Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Prijedlozi tema za diplomske radove za bolonjske
studente u 2011.
Mentor : Prof. dr. sc. Amon Ilakovac
Naslov teme: Renormalizacija i renormalizacijska grupa standardnog modela
Institucija: PMF
Sadržaj teme: Tema bi obuhvaćala dijelove slijedećih točaka: a. Izvod Feynmanovih pravila za
baţdarne teorije. b. Integrali na nivou jedne petlje u d-dimenzijskom prostoru. Dimenzijska
regularizacija UV i IR divergencija. c. Nalaţenje kontračlanova. d. Renormalizacija parametara
teorije (QED, QCD, WS modela). Konačnost teorije. Konačnost na nivou jedne petlje. e. Račun
konačnih dijelova amplituda. f. Primjena divergentnih članova u odreĎivanju renormalizacijskih
grupnih jednadţbi (RGE). g. Numeričko rješavanje RGE. OdreĎivanje parametara modela kao
funkcije energije uz zadane početne uvjete. Informacije o metodama odreĎivanja početnih uvjeta. h.
Primjena gornjih metoda na primjerima na nivou jedne petlje. Primjeri: magnetski moment miona;
S,T,U parametri; korekcije širina raspada i udarnih presjeka zbog preturbativnih doprinosa; skaliranje
konstanti veze; skaliranje masa; skaliranje partonskih distribucijskih funkcija i sl. Tema je pogodna za
izradu više diplomskih radova i bila je već prihvaćena ranije, i nije bila realizirana.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof. dr. sc. Amon Ilakovac
Naslov teme: Simetrije u fizici elementarnih čestica
Institucija: PMF
Sadržaj teme: Tema obraĎuje aspekte simetrije i primjene tih simetrija u fizici elementarnih čestica.
Npr. okusne simetrije, simetrija boje, baţdarna simetrija ili općenitije interne simetrije kao što su
nabojna, barionska, leptonska, izaospinska, C-paritetna; diskretne Lorentzove simetrije (pariet, T-
inverzija) itd. Ideja je obraditi jednu od tih tema sa eksperimentalnog i/ili teorijskog stanovišta i dati
sadašnji status razmatranog problema u literaturi.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Ivica Aviani
Naslov teme: Metodička obrada gibanja analizom video zapisa
Institucija: IF
Sadržaj teme: Tema diplomskog rada ima za cilj razvoj nastavnih metoda koje fokusiraju nastavni
proces na učenika i njegovo razumijevanje gibanja, te na pribliţavanje fizike učeniku na interaktivan,
atraktivan i njemu razumljiv način. Opis gibanja spada u temelje fizike, ali je za učenike sloţen i
apstraktan zbog niza zadataka koje moraju savladati. Novi „open-source“ program za video analizu
gibanja [1] omogućava izvoĎenje svih potrebnih zadataka. Uz snimanje gibanja, odabir koordinatnog
sustava, baţdarenje, mjerenje, omogućeno je istodobno praćenje gibanja na filmu i odgovarajuće
točke na grafu funkcije koja opisuje to gibanje, čime se gibanje zorno povezuje s njegovim
matematičkim i grafičkim opisom. Planiramo snimanje vlastitih pokusa, metodičku obradu video
materijala, izradu pripadnih modela gibanja i provjeru učinkovitosti ovih metoda u nastavi.
[1] D.Brown et al., Innovative Uses of Video Analysis, Phys. Teach. 47, 145 (2009)
Studijski smjer: prof. fizike i informatike
Mentor : Prof.dr.sc. Damir Bosnar
Institucija: PMF
Naslov teme: Detekcija alfa čestica dijamantnim detektorima
Sadržaj teme: Kod nekih reakcije elektronskog raspršenja na jezgrama od velikog značenja u
fundamentalnoj nuklearnoj fizici te astrofizici potrebno je detektirati alfa čestice s mogućnošću
precizne rekonstrukcije energije i vremena opaţanja, ali u prisustvu velikog pozadinskog zračenja
drugih čestica. Jedan od mogućih načina je uporaba dijamantnih detektora i odgovarajuće brze
elektronike. U diplomskom će se ispitati i pripremiti jednostavan sustav za detekciju alfa čestica za
planirane eksperimente elektronskog raspršenja na elektronskom ubrzivaču MAMI. Priprema
detektora će se vršiti u laboratoriju na Fizičkom odsjeku, a moguće je sudjelovanje u mjerenjima A1
kolaboracije u MAMI, Mainz, Njemačka.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Damir Bosnar
Institucija: PMF
Naslov teme: Scintilacijske niti za detekciju teških nabijenih čestica
Sadržaj teme:. U suvremenim eksperimentima nuklearne fizike i fizike elementarnih čestica te
astrofizike potrebni su detektori za preciznu registraciju putanja čestica. Jedan od novijih vrsta
detektora su i detektori sastavljeni od niza scintilacijskih niti (scintillating fibres). Scintilacijske niti
sastoje se od scintilirajućeg materijala omotanog tankim zaštitnim slojem. Promjer niti je do nekoliko
milimetara, a moţe biti različitih duljina, do nekoliko metara. Scintilacijski materijal kod prolaska
čestice emitira svjetlosni puls, u ovom slučaju od jednog do nekoliko stotina fotona, koji se klasičnim
fotomultiplikatorima ili nedavno razvijenim silicijevim fotomultiplikatorima pretvara u električni puls
kojeg je moguće procesirati nuklearnom elektronikom. U diplomskom radu, za potrebe planiranih
istraţivanja svojstava interakcija hadrona i jezgara u eksperimentima kaonskih apsorpcija u jezgri
(Daphne, Frascati, Italija) ispitat će se svojstva odreĎenih scintilacijskih niti za detekciju teških
nabijenih čestica – pion, kaon. Posebno će se ispitati propagacija i slabljenje signala nakon detekcije
nabijene čestice u dugačkim scintilacijskim nitima i mogućnosti odreĎivanja razlike vremena kod
registriranja signala na krajevima niti te pripadna prostorna razlučivost. Mjerenja će se vršiti u
laboratoriju na Fizičkom odsjeku, a moguće je sudjelovanje i na mjerenjima u Laboratori Nazionali di
Frascati, Rim, Italija.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike i informatike
Mentor : Prof.dr.sc. Damir Bosnar
Institucija: PMF
Naslov teme: Mjerenje vremena ţivota pozitronija
Sadržaj teme:. Pozitronij je vezano, no nestabilno stanje elektrona i pozitrona. Njegovo postojanje
predvidio je S. Mohorovičić 1934. godine, nakon otkrića pozitrona 1932. godine. Postojanje
pozitronija eksperimentalno je utvrĎeno 1951. godine i od tada proučavanje tog jednostavnog sustava
sluţi za ispitivanje temeljnih postavki kvantne elektrodinamike, no i u primjenama kod istraţivanja
nekih svojstva materijala. I danas je to aktivno područje istraţivanja s ambicioznim ciljevima
realizacije gama lasera, novih izvora energije ili pronalaţenja novih prostornih dimenzija i fizike
izvan standardnog modela, te primjena.
U diplomskom će se proučiti načini anihilacije pozitronija i izgraditi jednostavan eksperimentalni
sustav za mjerenje vremena ţivota pozitronija koji nastaje uhvatom pozitrona emitiranog iz izotopa 22Na od strane elektrona u izabranoj tvari. Za registraciju signala gama zraka iz scintilacijskih
detektora osim klasične analogne elektronika ispitat će se i mogućnost uporabe brzih digitalizatora
pulsa. Primijenit će se i po potrebi dodatno razviti odgovarajući algoritmi za analizu sakupljenih
podataka.
Studijski smjer: prof. fizike i informatike, prof. fizike i tehnike, prof. fizike
Mentor: Prof.dr.sc. Damir Bosnar
Institucija: PMF
Naslov teme: Distribucija gama zraka kod raspada orto-pozitronija
Sadržaj teme:. Pozitronij je vezano, no nestabilno stanje elektrona i pozitrona. Njegovo postojanje
predvidio je S. Mohorovičić 1934. godine, nakon otkrića pozitrona 1932. godine. Postojanje
pozitronija eksperimentalno je utvrĎeno 1951. godine i od tada proučavanje tog jednostavnog sustava
sluţi za ispitivanje temeljnih postavki kvantne elektrodinamike, a i u primjenama kod istraţivanja
nekih svojstva materijala. I danas je to aktivno područje istraţivanja s ambicioznim ciljevima
realizacije gama lasera, novih izvora energije ili pronalaţenja novih prostornih dimenzija i fizike
izvan standardnog modela, ali i nekih novih primjena u medicini
i istraţivanjima materijala. U diplomskom će se proučiti anihilacija orto-pozitronija, upotrijebiti i po
potrebi dodatno razviti simulacija za odreĎivanje distribucije gama zraka kod njegova raspada te će se
odrediti moguće geometrije za mjerenje te distribucije postojećim detektorskim sustavom od 48 BaF2
detektora.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike i informatike
Mentor : Dr.sc. Zoran Škoda
Institucija: IRB/PMF-MO naslovno zvanje docenta
Naslov teme: Feynmanovi integrali i semiklasični limes
Sadržaj teme: Feynmanov pristup kvantnoj mehanici preko integrala po trajektorijama u terminima
je klasičnih koordinata, pa je pogodan za proučavanje semiklasičnog limesa i semiklasičnog razvoja.
Funkcionalni integral često nije egzaktno definiran, posebno u teoriji polja, nego je samo vrlo dobra i poučna heuristika.
Otvoreno je pitanje kako rigorozno kvantizirati kvantne teorije polja s netrivijalnim meĎudjelovanjem
i simetrijama. UsporeĎivanje klasične, simplektičke geometrije faznog prostora i formalizma
funkcionalnih integrala vodi boljem razumijevanju samog koncepta kvantizacije. Cilj ovog
diplomskog je upoznati se s osnovnim geometrijskim i fizikalnim aspektima koji su relevantni za
pitanje kvantizacije u formalizmu Feynmanovih integrala te razumijevanje kratkovalne aproksimacije
koja u tom slučaju vodi na semiklasični razvoj, a kod obične valne jednadţbe do limesa geometrijske
optike. Student će upoznati i primjere kad naivni recepti za Feynmanov integral u konfiguracijskom
prostoru trebaju korekcije koje su odreĎene Maslovljevim indeksom iz geometrije faznog prostora.
Sam semiklasični razvoj u više dimenzija, za razliku od 1-dimenzionalne WKB metode, takoĎer treba
bolje razumijevanje Maslovljevog indeksa. TakoĎer je u praksi korisno znati kako kod nekih, mahom
superintegrabilnih, sustava funkcionalni integral ima svojstvo lokalizacije, tj. da već vodeći član u
semiklasičnom razvoju Feynmanovog integrala daje egzaktni rezultat.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački),
Mentor : Dr.sc. Mile Ivanda
Institucija: IRB
Naslov teme: SFERNE AKUSTIČKE VIBRACIJE ZrO2 NANOČESTICA DOPIRANIH
TITANOM
Sadržaj teme: Uzorci ZrO2 dopirani različitim koncentracijama titana će biti sintetizirani sol – gel
metodom u Zavodu za kemiju materijala Instituta «RuĎer Bošković». Proučavati će se utjecaj
dopiranja i temperature na vibracijska i strukturna svojstva nanočestica. Metode koje će se koristiti
pri analizi su Ramanova spektroskopija, raspršenje x-zraka pod malim kutem (SAXS) i
visokorezolucijska elektronska mikroskopija (HRTEM). Poseban naglasak će biti na primjenu
Ramanove spektroskopije, gdje će biti razvijen teorijski model sfernih vibracija nanočestica. Rezultati
modela će biti primjenjeni na objašnjenje opaţenih sfernih vibracijskih modove nanočestica amorfne i
kristalne faze ZrO2-CuO (ZC), te će biti usporeĎeni s komplementarnim rezultatima dobivenim
SAXS-om i HRTEM-om. Diplomski rad bi se radio u Laboratoriju za molekulsku fiziku Zavoda za
fiziku materijala, IRB, koji raspolaţe sa svom potrebnom opremom za njegovu izradu.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Ivan Kupčić
Institucija: PMF
Naslov teme: Karakterizacija grafenskih uzoraka pomoću ramanske spektroskopije
Sadržaj teme: Ramanska spektroskopija je jedna od najvaţnijih nedestruktivnih metoda za
odreĎivanje čistoće grafenskih uzoraka. U izmjerenim spektrima se pored signala porijeklom od
standardnih Raman-aktivnih fonona (G mod), čiji intenzitet ne ovisi ni o nepravilnostima rešetke niti
o nečistoćama, pojavljuje i signal (D mod) čiji poloţaj odgovara frekvenciji fonona koji nisu Raman-
aktivni, a intenzitet ovisi o ukupnom neredu u sustavu. Relativni intenzitet D i G signala je prema
tome mjera nereda u grafenu (slično i u grafitu, nano-cjevčicama i fulerenima). D mod u grafenu je
jedan od najvaţnijih primjera rezonantnog ramanskog raspršenja u fizici čvrstog stanja. Isto tako, on
predstavlja jedinstven primjer u kojem je moguće izmjeriti disperziju fonona pomoću ramanske
spektroskopije.
U ovom radu će se izvesti poznati izraz za meĎuvrpčanu optičku vodljivost te njezina druga
derivacija po bozonskom pomaku, koja predstavlja adijabatsku aproksimaciju za korijen intenziteta u
dvo-bozonskom ramanskom raspršenju. Nakon toga će se numerički istraţiti najvaţnije anomalije
vezane uz signal D moda u grafenu. Račun se temelji na formalizmu jednadţbi gibanja za fonone i
elektrone te na minimalnoj supstituciji za vezanje svjetlosti i vodljivih elektrona.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Ivan Kupčić
Institucija: PMF
Naslov teme: Utjecaj spinskih fluktuacija na antiferomagnetsko ureĎenje u 2D Hubbardovom modelu
Sadržaj teme: Odbojna interakcija elektrona suprotnog spina na atomu odgovorna je za
antiferomagnetsku (AFM) nestabilnost polupopunjene vrpce u kvazi-2D metalima. Hubbardov model
je najjednostavniji model u kojem moţemo tu pojavu teorijski razmatrati, a stehiometrijski uzorci iz
klase visokotemperaturnih supravodiča su najvaţniji sustavi koji se eksperimentalno istraţuju.
Aproksimacija srednjeg polja se obično koristi za odreĎivanje kritične temperature AFM ureĎenja
TNMF. No, stvarna temperatura AFM ureĎenja TN je znatno manja od TN
MF, što je posljedica prisustva
transverzalnih spinskih valova čija je disperzija linearna funkcija valnog vektora.
U ovom radu će se odrediti disperzija elektrona u ureĎenom AFM stanju, u aproksimaciji
srednje polja, ukupna slobodna energija te njezina derivacija po parametru ureĎenja, koja odgovara
statičkoj AFM magnetskoj susceptibilnosti sustava. Odredit će se kritična temperatura TNMF iz te
magnetske susceptibilnosti, te iz AFM jednadţbe samosuglasnosti, za tipične parametre u disperziji
elektrona. Ukratko će se procijeniti efekti spinskih fluktuacija na kritičnu temperaturu. Račun se
temelji na uobičajenoj matričnoj reprezentaciji za jednoelektronsku Schrödingerovu jednadţbu u
kristalima te na standardnom izrazu iz (kvantne) statističke fizike za slobodnu energiju. Ovaj problem
ima i feromagnetsku inačicu, koja je formalno jednostavnija, a fizikalno jednako vaţna.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr. sc. Matko Milin
Institucija: PMF
Naslov teme: Rotacija krutog tijela u računalnoj animaciji
Sadržaj teme: Programski paket "POVRAY" (od engl. Persistence of Vision Raytracer") vrlo je
sofisticiran besplatan alat za računalno dizajniranje slike kao niza objekata u trodimenzionalnom
prostoru. Unutar paketa se jednostavnim programskim kodom definiraju poloţaji objekata, izvora i
kamere, na osnovu čega se konačna slika računa poštujući zakone geometrijske optike. Zbog svoje
egzaktnosti, POVRAY se moţe koristiti za ilustraciju osnovnih fizičkih zakona.
U okviru diplomskog rada izradio bi se niz rutina za vizualizaciju i animaciju sudara krutih tijela.
Naglasak bi se stavio na rotaciju tijela i zakon sačuvanja momenta količine gibanja - rutine bi
sadrţavale egzaktan račun kojim bi se isti implementirao u konačnu animaciju, koja bi kao takva
mogla posluţiti kao vrijedna pomoć u srednješkolskoj nastavi.
Studijski smjer: prof. fizike i informatike
Mentor: Dr.sc. Branko Gumhalter
Institucija: IF
Naslov teme: Neki egzaktno rješivi modeli raspršenja kvazi-dvodimenzionalnih elektrona na
nečistoćama i njihova primjena na dvo-fotonsku fotoemisiju iz površinskih vrpci
Sadržaj teme: Eksperimentima dvo-fotonske fotoemisije (2PPE) mjereni su udarni presjeci
raspršenja elektrona pubudjenih u neokupirane kvazi-dvodimenzionalne površinske vrpce. U suradnji
s eksperimentalnom grupom koja je izvela eksperiment dali smo teorijsku interpretaciju neadijabatske
elektronske dinamike karakteristične za tu eksperimentalnu situaciju i dodatno izračunali udarne
presjeke raspršenja pobudjenih elektrona na niskoj koncentraciji adsorbiranih atoma koje smo u
modelu opisali kao nasumično rasporedjene statičke nečistoce (objavljeno u članku: B. Gumhalter, A.
Šiber, H. Buljan, Th. Fauster, Phys. Rev. B 78, 155410 (2008) ). Interakcija elektrona s nečistoćama
opisana je dipolnim potencijalom i izračunata je vlastita energija elektrona linearno proporcionalna s
niskom koncentracijom nečistoća. To je reproduciralo dobre veličine udarnog presjeka na energijama
tipičnim za površinske vrpce zrcalnog potencijala, osim na samom dnu vrpce, t.j. u infracrvenom
limesu kvazičestičnih energija.
Predlaţe se rafiniranje računa udarnog presjeka putem renormalizacije elektronskih propagatora u
infracrvenom području tako da se uračunaju vodeći uzastopni procesi proporcionalni svim
potencijama pseudopotencijala nečistoća. Preliminarna razmatranja pokazuju da bi se time dobio
očekivani efekt renormalizacije udarnog presjeka u suglasnosti s eksperimentom. U računu
renormalizacije koristili bi se pseudopotencijali koji omogućuju egzaktno rješenje problema do na
kvadrature.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Matko Milin
Institucija: PMF
Naslov teme: Ispitivanje efikasnosti modernih silicijskih detektora za mjerenja u nuklearnoj fizici
Sadržaj teme: Vrlo segmentirani silicijski detektori velikih površina (tipično 50 x 50 mm2) postali su
standardom u nuklearnoj fizici u posljednjem desetljeću. MeĎu njima se kvalitetom izdvajaju strip-
detektori s aktivnim slojevima na obje površine (i prednjoj i straţnjoj) - tzv. DSSSD-detektori (od
engl. Double Sided Silicon Strip Detectors). Iako su ti detektori postali najzastupljeniji u modernoj
nuklearnoj fizici na niskim i srednjim energijama, ovisnost njihove efikasnosti detekcije na vrstu i
energiju upadnih nabijenih čestica još uvijek nije posve ispitana. Problem je prvenstveno u mrtvim
područjima na detektoru koja odvajaju pojedine trake, a kojih na jednom strip-detektoru ima tipično
10-15. Danas se zna da je neaktivna površina detektora veća od geometrijske površine mrtvih
područja, te da uzrokuje pad efikasnosti detekcije na nekih 75-85%; zna se i to da je ta efikasnost
bitno ovisna o energiji, masi i naboju upadnih čestica, ali još se ne znaju detalji te ovisnosti. Isti su
nuţni za precizno odreĎivanje kutnih raspodjela, kutnih korelacija i svih ostalih pojava u nuklearnoj
fizici kod kojih je vaţna apsolutna efikasnost detekcije.
