Primjedbe operatora na Nacrt pravilnika o uslovima … na primjedbe u JK...Primjedbe operatora na Nacrt pravilnika o uslovima za planiranje, izgradnju, održavanje i korišćenje elektronskih

Primjedbe operatora na Nacrt pravilnika o uslovima za planiranje, izgradnju, održavanje i korišćenje elektronskih

komunikacionih mreža, elektronske komunikacione infrastrukture i povezane opreme

Član Tekst nacrta Pravilnika Komentar/primjedba Crnogorskog

Telekoma Komentar/primjedba Telenora Odgovor Agencije

Generalna primjedba

Generalni komentar vezano za Nacrt

dokumenta je da on sadrži mnogo

imperativnih normi koje po svojoj prirodi

pripadaju najvišim pravnim aktima ,

Ustavu i zakonima , u najmanju ruku je

neuobičajeno da takve norme sadrži

podzakonski akt. Ono što je materija

zakona treba da bude u zakonu a

podzakonski akt ne može definisati ono što

je materija zakona.Smatramo da tekst

Pravilnika treba preformulisati na način da

odražava normiranje koje pripada

podzakonskom aktu. Podsjeticemo na

odredbu clana 10. Ustava Crne Gore

Agencija ne prihvata primjedbu CT. Naime,

članom 39 Zakona o elektronskim

komunikacijama je nedvosmisleno propisana

nadležnost Agencije da propisuje upotrebne i

druge uslove za planiranje, izgradnju,

održavanje i korišćenje pojedinih vrsta

elektronskih komunikacionih mreža,

elektronske komunikacione infrastrukture i

povezane opreme. Agencija je u skladu sa

navedenom nadležnošću pripremila nacrt

pravilnika koji je bio predmet javnih

konsultacija, te nije ni u jednom dijelu

prekoračila svoja zakonom predviđena

ovlašćenja.

2.

Stav 1, alineja 11:

“- na način da se omogući razvoj

konkurencije u sektoru

elektronskih komunikacija;”

CT predlaže da se umjesto termina "u

sektoru elektronskih komunikacija" koristi

termin "na području elektronskih

komunikacija"

Agencija ne prihvata predlog CT, iz razloga

što je termin "Sektor elektronskih

komunikacija" prikladniji u navedenom

kontekstu

2.

Stav 3:

“Elektronska komunikaciona

mreža, elektronska

komunikaciona infrastruktura i

povezana oprema treba da

očuvaju integritet i neprekidnost

pružanja javnih elektronskih

komunikacionih usluga i

sigurnost podataka koji se u

čuvaju i obrađuju.”

CT predlaže da se umjesto formulacije

"podataka koji se u čuvaju ", koristi

formulacija "podataka koji se

Razmijenjuju/prenose/ "

Agencija djelimično prihvata primjedbu CT,

pa vrši preformulaciju ovog stava, tako da

glasi:

“Elektronska komunikaciona mreža,

elektronska komunikaciona infrastruktura i

povezana oprema treba da očuvaju integritet

i neprekidnost pružanja javnih elektronskih

komunikacionih usluga i sigurnost podataka

koji se čuvaju, prenose i obrađuju.”

2. Stav 5:

“Elektronska komunikaciona

CT predlaže brisanje riječi ” i licima sa

invaliditetom”, uz komentar: “Zasto se to

Agencija ne prihvata predlog CT, jer je i u

članu 39 Zakona o elektronskim

mreža, elektronska

komunikaciona infrastruktura i

povezana oprema planira se,

projektuje, proizvodi, gradi,

održava i koristi na način da se i

licima sa invaliditetom omogući

dostupnost i korišćenje javnih

elektronskih komunikacionih

usluga.”

posebno naglasava kada je to uslov za sve

objekte ili korisnike na ravnopravnoj

osnovi”

komunikacijama, stav 2, propisano sljedeće:

“(2) Elektronska komunikaciona mreža,

elektronska komunikaciona infrastruktura i

povezana oprema planira se, projektuje,

proizvodi, gradi, održava i koristi u skladu

sa međunarodnim i crnogorskim

standardima i tehničkim specifikacijama koji

se primjenjuju u Crnoj Gori, na način da:

1) ne izaziva smetnje u radu drugih

elektronskih komunikacionih mreža i

elektronske komunikacione infrastrukture i

povezane opreme;

2) se licima smanjene pokretljivosti, kao i

licima sa invaliditetom omogući pristup i

dostupnost javnih elektronskih

komunikacionih usluga.”

3.

Stav 2:

“Prostorno planska dokumenta,,

u dijelu koji se odnosi na

elektronske komunikacine

mreže elektronsku

komunikacionu infrastrukturu i

povezanu opremu, treba da

omoguće razvoj savremenih

širokopojasnih elektronskih

komunikacionih mreža

baziranih na otvorenom

pristupu.”

Telenor smatra da stav 2 člana 3,

kojim se predviđa da prostorno

planska dokumenta treba da

omoguće razvoj mreže, treba

dopuniti tj. precizirati u smislu da bi

postojeći objekti trebali da se unesu

direktno prilikom izrade prostorno

planskih dokumenata, a da se svi

novi objekti tretiraju kao privremeni

do usvajanja prostorno planskih

dokumenata. Navedene korekcije bi

znatno olakšale operatorima

procedure regulisanjapotrebnih

dokumenata kod nadležnih organa.

Agencija ne prihvata primjedbu Telenora, jer

se navedeni stav odnosi na prostorne

planove koje usvajaju nadležni organi, a za

čiju pripremu, u odgovarajućoj proceduri u

dijelu EKM, svoje planove i predloge daju svi

operatori. Primjedba Telenora se odnosi na

tretman izgrađenih objekata, pa u tom smislu

Agencija smatra da nije predmet ovog

pravilnika.

