloalata ne zna apsolutni položžaj alata, aj alata, ššto je posebno nezgodno kod obrada kod kojih to je posebno nezgodno kod obrada kod kojih se alata ne vidi (unutarnje obrade i sl.). se alata ne vidi (unutarnje obrade i sl.).



Skupina Skupina kk -- zadavanje posmaka (interpretacija adrese F)zadavanje posmaka (interpretacija adrese F)

G94G94 -- posmiposmiččna brzina; mm/min; glodalicena brzina; mm/min; glodalice

G95G95 -- posmak; m/okr; tokariliceposmak; m/okr; tokarilice


Skupina Skupina ll -- zadavanje broja okretajazadavanje broja okretaja

G96G96 -- stalna brzina rezanja; nstalna brzina rezanja; n##konst.; n=vkonst.; n=vc c /(D/(Dππ); tokarenje); tokarenje

G97G97 -- stalan broj okretaja; n=kont.; glodanje, tokarenje navojastalan broj okretaja; n=kont.; glodanje, tokarenje navoja

Skupina Skupina mm -- sustav mjerasustav mjera

G70G70 ““inchinch””

G71G71 ““mmmm””


RijeRiječč s adresom s adresom MM ili ili MM--funkcijefunkcije

MM funkcijama se definiraju funkcijama se definiraju pomopomoććne funkcijene funkcije. . To su prekidaTo su prekidaččke funkcije, ke funkcije, funkcije sa samo dva stanja (0 ili 1) te stoga ne opterefunkcije sa samo dva stanja (0 ili 1) te stoga ne optereććuju upravljauju upravljaččko ko raraččunalo (kao G funkcije). unalo (kao G funkcije). Format zadavanja Format zadavanja MM--funkcija je slovo, funkcija je slovo, adresa, adresa, MM i dva dekadska mjesta, i dva dekadska mjesta, ššto znato značči da na rapolaganju stoji 100 i da na rapolaganju stoji 100 MM--funkcija. funkcija.

M funkcijeM funkcije


M0 M0 –– bezuvjetno zaustavljanje programabezuvjetno zaustavljanje programaM1 M1 –– uvjetno zaustavljanje programauvjetno zaustavljanje programaM2M2 -- naredba zavrnaredba završšetak glavnog programa i etak glavnog programa i ““povratakpovratak”” na pona poččetaketakM3 M3 –– rotacija gl. vretena u smjeru kazaljke na saturotacija gl. vretena u smjeru kazaljke na satuM4 M4 –– rotacija gl. vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na saturotacija gl. vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na satuM5 M5 –– zaustavljanje rotacije glavnog vretena zaustavljanje rotacije glavnog vretena M6M6 –– naredba za izmjenu alatanaredba za izmjenu alataM8M8 –– ukljuuključčivanje SHIPivanje SHIP--a (emulzije)a (emulzije)M9M9 –– iskljuisključčivanje SHIPivanje SHIP--a (emulzije)a (emulzije)M19M19 -- orjentirano orjentirano (pod (pod određenim kutemodređenim kutem) zaustavljanje glavnoga vretena) zaustavljanje glavnoga vretenaM30M30 -- naredba zavrnaredba završšetak glavnog programaetak glavnog programaM66M66 –– automatska izmjena izradakaautomatska izmjena izradaka

M M -- funkcijefunkcije

M funkcijeM funkcije

Documents

PRIMJENA NC STROJEVA Mladen Perinić · PDF file- lakše programiranje kod forma koje se ponavljaju PT KT Metode programiranja geometrije. Mladen Perini ... NC i CNC sustav Kod CNC