U okviru diplomskog rada izmjerit će se odziv jednog DSSSD-detektora na upadne jezgre 16O i 6Li
različitih energija. Mjerenja će biti vršena i detekcijom snopa vrlo malenog intenziteta direktno iz
ubrzivača Tandem Van de Graaff, i detekcijom rutherfordski raspršenog snopa (velikog intenziteta)
na straţnjim kutovima. Analiza dobivenih podataka izvršit će se pomoću programskog paketa ROOT.
Diplomand će sudjelovati u svim fazama pripreme, mjerenja i analize tipičnog eksperimenta u
nuklearnoj fizici na niskim energijama.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Matko Milin
Institucija: PMF
Naslov teme: Nukleosinteza u ranom Svemiru
Sadržaj teme: U ranom Svemiru, unutar prvih desetak minuta nakon Velikog praska, odigravao se
čitav niz nuklearnih reakcija meĎu izotopima vrlo laganih elemenata (vodik, helij, litij, berilij). Ta
prvobitna nukleosinteza rezultirala je u sljedećem sastavu vidljive materije: otprilike 76% vidljive
mase sastojalo se od vodika (1H), a 24% od helija (4He). Osim ta dva elementa, stvorena je i mjerljiva
količina nuklida 2H i 7Li - rezultati mjerenja za ovaj potonji trenutačno nisu u skladu s modelom
prvobitne nukleosinteze. Taj tzv. "problem litija" neriješen je već dulje od desetak godina i predmet je
intenzivnog istraţivanja u nuklearnoj astrofizici.
U okviru izrade ovog diplomskog rada proučio bi se utjecaj nedovoljno točnog poznavanja udarnih
presjeka za pojedine nuklearne reakcije na količinu stvorenog litija u ranom Svemiru. Upotrijebili bi
se standardizirani kodovi za prvobitnu nukleosintezu, te pomoću njih proučila mogućnost da je
rješenje "problema litija" u nepotpunoj mreţi reakcija kojom se modelira prvobitna nukleosinteza.
Diplomand bi se i sudjelovanjem u eksperimentu upoznao s metodama mjerenja nuklearnih veličina
potrebnih za modeliranje ovog dijela nuklearne astrofizike.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije
Mentor : Prof.dr. sc. Nils Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Raspršenje elektrona na egzotičnim atomskim jezgrama
Sadržaj teme: Raspršenje elektrona na atomskim jezgrama daje vrlo precizni uvid u strukturna
svojsva kao što su veličina jezgre i distribucija naboja. U principu, elektron je bolja nuklearna proba
nego alfa čestice u Rutherfordovom raspršenju, jer je točkasta čestica i moţe penetrirati u jezgru. U
okviru predloţene teme, predviĎen je razvoj novog fizikalnog modela za opis raspršenja elektrona na
atomskim jezgrama, u kojem će prijelazi u pobuĎena stanja jezgre biti opisani u okviru relativističke
kvazičestične aproksimacije slučajnih faza. Osnovno stanje jezgre, odnosno jednočestična stanja i
valne funkcije nukleona bit će odreĎeni u okviru relativističkog Hartree-Bogoliubov modela, odakle
će biti izgraĎen skup dvo-kvazičestičnih pobuĎenja koja doprinose u izračunu udarnih presjeka za
raspršenje elektrona. Osim razmatranja raspršenja elektrona na stabilnim jezgrama, planirano je i
istraţivanje potencijalno novih pojava u raspršenju elektrona na nestabilnim nuklearnim sustavima,
odnosno istraţivanje mogućnosti postojanja novih egzotičnih kolektivnih modova pobuĎenja. Ova tema je prikladna za izradu više diplomskih radova. Više informacija na www.phy.hr/~npaar.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr. sc. Nils Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Egzotične rezonancije u jezgrama izvan doline stabilnosti
Sadrţaj teme: Ekstremne vrijednosti izospina egzotičnih jezgri daleko od stabilnosti, kao i njihovo
slabo vezanje, otkrivaju nove strukturne fenomene kao što je neutronski "halo" i neutronski omotač,
koji igraju vaţnu ulogu u razumijevanju nuklearnog problema mnoštva čestica i njihovog
meĎudjelovanja. Prilikom pobuĎenja, ovakve jezgre mogu rezultirati kolektivnim gibanjem slabo
vezanih nukleona, što rezultira pojavom egzotičnih rezonancija koje se danas mogu i eksperimentalno
mjeriti, npr. raspršenjem fotona, protona, alfa čestica na jezgrama ili u relativističkim sudarima teških
iona. Takvi modovi su interesantni ne samo kao novi fizikalni fenomeni, nego igraju i vaţnu ulogu u
procesima od značaja za astrofiziku. U okviru ove teme predviĎeno je teorijsko istraţivanje jednog od
egzotičnih kolektivnih modova pobuĎenja u atomskim jezgrama i njegovu interpretaciju pomoću
najnovijih relevantnih eksperimentalnih podataka sa vodećih ubrzivača u svijetu. PredviĎena je
primjena teorijskog okvira zasnovanog na relativističkom energijskom funkcionalu gustoće i
kvazičestičnoj aproksimaciji slučajnih faza. Ova tema je prikladna za izradu više diplomskih radova.
Više informacija na www.phy.hr/~npaar.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr. sc. Nils Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Astrofizički procesi u evoluciji supernove
Sadržaj teme: U okviru ove teme predviĎen je teorijski opis procesa koji se odvijaju tijekom
eksplozivne evolucije supernove tipa IIa i igraju značajnu ulogu u nukleosintezi kemijskih elemenata
u r-procesu. Istraţivanja uključuju razvoj teorijskog formalizma za opis uhvata elektrona, neutrina, i
beta raspada atomskih jezgri u uvjetima konačne temperature karakteristične u fazi koja prethodi
kolapsu jezgre supernove tipa IIa. S obzirom da teorijski opis ovakvih procesa zahtjeva intenzivne
numeričke proračune, u okviru ove teme postoji mogućnost razvoja modernih metoda paralelnog
programiranja zasnovanih na protokolu "Message Passing Interface" (MPI). Proračuni će biti izvedeni
na novom klaster računalu instaliranom na Fizičkom odsjeku u okviru Centra za napredno
računarstvo PMF-a, koji trenutno raspolaţe sa ukupno 340 procesorskih jezgara, kao i u okviru
Hrvatske nacionalne grid infrastrukture (CRO-NGI). Ova tema je prikladna za izradu više diplomskih
radova. Više informacija na www.phy.hr/~npaar.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
_________________________________________________________________________________
Mentor : Prof.dr. sc. Nils Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Fizika dijagnostičkih i terapijskih sustava u medicini
Sadržaj teme: U okviru ove teme predviĎena je obrada fizikalnih principa niza dijagnostičkih i
terapijskih sustava koji se primijenjuju u medicini. Polazeći od osnovnih pojmova nuklearne fizike,
što uključuje radioaktivnost atomskih jezgara, planirana je obrada radioaktivnosti, dozimetrije
zračenja i učinka zračenja na biološke sustave. Tema uključuje i obradu fizikalnih principa
dijagnostičke nuklearne medicine (metode i radiofarmaceutici za oslikavanje radioizotopima,
fotonska i pozitronska emisijska tomografija), i dijagnostičke radiologije (proizvodnja i svojstva
Rendgenskog zračenja, primjena Rendgenskog zračenja u oslikavanju, oslikavanje nuklearnom
magnetskom rezonancijom). Konačno, bit će obraĎeni fizikalni principi terapijske nuklearne
medicine, što uključuje meĎudjelovanje zračenja i materije i modeliranje odziva materije za odreĎenu
dozu u tretmanu zračenjem. Ova tema je prikladna za izradu više diplomskih radova. Više informacija
na www.phy.hr/~npaar.
Studijski smjer: prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike, prof. fizike, Fizika (istraţivački)
_________________________________________________________________________________
Mentor : Prof.dr. sc. Nils Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Primjena metoda paralelnog računarstva na klaster i grid sustavima
Sadržaj teme: Ova tema uključuje razvoj modernih metoda paralelnog računarstva u okruţenju
klaster i/ili grid sustava za značajnim brojem procesorskih jedinica. Komunikacija izmeĎu različitih
jedinica klaster računala bit će provedena putem protokola "Message Passing Interface" (MPI), koji
predstavlja standard za komunikaciju izmeĎu procesa koji se odvijaju izvoĎenjem paralelnog
programa na sustavima sa distribuiranom memorijom. PredviĎeno je rješavanje elementarnih primjera
za paralelizaciju računalnih kodova i usvajanje praktičnog znanja u sinhronizaciji i komunikaciji
pojedinačnih komponenti paralelnog programa, kao i njihova optimizacija. Razvoj novih metoda i
njihova primjena bit će provedeni na novom klaster računalu instaliranom na Fizičkom odsjeku u
okviru Centra za napredno računarstvo PMF-a, koji raspolaţe sa ukupno 340 procesorskih jezgara,
kao i u okviru Hrvatske nacionalne grid infrastructure (CRO-NGI). Za rad na ovoj temi potrebno je
znanje programiranja u C/C++ programskom jeziku. Ova tema je prikladna za izradu više diplomskih radova. Više informacija na www.phy.hr/~npaar.
Studijski smjer: prof. fizike i informatike
Mentor : Prof.dr. sc. Nils Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: MeĎudjelovanje neutrina s atomskim jezgrama u zvijezdama
Sadržaj teme: PredviĎeno je istraţivanje udarnih presjeka za apsorpciju neutrina na atomskim
jezgrama na konačnoj temperaturi karakterističnoj u stadiju evolucije supernove koji prethodi
eksploziji. Inkluzivni neutrino-jezgra udarni presjeci bit će istraţeni koristeći relativističku teoriju
srednjeg polja na konačnoj temperaturi za opis svojstava atomske jezgre, dok će meĎudjelovanje
neutrina i jezgre biti opisano standardnim Hamiltonianom slabe interakcije. Udarni presjeci će biti
istraţeni kao funkcija energije ulaznih neutrina, s posebnim osvrtom na evoluciju udarnih presjeka sa
povećanjem temperature u rasponu karakterističnom za okruţenje zvijezde u kojoj se reakcije
odvijaju. Temeljem dobivenih rezultata, bit će razmotreni mogući učinci apsorpcije neutrina tijekom
evolucije zvijezde, kao i mogući doprinos neutrina nukleosintezi kemijskih elemenata u eksploziji supernove. Više informacija na www.phy.hr/~npaar.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Prof.dr.sc. Miroslav Poţek
Institucija: PMF
Naslov teme: Istraţivanje sol-gel prijelaza difuzijskim NMR-om
Sadržaj teme: Reverzibilni sol-gel prijelazi pojavljuju se u različitim makromolekulskim sustavima
što njihovo razumijevanje čini vaţnim i za fundamentalne znanosti i u primjenama, no zbog velike
raznolikosti mikroskopskih mehanizama prijelaza još ne postoji jedinstven model reverzibilnog
geliranja. Zbog mogućnosti direktnog odreĎivanja difuzijskih koeficijenata u tekućem i gel-stanju
NMR s gradijentom polja (difuzijski NMR) spada meĎu najprikladnije tehnike za proučavanje
geliranja; precizna mjerenja koeficijenata difuzije u ovisnosti o temperaturi i koncentraciji gelatora trebala bi pruţiti novi uvid u univerzalna svojstva sol-gel prijelaza.
Diplomski rad uključivat će modifikaciju postojeće probe ugraĎivanjem sustava gradijentnih
zavojnica i izradu pripadne elektronike za upotrebu s postojećim NMR spektrometrom na Fizičkom
odsjeku te mjerenja koeficijenata difuzije za nekoliko reprezentativnih gelatora. Ta mjerenja će biti
usporeĎena s postojećim rezultatima drugih tehnika (dielektrična spektroskopija, reologija, optičke
spektroskopije, kalorimetrija) da bi se dobila što cjelovitija slika sol-gel prijelaza, te njegov opis u kontekstu neke od ustanovljenih klasa univerzalnosti.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Antonio Šiber
Institucija: IF
Naslov teme: Istraţivanje kaustike metodom praćenja svjetlosnih zraka i usporedba s eksperimentom
Sadržaj teme: Kaustika je envelopa reflektiranih ili refraktiranih zraka svjetlosti projicirana na neku
površinu. Tipičan primjer kaustike je „otisak“ koji svjetlost ostavlja na stolu nakon prolaska kroz čašu
ispunjenu vodom ili dinamika fokusirane svjetlosti na dnu morskog plićaka. Ovo je kaustika u
refraktiranoj, prolaznoj svjetlosti. Kaustika u reflektiranoj svjetlosti moţe se vidjeti npr. u
unutrašnjosti metalnog prstena postavljenog na podlogu kad je izvor svjetlosti u povoljnom poloţaju
za nastanak kaustike. Kaustika predstavlja snaţno lokalno pojačanje intenziteta svjetlosti, a moţe ju
se pribliţno shvatiti i kao „razmrljani“ fokus optičkog elementa. Točan izgled kaustike ovisi o obliku
trodimenzionalnog optičkog elemenata te njegovom poloţaju s obzirom na izvor svjetlosti i podlogu
na koju se kaustika projicira.
Cilj diplomskog rada je objasniti fiziku/optiku koja stoji iza pojave kaustike te simulirati
pojavu kaustike u okviru računalnog programa za simulaciju optike metodom praćenja svjetlosnih
zraka (tzv. raytracing), PovRay. Program je slobodno dostupan i vrlo pogodan za primjene u
matematici i fizici jer se geometrijska i fizikalna svojstva optičkog sustava kodiraju/programiraju. U
svijetu računalne grafike, metoda praćenja svjetlosnih zraka se koristi u izradi vjernih foto-realističnih
simulacija te izrada slika u kojima su fizikalni zakoni refleksije i refrakcije svjetlosti ispoštovani i
suštinski vaţni za vjerodostojnost prikaza. Tako moderni raytracing programski paketi/jezici postaju
virtualni fizikalni laboratoriji i omogućuju vjernu simulaciju različitih pojava vezanih uz prostiranje
svjetlosti i njeno meĎudjelovanje s (makroskopskom) okolinom.
Za odabrane primjere kaustike provest će se i odgovarajući eksperimenti te će se
numerički/raytracing rezultati usporediti s eksperimentom.
DODATNE INFORMACIJE: Primjenu fizikalnih zakonitosti za izradu slike metodom praćenja
svjetlosnih zraka te pojavu kaustičkih efekata moguće je pogledati na web stranicama predlagatelja,
pogotovo na primjerima uzburkane mase vode u mračnoj morskoj spilji
(http://asiber.ifs.hr/spilja.html) te propagacije svjetlosti kroz kompleksnu leću (čašu ispunjenu vinom
u slici na http://asiber.ifs.hr/trifaccia.html ). Diplomski rad prof. Kristijana Kunšteka koji se takoĎer
bavio specifičnom primjenom ray-tracinga u fizici moţe se vidjeti na
http://asiber.ifs.hr/diplomski_kunstek.html .
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i tehnike
Mentor : Dr.sc. Antonio Šiber
Institucija: IF
Naslov teme: Elementi teorije stohastičkih procesa u biofizici i ekonofizici
Sadržaj teme: Elementi teorije stohastičkih procesa susreću se u okviru studija istraţivačke fizike u
statističkoj fizici, najčešće kao premosnica od analize mikroskopskih pojava do formulacije
makroskopskih veličina koje opisuju termodinamičke sustave. Tipičan i moţda najelementarniji
primjer je Einsteinov izvod koeficijenta difuzije iz analize Brownovog gibanja. Cilj ovog diplomskog
rada je izdvojiti neovisne teorijske elemente koji stoje iza ovakvih pristupa i tako uočiti načine i
primjene njihovih poopćenja. Specifična poopćenja kinetičkih teorija prikazat će se kroz jezgroviti i
fizikalno motivirani prikaz teorije slučajnih varijabli, central limit teorema, autokorelacijskih
funkcija, te općenitih stohastičkih procesa s naglaskom na poopćeno Brownovo gibanje.
U kontekstu biofizičkih primjena razmotrit će se Brownovo gibanje u vanjskom polju i
uporaba dobivenih rezultata na opis sedimentacije te difuzije u električnim i kemijskim gradijentima.
Osim ovih procesa koji se odvijaju na prostorno-vremenskoj skali, razmotrit će se i opis polimera kao
isključivo prostornog, konfiguracijskog predstavnika stohastičkog procesa. Prikazat će se teorijski
opis polimera kao nasumičnog ili usmjerenog nasumičnog hoda, proračunati njegova duljina
perzistencije, pogotovo u kontekstu polu-fleksibilnih bio-polimera.
U kontekstu ekonomije i ekonofizike, prikazat će se elementarne i fizikalno motivirane
primjene teorije stohastičkih procesa. Cilj je prikazati i fizikalno motivirati varijable karakteristične
za ekono-fizičke primjene te izvesti Black-Scholes model kroz veze s geometrijskim Brownovim
gibanjem i s jednadţbom toplinske vodljivosti.
Osnovna literatura:
[1] Mehran Kardar, "Statistical Physics of Particles", Cambridge University Press (2007).
[2] R. Kubo, M. Toda i N. Hashitsume, "Statistical Physics II: Nonequilibrium Statistical Mechanics",
Springer-Verlag (1985).
[3] Michel Daune, "Molecular Biophysics: Structures in motion", Oxford University Press (1999).
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Maja Planinić
Institucija: PMF
Naslov teme: Nastavni pristupi konceptima rada i energije
Sadržaj teme: Koncepti rada i energije spadaju u temeljne fizikalne koncepte čije je razumijevanje
izuzetno vaţno za sva područja fizike. Istovremeno nastavna praksa pokazuje da učenici i studenti
imaju brojne poteškoće u njihovom razumijevanju i primjeni. U ovom će diplomskom radu kandidat
izloţiti glavne rezultate edukacijskih istraţivanja u fizici vezane uz koncepte rada i energije, koji
uključuju pregled identificiranih učeničkih konceptualnih poteškoća,te prijedloge novih nastavnih
strategija. Kandidat će dati i kritički osvrt na postojeće nastavne pristupe konceptima rada i energije u
hrvatskim srednjoškolskim udţbenicima.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike
Mentor : Doc.dr.sc. Dalibor Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Demonstracijski pokusi zbirke Fizičkog zavoda
Sadržaj teme: Zbirka ureĎaja i demonstracijskih pokusa Fizičkog zavoda na Fizičkom odsjeku PMF-
a danas sadrţi više tisuća ureĎaja i knjiga, od kojih su mnogi neprocjenjive vrijednosti. Kroz ovaj
diplomski rad istaknut će se uloga pokusa u nastavi fizike. Obradit će se demonstracijski pokusi
vezani uz odabranu temu iz opće fizike i napravit će se multimedijalna prezentacija pokusa uz
detaljno razmatranje fizikalnih aspekata njihove upotrebe u nastavi. U nastavi fizike demonstracijski
pokus ima vaţnu ulogu jer se njime stječe fizičko iskustvo i zorna predodţba o fenomenu koji se
razmatra, zbog čega ima ulogu u razvijanju koncepata, testiranju hipoteza i uočavanju zakonitosti.
Stoga ovaj diplomski rad mora istaknuti ulogu pokusa u nastavi, te ulogu fizikalne zbirke, kako na
Fizikom odsjeku, tako i na svakom fakultetu i školi gdje se izvodi nastava fizike.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike
Mentor : Doc.dr.sc. Dalibor Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Izazovi digitalnih tehnologija u nastavi fizike
Sadržaj teme: Razvoj informatičkih tehnologija otvara brojne mogućnosti, od načina izvoĎenja
nastave fizike, do aktivnog sudjelovanja učenika ili studenta u nastavi i praćenja njihovog napretka.