4.

Stav 4:

“Prilikom izgradnje elektronske

komunikacione mreže,

elektronske komunikacione

infrastrukture i povezane

opreme treba sprovesti mjere za

CT primjedba:

“Ili brisati ili objasniti na sta se odnosi, da li

je to neki postojeci ili novi elaborate koji to

tretira.”

Agencija prihvata komentar Crnogorskog

Telekoma i, u cilju preciziranja, dopunjava

stav, na način da isti glasi:

"Prilikom izgradnje elektronske

komunikacione mreže, elektronske

komunikacione infrastrukture i povezane

njihovu zaštitu od oštećenja do

kojih bi moglo da dođe

korišćenjem zemljišta, objekata i

sistema u njihovoj okolini.”

opreme treba sprovesti mjere za njihovu

zaštitu od oštećenja do kojih bi moglo da

dođe korišćenjem zemljišta, objekata i

sistema u njihovoj okolini, poštovanjem

standarda iz ove oblasti".

5.

Stav 4, alineja 2:

“- očuvanje integriteta i

sigurnosti svih mreža, a posebno

kritičnih srdstava;”

CT primjedba je da treba ispraviti slovnu

grešku kod termina “srdstava”

Agencija prihvata primjedbu CT, i vrši

ispravku, tako da alineja glasi:

“- očuvanje integriteta i sigurnosti svih

mreža, a posebno kritičnih sredstava;”

6.

Stav 1:

“Spremnost elektronske


elektronske kmomunikacione


opreme za korišćenje utvrđuje se

tehničkim pregledom, koji

obuhvata kontrolu usklađenosti

izvedene elektronske


elektronske kmomunikacione


opreme sa glavnim projektom i

drugim relevantnim tehničkim

propisima i standardima”

CT primjedba:

“Prilicno nejasna formulacija u dijelu

nadleznosti. Da li je to interna stvar

operatora ili neka uobicajena procedura”

Agencija ne prihvata primjedbu CT, iz

razloga što je Tehnički pregled utvrđen kao

obaveza Zakonom o uredjenju prostora i

izgradnji objekata, pa samim tim svi koji

grade elektronske komunikacione mreže,

elektronsku komunikacionu infrastrukturu i

povezanu opremu, su dužni da prije

njihovog korišćenja izvrše odgovarajući

tehnički pregled.

6.

Stav 2, alineja 6:

“- dostupnost održivih

alternativnih načina

veleprodajnog pristupa fizičkoj

mrežnoj infrastrukturi koje

pruža mrežni operator i koji su

prikladni za obavljanje

djelatnosti širokopojasnih


mreža pod uslovom da je takav

pristup

ponuđen pod pravičnim i

CT primjedba:

“Nejasna stavka na sta se stvarno odnosi,

jer bilo koji drugi zahtijev operatora

korisnika I operatora vlasnika je drugim

pravilnicima uredjen.”

Agencija smatra da je navedena alineja

dovoljno jasna, jer predstavlja jedan od

kriterijuma koje mrežni operator uzima u

obzir prilikom zahtjeva drugog operatora za

korišćenjem elemenata elektronske

komunikacione mreže, elektronske

komunikacione infrastrukture ili povezane

opreme. Kao primjer se može uzeti situacija u

kojoj operator traži korišćenje

telekomunikacione kanalizacije, ali mu

mrežni operator iz tehničkih uslova ne može

ponuditi traženu uslugu. U tom slučaju,

razumnim uslovima.” mrežni operator treba da razmotri da li ima

alternativnu uslugu koju može ponuditi

operatoru (npr. Dark fiber).

7.

Stav 4:

“Komplet tehničke

dokumentacije izvedene


mreže, elektronske

komunikacione infrastrukture i

povezane opreme obuhvata

najmanje”

CT primjedba:

“Ovo ce svakako nepotrebno

prouzrokovati dodatno angažovanje

resursa operatora nove troskove,te

smatramo ad Agencija treba da raymotri

potrebu propisivanja ovako kompleksnih

obaveza , finansijski I organizaciono

previse zahtjevnih. Posatvlja se pitanje da li

je uyeta u obyir uobicajena praksa , da li su

ovo uobicajene obaveye EU operatora I

operatora u Regionu. Bilo bi dobro da

Agencija u odgovorima na komentare da

takvo pojasnjenje.”


navedena obaveza koja se odnosi na sadržaj

tehničke dokumentacije je već propisana

Zakonom o planiranju prostora i izgradnji

objekata, tako da Agencija u odnosu na to ne

propisuje nikakve dodatne obaveze. Agencija

je, u ovom pravilniku, samo izdvojila

obaveze koje svi operaori već imaju u skladu

sa Zakonom, pa samim tim njihova primjena

neće izazvati nikakve dodatne troškove.

7.

Stav 4., alineja 9:

“- priručnike za instalaciju,

upotrebu, održavanje i servis

pasivne i aktivne mrežne i

terminalne opreme u sastavu


mreže, kao i opreme pratećih

instalacija/sistema, uključujući i

potreban softver i druge

elektronske zapise na izvornom

elektronskom mediju

proizvođača.”

CT primjedba:

“Ovo je malo pretenciozno odnosno

previse da bude dio ove tehnicke

dokumentacije Prosto to je stvar operatora

na koji nacin ce sve ovo da organizuje. Na

kraju krajeva ni Zakonom o izgradnji

objekata ovako nesto ne postoji.Ovaj

dokument je po našoj ocjeni pravi primjer

pretjerane regulacije.”


predmetnom alinejom je samo navedena

obaveza operatora da u okviru tehničke

dokumentacije ima dokumentaciju

proizvođača opreme, koju operator za svaki

dio svoje mreže, infrastrukture i prateće

opreme već posjeduje. Iz toga razloga je

potpuno neobjašnjiva primjedba CT da će to

stvoriti neku posebnu i zahtjevnu obavezu

operatorima. Pored toga, navedena

dokumentacija će omogućiti nadležnim

institucijama, da kvalitetnije izvrše provjere

načina instalacije, održavanja i korišćenja

elektronske komunikacione mreže,

infrastrukture i povezane opreme.

9.

Stav 2:

“Proširenja elektronske




CT primjedba:

“Ovo bi značilo da ovaj podzakonski akt

ima retroaktivno dejstvo što nije

dozvoljeno.

Član 147 Ustava Crne Gore propisuje


nije tačna konstatacija CT da ovaj pravilnik

ima retroaktivno dejstvo. Naime, navedenim

stav znači, da se u slučajevima proširenja

(koja će se desiti nakon stupanja na snagu

opreme izgrađene prije stupanja

na snagu ovog pravilnika

moraju se izvesti u skladu s

odredbama ovog pravilnika.”

zabranu povratnog dejstva propisa na

sljedeći način:

,,Zakon i drugi propis ne može imati

povratno dejstvo.

Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to

zahtijeva javni interes utvrđen u postupku

donošenja zakona, mogu imati povratno

dejstvo.

Odredba krivičnog zakona može imati

povratno dejstvo samo ako je blaža za

učinioca krivičnog djela.’’ ”

ovog pravilnika) elektronske komunikacione

mreže, elektronske komunikacione

infrastrukture i povezane opreme koja je bila

prethodno izgrađena, ta proširenja treba da

budu usklađena sa odredbama ovog

pravilnika.

Prilog 1

Član 3

Stav 4:

“Polaganje telekomunikacionog

kabla direktno u zemlju nije

dozvoljeno. Polaganje

telekomunikacionog kabla

obavlja se uvlačenjem ili

uduvavanjem u cijevi

telekomunikacione kablovske

kanalizacije.”

CT primjedba:

“Izuzev u specijalnim slucajevima koo sto

je podmorski kabal I sl.”

Agencija ne prihvata primjedbu CT, tj.

izuzimanje slučajeva prilikom polaganja

telekomunikacionog kabla, i zadržava

postojeći tekst.

Prilog 1

Član 4

Stav 7:

“Planiranje telekomunikacione

kablovske kanalizacije za

uvlačenje bakarnih kablova,

kapaciteta ne većeg od 300

parica, dozvoljeno je samo u

pristupnom segmentu


mreže i to na posljednjoj dionici

do korisnika ili gdje za to postoje

opravdani tehnički razlozi”

CT primjedba:

“NIje jasan ovaj stav sta znaci, da vise od

300 parica je dozvoljeno

Svakako ovaj clan je nepotreban iz vise

razloga:

Samo CT ima izgradjenu bakarnu

pristupnu mrezu, koju vec godinama siri

samo u slucajevima kada je to neophodno I

jedino isplativo rijesenje u datom

momentu, u dijelu kada na odgovarajuci

nacin skracuje pretplatnicku petlju isl.”

Agencija smatra da postoji potreba za ovim

stavom i djelimično prihvata komentar u cilju

jasnijeg formulisanja. S tim u vezi, Agencija

mijenja postojeći tekst na sledeći način:

"Planiranje telekomunikacione kablovske

kanalizacije za uvlačenje bakarnih kablova,

kapaciteta do 300 parica, dozvoljeno je samo

u pristupnom segmentu elektronske

komunikacione mreže i to na posljednjoj

dionici do korisnika ili gdje za to postoje

opravdani tehnički razlozi."

Prilog 1

Član 5

Stav 2:

“Pri izgradnji


kanalizacije koriste se sljedeći

CT primjedba:

“Ovi pojmovi se kod nas ne koriste/ osim u

Hrvatskoj/, trebalo bi ih drugacije nazvati

ili ako ne detaljno za svaki tip opisati sta to

Agencija djelimično prihvata komentar CT iz

razloga što su navedeni pojmovi u upotrebi i

nije ih potrebno dodatno definisati. U cilju

obuhvatanja i rješenja koja su zastupljena u

tipovi kakablovskih

okana:

- betonska monolitna okna

- betonska montažna okna

- plastična monolitna okna

plastična montažna okna”

stvarno znaci tj. obuhvata” praksi., Agencija mijenja postojeći tekst na

sledeći način:

“Pri izgradnji telekomunikacione kablovske

kanalizacije koriste se sljedeći tipovi

kakablovskih okana:

- betonska okna koja mogu biti monolitna,

montažna od betonskih blokova i zidana;

- plastična okna koja mogu biti monolitna i

montažna.”

Prilog 1

Član 10

Stav 1, alineja 7:

“- za rovove do dubine 60 cm

najmanja širina je 30 cm, za

rovove dublje od 60 cm

minimalna širina je 40 cm. Za

rovove izrađene lančanim

rovokopačem najmanja širina je

15 cm;”

CT primjedba:

“Sirina rova nema znacaja, u smislu da se

definise minimalna sirina rova.

Zavisi od nacina I tehnologije vrsenja

iskopa”

Agencija ne prihvata komentar CT i zadržava

postojeći tekst. Naime, Agencija smatra da je

potrebno defiisati minimalnu širinu rova u

zavisnosti od načina i tehnologije vršenja

iskopa, kako je predviđeno postojećim

tekstom.

Prilog 1

Član 10

Stav 5:

“Minimalni kapacitet


kanalizacije treba da bude:”

CT primjedba:

“Potrebna je detaljnija analiza I objasnjenje

prilikom definisanja minimalnih kapaciteta

kao I koristene terminologije.

Na neki nacin kontradiktorno vezano za

Prilog 2 upustva za opticku pristupnu

mrezu / distributivni cvor, distributivna

mreza…/”


postojeći tekst.