Poznavanjem informatičkih vještina koje se mogu primijeniti u nastavi, u kombinaciji s različitim
tehnikama prezentacije obrazovnih sadrţaja, računala mogu uz tradicionalno poučavanje podići
kvalitetu nastave fizike.
Stoga će se u ovom radu kroz odabranu fizikalnu temu razmotriti pojedine mogućnosti upotrebe
digitalnih tehnologija u nastavi fizike, s naglaskom na razumijevanje od strane učenika i povećanje
zainteresiranosti učenika ili studenta.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike
Mentor : Dr.sc. Ana Smontara
Institucija: IF
Naslov teme: Hallov efekt monokristala kompleksnih metalnih slitina
Sadržaj teme: U okviru izrade diplomskog rada student će se upoznati s osnovnim električnim
transportnim svojstvima (električnom otpornošću i Hallovim efektom) i, u manjoj mjeri, magnetskim
svojstvima kompleksnih metalnih slitina, posebno onih koje spadaju u grupu dekagonalnih
kvazikristala i aproksimanata dekagonalnih kvazikristala. Predmet istraţivanja je anizotropija
električnih svojstava aproksimanata dekagonalnih kvazikristala, korelacija anizotropije s onom
dekagonalnih kvazikristala, te ovisnost anizotropije o parametrima jedinične ćelije. Student će
sudjelovati u mjerenju Hallovog efekta u intervalu temperatura od 80 do 400 K i to ac tehnikom u
magnetskim poljima do 1 T. Očekuje se da student samostalno ovlada tehnikom mjerenja, te analizom
rezultata koja uključuje odijeljivanje mogućeg magnetskog i nemagnetskog doprinosa Hallovom
efektu.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike,
Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Ana Smontara
Institucija: IF
Naslov teme: Transportna svojstva dopiranih 122 ţeljezo-pniktida
Sadržaj teme: Pniktidi su relativno nova porodica slojastih materijala. Kod njih se mogu javiti
ureĎenja kao što su magnetsko ureĎenje, val gustoće spina, dok se dopiranjem elektronima ili
šupljinama ti magnetski prijelazi potiskuju u korist supravodljivog prijelaza. Neki dopirani pniktidi
imaju relativno visoku temperaturu supravodljivog prijelaza (TC oko 50 K), stoga se ubrajaju u
visokotemperaturne supravodiče. Zanimljivo je da se u supravodljivu fazu moţe ući i primjenom
tlaka na ne dopirani materijal. Cilj rada je steći bolji uvid u elektronsku strukturu materijala kao i
mehanizme transporta naboja, mjerenjem eletrične otpornosti i termostruje pod visokim tlakovima i u širokom temperaturnom rasponu (od 2 K do temperatura znatno viših od sobne temperature).
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Ana Smontara
Institucija: IF
Naslov teme: Termoelektrični materijali kao potencijalni novi izvor energije
Sadržaj teme: Razvitak i funkcioniranje svakog društva i svake civilizacije temelji se na crpljenju i
iskorištavanju energije. Termoelektrični materijali su jedan potencijalno novi izvor energije. U okviru
diplomskog rada student će se upoznati s termoelektričnim veličinama (definicijama, mjernim
tehnikama i teorijskim opisom), pojavom termoelektriciteta i njegovim primjenama, termoelektičnim
materijalima: tradicionalnim i novim, kao što su kavezne legure (cage compounds) – potencijalni
kandidati za termoelektrične aplikacije, te, na jednom novo sintetiziranom materijalu, napraviti
mjerenja i analizu transportnih koeficijenata (električne otopornosti, termostruje i toplinske
vodljivosti) metodama razvijenim u laboratoriju.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike,
Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Ana Smontara
Institucija: IF
Naslov teme: Utjecaja tlaka na elektronska svojstva interkaliranih dihalkogenida
Sadržaj teme: Dihalkogenidi spadaju u slojaste materijale u kojima se kao posljedica kvazi-
dvodimezionalnosti javlja čitav niz zanimljivih efekata kao što je val gustoće naboja, val gustoće
spina, supravodljivost, antiferomagnetizam, feromagnetizam itd. Zbog slojevitosti strukture,
dihalkogenide je moguće interkalirati i na taj način mijenjati njihova elektronska svojstva te time
inducirati ili potisnuti gore spomenute pojave. No primjena hidrostatskog tlaka moţe imati vrlo sličan
učinak kao i interkaliranje, te stoga predstavlja vaţnu metodu u istraţivanju fizikalnih pojava i
svojstava tih materijala. U okviru rada bi se mjerila transportna svojstva (termostruja i električna
otpornost) na visokim tlakovima (do 20GPa) na Co1/3NbS2, koji je posebno zanimljiv zbog magnetskog faznog prijelaza te njegovog potiskivanja uvoĎenjem tlaka.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Ivan Kokanović
Institucija: PMF
Naslov teme: Hallov efekt u YBCO tankom filmu dopiranom kalcijem
Sadrţaj teme: Proučavat će se Hallov efekt u visokotemperaturnim supravodičima. Istraţit će se
temperaturna i magnetska ovisnost otpornosti filma kao i kako Hallov napon ovisi o magnetskom
polju i temperaturi pri konstantnoj struji, te iz tih mjerenja odrediti vrijednosti Hallove konstante kao
i Hallov kut.
Studijski smjer: prof. fizike, Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Ivan Kokanović
Institucija: PMF
Naslov teme: Metalna stakla
Sadržaj teme: Proučavat će se način pripreme i struktura metalnih stakala. U okviru teme istraţit će
se diferencijalnom kalorimetrijom i difrakcijom X zraka struktura odabranih metalnih stakala te
njihova kristalizacija kad se metalna stakla podvrgnu odreĎenim brzinama grijanja do temperatura iznad temperature kristalizacije.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike
Mentor : Dr.sc. Silvia Tomić
Institucija: IF
Naslov teme: Električni transport u fazi ureĎenog naboja organskog vodiča alfa-(BEDT-TTF)2I3
Sadržaj teme: Tema diplomskog rada je eksperimentalno istraţivanje električnog transporta u fazi
ureĎenog naboja organskog vodiča alfa-(BEDT-TTF)2I3. Naboj se ureĎuje na način da se formiraju
horizontalne pruge naboja duţ kristalografskog b-smjera u vodljivim (a, b) ravninama ispod faznog
prijelaza iz metala u izolator na 136 K. Izabrani materijal pripada širokoj obitelji modernih materijala
reducirane dimenzionalnosti u kojima dolazi do ureĎenja naboja na niskim temperaturama. Postoji
široka paleta svojstava ureĎenog naboja: od periodički moduliranog vala gustoće, koji primarno
proizlazi iz meĎudjelovanja elektrona i fonona, do ureĎenja lokaliziranog naboja poznatog kao Wignerov kristal u kojem prevladava jako kulonsko odbijanje na čvorovima.
Za val gustoće naboja se dobro zna da kolektivni mod vezanog naboja i fonona doprinosi električnoj
vodljivosti iznad nekog konačnog električnog polja praga. Nasuprot tome, u fazama ureĎenog naboja
su do sada dobiveni proturječni rezultati. Cilj predloţenog rada jest utvrditi pokazuje li električna
vodljivost u fazi ureĎenog naboja alfa-(BEDT-TTF)2I3 nelinearna svojstva slična opaţenima u fazi vala gustoće naboja.
Električna vodljivost monokristala će se mjeriti duţ dva glavna kristalografska smjera vodljivih
ravnina putem 4-kontaktnog mjerenja otpora u funkciji promjenjivog istosmjernog električnog polja i
temperature. Iz tih mjerenja će se odrediti anizotropija vodljivosti u metalnoj i izolatorskoj fazi te
anizotropija elektronskog procjepa u izolatorskoj fazi. U mjerenjima ovisnosti vodljivosti o
električnom polju dodatno će se koristiti tehnika kratkih pulseva kako bi se izbjegao utjecaj Jouleovog grijanja. Rezultati mjerenja će se diskutirati u okviru postojećih teorijskih modela.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Ivica Ţivković
Institucija: IF
Naslov teme: Utjecaj transverzalnog magnetskog polja na magnetsko ureĎenje frustriranog kvantnog
magneta Ca3Co2O6
Sadržaj teme: Kvantni magneti su magnetski sustavi kojima se osnovno stanje moţe mijenjati ne
samo promjenom temperature, već i drugih parametara (magnetsko polje, električno polje,
hidrostatski tlak,...). U tom slučaju dominantan utjecaj imaju kvantne fluktuacije, pogotovo pri vrlo
niskim temperaturama gdje se termičke fluktuacije mogu zanemariti. Utjecaj kvantnih fluktuacija je
dodatno naglašen kod tzv. nisko-dimenzionalnih magneta gdje, zbog specifičnosti kristalne strukture,
magnetski ioni jače interagiraju duţ odreĎenih smjerova.
U Ca3Co2O6 materijalu magnetski moment se nalazi na ionima kobalta i paralelan je sa c-osi. Ioni
kobalta su posloţeni u lance duţ c-smjera i meĎusobno su vezani feromagnetskom interakcijom.
Lanci tvore heksagonalnu rešetku u ab-ravnini gdje je interakcija izmeĎu susjednih lanaca
antiferomagnetska. To dovodi do frustracije te iznimno bogatog faznog dijagrama. Sustav pokazuje
dugodoseţno magnetsko ureĎenje ispod T = 24 K, iako se utjecaj feromagnetskog vezanja duţ lanaca
moţe uočiti već iznad 100 K. Samo ureĎenje je opisano kao djelomično neureĎeni antiferomagnet u
kojem participira 2/3 spinova, dok ostatak spinova fluktuira i pokazuje superparamagnetske
karakteristike. Primjenom statičkog magnetskog polja duţ c-osi ispod 12 K moguće je uočiti platoe u
magnetizaciji koji predstavljaju ferimagnetsko i feromagnetsko ureĎenje spinova.
Magnetski moment na kobaltu pokazuje karakteristike Isingovog sustava sa kvantnim stanjima spin-
up i spin-down. To znači da se magnetski moment ne moţe opisati kao klasični vektor te je utjecaj
transverzalnog magnetskog polja (polje okomito na c-os) potrebno promatrati kroz miješanje
kvantnih stanja.
Tema ovog diplomskog rada je eksperimentalno proučavanje utjecaja transverzalnog magnetskog
polja na magnetsko ureĎenje u Ca3Co2O6 materijalu. Mjerit će se dinamička susceptibilnost koja je
posebno pogodna za uočavanje faznih prijelaza. U tu svrhu će se koristiti posebno napravljene
zavojnice koje omogućavaju mjerenje susceptibilnosti duţ c-osi, dok je statičko magnetsko polje
primijenjeno okomito na c-os. Kao rezultat očekujemo fazni dijagram u H-T ravnini koji će posluţiti
kao osnova za daljnja istraţivanja.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Hrvoje Buljan
Institucija: PMF
Naslov teme: Optička svojstva grafena
Sadržaj teme: U diplomskom radu analizirati će se optička svojstva grafena. PredviĎa se da student,
koristeći već poznate izraze za vodljivost grafena u ovisnosti o dopiranju, proučava rješenja
Maxwellovih jednadţbi npr. refleksiju i transmisiju svjetlosti u ovisnosti o kutu i polarizaciji
svjetlosti i slične probleme koji su od trenutnog interesa zajednice koja proučava grafen i njegova svojstva.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Nazif Demoli
Institucija: IF
Naslov teme: Utjecaj ureĎenosti zapisa na smetnje u digitalnoj holografiji
Sadržaj teme: Počeci holografije karakterizirani su upotrebom koherentnih izvora svjetlosti i visoko-
razlučivih foto-emulzija. Za snimanje holograma korišten je, u takvoj klasičnoj holografiji, foto-
materijal s razlučivanjem 1-2 reda veličine većim od razlučivanja foto-materijala koji se primjenjuju
u standardnoj fotografiji. Razvojem digitalne holografije, foto-materijal je zamijenjen matričnim foto-
osjetljivim senzorima (kao što je CCD senzor), a optička rekonstrukcija je zamijenjena numeričkom
obradom. Time je postupak snimanja holograma postao brţi i fleksibilniji, ali je ureĎenost i malo
razlučivanje matričnih senzora uzrokovalo niz problema kao što su: smetnja nultog reda difrakcije,
speckle i alijasing. U okviru diplomskog rada trebalo bi u potpuno identičnim uvjetima snimiti
holograme pomoću, s jedne strane, CCD senzora (digitalna holografija) i, s druge strane, crno-bijelog
standardnog filma (klasična holografija, ali s nisko-razlučivim foto-materijalom). Usporedbom dobivenih rezultata treba prodiskutirati utjecaj ureĎenosti zapisa na smetnje u digitalnoj holografiji.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Nazif Demoli
Institucija: IF
Naslov teme: OdreĎivanje parametara mikrotvrdoće materijala pomoću digitalne holografske
interferometrije
Sadržaj teme: Digitalna holografija je postupak biljeţenja i rekonstruiranja fazne informacije koju
nosi predmetni snop svjetlosti, uz upotrebu CCD senzora umjesto holografske foto-ploče (što je
obiljeţje klasične holografije). Digitalni hologram je, dakle, slika spremljena u memoriji računala
koja nosi informaciju o kontrastu i fazi valne fronte koja dolazi s površine predmeta. Ako snimimo
dva holograma površine predmeta, jedan prije i drugi nakon izazvane deformacije, zbrajanjem tih
holograma dobivamo interferogram koji rekonstruiran prikazuje osim same slike predmeta takoĎer i
pruge nastale na mjestu deformacije. Tako dobivamo holografsku interferometriju, tehniku s brojnim
primjenama u raznim područjima ljudske djelatnosti (primjerice: ispitivanja bez razaranja,
biomedicinska ispitivanja, ispitivanja dinamičkih pojava i vibracijskih modova i sl.). U Laboratoriju
za koherentnu optiku u tijeku je izrada holografskog mikroskopa s mogućnošću primjene Vickersove
piramide te potpuno novog pristupa mjerenju parametara mikrotvrdoće materijala. Zadatak
diplomskog rada bio bi istraţiti 3D profile utisnuća u raznim materijalima te odrediti pripadne parametre mikrotvrdoće.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Goran Duplančić
Institucija: IRB
Naslov teme: Abraham-Minkowski dilema
Sadržaj teme: Abraham-Minkowski kontroverza je znanstvena rasprava o elektromagnetskom
impulsu u dielektričnom materijalu. Postoje dvije verzije jednadţbe kojom se definira tenzor
napetosti elektromagnetskog polja u materijalu. Verzija Minkowskog u konačnici kaţe da je impuls
elektromagnetskog polja proporcionalan s indeksom loma materijala dok Abrahamova verzija tvrdi
da je impuls obrnuto proporcionalan s indeksom loma. Debata o tome koja je verzija točna traje već
sto godina, a dodatno je komplicira činjenica da su obe formulacije eksperimentalno potvrĎene u
različitim eksperimentima. Najnovija razmatranja pokušavaju kontroverzu razriješiti i pomiriti
kontradiktorne podatke na način da tvrde kako su obe formulacije točne s tim da se u jednoj
formulaciji radi o kanonskom, a u drugoj o kinetičkom impulsu. Posebnu draţ debati daje činjenica
da formulacija Minkowskog, ako se pokaţe točnom, predstavlja fizikalnu osnovu za prijeporni
"bezreakcioni" pogon.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Goranka Bilalbegović
Institucija: PMF
Naslov teme: NQR nanočestica niobija: teorija funkcionala gustoće
Sadržaj teme: Niobij je vrlo zanimljiv materijal čiji kristal i tanki filmovi pokazuju supravodljivost,
a nanočestice (klasteri) feroelektricitet. Nanočestice niobija (Nb)_n, koje odgovaraju minimumu
energije, za različite brojeve atoma n imaju geometrijske strukture s različitim simetrijama i različitu
elektronsku strukturu. Nuklearna kvadrupolna rezonancija (NQR) je eksperimentalna metoda
istraţivanja čijom primjenom se moţe odrediti lokalna raspodjela naboja za materijale koji sadrţe
kvadrupolne jezgre. Napredne metode modeliranja kristala i nanostruktura daju rezultate usporedive s
rezonantnim mjerenjima (nuklearna magnetska rezonancija, nuklearna kvadrupolna rezonancija i
elektronska paramagnetska rezonancija). Za diplomski rad se predlaţe račun nuklearnih kvadrupolnih parametara nanočestica niobija uporabom kvantne teorije funkcionala gustoće i pseudopotencijala.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Hrvoje Skenderović
Institucija: IF
Naslov teme: Izrada ureĎaja za modificiranja transparentnih materijala pomoću femtosekundnog lasera
Sadržaj teme: Modificiranje transparentnih materijala pomoću svjetlosti zasniva se na nelinearnoj
apsorpciji unutar medija koja dovodi do optičkog razlaganja materijala i trajne promjene unutar
fokalnog volumena. Da bi došlo do razlaganja materijala potrebna je jakost električnog polja reda
veličine jakosti polja koje veţe valentni elektron u atomu. Dovoljne jačine polja se lako postiţu
fokusiranjem ultrakrtakih laserskih pulseva (oko 100 fs) pomoću objektiva kratke fokalne daljine.
Kratkoća pulsa reducira i termalne efekte i time se postiţe velika preciznost upisivanja mikronskih i
submikronskih struktura. Ova tehnika nalazi primjenu u izradi 3D fotoničkih kristala, valovoda, mikrofluidnih ureĎaja i dr.
Predmet diplomskog je izrada jednostavnog ureĎaja koji bi obuhvaćao leće za kondicioniranje snopa,
objektiv i računalno upravljanje preciznim 3D pozicioniranjem uzorka. Ispitat će se kako jednostavni
parametri kao duljina pulsa, numerička apertura objektiva i intenzitet svjetlosti utječu na upisane strukture u uzorcima od stakla (kvarc, BK7 i dr.)
Za kandidata s nastavnog smjera naglasak diplomskog rada će biti na izradi programa koji će
računalno upravljati pozicioniranjem uzorka i kontrolom laserskog snopa što će kandidatu biti od
koristi prilikom demonstriranja pokusa u nastavi koji se zasnivaju na računalno upravljanim
instrumentima. Za kandidata s istraţivačkog smjera naglasak rada će se staviti na fizikalne procese
koji dovode do modificiranja materijala pomoću fs pulseva.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike i kemije, prof. fizike, prof. fizike i informatike,
prof. fizike i tehnike
Mentor : Dr.sc. Milko Jakšić
Institucija: IRB
Naslov teme: Nanostrukturiranje pomoću ionskih tragova
Sadržaj teme: Prilikom zaustavljanja u materijalu, teški ioni energija oko 1 MeV/amu prenose veliku
količinu energije na okolinu pri čemu se u većini materijala formiraju latentni tragovi s velikom
koncentracijom defekata duţ putanje iona. Kod polimera se ti latentni tragovi mogu jetkanjem
pretvoriti u nanorupice, te iskoristiti za proizvodnju nanoţica ili kompleksnijih nanostruktura.
Korištenjem fokusiranog ionskog snopa malog intenziteta, gdje se svakom pojedinačnom ionu koji
tvori latentni trag u materijalu zna i pozicija ulaska u uzorak, mogle bi se proizvesti ureĎena područja
nanorupica u polimernom materijalu. Takav način nanostrukturiranja mogao bi imati i širu primjenu.