Agencija smatra da detaljna analiza nije

predmet pravilnika, a terminologija

korišćena u tekstu je poznata i prihvaćena u

predmetnoj oblasti, pa je nije potrebno

definisati.

Prilog 1

Član 10

Stav 5, alineja 5:

“jedna cijev uz lokalne i

regionalne puteve;”

CT primjedba:

“Nejasno zasto 1 a ne 2 cijevi, imajuci u

vidu I pokrivanja usputnih naselja.

Nejasna logika za kasnije slucajeve koja je

logika u dupliranju kapaciteta”

Agencija ne prihvata primjedbu CT, već

smatra da je 1 cijev dovoljna kao minimum

za navedene namjene.

Prilog 1

Član 10

Stav 8:

“Pri izboru tipa (dimenzija)

telekomunikacionog kablovskog

okna potrebno je voditi računa o

potrebnom prostoru za smještaj

CT primjedba:

“Ovako definisano vrlo nejasno, da li se

odnosi na dimenzije tk okana ili se odnosi

na broj tk okana. Potrebna je jasna

formulacija”


postojeći tekst. Navedeni stav se odnosi na

dimenzije telekomunikacionog okna.

kabla, smještaj rezervnih dužina

kabla i svih planiranih spojnica

na kablovima. Osim planiranih

spojnica vodi se računa i o

budućim potrebama za

određenim procentom

neplaniranih spojnica, zbog

neplaniranih potreba i kvarova

na kablovima. Na trasama gdje

je predviđeno polaganje samo

spojnih kablova potrebno je

predvidjeti prostor za 30%

dodatnih neplaniranih spojnica,

a na trasama

telekomunikacionih kablovskih

kanalizacija u pristupnom dijelu

do 50% dodatnih neplaniranih

spojnica. Broj planiranih

spojnica se povećava za

navedeni procenat.”

Prilog 1

Član 10

Stav 9:

“Ukoliko se kod korišćenja

postojeće telekomunikacione

kablovske kanalizacije ne može

osigurati potreban prostor u

postojećem

telekomunikacionogm

kablovskom oknu isti se, u cilju

osiguranja potrebnog prostora,

može proširiti ugradnjom

dodatnog okna ili postavljanjem

uličnog kablovskog ormara uz

postojeće telekomunikaciono

kablovsko okno.”

CT primjedba:

“Rekonstrukcija- prosirenje postojeceg

okna je u praksi najcesca situacija za

ovakve slucajeve.”

Agencija prihvata komentar CT mijenja

postojeći tekst na sljedeći način:

" Ukoliko se kod korišćenja postojeće

telekomunikacione kablovske kanalizacije ne

može osigurati potreban prostor u

postojećem telekomunikacionom

kablovskom oknu isti se, u cilju osiguranja

potrebnog prostora, može povećati

proširenjem postojećeg okna, ugradnjom

dodatnog okna ili postavljanjem uličnog

kablovskog ormara uz postojeće

telekomunikaciono kablovsko okno.".

Prilog 1

Član 10

Stav 12:

“Nakon izgradnje

CT primjedba:

“Postupak kalibracije i odgovarajuci


pa vrši preformulaciju navedenog stava, tako


kanalizacije potrebno je

sprovesti ispitivanje prohodnosti

cijevi postupkom kalibracije i

izraditi odgovarajući protokol o

ispitivanju koji se prilaže kod

tehničkog pregleda.”

protocol bi trebalo opisati s obzirom da se

kao takvo nije primjenjivalo u praksi.”

da glasi:

„Nakon izgradnje telekomunikacione

kablovske kanalizacije potrebno je sprovesti

ispitivanje prohodnosti cijevi.“

Prilog 1

Član 11

Stav 4:

“Kada se pristupa rekonstrukciji

ili potpunoj zamjeni određenih

infrastruktura, kao što su

vodovod i atmosferska

kanalizacija, umjesto njihove

demontaže preporučuje se

njihovo korišćenje za izgradnju


kanalizacije uvlačenjem cijevi

malog prečnika, mikrocijevi i

mikrocijevnih struktura u

napuštene instalacije.”

CT komentar:

“Vrlo pozitivna preporuka, s tim da nije

jasno sta u ovom slucaju predstavlja

tehnicka dokumentacija, glavni projekat,

sertifikati I sl.”


postojeći tekst. Tehnicka dokumentacija,

glavni projekat, sertifikati I sl nisu predmet

ovog pravilnika, već su propisani zakonom i

propisima iz oblasti uređenja prostora i

izgradnje objekata.

Prilog 1

Član 14

Stav 2, alineja 1:

“Infrastrukturni operator

obavezan da pripremi plan

održavanja telekomunikacione

kablovske

kanalizacije. Planom održavanja

potrebno je minimalno

predvidjeti:

- preventivno održavanje i”

CT komentar:

“komentar kao ranije po ovom stavu.”

Agencija ne prihvata komentar CT je nije

jasna suština komentara.

Prilog 2

Opšta primjedba Telenor primjedba:

“Molimo za pojašnjenje da li je

izgradnja jednog privodnog optičkog

kabla do jednog biznis korisnika ili

jedne bazne stanice (bilo

tehnologijom micro, mini ili

klasičnog rova i kabla) definisana

Ovim pravilnikom su propisani uslovi za

planiranje, izgradnju, korišćenje i održavanje

pristupnih elektronskih komunikacionih

mreža koji se grade kablovima sa optičkim

vlaknima koje grade operatori u Crnoj Gori.

Gradnja jednoj privodnog optičkog kabla do

korisnika, po Zakonu o elektronskim

ovim pravilnikom i na koji način? ” komunikacijama nije obaveza operatora

(mada ga i operator može graditi), pa u tom

konteksu nije direktno predmet ovog

pravilnika. Takođe, instalacija optičkog kabla

do jedne bazne stanice ne predstavlja

pristupnu elektronsku komunikacionu

mrežu koja se gradi kablovima sa optičkim

vlaknima, pa u tom smislu nije predmet ovog

pravilnika.

Prilog 2

Opšta primjedba Telenor primjedba:

“Ostaje nejasno da li su uslovi iz

Priloga 2 predviđeni i za

distributivnu mrežu planiranu na

bazi bakarnih parica i/ili koaksijalnih

kablova ili ne?”

Uslovi iz Priloga 2 se odnose na planiranje,

izgradnju, korišćenje i održavanje pristupnih

elektronskih komunikacionih mreža koji se

grade kablovima sa optičkim vlaknima, što

znači da nijesu propisani uslovi za

distributivne mreže koje se grade kablvima

sa bakarnim paricama i/ili koaksijalnim

kablovima.

Prilog 2

Član 1

Ovim uputstvom se propisuju

uslovi za planiranje, izgradnju,

korišćenje i održavanje

pristupnih elektronskih

komunikacionih mreža koji se

grade kablovima sa optičkim

vlaknima.

CT primjedba:

“Kakve su obaveze Operatora optičke

distributivne mreže koji ulazi u područje, u

kojem je drugi Operator optičke

distributivne mreže već prisutan i izgradio

je svoju mrežu u ranijem periodu. Da li se

dozvoljava multipliciranje infrastrukture?”

Operator optičke distributivne mreže, koji

ulazi na područije u kojem je drugi operator

optičke distributivne mreže već prisutan i

izgradio je svoju mrežu u ranijem periodu, a

prije stupanja na snagu ovog pravilnika,

mogu da izaberu da li žele da grade svoju

distributivnu mrežu ili, ako postoje tehničke

mogućnosti, koriste već izgrađenu mrežu.

Prilog 2

Član 2

CT primjedba:

“Generalni komentar je da pojmovi nijesu

razumljivi tj. interpretacija njihovog

znacenja.”

Agencija prihvata komentar CT i vrši

izmjenu objašnjenja određenih pojmova u

članu 2.

Prilog 2

Član 2

Stav 1, alineja 1:

“Distributivni čvor: točka

koncentracije kablova optičke

distributivne mreže s jedne

strane i

pristupnih optičkih kablova

spojne mreže sa druge strane.

CT primjedba:

“ovdje a i u daljem tekstu se odredjuje

unaprijed definisani izgled tj. izgradnju

buducih pristupnih mreza sto za CT kao

najveceg a ujedno i najstarijeg operatora

koji posjeduje I opticku I bakarnu

pristupnu mrezu izgradjenu na sasvim

Agencija djelimično prihvata primjedbu CT i

vrši preformulaciju alineje 1, tako da glasi:

“Distributivni čvor: tačka koncentracije

kablova optičke distributivne mreže s jedne

strane i spojnih (feeder) optičkih kablova

spojne mreže sa druge strane.”

Distributivni čvor može biti

smješten u tipskom uličnom

ormaru ili u tehničkom prostoru

objekta koji služi za smještaj

opreme elektronskih

komunikacionih mreža.”

drugaciji koncept od ovog sto se ovim

upustvom propisuje. Ovako definisani

koncept ima smisla samo za operatore koji

su u prethodnom periodu 20,30…50 godina

izgradili tj. posjeduju ovako dizajniranu

pristupnu mrezu ili za operatore koji tek

treba da je izgradjuju.

S druge strane smjestaj distributivnog

cvora u tehnickom prostoru objekta I

kasnije definisanim minimalnim

kapacitetom od 300 korisnickih jedinica na

neki nacin vraca pristupnu mrezu na

koncept RSS-a u bakarnoj tehnologiji, na

nacin da iako ‘’prihvata’’ P2MP u ovom

dijelu ga eliminise I propisuje da mora biti

P2P.

Stoga je neophodno da se odredba

preformulise.na način da uvažava

postojeću situaciju , da uvažava stvarnost”

Agencija ne prihvata primjedbu CT, da

uvođenjem koncepta optičke pristupne

mreže sa distribitivnim čvorom, se na bilo

koji način ograničavaju operatori u primjedni

različitih arhitektura u optičkim pristupnim

mrežama. Naime, čak je i relevatnim

međunarodnim preporukama (npr. ITU-T

L.90, FTTH Handbook; Edition 6) je

predviđeno postojanje distibutivne tačke

(čvora) ili tačke koncentracije (različita je

terminologija), u generalnoj arhitekturi, pri

čemu se ni na koji način ne ograničava razvoj

bilo kog tehnološkog rješnja, pa samim tim ni

P2MP arhitekture.

Prilog 2

Član 2

Stav 1, alineja 3:

“Korisnik optičke distributivne

mreže: operator ili drugo pravno

ili fizičko lice koja upravlja i

održava komunalne sisteme iz

člana 4 stava 3 ovoga

pravilnika.”

CT primjedba:

“Znacenje ovog pojma nema smisao, ili ga

je potrebno kompletnog ispraviti.

Takodje, nedoumica je da li ovo treba da ‘’

stvori’’ novog operatora koji ce graditi

distributivne mreze I kao takve davati ih na

koriscenje zainteresovanim operatorima

pod odredjenim uslovima”

Agencija prihvata primjedbu CT i vrši

izmjenu navedenog pojma, tako da glasi:

“Korisnik optičke distributivne mreže:

operator ili drugo pravno ili fizičko lice koja

upravlja i održava komunalne sisteme iz

člana 4 stava 3 ovoga pravilnika, a koji mogu

da koriste izgrađenu optičku distributivnu

mrežu.”