U sklopu izrade diplomskog rada bi se testirale različite metode detekcije ulaska teških iona u
materijal, konstrukcijom i optimizacijom detekcijskog sustava za sekundarne elektrone, svijetlo ili
transmitirane ione, te bi se odabirom najpovoljnije metode proizvele i različite strukture s
nanorupicama u polimerima. Eksperimentalni dio diplomskog rada bi se radio pomoću teškoionske mikroprobe na Tandem Van de Graaff akcleratoru Instituta RuĎer Bošković.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Slobodan Milošević
Institucija: IF
Naslov teme: Spektroskopija dvoatomskih molekula u radio-frekventnoj induktivno vezanoj hladnoj
plazmi
Sadržaj teme: Tematika diplomskog rada vezana je uz spektroskopsku karakterizaciju RF induktivno
vezane plazme pomoću opaţanja emisijskih spektara dvoatomskih molekula. Usporedba s kvantno-
mehaničkim simulacijama omogućit će odreĎivanje rotacijsko-vibracijskih temperatura u ovisnosti o
raznim uvjetima primjene plazme. Rad obuhvaća, pored upoznavanja i pregleda odgovarajuće
literature o hladnoj plazmi i spektrima dvoatomskih molekula, upoznavanje i korištenje, vakumskih
ureĎaja, optičkih ureĎaja za analizu i detekciju svjetlosti (minijaturnih spektrometara s optičkim
vlaknom, standardni spektrometri sa CCD detektorom), elektroničkih ureĎaja za vremensko i
prostorno praćenje i obradu signala, kompjutersku obradu i analizu podataka (LabView) i kvantno-
mehaničke spektralne simulacije dvoatomskih molekula. Teţište će biti na O2, H2, OH, CO
molekulama koje se redovito pojavljuju u nizu primjena kisikove hladne plazme. Novost u odnosu na
dosadašnji rad na toj tematici u našoj grupi, je upotreba modificiranog spektrometra visokog
razlučivanja (0.02 nm) opremljenog CCD detektorom. Očekujemo znatno unapreĎenje u neposrednoj kontroli neravnoteţne plazme tijekom različitih procesa i mogućnost praćenja novih efekata.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Slobodan Milošević
Institucija: IF
Naslov teme: Efekti plazmene igle na laserski proizvedenu plazmu
Sadržaj teme: Tematika diplomskog rada vezana je uz laserski proizvedene plazme. Cilj je istraţiti
eventualne efekte plazmene igle kao izvora metastabilnih atoma helija na pojačanje emisije odnosno
apsorpcije laserski proizvedene plazme. Rad obuhvaća, pored upoznavanja i pregleda odgovarajuće
literature, upoznavanje i korištenje, vakumskih ureĎaja, pulsnih ns Nd-YAG lasera i ekscimerskog
lasera s laserom na organske boje, optičkih ureĎaja za analizu i detekciju svjetlosti (minijaturnih
spektrometara s optičkim vlaknom, standardni spektrometri sa CCD detektorom), metode cavity
ringdown spektroskoije, elektroničkih ureĎaja za vremensko i prostorno praćenje i obradu signala,
kompjutersku obradu i analizu podataka (LabView) modeliranje fizikalnih procesa u eksperimentu,
itd. Kao najvjerojatniji test sistem promatrat ćemo plazmu ţeljeza. Efekti se očekuju na razini
promjene dinamike širenja oblaka plazme i na preraspodjeli naseljenosti atoma u odreĎenim elektronskim stanjima.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Ivica Picek
Institucija: PMF
Naslov teme: Viši multipleti slabog izospina kao mogući kandidati za tamnu tvar
Sadrţaj teme: Čestični sadrţaj standardnog modela moţe se proširiti višim multipletima
grupe SU(2) slabog izospina. Ukoliko dodani multiplet sadrţi neutralnu česticu kao
najlakšu komponentu, ona je automatski stabilna i mogući je kandidat za tamnu tvar.
Najizglednijim kandidatom fermionske tamne tvari se pokazuje fermionski izospinski 5-plet.
Kroz diplomski rad studenti bi se upoznali s poopćenjima standardnog modela višim multipletima kao i njihovom nestandardnom fenomenologijom.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Suzana Szilner
Institucija: IRB
Naslov teme: Eksperimentalno odreĎivanje multipolariteta elektromagnetskih prijelaza izazvanih
reakcijama prijenosa nukleona
Sadrţaj teme: U okviru diplomskog rada treba izvrijedniti podatke vezane uz elektromagnetske
prijelaze pobuĎene nuklearnom reakcijom 40Ar+208Pb mjerenom magnetskim spektrometrom
PRISMA u koincidenciji s detektorom γ-zračenaj CLARA. Spektri pobuĎenja izotopa argona
izazvanih rekacijom prijenosa neutrona ukazuju na snaţno pobuĎenje jednočestičnih stanja, te stanja
nastalih vezanjem jednočestičnih stanja s kolektivnim bozonima. Niz novootkrivenih stanja objašnjen
je vezanjem izmeĎu stanja 2+ parnih izotopa i neutrona u orbitali f7/2 u izduţenu konfiguraciju spina
11/2 -. Kako mjerenje daje samo koincidencije izmedu izotopa argona i γ-zraka, informacija o spinu
dobivena je usporedbom s modelom ljusaka. Modularnost γ-detektora CLARA daje mogućnost
izvrijednjavanja kutnih raspodjela elektromagnetskih prijelaza, te time omogućuje dublji uvid u
multipolaritete tih prijelaza.
Nuklearni modeli reakcija predviĎaju da je udarni presjek prijenosa nukleona najveći kada su
orbitale sudarajučih jezgra poravnate, a to ovisi o energiji. Glavni zadatak ovog diplomskog rada
bio bi provjeriti poravnatost orbitala u slučaju reakcija prijenosa nukleona na energijama bliskim
kulonskoj barijeri. Prvi korak bio bi provjeriti metodu na poznatim prijelazima, a onda pokušati
odrediti multipolaritet novootkrivenih elektromagnetskih prijelaza.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Doc.dr.sc. Vernesa Smolčić
Institucija: PMF
Naslov teme: Radio galaksije sa široko svinutim repovima u COSMOS nebeskom polju
Sadržaj teme: Radio galaksije su podskup aktivnih galaktičkih jezgara u kojima rast središnje
supermasivne crne rupe uzrokuje sinhrotronsko zračenje u obliku kolimiranih mlazova (vidljivih u
radio valnom području). Galaksije sa široko svinutim repovima (WAT, od engl. wide-angle tail)
spadaju u posebnu vrstu radio galaksija koje se obično nalaze u skupovima galaksija te imaju široko
svinute radio mlazove usljed interakcije mlazova s okolnim medijem unutar skupa galaksija. Planira
se analiza fizikalnih svojstava oko 10 WAT galaksija u COSMOS polju te njihovih okruţenja.
Analiza će uključivati rad s opaţačkim podacima te fizikalnu interpretaciju sinhrotronskog zračenja
mlazova.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Kornelija Passek- Kumerički
Institucija: IRB
Naslov teme: Izabrani procesi u Standardnom modelu i Nekomutativnom standardnom modelu
Sadržaj teme: Današnji ubrzivači čestica (LHC, Tevatron...) omogućuju ispitivanje Standardnog
modela (SM) elementarnih čestica kao i mogući uvid u odstupanja od Standardnog modela. Jedne od
zanimljivijih mogućnosti predstavljaju teorije koje uvode nekomutativnost izmeĎu prostor-vrijeme
koordinata, te za posljedicu imaju odstupanja od, u komutativnim teorijama uobičajenih, koncepata
(npr. Lorentzova simetrija). U literaturi su prisutni razni nekomutativni modeli koji opisuju
interakcije elementarnih čestica, i njihova predviĎanja je moguce uporediti s eksperimentom. Ideja
(jednog a moţda i više diplomskih radova) je upoznavanje s osnovnim postavkama nekomutativnih
teorija kao i specifičnog Nekomutativnog standardnog modela (NCSM). Nadalje slijedi
izvrednjavanje i usporedba izabranih procesa (u osnovnom redu računa smetnje) u Standardnom i
Nekomutativnom standardnom modelu, a koristeći Feynmanova pravila iz literature. U procesu
izrade diplomskog rada student savladava osnove računanja Feynmanovih diagrama u oba modela,
susreće se s preispitivanjem raznih postavki koje se implicitno podrazumijvaju u komutativnim
teorijama no ne vrijede nuţno u nekomutativnim, te time učvršćuje i razumijevanje kvantne fizike i fizike Standarnog modela.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Kornelija Passek- Kumerički
Institucija: IRB
Naslov teme: Od partonskih distribucija do generaliziranih partonskih distribucija
Sadrţaj teme: Sastav protona/nukleona i njegov prikladan opis i dalje predstavlja jedan od najvećih
teorijskih izazova, kao i vrlo potrebnu ulaznu informaciju za eksperimentalna istraţivanja na velikim
sudaračima čestica (LHC...). Ideja diplomskog rada je ponoviti i proširiti na dodiplomskom studiju
stečeno znanje o dobivanju informacija o strukturi protona iz duboko neelastičnih raspršenja (DIS) i
tako dobivenih partonskih distribucija (PDF). Nadalje slijedi upoznavanje sa ekskluzivnim procesima
koji nude više informacija te sa generaliziranim partonskim distribucijama (GPD). U osnovnom redu
računa smetnje proveo bi se račun duboko virtualnog Comptonovog raspršenja (DVCS) i (ako
vrijeme dopusti) duboko virtualne elektroprodukcije mezona (DVEM) i tako reproducirali rezultati iz
literature. U procesu izrade diplomskog rada student se dakle upoznaje sa trenutno dostupnim
informacijama i izvorima informacija o strukturi protona te savladava osnove računanja elementarnih Feynmanovih diagrama u okviru perturbativne kvantne kromodinamike.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Marina Ilakovac Kveder, naslovni docent PMF
Institucija: IRB
Naslov teme: Usporedba relaksacijskih mehanizama paramagnetskog centra u staklu i kristalnoj
matrici
Sadržaj teme: Predloţena tema diplomskog rada pripada segmentu fizike čvrstog stanja i dio je
naših temeljnih istraţivanja financiranih u okviru projekta Molekulska struktura i dinamika sustava s
paramagnetskim česticama (MZOŠ, projekt 098-0982915-2939). Diplomski rad se nadovezuje na
naša prethodna istraţivanja (Phys. Rev. B 80, 052201 (2009); J. Chem. Phys. 134, u tisku 2011).U
okviru predloţene teme student će steći osnovna znanja spektroskopske metode elektronske
paramagnetske rezonancije (EPR) koja je pogodna za istraţivanje kako ureĎenih (kristalnih) tako i
neureĎenih (stakla) sustava. Cilj istraţivanja je saznati na koji način neureĎenost utječe na sklapanje
spina elektrona s rešetkom i usporediti ga s Debye teorijom koja opisuje kristalne sustave.
Eksperimentalna instrumentacija je jedina takove vrste u Hrvatskoj, a osnovna prednost joj je u
odnosu na druge spektroskopske tehnike što omogućuje pogled u lokalna, dinamička svojstva okoline
paramagnetskog centra na nanometarskog skali.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Marijan Mileković
Institucija: PMF
Naslov teme: Gravitacijski valovi
Sadržaj teme: Einsteinove jednadţbe gravitacije u D=(3+1) su nelinearne diferencijalne jednadţbe
hiperboličkog tipa,teško rješive egzaktno. U aproksimaciji ' slabog ' gravitacijskog polja ('mala'
perturbacija pozadinske ravne metrike Minkowskog), jednadţbe se mogu linearizirati. Treba pokazati
da su moguća rješenja linearizirane teorije ravni (gravitacijski) valovi i ispitati njihova svojstva
(transverzalnost,polarizacija,brzina,energija...) i opisati kako bi se ,u načelu, mogli detektirati (npr.
interferometrima poput LIGO detektora). U zaključku bi trebalo kratko spomenuti indirektnu potvrdu postojanja gravitacijskog zračenja, naime Hulse – Taylorov dvojni objekt PSR B 1913+16.
Napomena: Preduvjet je da student(ica) ima poloţen kolegij 'Opća teorija relativnosti'.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Marijan Mileković
Institucija: PMF
Naslov teme: Nekompaktne grupe u fizici: SU(1,1)
Sadržaj teme: Kompaktne (Lieve) grupe/algebre i njihove reprezentacije/realizacije, poput SO(3) i
SU(2), su standardni dio dodiplomskog curriculuma. Nekompaktne grupe/algebre se rjeĎe sreću u
dodiplomskoj nastavi, iako imaju širu primjenu u raznim fizikalnim sustavima. U radu bi trebalo
opisati nekompaktnu pseudo-unitarnu grupu SU(1,1) , njene (unitarne) ireducibilne reprezentacije te
pripadajuću Lievu algebru su(1,1). Primjene ove grupe/algebre uključivale bi teoriju superfluida
(Foldy-ev model i Schwingerova realizacija algebre) i kvantno-mehanički problem sa singularnim
potencijalom (inverzni kvadrat i Bargmanova realizacija algebre.) Alternativno, mogu se razmatrati
modeli kvantne optike i koherentna stanja.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Marijan Mileković
Institucija: PMF
Naslov teme: Singularni potencijali u kvantnoj mehanici
Sadržaj teme: Rješava se Schrodingerova jednadţba u 1D sa singularnim potencijalom 1/x^2.
Na tom primjeru diskutiraju se pojmovi poput regularizacije i renormalizacije,kvantne anomalije te
samo-adjungirane ekstenzije ('self-adjoint extension') Hamiltonijana (barem dva pojma,po izboru).
Kao realni fizikalni primjer ovog 1D modela diskutira se Fermi-Tellerov rezultat (u 3D) za
postojanje kritičnog dipolnog momenta u sustavu točkasti naboj – stacionarni električni dipol.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike, prof. fizike i informatike
Mentor : Prof. dr. sc. Ivo Batistić
Institucija: PMF
Naslov teme: Osnovno stanje i nisko energijska pobuĎenja jako koreliranih malih sustava.
Sadržaj teme: U radu će se raditi direktna dijagonalizacija Hubbardova hamiltonijana (i proširenog
Hubbardova hamiltonijana) sustava od nekoliko elektrona koji se gibaju na rešetki od nekoliko
čvorišta. Neki rezultati se mogu napraviti analitičkim računom, a za nešto veće sustave koristi će se
numeričke simulacije. Rezultati dobiveni ovim egzaktnim pristupom mogu se usporediti s poznatim
rezultatima koji se dobiveni za beskonačni sustav koji se dobivaju pribliţnim metodama.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof. dr. sc. Ivo Batistić
Institucija: PMF
Naslov teme: Gustoća stanja fononskih pobuĎenja jednostavne kubične rešetke i izračun fononskog
doprinosa toplinskom kapacitetu.
Sadržaj teme: Tijekom studija studenti se upoznaju s izračunom toplinskog kapacitetu unutar
Debyevog i Einsteinovog modela. U tim se proračunima koristi nekoliko aproksimacija kako bi
račune bilo moguće napraviti analitički. U ovom radu bi se uveo pojam fononske gustoće stanja.
Takva fononska gustoća stanja izračunat će se za jednostavnu kubičnu rešetku pretpostavljaući da su
atomi u rešetki vezani s prvim susjedima s oprugama. Dobiveni rezultat će se iskoristiti za izračun
fononskog doprinosa toplinkom kapacitetu. Račun će se napraviti numerički. Napravit će se
usporedba s aproksimativnim analitičkim izračunima.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike
Mentor : Dr. sc. Vuko Brigljević
Institucija: IRB
Naslov teme: Svojstva produkcije teških bozona u proton-proton sudarima na LHC-u
Sadržaj teme: Teški bozoni W i Z, nosioci slabe interakcije, su centralni dio standardnog modela
elementarnih čestica. Njihovo otrkiče na CERN-u pred skoro 30 godina je potvrdilo ključno
predviĎanje elektroslabe teorije i dovelo do njezinog trijumfa. Od tada su njihova svojstva detaljno
proučena na raznim akceleratorima. U mjerenjima na velikom hadronskom sudarivaču (LHC) na
CERN-u, koji je od 2009. godine u pogonu, će teški W i Z bozoni takoĎer igrati vaţnu ulogu, bilo da
se radi o potvrdi valjanosti standardnog modela na novim energijama ili o potrazi novih čestica. Npr.
u potrazi za higgsovim bozonom čiji je raspad u 2 teška bozona jedan od najvaţnijih. U prvoj godini
rada LHC-a su eksperimenti na LHC-u sakupili uzorak od više tisuča W i Z bozona mjerenih u
njihovim raspadima u leptone. U 2011. Godini će se taj broj još povečati za jedan do dva reda
veličine. Time se otvara mogućnost detaljnog proučavanja svojstva produkcije W i Z bozona, poput
polarizacije, učestalost njihove produkcije u paru ili učestalost njihove produkcije sa teškim b ili c
kvarkovima. Cilj ovog diplomskog rada je na temelju raspoloţivih podataka sa CMS eksperimenta
proučiti izabrana svojstva produkcije W i Z bozona u proton proton sudarima na LHC-u.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr. sc. Danijel Đurek
Institucija: AVAK d.o.o. Laboratorij za nelinearnu dinamiku (LAND)
Naslov teme: Kolmogorov-Heisenbergova teorija turbulencije
Sadržaj teme: U uvodu objasniti i raščlaniti problem turbulencije te diskutirati mogućnost
stohastičkih rješenja Navier-Stokesovih jednadţbi za slučaj velikih Reynoldsovih brojeva (~105).U
teorijskom dijelu izvesti detaljno postupak koji je dao Kolmogorov 1941.Izvesti zakon k-5/3 te izraz
za Kolmogorovljevu skalu. Navesti primjere drugih skala u području nelinearne fizike.Izvesti
Heisenbergovu teoriju objavljenu 1948, te diskutirati različitost i sličnost pristupa u odnosu na
Kolmogorova.
U eksperimentalnom dijelu, upoznati se s generatorom turbulencije u Laboratoriju za nelinearnu
dinamiku (LAND). Generator je rotirajući rotor koji je odgovarajuće balansiran i moţe proizvesti
turbulenciju sa Reynoldsovim brojevima većim od 105. Senzor turbulencije je novi tip anemometra
razvijen u LAND i njime se mogu vrlo precizno detektirati fluktuacije brzine na udaljenostima od
rotora koje prelaze i nekoliko desetaka metara.U radu je potrebno opisati anemometar, teoriju
njegovog rada, kao i mogućnosti.
Dobivene rezultate analizirati u spektralnom analizatoru SR 785, te odrediti područje Kolmogorov
edge-a i reţim prelaska u širokopojasni šum.Napraviti fit na zakon k-5/3 i vidjeti moguća odstupanja,
kao i moguću ovisnost rezultata o Reynoldsovom broju. Ispitati pad spektra sa udaljenošću i vidjeti
koliko je pretpostavka o izotropnosti turbulencije u Heisenbergovom pristupu prihvatljiva. Polazeći
od činjenice da je gore spomenuti zakon verificiran u drugim eksperimentima do na 1-2 %, provjeriti
da li moguća odstupanja veća od te vrijednosti u našim mjerenjima dolaze od činjenice da je
pretpostavljena potpuna krutost rotora, što u praksi nije slučaj. Iz odstupanja od zakona k-5/3
zaključiti na doprinose povratnog djelovanja turbulencije na lopatice rotora te diskutirati mogućnost
da se iz intenziteta i vrste odstupanja od Kolmogorov-Heisenbergove teorije izvede naprezanje u
lopaticama za vrijeme rotacije, što ima veliku potencijalnu primjenu kod analize šuma i naprezanja u
turbini vjetroelektrana.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Damir Starešinić
Institucija: IF
Naslov teme: Utjecaj nereda na transportna i dielektrična svojstva sistema s valovima gustoće naboja
Sadržaj teme:
Kolektivno stanje vala gustoće naboja (VGN) javlja se u kvazi jednodimenzionalnim vodičima kao
posljedica anomalne odzivne funkcije jednodimenzionalnog elektronskog plina. VGN iskazuje mnoga
neobična svojstva poput nelinearne vodljivosti u malom električnom polju, periodičnog šuma u
nelinearnom reţimu, vrlo velike dielektrične konstante na niskim frekvencijama i rezonancije na
visokim frekvencijama. Sva ta svojstva posljedica su vezanja VGNa na vanjske „smetnje“ u obliku
topoloških defekata ili nečistoća u meĎuigri sa zasjenjenjem VGNa slobodnim nosiocima naboja. U
okviru projekta „Kompleksni modulirani sistemi: nova osnovna stanja, defekti i magnetski efekti“ na
Institutu za fiziku proučavamo utjecaj kristalnih defekata kontrolirano stvorenih ozračivanjem
protonima na transportna i dielektrična svojstva VGN sistema. Posebno nam je pri tome zanimljiva
pojava prijelaza u novo stanje VGN stakla na mezoskopskim prostornim skalama.
Za temu diplomskog rada predlaţemo proučavanje utjecaja nereda na transportna i dielektrična
svojstva VGN sistema TaS3, K0.3MoO3 i Rb0.3MoO3. Izmjerila bi se transportna svojstva (linearna
i nelinearna vodljivost) i toplinski potaknute struje izbijanja u širokom rasponu temperatura i
električnog polja za uzorke različitog stupnja nereda. Iz rezultata mjerenja odredio bi se utjecaj
nereda na temperaturu prijelaza i energetski procjep VGN stanja, na kritično polje za nelinearno
voĎenje i time na jačinu i karakter vezanja VGNa na defekte, tzv. „zapinanje“ te na na temperaturu
prijelaza i svojstva novog niskotemperaturnog stanja VGN stakla. Pri tome bi se utvrdile
kvantitativne i kvalitativne promjene svojstava VGNa zbog promjene prostorne skale nereda koje bi
se povezale s postojećim teorijskim modelima. U okviru izrade diplomskog rada pristupnik bi se
upoznao s tehnikama rada na niskim temperaturama, tehnikom i metodom analize ozračivanja
ionskim snopovima, metodama mjerenja i teorijske analize ovisnosti električne vodljivosti o
temperaturi i električnom polju, metodom mjerenja i teorijske analize toplinski potaknute struje
izbijanja te teorijama vala gustoće naboja i neureĎenih sustava odnosno stakala.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike, prof. fizike i tehnike
Mentor: Dr. sc. Saša Ceci
Institucija: IRB
Naslov teme: Model-neovisne metode ekstrakcije rezonantnih parametara
Sadržaj teme:
Rezonancije se pojavljuju u mnogim područjima fizike, a u ovoj se temi prvenstveno koncentriramo
na amplitude raspršenja hadrona u formalizmu nuklearne fizike i fizike elementarnih čestica.
Amplitude raspršenja se u novijim modelima odreĎuje numerički i često je netrivijalno, ili
jednostavno nemoguće, napraviti analitičko produljenje u kompleksnu energijsku ravninu da bi se
odredili njezini polovi. U ovom radu provjeravamo model-neovisne metode za odreĎivanje tih polova
, kao i nekih drugih potencijalno zanimljivih rezonantnih parametara (poput K-matričnih polova).
Neke od ovih ekstrakcijskih metoda razvijene su upravo na IRB-u, u Grupi za hadronsku
spektroskopiju. Primjena rezultata na stvarnim amplitudama raspršenja dat će nam dobar uvid u
kvalitetu i upozoriti na moguće probleme, ne samo s metodama ekstrakcije, već i sa samim
amplitudama.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Saša Ceci
Institucija: IRB
Naslov teme: OdreĎivanje polova amplitude raspršenja iz totalnih udarnih presjeka
Sadržaj teme:
Standardne metode za numeričko odreĎivanje polova amplituda raspršenja zahtijevaju računanje
barem prve derivacija amplitude po energiji pa su praktično neprimjenjive u analizi udarnih presjeka.
Koristeći osnovnu ideju Hoehlerove metode „dijagram brzine“ , da se u blizini rezonancije pozadina
moţe aproksimirati kao pribliţno konstantna, razvit ćemo novu metodu za odreĎivanje polova
matrice raspršenja direktno iz totalnih udarnih presjeka. U ovom radu pokazat ćemo da metoda radi
na testnim primjerima i odrediti polove za nekoliko stvarnih mjerenja rezonantnih raspršenja u
hadronskoj fizici i fizici elementarnih čestica.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Saša Ceci
Institucija: IRB
Naslov teme: Rezonantni parametri u višerezonantnim modelima s vezanim kanalima
Sadržaj teme:
U proučavanju nukleonskih i drugih hadronskih rezonancija za opis rezonantnih svojstava koristi se
mnogo različitih veličina – poput gole (renormalizirane) mase , Breit-Wignerovske mase , K-matrične
mase, polarne mase, ili elastičnog faznog pomaka koji prolazi kroz pi/2. Kako bi se ta situacija
raščistila, u ovom radu sistematiziramo sve dostupne definicije i analiziramo njihova svojstva u
Zagrebačkom modelu višerezonantnom, unitarnom i analitičkom modelu s vezanim kanalima.
Odbacivanjem definicija rezonantnih parametara koje nemaju smisla u višerezonantnom modelu s
vezanim kanalima (koji, na primjer, imaju različitu masu u različitim kanalima) dobit ćemo jasniju
sliku koje rezonantne parametre moţemo koristiti za usporedbu izmeĎu različitih modela i
eksperimenata.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Damir Aumiler
Institucija: IF
Naslov teme: Fluorescentna korelacijska spektroskopija biomolekula
Sadržaj teme:
Fluorescentna korelacijska spektroskopija (Fluorescence correlation spectroscopy - FCS) je
eksperimentalna tehnika kojom se mjere fluktuacije intenziteta fluorescencije u mikroskopskom
detekcijskom volumenu reda 10-15 L (1 femtolitar), koji je odreĎen usko fokusiranim snopom lasera.
Kao metoda laserske mikroskopije na nivou pojedinačnih molekula (za razliku od konvencionalnih
metoda optičke mikroskopije koje razmatraju makroskopski volumen uzorka), FCS ima izrazito
široko područje primjene - od fizike (vremenska dinamika izoliranog kvantnog sistema, kvantne
informacije), preko kemije (fotofizikalni precesi, fotoizomerizacija, singlet-triplet miješanje) pa sve
do biologije (odreĎivanje difuzijskih konstanti, fluorescentni rezonantni transfer energije - FRET).
FCS tehnika primjenjiva je na niz biomolekularnih asocijacijskih i disocijacijskih procesa i kao takva
je izrazito bitna u biofizici pri proučavanju hibridizacije i fragmentacije DNA, protein-protein
meĎudjelovanja, molekularne difuzije, itd.
U Laboratoriju za femtosekundnu lasersku spektroskopiju započela je izgradnja eksperimentalnog
postava za FCS čime se otvara jedno potpuno novo interdisciplinarno područje istraţivanja. U sklopu
ove teme provela bi se prva FCS mjerenja Cy5 molekula u vodenim otopinama. Cy5 je jedan od
najčešće korištenih fluorescentnih markera u laserskoj mikroskopiji, no unatoč tome njegova
fotofizička svojstva još uvijek nisu u potpunosti poznata. Istraţivanja fotofizičkih svojstava Cy5
molekula temeljila bi se na mjerenju fluorescentnih korelacijskih krivulja, te na njihovoj interpretaciji
upotrebom fizikalnih modela pobuĎenja Cy5 molekula, uključujući singlet-triplet miješanje,
fotoizomerizaciju, reverzno singlet-triplet miješanje i fotoizbjeljivanje.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr. sc. Larisa Jonke, IRB
Institucija: IRB
Naslov teme : Feynmanovi diagrami u matričnim modelima
Sadržaj teme: U potrazi za ujedinjenom teorijom gravitacije i standardnog modela ustanovleno je da
je traţena teorija gotovo sigurno formulirana u matematičkom okviru fizike na nekomutativnim
prostorima. Tema ovog rada motivirana je najnovijim istraţivanjima matričnih reprezentacija
nekomutativnih prostora. Korespondencija algebre funkcija na odreĎenom prostoru i matrične algebre
uključuje definiranje derivacija kao odgovarajaćih komutatora te integrala kao funkcionala traga u
matričnoj algebri. Tako uspostavljena korespodencija omogućava dalje definiranje djelovanja
matričnog modela iz kojeg slijede jednadţbe gibanja . Kvantizacija takvih modela podrazmjeva, po
analogiji sa teorijom polja, definiranje odgovarajuće particijske funkcije koja odreĎuje Feynmanove
dijagrame. Pristup matričnim modelima pomoću Feynmanovih dijagrama, preslik je uobičajenih
funkcionalnih metoda kvantizacije po stazama u teoriji polja, ali ne zahtijeva njihovo poznavanje.
Naučene metode pri izradi ovog rada jednostavnim poopćavanjem omogućavaju uvid u spomenute
metode teorije polje te na taj način pripremaju studenta za poslijediplomski studij. Neovisno od toga,
pri izradi ovog rada student stječe osnovna znanja fizike na nekomutativnim prostorima te
dvodimenzionalne kvantne gravitacije.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr. sc. Larisa Jonke
Institucija: IRB
Naslov teme: Solitoni u matričnim modelima
Sadržaj teme: Prijedlog teme diplomskog rada “Solitoni u matričnim modelima” motiviran je
istraţivanjima matričnih modela vezanih uz AdS/CFT korespodenciju u teoriji struna, a posebice uz
pobuĎenja koja su poznata u literaturi kao “divovski gravitoni”. Početna točka razmatranja u radu je
lagranţijan matričnog modela i matrična kvantna mehanika. Dio Hilbertovog prostora u kojem valne
funkcije ovise samo o svojstvenim vrijednostima matrice opisan je potpuno integrabilnim
Calogerovim modelom, sustavom identičnih čestica u jednoj dimenziji s egzotičnom statistikom.
Nadalje, uvoĎenjem kolektivnog polja sa ugraĎenom egzotičnom statistikom čestica, u statičkom
slučaju, dobivaju se odgovarajuće nelinearne integro-diferencijalne jednadţbe koje se učinkovito
mogu riješiti upotrebljavajući nedavno otkrivenu relaciju sa egzaktno rješivom Riccatijevom
jednadţbom. Ovisno o studentovim sklonostima dodatno se mogu ispitati spektri malih pobuĎenja
oko dobivenih solitona te pronaći odgovarajući valni funkcionali, odgovarajuće dinamičke jednadţbe
ili vezane jednadţbe dobivene u modelima izgraĎenim upotrebom su(1,1) simetrije modela. Široka
lepeza problema u kojima se primjenjuju metode naučene pri izradi ovog rada, npr. u matričnim
kozmologijama, matričnom opisu crnih rupa, u teoriji slučajnih matrica..., omogućava studentima
istraţivačkog smjera nakon izrade diplomskog uvid u najnovija istraţivanja spomenutih problema.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Vladimir Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Identifikacija temeljnih periodičnih gibanja iz dugoročnih vremenskih sekvenci
temperature i CO2 koncentracija
Sadržaj teme: Fourierova analiza dugoročnih vremenskih sekvenci temperature i CO2 koncentracije
za specifične lokacije. Istraţivanje uzročno-posljedičnih korelacija. Utjecaji oscilacija Zemljine
putanje. Mogući karakter periodičnih perturbacija. Model CO2 efekta za klasični plinski sustav.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike
Mentor : Prof.dr.sc. Vladimir Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Direktno preslikavanje simboličke sekvence u frekvencijsko područje
Sadržaj teme: Primjeri simboličkih sekvenci na alfabetu od n znakova. Metode preslikavanja
simboličke sekvence u numeričku sekvencu i mogući gubitak korelacija ili stvaranje artefakta.
Metode preslikavanja numeričke sekvence u frekventno područje. Preslikavanje simboličke sekvence
u frekventno područje bez meĎukoraka numeričke sekvence. Konkretni primjeri DNA sekvence (n=4
alfabeta).
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike
Mentor: Dr. sc. Slobodan Milošević
Institucija: IF
Naslov teme: Spektroskopska karakterizacija laserski inducirane plazme unutar tekućina
Sadržaj teme:
Laserski inducirane plazme (LIP) unutar tekućina plijene paţnju mnogih istraţivačkih laboratorija u
posljednjih pet godina. U jednom eksperimentu objedinjuje se meĎudjelovanje krutine, tekućine, pare
i plazme što pruţa podlogu za proučavanje raznovrsnih efekata.
Rad obuhvaća, pored upoznavanja i pregleda odgovarajuće literature, upoznavanje i korištenje,
vakumskih ureĎaja, pulsnih ns Nd-YAG lasera , optičkih ureĎaja za analizu i detekciju svjetlosti
(minijaturnih spektrometara s optičkim vlaknom), elektroničkih ureĎaja za vremensko i prostorno
praćenje i obradu signala, kompjutersku obradu i analizu podataka (LabView) modeliranje fizikalnih
procesa u eksperimentu, itd. LIP unutar tekućina ima velikih primjena u stvaranju nanočestica i
nanokoloida te će tim efektima biti posvećena posebna paţnja s ciljem povezivanja spektroskopskih
podataka s karakteristikama dobivenih struktura. Kao mete bit će korišteni grafit i razni polimeri u
vodi ili etanolu. Zadatak je snimanje spektara plazme za nekoliko laserskih parametara, njihova
identifikacija i diskusija rezultata, što je moguće postići unutar tri mjeseca.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Radovan Brako
Institucija: IRB
Naslov teme: Teorijski proračuni atomske strukture i elektronskih stanja grafena
Sadržaj teme:
Grafen je dvodimenzionalna struktura atoma ugljika,
koja podsjeća na pčelinje saće. Grafen se moţe smatrati ishodišnom strukturom drugih
elementalnih oblika ugljika, kao što su grafit, ugljikove nanocijevčice, fulereni i sl. Grafen je
vrlo zanimljiv kao mogući materijal za elektronske sklopove budućnosti. Tema rada su numerički
proračuni atomske strukture i elektronskih vrpci grafena pomoću teorije funkcionala gustoće (Density
Functional Theory, DFT) i modela jakog vezanja (Tight Binding, TB). Zahvaljujući jednostavnoj
atomskoj strukturi, svojstva grafena se mogu lako proračunati pomoću nekog od dostupnih paketa za
numerički DFT. Slično vrijedi i za neke strukture grafena, na primjer dva ili više slojeva grafena,
grafen pod utjecajem periodičke smetnje, npr. od vanjskih atoma, i slično.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr.sc. Davor Gracin
Institucija: IRB
Naslov teme: Spektralni odziv solarne ćelije bazirane na nano-kristaliničnom siliciju
Sadržaj teme: Spektralni odziv solarne ćelije u najvećoj mjeri odreĎuju osobine aktivnog dijela
ćelije. Za nano-kristale silicija je karakteristično da zbog malih dimnezija pokazuju drugačiju
distribuciju elektronskih i vibracionih stanja od makroskopskog kristala a svojstva im u odreĎenoj
mjeri ovise i o matrici u koju su uronjeni. U temi koja se predlaţe, ispitivat će se i spektralni odziv
samog materijala i odziv solarne ćelije koja je od njega napravljena. Očekivana svojstva kao što su
porast širine zabranjenog pojasa u tankom filmu nano-kristaliničnog Si, «plavi pomak» u spektralnoj
osjetljivosti solarne ćelije koji varira s veličinom nano-kristala, diskutirati će se u okviru poznatih
modela koji opisuju "kvantne točke". Rad je u svojoj osnovi eksperimentalan.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Tomislav Vuletić,
Institucija: IF
Naslov teme: Električni transport u monodisperznim polielektrolitima
Sadržaj teme:
Istraţivanja polielektrolita odvijaju se u Laboratoriju za biološku fiziku IFa od 2005 (grupa dr.
S.Tomić). Primarna je tehnika dielektrične spektroskopije (DS). DS omogućava i mjerenja
istosmjernog električnog transporta u otopinama nabijenih polimera –polielektrolita. Nabijeni polimer
u otopini disocira na poliion i na jednostavne protuione te je osnovni problem u transportnim
mjerenjima razlikovati doprinose poliiona i protuiona. Prvenstveni je interes odrediti udio protuiona
koji sudjeluju u vodljivosti. Ovim putem se moţe doći i do uvida u pojavu (Manning) kondenzacije
disociranih, hidratiziranih protuiona koji se zbog elektrostatskog potencijala protuiona zadrţavaju u
njegovoj neposrednoj blizini. Radeći na ovoj temi, uz eksperimentalni rad na mjerenjima vodljivosti,
student će moći primijeniti i svoja znanja iz elektrostatike i klasične elektrodinamike kao i statističke
fizike. Kako se mjerenja el.transporta u našem laboratoriju rutinski obavljaju i analiziraju, smatram
kako je predloţena tema ograničene opseţnosti te omogućava studentu da u propisanom roku od 3
mjeseca dovrši rad.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike, prof. fizike i informatike (nastavnički), prof. fizike
i kemije, prof. fizike i tehnike
Mentor: Dr. sc. Tomislav Vuletić,
Institucija: IF
Naslov teme: Faze tekućih kristala RecA proteina i kompleksa RecA+DNA
Sadržaj teme: Rad na tekućim kristalima RecA proteina je dio aktivnosti u sklopu mojeg projekta
"Protein Assisted DNA Monolayer Assembly" financiranog od "Unity through Knowledge Fund".
http://proteassist.ifs.hr/
Potreba za brzim sekvenciranjem DNK molekula, u kliničkoj i znanstvenoj primjeni, otvara niz
novih, fundamentalnih pitanja u području biofizike. Umjesto vremenski zahtjevnog rada s otopinama,
današnje se metode baziraju na stvaranju DNK senzora/čipova. Oni nastaju učvršćivanjem DNK
proba na razne podloge (substrate), i na takav način sluţe kao detektori za odreĎenu vrstu molekula
(ciljane molekule) koje prepoznaju DNK probu. Ostvarivost i brzina procesa koji se odvijaju na
senzorima ovise o dostupnosti genetičkog koda koji je odreĎen načinom slaganja DNK molekule na
površinu podloge. U ovom projektu, izlaţemo ideju o stvaranju DNK senzora koji bi se sastojao od
podloge na koju je smještena potpuno izduţena DNK molekula - proba, koja time postaje potpuno
dostupna za interakciju sa ciljanom DNK. Time bi se zaobišla neka od vaţnih ograničenja do sada
poznatih koncepata DNK senzora.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike, prof. fizike i informatike , prof. fizike i kemije,
prof. fizike i tehnike
Mentor: Dr.sc. Tomislav Vuletić
Institucija: IF
Naslov teme: Konformacije (bio)polielektrolita
Sadržaj teme: Za kompleksne sisteme kao što su polielektroliti i koloidi u vodenoj sredini
demonstrirali smo (http://real-science.ifs.hr) kako je niskofrekventna dielektrična spektroskopija
metoda koja omogućava istraţivanje vremenskih i prostornih skala takvih otopina, na jednostavniji
način nego metode kao što su raspršenje X-zraka (SAXS), neutrona ili AFM. Diplomski rad moţe biti
izveden kao dio naših istraţivanja u području polielektrolita (rad na usporedbi sa SAXSom) ili
usmjeren na sudjelovanje u izradi prototipa komore za dielektričnu spektroskopiju. Otvorena je i
mogućnost upoznavanja osnovnih biokemijskih metoda, neophodnih modernom fizičaru u
područjima biološke fizike i fizike meke materije (soft matter).
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike, prof. fizike i informatike (nastavnički), prof. fizike
i kemije, prof. fizike i tehnike
Mentor : Prof. dr. sc. Emil Babić
Institucija: PMF
Naslov teme: Utjecaj magnetskih nanočestica na supravodljivost MgB2
Sadržaj teme: Povoljna temperatura supravodljivog prijelaza i druga svojstva čine MgB2
zanimljivim za primjene. Pri tome je poteškoća slabo zapinjanje magnetskih vrtloga u čistom MgB2
što vodi do jakog sniţenja kritične struje porastom magnetskog polja i temperature. To se moţe
popraviti uvoĎenjem nanočestica, osobito magnetskih nanočestica koje bi sukladno računima trebale
jako pojačati zapinjanje vrtloga u MgB2. Student će ispitivati utjecaj dopiranja nanočesticama
(pripremljenim u FO) na kritične struje i polja uzoraka MgB2 . Ovisno o obliku uzoraka koristit će
magnetska (SQUID magnetometar, K. Zadro) ili transportna mjerenja ( 16T magnet E. Babić).