Prilog 2

Član 2

Stav 1, alineja 5:

“Optička distributivna mreža:

završni dio optičke pristupne

mreže kojim se omogućavaju

priključenja korisničkih jedinica,

odnosno koji povezuje interfejs

spoljnje pristupne elektronske

komunikacione mreže i

distributivni čvor. To je pasivna

CT primjedba:

“Vec komentarisano: na ovaj nacin uvodi

P2P pristup u ovom dijelu pristupne mreze

sto je u suprotnosti I sa konceptom I sa

arhitekturom koju ima CT.

Takodje iako nije usvojen Pravilnik o

unutrasnjim instalacijama objekta posto je

nacrt bio predmet javnih konsultacija,

mozemo reci da je u jednom dijelu

Agencija ne prihvata komentar CT, da se na

ovaj način uvodi koncept koji je suprotan

konceptu i arhitekturi koju ima CT. Naime,

optička distributivna mreža je samo jedan

dio optičke pristupne mreže, koji predstavlja

vezu krajnih korisnika, ondosno terminalnih

tačaka mreže, sa distributivnim čvorom, dok

je drugi dio pristupne mreže “spojna mreža”,

koja spaja pristupni čvor sa distributivnim

optička mreža u cjelini

sastavljena od optičkih kablova

bez aktivne opreme i opreme za

dijeljenje kapaciteta, a može biti

izvedena kao podzemna i/ili

nadzemna.”

protivrjecan -u dijelu planiranih objekata

stambenih i/ili poslovnih”

čvorom. Po informacijama koje posjeduje

Agencija CT svoju pristupnu optičku mrežu

razvija primjenom PON tehnologija, koje su

potpuno u skladu sa opštom arhitekturom

koju je predložila Agencija u Prilogu 2.

Agencija vrši preformulaciju predmetnog

pojma, zbog usklađivanja sa drugim

propisima iz ove oblasti, tako da glasi:

“Optička distributivna mreža: završni dio

optičke pristupne mreže kojim se

omogućavaju priključenja korisničkih

jedinica, odnosno koji povezuje priključnu

tačku mreže i distributivni čvor. To je

pasivna optička mreža u cjelini sastavljena od

optičkih kablova bez aktivne opreme i

opreme za dijeljenje kapaciteta, a može biti

izvedena kao podzemna i/ili nadzemna.

Prilog 2

Član 2

Stav 1, alineja 7:

“Tačka priključenja na jezgro

mreže (eng. metropolitan point

of presence (MPoP): tačka

povezivanja između pristupne

mreže i jezgra mreže. Sve veze

optičke pristupne mreže

pretplatnika u nekom području

(obično grad ili dio grada)

završavaju u MPoP-u na

optičkom distributivnom

razdjelniku (engl. Optical

Distribution Frame-ODF). Od

ODF-a petlje

optičke pristupne mreže se

povezuju na jezgro mreže

operatora.”

CT primjedba:

“Nejasno znacenje ovog pojma posebno u

dijelu P2MP pristupnih mreza pitanje je da

li je primjenljivo.”

Agencija Djelimično prihvata primjedbu CT,

pa mijenja ovu alineju na sljedeći način:

“Pristupni čvor (eng. point of presence (PoP):

tačka povezivanja između pristupne mreže i

jezgra mreže. Sve veze optičke pristupne

mreže pretplatnika u nekom području

završavaju u PoP-u na optičkom

distributivnom razdjelniku (engl. Optical

Distribution Frame-ODF). Od ODF-a petlje

optičke pristupne mreže se povezuju na

aktivnu opremu mreže operatora.”

Navedeno značenje ovog pojma je potpuno

primjenjivo za sve topologije optičkih

pristupnih mreža, uklučujući i P2MP.

Prilog 2

Član 4

Stav 3:

“Područje zahvata optičke

CT predlog, da se poslije riječi “mreže”

umetnu riječi “Prilikom izrade prostornih

Agencija prihvata predlog CT, pa vrši

dopunu stava 3, tako da glasi:

distributivne mreže planira se na

način da omogućava pružanje


usluga, kao i daljinska mjerenja,

upravljanje i nadzor komunalnih

sistema na tom području.”

planova” “Područje zahvata optičke distributivne

mreže prilikom izrade prostornih planova

planira se na način da omogućava pružanje

elektronskih komunikacionih usluga, kao i

daljinska mjerenja, upravljanje i nadzor

komunalnih sistema na tom području.”

Prilog 2

Član 5

Stav 1:

“Područje zahvata optičke

distributivne mreže utvrđuje se

u zavisnosti od broja i kapaciteta

izgrađenih i planiranih

korisničkih jedinica. Korisničkim

jedinicama, u smislu mogućnosti

povezivanja na optičku

distributivnu mrežu, smatraju se

jedinice u stambenim i

poslovnim objektima kao i razni

drugi objekti (semafori,

trafostanice, crpne stanice,

nadzorne kamere,

elektronske informativne tačke,

bankomati i sl.).”

CT primjedba:

“Ovakvom interpretacijom ovog stava,

stice se utisak da porodicne kuce nijesu

ukljucene.Dakle treba preformulisati”

Agencija ne prihvata primjedbu CT, jer

porodične kuće spadaju u jedinice u

stambenim objektima, tako da su

obuhvaćene sve korisničke jedinice.

Prilog 2

Član 5

Stav 6:

“U urbanističkim planovima

uređenja prostora planira se

upotreba postojećeg slobodnog

prostora u izgrađenoj

telekomunikacinoj kablovskoj

kanalizaciji, primjenom

tehnologije mikrocijevi

namijenjenih za mikro optičke

kablove.”