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof. dr. sc. Emil Babić
Institucija: PMF
Naslov teme: Utjecaj dopiranja ugljikom na supravodljivost MgB2
Sadržaj teme: Zbog dvo-vrpčane supravodljivosti svojstva MgB2 jako ovise o primjesama koje
utječu na raspršenja elektrona unutar, i / ili izmeĎu vrpca. Osobito je jak utjecaj ugljika koji se
ugraĎuje u poloţaje bora, te jako povisuje gornje kritično polje i posredno kritičnu struju MgB2 , što
je povoljno za praktične primjene. Prikladan način dopiranja MgB2 ugljikom je korištenjem
karbohidrata, pa će student mjereći kritične struje i polja dopiranih uzoraka u 16T magnetu
(pripremljenih u FO ili dobivenih suradnjom) evaluirati potencijal izabranog dopanda za praktične
primjene.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr.sc. Blaţenka Melić
Institucija: IRB
Naslov teme: Neleptonski dvočestični raspadi B mezona
Sadržaj teme:
Neleptonski dvočestični raspadi B mezona predstavljaju najkompliciranjije procese uzrokovane
slabim interakcijama. Razlog tome je to što takvi procesi nuţno uključuju "meku" QCD dinamiku,
odnosnu izmjenu mekih gluona, koja se ne moţe direkno računati, iako je ona vrlo vaţna za
razumijevanje unutrašnje strukture mezona i interakcija meĎu hadronima u konačnom stanju. Da bi
opisali te raspade koristimo se efektivnim hamiltonijanom slabih raspada koji nam omogućuje da
analiziramo neleptonske dvočestične raspade razmatranjem utjecaja četverokvarkovskih operatora i
njihovih koeficijenata koji uključuju "tvrde" QCD korekcije u odreĎenom raspadu. Cilj diplomskog
rada bi bio fenomenološka analiza dvočestičnih nešarmantnih raspada B mezona tipa B_{u,d,s} -> Pi
Pi, Pi K, K K, analizom različitih topologija raspada u kontekstu narušene SU(3) okusne simetrije i
utjecaja meĎudjelovanja konačnih stanja. Obzirom da današnje tvornice B-mezona omogućuju vrlo
precizno mjerenje takvih raspada, kao i da se za B_s raspade očekuje da budu po prvi puta mjereni na
LHCb eksperimentu na CERN-u, teorijski izračuni omjera grananja raspada neleptonskih B mezona
kao i direktnog narušenja CP simetrije u tim raspadima su vrlo vaţni da bi mogli govoriti o potvrdi
Standardnog modela ili eventualno o pojavljivanju nove fizike.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr.sc. Blaţenka Melić
Institucija: IRB
Naslov teme: Širina raspada top kvarka
Sadržaj teme:
Top kvark je najteţi kvark unutar Standardnog modela. Obzirom da je njegova masa veća od mase
W-bozona, dominantni mod raspada je onaj u W-boson i b-kvark i ukupna širina raspada top kvarka
je dobro opisana parcijalnom širinom raspada t -> W b. OdreĎivanje širine top kvarka sluţi kao test
Standardnog modela i stoga je potrebno njeno precizno teorijsko odreĎivanje uključivanjem raznih
korekcija računu na osnovnom nivou. Cilj diplomskog rada bi bio račun širine raspada top kvarka na
osnovnom niovu uporeĎivanjem različitih metoda, kao i jednostavna analiza korekcija na nivou
prvom do slijedećeg. Kako je u hadronskim sudarima proizvedeni single top kvark gotovo 100%
polariziran, moguće je analizirati i polarizaciju konačnog W-bozona, odnosno leptonsku angularnu
distribuciju u procesu t -> W b -> l nu_l b. Poznavajući tu distribuciju, moguća je detaljna studija
mehanizma raspada top kvarka u Standardnom modelu kao i izvan njega.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Zoran Škoda
Institucija: IRB
Naslov teme: Više baţdarske teorije (Higher gauge theories)
Sadržaj teme: Baţdarski potencijali imaju geometrijsku interpretaciju kao koneksije u diferencijalnoj
geometriji. Samim time one su primjeri diferencijalnih 1-formi s koeficijentima u Liejevoj algebri
baţdarske grupe. Čestica koja se giba u polju baţdarskog potencijala, dobiva fazu koja je direktno
povezana s tzv. holonomijom baţdarskog polja uzduţ putanje. Diracova kvantizacija električnog
naboja je zapravo uvjet dobre globalne definiranosti holonomije baţdarskog polja. Danas postoji niz
modela u kojima ulogu analognu 1-formi koneksija imaju neke 2-forme ili čak viši analogoni.
Osnovni primjer su Kalb-Ramondova polja („B-field“) u teoriji superstruna i D-brana. Holonomija
uzduţ putanja zamijenjena je sličnim veličinama koje odgovaraju paralelnom prijenosu uzduţ
površina, radije nego linija. Cilj ovog diplomskog rada je obraditi zorno geometrijsko porijeklo ovih
veličina kao diferencijalnih formi koneksija na višim analogonima sveţenjeva ili alternativno kao
paralelnog prijenosa uzduţ višedimenzionalnih površina. To je vrlo aktualna tematika u teorijskoj
fizici, a vodeći autori su D. Freed, G. Moore, John Baez i naš suradnik Urs Schreiber.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Jordi Sancho Parramon
Institucija: IRB
Naslov teme: Razlaganje metalnih nanočestica potpomognuto električnim poljem
Sadržaj teme: Diplomski rad koji se ovdje predlaţe fokusira se na fenomen procesa razlaganja
potpomognutog električnim poljem, a kroz analizu optičkih mjerenja. Ovaj projekt će se izraditi u
okviru tekućeg istraţivanja na Zavodu za laserska i atomska istraţivanja i razvoj Instituta RuĎer
Bošković. Cilj je proučiti utjecaj različitih parametara (intenzitet električnog polja, temperatura,
duljina tretmana) na proces razlaganja metalnih nanočestica na površini stakla ili u dielektričnom
tankom filmu. Optička mjerenja koja će se napraviti nakon tretiranja uzorka pokazat će djelomični ili
potpuni nestanak apsorpcije koja je povezana s rezonancijom površinskih plazmona, ukazujući na
djelomično ili potpuno razlaganje metalnih nanočestica. Ovo istraţivanje će se provesti za različite
vrste uzoraka, a konačni cilj je povezati proces razlaganja s karakteristikama uzorka. Zadatci koji
treba izvršiti za ovaj diplomski rad uključuju i) izvoĎenje eksperimenata razlaganja potpomognutim
električnim poljem, ii) optička mjerenja uzoraka prije i nakon tretmana korištenjem
spektrofotometrijske i elipsometrijske tehnike, te iii) analizu optičkih mjerenja radi karakterizacije
procesa razlaganja. Predmet rada ove diplomske radnje bi mogao biti uvod u doktorat za
zainteresiranog studenta.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Branko Pivac
Institucija: IRB
Naslov teme: Fotoluminiscencijska spektroskopija poluvodičkih nanostruktura
Sadržaj teme:
U poslijednje vrijeme velika se paţnja poklanja istraţivanjima poluvodičkih nanostruktura zbog
velikog utjecaja na karakteristike materijala koji ovakve strukture imaju. U pristupu tom problemu
jedna od eksperimentalnih tehnika izbora je svakako statička fotoluminiscencija koja će nam dati
vrijedne informacije o radijacijskim centrima rekombinacije. Uz statičku fotolumiscenciju koristiti
ćemo i vremenski razlučivu fotoluminiscenciju na pikosekundnoj skali koja ce omogućiti zanimljiv
uvid u dinamiku aktvnosti rekombinacijskih centara. Tako se na primjer dinamika vrućih nosilaca
naboja intenzivno istraţuje u poslijednje vrijeme i dosta se naučilo o temeljnim procesima kao što su
elektron-elektron i elektron fonon raspršenje, koji su vazni za procese termalizacije i relaksacije
nosilaca naboja. Ovakve informacije svakako su od velike vaţnosti za razumijevanje temeljnih
procesa, no ujedno su i od izuzetne vaţnosti za razumijevenje rada modernih ultra brzih poluvodičkih
sklopova, posebno onih u prodručju optoelektronike.
Izrada diplomskog rada će se provoditi u okviru MZOŠ projekta «Temeljna svojstva nanostruktura i
defekata u poluvodičima i dielektricima».
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Branko Gumhalter
Institucija: IF
Naslov teme: Neki egzaktno rješivi modeli raspršenja kvazi-dvodimenzionalnih elektrona na
nečistoćama i njihova primjena na dvo-fotonsku fotoemisiju iz površinskih vrpci
Sadrţaj teme: Eksperimentima dvo-fotonske fotoemisije (2PPE) mjereni su udarni presjeci raspršenja
elektrona pubudjenih u neokupirane kvazi-dvodimenzionalne površinske vrpce. U suradnji s
eksperimentalnom grupom koja je izvela eksperiment dali smo teorijsku interpretaciju neadijabatske
elektronske dinamike karakteristične za tu eksperimentalnu situaciju i dodatno izračunali udarne
presjeke raspršenja pobudjenih elektrona na niskoj koncentraciji adsorbiranih atoma koje smo u
modelu opisali kao nasumično rasporedjene statičke nečistoce (objavljeno u članku: B. Gumhalter, A.
Šiber, H. Buljan, Th. Fauster, Phys. Rev. B 78, 155410 (2008) ). Interakcija elektrona s nečistocama
opisana je dipolnim potencijalom i izračunata je vlastita energija elektrona linearno proporcionalna s
niskom koncentracijom nečistoća. To je reproduciralo dobre veličine udarnog presjeka na energijama
tipičnim za površinske vrpce zrcalnog potencijala, osim na samom dnu vrpce, t.j. u infracrvenom
limesu kvazičestičnih energija.
Predlaţe se rafiniranje računa udarnog presjeka putem renormalizacije elektronskih propagatora u
infracrvenom području tako da se uračunaju vodeći uzastopni procesi proporcionalni svim
potencijama koncentracije nečistoća. Preliminarna razmatranja pokazuju da bi se time dobio
očekivani efekt renormalizacije udarnog presjeka u suglasnosti s eksperimentom. U računu
renormalizacije koristili bi se pseudopotencijali koji omogućuju egzaktno rjesenje problema do na
kvadrature.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Doc.dr.sc. Mario Basletić
Institucija: PMF
Naslov teme: Magnetotransport LAO/STO heterostruktura - magnetootpor
Sadržaj teme: Mjerenjem električnog otpora u magnetskom polju (magnetootpora) otvara
mogućnosti za eksperimentalnu detekciju niza novih svojstava materijala (anizotropija magnetootpora
- različita magnetska ureĎenja; Shubnikov-de Haas oscilacije ? odreĎivanje parametara Fermijeve
plohe nekog materijala, a u odreĎenim slučajevima i sam oblik Fermijeve plohe; gigantski i kolosalni
magnetootpor itd.). PredviĎa se eksperimentalno istraţivanje navedenih efekata u LAO/STO
heterostrukturama, u jakim magnetskim poljima do 18T i temperaturnom opsegu od 300mK do 300K.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Doc. dr. sc. Mario Basletić
Naslov teme: Metode mjerenja otpornosti
Sadržaj teme: U diplomskom radu će se proučiti nekoliko karakterističnih načina mjerenja
otpornosti: dvokontaktno mjerenje, četverokontaktno mjerenje, te Van der Pauw metoda, zajedno sa
pripadnom matematičkom podlogom. Diskutirat će se prednosti i mane pojedinih metoda, te područje
njihovih primjena. Eksperimentalno će se provjeriti slaganje rezultata mjerenja dobivenih svakom
pojedinom metodom. Od kandidata se očekuje poznavanje osnova kompleksne analize.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike
Mentor : Doc. dr. sc. Mario Basletić
Institucija: PMF
Naslov teme: Balansiranje olovke.
Sadržaj teme: U diplomskom radu će se proučavati labilna ravnoteţa uspravno postavljenog
(klasičnog) predmeta, te njegova dinamika uslijed malog odmaka od ravnoteţe. Problem će biti
tretiran sa nekoliko aspekata: klasične mehanike, statističke fizike, te kvantne fizike. Dobiveni
rezultati pokazat će neka iznenaĎujuća i zanimljiva svojstva, a posebno će biti diskutirana utjecaj
kvantnih svojstava u 'makro'-svijetu. Od kandidata se očekuje osnovno poznavanje kvantne fizike, te
osnove klasičnog formalizma hamiltonijana.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike, prof. fizike i informatike
Mentor : Prof. dr. sc. Vladimir Paar , PMF
Naslov teme: Istraţivanje periodičnih i superperiodičnih sekvenci u strukturi genoma
Sadržaj teme: Kompjutorska analiza peridičnosti i superperiodičnosti u sekvenci jednog
kromozoma. Detekcija novih tandemskih i disperznih struktura, istraţivanje korelacija i interpretacija
dobivenih rezultata. Metoda: Upoznavanje s osnovama analize sekvencija i Fourierove analize uz
konkretno izvoĎenje kompjutorskih proračuna pomoću kompjutorskog sustava programa GRM koji je
tijekom zadnjih pet godina razvijen na Fizičkom odsjeku.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Slobodan Bosanac
Institucija: IRB
Naslov teme: Atom u elektromagnetskom valu
Sadržaj teme:
Najčešći oblik analize meĎudjelovanja elektromagnetskog vala i atoma ne uključuje i meĎudjelovanja
s jezgrom a zatim kao posljedicu jezgre s elektronima. Detaljnija analiza je od koristi za
razumijevanje ponašanje atoma u laserskim i drugim izvorima elektromagnetskih valova a u svrhu
kontrole gibanja atoma. Analiza bi koristila kvantnu mehaniku s elektromgantskim poljem kao i
klasičnu mehaniku u svrhu razumijevanja pojedinih efekata. Rad je isključivo teorijski.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor: Dr. sc. Slobodan Bosanac
Institucija: IRB
Naslov teme: Kvantni plin
Sadržaj teme:
Pri ultra niskim energijama atoma njihova valna duljina moţe se mjeriti s dimenzijama “ posude “ u
kojoj su smješteni. Opis takove nakupine atoma mora koristiti metode kvantne mehanike, te se govori
o kvantnom plinu. U radu bi bilo opisano kako manipulirati atome da dodu u stadij kvatnog plina kao
i analizirati njegova svojstva, pogotovo kada se vanjskim elektromagentskim poljem moţe
kontrolirati stvaranje njegovog osnovnog stanja.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof. dr. sc. Mirko Planinić
Institucija: PMF
Naslov teme: Implementacija konceptualnog testa iz nuklearne fizike i fizike čestica
Sadržaj teme: U okviru ove teme će se istraţiti najčešće poteškoće kod učenja nuklearne fizike i
fizike čestica u srednjoj školi i na uvodnim kolegijima fizike na fakultetu. Implementirat će se
konceptualni test iz navedenog područja i provesti testiranje na manjem uzorku učenika i studenata.
Rezultati de se analizirati, a posebno će se istraţiti i korelacije tih testova s testovima iz drugih
područja fizike.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike , prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike
Mentor : Prof. dr. sc. Vladimir Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Analiza jednoliko ubrzanog gibanja pomoću računalne simulacije
Sadržaj teme: Koristeći kompjutorski program "Svemirski brod" s weba ilustrirat će se na
konkretnim primjerima jednoliko akcelerirano gibanje po pravcu (s pozitivnom i negativnom
akceleracijom) tabličnim i grafičkim prikazima. Numeričkom simulacijom izvesti će se formula za
jednoliko ubrzano ili usporeno gibanje. Kompjutorskom simulacijom istraţit će se utjecaj sile trenja
na jednoliko akcelerirano gibanje. Razmotriti će se neki primjeri samostalnih učeničkih projekata
pomoću numeričkih simulacija. Taj pristup je namijenjen učenicima 1. razreda gimnazije kao
komplementarni pristup pomoću kompjutorske simulacije. Preporučljivo je da manja grupa
zainteresiranih učenika to izradi kao projektni zadatak i da izlaţe u okviru nastave ili kao izbornu
temu. Što se tiče izvoda algebarske formule, dosadašnji pristupi da se do formule doĎe pomoću
eksperimenta ili pomoću teorijskog izvoda sada se egzemplarno moţe nadopuniti i trećim pristupom:
pomoću kompjutorske simulacije. Na taj način učenici dublje usvajaju gradivo, potiče ih se na rano
familijaziranje s idejom kompjutorskih simulacija i produbljuje se njihov interes za fiziku uporabom
medija za koji imaju razvijeni senzibilitet.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i tehnike
Mentor : Prof. dr. sc. Darko Androić
Institucija: PMF
Naslov teme: Metodički oblikovane interaktivne animacije u nastavi fizike
Sadržaj teme: Moderna računala omogućavaju visoku kvalitetu simulacija fizikalnih problema. Ova
kvaliteta osigurava da se interaktivne animacije koriste u nastavi fizike komplementarno s ostalim
tehnikama podučavanja (učenički eksperiment, demonstracijski eksperiment, problemski pristup,
numeričko procjenjivanje). No nekritično oslanjanje na simulaciju kao metodu usvajanja vještina i
znanja moţe imati i neţeljenih efefekata. Upotreba interaktivnih animacija mora imati svoje
metodičko opravdanje i uvijek biti u skladu s temeljnim ciljem nastavnog procesa. Ovu zadaću nije
uvijek lako ispuniti.
U izradi diplomskog rada studenti će pored izrade interaktivne simulacije za odgovarajuću nastavnu
temu morati i istraţiti metodičke aspekte predloţene aplikacije. Pogodne teme su iz područja
mehanike, elektriciteta i optike, pa se predviĎa mogućnost izrade nekoliko diplomskih radova s ovom
tematikom.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i tehnike, prof. fizike i informatike
Mentor : Prof. dr. sc. Darko Androić
Institucija: PMF
Naslov teme: Konstrukcija i realizacija elektroničkih strujnih krugova
Sadržaj teme: U sklopu diplomskog bi se obradili vizualni softverski alati (programski paket -
Electronis Wokrbench npr.) te izradio primjer elektroničkog sklopa na tiskanoj pločici sa svim
metodičkim implikacijama kako i zašto je to vaţno u nastavi tehnike i fizike.
Studijski smjer: prof. fizike i tehnike
Mentor : Doc. dr. sc. Tamara Nikšić
Institucija: PMF
Naslov teme: Simulacije dinamike kvantnih valnih paketa pomoću programskog jezika
Python
Sadržaj teme: Programski jezik Python predstavlja idealan alat, kako za učenje programiranja, tako i
za pojašnjavanje osnovnih fizikalnih koncepata u osnovnim i srednjim školama. Jednostavna sintaksa,
velik broj gotovih programskih paketa, kao i činjenica da se radi o besplatnom programskom jeziku,
čine Python dostupnim širokom krugu nastavnika i učenika. Posebno pogodan za rad u školama je
paket VPython koji omoguć ava jednostavno programiranje grafičkih prikaza rješenja različitih
fizikalnih problema, s posebnim naglaskom na animacije. U okviru predloţenog diplomskog rada
student bi trebao izraditi numeričke simulacije dinamike kvantnog valnog paketa u jednostavnim
jednodimenzionalnim potencijalima. Time bi učenicima završnih razreda prirodoslovne gimanzije
mogao predočiti kvantne efekte kao što je tuneliranje kroz barijeru ili refleksija na barijeri.