CT primjedba:

“Ovaj stav ne moze da stoji, jer da bi

planeri ovo planirali trebaju imaju podatke

o raspolozivosti kapaciteta izgradjene

kablovske kanalizacije, minimalnoj rezervi

operatora vlasnika, njegovim planovima I

sl…”

Agencija ne prihvata primjedbu CT, jer bi

planeri prilikom izrade prostornih planova

trebali da imaju sve raspoložive podatke o

trenutnom stanju (kapacitetu/zauzetosti/

slobodnom prostoru) izgrađene

telekomunikacione kanalizacije.

Prilog 2

Član 6

Stav 1:

“Ukupni kapacitet optičke

distributivne mreže zavisi od

postojećeg i planiranog broja

CT primjedba:

“Da li je ovo broj 1.2 ili 1 i/ili2.

U svakom slucaju jedino ima smisla

ukoliko je definisano za svaku vrstu

Agencija ne prihvata primjedbu CT.

Navedeni broj je 1,2. Taj broj predstavlja

minimalni broj optičkih vlakana po

korisničkoj jedinici u distributivnoj mreži.

korisničkih jedinica u

određenom području. Za svaku

korisničku jedinicu treba da se

projektuje minimalno kapacitet

od 1,2 optičkih vlakana.”

korisnicke jedinice koliko je potrebno

optickih vlakana.

CT nema P2P koncept u ovom dijelu

pristupne mreze a imajuci u vidu da je

dobar dio urbanog podrucja CG vec pokrio

optickom pristupnom mrezom P2MP, koja

se bitno razlikuje od koncepta predlozenog

ovim pravilnikom.”

Agencija smatra da CT ima P2P koncept u

dijelu distributivne mreže. Naime, od tačke u

kojoj je smješten spliter u P2MP arhitekturi

(što je distributivni čvor po generalnoj

arhitekturi koja je navedena u ovom prilogu),

do svakog korisnika ide jedno ili više

dediciranih optičkih vlakana.

Prilog 2

Član 6

Stav 4:

“Optička distributivna mreža

projektuje se tako da ima samo

jedan distributivni čvor.”

CT primjedba:

“Nejasno na sta se ovo odnosi. Da li se

potencijalno zabranjuje redundansa u

ovom dijelu pristupne mreze?”

Agencija prihvata primjedbu CT, pa briše

navedeni stav.

Prilog 2

Član 6

Stav 7:

“Distributivni čvor treba

projektovati tako da se na jedan

distributivni čvor može

priključiti najmanje 300

korisničkih jedinica.”

CT primjedba:

“Sta se desava sa ruralnim ili slabo

naseljenim podrucjima I podrucjima

definisanim stavom 3 ovog clana?”

Agencija prihvata primjedbu CT, pa briše

navedeni stav.

Prilog 2

Član 8

CT primjedba:

“U citavom Pravilniku koji se odnosi na

ovaj Prilog 2, AEK apsolutno ne uzima u

obzir ni jednu formu finansijske analize I sl.

Vec daje jedan jedini koncept buducih

optickih pristupnih mreza I to skoro pa

najskuplji s jedne strane, dok s druge strane

dodatno usporava potencijalne planove

izgradnje optickih pristupnih mreza, ne

nudeci nikakvu pogodnost u cijeloj prici za

samog operatora I njegovu korist.

Veliki rizik da se ovim Pravilnikom

zaustavi dalji razvoj FTTH”


kako je navedeno u članu 4 stav Priloga 2,

Agencija podstiče planiranje i gradnju

optičkih distributivnih mreža kao

jedinstvenih mreža u skladu s principima

otvorenog pristupa i zajedničkog korišćenja.

Takav način se pokazao kao najefikasniji i

najekonomičniji, za razvoj i podsticanje

konkurencije u dijelu pristupnih mreža sa

optičkim kablovima.

Kao sto je više puta prethodno navedeno,

opšta arhitektura koju je dala Agencija u

Prilogu 2 ovog pravilnika, potpuno

ravnopravno obuhvata sve topologije FTTH

mreža, ne favorizujući ni jednu od njih.

Prilog 2

Član 8

Stav 1 i 2:

„Operator nvestitor koji planira

instalaciju optičke distributivne

CT primjedba:

“Smatramo da je ovo pretjerana regulacija .

Nepotrebno je objavljivanje namjere jer

Agencija ne prihvata primjedbu CT da je ov

pretjerana regulacija. Naime, na ovaj način

Agencija dodatno podstiče zajedničko

mreže na određenom području,

dužan je da objavi svoju namjeru

o instalaciji, najmanje 60 dana

prije početka postavljanja.

Namjera o instalaciji optičke

distributivne mreže iz

prethodnog stava mora se

objaviti u najmanje jednom

štampanom mediju koji se

distribuira na cijeloj teritoriji

Crne Gore i na početnoj internet

strani operatora investitora.“

uvjek može da se dogodi da operator iz

odredjenih razloga, bilo subjektivne bilo

objektivne prirode, mora da osustane od

namjere. Pa se postavlja I pitanje

obaveznosti realizacije iskazane namjere.

To svakako ne moze biti obavezujuće ali

svako odustajanje može prouzrokovati

negativnu percepciju.

Ukoliko Agencija ostaje pri stavu da je

objavljivanje neophodno onda mislimo da

je rok od 60 dana predug , objektivno i 30

dana bi bilo dovoljno, ali svakako treba

propisati i procedure i mogucnost

odustajanja od namjere.

Takodje smatramo nepotrebnim

objavljivanje i u stampanim medijima i

predlažemo brisanje kakav god bio

konacan stav donosioca akta u odnosu na

prethodno receno u ovom komentaru.”

korišćenje i otvoreni pristup optičkoj

distributivnoj mreži.

Agencija smatra da operator koji namjerava

da instalira optičku distributivnu mrežu, je

prethodno stvorio sve preduslove za to, u

smislu ispunjavanja zakonkih obaveza, pa

svako odustajanje od te namjere bi bilo

izuzetak.

Agencija prihvata primjedbe CT u vezi roka

za objavljivanje namjere o instalaciji, kao i

obaveze objavljivanja u stampanim

medijima. Stavovi 1 i 2 nakon izmjena glase:

„Operator investitor koji planira instalaciju

optičke distributivne mreže na određenom

području, dužan je da objavi svoju namjeru o

instalaciji, najmanje 30 dana prije početka

postavljanja.

Namjera o instalaciji optičke distributivne

mreže iz prethodnog stava mora se objaviti

na početnoj internet strani operatora

investitora.“

Prilog 2

Član 9

Cio član Telenor predlaže da dio “Iskazivanje

interesa za pristup i korišćenje

optičke distributivne mreže” koji je

predviđen u Prilogu 2 (Član 9), a koji

se odnosi na optičke kablove, treba

da bude adekvatno prilagođen i

definisan i u okviru Priloga 1 koji se

odnosi na kablovsku kanalizaciju.

Agencija smatra da je navedeno pitanje

potpuno obuhvaćeno rješenjima koja su

propisana Pravilnikom o zajedničkom

korišćenju elektronske komunikacione

infrastrukture i povezane opreme

Prilog 2

Član 9

Stav 1:

“Korisnici optičke distributivne

mreže koji žele pristup i

korišćenje optičke distributivne

CT komentar:

“Ukoliko ne žele, ili im ne odgovaraju

komercijalni uslovi, da li korisnici optičke

distributivne mreže mogu samostalno

Ukoliko iz bilo kog razloga operatori ne

iskažu interes za zajedničko korišćenje

optičke distributivne mreže u skladu sa

članom 8 stav 1, oni nakon toga mogu

mreže iz člana 8 stav 1 ovog

pravilnika, dužni su da pisanim

putem iskažu svoj interes

operatoru investitoru, u roku od

30 dana od dana objavljivanja

namjere o instalaciji optičke

distributivne mreže.”

graditi mrežu i samim tim multiplicirati

infrastrukturu?”

izabrati kao jedan od modela pružanja

usluga i samostalno da grade svoju optičku

distributivnu mrežu.

Prilog 2

Član 9

Stav 3, alineja 3:

“Broja prespojnih (konektorskih)

pozicija za koje se planira da se

instaliraju u ormariću, ako je

distributivni čvor smješten u

prostoru ormara ili ormarića (u

ovaj tip distributivnog čvora

spadaju samostojeći ormarići za

instalaciju unutar stambenog

objekta/zgrade i ulični

ormarići);”

CT primjedba:

“Nemoguca varijanta ako je ranije

definisan minimalni kapacitet 300

korisnickih jedinica….”

Promijenjen je uslov da se distibutivni čvor

projektuje za papacitet od minimalno 300

korisničkih jedinica.

Prilog 2

Član 9

Stav 4:

“Nakon isteka roka od 30 dana

iz stava 1 ovog člana, operator

investitor sa korisnicima optičke

distributivne mreže koji su

iskazali interes u skladu sa

stavovima 1, 2 i 3 ovog člana,

ugovara uslove pristupa i

korišćenja optičke distributivne

mreže koju namjerava da

instalira u skladu sa propisima

kojima se regulišu način i uslovi

pristupa i zajedničkog korišćenja


mreže, elektronske

komunikacione infrastrukture i

druge povezane opreme,

potpisuje ugovor o pristupu i

CT primjedba:

“Prema članu 7 stav 1 Operator optičke

distributivne mreže dužan je (mora?)da sa

vlasnicima zgrade ugovori instalaciju,

održavanje i upravljanje optičke kućne

instalacije do svake pojedine korisničke

jedinice u toj zgradi, u slučaju da zgrada

koja se nalazi u području zahvata optičke

distributivne mreže, nema optičku

instalaciju. Sa druge strane prema

Pravilniku o zaj.korišćenju El.komunik.

infr. i pov. Opreme član 13 takva kućna

instalacija je vlasništvo vlasnika zgrade.

Kako se može sa trećom stranom

(Korisnikom distributivne optičke mreže)

ugovoriti korišćenje nečega što nije u

vlasništvu Operatora optičke distributivne

mreže? Kako se može nametnuti obaveza

Telenor Primjedba:

“U Prilogu 2, član 9, stav 4 navode se

neodređeni propisi kojima se

regulišu način i uslovi pristupa i

zajedničkog korišćenja mreže,

infrastrukture i druge povezane

opreme. Smatramo da ovo treba

konkretnije definisati kao i pod kojim

komercijalnim i tehničkim uslovima

je operator investitor dužanda

ugovori korišćenje optičke

distributivne mreže sa

zainteresovanim operatorima?”


pa vrši izmjenu člana 7 kojim se utvrđuje

obaveza operatora da ugovori sa vlasnicima

zgrade instalaciju, održavanje i upravljanje

optičke instalacije u zgradi.

Ugovorom se ugovara samo korišćenje

optičke distributivne mreže koja se završava

u priključkoj tački mreže.

Agencija ne prihvata primjedbu Telenora , jer

su u predmetnom stavu navedeni potpuno

određeni propisi koji važe u ovoj oblasti.

korišćenju.” izgradnje kućne instalacije za potrebe

pružanja servisa druge kompanije, ako

nema mogućnost povrata investicije bar

kroz zakup?

Ukoliko smo dobro razumjeli ovu odredbu

ona nameće nerazumne obaveze i

zanemaruje osnovne postulate vlasništva .”

Documents

Primjedbe operatora na Nacrt pravilnika o uslovima … na primjedbe u JK...Primjedbe operatora na Nacrt pravilnika o uslovima za planiranje, izgradnju, održavanje i korišćenje elektronskih