Studijski smjer: prof. fizike i informatike
Mentor : Doc. dr. sc. Krešimir Kumerički
Institucija: PMF
Naslov teme: Istraţivanje subatomske strukture tvari raspršivanjem čestica
Sadržaj teme: Većina eksperimentalnih istraţivanja temeljnih teorija prirode i graĎe tvari se
obavljaju ubrzavanjem čestica i njihovim raspršivanjem te proučavanjem putanja (originalnih ili
novonastalih) čestica nakon raspršenja. U radu bi se obradile osnovne fizikalne ideje koje omogućuju
takva istraţivanja u današnjim ubrzivačima i detektorima te bi se izradili popularizacijsko-edukacijski
materijali (poput WWW stranica) koji ilustriraju te ideje. Ukoliko student raspolaţe potrebnim
informatičkim znanjima, napravila bi se interaktivna računalna (moţda WWW) aplikacija s grafičkim
sučeljem koja implementira “igru” otkrivanja veličine i oblika skrivenog predmeta (npr.
geometrijskog tijela) klasično-mehaničkim raspršenjem čestica i tako ilustrira razne koncepte poput
onog da razlučivost ovisi o veličini čestice koju raspršujemo.
Studijski smjer: prof. fizike i informatike, prof. fizike
Mentor : Prof.dr.sc. Vladimir Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Analiza kosog hitca pomoću računalne simulacije
Sadržaj teme: Koristeći kompjutorski program "Svemirski brod" s weba ilustrirat će se
kompjutorski na konkretnim primjerima gibanje pri kosom hitcu sa i bez trenja tabličnim i grafičkim
prikazima. Kompjutorskom simulacijom izvesti će se algebarska formula za kosi hitac bez trenja i
domet. Istraţit će se kompjutorskom simulacijom učinak uvoĎenja sile trenja. Razmotriti će se neki
primjeri mogućih samostalnih učeničkih projekata pomoću kompjutorskih simulacija. U prvom
razredu gimnazije obraditi će se samo horizontalni hitac. Kosi hitac, s primjenom trigonometrijskih
funkcija, treba predvidjeti za izbornu nastavu u 3. i 4. razredu, za učenike koji imaju interes. Račun s
otporom zraka predviĎen je samo fenomenološki da učenik konkretno vidi i sam zaključi kako otpor
zraka utječe na gibanje tijela. To je zgodan primjer da učenik uoči razliku izmeĎu aproksimativnog
opisa idealizirane situacje (bez otpora zraka) i realistitičnije situacje (s otporom zraka). Općenitije,
učenik moţe razmotriti i utjecaj otpora medija raznih veličina na gibanje. Preporučljivo je da manja
grupa zainteresiranih učenika to izradi kao projektni zadatak i da izlaţe u okviru nastave ili kao
izbornu temu.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i tehnike
Mentor : Prof.dr.sc. Damir Veţa
Institucija: PMF
Naslov teme: Atomska spektroskopija
Sadržaj teme: Metode atomske spektroskopije. Istraţivanje meĎudjelovanja atoma metodama
optičke spektroskopije. Laseri. Laseri u atomskoj spektroskopiji. Primjene atomske spektroskopije.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i tehnike, prof. fizike i kemije
Mentor : Dr.sc. Tome Antičić
Institucija: IRB
Naslov teme: Udarni presjeci hiperona na SPS energijama
Sadržaj teme: Hiperoni (lambda, xi i omega i njihove antičestice) su izvrsne probe svojstava
proizvodnje čestica u proton-proton sudarima jer strani kvarkovi nisu prisutni u inicijalnom procesu.
Postoje više modela koji opisuju ove sudarekoji se dramatično razlikuju u proizvodnji hiperona na
SPS energijima na CERNu. Precizni diferencijalni udarni presjeci bi mogli odrediti koji su modeli
točniji i dati dublji uvid u fiziku proton-proton sudara. Ovi presjeci su takoĎer iznimno vaţni za
kvalitetnu interpretaciju hiperon signala u olovo-olovo sudarima, posebno u vezi mogućeg stvaranja
kvarkovsko-gluonske plazme. NA49 i NA61 eksperimenti na CERNu su prikupili velike količine
podataka izmeĎu ostalog i za tu svrhu, i IRB grupa vodi analizu hiperona u proton-proton i proton-
jezgra sudarima. Diplomski rad bi obuhvaćao dijelove analize tih podataka, i usporeĎivanje sa
simulacijama i modelima, te utvrĎivanje udarnih presjeka.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Doc. dr.sc. Tihomir Vukelja
Institucija: PMF
Naslov teme: Fizika u pučkim školama druge polovice XIX. stoljeća
Sadržaj teme: U radu bi se prikazali, analizirali i meĎusobno usporedili nastavni planovi i programi
za javne pučke škole (prve četiri godine obrazovanja) kraljevinâ Hrvatske i Slavonije (»Banska
Hrvatska«) propisani godine 1855., 1866., 1875. i 1890., napose s obzirom na sadrţaj nastave fizike.
PredviĎene teme iz područja fizike bi se potanje prikazale i raspravile na temelju analize štiva iz
odgovarajućih čitanki, počevši od tri »slovničke« čitanke objavljene u razdoblju od 1853. do 1862.
godine, a posebna bi se pozornost posvetila promjenama u sadrţaju i prikazu gradiva iz fizike u
kasnijim čitankama, prilagoĎenim nastavnim programima od 1875. i 1890. Konačno, prikazani
nastavni planovi i programi te udţbenici bi se usporedili s odgovarajućim suvremenim nastavnim
planovima i programima te udţbenicima.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike
Mentor : Dr.sc. Alfred Švarc
Institucija: IRB
Naslov teme: Prava priroda Roperove rezonancije
Sadržaj teme: Proučavaju se pobuĎena stanja nukleona. Koriste se metode i formalizmi hadronske
fizike. Pokazuje se da prvo radijalno pobuĎenje nukleona, Roperova rezonancija N(1440), ima
različito ponašanje od većine ostalih dobro poznatih nukleonskih rezonancija. Koristeći Zagrebački
model (više-rezonantni, unitarni i analitički model s vezanim kanalima) moţemo precizno detektirati
različitost te rezonancije i pokušati utvrditi jasne kriterije po kojima bismo mogli prepoznati druge
rezonancije sličnih svojstava. U ovom radu odredit ćemo rezonantne parametre Roperove rezonancije
koristeći amplitude raspršenja dobivene u relevantnim svjetskim analizama i provjeriti pretpostavku
da je nepostojanje gole (renormalizirane) mase za Roperovu rezonanciju odgovorno za njezina
neobična svojstva.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Alfred Švarc
Institucija: IRB
Naslov teme: Veza spektra nuleonskih rezonancija i pobuđenih stanja trokvarkovskih sustava
Sadržaj teme: Proučavaju se svojstva pobuĎenih stanja nukleona kombiniranjem formalizama
hadronske fizike i fizike elementarnih čestica. Kako bi se uspješno povezalo eksperimentalno
utvrĎeni spektar nukleonskih rezonancija s teorijskim (QCD) predviĎanjima, potrebno je pronaći
konzistentan skup rezonantnih parametara (masa i širina raspada), te ustvrditi da li postoji korelacija
izmeĎu makroskopskih i mikroskopskih veličina. U ovom radu pokušat ćemo pronaći takovu vezu
analizirajući rezonantne parametre dobivene numeričkim proračunima iz amplituda raspršenja
Zagrebačkog modela.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr. Antun Tonejc
Institucija: PMF
Naslov teme: Moć razlučivanja: od optičkog do elektronskog mikroskopa
Sadržaj teme: Moć razlučivanja instrumenata je osnovna veličina koja definira koju najmanju
demenziju moţemo promatrati/razlučiti. U okviru predloţene teme opisao bi se povijesni razvoj
''optičkih'' instrumenta od svjetlosnog do elektronskog i s time povezana poboljšanja moći
razlučivanja.
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike
Mentor : Prof.dr. sc. Boris Podobnik
Institucija: Sveučilište u Rijeci, GraĎevinski fakultet
Naslov teme: Nestandardne interakcije u statističkoj fizici i termodinamička ravnoteţa u financijskim
sustavima
Sadržaj teme: U diplomskom radu se proučavaju i diskutiraju problemi iz statističke fizike u koje su
uključene interakcije koje ne zadovoljavaju sve pretpostavke klasične „Boltzman-Gibbsove“
statističke fizike. Rad obuhvaća konstrukciju i diskusiju takvih interakcija i sustava, zatim numeričke
simulacije, te egzaktan i analitički pristup gdje god je moguće. Rješavajući konkretne i izabrane
probleme sa „standardnim“ i „nestandardnim“ interakcijama, diskutiraju se aksiomi i fundamentalni
temelji statističke fizike, pitanje naseljenosti faznog prostora, ergodična hipoteza i slično.
Konačno, kao primjer realnog sustava u kojem nalazimo u fizikalnom smislu „nestandardne“ i
„sloţene“ interakcije proučavaju se odabrani financijski sustavi . Primjerice, ravnoteţne distribucije
novca i dobara u stanovništvu SAD prema statističkim podacima slijede Boltzman-Gibbsov zakon i
zakone potencije, pa će se konstruirati termodinamički modeli koji takve pojave objašnjavaju.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Tonči Tadić
Institucija: IRB
Naslov teme: Kolimiranje ionskog snopa pomodu kapilare
Sadržaj teme: Ionski snopovi MeV-skih energija i mikometarskih presjeka uobičajeno se dobivaju
pomoću akceleratora, uz fokusiranje kompleksnim sustavima magnetskih kvadrupola. Nedavno je
predloţen bitno jednostavniji princip, temeljen na prolasku ionskog snopa kroz staklenu kapilaru koja
se suţava sa milimetarske na mikrometarsku širinu. Ovo pojednostavljenje moglo bi povećati opsege
raznih primjena ionskih snopova u istraţivanjima materijala. Od posebne vaţnosti je korištenje
kapilare za prijelaz ionskog snopa iz vakuuma u zrak, umjesto vrlo tankih folija koje se danas koriste.
Pomoću ionskog snopa u zraku moţe se provesti niz eksperimenata na predmetima kulturno-
povijesne baštine ili na ureĎajima koji su preosjetljivi za rad u vakuumu. Istraţivanja procesa
kolimiranja ionskih snopova energija većih od 1 MeV, započeta u protekle dvije godine, ukazuju na
značaj višestrukih raspršenja iona iz snopa na atomima unutarnje stijenke kapilare pod malim
kutovima (multiple small-angle scattering - MS). Taj proces kvari definiranost energije snopa, te
ujedno unosi distorziju prostorne distribucije ionskog snopa. Uz konstrukciju samog sustava s
kapilarom, u sklopu izrade diplomskog rada biti će eksperimentalno provedena istraţivanja utjecaja
MS na prostorno i energijsko razlučivanje kolimiranog snopa, u ovisnosti o masi i energiji iona.
TakoĎer, biti će demonstrirano korištenje kolimiranog snopa iona u zraku u eksperimentima
temeljenim na ubrzanim ionima.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Tonči Tadić
Institucija: IRB
Naslov teme: Pulsirani ionski snopovi za mjerenje vremenski ovisnih procesa
Sadržaj teme: Masena spektroskopija sekundarnih iona (SIMS) jedna je od metoda za precizno
odreĎivanja elementalnog sastava materijala. Upotreba primarnih teških iona MeV-skih energija kao
pobude u SIMS eksperimentima (tzv. MeV SIMS) omogućava opaţanje molekularnih iona emitiranih
iz ozračavanog materijala. Obzirom da ioni MeV-skih energija predaju svoju energiju uzorku
najvećim dijelom kroz meĎudjelovanja s elektronima, a ne s jezgrama atoma u uzorku, smanjena je
mogućnost raspada molekula, odnosno povećava se mogućnost emisije čitavih ioniziranih molekula
uzorka, umjesto ioniziranih fragmenata molekula ili atoma. MeV SIMS dakle otvara mogućnost
opaţanja i mapiranja vrlo teških organskih molekula u organskim i biološkim materijalima npr.
molekula lipida ili holesterola. Za provedbu TOF MeV SIMS eksperimenata pomoću teleskopa za
mjerenje vremena proleta molekularnih iona (Time-of-Flight - TOF), nuţno je koristiti pulsirane
snopove primarnih teških iona. Uz konstrukciju samog sustava za pulsiranje primarnog snopa,
u sklopu izrade diplomskog rada biti će eksperimentalno provedena istraţivanja utjecaja raspršenja
iona u cijevima akceleratora iona i ionsko optičkih elemenata na kvalitetu, te vremensko i energijsko
razlučivanje pulsiranog snopa, u ovisnosti o masi i energiji iona.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Stjepan Meljanac
Institucija: IRB
Naslov teme: Supersimetrična kvantna mehanika
Sadržaj teme: Supersimetrija povezuje bozonske i fermionske stupnjeve slobode kombinirajući ih u
superpolja koja osiguravaju elegantniji opis prirode. Algebra povezana sa supersimetrijom je
stupnjevana Lie-va algebra koju zatvaraju kombinirane komutacijske i antikomutacijske relacije.
Supersimetrična kvantna mehanika daje uvid u faktorizacijsku metodu pomoću koje je moguće
kategorizirati nerelativističke i relativističke probleme sa analitički rješivim potencijalima te naći
pripadne svojstvene energije i valne funkcije kao i matrice raspršenja. Rješivost većine egzaktno
rješivih modela osigurana je tzv. svojstvom invarijantnosti oblika te egzistencijom supersimetričnih
partner-potencijala. Za potencijale koji nisu egzaktno rješivi supersimetrija omogućava razvitak jakih
aproksimacijskih metoda pomoću kojih moţemo dobiti pribliţna rješenja mnogih interesantnih
kvantnomehaničkih problema. U svrhu razmatranja posljedica koje proizlaze iz deformacije proširene
supersimetrične kvantne mehanike potrebno je istraţiti deformaciju pripadne univerzalne omotačke
superalgebre, koja se moţe provesti pomoću Abelovog operatora twistiranja. Stupnjevana
superalgebra, koja leţi u osnovi supersimetrične kvantne mehanike, moţe se dovesti u vezu sa
fermionskom Heisenbergovom algebrom.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Stjepan Meljanac
Institucija: IRB
Naslov teme: Feynmanov pristup elektrodinamici i gravitaciji
Sadržaj teme: Feynman je još 1948., u potrazi za alternativnim pristupima fizici, Dysonu pokazao
svoj dokaz Lorentzove sile i homogenih Maxwellovih jednadţbi. Dokaz se temeljio na Newtonovom
zakonu te pretpostavci da vrijede komutacijske relacije izmeĎu poloţaja i brzine nerelativističke
čestice. Mi ćemo formulirati relativističku (kako specijalnu, tako i opću) generalizaciju Feynmanovog
izvoda. Zanimljivost ovog pristupa jest u tome da je od samog početka lišena lagranţijana,
hamiltonijana, pozivanja na akciju ili varijacijskog principa. Glavni zaključak Feynmanovog pristupa
jest da jedina polja koja konzistentno mogu djelovati na kvantnu česticu su skalarno, baţdarno i
gravitacijsko. Feynmanov izvod moguće je poopćiti i na ne-Abelove baţdarne teorije u smislu
specijalne relativnosti, te na nekomutativne prostore (tipa κ-Minkowski) .
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Stjepan Meljanac
Institucija: IRB
Naslov teme: Teorija polja na nekomutativnom prostoru
Sadržaj teme:
Diplomski rad bi trebao saţeto prikazati uvod u teoriju polja s osobitim osvrtom na skalarnu teoriju
polja i baţdarske teorije na nekomutativnom prostoru.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Goranka Bilalbegović
Institucija: PMF
Naslov teme: Računalno modeliranje savijanja proteina
Sadržaj teme: Proteini, kao specijalni nanostrojevi, su sve zastupljeniji u istraţivanjima fizičara.
Savijanje proteina je značajno za različite procese u ţivim organizimama i odgovorno je za mnoge
bolesti kao što su npr. Alzheimerova, Parkinsonova, HIV, ili neki oblici raka. U fizici se modeliranje
savijanja proteina moţe raditi na više razina, od modela optimizacije i statističke fizike, do klasičnih i
kvantnih računalnih simulacija. Za diplomski rad se planira računalno modeliranje i vizualizacija
odvijanja jednog savijenog proteina na Web portalu, te rad s BOINC (Berkeley Open Infrastructure
for Network Computing) modulima Folding@home i Rosetta@home. Predvidjena je analiza
mogućnosti primjene ovih BOINC modula kao dodatnih sadrţaja u nastavi fizike i informatike te
njihovog značaja u popularizaciji fizike, drugih prirodnih i računalnih znanosti te razvoja općih
društvenih vrijednosti.
Studijski program: prof. fizike i informatike
Mentor : Prof.dr.sc. Marijan Mileković
Institucija: PMF
Naslov teme: OdreĎivanje radijusa jezgara
Sadržaj teme: Radijus ( R ) lakših jezgara (A<40) se vrlo dobro opisuje formulom R=roA^1/3 .
Tradicionalno, parametar ro se odreĎuje u eksperimentima raspršenja (raspršenja elektrona,neutrona),
iz raspada i slično. U radu bi trebalo prvo diskutirati teorijski okvir a zatim opisati barem dvije
eksperimentalne tehnike. Za usporedbu, izračunao bi se radijus zrcalnih jezgara iz poznatih masa
takovih jezgara,uz korištenje Weizsacker-ove formule (tj. u modelu kapljice).
Studijski smjer: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike
Mentor : Dr.sc. Ivančica Bogdanović Radović
Institucija: IRB
Naslov teme: Mjerenja niskih struja snopova iona MeV-skih energija
Sadržaj teme: Jedan od najvaţnijih eksperimentalnih parametara kod metoda koje koriste ionske
snopove iz akceleratora, a koji bitno utječe na eksperimentalnu grešku mjerenja, jest mjerenje
vrijednosti struje iona koja dolazi na materijal mete tijekom eksperimenta. Greške mjerenja
osobito su velike kod niskih struja iona, kao što je to slučaj kod ionske mikroprobe gdje se snop
iona MeV-skih energija fokusira na submikrometarske dimenzije. U takvim uvjetima tipične
struje snopa koje stiţu na metu u vakuumskoj komori su manje od 10 pA. Direktno mjerenje
struje u kompliciranom eksperimentalnom postavu s nizom detektora na bliskoj udaljenosti od
mete, nedovoljno je pouzdano, a osobito ukoliko se radi o snopu teških iona pri čemu se s
površine mete emitira i velik broj sekundarnih elektrona. Cilj diplomskog rada bilo bi
osmišljavanje i izrada sustava za indirektno mjerenje ionske struje putem mjerenja broja
raspršenih iona s pločice koja rotira i povremeno prekida ionski snop. Zbog ovisnosti
Rutherfordovih udarnih presjeka o energiji iona, rednom broju atoma snopa i atoma mete, a
imajući u vidu granice vaţenja Rutherfordove teorije, bit će potrebno odabrati pogodan materijal
i debljinu mete, kao i detekcijeki sustav, koji bi omogućio mjerenje čim većeg područja iznosa
struja. Nakon gradnje sustava kao i provedene kalibracije, biti će potrebno ustanoviti pouzdanost
mjerenja struja različitih vrsta iona kao i njihovih energija.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Ivančica Bogdanović Radović
Institucija: IRB
Naslov teme: Mjerenje krivulje pobude za protonima induciranu emisiju γ-zračenja u reakciji 24Mg(p,pγ)24Mg u energijskom području od 1 – 5 MeV
Sadržaj teme: Protonima inducirana emisija gama zračenja (PIGE) jedna je od vaţnijih analitičkih metoda za koju se koriste protoni MeVskih energija. Ta je metoda posebno vaţna za detekciju lakih
elemenata u uzorku kao što su Li, F, Mg ili Na a koji se ne mogu dobro odrediti korištenjem drugih
standardnih nulearnih analitičkih metoda. Poznavanje krivulja pobude za pojedine reakcije od velike
je vaţnosti za moguću primjenu tih reakcija u analitičke svrhe. U ovom radu mjerila bi se krivulja
pobude za 24Mg koristeći 1369 keV γ liniju i 25Mg koristeći 390 keV γ liniju. Rad je u potpunosti
eksperimentalne prirode i sva mjerenja bila bi napravljena koristeći Tandem Van de Graaff
akcelerator u Laboratoriju za interakcije ionskih snopova na Institutu RuĎer Bošković. Tijekom
izrade ovog diplomskog rada pristupnik će biti u prilici proći kroz sve etape eksperimentalnog rada
od postave eksperimenta, odreĎivanja efikasnosti detektora za detekciju gama zračenja, mjerenja
krivulje pobude te analize dobivenih podataka.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike i tehnike
Mentor : Dr.sc. Katica Biljaković
Institucija: IF
Naslov teme: Toplinski kapacitet kompleksnih sistema
Sadržaj teme: Toplinski kapacitet mjeri sposobnost sistema da primi toplinsku energiju na danoj
temperaturi. Kako svi stupnjevi slobode u sistemu doprinose toplinskom kapacitetu, mjerenja
toplinskog kapaciteta omogućuju ispitivanje pobuĎenja u različitim podsistemima poput fononskog,
elektronskog, spinskog kao i promjena (faznih prijelaza) u tim podsistemima. Sveobuhvatnost i
relativna jednostavnost metode mjerenja toplinskog kapaciteta čine je i dalje jednom od nezaobilaznih
metoda u fizici kondenzirane materije. Einstein je rekao – Ako trebate izabrati samo jednu metodu za
ispitivanje nekog sistema, izaberite mjerenje toplinskog kapaciteta.
U našem laboratoriju mjerimo pulsnom metodom toplinski kapacitet veoma malih uzorka
(oko mg) u širokom temperaturnom području od 320 K do 2 K, i po potrebi u magnetskom polju do
9T. Ispitujemo kompleksne sisteme - kvazi jednodimenzionalne kristale s kolektivnim stanjima
poput vala gustoće naboja ili spina (istraţujemo fazne prijelaze i niskotemperaturne doprinose
toplinskom kapacitetu koji su neočekivano slični staklima), metalna stakla (iz fononskog i
elektronskog doprinosa na niskim temperaturama procjenjujemo Debyevu temperaturu i gustoću
elektronskih stanja na Fermijevom nivou) te neke nove sisteme s neobičnim magnetskim svojstvima i
faznim prijelazima.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije,
prof. fizike i tehnike
Mentor : Dr.sc. Hrvoje Skenderović
Institucija: IF
Naslov teme: PobuĎivanje i opaţanje valnih paketa pomoću ultrakratkih laserskih pulseva
Sadržaj teme: Pri koherentnoj pobudi dva ili više energetskih nivoa u atomu dolazi do generiranja
nestacionarnog stanja koje se opisuje kao linearna kombinacija stacionarnih stanja koju nazivamo
valnim paketom. PobuĎeni atomi predstavljaju oscilirajuće dipole koji pod koherentnom pobudom
zadrţavaju stalni fazni odnos. Prestankom pobude, odnosno nakon prolaska laserskog pulsa, atomski
dipoli mijenjaju meĎusobni fazni odnos uslijed spontane emisije i sudara s drugim atomima što
dovodi do raspada valnog paketa. Metodama koherentne spektroskopije pomoću ultrakratkih pulseva
moguće je direktno opaţanje valnih paketa i njihove dinamike na kratkoj vremenskoj skali.
U predloţenoj temi bi se generirali atomski valni paketi u parama alkalijskih metala pomoću
ultrakratkih pulseva reda veličine 100 fs metodom tranzientne rešetke. Metoda tranzientne rešetke
koristi tri laserska snopa radi generiranja četvrtog snopa, signala, koji je prostorno odvojen. Signal je
uobičajeno na istoj valnoj duljini kao i upadni snopovi. MeĎutim, u ovome radu bi se pokušale
iskoristi rezonantne trofotonske apsorpcije za generiranje visokopobuĎenih atomskih stanja pri čemu
bi signal bio treći harmonik od upadne valne duljine.
Kao rezultat rada očekujemo promatranje dinamike na ultrakratkoj vremenskoj skali i utvrĎivanje
utjecaja raznih parametara na tu dinamiku. Budući je ovo i Doppler-free metoda, moguće je i
precizno odreĎivanje razlika blisko leţećih energetskih nivoa u vremenski razlučivim mjerenjima.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Dr.sc. Hrvoje Štefančić
Institucija: IRB
Naslov teme: Gustoća energije vakuuma u kvantnoj teoriji polja
Sadržaj teme: Dinamika metrike prostor-vremena u okviru opće teorije relativnosti, danas
najkompletnije empirički potvrĎene teorije gravitacije, opisana je slavnim Einsteinovim
jednadţbama. Utjecaj materije i energije na zakrivljavanje prostor-vremena je u Einsteinovim
jednadţbama opisan pomoću tenzora energije-impulsa. Od posebnog je interesa vakuumski tenzor
energije-impulsa. Vakuumsko stanje u kvantnoj teoriji polja karakterizirano je netrivijalnim tenzorom
energije-impulsa za koji se smatra da ga je u Einsteinovim jednadţbama moguće prikazati u obliku
tzv. kozmološkog člana tj. pomoću kozmološke konstante. MeĎutim, izračunaju li se doprinosi
kvantnih polja vakuumskom tenzoru energije-impulsa dobivena vrijednost je mnogo redova veličine
veća od vrijednosti koju bismo očekivali iz mjerenja sadašnje faze ubrzanog širenja svemira. Ovaj
problem je u literaturi poznat i kao problem kozmološke konstante. U diplomskom radu će se
detaljnije ispitati vakuumski tenzor energije-impulsa za kvantno bezmaseno skalarno polje s osobitim
naglaskom na 00 komponentu tenzora koja predstavlja vakuumsku gustoću energije tj. gustoću
Hamiltoniana. Pokazat će se da vakuumska očekivana vrijednost gustoće Hamiltonijana nije
reprezentativna veličina za distribuciju vrijednosti koje u vakuumu moţe poprimiti gustoća
Hamiltonijana. Odredit će se vakuumske očekivane vrijednosti za sve momente gustoće
Hamiltonijana. Iz izračunatih momenata upotrebom Laplaceovih i Fourierovih transformata analitički
će se izračunati razdioba vjerojatnosti za vakuumsku gustoću energije za bezmaseno skalarno polje.
Ukratko će se opisati rezultati za ostale komponente tenzora energije-impulsa te raspraviti implikacije ovog računa za slučaj masenog skalarnog kvantnog polja kao i kvantnih polja višeg spina.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Hrvoje Buljan
Institucija: PMF
Naslov teme: Mreţe luka i geometrijski efekti
Sadržaj teme: U zadnjih desetak godina sakupljena je velika količina podataka o mreţama
avionskih letova i lučnog prometa. Interesantno je da se neke pravilnosti pojavljuju u svim
istraţivanjima vezanim uz ove mreţe. Posebice, čini se da su eksponenti koji povezuju topologiju sa
prometom na tim mreţama racionalni što upućuje na njihovu moguću geometrijsku interpretaciju.
Unutar teme student će proučiti postojeće podatke i uz pomoć mentora formulirati model kojem je cilj
reproducirati barem neke od uočenih eksponenata. Detaljni opis modela trebao bi u sebi sadrţavati
stupnjeve, snage i koeficijente grupiranja čvorova, te teţine veza. Napredan student bi mogao proučiti
i perkolacijska svojstva tog modela te opisati fazni prijelaz koji je u modelima toga tipa očekivan. Vrlo napredni student pokušat će formulirati i renormalizacijsku grupu za dani model.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Denis Sunko
Institucija: PMF
Naslov teme: Kvantne tekućine
Sadržaj teme: Tekućne s kojima se svakodnevno susrećmo su u takozvanoj hidrodinamičoj granici,
što meĎu ostalim znači da energija iznosa kT moţe pobuditi mnoštvo mikroskopskih (kvantnih)
stanja. Raspršenjem meĎu tim stanjima se uvode nova stanja, te se pojavljuje trenje. No postoji i
suprotna granica, u kojoj je pobuĎeno tek jedno ili mali broj kvantnih stanja, a tekućina ipak teče.
Kako ona to uspijeva? Objašnjenja variraju od slučaja do slučaja, a odnose se na niz zanimljivih i
tehnološki vaţnih stanja materije na niskim temperaturama: supravodljivost, supratekućost helija,
kvantni Hallov učinak, Bose-Einsteinova kondenzacija teških atoma, no i "obični" elektronski plin u
metalima je u stvari kvantna tekućina, koja tek zbog nekih slučajnosti isprva ne izgleda neobično.
Ovo otvara mogućnosti diplomskih radova naizgled različitih usmjerenja, a koje ujedinjava to
svojstvo kvantne mehanike, da veliko mnoštvo čestica moţe zajedno činiti jedno jedino stanje gibanja, u kojem nema trenja.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački), prof. fizike i kemije, prof. fizike, prof. fizike i informatike,
prof. fizike i tehnike
Mentor : Prof.dr.sc. Denis Sunko
Institucija: PMF
Naslov teme: Jake kvantne korelacije
Sadržaj teme: Ponašanje elektrona u mnogim suvremenim tehnološki vaţnim materijalima se
značajno razlikuje od polazne točke idealnog plina, bio to idealni plin slobodnih čestica (za metale) ili
idealni plin magnetskih momenata (za lokalizirane elektrone u magnetskim materijalima). U
visokotemperaturnim supravodičima, to je posljedica jake kratkodoseţne odbojne sile meĎu
elektronima. Drugdje to moţe biti zbog meĎudjelovanja vodljivih elektrona sa lokaliziranim
kvantnim stanjima. Bitan fizikalni sadrţaj ovih problema se moţe proučavati na pojednostavljenim
modelima, od kojih su neki okrenuti tumačenju odreĎenih mjerenih pojava, a drugi rasvjetljavanju
pojedinih teorijskih ideja. U širokom rasponu poznatih pristupa, koji su svi verificirani u literaturi, a
neki se razvijaju i ovdje na Fizičkom Odsjeku u okviru znanstvenih istraţivanja, postoje dobre
mogućnosti prilagoĎavanja razine i usmjerenja diplomskog rada interesima i temperamentu pojedinog
studenta.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof. dr. sc. Denis Sunko
Institucija: PMF
Naslov teme: Klasični kompleksni sustavi
Sadržaj teme: Tekućine s kojima se svakodnevno susrećemo su u takozvanoj hidrodinamičkoj
granici, što meĎu ostalim znači da su njihovi mali dijelovi svaki za sebe u termodinamičkoj ravnoteţi,
dok se odstupanja od ravnoteţe očituju na velikim udaljenostima i za vremena puno duţa, nego je
potrebno da jedna sićušna kapljica doĎe u ravnoteţu. No moguć je i suprotan slučaj, u kojem je
gibanje molekula tako ometeno, da se termodinamička ravnoteţa ne uspijeva uspostaviti već na
nanometarskim skalama, a neravnoteţno stanje traje vrlo dugo. Tada govorimo o kinetičkim staklima.
Pojmovni aparat stečen na ovakvim sustavima ima iznenaĎujuće širok raspon primjena, od polimera u
zubnim ispunama, do prometnih kolapsa. Treba ipak napomenuti da je ova širina ponešto na štetu
dubine, pa svjetskim istraţivanjima dominiraju računalne simulacije, većinom na razini koja je
pristupačna i u Zagrebu. Kompleksnost tih simulacija općenito ne nadilazi okvire diplomskog rada, za
nekog tko je sklon programiranju.
Studijski smjer: prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike, prof. fizike
Mentor : Dr. Gorjana Jerbić-Zorc
Institucija: PMF
Naslov teme: Fizikalne osnove Teslinih izuma
Sadržaj teme: U radu će se obraditi sadrţaji iz fizike na kojima se temelje najvaţniji izumi N. Tesle,
te analizirati kad se u školskom programu učenici susreću s ovim sadrţajima (tehnička kultura i
fizika) i na koji način su obraĎeni.
Studijski smjer: prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike, prof. fizike
Mentor : Doc.dr.sc. Selma Supek
Institucija: PMF
Naslov teme: Proučavanje procesa paţnje neinvazivnim metodama za funkcionalno oslikavanje mozga
Sadržaj teme: Metode za funkcionalno i strukturno oslikavanje mozga kao što su elektro- i
magnetoecefalografija (EEG i MEG) te funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI) zajedno sa
strukturnom magnetskom rezonacijom (MRI) omogućuju neinvazivni uvid i praćenje razvojnih
promjena senzorne percepcije i kognitivnih procesa. Cilj je ove teme dati uvid u fizikalne osnove i
eksperimentalna mjerenja jedne od navedenih metoda za funkcionalno oslikavanje mozga i napraviti
pregled istraţivanja procesa paţnje kod zdravih i ispitanika sa dijagnosticiranom hiperaktivnošću i
poremećajem paţnje (Attention deficit and hyperactivity disorder - ADHD).
Studijski smjer: prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije, prof. fizike i tehnike, prof. fizike
Mentor : Prof.dr.sc. Mirko Planinić
Institucija: PMF
Naslov teme: Mjerenje jednostrukih spinskih asimetrija u sudarima polariziranih protona na RHIC sudarivaču
Sadržaj teme: Produkcija čestica s velikim transverzalnim impulsom pri sudarima polariziranih
protona na visokim energijama je osjetljiva na kvarkovsku i gluonsku spinsku strukturu protona.
Izazov za teoriju je razumijevanje azimutalne asimetrije za produkciju čestica u sudarima s
transverzalno polariziranim protonima koja je poznata kao jednostruka spinska asimetrija (JSA).
Teorija ne predviĎa velike JSA u kolinearnoj pQCD. Usprkos tome velike JSA izmjerene su za
inkluzivnu pionsku produkciju u p↑ + p sudarima u širokom rasponu energija sudara .
Cilj mjerenja transverzalne jednostruke spinske asimetrije za produkciju neutralnih piona visokog
rapiditeta u protonskim sudarima na √s = 200 GeV je bolje razumijevanje mehanizama koji
generiraju JSA . Mjerenja su izvršena na RHIC sudarivaču detektorom STAR koji je nedavno
nadograĎen elektromagnetskim kalorimetrom na visokom pseudorapiditetu . U radu će se raditi na
poboljšanju kalibracije FPD detektora i procjeni sistematskih pogrešaka mjerenja JSA.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Vladimir Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Izvori energije i energetika
Sadržaj teme: Izvori energije od interesa za energetiku: fosilni izvori (nafta, zemni plin, ugljen),
nuklearna energija iz fisijskih nuklearnih reaktora, hidroenergija, energija biomase, solarna energija,
energija vjetra. Fizikalne osnove raznih vrsta energije i pretvorbe energije. Pretvorbe energije u
eneregetici pri dobivanju i korištenju energije. Energetska efikasnost pri korištenju različitih izvora i
vrsta energije. Perspektive korištenja današnjih izvora energije i mogućih novih izvora energije.
Fizikalna ograničenja u korištenju energije.
Studijski smjer: prof. fizike i kemije, prof. fizike
Mentor : Doc.dr.sc. Maro Cvitan
Institucija: PMF
Naslov teme: Računala kao pomagala u izgradnji fizikalnog zora
Sadržaj teme: Izrada interaktivnih programa za vizualiziranje fizikalnih procesa ili eksperimenata
npr. iz relativnosti, gravitacije, kozmologije ili fizike čestica. Ovo je okvirna tema koja je prikladna
za izradu više diplomskih radova. Primjer rada bi bio proširenje postojećeg programa za
vizualiziranje procesa u sudarivačima čestica.
Studijski smjer: prof. fizike i informatike
Mentor : Dr.sc. Vesna Janicki
Institucija: IRB
Naslov teme: OdreĎivanje praga perkolacije i starenje filmova s metalnim otočićima
Sadržaj teme: Metalni filmovi na dielektričnim podlogama započinju rasti u obliku metalnih otočića.
Ovi otočići rastu s povećanjem mase metala nanesenog na podlogu, te se počinju dodirivati, stapati i
povezivati u kontinuiranu mreţu. Takav proces povezivanja se zove perkolacija. Deponiranjem
dodatne mase zatvaraju se i zadnje pore, te film postaje kontinuiran, potpuno prekrivajući podlogu.
Perkolacija čini vaţan prijelaz u rastu metalnih filmova. Prije perkolacije, dok je film još u fazi
metalnih otočića, optičke karakteristike filma su dominantno vezane uz rezonanciju površinskih
plazmona, tj. gibanje elektrona ograničeno veličinom otočića. Porastom otočića i perkolacijom,
elektroni imaju sve veći slobodni put, te optičke karakteristike sve manje sliče karakteristikama
dielektrika, a sve više onima metala. TakoĎer, vodljivost sloja naglo raste. Zbog velike promjene
dielektrične konstante u ovisnosti o stupnju perkolacije, ovakvi su filmovi izuzetno zanimljivi, na
primjer u kreiranju metamaterijala za izradu superleća gdje se rezolucije pomiče ispod granice
difrakcije.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)
Mentor : Prof.dr.sc. Vladimir Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Metodička obrada karte atomskih jezgara i nuklearnog masenog reljefa
Sadržaj teme: Prikaz sistematike atomskih jezgara u nuklearnoj karti. Pruga stabilnosti i pojasovi
nestabilnosti. Srednja nukleonska masa u atomskim jezgrama. Nuklearni maseni reljef i nuklearna
dolina. Beta reljefi. Nuklearne reakcije i nuklearni reljef. Energija vezanja atomske jezgre.
Nuklearna fuzija i fisija u nuklearnom reljefu. Alfa i beta radioaktivnost u nuklearnom reljefu. Zorni
prikaz metodičkog modela nuklearnog reljefa.
Studijski smjer: prof. fizike
Mentor : Prof.dr.sc. Vladimir Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Zagrebačka otkrića Stjepana Mohorovičića – pozitronij i Mjesečeva kora
Sadržaj teme: Stjepan Mohorovičić (sin slavnog Andrije Mohorovičića) – svjetski poznat, a nakon 2.
svjetskog rata dugo ignoriran u Hrvatskoj. Diracova teorija antielektrona (pozitrona). Mohorovičićeva
hipoteza pozitronija, vezanog stanja elektrona i pozitrona. Mohorovičićev proračun energetskog
spektra pozitronija. Ideja o pozitroniju na zvijezdama. Eksperimentalna potvrda Mohorovićićeve
hipoteze u SAD. Značenje pozitronija za istraţivanje strukture tvari. Originalna metoda Stjepana
Mohorovičića za proračun potresa i primjena na juţnonjemački potres. Mohorovičićevi astronomski
radovi i hipoteza o Mjesečevoj kori. Eksperimentalna potvrde Mohorovičićeve hipoteze o Mjesečevoj
kori tijekom projekta Apolo. Svjetsko priznanavanje Stjepana Mohorovičića i ignoriranje u
Hrvatskoj.
Studijski smjer: prof. fizike
Mentor : Prof.dr.sc. Vladimir Paar
Institucija: PMF
Naslov teme: Istraţivanje djelovanja prirodnih svemirskih i Zemaljskih oscilatora na dugoročno kretanje temperature na Zemlji
Sadržaj teme: Istraţivanje perioda u temperaturnoj sekvenci antarktičke lokacije EPICA Dome C
tijekom proteklih 830 000 godina primjenom FFT metode. Identifikacija dominantnih perioda i
rasprava njihovog fizikalnog podrijetla. Osnovni tipovi fizikalnih interakcija izmeĎu podsustava na
Zemlji te interakcija izvanzemaljskog podsustava sa sustavima na Zemlji. Utjecaj stohastičkih
procesa i simulacija. Istraţivanje uzročno-posljedične veze dinamike temperature i atmosferske CO2
koncentracije koristeći EPICA Dome C temperaturne sekvence. Evaluacija modela efekta staklenika
primjenom klasične teorije plinova i termodinamike i dodatni utjecaj na temperaturnu sekvencu.
Studijski smjer: Fizika (istraţivački)